SVEUČILIŠTE U ZADRU

Odjel za psihologiju

Psihologija obrazovanja I

ISPITNA ANKSIOZNOST KOD UČENIKA

(SEMINARSKI RAD)

Mentor: Doc. dr. sc. Arta Dodaj

Studenti: Marko Pavunčec i Petar Šantić

Zadar, 2019.
 SADRŽAJ

1.UVOD......................................................................................................................................1

2.PERFEKCIONIZAM I ANKSIOZNOST.........................................................................................2

3.ODNOS IZMEĐU RADNOG PAMĆENJA, ANKSIOZNOSTI, SAVJESNOSTI, EKONOMSKE

SITUACIJE I USPJEHA U ŠKOLI.................................................................................................................3

4.UTJECAJ NASTAVNIKA NA ISPITNU ANKSIOZNOST UČENIKA..................................................4

5.ZAKLJUČAK..............................................................................................................................5

6.LITERATURA............................................................................................................................6
1.UVOD

Tijekom školovanja učenici se sukobljavaju s mnogim problemima u školi. Netko ima

problema s usvajanjem određenih predmeta, dok neki imaju problema s pismenim i usmenim

ispitima. Tema ovoga seminara se bavi upravo problemom anksioznosti koja dolazi tijekom

ispita. Ispiti su glavno mjerilo znanja i ono zapravo određuje kojim će putem osoba krenuti.

To utječe na povećani pritisak da moraju uspjeti, jer ocjene koje dobivaju mogu utjecati na

njihovu budućnost i na odabir daljnjeg zanimanja. Ispitnu anksioznost nije jednostavno

objasniti, no postoje čimbenici koji utječu na nju, te se pomoću njih pokušava pobliže

objasniti. Ona također ovisi i od osobe do osobe te njihovog snalaženja u raznim okolnostima.

Neki učenici se bolje snalaze u okolnostima kada svoje znanje ne prezentiraju ispred publike

koje stvara na njih određeni pritisak, dok drugi učenici ili studenti reagiraju suprotno, gdje

svojim izlaganjem najbolje dočaravaju svoje znanje. Anksioznost najčešće dovodi do

negativnih posljedica, a najčešće anksioznost dolazi od prevelike zabrinutosti. Ekonomska

situacija, perfekcionizam, briga, emocionalnost te uspjeh ili neuspjeh dovode do anksioznosti,

a to se najčešće vidi u školama gdje se testiraju razne fizičke i psihičke sposobnosti pojedine

osobe. Anksioznost nije isključivo negativna posljedica, već ona može „upozoriti“ pojedinca

da popravi i unaprijedi svoje navike koje dovode do negativnih rezultata. Takva anksioznost

može dovesti do pozitivnih posljedica. Ovaj seminar će u najvećem dijelu predstaviti

negativne posljedice koje izaziva ispitna anksioznost.

2.PERFEKCIONIZAM I ANKSIOZNOST

Perfekcionizam kod učenika može dovesti do negativnih i pozitivnih posljedica.

Učenik koji postavi visoke ciljeve i vjeruje da ih može ostvariti dovodi do pozitivnog aspekta

perfekcionizma te imaju bolje školske rezultate. No, učenici koji imaju prevelika očekivanja i

koji su si nametnuli ciljeve koje je oni teško mogu ostvariti, to jest koji imaju visoku razinu

perfekcionizma, dovodi do negativnog oblika perfekcionizma. To najčešće dovodi do

depresije te postižu slabije rezultate. N. Arthur i L. Hayward su proveli istraživanje koje je

pokazalo da učenici s velikom razinom društveno propisanog perfekcionizma imaju nisku

intrinzičnu, a visoku ekstrinzičnu motivaciju jer imaju očekivanja i pritisak okoline. Neuspjeh

u ovoj situaciji dovodi do anksioznosti i drugih negativnih emocija. Težnja za apsolutnom

perfekcijom najčešće dovodi do anksioznosti, dok sebi-uvjeren perfekcionizam najčešće

dovodi do pozitivnih rezultata.1

Perfekcionizam kod darovitih učenika je gotovo i neizbježan. Kako su u stanju

postizati natprosječne rezultate u školama, u skladu s tim rezultatima postavljaju sami sebi

visoke ciljeve. Problem može nastati kada ciljeve i očekivanja postavi okolina koja može

dovesti do prevelikog pritiska, što na kraju dovodi do anksioznosti kod darovitih učenika.

Takav neurotski perfekcionizam najčešće ne vodi prema uspjehu.2

1
S. Kolić-Vehovec – B. Rončević, 2002, 684
2
S. Kolić-Vehovec – B. Rončević, 2002, 685
 Ispitna anksioznost različito djeluje na darovite učenike i ostale učenike te je

provedeno istraživanje. Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe na osnovi testa inteligencije.

Prvo su rješavali Problemni test, a kasnije su ispunjavali Skalu za ispitivanje perfekcionizma i

Upitnik za ispitivanje školskog samopoimanja, te su morali zaokružiti i napisati školski

uspjeh. Rezultati koji su dobiveni nakon ovog istraživanja pokazali su da su daroviti učenici

manje anksiozni u odnosu na ostale učenike. Također je prikazano da je neurotski

perfekcionizam kod darovitih učenika najčešće povezan s roditeljskim pritiskom, a nešto

manje sa osobnim postavljenim standardima.3

3.ODNOS IZMEĐU RADNOG PAMĆENJA, ANKSIOZNOSTI,

SAVJESNOSTI, EKONOMSKE SITUACIJE I USPJEHA U

ŠKOLI

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 208 učenika, od kojih je 100 (48,3 %) bilo ženskog

spola, pokušalo je prikazati odnos između radnog pamćenja, ispitne anksioznosti, savjesnosti,

socijalno-ekonomskog statusa i školskog uspjeha. U istraživanju je potvrđena hipoteza da

radno pamćenje utječe na školski uspjeh. Ekonomska situacija također može pridonijeti

određeni pritisak na učenike ili studente. Na primjer, studenti koji nemaju jaku financijsku

potporu, imaju pritisak da moraju završiti određeni fakultet ili usavršiti zanimanje kako bi se

što prije zaposlili i uzdržavali obitelj, dok postoji situacija ako netko dolazi iz imućne obitelji,

okolina stvara pritisak da moraju biti jednako uspješni kao i njegovi prethodnici. Ta hipoteza

prema kojoj je ekonomska situacija utjecala na školski uspjeh je odbačena u ovome

istraživanju što nije bilo u skladu s drugim istraživanjima. Autor navodi da je uzrok takvom

rezultatu selekcioniran uzorak, to jest učenici elitne gimnazije koji su iz uglavnom iz

3
S. Kolić-Vehovec – B. Rončević, 2002, 690-692
dobrostojećih obitelji. Također je prema ovome istraživanju prikazano da ispitna anksioznost

nije utjecala na školski uspjeh, što je također anomalija u odnosu na druga istraživanja.4

4.UTJECAJ NASTAVNIKA NA ISPITNU ANKSIOZNOST

UČENIKA

Istraživanja su pokazala kako kako kvaliteta odnosa na relaciji učenik-učitelj ima

utjecaj na kognitivne, afektivne i motivacijske aspekte kod učenja, ali su se ta istraživanja

uglavnom su bila pojedinačna interakcija između nastavnika i učenika. Zbog toga je

provedeno istraživanje koje ima cilj zahvačanje više različitih komponenti interakcije između

nastavnika i učenika. Cilj je također da se utvrde njihovi međusobni odnosi. Isto tako i da se

provjeri kako su komponente uspostavljene interakcije povezane s osjećajem anksioznosti kod

učenika koja utječe na njihov školski uspjeh.

U početku istraživanja primjenjena je skala interakcije na razini nastavnik–učenik i

upitnik podrške nasuprot izazova u razrednoj interakciji na uzorku srednjoškolskih

nastavnika. Uz pomoć klaster analize odabrana su tri nastavnika koji pružaju veliku podršku i

s njom visoki izazov unutar razredne interakcije. S druge strane tu su i tri nastavnika koji

svoju učenicima pružaju maluu podršku i niski izazov unutar razredne interakcije. U drugom

dijelu istraživanja na uzorku učenika kojima izabrani nastavnik predaje strani jezik

primijenjen je upitnik Komponente samoreguliranog učenja, Skala samoefikasnosti u učenju i

izvedbi, Upitnik samoefikasnosti za djecu, Upitnik strategija učenja stranog jezika, te Skala

ispitne anksioznosti.

4
J. Novak, 2018, 495-496
 Rezultati istraživanja su pokazali zanimljive interakcije varijabli kod spola učenika i

isto tako vrste interakcije na razini nastavnik-učenik. Pozitivna vrsta interakcije je najviše od

koristi dječacima, kojima je potrebnija veća pomoć nastavnika kod učenja. Učenje djevojčica

je samoregulirano, te se one mogu bolje snaći u situaciji kada je negativna interakcija sa

nastavnikom. Zato s druge strane u negativnoj interakciji je kod djevojčica izraženija ispitna

anksioznost. Rezultati istraživanja pokuzaju da ponašanjima učenika u razredu doprinose

različite zasebne osobine učenika kao što su spol, motivacijske orijentacije, samoefikasnost

ovisno o odnosu na relaciji nastavnik-učenik. Zato se može zaključiti da kvaliteta odnosa na

relaciji nastavnik-učenik djeluje indirektno, preko osobnih karakteristika učenika, na

ponašanje učenika, što u konačnici djeluje na uspjeh iz stranog jezika, kao izlazna varijabla

tokom procesa poučavanje-učenje.5

5.ZAKLJUČAK

Iz svega izloženog može se zaključiti da na ispitnu anksioznost kod učenika mogu

utjecati različiti faktori. Prije svega treba naglasiti kako anksioznost je individualna stvar koja

različito djeluje na svakog učenika. Dakle tu je perfekcionizam, spol, utjecaj okoline, zacrtani

ciljevi i odnos učenik-nastavnik. Netko tko je nadaren ima manje problema s anksioznošću,

ali može imat problema s rezultatima zbog nevelikog perfekcionizma, dok kod nekoga tko

nije nadaren je obrnuto. S druge strane je prisutan pritisak obitelji i okoline i to može nekad

pozitivno, a nekad negativno djelovati na učenika i njegov uspjeh. Na kraju imamo odnos

učenika i nastavnika koji je po istraživanju pokazao da je pomoć kod učenja više potrebnija

kod dječaka, nego kod djevojčica, ali zato djevojčice imaju veću anksioznost.

5
I. Sorić-S. Šimić-Šašić, 2011, 36-52.
6.LITERATURA

S. Kolić-Vehovec – B. Rončević, 2002, The role of reading strategies in scientific text

comprehension and academic achievement of university students, Review of psychology Vol

8. No. 2., Rijeka, 2002, 81-90.

J. Novak, 2018, Odnos radnog pamćenja, ispitne anksioznosti, savjesnosti,

socioekonomskog statusa i školskog uspjeha, Napredak 159 (4.), Zagreb, 2018, 479-504.

I. Sorić-S. Šimić-Šašić, 2011, Kvaliteta interakcije nastavnik-učenik: Povezanost s

komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom,

Suvremena psihologija 14, 1, Zadar, 2011, 35-55.