METODIKA RADA

ŠKOLSKOG PEDAGOGA
10. poglavlje

Analiza nastave
Nakon posjeta nastavi pedagog će najprije srediti
do�move. Pose�nu pažnju posvetit će epizodama
koje nije uspio opisati u tijeku posjeta. Kratke, ali
�itne zabilješke, koje zbog kratkoće mogu postati
nerazumljive, treba obilježiti komentarom ili ih
razumljivije formulirati.
Brižljiva i cjelovita analiza profesionalni je zahtjev
pedagoga prema nastavniku. Analiza otklan�a
opasnost od brzopletih zaključaka i pogrešaka u
di�agnozi. Traži oprez i stvaranje što objektivnije
slike o nastavniku, nastavi i učenicima.
Svako učenje i rad u nastavi povezani su učenikovom
sposobnošću da uči, njegovim iskustvom, stavovima
prema sadržaju koji treba naučiti, odnosom prema
nastavniku, vezom s ostalim učenicima u razredu,
vezom izvan razreda, reakci�ama na poticaje u
razredu, stanjem u trenucima učen�a - mentalnim,
fiziološkim, psihičkim. Svaki od tih čim�enika
međusobno interferira s mogučnošću nastavnikova
poučavan�a učenika, njegovim iskustvom u nastavi,
stvavovima prema sadržaju koji obrađuje, odnosu
prema svakom učeniku, odnosu prema grupiranju
među učenicima, reagiranju na van�ske poticaje
koji dopiru do razreda, odnosima prema osobama
izvan razreda.
U analizi nastave polazimo od nekih važnih općih
pitan�a: je li posjetom nastavi utvrđena nužnost
dal�njih posjeta i pružanje pomoći nastavniku,
jesu li uočene sla�osti i propusti u nastavnome
radu, upućuje li nas posjet nastavi na zaključak o
neintenzivnom radu nastavnika i učenika, mogu li
se donijeti približni sudovi o snalaženju nastavnika
u razredu, reakci�ama učenika u nastavi, stupnju
samostalnosti rada učenika, stručno-metodičko�
osposobljenosti nastavnika, nastavnikovo� spremnost
da prihvati promjene, postoje li uvjeti za inoviranje
u nastavi, uz pretpostavku da su uočene sklonosti
nastavnika za osobno usavršavanje i unapređivanje
nastave?
Ako nismo pose�nim ciljevima odredili aspekt
praćen�a nastave, koji određuje i kasniju analizu,
možemo prema općo� shemi razlikovati nekoliko
osnovnih pristupa: analiza vremena, nastavnih
sadržaja, nastavnih sredstava, nastavnih metoda,
verbalnog i neverbalnog ponašan�a učenika i
nastavnika.

Analiza vremena
Neodvojiva je od cjelokupna nastavnog rada i
nužna je kao pokazatel� iskorištenosti vremena.
Katkad je dovol�no utvrditi mjesta i razdobl�a u
tijeku nastavnog sata u kojima je primjećen gu�itak
vremena (prazni hod).
Najveći bro� protokola sadržava vremensku
komponentu pa se analiza vremena može povezati s
analizom ostalih komponenti nastave.
I nastavni tijek poznaje smjene korisnih stanki koje
nisu neracionalno protjecanje vremena te se moramo
čuvati zabluda o razredno� tišini jer svaka tišina
nije i zastoj.
U analizi i interpretaciji vremena treba uzeti u
obzir bro�ne čim�enike. Ponekad će primjena
nekog sredstva djelovati na usporenje nastave.
Kao neracionalno iskorišteno vrijeme ocijenit ćemo
nastavne situacije za koje su posto�ale subjektivne i
objektivne pretpostavke da do toga ne dođe. Vrijeme
ne pratimo i analiziramo samostalno, nego uvijek
kao osnovni okvir razrednih događaja. Analiza
vremena dobiva smisao samo u vezi s nekim drugim
dimenzi�ama, koje se raspoređuju na vremensko�
traci.

Analiza nastavnog sadržaja

Ovdje pedagog osjeća velike teškoće. No praćenje
nastavnog rada omogućuje mu donošenje zaključaka
o izboru građe, dimnezi�ama znan�a i stupnjevanju
etapa obrade novih nastavnih sadržaja, i to na
osnovi rada i ponašan�a učenika i nastavnika. U
analizi sadržaja nastavnik će kao poznavalac građe
znatno više sudjelovati.
Točan opis materi�alnih, funkcionalnih i odgo�nih
ciljeva omogućuje utvrđivanje odstupan�a od tih
ciljeva. Analiza i vrednovanje ostvaren�a povezani su
s točnošću opisa ciljeva i načina na koji su postignuti.
Nastavni sadržaji nose određeni odgo�ni potenci�al.
Analiza ostvaren�a odgo�nih ciljeva složeni�a je
od analize ostalih. Pedagog treba uočiti koje su
mogućnosti određen�a stupn�a �asnoće odgo�nog cil�a te
će i sam pokušati definirati odgo�ne ciljeve. Uzastopne
analize pomoći će u učinkovitijem planiranju
odgo�nih ciljeva. Opis odgo�nog cil�a ne ističe samo
odgo�no područje (moralno, intelektualno, estetsko,
fizičko, radno), nego i �asnoću shvaćan�a sredstava
i način njihova ostvaren�a. U to� je analizi teško
utvrditi neke standarde praćen�a ili analize. Ako
se odgo�ni cil� može opisati s većim stupnjem �asnoće,
lakše je pratiti njegovo ostvarenje.

Analiza primjene nastavnih sredstava i

upotrebe izvora znanja
Analiza nastavnih sredstava zahtijeva poznavanje
upotre�nih mogućnosti pojedinih nastavnih sredstava
i stupn�a primjerenosti upotrebe odabranog sredstva.
Prvo se odnosi na poznavanje opreme za određeni
nastavni predmet u školi. Drugi je aspekt određen već
izabranim sredstvima i pedagog analizira rezultate
njihove primjene. Za orijentaciju, analiza može
obuhvatiti vrstu, trajanje, redoslijed, međusobnu
povezanost, praktičnost, pravodobnost primjene,
stupan� iskorištenosti, atraktivnost, ilustrativnu
vrijednost, odgo�nu vrijednost, informativnu
vrijednost, relevantnost.
Nastavna sredstva mogu se analizirati i s nekih drugih
stajališta: utjecaja na pojedine aktivnosti učenika,
utjecaja na razinu stečenog znan�a i vještina,
primjene u provjeravanju i ocjenjivanju učenika,
povezanosti sredstava i nastavnih sadržaja.
U tim procjenama traže se relacije, odnosno pedagog
postavl�a pitanje postoji li primjerenije sredstvo koje
�i više pridonosilo �asnoći sadržaja. Svako sredstvo
se vrednuje u odnosu na temel�ne sadržaje (po�move).

Analiza nastavnih metoda

Ta se vrsta analize odnosi na primjenu nastavnih
metoda u vezi s nastavnim sadržajima. Primjerenost
nastavnih metoda uočava se neposrednim praćenjem
nastave. Tipični znaci za procjenu neprimjerenosti
nastavne metode su nesklad između nastavnih
sadržaja i načina obrade, što je popraćeno
dužim neočekivanim zadržavanjem na sadržaju,
nerazumijevanju učenika.
Dosta je složeno definirati primjerenost neke nastavne
metode. Ipak, primjerenost nastavnih metoda može
se vrednovati. Ako učenici nemaju �asnu predodžbu o
neko� po�avi ili predmetu koji se može demonstrirati,
a nastavnik metodom usmenog izlagan�a pokušava to
dočarati, radi se o neprimjereno� nastavno� metodi.
Osim odgovarajuće primjene nastavnih metoda,
pedagog može pratiti i analizirati samo metodičke
upute na satu, �ilježeći učiteljevo motiviranje
učenika, upućivanje na aktivnosti, davanje radnih
zadataka i uputa, ob�ašnjenje načina rada.
Razni oblici rada određuju i razlike u analizi. Zato
je nužno da školski pedagog bude prethodno upućen
u zadatke određenog nastavnog sata.

Analiza ponašanja nastavnika i učenika

Ponašanje nastavnika može se analizirati s verbalnog
i neverbalnog stajališta, no govori se o povezanosti
tih dvaju ponašan�a jer je neverbalna komunikaci�a
odraz verbalne. Te se dvije komunikacije isprepleću
tako da se kao sustavi dopun�avaju, dajući time
različita značen�a.
Za utvrđivanje najčešćeg ponašan�a nastavnika
pedagog mora uočiti dominantno ponašanje, na
primjer, nastavnik može u tijeku čitavog sata
zahtijevati od učenika samo kratke odgovore, �ez
ob�ašnjen�a i dokaza. Pronalaženje takve sheme
ponašan�a pomaže pedagogu da unese smisao i red u
skup raznih podataka. Analiza modela ponašan�a
omogućuje pobol�šanje upravl�an�a u nastavi.

Nastavnik i analiza nastave

I nastavnik samostalno analizira nastavu. Pedagog
će nastavnika privikavati na razmišl�anje o
izvedeno� nastavi i primjenu vlastitog iskustva na
analizu događaja u razredu.
Samostalna analiza priprema nastavnika za vođenje
razgovora, poučava ga u istraživanju strukture
njegove nastave. Njegova se analiza zasniva
na dvije pretpostavke: nastavnik ima mogućnost
dužeg i trajnog promatran�a i stvaran�a situaci�a
najpogodnijih za promatranje i provjeravanje
svojih zaključaka i procjenjivanje učenika.
Svoju analizu nastavnik ne mora temeljiti samo na
iskustvu i zapažanjima u nastavi koju je posjetio
pedagog već može tražiti potkrepljenje u drugim
bro�nim situaci�ama. U svojo� će analizi dati vrijedno
zapažanje, na primjer, o teškoćama na koje je
nailazio u nastavi i doživio ih na svo� osobit način s
obzirom na plan i nastavnu pripremu.
Važno je nastavnika uputiti u �ilježenje prvih
do�mova o proteklom nastavnom satu i svega što
podsjeća na protekli rad. Nastavnici lakše uočavaju
sla�a mjesta u nastavi.

Dokumentacija o posjetima nastavi

Pedagog, uz prikupl�anje dokumentacije u tijeku
hospitacije, treba pregledno evidentirati sve posjete
nastavi. To će mu poslužiti za normiranje tog rada i
pomoći u realnijem planiranju posjeta.
Dokumentaci�a o posjetima nastavi može se razvrstati
prema pojedinim problemima. Gotovo svaki posjet
zaseban je problem unatoč tomu što se posjeti mogu
svrstavati prema srodnosti.