KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI

Za praenje i ocjenjivanje uenika u nastavi povijesti postoje tri odrednice:

1. Usvojenost osnovnih podataka

Toj e osnovna rubrika za vrednovanje znanja uenika u nastavi povijesti.
Poznavanje osnovnih podataka odnosi se na dogaaje, osobe, sastav drutva,
kulturno stvaralatvo, civilizacijska dostignua, razne pojmove, nazive i slino.
Uenje povijesti nije samo pasivno usvajanje injenica, datuma, imena i
mjesta, ve ono utjee na razvoj misaonih sposobnosti koje obiljeavaju proces
aktivnog uenja.

2. Uoavanje uzrono-posljedinih veza izmeu odreenih podataka odnosno

uspostavljanje odnosa i veza meu odreenim podacima. Svaki dogaaj ima
svoj uzrok (ono to ga je pokrenulo, izazvalo) i posljedicu (ono to je taj
dogaaj prouzroio). Uenici trebaju znati kako razlikovati uzrok od posljedice
te uoiti vezu izmeu pojedinih dogaaja.

3. Snalaenje u vremenu i prostoru

Obuhvaa svladavanje osnovne kronologije, snalaenje na povijesnoj karti i
lenti vremena, izradu kronolokih i sinkronistikih tablica, razumijevanje
promjena u vremenu i prostoru (narodi, granice, utjecaji i sl.). Kronoloke
tablice vane su jer pomau pri svladavanju kronologije dogaaja.
Sinkronistike tablice pomau usporediti dogaaje na jednom prostoru s
dogaajima na drugom prostoru ili ih odrediti u irem europskom ili svjetskom
kontekstu.

Znanje se provjerava usmeno i pismeno. Suvremena didaktika istie da je

pismena provjera objektivna i tona, a usmena subjektivna. Zbog toga se
nastavni rezultati tijekom kolske godine ee provjeravaju u pismenom
obliku. Kratka usmena ispitivanja provode se dva puta tijekom jednog
obrazovnog razdoblja. Pri odabiru tehnike provjeravanja uzimaju se u obzir
individualne sposobnosti uenika jer se neki bolje i lake izraavaju pismeno, a
drugi usmeno.

USMENO PROVJERAVANJE ZNANJA

Opis ocjena za ocjenjivanje usmenih odgovora:

Nedovoljan (1)
Ocjenjivaki kriteriji:
Uenik:
- ne zna ili zna vrlo malo nastavnog gradiva.
- kljune pojmove nije usvojio
- ponavlja nastavno gradivo bez povezivanja i ne razumije smisao pojedinih
pojmova
- pogreno objanjava
- ne zna injenice, imena, dogaaje

1
-obrazlae nesuvislo i bez razumijevanja
-ni uz uiteljevu pomo nije u stanju primijeniti znanje, odnosno odgovoriti na
veinu postavljenih pitanja

Dovoljan (2)
Ocjenjivaki kriteriji:
Uenik:
- pokazuje prilino nepotpuno znanje
- kljune pojmove djelomino je usvojio
- prepoznaje pojam, razlikuje ga od drugih pojmova
- usvojio je osnovne elemente nastavnog gradiva
- obrazlae nepotpuno, povrno i s pogrekama
- znanje primjenjuje sporo, djelomino prikladno, pravi pogreke, ali uz mnogo
uiteljeve pomoi ipak uspijeva

Dobar (3)
Ocjenjivaki kriteriji:
Uenik:
- pokazuje dobro znanje
- kljune pojmove usvojio je veim dijelom
- definira znaenje pojma potpuno i tono
- primjetne su nepotpunosti u znanju
- obrazlae djelomino logino i uvjerljivo
- razumije nastavno gradivo, ali bez pojedinosti
- nastavno gradivo izlae prema biljekama ili prema udbeniku
- znanje primjenjuje polako i prikladno, ali s pogrekama i uz uiteljevu pomo
kojom se dobro koristi

Vrlo dobar (4)

Ocjenjivaki kriteriji:
Uenik:
- razumije nastavno gradivo
- kljune pojmove usvojio je gotovo u potpunosti
- objanjava pojam nauenim primjerima
- zna temeljne elemente gradiva i pojedinosti
- znanje primjenjuje umjereno brzo, uglavnom prikladno, tono, uz vrlo malo
uiteljeve pomoi
- odgovore oblikuje vlastitim rijeima, pojanjava, usporeuje
- objanjava logino, temeljito i s razumijevanjem, povezuje slinosti i uoava
razlike
- ima potekoa samo pri sintezi i vrednovanju

Odlian (5)
Ocjenjivaki kriteriji:
Uenik:
- vrlo dobro razumije nastavno gradivo
- kljune pojmove usvojio je u potpunosti
- objanjava pojam vlastitim primjerima

2
- ne zbunjuju ga dodatna uiteljeva pitanja
- pokazuje veliku samostalnost u izlaganju i opisivanju problema i primjera
- dokazuje i obrazlae logino, temeljito i argumentirano
- znanje primjenjuje brzo, prikladno, samostalno i tono
- samostalno, logino zakljuuje, logino interpretira podatke, nadopunjuje i
povezuje nastavne sadraje te uoava uzrono-posljedinu povezanost
- ovladao je vjetinom sinteze i vrednovanja

PISMENE PROVJERE POMOU ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA

Tijekom kolske godine predviene su, u dogovoru s uenicima, 4 vee

pismene provjere znanja ( 2 u svakom obrazovnom razdoblju), ili 6 do 8
manjih (svaka obuhvaa gradivo samo jedne nastavne cjeline). Zadaci
objektivnog tipa zahtijevaju reprodukciju nastavnog gradiva. U njihovu
rjeavanju uenici moraju pokazati specifino znanje i razumijevanje. Modeli
zadataka su raznovrsni.
Zadaci s kratkim odgovorima na pitanje treba odgovoriti jednom rijei,
brojkom i, ponekad, kratkom reenicom. Odgovor ne doputa pogaanje, ve
se podaci moraju upamtiti.
Zadaci viestrukog izbora nude vie moguih odgovora pa postoji vea ili
manja vjerojatnost za sluajno rjeenje, odnosno pogaanje. Provjeravaju se i
uenike misaone sposobnosti, razumijevanje, pojanjavanje uzroka i
posljedica, primjena nauenog gradiva i vrednovanje.
Zadaci alternativnog izbora (da-ne, tono-netono) provjerava se poznavanje
podataka i primjena znanja, a uenicima doputaju veliku mogunost
pogaanja.
Zadaci povezivanja od uenika se trai da poveu podatke iz dvaju stupaca -
imena s dogaajima, godine i dogaaje, linosti i njihova djela, izume i
izumitelje, uzroke i posljedice i sl. Ovakvim zadacima provjerava se vea
koliina nastavnog gradiva, odnosno podataka, uzroci i posljedice i povezanost
dogaaja s vremenom i mjestom.
Zadaci sreivanja zahtijevaju od uenika da razvrstaju podatke u stupcu
redoslijedom koji je odreen pitanjem. Pitanje najee zahtijeva kronoloko
razvrstavanje dogaaja, linosti i sl. Zadaci ne trae zahtjevnije razmiljanje,
ve obino provjeravaju poznavanje povijesnih naziva, linosti, godina i sl.
Zadaci dopunjavanja provjerava se poznavanje podataka, a svi mogui
odgovori predvieni su unaprijed. Prema upisanim rjeenjima moe se utvrditi
kako je uenik shvatio smisao povijesnih zbivanja i logiku tvrdnje.
Zadaci ispravljanja ili otkrivanja pogreaka provjerava se razumijevanje
nastavnog gradiva. Uenici moraju u tekstu pronai pogreku, odnosno
pogrenu rije.
Zadaci pojanjavanja i interpretacije provjerava se poznavanje podataka,
analiza, sinteza, sposobnost interpretacije i ocjenjivanja pisanog ili slikovnog
izvora. To su najzahtjevniji oblici zadataka objektivnog tipa. Prvi dio zadatka
sadri izabranu uvodnu grau (tekst, slika, tabela, grafikon, fotografija i sl.).
U drugom dijelu slijede pitanja objektivnog tipa, a odgovori moraju biti
unaprijed predvieni i obino su kratki.

3
Zadacima objektivnog tipa (osim zadataka pojanjavanja) teko se provjeravaju
i ocjenjuju analiza, sinteza, vrednovanje, odnosno vii kognitivni elementi
(prema Bloomovoj taksonomiji).
Posebni pismeni zadaci objektivnog tipa (kratki odgovori) pomou kojih se
takoer moe provjeravati ueniko znanje su motivacijski zadaci, poput
krialjki i drugih didaktikih igara (zagonetki, rebusa, mrea i sl. Ti se zadaci
uglavnom ne ocjenjuju, ali motivacijski utjeu na uenike jer tako ponavljaju i
utvruju nastavno gradivo. Zadacima se obino provjerava znanje, tj. pojmovi,
linosti, dogaaji i sl.

OCJENJIVANJE ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA

Ocjenjivanje zadataka, tj. odgovora obavlja se tehnikom bodovanja. Zadatke

objektivnog tipa je lako bodovati jer se obino svaki odgovor ili odreeni
element u odgovoru boduje jednim bodom. Za svako pitanje treba odrediti broj
elemenata koji se boduju jednim bodom. Za pozitivnu ocjenu dovoljan (2)
uenik treba u pravilu ostvariti najmanje 50 % od ukupnog broja bodova, ali se
ponekad ta granica sniava na 30 do 40 %. Ostatak bodova pravilno se
rasporeuje na ostale ocjene.

Ispravljanje negativnih ocjena u roku od tri tjedna, usmenim

provjeravanjem

Domaa zadaa - obuhvaa redovito rjeavanje zadataka u radnoj biljenici ili

drugih zadataka ovisno o gradivu. Prati se znakovima +/- u rubrici biljeaka.

Zakljuna ocjena - uglavnom predstavlja aritmetiku sredinu svih upisanih

ocjena, ali ne mora uvijek biti tako. Ako uenik ima u prvom obrazovnom
razdoblju npr. ocjenu dovoljan (2), a u drugom dobar (3) zakljuna ocjena je
dobar (3) jer je vidljiv napredak. Ako je ocjena u prvom obrazovnom razdoblju
dobar (3), a u drugom dovoljan (2) zakljuna ocjena e biti dovoljan (2).

Opisno praenje uenika odnosi se na razvoj sposobnosti, interes,

samostalnost, radne navike i sl.

Predmetna uiteljica Marijana orak