UDRUŽENJE UMJETNIKA „ZEMLJA“ (1929.-1935.

)
- Grupa Zemlja – prvi angažirani likovni pokret koji je bio fokusiran na stvaranje
nacionalnog umjetničkog izraza, zalagao se za oporbu visokoj estetici i importiranoj
umjetnosti i zapravo je reakcija na političku situaciju i društvenu zbilju socijalnog
raslojavanja (javila se neposredno nakon što se u Jugoslaviji dogodilo ubojstvo
Stjepana Radića u beogradskoj Skupštini 1928. i nakon što se ukinuo Ustav i uvela
diktatura 1929.)
- Iznijeli su se umjetnici lijeve orijentacije, pripadnici mlade generacije intelektualaca
koja se odgajala na mislima i riječima Miroslava Krleže u ozračju njegova časopisa
Književna republika
- Iz tekstova u Književnoj republici je Podravac Krsto Hegedušić, glavni inicijator
udruženja umjetnika „Zemlja“, odredio dvije glavne odrednice svojeg htijenja, a to je:
stvoriti slikarstvo koje će biti naše tj. hrvatsko i koje će biti socijalno i tendencionzno
po sadržaju
- Ustrojstvo same grupe Zemlja se pripremalo nekoliko godina na relaciji Zagreb-Pariz.
Krsto Hegedušić zajedno s Leom Junekom boraveći u Parizu za vrijeme školovanja
razvijaju ideju o formiranju likovne grupe u domovini koja bi se usmjerila upravo na
stvaranje autentičnog likovnog izraza s oslonom na životnu stvarnost svoje zemlje
- Ali Zagreb je tada još uvijek u planovima, i obojica se orijentiraju na Pariz:
o izlažu na Salon d`Automne 1927., gdje Hegedušić izlaže djelo Proštenje u
mom selu - ovim djelom Hegedušić definira likovno stilske odrednice buduće
grupe Zemlja: slikovita faktografija fiksirana na neuljepšani seoski
primitivizam hrvatskog sjevera, slika je bliska narodnom izrazu i samim time je
svima razumljiva, plošna stilizacija, jednostavni sažeti crtež, naturalna zemljana
paleta i živahni kolorit narodnih rukotvorina. Hegedušić sadržaj prikazuje
jednostavno, u njegovim bitnim karakteristikama ugledajući se na izvornu
pučku umjetničku baštinu, ali veliki su mu uzori i Brueghel i Grosz.
- Grosz je posebice za članove Zemlje, bio umjetnik sukladnog ideološkog uvjerenja,
koji se, na srodan likovni način, zalaže za aktivnu ulogu umjetnosti u društvu
(Groszov se utjecaj može prepoznati u srodnim političkim stavovima, načinima
definiranja socijalne (»kolektivne«) umjetnosti, isticanju djelatne uloge umjetnika u
društvu, ali i u pitanju važnosti individualnog u kreiranju umjetničkog djela), a mnogo
je utjecao i njemački pokret Neue Sachlichkeit koji je i predvodio Grosz )
- Kad se Hegedušić vratio u Zagreb 1928., on pronalazi istomišljenike: Otona
Postružnika i Ivana Tabakovića, krajem 1928. ih okuplja, utvrđuje program i
početkom 1929. osniva Udruženje umjetnika „Zemlja“
- Imali su čvrsto definiran program koji se sastojao od Ideološke baze i Radne baze
o Ideološka baza: kako bi se postigla nezavisnost likovnog izraza borili su se
protiv importirane umjetnosti impresionizma, neoklasicizma i l`art pour l`art,
bilo je nužno okretanje prema socijalnim idejama i problemima novog društva,
dakle društvena angažiranost djela (zahtjev da bude u oblikovnom i sadržajnom
pogledu izraz sredine o čemu govori i sam predgovor Draga Iblera zemljaškog
Manifesta: „Umjetnost i život su jedno“ )
o Radna baza: organiziranje izložbi u zemlji i inozemstvu kojih je bilo ukupno 6,
a prva izložba je održana 1929. u Salonu Urlich u Zagrebu, popularizacija
umjetnosti, predavanja i povezanost s ideološki srodnim grupacijama
- 1930. godine, Hegedušić je počeo u Hlebinama podučavati seljake slikarstvu (iz toga
će uskoro nastati hlebinska slikarska škola i od tog proizlazi sama naivna umjetnost)
gdje uspostavlja dodire sa seljacima Ivanom Generalićem i Franjom Mrazom čije
slike su ovdje izložene (Generalićev Pogreb Štefa Halačeka i Pralja te Mrazova
Zima). Nastojao ih je podučiti ne samo u pitanjima forme, nego i sadržaja koji će biti
odraz hrvatske stvarnosti. Tu još možemo ubrojiti i kipara Petra Smajića.
- Međutim, rad sa seljacima nije prošao bez posljedica; 1931. je uhićen i optužen na
temelju Zakona o zaštiti države. U Koprivnici Hegedušić crta uhićenike i zatvorski
ambijent. Studije iz zatvora objavljuje u knjizi Podravski motivi 1933. s predgovorom
Miroslava Krleže:
o (nameću se odgovori na jedno od ključnih pitanja: s kojih bi temelja treba krenuti
u oblikovanje željenog nezavisnog, nacionalnog likovnog izraza, Grosz se
navodi kao jedan od mogućih uzora i Krleža uspoređuje Hegedušića s
fikcionalnim Filipom Latinoviczem kao umjetnika u potrazi za vlastitim
identitetom, Ono je presudno odredilo sudbinu umjetničke grupacije Zemlje u
smislu unutarnjeg rascjepa: pojedini umjetnici, revoltirani Krležinim stavom,
istupili su iz Udruženja, dakle predgovor je označio kulminaciju prve faze
sukoba na književnoj ljevici) u toj knjizi ga više ne zanima samo površina
stvari, nego i unutarnje treperenje duše koja se očituju u fizionomijama, zanima
ga tjeskoba, usamljenost i strah od smrti.
- Hegedušić je zaista prvi hrvatski moderni slikar koji je ikonografski posegnuo u samo
dno ljudske bijede, primitivizma i tragike domaćeg sela, a to nam i pokazuje njegova
druga slika izložena ovdje u Muzeju: „Poplava“ koja prikazuje potresnu scenu i koja
ukazuje na upravo taj težak život u podravskome selu.
- Drugi umjetnici koji su djelovali u grupi Zemlja su još i:
- Oton Postružnik koji je naslikao sliku Seljaci: svakodnevna scena koja simbolizira
surovost seljačkog života, a tipični zemljaški motiv cigle u zidu zapravo odvaja likove
od nedostižnog pejzaža u pozadini
- Omer Mujadžić, Kolporter: ovom slikom Mujadžić zaustavlja sumornu gradsku
svakodnevnicu, dječak je u mislima i čini se zatočen pred grubim zidom od cigli opet
kao tipično zemljaškog simbola
- Leo Junek, Autoportret pred zidom: ističe osamljenost i beznađe pojedinca
zatvorenog u tjeskobi suvremenosti
- Marijan Detoni, Prehrana: prikazuje stvarnost siromaštva i gladi, nesigurnosti i
nevolja. On odlazi korak dalje gdje predstavlja mlade ljude koji su prepušteni sami sebi
i čekaju neku vrstu utjehe u vidu toplog obroka
- Edo Kovačević, Kožarska ulica
- Vilim Svečnjak, Sajam u Srijemskoj Mitrovici
- Lujo Bezeredy – u njegovom opusu se ističe ekspresivna keramika socijalne tematike,
a duboku, grotesknu zbilju otkrio je i u oblikovanju životinja. Figura Konja nadahnuta
je starom, izmučenom i poniženom životinjom prikazanom u mukotrpnom hodu.