POJMOVI

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

51
TOMISLAV GRGIN: KOLSKA DOKIMOLOGIJA

KOLSKA DOKIMOLOGIJA

- dokimologija je utemeljena 30- ih god.
- kolska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja uenikih odgojno-
obrazovnih postignua u kolama

ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE UENIKIH ZNANJA

- vie pristupa- psihologijski, pedagoki, socioloki, pravni itd.
- u psihologijskom smislu kolsko ispitivanje znanja je postupak kojem se pitanjima
(podraajima), upuenim subjektu (ueniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori)
- pitanja mogu biti usmena i pismena
- termin dokimologija- gr. Dokimos= dokazan i logos= znanost

LJESTVICA OCJENA

-pr. FURLAN navodi da je bilo pokuaja ocjena sa 3 kvalitativna stupnja: ne zadovoljava,
zadovoljava i istie se- slina ljestvica od 3 kvalitativna stupnja upotrebljavala se prije 1.
svj. rata u pukim kolama
- klasina ljestvica od 5 stupnjeva

METRIJSKI KARAKTER OCJENJIVANJA ZNANJA

- svaka ocjena koju nastavnik daje na ispitu ima u prvom redu funkciju da kontrolira
uenika znanja
- svako mjerenje pretpostavlja:
1) predmet (veliinu) ili ono to se mjeri
2) instrument kojim se mjeri
3) tehniku mjerenja
- pr. u psihologiji se mjeri posredno- apsolutni prag (limen)

METRIJSKA VRIJEDNOST KOLSKOG OCJENJIVANJA

- dvojaka funkcija kontrole obrazovnih postignua:
1) omoguuje dobivanje podataka o tome s kakvim uspjehom uenici stjeu i vladaju
predmetnim sadrajima (to im omoguuje praenje njihova edukativnog razvoja)
2) osigurava im dobivanje povratne informacije o njihovom nastavnom radu kako bi ga
mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati


52
POECI DOKIMOLOKIH ISPITIVANJA

- jo 1910. THORNDIKE je izradio rukopise kojima su dane odreene numerike
vrijednosti
- 1931. u SAD natjeaj za prouavanje ocjenjivanja

DOKIMOLOKI PRISTUPI U PROUAVANJU PROBLEMATIKE KOLSKOG
OCJENJIVANJA

- 2 temeljna dokimoloka pristupa:
1) pristup koji karakterizira istraivanja upravljena na otkrivanje i identifikaciju svih onih
faktora koji negativno utjeu na kolsko procjenjivanje znanja i koji uvjetuju da su
ocjene, koje daju nastavnici na tradicionalnim ispitima, i nedovoljno objektivne i
nedovoljno pouzdane
2) pristup koji odreuju sva ona prouavanja u kojima se nastoje pronai i praksi ponuditi
takvi postupci kojima e se u dobro definiranim uvjetima ispitivanja otkloniti utjecaj
nepoeljnih faktora i znanje procjenjivati prema jednakim i stalnim mjerilima za sve
ispitanike

ANALIZA SUBJEKTIVNOG NAINA OCJENJIVANJA

UZROCI SLABE METRIJSKE VRIJEDNOSTI KOLSKIH OCJENA

- kritike upozoravaju da iza ocjena ne stoje odgovarajuaznanja
- istraivanja: faktori online, faktori nastavnikovog stila

FAKTORI KOJI SUDJELUJU PRI OBLIKOVANJU UENIKIH ODGOVORA NA
ISPITU (FAKTORI ONLINE)

- nepoeljan utjecaj ovih faktora: nedovoljne jasnoe, neodreenost odgovora,
uenikove verbalne mogunosti, njegove mogunosti opaanja i vjetog koritenja
percipiranim podacima te uvstvene otpornosti

NEDOVOLJNA JASNOA I NEODREENOST ODGOVORA

- zbog neodreenosti odgovora isti e nastavnik, ve prema raspoloenju, razliito
interpretirati iste odgovore

UENIKOVE VERBALNE MOGUNOSTI

- rjeitost utjee na ocjenu


53
MOGUNOST OPAANJA I VJETOG KORITENJA PERCIPIRANIM
PODACIMA

- uenik koji je dobar opaa i vjeto se slui percipiranim podacima i brz je u
reakcijama korigiranja dobit e na ispitu bolju ocjenu

UVSTVENA OTPORNOST

- uvstveno stabilniji i otporniji uenici bolje prolaze na ispitu od onih koji su
emocionalno labilniji
- istraivanja- faktor ope prilagoenosti koli

FAKTORI KOJI OVISE O NASTAVNIKU KAO MJERNOM INSTRUMENTU

- praksa ocjenjivanja- ocjena vie zavisi od ocjenjivaa nego od akog odgovora, tako
da je za aka vano tko ga ispituje, nego koliko je njegovo poznavanje predmeta- to
dokazala razna istraivanja

OSOBNA JEDNADBA

- osobna jednadba predstavlja ocjenjivaevu opu tendenciju da dimenzije ili
razvijenost razliitih olina, koje na subjektivni nain prosuuje, ili precjenjuje ili
potcijenjuje
- strogi, umjereni i blagi ocjenjiva
- do greaka dolazi zato to u praksi nisu jasno definirani ni programi ni kriteriji
procjenjivanja

HALO- EFEKT

- na pojavu HALO- EFEKTA kao subjektivne pogreke u procjenjivanju prvi je
upozorio THORNDIKE
- halo efekt predstavlja ocjenjivaevu tendenciju da razliite osobine neke osobe
procjenjuje u skladu s opim stavom koji ima prema toj osobi ili pak u skladu d
ocjenom jedne od karakteristika te osobe
- teorijska podloga- HEIDEROVA TEORIJA ATRIBUCIJE

LOGIKA POGREKA

- u situaciji procjene logika se pogreka pojavljuje kada ocjenjiva misli da su neke
znaajke koje procjenjuje logiki povezane pa ih na osnovi takva rasuivanja i
jednako procjenjuje
- logika pogreka moe biti izraena i u obliku tzv. temporalne ekstenzije ili
metaforike generalizacije


54
POGREKA SREDINE

- subjektivna pogreka, nazvana pogrekom sredina, oituje se u nastavnikovom
nastojanju da uenika znanja preteno procjenjuje ocjenama koje na ljestvici
zauzimaju sredinju poziciju, zanemarujui pritom i vee razlike u kvaliteti njihovih
odgovora na ispitu

POGREKA DIFERENCIJACIJE

- u osnovi opreno pogreci sredine jest nastavnikovo nastojanje da uenika znanja
razlikuje pretjerano i neopravdano

POGREKA KONTRASTA

- u kolskom ocjenjivanju pogreka kontrasta pojavljuje se kad nastavnik pod utjecajem
na prethodnim ispitima iskazane kvalitete uenikih odgovora oblikuje mjerilo
ocjenjivanja pa u nastavljenim ispitima uenika znanja procjenjuje u skladu s njim

TENDENCIJA PRILAGOAVANJA KRITERIJA OCJENJIVANJA KVALITETI
UENIKE SKUPINE

- pogreke kontraste slina je tendencija prilagoavanja mjerila kvaliteti uenike
skupine
- ona znai da nastavnik u razredu koji je openito bolji ima visoko mjerilo ocjenjivanja
pa time i vee zahtjeve u pogledu ispitivanja

FAKTORI KOJI OVISE O TEHNICI ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA

a) NA USMENIM ISPITIMA
- 2 krajnja tipa ispitivanja:
1) ili nastavnik, nakon to je na ispitu postavio pitanje, ostaje uslavnom pasivan dok
uenik odgovara- pasivan tip
2) ili uenika, nakon postavljena pitanja, razliitim potpitanjima i dodatnim
objanjenjima zapravo navodi na ispravan odgovor- aktivan tip

b) PRI ISPITIVANJU UENIKIH PISANIH RADOVA
- prednost je u tome to su svi uenici stavljeni pod jednake zadatke

PROGNOSTIKA VRIJEDNOST KOLSKIH OCJENA

- osim dijagnostike, kolske ocjene imaju i posve jasnu prognostiku funkciju-
predvia se daljnje obrazovanje


55
POVEZANOST UENIKE INTELIGENCIJE I NJIHOVA KOLSKOG USPJEHA
IZRAENOG OCJENAMA

- FULGOSI- GUILFORDOV model intelekta- na 13 testova mjere se sposobnosti:
a) faktor divergentne produkcije semantikih jedinica
b) faktor divergentne produkcije semantikih relacija
c) faktor divergentne produkcije semantikih transformacija
d) faktor konvergentne produkcije semantikih jedinica
e) faktor konvergentne produkcije semantikih relacija

OBJEKTIVNI POSTUPCI MJERENJA ZNANJA

TESTOVI ZNANJA

METRIJSKE KARAKTERISTIKE TESTOVA ZNANJA:
1. VALJANOST (TONOST, VALIDNOST)
2. OBJEKTIVNOST
3. POUZDANOST (DOSLJEDNOST, KONSTANTNOST, RELIJABILNOST)
4. OSJETLJIVOST (DISKRIMINATIVNOST)
5. NORMIRANOST (GRADUIRANOST, BADARENOST)

ADMINISTRACIJA TESTOVA ZNANJA

- uz popis ispravnih rjeenja, u uputi za ispravak testa dana je i uputa o vrednovanju
tonih odgovora

TIPOVI TESTOVA ZNANJA

1. TIP DOSJEANJA- pitanje je formulirano tako da ispitanika zahtjeva odgovor u
obliku 1 rijei, broja ili simbola
2. TIP DOPUNJAVANJA
3. ALTERNATIVNI TIP
4. TIP S 2 KRITERIJA IZBORA
5. TIP VIESTRUKOG IZBORA
6. TIPOVI ISPRAVLJANJA I SREIVANJA
7. TIP POVEZIVANJA

O POUZDANOSTI NEKIH TIPOVA TESTOVA ZNANJA

- pr. testovi alternativnog tipa relativno su najmanje pouzdani
- najvii stupanj pouzdanosti imaju testovi povezivanja


56
MOGUNOST UPOTREBE TESTOVA ZNANJA I REZULTATA TESTIRANJA

- pr. STONES navodi motivaciju kao stimulator uenja
- BLOOM- uenika samopercepcija

O UTJECAJU TESTIRANJA NA NAIN UENJA UENIKA I NA NJIHOVA
OBRAZOVNA POSTIGNUA

1. TESTOVI VJETINA
2. NORMATIVNI I KRITERIJSKI TESTOVI ZNANJA
3. NIZ ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA
4. ZADACI ESEJ TIPA

KOMPARATIVNA VALJANOST TESTOVA ZNANJA

PREDNOSTI TRADICIONALNE PROVJERE I OCJENE ZNANJA PRED
KLASINIM TESTOM ZNANJA

- jednaki zahtjevi za sve ispitanike

TESTOVI ZNANJA NOVOG TIPA

- uzimaju se u obzir i priblino toni odgovori

HIPOTETSKI KONSTRUKT O VARIJETETIMA UENIKIH ZNANJA

- kvalitativne i kvantitativne razlike
- uzimaju se u obzir i dinamina, aplikativno- kreativna znanja
- znanja opih pojmova, znanja pravila, naela i zakona, znanja teorija i struktura

ISPITNI ZAHTJEVI NASTAVNIKA U POGLEDU ZNANJA I NJIHOVA
OBJEKTIVNOST U PROCJENI VARIJETETA UENIKIH ZNANJA

1. SKUPINE NASTAVNIKA
2. SKUPINE PROFESORA

VARIJETETI ZNANJA KAO PREDMETI PROCJENE NA TRADICIONALNIM
KOLSKIM ISPITIMA

1. VARIJETETI ZNANJA KAO ISPITNI ZAHTJEVI
2. OCJENE I VARIJETETI ZNANJA

PRAKTINA VALJANOST TESTOVA KOJIMA SE ISPITUJU I JJERE
VARIJETETI UENIKIH ZNANJA

INTELIGENCIJA UENIKA I NJIHOVI VARIJETETI ZNANJA

57
VLADO ANDRILOVI: METODE I TEHNIKE ISTRAIVANJA U
PSIHOLOGIJI ODGOJA I OBRAZOVANJA

1. KAKO JE NASTALA I TO JE PSIHOLOGIJA ODGOJA I
OBRAZOVANJA

1.1. PSIHIKI IVOT- PREDMET PSIHOLOGIJE
- u svakodnevnom ivotu vano je imati sud
- zadatak je znanstvene psihologije da otkriva to vie bitnih uzrono- posljedinih veza
u psihikom ivotu te da spoznaje:
a) primjenjuje u daljnjem prouavanju psihikog ivota
b) prenosi profesionalnim psiholozima koji e se njima koristiti u svojem radu
c) prenosi nepsiholozima kako bi oni svoj ivot i rad zasnivali na to vie tonih prosudbi
- predmet izuavanja psihologije je psihiki ivot
- on se sastoji od razliitih psihikih procesa (spoznajni procesi: percepcija, uenje i
pamenje te miljenje; emocionalni i motivacijski procesi) i brojnih psihikih osobina
(stupanj inteligencije, potenje, agresivnost, marljivost, introvertiranost-
ekstravertiranost i dr.)

1.2. RAZVITAK PSIHOLOGIJE

- psihologija se dugo nalazila u okrilju psihologije- etika, estetika, formalna logika
- ARISTOTEL- ZAKONI ASOCIJACIJE
- PLATON- PSIHOFIZIKI DUALIZAM
- DESCARTES- REFLEKS, PSIHOFIZIKI DUALIZAM
- LEIBNIZ- PSIHOFIZIKI PARALELIZAM
- SPINOZA- PSIHOFIZIKI MONIZAM
- COMTE- POZITIVIZAM, BIHEVIORIZAM
- LENJIN- TEORIJA ODRAZA
- JESPERS, HEIDEGGER, SARTRE- EGZISTENCIJALISTIKA PSIHOLOGIJA
- hrvatski predstavnici- PETRIEVI, MARULI- prvi znanstveno upotrijebio rije
psiha
- u 19. st. eksperimentalna psihologija
- intenzitet osjeta proporcionalan je logaritmu intenziteta podraaja
- FECHNER- PSIHOFIZIKA
- MULLER- zakon o specifinim energijama
- HELMHOLTZ- izuavao brzinu kretanja ivanog uzbuenja
- 1879. WUNDT- osnovao u Leipzigu prvi laboratorij na svijetu
- BERNARD- UENJE O HOMEOSTAZI
- 19. st. DARWIN- EVOLUCIJA
- GALTON- genetski utjecaj- DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJS
- JANET- pojam o PSIHIKOJ ENERGIJI
- FREUD
- BINET- 1905. prvi test inteligencije, MENTALNA RAZINA
- CATTELL- prvi upotrijebio pojam MENTALNI TEST
- EBBINGHAUS- KRIVULJA ZABORAVLJANJA
- RUBINSTEIN- jedinstvo svijesti i radnje
- prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u Zagrebu osnovan je 1920.- R.
BUJAS
- u 20. st. psihologija je postala empirijska znanost

58
1.3. PSIHOLOGIJA I DRUGE ZNANOSTI I ZNANSTVENE DISCIPLINE

- psihologija je AKSIJALNA ZNANOST- u sreditu sustava znanosti
- interdisciplinarni pristup
- socijalni aspekt ljudskog razvitka zasniva se na komunikaciji
- didaktika- psihologija uenja

1.4.NAZIV PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

- edukativna psihologija, pedagoka psihologija
- pod tim nazivom razumiju se brojni aspekti razliitih odgojno- obrazovnih interakcija

1.5.PSIHOLOGIJSKE DISCIPLINE I MJESTO PSIHOLOGIJE ODGOJA I
OBRAZOVANJA MEU NJIMA

- predvianje ponaanja- kozmika psihologija
- psihologija stvaralatva

PSIHOLOGIJA
TEORIJSKA PRIMJENJENA
- sistemstska (opa, generalna) psihologija - psihologija odgoja i obrazovanja
(edukativna)
- fizioloka psihologija - psihologija rada (industrijska, ininjerska)
- razvojna psihologija (genetska, djeja,
psihologija djetinjstva i mladosti)
- klinika psihologija
- socijalna psihologija - psihologija ometenih u razvoju
- psihometrija - psihologija delinkvencije (kriminalistika,
penoloka)
- psihologija propagande
- vojna psihologija
- savjetodavna psihologija (profesionalna
orijentacija)
- mentalna higijena
- sportska psihologija
- prometna psihologija

- FIZIOLOKA PSIHOLOGIJA ispituje organske osnove psihikih pojava
- RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- filogeneza psihikog ivota
- GERONTOLOKA PSIHOLOGIJA
- ZOOPSIHOLOGIJA
- SOCIJALNA PSIHOLOGIJA prouava ponaanje pojedinca u socijalnoj situaciji
- PSIHOMETRIJA mjeri psihike procese i osobine
- PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA- glavni zadatak je ispitivati kako se
psihike osobine mijenjaju pod utjecajem odgojnih inilaca
- PSIHOLOGIJA RADA- prouava ulogu razliitih psihikih osobina u radnim
situacijama

59
- KLINIKA PSIHOLOGIJA je grana primjenjena psihologije, otkrivanje psihikih
poremeaja pomou psiholokih tehnika
- PSIHOLOGIJA OMETENIH U RAZVOJU
- PSIHOLOGIJA DELINKVENCIJE- otkrivanje uzroka prijestupa
- PSIHOLOGIJA PROPAGANDE- politika i ekonomija
- VOJNA PSIHOLOGIJA
- SAVJETODAVNA PSIHOLOGIJA- u razliitim ustanovama
- MENTALNA HIGIJENA- uvanje duevnog zdravlja
- SPORTSKA PSIHOLOGIJA- priprema sportaa
- PROMETNA PSIHOLOGIJA- unaprijeivanje prometa

1.6.PREDMET I ZADACI PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA

- prvi opi zadatak je spoznati ovjekovu prirodu
- drugi posebni zadatak je spoznati kako se ljudska priroda mijenja pod utjecajem
odgojnih inilaca
- otkrivanje zakonitosti po kojima se mijenja ljudska priroda

1.7. RAZVITAK PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA KAO POSEBNE
PSIHOLOKE DISCIPLINE

- antika- SOKRAT- odnos jedan uitelj/jedan uenik
- europska skolastika
- krajem 19. st. javile se psihologije za odgajatelje- tada je dominirao
STRUKTURALIZAM- elementi svijesti
- THORNDIKE- izdao djelo- to se smatra poetkom psihologije odgoja i obrazovanja
kao posebne discipline
- 1904. BINET konstruirao prvi test inteligencije
- PIERON zapoeo dokimoloka istraivanja
- u novije vrijeme javljaju se razliita tumaenja razvoja intelektualnih funkcija
- GAL- TEORIJA ETAPNOG FORMIRANJA umnih radnji
- PIAGET- STADIJALNI RAZVITAK intelektualnih aktivnosti
- 60- ih u SAD- istraivanja u prirodnim situacijama vs. laboratorijska istraivanja
- 2 glavna pristupa u psihologiji odgoja i obrazovanja:
1) opi
2) individualni


60
1.8. GLAVNI STRUNI IZRAZI

ALGORITAM- sustav unaprijed predvienih operacija koje e, na osnovi povrastnih
informacija i eventualnih korekcija aktivnosti, sigurno dovesti do cilja. Osobito su pogodni u
obavljanju jednostavnih motornih radnji

AUTOAKTUALIZACIJA (SAMOOSTVARENJE)- tenja da se sve vlastite dispozicije i
sposobnosti razviju do najviih vrijednosti

BIHEVIORIZAM- psihologijski sustav koji ponajprije prouava (vanjsko) ponaanje,
odbacujui ili potcjenjujui svjesne pojave, jer ih smatra nedostupnim promatranju. Odlikuje
ga metodoloka istoa. Na spoznajama biheviorizma razvili su se razliiti postupci
oblikovanja ponaanja

EGZISTENCIJALISTIKA PSIHOLOGIJA- otvoren pokret u psihologiji koji se razvio
kao dopuna objektivnoj psihologiji. Cilj mu je prouavati cjelovitu linost, onakvu kakva
egzistira u stvarnosti

EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA- - ispitivanje psihikih pojava s pomou
eksperimentalne metode ili uope s pomou tehnika koje otkrivaju empirijske injenice

FUNKCIONALIZAM- psihologijski sustav s glavnim ciljem da otkrije kako funkcionira
svijest, radi rjeavanja praktinih problema

GETALTIZAM (GESTALT- PSIHOLOGIJA)- psihologijski sustav u kojem se istie
cjelovitost doivljaja. Cjeline su dane primarno i jedino su one ralne, dok su pokuaji da se
cjeline rastavljaju na elemente neopravdani

HOMEOSTAZA- automatska tendencija organizma za uspostavljanjem naruene ravnotee
u tjelesnim procesima

INDIVIDUUM- sredinja od 3 razine na kojima djeluje psihofizioloka struktura (nia je
organizam, a via linost). Individuum se razlikuje od pripadnika iste vrste prema nekim
neponovljivim osobinama. Npr. radne navike ili stilovi uenja razliliti su u razliitih
individuuma

LINOST- najvia od 3 razina na kojima djeluje psihofizioloka struktura (najnia je
organizam, a srednja individuum). Linost je specifina i neponovljiva, ima vlastiti sustav
vrednota, vlastiti projekt autoaktualizacije, dobro je osposobljena za samoocjenjivanje

ORGANIZAM- najnia od 3 razine na kojima djeluje psihofizioloka struktura (via je
razina individuum, a najvia linost). Organizmi iste vrste vrlo su slini (pr. ljudski su
organizmi vrlo slini, a znaajno su razliiti od majih organizama koji su meusobno slini)


61
POTKREPLJENJE- pojam nejedinstvenog znaenja. U nekih je to redukcija nagona (pr.
smanjenje potrebe za hranom), u drugih svaka posljedica aktivnosti itd. U stvari potkrepljenje
je pojava koja potkrepljuje, uvruje neku aktivnost, tj. poveava vjerojatnost da e se ta
aktivnost ponoviti (pozitivno potkrepljenje) ili inhibirati (negativno potkrepljenje).
Potkrepljenje se moe dogoditi nakon aktivnosti, ali moe i prije (poticaj, sugestija)

POVRATNA INFORMACIJA- obavjest organizmu ili ureaju o njegovu stanju ili uinku.
Jedna od odnovnih pretpostavki za reguliranje vlastite aktivnosti. Slino, ali nikako isto
znaenje ima potkrepljenje

POZITIVIZAM- stajalite da se znanost ima zadovoljavati utvrivanjem injenica, dakle
registriranjem iste empirije, bez ikakvih (metafizikih) objanjenja. Danas se smatra da to
zapravo nije mogue

PSIHOANALIZA- cjelovita doktrina prema kojoj se ljudsko ponaanje zasniva na
nesvjesnim motivima i konfliktima pojedinca s okolinom. Praktina je zadaa psihoanalize
otkriti uzroke konflikata, ponajprije razliite nesvjesne motive i tako odstraniti uzrok
tekoama u ponaanju

RADNJA- neki je nazivaju i psihiki akt. Aktivnost koja mijenja sredinu, ali i svijest onoga
koji je obavlja. Radnju moe, prema nekim tumaenjima, obavljati samo linost

REFLEKS- odraz, odsjev; u prenesenom znaenju reagiranje- automatski odgovor organizma
na vanjski podraaj. Refleks moe biti uroen i nauen

REFLEKSOLOGIJA (REFLEKSOLOKA PSIHOLOGIJA)- psihologijski sustav
kojemu je u osnovi spoznaja da je psihiki akt (radnja) refleksnog tipa, tj. da odraava vanjska
zbivanja. Psihiki je akt cjelina od 3 lana: fizikalni- unutranje doivljavanje- pokret. Kao to
vidimo, unutranje doivljavanje, tj. svijest, ima sredinje mjesto

S-O-R- za razliku od S-R, izmeu S (stimulans, podraaj) iz okoline i R (reakcija, odgovor)
organizma uvodi se O (organske varijable) kojima se meu ostalim, objanjava mogunost
razliitih R na isti S. Priznaje se dakle da R ne ovisi samo o vanjskom S nego i o unutranjim
stanjima organizama

S-R- VEZA- tendencija da odreeni S (stimulans, podraaj) iz okoline izazove odreeni R
(reakciju, odgovor) organizma. Uestalim ponavljanjem jednoga S i jednoga R uvruje se
meu njima veza i poveava vjerojatnost da e odreeni S izazvati upravo odreenji R. Kao
to vidimo, ne uzima se u obzir nikakav posrednik izmeu S i R. To je osnovna formula
ortodoksnog biheviorizma

STRUKTURALIZAM- prvi priznati psihologijski sustav. Cilj mu je bio otkriti strukturu
materije svijesti i spoznati zakone prema kojima se elementi asociraju u strukturu. Protivni
su mu funkcionalizam i getaltizam

TEORIJA ODRAZA- teorija prema kojoj je odraz okolnoga svijeta (slika) osnova nae
spoznaje. Suvremena tumaenja istiu da odraz nije pasivno odslikavanje, zrcaljenje okolnog
svijeta. Naglaava se dinamiki karakter odraza i razliit stupanj njegove tonosti. Odraz
moe biti nieg reda (fizioloki ili nervni) i vieg reda (psihiki).

62
2. METODE I TEHNIKE ISTRAIVANJA U PSIHOLOGIJI ODGOJA I
OBRAZOVANJA

2.1. USPUTNA I SUSTAVNA ISTRAIVANJA

- usputna istraivanja treba razlikovati od ISPITIVANJA (pr. znanja) s ciljem da se
dijagnosticira neko stanje
- uz ispitivanje se obino vee i ocjenjivanje te vrednovanje
- ocjenjivanje je razvrstavanje u kvalitativne kategorije i eventualno pretvaranje
kvalitativnih kategorija u kvantitativne (numerike) vrijednosti
- vrednovanje je iri pojam i nije jednoznaan
- vrednovanje najee znai ocjenjivanje uz uvaavanje uvjeta u kojima su rezultati
postignuti
- u ispitivanju, ocjenjivanju i vrednovanju esto se primjenjuju i tehnika koje ovdje
prikazujemo, no primjenjuju se i druge tehnike
- u svakom se istraivanju polazi od problema- kakav je interes uenika za predmet

2.2. GLAVNE FAZE SUSTAVNOG ISTRAIVANJA

- odreenje:
1) problem
2) zadatak
3) postupak (pismena anketa)
- kada se paljivo sastave ANKETNA PITANJA u skladu s:
1) zadatkom ispitivanja (sadraj)
2) zahtjevima s obzirom na oblik, mogunosti odgovaranja, uvjete ispitivanja i broj
pitanja- treba odrediti ispitanike
- kvalitativni odgovori se pretvaraju u kvantitativne vrijednosti
- tehnika sreivanja i prikazivanja rezultata:
1) problem
2) zadatak
3) postupak (tehnika prikupljanja podataka)
4) uvjeti ispitivanja
5) ispitanici
- uporina toka- usporedba razultata
- sljedee faze:
1) problem
2) zadatak
3) postupak, tj. tehnika prikupljanja podataka
4) uvjeti ispitivanja
5) ispitanici
6) tehnike (naini) sreivanja i prikazivanja podataka
7) tehnika obrade podataka
8) tip analize podataka
9) interpretacija dobivenih pokazatelja (aritmetika sredina)
10) zakljuak (s pomou neke uporine toke za usporedbu)
- ispitivanje koje je prikazano provedeno je METODOM NEEKSPERIMENTALNOG
ISTRAIVANJA


63
2.3. METODE ISTRAIVANJA I METODIKI PRINCIPI

- u istraivanju se polazi od osnovnih metodikih principa na koje upuuje dijalektiki
materijalizam:
1) PRINCIP MATERIJALNOSTI (materija je primarna i sve se psihike pojave
zasnivaju na funkcioniranju organizma)
2) PRINCIP RAZVOJNOSTI ili HISTORINOSTI (psihike pojave se mijenjaju)
3) PRINCIP MNOGOSTRUKE POVEZANOSTI (psihike pojave su uvjetovane
faktorima)

2.3.1. NEEKSPERIMENTALNA I EKSPERIMENTALNA METODA

- pod metodom najee se razumije opi nain organizacije istraivanja nekog
problema
- kad se pojava promatra u prirodnom javljanju koristi se METODA OPAANJA U
PRIRODNIM UVJETIMA ili METODA NEEKSPERIMENTALNOG
ISTRAIVANJA
- kad istraiva pojavu mijenja i kontrolira uvjete koristi se METODOM
EKSPERIMENTALNOG ISTRAIVANJA
- ta podjela zasniva se na mjestu odakle se pojava promatra
- s tog stajalita razlikujemo EKSTROSPEKCIJU (promatranje izvana) i
INTROSPEKCIJU (promatranje iznutra)
- METODA NEEKSPERIMENTALNOG ISTRAIVANJA primjenjuje se planski, tom
metodom se ispituju razliiti odnosi, intenziteti ili koliine nekih pojava
- u praksi se tako istrauju INDIVIDUALNE RAZLIKE
- METODA EKSPERIMENTALNOG ISTRAIVANJA- ispituje se UZRONA
POVEZANOST meu pojavama
- pojava koju eksperimentalno variramo zove se EKSPERIMENTALNA ili
NEZAVISNA VARIJABLA
- pojava koju promatramo zove se KRITERIJSKA ili ZAVISNA VARIJABLA
- pojave koje utjeu na zvaisnu varijablu moramo kontrolirati- KONTROLIRANE
VARIJABLE ili RELEVANTNI FAKTORI
- struktura eksperimenta:
1) problem
2) hipoteza
3) nezavisna varijabla
4) ispitanici
5) postupci
6) kontrola
7) statistika obrada podataka
8) interpretacija (diskusija)
9) zakljuci
- NEZAVISNA VARIJABLA je ona pojava koju izazivamo i mijenjamo
- ZAVISNA VARIJABLA je ona koju u eksperimentu promatramo i mjerimo
- KONTROLA se provodi s ciljem da se onemogue utjecaji na zavisnu varijablu osim
utjecaja nezavisne varijable
- prikladni su EKSPERIMENTALNI NACRTI S KONTROLNOM GRUPOM


64
2.4. TEHNIKE ISTRAIVANJA

- dok je metoda opi nain organizacije istraivanja nekog problema, TEHNIKA je
poseban postupak koji se rabi u odreenoj fazi istraivanja
- razlikujemo:
1) TEHNIKE PRIKUPLJANJA PODATAKA
2) TEHNIKE SREIVANJA I PRIKAZIVANJA PODATAKA
3) TEHNIKE OBRADE PODATAKA

2.4.1. TEHNIKE PRIKUPLJANJA PODATAKA

1) INTROSPEKTIVNI IZVJETAJ
2) INTERVJU
3) UPITNIK
4) ANKETA
5) PROUAVANJE DOKUMENATA
6) ANALIZA SADRAJA
7) RADNA PROBA
8) VOENJE DNEVNIKA I DOSJEA
9) HISTORIJA SLUAJA
10) OPSERVACIJA
11) SOCIOMETRIJSKI POSTUPAK
12) IGRANJE ULOGA
13) SISTEMI PROCJENE (LJESTVICE SUDOVA)
14) TESTOVI

INTROSPEKTIVNI IZVJETAJ
- introspekcija ili samoopaanje je opaanje vlastitih doivljaja i stanja
- introspektivni izvjetaj moe posluiti u objanjavanju otkrivenih pojava i omoguuje
dobivanje izravnih podataka

INTERVJU
- elastian razgovor s ispitanikom
- pravila intervjua:
1) poticati ispitanika da govori
2) strpljivo i dobrohotno sluati
3) stei povjerenje ispitanika
4) vjeto prelaziti s pitanja na pitanje
5) to vie odobravati ispitaniku
6) ispitiva ne smije podlei halo- efektu (prebrzoj generalizaciji)
7) predvidjeti dovoljno vremena za intervju
8) nastojati uoiti to ispitanik pokuava zatajiti
9) interpretirati odgovore na opoj ispitanikovoj razini


65
UPITNIK
- upitnik ima 2 znaenja:
1) anketni upitnik ili anketni list
2) upitnik (inventar) linosti ili test linosti
- prednosti upitnika:
1) ispitivanje se moe, ali i ne mora, provesti anonimno
2) moe se obuhvatiti vie ispitanika odjednom
3) obrada odgovora moe se standardizirati
- pitanja otvorenog tipa
- pitanja zatvorenog tipa
- pitanje mjeovitog tipa
- pitanja treba uskladiti sadrajno
- pitanja mogu biti i vezana

ANKETA
- ire znaenje odnosi se na prikupljanje podataka izravno
- ue znaenje je ono to razumijemo pod izrazom upitnik
- cilj istraivanja mora biti jasan i ostvarljiv

PROUAVANJE DOKUMENATA
- dokumenti koji se najee prouavaju u nastavnikom radu su kolske svjedodbe i
pisane karakteristike o osobinama linosti i ponaanju uenika
- ova tehnika upotrebljava se uz druge tehnike- pr. historija sluaja

ANALIZA SADRAJA
- postupak za klasificiranje i kvantificiranje raznih verbalbnih i neverbalnih poruka u
najirem smislu rijei, prema njihovim sadrajima i formalnim karakteristikama, a u
skladu s unaprijed utvrenim opim pravilima
- analizi se najprije podvrgava sadraj poruke pa se na osnovi toga zakljuuje o
osobinama tvorca poruke i osobinama publike kojoj je poruka namjenjena
1) jedinica analize (udbenik)
2) jedinice sadraja (meunarodne rijei, struni izrazi)

RADNA PROBA
- u radnoj probi pojedinev je zadatak obaviti odreen posao ili manifestirati neku
posebnu vjetinu
- na temelju uratka zakljuuje se:
1) koliko je ispitanik za taj posao osposobljen
2) kolike su i kakve njegove specifine sposobnosti
- ta tehnika je jednostavna, ali ima nesigurnost prognoze
- pogodna je za dijagnosticiranje momentalne spreme kandidata


66
VOENJE DNEVNIKA I DOSJEA
- podaci to se unose u dnevnik ili dosje zasnivaju se na:
a) samopromatranju
b) promatranju drugih
- prednosti voenja dnevnika i dosjea je u tome to se u njima skupljaju podaci o
situacijama kako se one dogaaju prirodno, bez istraivake intervencije

HISTORIJA SLUAJA
- podaci to su potrebni za prouavanje historije sluaja mogu se nalaziti u tzv.
KUMULATIVNOM DOSJEU (prikupljani tokom dueg perioda)- to su:
1) kolski uspjeh
2) interesi
3) marljivost
4) socijalno ponaanje
5) opa inteligencija
6) specijalne sposobnosti
7) zalaganje u izvravanju obaveza
8) dogaaji u kolskom ivotu
9) izvankolski uvjeti ivota i rada itd.
- prednost kod profasionalne orijentacije

PROMATRANJE
- NESISTEMATSKO PROMATRANJE dogaa se sluajno
- SUSTAVNO OPAANJE provodi se:
a) planski, s unaprijed odreenim predmetom opaanja
b) s odreivanjem i registriranjem uvjeta opaanja
c) opisujui detaljno
- pr. poznata je TEHNIKA VREMENSKIH UZORAKA

SOCIOMETRIJSKI POSTUPAK
- zasniva se na 2 glavna odnosa meu pojedincima u grupi: izbor i odbijanje
- tim se postupkom moe ispitati:
1) sociometrijski status pojedinca u grupi
2) unutargrupni odnosi
3) stupanj kohezivnosti ili integriranosti grupe

IGRANJE ULOGA
- redatelj poziva na pozornicu odreene pojedince- igra se spontano bez prethodne
pripreme
- SOCIODRAMA, PSIHODRAMA
- ova tehnika pr. slui za razbijanje treme, no postoji opasnost od nestrunog voenja


67
SISTEMI PROCJENE (LJESTVICE SUDOVA)
- glavno obiljeje- pomou njih izravno se mjere psihike osobine
- zasnivaju se na PSIHOLOKIM LJESTVICAMA
a) karakteristike linosti
b) smjer i intenzitet stavova
c) stupanj pogodnosti za osposobljavanje za neku aktivnost
d) stupnja osposobljenosti za neku aktivnost
e) estetske preferencije
f) kolske ocjene
- sistemi:
a) ljestvice tipinih individuuma
b) ljestvica tipinih primjera ponaanja
c) ljestvica opisnih tvrdnji
d) lista tvrdnji
- razliite se rang liste (pr. rang lista uenika 2 razreda) ne smiju usporeivati

TESTOVI
- test je standardizirani postupak s pomou kojeg se izaziva odreena aktivnost, a onda
se uinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s
rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji
- testovi su pravi mjerni instrumenti
- mjerne karakteristike: VALJANOST, POUZDANOST, OBJEKTIVNOST itd.
- s obzirom na predmet mjerenja razlikujemo:
a) TESTOVI SPOSOBNOSTI
b) TESTOVI LINOSTI
c) TESTOVI ZNANJA
- testovi sposobnosti:
a) TESTOVI SENZORNIH SPOSOBNOSTI
b) TESTOVI PSIHOMOTORNIH SPOSOBNOSTI
c) TESTOVI MEHANIKIH SPOSOBNOSTI
- testovi linosti- ispituju se kvalitativne osobine- afektivne i konativne (voljne)
- analitiki testovi linosti za ispitivanje posebnih crta pr. sampouzdanje
- sintetiki testovi linosti slue za ispitivanje cjelovitih linosnih struktura (biografija)
- testovi znanja:
a) kolske i domae zadae
b) nizovi zadataka objektivnog tipa
c) testovi znanja: u uem smislu, testovi primjene znanja, kombinirani testovi, testovi
razine
- mjere se postignuta znanja
- pr. alternativni testovi znanja
- pr. zadaci viestrukog izbora
- pr. zadaci povezivanja
- zadaci esejskog tipa

ANALIZA ZADATAKA
- provodi se nakon pokusne primjene na reprezentativnom uzorku, izraunavanje 2
indeksa:
1) indeks teine
2) indeks diskriminativnosti

68
MJERNE KARAKTERISTIKE TESTOVA
1) VALJANOST:
a) SADRAJNA ili APRIORISTIKA VALJANOST
b) DIJAGNOSTIKA VALJANOST
c) PROGNOSTIKA VALJANOST
2) OBJEKTIVNOST
3) POUZDANOST (dosljednost, relijabilnost)
4) OSJETLJIVOST (diskriminativnost, diferencijalna osjetljivost)

BADARENJE TESTA
- badarenja, graduacija ili normiranje je svoenje bruto rezultata na jedinstvenu mjernu
ljestvicu- to vrijedi za normativne testove
- testovi se badare na:
a) skupinama ispitanika koje su dovoljno brojne, homogene i reprezentativne
b) razliitim uzorcima za razliite populacije

KRITERIJSKI TESTOVI ZNANJA
- razvili su se kao nuna posljedica razvoja obrazovne tehnologije
- normativnim testovima ispituje se koliko je uenik nauio, a kriterijskim testovima
to je uenik nauio

KOMPLETIRANJE TESTA I NIZA ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA
- ZOT mora imati:
1) svezak sa zadacima
2) podaci o mjernim i drugim osobinama (pr. trajanje testiranja)
3) uputa ispitivau o koritenju
4) opa uputa ispitanicima
5) uputa ispitanicima uz pojedine skupine zadataka
6) popis rjeenja i bodova
7) list za odgovore


69
VLADO ANDRILOVI, MIRA UDINA- OBRADOVI:
PSIHOLOGIJA UENJA I NASTAVE

1. UENJE, PAMENJE I ZABORAVLJANJE

- uenje poinje selektivnom pozornou
- uenje- aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponaanje, pod utjecajem vanjskih
uvjeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje poetne
neizvjesnosti- LINHART

PODRUJA UENJA
- u SPOZNAJNOM (KOGNITIVNOM) PODRUJU ovjek saznaje pojedinosti koje
prije nije znao, ui rjeavanje problema, oblikuje kriterije
- u MOTORNOM PODRUJU ui nove sklopove pokreta
- u AFEKTIVNOM PODRUJU stjee i mijenja stavove, interese, vrijednosti

PRIMANJE- OBRADA- UPORABA OBAVIJESTI
- PAMENJE je zadravanje onoga to je steeno uenjem i koritenje toga poslije
uenja
- ZABORAVLJANJE je gubljenje snage odgovaranja
- PRIMANJE- OBRADA- UPORABA INFORMACIJA
- pohranjene informacije ponaanja upotrebljavaju se:
a) u simuliranim situacijama (pr. kolski ispiti)
b) u realnim situacijama (pr. rad)
- ovjek razvija model ili repertoar ponaanja i kontrolni mehanizam
- ovjek ui razliite repertoare ponaanja i kriterijske obrasce

REPERTOARI ILI PROGRAMI PONAANJA
- repertoar ponaanja ini nekoliko reakcija, logiki i funkcionalno povezanih
- repertoari ponaanja se dijele na MISAONO- VERBALNE i PSIHOMOTORNE
- VERBALNI REPERTOARI- 3 oblika: rijei, reenice, tekstovi
- MOTORNI REPERTOARI- kontinuirani i diskretni zadaci

NAELO KONTINUITETA U UENJU
- na osnovi neuvjetovanih refleksa razvijaju se novi, naueni, uvjetovani refleksi
- sloena ponaanja pod svjesnom kontrolom najvii su domet ljudskog uenja


70
1.1. UENJE BEZ NAMJERE

- u prvim godinama ivota- KLASINO UVJETOVANJE, nenemjerno uenje
- SUBPERCEPTIVNO UENJE- zadravanje tragova vanjskih podraaja koji nisu
doprli do pojedineve svijesti
- LATENTNO UENJE- promjena u mnemikim strukturama
- NEHOTINA IMITACIJA- identifikacija s neim
- HIPNOPEDIJA- uenje u snu
- SUGESTOPEDIJA- uenje u stanju koncertne oputenosti

1.2. NAMJERNO I SUSTAVNO UENJE

- modifikacija ponaanja i averzivno kondicioniranje (stjecanje averzija)

1.2.1. PRIMANJE OBAVIJESTI U NAMJERNOM I SUSTAVNOM UENJU
- dogaa se u stanju spremnosti primatelja za aktivnost
- informacije se primaju vidnim i slunim putem
- kapacitet izvora informacija je vei od kapaciteta primatelja
- subjektivna i objektivna teina teksta

1.2.2. OBRADA U NAMJERNOM I SUSTAVNOM UENJU
- razine obrade:
1) PERCEPTIVNA- pojavne osobine promatranoga
2) KATEGORIJSKA- grupiranje
3) SEMANTIKA- otkrivanje smisla i znaenja
- zadae obrade informacija u uenju mogu biti:
1) razumjeti
2) izabrati reakciju iz postojeeg iskustva
3) oblikovati reakciju
- razumjeti znai povezati s poznatim
- zapamtiti znai repertoar ponaanja transponirati iz kratkoronog pamenja u
dugorono pamenje- to se dogaa:
1) ako sadraj uenja ima za uenika odgovarajuu emocionalnu vrijednost
2) ako je uenik vie puta ponovio sadraj uenja

1.2.3. UPORABA OBAVIJESTI U NAMJERNOM I SUSTAVNOM UENJU
- u praksi misaono verbalnog uenja informacije se mogu rabiti:
1) u jednakom obliku u kojem su primljene
2) s jednakim smislom, ali u obliku razliitom od onoga u kojem su primljene
3) s novim smislom, izvedenim smislom
- ako se u procesu dosjeanja na primjeni isti mplan reprodukcije koji je stvoren u
procesu uenja, nastaju greke


71
1.3. PAMENJE I ZABORAVLJANJE

- faze uporabe informacija:

1. POTICAJI DOSJEANJA - pitanja, zadaci, tj. eksterni zahtjevi situacije,
pr. koje vrste ribe poznaje
2. POKRETANJE KONTROLNOG
MEHANIZMA
- interna reprezentacija zahtjeva situacije, tj.
odreivanje to bi trebalo uraditi, pr. nabrojiti
nekoliko vrsta riba
3. IZBOR STRATEGIJE TRAENJA U
DUGORONOM PAMENJU
- pr. traenje u vioj kategoriji ivotinje ili
nioj kategoriji ribe
4. POKRETANJE PLANA
REPRODUKCIJE
- pr. nabrajanje prema kategorijama ili bez
reda
5. MANIFESTIRANJE REPERTOARA
PONAANJA
- pr. nabrajanje prema kategorijama morske i
slatkovodne ribe

- - model sustava pamenja:

1. ULAZ
2. SKLADITE SENZORNOG PAMENJA
3. OPERATIVNO (KRATKORONO) PAMENJE ili SREDINJI PROCESOR
4. SKLADITE DUGORONOG PAMENJA
5. IZLAZ

- osim to kratko traje, OPERATIVNO ili KRATKOTRAJNO PAMENJE ima malen
kapacitet

1.3.1. PREPOZNAVANJE PRIJANJIH DOIVLJAJA
- 3 mogunosti:
1) kad se aktivira odreeni neuron, znai da je prisutan podraaj A, a kada se aktivira
neki drugi neuron, prisutan je podraaj B
2) kada se aktivira odreeni ansambl neurona, znai da je prisutan podraaj A, odnosno
kad se aktivira neki drugi ansambl neurona, prisutan je B
3) kada se jadan neuron aktivira u odreenom vremenskom slijedu, znai da je prisutan
poloaj A, odnosno uz drukiji vremenski slijed, prisutan je podraaj B
- aktiviranjem odreenog reprezentanta prijenjih zbivanja stavljaju se u funkciju i
reprezentatni zbivanja koja su s njima povezana
- tako nastaje karakteristiko obraivanje informacija, povezivanja, kombiniranje i
usklaivanje sa zahtjevima situacije, ali i vlastitim osobinama


72
1.3.2. KARAKTERISTINE PROMJENE U REPRODUKCIJI TEKSTA
- BARTLETT otkrio sve karakteristine promjene:
1) izostavljanje pojedinosti
2) racionalizacija
3) dominantna pojedinost
4) transformacija pojedinosti
5) transformacija poretka zbivanja
- pri uenju i reproduciranju formira se vlastiti smisao teksta
- stupanj vjernosti izvorniku ovisi i o METAMEMORIJI- poznavanje vlastitog sustava
pamenja

1.3.3. ORGANIZACIJA DUGORONOG PAMENJA
- znaenje rijei i pravila njihova kombiniranje u reenice sadraji su
SEMANTIKOG PAMENJA
- EPIZODIKO PAMENJE je pamenje posebnih epizoda, tj. odreenih dogaaja
- epizodiko pamenje izloeno je promjenama, semantiko je stabilnije

1.3.4. PRIVREMENI I TRAJNI TRAGOVI PAMENJA
- privremeni trag u senzornom skladitu sasvim je kratkotrajan
- percepcijska selekcija podraaja
- neki se tragovi transponiraju iz senzornog skladita izravno u dugorono skladite, bez
obrade u kratkoronom skladitu
- SENZORNO SKLADITE- KRATKORONO SKLADITE- DUGORONO
SKLADITE

1.3.5. PONAVLJANJE I EMOCIONALNA VRIJEDNOST OBAVIJESTI
- informacije se pamte ako privuku pozornost, ako ih prikladno organiziramo ili
dovoljno puta ponovimo
- nova spoznaja- intelektualna emocija
- RESTORFFOV EFEKT- bolje se pamte istaknuti elementi
- ZEIGARNIK EFEKT- bolje se pamte nazivi nezavrenih nego zavrenih zadataka
- razlikujemo:
1) INTEGRACIJSKO PONAVLJANJE- nove informacije ugrauje u postojee sheme ili
stvara nove sheme
2) OBINO PONAVLJANJE- nema povezivanja s drugim informacijama

1.3.6. UZROCI ZABORAVLJANJA
- brzina zaboravljanja uvelike ovisi o stupnju nauenosti grae, a mnogo manje o
njezinoj teini
- 3 teorije:
1) TEORIJA SLABLJENJA TRAGA- trag pamenja slabi zato to se u intervalu
retencije ne iskoritava
2) TEORIJA INTERFERENCIJE- dolazi do uzajamnog ometanja razliitih tragova u
mozgu
3) TEORIJA POGRENOG PLANA REPRODUKCIJE- plan reprodukcije stvara se u
procesu uenja- greke nastaju kada se primjeni neki drugi plan

73
GUBLJENJE INFORMACIJA IZ KRATKORONOG PAMENJA
- gubimo ih i zbog koliine informacija koju obraujemo u kretkoronom pamenju
- dok obraujemo koliinu informacija blisku maksimalnoj, ne treba dopustiti ulaz
novim informacijama
- prepreka je i sloenost grae

NEDOSTUPNOST INFORMACIJA U DUGORONOM PAMENJU
- dugorono pamenje je PERMANENTNO- razlozi:
1) razlika izmeu raspoloivosti i dostupnosti informacija
2) superiornost prepoznavanja nad dosjeanjem
3) uteda

1.3.7. SUPERNORMALNO PAMENJE
- pr. razvijena SINESTEZIJA- tendencija da jedan osjetni modalitet izazova drugi

1.3.8. POREMEAJI PAMENJA
- poremeaji pamenja mogu biti privremeni i stalni, pojavljuju se ili zbog fizikih
bolesti ili psiholokih razloga
- HIPOMNEZIJA- smanjena sposobnost zapamivanja, kod duevno bolesnih i starijih
- AMNEZIJA- gubitak pamenja

1.4. NAPREDOVANJE U NAMJERNOM I SUSTAVNOM UENJU
- ima vie tipova uenja:
1) KLASINO UVJETOVANJE
2) INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE
3) UENJE NIZA MOTORIKIH REAKCIJA
4) UENJE NIZA VERBALNIH REAKCIJA
5) UENJE VIESTRUKOG RAZLIKOVANJA
6) UENJE POJMOVA
7) UENJE NAELA, PRAVILA I ZAKONA
8) RJEAVANJE PROBLEMA
- uenje uvjetovanjem javlja se u 3 oblika: KLASINO, INSTRUMENTALNO i
OPSERVACIJSKO
- emocionalno uvjetovanje
- verbalno uvjetovanje

1.4.1. UENJE SLOANIH TEMA (STJECANJE ZNANJA)
- u uenju sloenih tema ui se smisao, a ne doslovni tekst


74
1.4.2. STJECANJE PSIHOMOTORNIH VJETINA
- perceptivno- motirne ili senzorno- motorne vjetine
- znaajan je plan aktivnosti
- psihomotorne se vjetine najee razvijaju kombiniranjem manjih jedinica aktivnosti
u sloenije (senzorno- motirne sheme) koje se kao repertoari ponaanja pohranjuju u
dugoronom pamenju
- sloene su aktivnosti organizirane hijerarhijski, pr. pisanje
- smanjivanje potrebe za informacijama iz senzornih organa

1.4.3. NAPREDOVANJE U UENJU I IVOTNA DOB
- u starosti sredinji ivani sustav sporije obrauje informacije
- no natprosjeno inteligentni koji tijekom cijelog ivota intelektualno rade poboljavaju
rezultate uenja i pamenje

1.5. TRANSFER (PRIJENOS) I INTERFERENCIJA U UENJU
- utjecaj prethodnih znanja i iskustava na uspjenost novog uenja u istom ili srodnim
podrujima
- 2 vrste transfera:
1) SPECIFINI ili VERTIKALNI TRANSFER- predmeti hijerarhijske strukture
(matematika)
2) OPI ili LATENTNI TRANSFER- prenoenje znanja u susjedna podruja (pr. iz
matematike u fiziku)

1.5.1. RETROAKTIVNA I PROAKTIVNA INTERFERENCIJA
- pamenje izvorne reenice ovisi o vie imbenika:
1) o tome do kojeg je stupnja ona nauena
2) o koliini interpoliranog uenja
3) o vremenu koje je proteklo izmeu uenja i ispitivanja
- pozitivno ili negativno djelovanje izmeu rezultata dvaju uenja ovisi o odnosu
situacije i traene reakcije
- to je graa ili aktivnost bolje nauena, manje je podlona interferenciji


75
1.6. SUBJEKTIVNI INIOCI UENJA I PAMENJA

1) FIZIOLOKI: zdravlje, umor, spol, ivotna dob, struktura ivanog sustava
(dispozicije, sposobnosti)
2) KARAKTERISTIKE GRAE: vrsta, koliina, poznatost, smislenost
3) PSIHOLOKI: MOTIVIRANOST (orijentacija na zadatak ili uspjeh), AKTIVNOSTI
(koliina i vrsta), iskustvo, mentalna kondicija, dubina obrade gradiva, vrsta kodiranja
i medijacije (izbor strategije u uenju), vrsta potkrepljenja, osobine linosti
4) OBJEKTIVNI ili FIZIKI: temperatura u prostoriji, vlanost zraka, koliina kisika,
doba dana, mjesto uenja
5) ORGANIZACIJSKI: naini i metode uenja
6) POSEBNI FAKTORI PAMENJA:
a) vrsta gradiva
b) nain uenja (dubina obrade)
c) namjera zapamivanja
d) drugo uenje (transfer i interferencija)
e) stupanj nauenosti
f) perceptivna diferencijacija
g) metoda uenja
h) stupanj osobne angairanosti

- rezultati istraivanja pokazuju da su mogunosti uenja vie vezane za zdravlje nego
za kronoloku dob
- sposobnosti:
1) FIZIKE (snaga, izdrljivost)
2) SENZORNE (pr. irina vidnog polja)
3) PSIHOMOTORNE (pr. spretnost prstiju)
4) INTELEKTUALNE

- inteligencija je sposobnost snalaenja u novim situacijama
- THURSTONE- 7 primarnih mentalnih sposobnosti:
1) V- VERBALNI FAKTOR
2) W- FLUENTNOST GOVORA
3) M. MNEMIKI FAKTOR
4) R- FAKTOR REZONIRANJA
5) N- NUMERIKI FAKTOR
6) S- SPACIJALNI FAKTOR
7) P- PERCEPTIVNI FAKTOR

- VERNON- HIJERARHIJSKA STRUKTURA INTELEKTA- od 4 razina najviu ini
G- FAKTOR


76
1.6.3. KARAKTERISTIKE GRAE KAO INILAC UENJA I PAMENJA
- jeli graa verbalna ili motorika, konkretna ili apstraktna

1.6.4. PSIHOLOKI INIOCI UENJA I PAMENJA
- vani motivacijski inioci

1.7. ORGANIZACIJSKI INIOCI UENJA I PAMENJA
- NAIN UENJA
- METAKOGNITIVNE STRATEGIJE
- METODA UENJA
- izbor postupaka u uenju treba to vie individualizirati


77
NAJVANIJI STRUNI IZRAZI:

AFEKTIVNO UENJE- razvijanje interesa, stavova, prosudbi, vrednota te emocionalnog
aspekta predrasuda i sklonosti. Afektivno uenje oznauje razvijanje odnosa prema neemu-
odnosa odbijanja ili privlaenja

AMNEZIJA- gubitak pamenja o dogaajima u nekom dijelu ivota ili u cijelom ivotu.
Pojavljuje se najee zbog udarca u glavu ili jakog emocionalnog oka. Ako zahvaa vrijeme
prije nego to je nastala amnezija, zove se retrogradna amnezija, a ako se odnosi na vrijeme
poslije njezina nsatanka, anterogradna amnezija. Ako nije izazvana jakim oteenjem ili
degeneracijom mozga, amnezija postupno slabi i vraa se pamenje

ANKSIOZNOST- tjeskoba, neodreen osjeaj straha, prean fizikim simptomima
(osjeajem guenja, stezanja u prsima, drhtavicom)

ASOCIJACIJA- izraz s vie razliitih znaenja. Ovdje znai vezu izmeu 2 psihike pojave
(funkcionalna povezanost ili tenja da se ona uspostavi). U psiholokom smislu asocijacija je
subjektivno iskustvo.

AVERZIVNO KONDICIONIRANJE- modifikacija ponaanja koja uz operantno
ukljuuje i klasino uvjetovanje, a cilj mu je razvijanje averzije (odvratnosti) prema nekoj
pojavi ili osobi. Pr. lijeenje alkoholiara

DISPOZICIJA- nasljeene ivane i druge strukture koje su osnova nekog djelovanja

DIVERGENTNO MILJENJE (PRODUKCIJA)- sposobnost stvaranja vie informacija
na osnovi jedne dane informacije. Orginalnost i fluentnost (brojnost) ideja. Razliito od
konvergentnog miljenja

DUGORONO PAMENJE- jedna od glavnih funkcija u sustavu pamenja. Nakon obrade
u kratkoronom (operativnom) skladitu, pohranjuju se obavijesti u dugoronom skladitu,
praktino do kraja ivota. Neuspjeh u njihovu dozivanju radi uporabe pripisuje se
neprikladnoj strategiji (kljuu) traenja u dugoronom skladitu. No, takva tumaenja nisu do
kraja potvrena

EHOIKO PAMENJE- kratkotrajno periferno skladite u kojemu se zadravaju fizika
obiljeja slunih podraaja (mentalne slike), bez semantikih ili kategorijskih obiljeja. Moe
trajati 2-3 sekunde. Ako se za to vrijeme mentalne slike ne kodiraju u kretkorono pamenje,
gube se

EPIZODIKO PAMENJE- pamenje posebnih odreenih dogaaja i pojava, vezanih uz
odreeno vrijeme. Smatra se jednim od skladita dugoronog pamenja)

FAKTOR- inilac, uzronik nekog djelovanja i rezultata tog djelovanja. Razlikuju se faktori
razvoja, pr. sposobnosti i faktori kao pokretai i determinatori odreene psihike aktivnosti.
Faktori kao pokretai aktivnosti otkriveni su faktorskom analizom (izraunavanje korelacije
izmeu rezultata istih ljudi u vie razliitih testova). Ljudi se razlikuju po stupnju razvijenosti
razliitih faktora sposobnosti i uope linosti


78
FLUIDNA INTELIGENCIJA- opa sposobnost otkrivanja odnosa u svim podrujima.
Veoma je vezana za brzinu uenja u novim podrujima. Ovisi ponajvie o nasljednim
iniocima, dok je relativno neovisna o odgoju i iskustvu. Rano poinje nazadovati

HABITUACIJA (NAVIKAVANJE)- - proces kojim organizam ui zanemarivati podraaje
to se ponavljaju. Ponavljanjem postaju podraaji poznati, dakle nevani za prilagodbu, te
vie izazivaju orijentacijski refleks. Meutim, premda mozak prestaje pratiti repetitivne
podraaje na svjesnoj razini, preti ih na nioj, nesvjesnoj razini, tako da moemo opaziti i
male promjene u ponavljanom podraaju. Habituacija je izuzetno vana kao preduvjet tzv.
selektivne pozornosti (usmjeravanje aktivnosti prema trenutano vanim i novim
podraajima, a zanemarivanje nevanih i poznatih podraaja)

HIPNOPEDIJA- uenje u snu. Neki smatraju da e se bolje zapamtiti obavijesti koje se
primaju bez interferencije s drugim vanjskim podraajima. Ako se, dakle, kad sam nije suvie
dubok, primaju sluni podraaji, dobro e se zapamtiti. Meutim, kako se dubina sna prilino
nepravilno mijenja i pojedine faze razliito traju, ozbiljna je tekoa u izboru pravog trenutka
za uklkuivanje zvunog izvora. K tome, ne zna se koliko bi to, kad bi due trajalo, tetilo
organizmu. Ukratko, eksperimantalno provjeravanje uglavnom nije potvrdilo mogunost
uenja u snu

IKONIKO PAMENJE- kratkotrajno periferno skladite u kojemu se zadravaju ikone
(mentalne slike) vidnih doivljaja, s razmjerno jasnim fizikim obiljejima, ali bez
semantikih ili kategorijskih obiljeja. Traje tek nekoliko desetaka milisekundi. Ako se za to
vrijeme ikone ne kodiraju u kratkoronom (operativnom) pamenju, gube se

INDIVIDUALIZACIJA (U NASTAVI I UENJU)- uzimanje u obzir individualnih
osobina i individualnih potreba onih koji ue. Moe se provesti organizacijski, tako da svatko
ui sam za sebe ili pak da skupina zaredom zadovoljava zahtjeve pojedinaca, i metodiki, tako
da nastavnik radi s pojedincem ili pojedinac ima na raspolaganju sve potrebne izvore
obavijesti

INFERENCIJSKA OBRADA- mentalni proces (miljenje) kojim se donosi sud ili zakljuak
koji nije dan u neposrednom promatranju

INSTRUMENTALNO UENJE- uenje pomou pokuaja i pogreaka. Pojavljuje se kad je
situacija nepregledna te se tako rei naslijepo pokuava zahvatiti. Na osnovi povratnih
obavijesti odreuje se koji pokuaj moe biti koristan, a koji nekoristan (pogreka). Korisni se
pokuaji uvruju i slue kao sredstvo (instrument) ovladavanja situacijom

INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE- uenje osnovano na posljedicama koje prate
odreena ponaanja. Odreena se reakcija ne izaziva, nego je organizam spontano emitira.
Dovde je to gotovo isto to i instrumentalno uenje, a razlika je u namjeri da se ui. U
pokuajima postoji namjera uenika, a u instrumentalnom uvjetovanju ne postoji


79
INTELIGENCIJA- sposobnost snalaenja u novim situacijama, u kojima prethodno iskustvo
ne moe mnogo pomoi. Smatra se da je ini jedan opi ili generalni faktor (G- FAKTOR),
koji sudjeluje u svim pojedinevim aktivnostima, te vie posebnih (specifinih) faktora to
sudjeluju u obavljanju specifinih radnji. Danas sve vie prevladava stajalite da je ispravnije
govoriti o intelektu, kao irokoj kategoriji, koja sjedinjuje razliite sposobnosti u svekolikom
intelektualnom funkcioniranju

INTERFERENCIJA (NEGATIVNI TRANSFER)- ovdje znai uzajamno ometanje, tj.
recipronu inhibiciju u uenju. Kad prije naueni odgovor (informacija) oteava uenje i
uporabu novog odgovora (informacije), govorimo o proaktivnoj interferenciji (inhibiciji). Kad
novi odgovor oteava uporabu prije nauenoga, pojava se zove retroaktivna interferencija
(inhibicija)

KODIRANJE- postupak kojim se odreenim porukama daje drukiji oblik. To moe biti
dogovoreni oblik ili individualni. U procesu uenja kodiranje znai obradu, stjecanje
informacija, tj. oznaavanje, davanje obavijestima obiljeja i odlika pogodnih za onoga tko ih
rabi. Obrada moe biti povrinska (perceptivna obiljeja), kategorijska (svrstavanje podataka
u kategorije) i dubinska ili semantika (otkrivanje znaenja). U uporabi se obavijest dekodira,
tj. ponovo pretvara u neki drugi oblik. Kodiranje moe biti psiholoko (kao u kategorijskoj
obradi) i fizioloko (promjene u ivanim strukturama)

KOGNITIVNI ANGAMAN- spoznajno usredotoenje, tenja za novom spoznajom, tj. da
se ovlada zadatkom bez obzira na povlaivanje izvana

KOGNITIVNI STIL (SPOZNAJNI STIL)- poseban, razmjerno dosljedan i trajan nain na
koji pojedinac spoznaje okolinu i u njoj djeluje, tj. nain kako obrauje i upotrebljava
obavijesti. Postoji vie skupina kognitivnih stilova, a po jednoj od njih npt. Ljudi se dijele na
promiljenije ili impulzivnije u rjeavanju problema

KONTROLNI MEHANIZAM- interna reprezentacija zahtjeva situacije. Kontrolni ili
referencijski mehanizam omoguuje procjenu i tue i vlastite aktivnosti, a nuan je u
autoregulaciji ponaanja. Ui, jasniji naziv je kriterijski obrazac (za autoevalvaciju)

KONVERGENTNO MILJENJE (KONVERGENTNA PRODUKCIJA)- sposobnost
nalaenja jednog odgovora koji zadovoljava dani uvjet ili obavijest. Isto to i rezoniranje,
logiko zaklkjuivanje. Razliito od divergentne produkcije

KRATKORONO PAMENJE- - jedna od najvanijih funkcija u sustavu pamenja. Kroz
kratkorono skladite prolaze obavijesti, u njemu se obrauju i iz njega se transponiraju u
dugorono pamenje. Obino traje tek nekoliko sekundi. Meutim, spoznaje o sustavu
pamenja zasad su jo prilino hipotetine


80
KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA- sposobnost izvedbe odnosa s posebnim
domenama. Najvie vrijednosti doseui poslije 20- te godine i ne smanjuje se sa starenjem.
Veoma je vezana za brzinu uenja, a ovisi o kulturnim okvirima, obrazovnim programima i
godinama kolovanja. U kristaliziranu su inteligenciju uklkuene i ove primarne sposobnosti:
razumijevanje ideja priopenih rijeima, zakljuivanje te obavljanje osnovnih raunskih
operacija

KVOCIJENT INTELIGENCIJE- mentalna dob podijeljena s kronolokom dobi pojedinca.
Mentalna se dob, kao i kronoloka, izraava brojem mjeseci (na temelju broja rijeenih
zadataka na testovima inteligencije). Prosjeni kvocijent inteligencije dobije se kad su
mentalna i kronoloka dob priblino jednake. Natprosjeni kvocijent inteligencije je onaj kod
kojega je mentalna dob osjetno vea od kronoloke dobi. Ispodprosjeni kvocijent
inteligencije dobije se kad je mentalna dob osjetno nia od kronoloke dobi. Nekada se
smatralo da je kvocijent inteligencije konstantan tijekom cijeloga ivota, ali danas znamo da
se on moe i znatnije promijeniti pod utjecajem okolnih i obrazovnih inilaca

MEDIJACIJA- uporaba postojeih asocijacija u oblikovanju novih. Uglavnom se razlikuju
predodbeni medijatori (mentalne slike) i verbalni medijatori. Medijatori (posrednici) mogu
biti prirodni jezini medijatori (ovjek ih oblikuje sam) i zadani medijatori, koje u
ispitivanjima zadaje ispitiva

MEHANIKO (ASOCIJATIVNO) UENJE- uenje unaprijed odreenog niza (obino
verbalnih) elemenata. Nekad se smatralo da je to uenje napamet, tj. bez razumijevanja.
Danas se zna da veina ljudi u takvom uenju stvara stanovite asocijacije ili izmeu
elemenata koji se ue ili s nekim drugim elementima. Oboje su svojevrsno kodiranja

MENTALNA KONDICIJA- psihofiziko stanje vie ili manje pogodno za uenje. Onaj tko
rijetko ili uope sustavno ne ui u slaboj je mentalnoj kondiciji i obratno. Glavne su
konstituante mentalne kondicije: a) osposobljenost za pravilnu organizaciju uenja, b)
osposobljenost za logino itanje (razlikovanje bitnog od nebitnoga) i c) kreativnost u obradi
primljenih sadraja uenja

MENTALNA SLIKA- mentalno predoavanje neega to trenutano ne djeluje na osjetne
organe. Ukljuuje predodbe pamenja i predodbe mate, snove, halucinacije te slike koje
imamo u osjetnim registrima (ikoniko pamenje u vidnom registru, ehoiko u slunom i dr.)

METAMEMORIJA- znanje o vlastitom sustavu pamenja. Uklkuuje znanje o tome kako
se obavijesti razliitih vrsta transponiraju iz kratkoronog pamenja u dugorono pamenje
(metakognicija) i znanje o sadraju vlastitoga dugoronog pamenja. Smatra se da najvie
vrijednosti dosee u zreloj ivotnoj dobi

MNEMIKI- ono to se odnosi na pamenje. Npr. mnemike strukture su strukture
pamenja


81
MODIFIKACIJA PONAANJA- razliiti postupci namjernog mijenjanja tueg ponaanja,
najee u terapijske svrhe (bihevior terapija). Temelji se na operantnom kondicioniranju.
Npr. u ustanovama za maloljetne prijestupnike sustavno se nagrauje poeljna ponaanja, a
kanjavaju nepoeljna. Neki smatraju da to omoguuje i zlouporabu psihologijskih spoznaja

MOTORIKA- pokreti miia. Posljedica su eferentne aktivnosti, tj. nervne aktivnosti koja
tee od sredita prema periferiji. ire znaenje od pojma psihomotorike

NEURON- ivana stanica

OKVIR REFERENCIJE- sustav standarda ili vrijednosti unutar kojega se izvodi, doivljava
i vrednuje neka pojava

OPERANTNO KONDICIONIRANJE (UVJETOVANJE)- isto to i instrumentalno
uvjetovanje

OPERATIVNO (RADNO) PAMENJE- prema nekim modelima pamenja, to je
mehanizam kojim se odvija obrada (prerada) obavijesti, i to novih i onih to su dozvane iz
dugoronog pamenja. U operativnom se pamenju odvijaju aktualni procesi miljenja. Prema
nekim sutorima, tu funkciju ima sredinji procesor, a prema drugima, kratkorono pamenje

ORIJENTACIJA NA ZADATAK- cilj je ovladati zadatkom, osjetiti napredak

ORIJENTACIJA NA USPJEH- cilj je potvrditi svoje ja (ego- orijentacija), pokazati se
uspjenim ili boljim od drugih, a nerijetko i prikriti osjeaj vlastite nesposobnosti

ORIJENTACIJSKI REFLEKS- refleks to je to izazvan potencijalno vanim
podraajima (novi poticaji). Taj refleks inhibira reflekse to su se upravo odvijali. Obvezatno
se pojavljuje prije namjernog uenja. Orijentacijski refleks ima jasne korelate u aktivnosti
mozga, krvoilnom sustavu i dr.

PAMENJE- zadravanje fiziolokih reprezentanata (tragova pamenja) i shema ponaanja,
steenih jednostavnom percepcijom ili uenjem. Razlikuju se barem 3 stupnja pamenja:
SENZORNO, KRATKORONO i DUGORONO. Danas se smatra da se dobro uskladiteni
(konsolidirani) tragovi zadravaju permanentno, ali mogu nastati tekoe u njihovu pokretanju

PERCEPTIVNO- MOTORIKA (SENZORSKO- MOTORNA) VJETINA- za razliku
od pr. verbalne vjetine koja se zasniva na uporabi jezinih simbola, perceptivno- morotna
vjetina oznauje izvedbu motornih pokreta na osnovi perceptivnih podataka. Moe biti
preteito perceptivna, ako u njoj prevladavaju podraaji ili preteno motorna, kad se
ponajprije sastoji u izvravanju tjelesnih pokreta. Neki razlikuju i kontinuirane vjetine i
diskretne ili zasebne vjetine

POKUAJI I POGREKE- instrumentalno uenje

POTICAJ DOSJEANJA- obavijest ili njezin dio koji usmjerava traenje u dugoronom
pamenju. Neki ga nazivaju i kljuem reprodukcije


82
POTKREPLJENJE- pojam nejedinstvenog znaenja. U nekih je to redukcija nagona, u
drugih svaka posljedica aktivnosti itd. Zapravo, potkrepljenje je ona pojava koja potkrepljuje,
uvruje neku aktivnost, tj. poveava vjerojatnost da e se ta aktivnost ponoviti (pozitivno
potkrepljenje) ili inhibirati (negativno potkrepljenje). Potkrepljenje se moe dogoditi nakon
aktivnosti, ali moe i prije (poticaj). Razlikujemo primarno potkrepljenje (zadovoljavanje
osnovnih potreba) i sekundarno (zadovoljavanje viih potreba)

POVRATNA INFORMACIJA- obavijest organizmu ili ureaju o njegovu stanju ili uinku.
Jedna je od odnovnih pretpostavki reguliranja aktivnosti

PREDODBA- vidni, sluni itd. doivljaj objekta koji je prije podraivao osjetne organe, a
sada nije prisutan (predodba pamenja), ili je doivljaj objekta koji nikada nije podraivao
osjetne organe (predodba mate)

PRENAUAVANJE- izraz koji oznauje da se vjebanje nastavlja i kad je repertoar
ponaanja razvijen u cijelosti, tj. izvodi se bez greke i dovoljno brzo. Ono to se tako
nastavlja vjebati (rabiti) manje podlijee zaboravljanju nego ono to prestanemo vjebati

PRIMARNO PAMENJE- prema nekim je autorima to isto to i kratkorono pamenje, a
prema drugima se uglavnom odnosi na razmjerno kratkotrajna skladita u kojima se
zadravaju verbalno kodirane informacije prije nego to se smjeste u sekundarno (dugorono)
skladite

PROGRAMIRANO UENJE (NASTAVA)- posebno organizirano uenje u kojemu se
pravilno smjenjuju primanje i obrada obavijesti. Dakle, odreeno je i to i kako e se uiti.
Provodi se pomou posebnih udbenika i drugih sredstava. Pogodno je kao jedna od
mogunosti u individualizaciji uenja i nastave

PSIHOMOTORIKA- motorika upravljanja psihikim procesima

REDUNDANTNOST- zalihost. U poruci je to ono to nije novo, to se zna otprije. Ako je u
poruci sve novo, teko ju je shvatiti. Ponavljanjem poruka ili njihovih dijelova olakava se
shvaanje

REGULACIJA- upravljanje pri kojemu se dobivaju povratne obavijesti u tijeku procesa, te
se tako proces moe ispraviti prije zavretka.

REMINISCENCIJA- spontano poboljanje u pamenju nekih dogaaja (bez naknadnog
uenja). Pretpostavlja se da se to dogaa zato to za vrijeme uenja i neposredno poslije njega
djeluju neki inhibicijski procesi, koji poslije prestaju djelovati. Razmjerno se esto
reminiscencija pojavljuje u motornim vjetinama

REPERTOAR PONAANJA- nekoliko reakcija (odgovora) koje su logiki i funkcionalno
povezane i mogu se svrstati. Moe biti vrlo jednostavan i vrlo sloen. Razlikuju se misaono-
verbalni i psihomotorni repertoari


83
RESTORFFOV EFEKT- eksperimentalni nalaz da se bolje pamte elementi u nizu koji su
perceptivno istakunti. ini se da je posrijedi stanovito iznenaenje, to ga izaziva produeno
bavljenje (obradu) tim elementom. Zbog toga se trag toga elementa u mozgu vie istiu meu
ostalim tragovima, tj. postaje dostupniji

RETENCIJA- vrijeme izmeu uenja i ispitivanja rezultata uenja. Produenjem tog
vremena pri nekim se vrstama uenja rezultati smanjuju, dok kod drugih vrsta uenja nema
pada u rezultatima. Ponekad i nestaje i reminiscencija

SEKUNDARNO PAMENJE- prema nekim je autorima to isto to i dugorono pamenje,
ili mu je vrlo blisko

SEMANTIKO PAMENJE- pamenje koje omoguuje uporabu jezika, a oznauje
poznavanje znaenja rijei i pravila njihova kombiniranja u reenice. Pretpostavka je da se
odreivanje znaenje rijei sastoji u analizi njihovih svojstava. Postoji vie hipotetikih
modela koji prikazuju organizaciju semantikog pamenja. Veina autora dri da je
semantiko pamenje jedno od specifinih skladita dugoronog pamenja

SENZORNI REGISTAR- osjetni mehanizam u kojemu se vrlo kratko zadravaju osjetni
podaci, tek onoliko koliko je potrebno da se kodiraju i transponiraju u sljedei dio sustava
pamenja. U vizualnom registru dogaa se tzv. ikoniko pamenje, u auditivnom tzv. ehoiko
pamenje

SENZORNO PAMENJE- kratkotrajno zadravanje reprezentanata podraaja u osjetnim
skladitima, npr. ikoniko i ehoiko pamenje

SPOSOBNOST- sustav unutranjih uvjeta koji odreuje to, do koje razine i koliko uspjeno
pojedinac moe obavljati. Razliite su podjele sposobnosti. Jedna od njih nabraja senzorne,
psihomotorne i intelektualne (vie mentalne) sposobnosti. Sposobnosti se razvijaju na osnovi
nasljeenih dispozicija, pod utjecajem okoline i vlastitom aktivnou pojedinaca

STRATEGIJA- skup razliitih postupaka kojima se eli postii odreeno stanje. Posebno su
u uenju vane kognitivne strategije (ponavljanje, razrada, organiziranje grae) te
metakognitivne strategije (planiranje, kontrola, mijeanje strategija, regulacija napora)

STVARALATVO (KREATIVNOST)- sposobnost stvaranja novih i drutveno korisnih
tvorevina u umjetnosti, znanosti i tehnologiji

SUGESTOPEDIJA- uenje pod sugestijom u budnom stanju. Ispitana je osobito pri uenju
stranih jezika. Uz uobiajenu nastavu dio se vremena provodi pasivno, u stanju koncertne
pseudopasivnosti. U tom stanju nastavnik aptom ponavlja grau- prema nekim izvjetajima
pri takvom uenju zapamti se 5 do 10 puta vie rijei nego na uobiajenoj nastavi za jednako
vrijeme

TEORIJA REPRESIJE- Freudova teorija da se neugodni doivljaju potiskuju u podsvijest
te da se njih prestanemo sjeati. Meutim, ti doivljaji utjeu na nae ponaanje, a to, zbog
nemogunosti da ih aktiviramo na svjesnoj razini, izaziva neuroze jer ne moemo objasniti
neka svoja ponaanja. Psihoanaliza ima zadatak upravo otkriti to to je skriveno u podsvijesti
u tako objasniti uzroke neprilagoenih ponaanja, tj. uzroke neuroza

84
TRANSFER- prijenos znanja (repertoara ponaanja i kriterijskog obrasca) i uope
mogunosti djelovanja u novu situaciju (u novo uenje ili rad). Razlikuje se specifini transfer
i opi ili nespecifini transfer

TRANSFORMACIJA- preoblikovanje, tj. pretvaranje sadraja uenja u oblik pogodan za
pamenje. Ukljuuje razliita organiziranja (kategorije, klase), skraenja, mijenjanja,
povezivanja, medijacije itd. to je sve svojevrsno kodiranje

UENJE- stjecanje novih mogunosti ponaanja, na osnovi aktivnosti pojedinca. Sheme
ponaanja kodiraju se ili pohranjuju u ivanom sustavu

UPRAVLJANJE- proces kojim se ulazna veliina pretvara u izlaznu, eljenu. Npr. odgovor
na pitanje dobije se tek kad se procesom nae odgovor. Povratna obavijest o valjanosti
odgovora dobiva se nakon obavljenog procesa, te nisu mogui ispravci u njegovu tijeku

UVID (U SITUACIJU)- shvaanje bitnih elemenata u situaciji; moe se pojaviti naglo i
iznenada, ali i postupno

ZABORAVLJANJE- gubljenje snage odgovaranja, iako tragovi pamenja, to danas
priznaje veina autora, ostaje u ivanom sustavu (raspoloivi su), ali je otean pristup do njih
(nisu dostupni)

ZEIGARNIK EFEKT- eksperimentalni nalaz da se bolje pamte nazivi zadataka koji nisu
zavreni nego oni koji jesu. Objanjava se zadravanjem tenzije (napetosti) koja prestaje s
rjeavanjem zadatka. Rezultati novijih istraivanja djelomino potvruju, a djelomino
opovrgavaju taj nalaz


85
VLADO ANDRILOVI, MIRA UDINA:
OSNOVE OPE I RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

RAZVITAK PSIHIKIH FUNKCIJA

- ono u emu se djeca meusobno razlikuju jest tempo razvoja i granice do kojih e se
razviti pojedina osobina

FIZIKI RAZVOJ
- osnovna pretpostavka- razvoj tkiva i organa sposobnih za normalno funkcioniranje
- fiziki razvoj odvija se u prvih 20 god.- 3 faze:
1) do 5. godine, najvea brzina
2) izmeu 5. i 12. godine
3) izmeu 12. i 20. godine
- u osnovi tjelesnog razvoja su 3 procesa: OSIFIKACIJA (razvoj kostiju), porast
miine mase i MIJELINIZACIJA (sazrijevanje ivanog tkiva)
- tjelesna visina je genetski programirana
- opaaju se razlike u tjelesnom razvoju u odnosu na socijalno- ekonomske- kulturne
karakteristike djetetove okoline

PSIHOMOTORNI RAZVOJ
- obuhvaa ove procese:
1) razvoj koordinacije (usklaivanja) pokreta glave i trupa
2) razvoj senzomotorike, tj. usklaivanje pokreta tijela s osjetnim podacima (iz okoline i
unutranjosti organizma)
3) razvoj hvatanja prstima, tj. usklaivanje rada miia ruku, ake i prstiju
4) razvoj pokretanja u prostoru (lokomocija)
5) razvoj lateralizacije, tj. denjatva ili ljevatva
- u toku prve 2 godine dijete ui organizirane miine pokrete
- proces DIFERENCIJACIJE i INTEGRACIJE MOTORNIH AKATA:
a) CEFALOKAUDALNI REDOSLJED- od glave prema repu
b) PROKSIMO- DISTALNI REDOSLJED
- razvoj senzomotorne koordinacije zapoinje oko 5. mjeseca
- lateralizacija je posljedica specijalizacije modanih hemisfera
- prilagodba djece ljevaka je oteana

Inventar djejeg psihomotornog i govornog ponaanja:

DOB MOTORNI RAZVOJ GOVOR
12. tjedana DRANJE GLAVE SMANJENO PLAKANJE
16. tjedana SAMOSTALNO DRANJE
GLAVE
REAGIRANJE NA GLAS
20. tjedana SJEDENJE UZ OSLONAC POECI VOKALIZACIJE
6. mjeseci SJEDENJE PONAVLJANJE GLASOVA
10. mjeseci PUZANJE ZVUKOVNA IGRA
12. mjeseci HODANJE UZ
PODRAVANJE
SLOGOVANJE


86
DOB MOTORNI RAZVOJ GOVOR
18. mjeseci SAMOSTALNO HODANJE VERBALIZACIJA
24. mjeseca TRANJE REENICA
30. mjeseci STAJANJE NA 1 NOZI KOMUNIKACIJA
3 godine DUE HODANJE NA
PRSTIMA
RIJENIK
4 godine PRESKAKANJE UETA GOVOR

KOGNITIVNI RAZVOJ
- sposobnost spoznavanja vanjskog svijeta
- spoznajni ili intelektualni razvoj
- miljenje se razvija od vezanosti za neposredno zadano iskustvo (percepciju) do
zamjene neposrednog iskustva simbolima sve vee apstraktnosti
- preko komunikativnog govora ue se dogovoreni znakovi za stvarnost- rijei i pojmovi
- miljenje se razvija od egocentrinog prema socijaliziranom
- egocentrinost miljenja
- egocentrinost govora
- egocentrinost djeje percepcije
- miljenje se razvija od konkretnog prema apstraktnom
- miljenje se razvija od mogunosti zahvaanja samo 1 karakteristike stvarnosti, prema
istodobnom obuhvaanju nekoliko aspekata
- miljenje se razvija od upotrebe vanjskih simbola (motorikih radnji i glasnog govora)
prema unutarnjim simbolima
- miljenje se razvija od vanjske aktivnosti i manipuliranjima predmetima do pojmova o
odnosima meu njima
- miljenje se razvija od priroenih refleksa i spontanih pokreta preko steenih navika
do sloenih ponaanja koja odraavaju inteligenciju
- faze razvoja:
1) SENZOMOTORIKA FAZA (0-2 godine)
2) PREDOPERACIONALNA FAZA (2-7 godina)- simbolika reprezentacija
3) FAZA KONKRETNIH OPERACIJA (7-11 godina)
4) FAZA FORMALNIH OPERACIJA (iznad 11 godina)- apstraktno miljenje

EMOCIONALNI RAZVOJ
- rezultat meusobnih utjecaja biolokih karakteristika pojedinca i njegova socijalnog
uenja
- prema TEORIJI SOCIJALNOG UENJA dijete se raa s nizom biolokih potreba,
vee se za majku- postaje emocionalno
- istraivanja- ljubav je vanija od hrane
- afektivno vezanje je primarna potreba- ono nije posljedica majine brige za djetetove
bioloke potrebe
- dijete iz svoje socijalne okoline ui koje su situacije emocionalno obojene
- socijalna okolina daje modele, uzore za imitaciju naina emocionalnog izraavanja
- socijalno uenje dovodi do kontrole emocija
- u pretkolskoj dobi emocije su intenzivne, kratkotrajne i brzo se mijenjaju
- u kolskoj dobi emocije se diferenciraju
- pr. ispitna anksioznost

87
RAZVOJ SOCIJALNIH ODNOSA
- grupa postaje istispolna
- grupa postaje vrsto strukturirana
- ciljevi razvijanja socijalne osjetljivosti

RAZVOJNA RAZDOBLJA
- 4 razvojna razdoblja: djetinjstvo, mladenako doba, doba zrelosti i doba starosti
- Pristup periodizacije
1) PRENATALNA FAZA- vitalni refleksi
2) NOVOROENE- ravnotea s okolinom
3) DOJENE- psihomotorika
4) RANO DJETINJSTVO- briga oko biolokih funkcija
5) PREDKOLSKA DOB- kognitivni i emocionalni razvoj
6) KOLSKA DJEJA DOB- osamostaljivanje
7) PUBERTET I MLADENATVO- emocionalni, socijalni, kognitivni razvoj
8) ZRELA DOB- maksimalni razvoj, stabilizacija
9) PREDSTARAKA I STARAKA DOB- opadanje snage


88
GLAVNI STRUNI IZRAZI:

ADOLESCENCIJA- mladenatvo, razvojno razdoblje izmeu 15. i 20. godine

AFEKTIVNA VEZANOST- vrsta emocionalna veza (ljubav) izmeu djeteta i majke.
Nastaje u prvih 6 mjeseci djetetove ivota kao posljedica interakcije uroenih ponaanja
majke i djeteta

ANKSIOZNOST- tjeskoba, strepnja, neodreeni osjeaj straha praen fizikim simptomima-
osjeaj guenja, stezanja u prsima, drhtavica

APSTRAKTNI POJAM- pojam koji se odnosi na objekt kojeg nema u konkretnoj
stvarnosti, kao pr. pravda

CEFALOKAUDALNI REDOSLJED RAZVOJA- razvoj miia i njihove funkcije u
smjeru od glave prema repu

CENTRACIJA- nemogunost djeteta da se u toku miljenja istodobno usmjeri na vie od 1
karakteristike predmeta. Postepeno se prevladava nakon 7. godine

DECENTRACIJA- odbacivanje centracije u miljenju

EMPATIJA- razumijevanje osjeaja i potreba druge osobe pomou naroito snanog
uivljavanja

EMPIRIZAM- shvaanje da su sve karakteristike ovjeka posljedica njegova iskustva u toku
razvoja

ETIKETIRANJE- svrstavanje pojedinca u jednu od nekoliko kategorija. Negativne
posljedice etiketiranja: mijenjaju (ograniuju) percepciju ocjenjivaa, jer ga spreavaju da
uzme u obzir one karakteristike koje ne potpadaju pod tu etiketu; mijenjaju samopercepciju
etiketiranog, koji poinje vjerovati u ispravnost etikete i ponaati se u skladu s njom

FILOGENEZA- nastanak i razvoj vrste

GENETSKI KOD (NACRT)- kombinacija gena koja nastaje u trenutku zaea, koja se ne
moe promijeniti u toku individualnog razdoblja, a adreuje granice i karakteristike
nasljeenih svojstava

GENI- osnovne jedinice prenoenja nasljedinih svojstava. Smjeteni u kromosomima,
sastavljeni su od bjelanevina i DNA. Ova posljednja supstancija omoguuje prenoenje
svojstava jer se njezine molekule dijele na 2 identina djela i genetska informacija se prenosi
nepromjenjena u novu stanicu- ker. U ljudskoj stanici ima 1 000 000 gena ili 20 000 gena u
kromosomu

GERONTOPSIHOLOGIJA- psihologija starake dobi

IKONIKA REPREZENTACIJA- predoavanje okoline pomou unutarnjih slika-
predodbi


89
INSTINKT- sloena, nenauena, relativno nepromjenjiva radnja, karakteristina za odreenu
vrstu (gradnja gnijezda itd.)

INTERIORIZACIJA (POUNUTRANJIVANJE)- u kognitivnom razvoju: zamjenjivanje
vanjskih, motorikih radnji i glasnog govora u toku miljenja unutranjim, simbolinim
zamjenama za stvarnost i unutranjim govorom

KOGNITIVNI RAZVOJ- razvoj procesa koji sudjeluju u spoznavanju: percepcija,
predoivanje, rezoniranje, zaklkuivanje (miljenje) te uenje i pamenje. Kognitivni procesi
se obino suprotstavljaju konativnim procesima (motivacija) i mafektivnim procesima
(emocije)

KONFORMIZAM- tendencija prilagoavanja vlastitog ponaanja tuem miljenju i
ponaanju (najee grupi kojoj se pripada), unato vlastitom drukijem stajalitu

KONKRETNI POJAM- pojam koji se odnosi na objekt (referent) iz konkretne stvarnosti,
pojam stolca itd.

KONZERVACIJA- u miljenju: nesposobnost djece mlae od 7 godina da shvate da je
materija zadrala masu ako je promjenila oblik.

KROMOSOMI- tamna tijela u jezgri stanice koja nose gene, tj. osnovne jedinice nasljea.
Ljudske stanice sadravaju 22 para kromosoma i 2 neparna, koji odreuju spol, ukupno 46
kromosoma

LATERALIZACIJA- razvoj dominantne upotrebe lijeve ili desne strane tijela. Dominacija
jedne strane ustaljuje se oko djetetove 4. godine

MATURACIJA (SAZRIJEVANJE)- promjene u organima i njihovoj funkciji koje su
prvenstveno posljedica nasljeenih faktora i zbog toga se oituju na isti nain i u priblino isto
vrijeme kod svih pripadnika iste vrste

MIJELINIZACIJA- stvaranje bijele, masne ivane ovojnice, koje poinje u embrionalnom
razdoblju, uglavnom zavrava do 2. godine, a potpuno je zavreno oko 10. godine

MOTORIKA REPREZENTACIJA- u miljenju: predstavljanje okoline pomou
motorikih radnji. Karakteristina za ranu fazu razvoja miljenja- do 2. ili 3. godine

NATIVIZAM- shvaanje da su sve karakteristike djeteta nasljeene, tj. odreene u trenutku
zaea

ONTOGENEZA- nastanak i razvoj individualnog organizma (pojedinca)

OPOZICIJA PALCA- u psihomotornom razdoblju: izmeu 6. i 9. mjeseca palac razvija
mnogo elastiniju pokretljivost od ostalih prstiju ruke, a oko 13. mjeseca moe se suprotstaviti
svim ostalim prstima, to omoguuje ljudski nain hvatanja prstima


90
OSIFIKACIJA- razvoj kotanih tkiva iz hrskavinih: zavrava potpuno tek u adolescenciji

PERIODIZACIJA- podjela cjelokupnog razvoja na razdoblja- periode, prema
karakteristinom fizikom stupnju razvoja i drutveno definiranoj ulozi. Glavna razdoblja:
djetinjstvo, mladenatvo, zrela dob, starost

POSTOJANOST PREDMETA- u dobi od 9. mjeseci dijete nema znanje o postojanosti
predmeta, tj. ne postoji za dijete onaj predmet koji mu iezne iz vidokruga. Nakon 9. mjeseci
razvija se spoznaja o postojanosti predmeta- dijete trai predmet koji je nestao

PRENETALNO RAZDOBLJE- razvojno razdoblje od zaea do roenja. 2 faze:
embrionalno razdoblje do kraja 2. mjeseca trudnoe i fetusno razdoblje: od 2 mjeseca do
roenja. Nakon 28. tjedana prenatalnog razvitka fetus je sposoban za samostalan ivot izvan
majinog organizma

PROKSIMODISTALNI REDOSLJED RAZVOJA- razvoj miia i njihove funkcije u
smjeru od sredine tijela (kraljenica) prema periferiji

PUBERTET- razvojno razdoblje izmeu 12. ili 13. godine do 15. godine, karakterizirano
promjenama prerastanja djejeg organizma u odrasli

RAZVOJNI ZADACI- propisana drutvena uloga za pojedince odreenog stupnja bioloke
zrelosti

REFERENT POJMA- objekt na koji se odnosi znaenje pojma

REFLEKS- relativno jednostavna aktivnost (miina ili ljezdana) koja je nasljeena,
karakteristina za sve lanove jedne vrste, nezavisna o elji i namjeri pojedinca

SEMIOTIKA FUNKCIJA- funkcija znaka (semiologija- nauka o znakovima)

SENILNOST- gubitak intelektualnih sposobnosti, pamenja i fizikih funkcija zbog starakih
promjena u organizmu

SENZOMOTORIKA- aktivnost koja uklkuuje povezivanje motorne (miine) aktivnosti sa
senzornim podacima iz okoline

SILABIFIKACIJA (SLOGOVANJE)- u razvoju govora predlingvistika faza: oko 6.
mjeseca pojavljuje se kombinacija glasova u obliku slogova, koji se oko 8. mjeseca ponavljaju
2-3 puta uzastopce. Oko 12. mjeseca ponavljanje istog sloga dovodi do prvih rijei

SIMBOLIKA REPREZENTACIJA- u miljenju: predstavljanje okoline pomou znaka,
simbola, koji nema nikakve slinosti s predstavljenim objektom

SLIKA O SEBI (autopercepcija, samopercepcija, samoprocjena, samopotovanje)- slika koju
pojedinac ima o sebi i vlastitoj vrijednosti, a nastaje na osnovi usporedbe vlastitih rezultata s
okolinom, te na osnovi reakcija i procjena okoline


91
VOKALIZACIJA- u razvoju govora, predlingvistika faza; zapoinje izmeu 2. i 4. mjeseca,
a maksimum dostie izmeu 8. i 10. mjeseca; za nju je karakteristino igranje glasovima; prvo
vokalima, a zatim oko 20 tjedana u kombinaciji s konsonantima

92
TOMISLAV GRGIN: EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA

1. EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA I NJEZIN PREDMET
PROUAVANJA

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA- GRANA PSIHOLOGIJE

PREDMET PROUAVANJA EDUKACIJSKE PSIHOLOGIJE
- temeljnu problematiku ini uenje

DEFINICIJA I ZNAAJ UENJA

DEFINICIJA UENJA
- uenje se javlja kao proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom
obnavljanja novih aktivnosti, a koje se oituju u njegovu izmjenjenom nainu
ponaanja

ZNAAJ UENJA
- utjecaj na strukturu ovjekovih osobina

MATURACIJA I UENJE
a) ISPITIVANJE IVOTINJA
b) ISPITIVANJE DJECE
c) PRIMJERI DIVLJE DJECE

UENJE I INTELEKTUALNI RAZVOJ
- praktino radno iskustvo prethodi usvajanju na mentalnom planu

TEMELJNI UVJETI UENJA

93

2. PROCES UENJA

ASOCIJATIVNE TEORIJE UENJA

1. RANI ASOCIJALIZAM

a) ARISTOTELOVO OBJANJENJE PROCESA ZAPAMIVANJA

2. NOVIJI ASOCIJACIONIZAM

a) PAVLOVLJEVA TEORIJA UVJETOVANOG REFLEKSA
b) THORNDIKEOVA TEORIJE KONEKCIONIZMA
- uenje se temelji:
1) naelo spremnosti ili gotovosti
2) naelo frekvencije ili uestalosti
3) naelo nedavnosti ili skoranjosti
4) naelo efekta ili uinka

c) HULLOVA TEORIJA UENJA
d) GUTHRIEVA TEORIJA UENJA
e) SKINNEROVA TEORIJA INSTRUMENTALNOG UVJETOVANJA
f) MEDIJACIJSKA TEORIJA UENJA

KOGNITIVNE TEORIJE UENJA

a) TOLMANOVA TEORIJA UENJA
b) TEORIJA UENJA GETALT PSIHOLOGA
c) UENJE IMITACIJOM- BALDWIN
d) DOLLARD- MILLEROVA TEORIJA UENJA- REZULTANTNA
HIJERARHIJA

MEHANIZMI UENJA
- mehanizam klasina i instrumentalna uvjetovanja
- mehanizam pokuaja i pogreaka
- mehanizam imitacije ili oponaanja
- mehanizam uvida u situaciju

OBLICI UENJA ZNAAJNI ZA SOCIJALNI RAZVOJ LINOSTIO
1) UENJE PO MODELU
2) UENJE IDENTIFIKACIJOM
3) UENJE UENJEM ULOGA

NEKI PRETPOSTAVLJENI OBLICI RANOGA UENJA
1) utiskivanje
2) EKSPOZICIJSKO UENJE
3) SENZIBILIZACIJA

94
4) HABITUACIJA
3. PAMENJE

RAZINE PAMENJA
1) razina traga
2) razina prepoznavanja
3) razina reprodukcije
4) razina automatizacije

ISPITIVANJE PAMENJA
1) metoda izuavanja (reprodukcije)
2) metoda prepoznavanja (rekognicije)
3) metoda utede
4) metoda rekonstrukcije
5) metoda neposredna obuhvata pamenja
6) metoda pogodaka
7) metoda zadranih podataka

PODJELE PAMENJA
1) SIMBOLIKO
2) MOTORIKO
3) LOGIKO

1) NAMJERNO
2) NENAMJERNO

1) SENZORNO
2) KRATKOTRAJNO

DEKLARATIVNO i PROCEDURALNO PAMENJE

TRENUTANO ili BLIC PAMENJE

METAMEMORIJA

IVOTNA DOB I PAMENJE

REMINISCENCIJA I PERSERVACIJA
- pojava poboljanja reprodukcije u vremenu nakon usvajanja

FIZIOLOKA PODLOGA PAMENJA I UENJA
- ANATOMSKE TEORIJE
- NEUROBIOKEMIJSKE TEORIJE

POREMEAJI PAMENJA
- anterogradna amnezija
- hipermnezija- povaena mogunost sjeanja


95

4. ANALIZA ZNANJA (ISKUSTVA)

- VJETINE (NAVIKE)
- ZNANJA U UEM SMISLU

SUVREMENE KONCEPCIJE ZNANJA
- BLOOMOVA TAKSONOMIJA
- GAGNEOVA POSTUPNA STRUKTURA ZNANJA

5. POJAVE KOJE PRATE UENJE

TRANSFER UENJA
- TEORIJE FORMALNE DISCIPLINE
- INTERFERENCIJA- negativni transfer
- RETROAKTIVNA INHIBICIJA- nova uenja oteavaju stara
- ZABORAVLJANJE

6. RACIONALNA ORGANIZACIJA UENJA

1. planirati uenje
2. odrediti blie i daljnje ciljeve uenja
3. biti motiviran za uenje
4. uiti sabrano i s razumijevanjem
5. samostalno organizirati i strukturirati informacije
6. grupirati sadraje po slinosti i razlici
7. besmisleni materijal mnemotehniki osmiljavati
8. aktivno ponavljati sadraje
9. izbjegavati interferencije

PROGRAMIRANO UENJE

7. SPOSOBNOSTI

- TEORIJE EMPIRIZMA
- INTERAKCIONISTIKI PRISTUP

INTELIGENCIJA

STRUKTURA INTELIGENCIJE
1) SPEARMANOV DVOFAKTORSKI MODEL
2) THORNDIKEOV MULTIFAKTORSKI MODEL
3) THURSTONEOV MODEL GRUPNIH FAKTORA
4) VERNONOV HIJERARHIJSKI MODEL
5) GUILFORDOV MODEL INTELEKTA
6) CATTELLOV MODEL INTELEKTA


96

KOGNITIVNI STILOVI I UENJE

8. MOTIVACIJA

- INTRINZINA MOTIVACIJA U UENJU
- EKSTRINZINA MOTIVACIJA

9. VANJSKE PRILIKE UENJE

- kolska poduka

10. UENJE I LINOST

- linost, tj. osobnost- jedinstvena i relativno trajna organizacija ovjekovih kognitivnih
i konativnih osobina
- temperament se odreuje kao konstitucijski uvjetovan tipian nain ovjekova
emotivnog reagiranja
- karakter- tipine osobine

POJMOVI

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

POJMOVI

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

You might also like