Ljubo Babić, Plamen, 1919.

Razvoj plakata može se smatrati posljedicom industrijske revolucije koja je

zahvatila Europu 19. Stoljeća. Plakat se kao medij i prenositelj poruka javlja u
Europi na prijelazu iz 18. u 19. Stoljeće. Ljubo Babić oblikuje plakat Plamen za
božićno izdanje zbora.

Ljubo Babić je oblikovao 1919. godine plakat za naslovnu stranu

časopisa "Plamen", polumjesečnika za kulturu koji su uređivali
Augustin Cesarec i Miroslav Krleža. Nakon pola godine izlaženja
plakat je bio zabranjen carevom odredbom „jer takav način
pisanja harangira mase, napose radnički stalež i može prouzročiti
teške posljedice za državni poredak.“ Naslovnica časopisa
"Plamen" vjerojatno je najbolji i najupečatljiviji primjerak ekspresionističkog
oblikovanja plakata u Hrvatskoj. Zanimljivost plakata I časopisa je ta što su plakat i
časopis gotovo istovjetni, a jedina je razlika što je boja u inverziji. Ekspresionizam
je kao izraz bio reprezentativni motiv te uzimao neku snažnu, razornu prirodnu
pojavu koja je sa sobom nosila konotacije snage, razaranja te ponovnog
rađanja(npr. oluja). Uz prikaz grada, na plakatu se nalazi i stilizirana figura
starorimskog boga trgovine i putnika – Merkura, s pripadajućim mu atributima.
Ljubo babić se školuje u Obrtničkoj školi u Zagrebu a potom u minhenskoj
Akademiji. Babić se u svojim plakatima poigrava sa više stilova I radi više stilskih
faza. Prva faza je secesijska gdje radi primjerice, plakat za izložbu Hrvatskog
društva umjetnosti 1908. godine. Izrazita plošnost i dekorativni oblici kao obrub
plakata utjecaji su njegova učitelja – Bele Csikosa Sesije. Ekspresionističke
tendencije vide se na realizaciji plakata za naslovnice časopisa “Plamen” na kojem
je vidljiva razigranost i dinamičnost “plamena” koji zauzima veći dio kompozicije,
zajedno s crvenom bojom koja dominira tim plakatom “Plamen”. Kasnije prelazi
na plakate koji nisu slikoviti ili slikovni, već sadrže tipografske elemente, koji su
većinom raspoređeni veličinom i kompozicijskih rasporedima.
Stil kojem plakat pripada je razdoblje secesije. Plakat Ljube Babića mi se dojmio
jer je prikazan na zanimljiv način, kako je praktički identičan kao naslovnica
časopisa samo što je razlika u bojama okje su u inverziji te mi se plakat svidio.