Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Pedagogija-psihologija
Metodika rada kolskog pedagoga-psihologa I
Prof.dr.Mirzeta Hai!-"uljki!
#ss.#l$a Malki!
%&'()# )*+& ,.
Predavanje za nastavni-ko vije!e

M+TI%#.I&#
U Tuzli nove$/ar 0112.god "tudenti3a4Tanja 5uli!
,.6#78#%8&'
9aziv kole4&U:Prva osnovna kola ;(ivini3e
<atu$40=.,,.0112.godine
Te$a4Motiva3ija
.ilj4Upoznati nastavnike sa osnovni$ defini3ija$a $otiva3ije>ista!i vanost $otiva3ije u
radu sa u-eni3i$a>dati neke savjete kako pozitivno uti3ati na $otiva3iju u-enika
9astavne $etode i o/li3i rada4$etoda razgovora>us$enog izlaganja>$etoda pis$enih radova
9astavna sredstva i po$agala4tekstuelna nastavna sredstva>pano
8iteratura4
)ani! ".?011@A Motiva3ija u-enika kao uvjet uspjeha.http4BBfree-zg.t-3o$.hrB"onja
)ani!B$otiva3ija.ht$
Potkonjak 9. I Ci$lea P.?,2@2A.Pedagoka en3iklopedija>)eograd46avod za ud/enike i
nastavna sredstva
"tojakovi! P.?011@A.Psihologija za nastavnike>)anja 8uka4Prelo$
"ori! I?011@AMotiva3ija u koli4kognitivne>afektivne i ponaajne posljedi3e kauzalnih
atri/u3ija kolskog postignu!a.http.Bpsihologija.ffzg.hr
0.T+5 P*'<#%#9&#
0.,.U%+<
Te$a kojoj sa$ odlu-ila posvetiti ovaj rad nosi naziv $otiva3ija."vjesni s$o da je ova te$a
veo$a /itna jer s$o svjesni da postoje odreene poteko!e da $otivira$o u-enike6na-aj
ovog pro/le$a lei u -injeni3i da je za kolsko u-enje pored sposo/nosti>$otiva3ija
predstavlja jedan od najvanijih psiholokih faktora za u-enje.<a /i u-eni3i postigli uspjeh u
u-enju /itno je da su zainteresovani i $otivisani.5od $otivisanog u-enika ve!i je i $isaoni
napor i stepen $isaone aktivnosti >/olja je kon3entra3ija panje to dovodi do ve!ih rezultata
u u-enju.Upravo iz tog razloga sa$ se odlu-ila da od niza drugih poten3ijalnih i atraktivnih
te$a iza/ere$ ovu jer ste $e vi $oje kolege potakli na to vai$ interesovanje$ za
$otiva3iju.Pokuat !u pri/liiti ovaj ;pro/le$:tako to !u va$ prije svega neto vie re!i o
sa$oj $otiva3iji u-enika>zati$ navesti par pri$jera iz sa$og nastavnog pro3esa te dati par
korisnih savjeta i uputa kako i na koji na-in da $otiviete vae u-enike.
0.0.78#%9I <I+
M+TI%-opti nazi za iroku i heterogenu klasu organskih >psihi-kih i sredinskih -inila3a za
koje je utvreno ili se pretpodstavlja da sudjeluju u deter$inisanju ponaanja ljudi ili
ivotinja.U savre$enoj psihologiji pod $otivo$ se podrazu$ijeva ili o/jekt u spoljanjoj
sredini koji izaziva izvjesnu ak3ionu tenden3iju u su/jektu>ili sa$a ta tenden3ija>shva!ena kao
unutranji -inila3 koji pokre!e>organizuje>us$jerava >odrava i zaustavlja ponaanje jedinke.
?Potkonjak >Ci$lea .,2@2A.
Motiva3ija se naj-e!e definie kao neto to pokre!e>us$jerava>odrava i zavrava odreeno
ponaanje.Motiva3ija u kojoj do$iniraju unutranja stanja ?li-ni faktoriAnaziva se unutranja
ili intrizi-na $otiva3ija>a kada neto radi$o radi nagrade>pohvale ili da /i iz/jegli kaznu i
ukor onda govori$o o spoljanjoj ili eksternisti-koj $otiva3iji.?"tojakovi! 011@A
U -lanku 4Motiva3ija u koli-kognitivne>afektivne i ponaajne posljedi3e kauzalnih atri/u3ija
kolskog postignu!a autori3a "ori!?011@A nas upoznaje sa $otiva3ijo$ u koli.+slanja se na
radove nekih autora iz ove o/lasti.
Us$jeravanje$ na oso/na vjerovanja> vrijednosti i 3iljeve> istraiva-i i teoreti-ati koji se /ave
pro/le$i$a $otiva3ije u koli otkrili su niz interesantnih rela3ija o razlozi$a z/og kojih se
individua uklju-uje u odreenu aktivnost> te na koji na-in su ova vjerovanja> vrijednosti i
3iljevi povezani s ponaanje$ us$jereni$ na postignu!e. *azli-ite teoretske perspektive
glede ovih pitanja u/rzano se razvijaju> no -ini se da je njihova generalna $anjkavost
pretjerano naglaavanje ra3ionalnih> kognitivnih pro3esa u $otiva3iji. 5ako je pre$alo panje
posve!eno afektivni$ pro3esi$a> ovi DhladniD kognitivni $odeli ne $ogu u potpunosti
razjasniti u-eni-ku $otiva3iju za u-enje ?'33les> 0111 pre$a "ori! 011@A. Izuzetak -ini
Eeinerova teorija $otiva3ije i e$o3ija koja je izgraena> a i iroko e$pirijski provjeravana
upravo u situa3iji kolskog postignu!a.
Teorija atri/u3ija ?Eeiner> ,22F pre$a "ori! 011@A je kognitivna teorija $otiva3ije pre$a
kojoj pojedina3 neprestano nastoji otkriti i interpretirati uzroke z/ivanja -iji je svjedok.
+paeni uzro3i $ogu /iti klasifi3irani na -etiri di$enzije ?lokus> sta/ilnost> kontrola i
glo/alnostA> a svaka di$enzija i$a spe3ifi-ne kognitivne> e$o3ionalne i ponaajne posljedi3e.
%elik dio pretpostavljenih rela3ija e$pirijski je potvren upravo u situa3ija$a kolskog
postignu!a ?Miller i sur.> 0111 pre$a "ori! 011@A.
)rophG ?,2@HA pre$a "ori! 011@ s$atra da se $otiva3ija za u-enje stje-e kroz generalno
iskustvo> ali je najdirektnije sti$ulirana kroz $odeliranje> ko$unika3iju o-ekivanja i direktne
instruk3ije od strane zna-ajnih drugih ?pose/i3e roditelja i nastavnikaA. %ane ante3edente
u-eni-kih kauzalnih atri/u3ija predstavljaju povratne infor$a3ije koje nastavnik daje u-eniku
glede njegova postignu!a. Meuti$> $alo se zna o to$e kako sa$ nastavnik atri/uira
postignu!e svojih u-enika. Istraivanja atri/u3ijskog pro3esa uop!e ukazala su na niz tipi-nih
pogreaka pri kauzalno$ zaklju-ivanju4 tenden3iju aktera da svoje ponaanje pripisuje
situa3ijski$ faktori$a> dok ga opaa- pripisuje oso/ni$ karakteristika$a aktera> te
tenden3iju da se prihva!a oso/na odgovornost za uspjeh> ali pori-e za neuspjeh ?Eeiner>,22F
pre$a "ori! 011@A. Istraivanje 7oslinga ?,22IA pokazalo je da nastavni3i prihva!aju svoju
odgovornost za uspjeh u-enika> ali ne i za njihov neuspjeh. " o/ziro$ da su nastavni3i
Duklju-eni opaa-iD tj. dijelo$ su i sa$i odgovorni za u-eni-ko loe postignu!e> ne
iznenauje da su skloni negirati vlastitu odgovornost. Istraivanje Millera i sur. ?0111A
pokazalo je o/rnutu tenden3iju ?u-eni3i uzroke svog neuspjeha -e!e pripisuju nastavnikuA.
Istraivanja ?HeJstone> ,221K 7osling> ,22L pre$a "ori! 011@A su pokazala da nastavnikovi
stavovi pre$a u-eniku $ogu /iti klju-ni u razu$ijevanju njegovih atri/u3ija u-eni-kog
postignu!a. 5ako nastavni3i kao jedan od glavnih izvora stresa na poslu navode svoju
odgovornost za loe postignu!e u-enika ?)oGle i sur.>,22LK Pithers i FogartG> ,22L pre$a
"ori!A> na-in na koji atri/uiraju takvo postignu!e $ogao /i /iti na-in suo-avanja sa
doivljaje$ stresa na poslu. " o/ziro$ na sve izneseno> -ini se da su kauzalne atri/u3ije u
kolsko$ kontekstu /itni -i$/enik $otiva3ije za u-enje> i da upravo poznavanje na-ina na
koji u-eni3i i nastavni3i izvla-e kauzalne atri/u3ije o kolsko$ postignu!u i$a prakti-ne
i$plika3ije glede $ogu!nosti djelovanja na $otiva3iju> kako u-enika tako i sa$ih nastavnika.






; Moda nis$o uvijek svjesni koliko je vano da si> rade!i neki posao> u potpunosti
razjasni$o koja je njegova svrha i koji na$ je 3ilj. 5ao $lado$ u-itelju vrlo /rzo $i se
na$etnulo pitanje kolja je svrha $og /oravka u razredu i koji je 3ilj $og rada. + to$e na$
na fakultetu nisu $nogo govorili> jer to se valjda zna sa$o po se/i4 3ilj je da u-eni3i
savladaju nastavno gradivo> a svrha je da se pripre$e za zani$anje ili daljnje kolovanje.
Moe$o li si postaviti takav 3iljM <a> ali to je usko i loe postavljen 3ilj> a posljedi3a loe
postavljenog 3ilja $oe /iti i loe o/avljen posao. #ko za na 3ilj stavi$o puko
savladavanje nastavnog gradiva skloni s$o previdjeti $notvo utje3aja koji !e nas
one$ogu!iti u njegovu ostvarenju.
6ato je do/ro postaviti iri 3ilj> ne tek puko stje3anje znanja i savladavanje
nastavnog progra$a. U nae$ slu-aju cilj bi mogao biti da uenici, kroz ostvarivanje
nastavnog programa, to bolje upoznaju i naue iskoristiti i razviti svoje mogunosti.
Znai cilj je da uenik spozna to moe i da trudom i radom naui kako to i postii.
*azina postignu!a /it !e razli-ita za svakog u-enika> ali je vano tu razinu postignu!a
neprekidno podizati to vie. Tako postavljen 3ilj /a3a sasvi$ novo svjetlo kolu> postavlja
druga-ije zahtjeve i trai novi pristup os$iljavanju nastave. Takav 3ilj trai druga-ije
preduvjete za uspjeno odvijanje nastave i postavlja druge kriterije uspjenosti.
<a /i u-eni3i spoznali i iskoristili svoje $ogu!nosti vrlo je vano ozra-je u koje$
rade. <rugi$ rije-i$a> za ostvarenje naeg 3ilja vano je da se u-eni3i u koli do/ro
osje!aju i da kroz takav pozitivan ugoaj prihva!aju i pozitivne ivotne stavove i trajno ih
ugrauju u svoj sustav vrijednosti. U-eni3i u koli tre/aju i$ati okruenje koje i$ po$ae
da nau svoj identitet> prou kroz teko razdo/lje adoles3en3ije i kvalitetno oda/eru svoj
put u ivot. #ko u$jesto toga kola uve!ava frustra3ije> nesigurnosti i pro/le$e koje dje3a
donose iz o/itelji> ili ih -ak i sa$a stvara> ona pridonosi /ijegu $ladei u agresivnost>
delikven3iju i ovisnosti.
Problem prisile
(eli$o li da se u-eni3i u koli do/ro osje!aju $ora$o iz nje> u to ve!oj $jeri>
isklju-iti prisilu. Novjek kojeg neprestano na neto prisiljavaju sasvi$ se sigurno ne osje!a
do/ro. Prisilo$ se u koli i u-enju ne $ogu posti!i do/ri rezultati. Mnogi u-itelji toga nisu
svjesni. Misle da dje3u tre/a natjerati da u-e i to pokuavaju posti!i loi$ o3jena$a. To je
u potpunosti pogrean pristup> koji !e u ve!ini slu-ajeva dovesti do potpuno suprotnog
u-inka4 prestanka svakog zani$anja za u-enje i loih o/razovnih rezultata. U-itelji koji se
slue prisilo$ i$aju $nogo loih o3jena4 dvojki i jedini3a ?i trojkiA. Te o3jene uistinu
odgovaraju znanju njihovih u-enika. +ni s$atraju da su u-inili sve da u-enike natjeraju da
nau-e njihov pred$et> ali da u-eni3i to ne ele i tu se nita ne $oe. 5ada se govori o
$nogo loih o3jena i o to$e da /i u-eni3i tre/ali i$ati /olje o3jene takvi u-itelji s$atraju
da se na njih vri pritisak da poklanjaju o3jene. " o/ziro$ da sa$i ne uspijevaju posti!i
ve!i nivo znanja kod svojih u-enika> s$atraju da to uop!e nije $ogu!e i da u-itelji koji
i$aju vie do/rih o3jena poklanjaju o3jene i i$aju nizak kriterij. .jelokupan pristup
u-enju kod tih u-itelja je pogrean. +ni na prvo $jesto stavljaju prisilu i njo$e> naravno>
ne postiu nikakve> ili tek $ini$alne> rezultate. +ni posve zane$aruju vanost $otiva3ije
za uspjeh u-enja.
Uenike treba motivirati, privoljeti, zainteresirati za uenje.
#ko ispunjava$o na 3ilj da u-eni3i spoznaju> razviju i iskoriste svoje $ogu!nosti
u-eni3i !e i$ati do/re o3jene ne zato to su i$ poklonjene> ve! zato to su njihove
$ogu!nosti do/re i to su $otivirani da ih $aksi$alno iskoriste. U-enje je teak
intelektualni posao i nikoga ne $oete natjerati da neto nau-i ako on to ne eli. ?"li-no
kao to teko $oete nekoga sprije-iti da nau-i neto to uistinu eli.A #ko stvarno eli$o
da na$ u-eni3i neto nau-e $ora$o ih na to nagovoriti> privoljeti> $otivirati i posti!i da
oni to nau-e svojo$ voljo$. Prisila ne!e dati nikakve> ili !e dati tek prividne rezultate.
+-ito je $otiva3ija od presudne vanosti za kolski uspjeh. 5ako u-enike uspjeno
$otivirati za radM 9a $otiva3iju utje-e$o na razne na-ine4 kroz kvalitetu nastave>
o3jenjivanje$ i stalni$ poti3anje$ na rad> $otiviraju!i$ i stvarala-ki$ ozra-je$ u
razredu..
<a /is$o u-enike privoljeli da neto u-e> $oralo /i i$ /iti poprili-no jasno zato je
potre/no da /a to nau-e. Pri to$e odgovor ne $oe /iti suhoparno4 :To je u progra$u> od
$ene trae da vas to nau-i$ i zato to $orate nau-itiOP *azlozi koje !e u-eni3i prihvatiti su
stvarni> ivotni razlozi koje nastavnik $ora poznavati i o/jasniti u-eni3i$a. 9a pri$jer>
ra-unati s 3ijeli$ /rojevi$a tre/a znati da /iste $ogli poslovati s teku!i$ ra-uno$> a to !e
va$ sigurno u ivotu tre/ati. +/jasniti razloge zato se neto u-i nije uvijek jednostavno.
9a pitanje gi$nazijala3a zato u-e $ate$atiku odgovara$ i$ da rjeavaju!i $ate$ati-ke
pro/le$e usvajaju logi-ke na-ine raz$iljanja koje !e kasnije $o!i pri$ijeniti na
pro/le$e u drugi$ podru-ji$a> i u ivotu op!enito. 9ekad traite od u-enika da va$
vjeruju na rije- da !e i$ to gradivo poslije tre/ati> iako to nije od$ah vidljivo. Uostalo$>
ako je za ve!inu gradiva jasno zato se u-i> u-eni3i !e prihvatiti i dio gradiva za koji i$ to
/a i nije sasvi$ jasno.
9a sre!u> neposredna potre/a je $anje vaan razlog da se neto nau-i.
9ajzna-ajniji razlog za u-enje je prirodna ljudska znatielja> elja za znanje$> potre/a da
se /avi$o oni$ to nas zani$a. U-eni3i !e s rado!u u-iti ono to i$ je zani$ljivo i ne!e
uop!e postavljati pitanje gdje !e i$ to znanje /iti potre/no> ako i$ je gradivo i na-in
u-enja zani$ljiv. 6na-i> vano je da u-itelj gradivo to zani$ljivije prezentira. <o/ro je da
su nastavni satovi dina$i-ni> da se to vie koriste nastavna po$agala> kao grafoskop>
kazetofon> video. 5ad god je to $ogu!e tre/a izvesti pokus> dati u-eni3i$a da sa$i
naprave neku vje/u ili da sa$ostalno ili u grupi o/rade neki dio gradiva i iznesu to pred
3ijeli$ razredo$. +no to u-enik sa$ napravi uvijek je poti3ajnije i zani$ljivije od onog
to $u u-itelj gotovo servira. #ko je u-eni3i$a nastavni pred$et ili na-in predavanja
zani$ljiv /it !e ih lako $otivirati za u-enje - u-it !e jer i$ je zani$ljivo.
5ad je neto preteko i nerazu$ljivo djeluje od/ojno na u-enike. 6ato je vano da
gradivo /ude do/ro o/janjeno i da ga shvati ve!ina> po $ogu!nosti svi u-eni3i u razredu.
#ko je potre/no gradivo tre/a o/janjavati vie puta. 9a pitanja u-enika tre/a uvijek i s
voljo$ odgovarati i poti3ati ih da pitaju to vie. #ko u-eni3i do/ro razu$iju gradivo i$at
!e $anje poteko!a i s voljo$ !e ga u-iti. 6adatak u-itelja je upravo po$o!i u-eniku pri
u-enju. Pri to$e tre/a svakako i$ati na u$u da to nije jednostran odnos u-itelj - u-enik>
ve! aktivan> dvos$jeran odnos i stoga tre/a nastojati u-enike na to aktivniji na-in
uklju-iti u pro3es u-enja. 6ato je vano poti3ati u-enike da postavljaju pitanja i iznose
vlastito $iljenje. 9a taj na-in u-i$o ih raz$iljanju> suradnji> toleran3iji> vjetini
ko$uni3iranja i razvija$o ti$ski rad. 5orisno je spoznati da se pitanje $oe postaviti
do/ro ili loe> i da kvaliteta odgovora ovisi i o kvaliteti postavljenog pitanja. 6na-i da onaj
koji nita ne u-i ne $oe niti postaviti do/ro pitanje> na koje !e do/iti zadovoljavaju!i
odgovor. %ano je da u-eni3i shvate da su i sa$i odgovorni za kvalitetu svog u-enja.
9a alost> na 3ijelo ovo raz$iljanje nadvija se pro/le$ neprilagoenih progra$a u
koji$a se -esto nalazi previe nepotre/nog gradiva i koji ne ostavljaju dovoljno vre$ena
za dodatna o/janjenja i kreativan rad nastavnika. U naoj koli sadraj progra$a jo
uvijek je na prvo$ $jestu> dok se $etoda$a i na-ini$a na koje se progra$ ostvaruje
uop!e ne pridaje nikakva panja. Prihvati$o li iskreno kao 3ilj razvoj u-eni-kih
sposo/nosti spoznat !e$o da sadraji progra$a i nisu tako vani. 9ije vano zna li u-enik
ove ili one -injeni3e> ali je jako vano da zna uspjeno ko$uni3irati> suraivati u ti$u>
pokazati rezultate svog rada> jasno i svi$a razu$ljivo izre!i svoje $iljenje> i kona-no>
prepoznati i iskoristiti svoje $ogu!nosti. Te vjetine $ogu se uspjeno nau-iti na veo$a
razli-iti$ sadraji$a> ali sigurno ne sa$o frontalno$ $etodo$ predavanja u razredu.
"adanji uvjeti rada u nai$ kola$a one$ogu!uju ostvarivanje ovakvog 3ilja. To je velik
pro/le$ koji /i tre/alo to prije po-eti kvalitetno rjeavati.

Ocjena kao motiv za uenje
%aan i o-igledan $otiv za rad u-enika je o3jena. Pri to$e je u nas uvrijeeno
$iljenje da loa o3jena tjera u-enika na rad. &a sa$ suprotnog $iljenja. %eliku ve!inu
u-enika loa o3jena :u/ija u poja$P i z/og nje gu/e volju za u-enje. "vatko voli /iti
nagraen za svoj trud. 9agrada je naj/olja $otiva3ija za u-enje. U-eniku je nagrada o3jena
ili pohvala. 6ato /i nastavni3i to -e!e tre/ali nagraivati u-eni-ki trud4 poti3ajni$
o3jena$a ?o/i-no svatko i$a kao ele$ent o3jenjivanja aktivnostA> /iljeka$a u i$eniku ili
/are$ us$eni$ pohvala$a. %olja za u-enje najlake se izgu/i ako rad nije odgovaraju!e
nagraen. #ko se u-enika -esto zakida na o3jena$a lako se $oe dogoditi da izgu/i volju
za u-enje. To je opasnost koje /i tre/ali /iti svjesni nastavni3i koji radije daju $alo $anje
nego $alo ve!e o3jene. U-eni3i $ogu izgu/iti volju za u-enje z/og osje!aja da ih se stalno
zakida ili $ogu jednostavno zaklju-iti da i$ se ne isplati toliko raditi za nagradu koju
do/ivaju. *ezultat !e /iti $anje znanja> nezadovoljstvo nastavnika i jo loije o3jene. Ti$e
se ulazi u zatvoreni krug u ko$e su nezadovoljni i nastavni3i i u-eni3i. 9astavni3i -esto ne
daju /olje o3jene iz straha da !e se u-eni3i uspavati i ne!e u-iti ili da !e s$anjiti kriterij i
da !e u-eni3i i$ati prevelike o3jene. Misli$ da je taj strah neopravdan. +3jenu je uvijek
najlake pokvariti. #ko ake o3jenjuje$o dovoljno -esto ne $oe se desiti da se uspavaju.
9a us$eno$ radije da$ $alo ve!u o3jenu jer ju a3i i tako tre/aju potvrditi na pis$eno$>
koji je i tei i o/jektivniji> /ar to se ti-e $ate$atike. Mnogi nastavni3i vrlo rijetko
o3jenjuju u-enike. To je velika pogreka. +3jena je vana i kao povratna infor$a3ija o
uspjenosti rada. U-eni3i koji rijetko do/ivaju povratnu infor$a3iju o svo$ radu u-iti !e
$alo i neredovito. U-enike tre/a stalno poti3ati na u-enje> o3jena$a i ko$entari$a.
+3jena je kao $otiva3ija za u-enje vana> ali nije dovoljna. &ednako tako je vano
o3jenu ko$entirati. U ko$entaru $oe$o u-enika upozoriti to je u njegovo$ odgovoru
/ilo do/ro> a to ne. Moe$o o3jenu dodatno o/razloiti> na pri$jer4 D+vo je jako -vrsta
trojka> idu!i put /i $oglo /iti i za -etiriD ili D +vo je za -etiri> ali jako kli$avo. Misli$ da ti
$oe i /olje i da nisi dovoljno u-io.D U ko$entaru $oe$o u-enika upozoriti na neke
oso/ine koje /i /ilo do/ro popraviti> na pri$jer strah pred plo-o$ ili prevelika ur/a koja
rezultira nepro$iljeni$ odgovori$a. %ano je da ko$entar iskazuje povjerenje u
u-enikove $ogu!nosti i poti-e na u-enje. Takvi ko$entari u-eni3i$a $nogo zna-e i do/ro
je u-eni-ki rad to -e!e ko$entirati> i onda kada i$ ne daje$o o3jene. Ti$e i$
pokazuje$o da prati$o njihov rad i napredak> a i se/i olakava$o o3jenjivanje. Tek o3jena
s o/razloenje$ postie pravi $otiva3ijski u-inak. U-enik $ora kroz ko$entare ste!i
doja$ da nastavnik stalno prati njegov rad i da $u je stalo do u-enika. Takav pozitivan
odnos postaje dodatni $otiv za u-enje. )ilo /i do/ro da nastavnik kroz ko$entare poti-e
u-enike na sa$oo3jenu svog rada. %jetina sa$opro3jene svog rada i postignu!a vrlo je
vana za uspjeh u radu i u-enju.
5ao $otiva3ija za u-enje vrlo je vano i ozra-je koje vlada u razredu i odnos
iz$eu nastavnika i u-enika. 9astavnik koji je raspoloen i nas$ijan stvara oko se/e
ugodno ozra-je i sigurno djeluje poti3ajnije od nastavnika koji je -esto na$rgoen i
$rzovoljan. Isto tako vano je da u-eni3i osjete da je nastavniku stalo do njih> da ga vesele
njihova postignu!a i rastuuju neuspjesi. U-enik koji voli i 3ijeni nastavnika vie !e se
potruditi i oko ne-ega to ga /a i ne zani$a ili to ne s$atra potre/ni$.
#ko u-enike stalno poti-e$o i svoji$ na-ino$ rada $otivira$o na u-enje oni !e
postizati do/re rezultate i takav rad donijet !e i u-eni3i$a i nastavni3i$a zadovoljstvo.
6ato se isplati potruditi i pokuati ova na-ela to vie pri$jenjivati u svo$ radu.
Postigne$o li da u-eni3i u-e sa zani$anje$ i zadovoljstvo$ o$ogu!it !e$o i$ da
spoznaju svoje $ogu!nosti i poele ih naj/olje iskoristiti. Ckolu ?ili /are$ na satA vie
ne!e doivljavati kao $jesto prisile> ve! kao $jesto koje i$ o$ogu!ava nove spoznaje i
pripre$a ih za /udu!i ivot. U takovo$ ozra-ju u-eni3i !e lake na!i rjeenja za pro/le$e
koji se javljaju i u koli i izvan nje. Uspjeh koji postiu u-eni3i u$anjit !e stres nastavnika
i pridonijeti osje!aju zadovoljstva na poslu.:?)ani! ".011@A

Motiva3ija je osnovno pitanje i preduvjet uspjenog pou-avanja i rada s u-eni3i$a.
9astavnik je nositelj $otiva3ije> a u-enik u-enja.
Tri klju-na nositelja nastave su4
Q $otiva3ija
Q aktiviza3ija
Q kon3entra3ija.
olja
%olja je energija koja po$ae ostvarenju nekog 3ilja. %olja se iskazuje u kon3entra3iji
panje i sa/ranosti u-enika. %olja ozna-ava upornost> odlu-nost> dosljednost u izvravanju
o/aveza> ini3ijativu> oslanjanje na vlastite sposo/nosti te /rzo prelaenje na rad.
Uloga nastavnika
Mnogi u-eni3i zavole odreene pred$ete > postiu vrhunske rezultate te se odlu-uju na
nastavak kolovanja u odreeno$ podru-ju> to je po-esto posljedi3a nji$a prihvatljivog
nastavnika i njegovog kvalitetnog pou-avanja.
Meuti$> neki se u-eni3i razo-araju u nastavu> kolu i nastavnike. 9astavni3i najvie
grijee u slu-ajevi$a kada ne uspiju opaziti i otkriti $ogu!nosti svakog u-enika pose/no
jer zahtijevaju vie to u-enik $oe o/jektivno posti!i. Takvi nastavni3i ne istrauju
poten3ijale pojedinih u-enika> ve! polaze od nekog ;prosjeka: pre$a koje$ organiziraju
svoj rad i postavljaju zahtjeve.



0.=.6#58&UN#5
9a sa$o$ kraju kada s$o ve! rekli dosta toga o $otiva3iji u nastavi pokuat !u dati neke
konkretne upute koje se odnose na to kako $otivirati u-enike.+ve upute dao je '.&ensen u
knjizi ;"uper nastava:
-po$ozite i$ nau-iti kako kontrolirati svoju okolinu
-ohra/rite poti3anje>aktivnost i trpeljivost pre$a nedosljednostai$a
-suz/ijte osje!aje inferiornosti
-osigurajte iz/ore koji slijede 3iljeve u-enika
-izgradite visoko $iljenje o se/i i pozitivna vjerovanja
-ponudite izazove>pro/le$e i novost
-i$ajte visoka o-ekivanja u pogledu uspjeha
-/udite $odel za zadovoljstvo koje daje uspjeh
-stvorite situa3ije u koji$a je u-enik nusproizvod
-potaknite e$o3ionalni intenzitet u-enja kroz de/ate>$uziku>dra$u>igranje uloga

=.P*I8+6I
!"#$%& 'O#& ($ ") PO)O(& *"
)O%&&+$%$ "+$ U,$-&'$.
/pomozite im nauiti kako kontrolirati
svoju okolinu
/o0rabrite poticanje,aktivnost i
trpeljivost prema nedosljednostaima
/suzbijte osjeaje in1eriornosti
/osigurajte izbore koji slijede ciljeve
uenika
/izgradite visoko miljenje o sebi i
pozitivna vjerovanja
/ponudite izazove,probleme i novost
/imajte visoka oekivanja u pogledu
uspje0a
/budite model za zadovoljstvo koje daje
uspje0
/stvorite situacije u kojima je uenik
nusproizvod
/potaknite emocionalni intenzitet uenja
kroz debate,muziku,dramu,igranje
uloga