METODIKA RADA

ŠKOLSKOG PEDAGOGA
10. poglavlje

Pomoć pedagoga u održavanju discipline u

nastavi
U slučajevima kada nastavnik traži pomoć često se
susreću alarmantni povici na nedisciplinu učenika,
pri čemu nerijetko nastavnik koji traži pomoć
zahtijeva da se nešto učini ili poduzme s učenicima.
On time prebacuje potpunu odgovornost na učenike,
no iza toga se obično krije nespremnost nastavnika
da o�jektivno prosuđuje nastalu situaciju, u kojo�
�i morao kritički promatrati i svoje postupke i
cjelokupan način rada u nastavi. Treba prihvatiti
nastavnikovo upozorenje na problem i usmjeriti ga
postupno na zajedničko rješavanje te otkrivanje i
otklan�anje uzroka.
Postavl�a se pitanje što je neprimjereno ponašanje
učenika u nastavi. Nastavnici, pa i pedagog, imaju
svoje kriterije za ocjenu primjerenosti ponašan�a
učenika u nastavno� situaciji. Isti oblik ponašan�a
mogu odobravati, tolerirati ili tretirati kao sasvim
neprikladan za učenje i nastavu. Autoritativnim
nastavnicima �it će neprimjerene svi oblici slobodnijeg
ponašan�a učenika. S druge strane, popustljivo
ponašanje nastavnika može proizvesti negativan
učinak na ponašanje učenika i na učinke rada u
nastavi, a da nastavnik to i ne zapaža. Problem je
u tome kakvo je ponašanje učenika prihvatljivo, a
kakvo nije. Pedagog će surađivati s nastavnicima
u ujednačavanju kriteri�a i normiranju ponašan�a.
Pri utvrđivanju uzroka neprimjerenog ponašan�a
učenika u nastavi treba razlikovati nekoliko
osnovnih, ali najčešćih čim�enika koji utječu na
ponašanje učenika: uzroci koji leže u osobnosti
nastavnika i njegovu ponašanju (autoritativno i
neautoritativno ponašanje), problemi uvjetovani
strukturom učeničkih grupa u razrednom odjeljenju
i općem razrednom ozračju, problemi vezani uz
organizaciju nastave (veće ili manje zadovol�avanje
zastupljenosti i slijeda nastavnih etapa).
Pedagoška di�agnoza neće se uvijek oslan�ati
na uočljive oblike ponašan�a. Analizom kojom
je obuhvaćeno praćenje nekih karakterističnih
komponenti, da smjestimo uzroke neprimjerenog
ponašan�a, možemo dobiti cjelovitiju sliku ponašan�a.
Praćenjem treba utvrditi očituje li se neprimjereno
ponašanje sa stajališta vremena (povremeno, rijetko),
nastavnika (kod svih nastavnika, kod pojedinih
ili samo kod jednog) ili učenika (neprimjereno
ponašanje može iskazivati cijeli razred, grupa
učenika ili pojedinci).

Uzroci kod nastavnika

Prvi je pedagogov zadatak utvrđivanje osnovne
dimenzije nastavnikova ponašan�a da �i mogao
pozitivno djelovati na njih i postupno uklan�ati
uzroke smetnji. U pokušaju da se prikaže
interakci�a između učenika i nastavnika utvrđene
su tri osnovne dimenzije: soci�alno-emocionalna,
količina upravl�an�a i poticanje aktivnosti.
Soci�alno-emocionalna dimenzi�a je �ipolarna:
emocionalna toplina odnosno hladnoća, poštivanje
odnosno nepoštivanje učenikove oso�nosti,
razumijevanje odnosno nerazumijevanje.
Jednopolarna dimenzi�a, označena kao količina
govornog upravl�an�a (vođen�a) označava stupan�
količine govornog upravl�an�a učenikovim ponašanjem
putem nared�i, zahtjeva i pitan�a. Povećanje
te dimenzije ima kao posljedicu ograničavanje
učenikova ponašan�a.
Pose�no značenje ima dimenzi�a potican�a aktivnosti
ko�a je neizravno uvjetovana upravl�anjem. Kad
se smanjuje dimenzi�a upravl�an�a, ostvaruju se
mogućnosti za poticanje aktivnosti, jer smanjeno
nastavnikovo upravl�anje ostavl�a prostor za poticaj
učenika na aktivnost.
U prikupl�anju relevantnih informaci�a pedagog
će se služiti opažanjem. U nekim će slučajevima
prikupl�ati podatke i od drugih nastavnika.
Dobro je određivati položaj nastavnika na osnovi
skale procjene. Pomoću nje pedagog se orijentira
u prikupl�anju informaci�a i istodobno stavl�a sve
nastavnike u ravnopravan položaj. Skala sadržava
dvije osnovne kvalitete: održavanje discipline
(razred miran-učenici se boje nastavnika;
učenici nermirni-nastavnik pokazuje nervozu;
razred donekle miran-nastavnik uspostavl�a red
opominjući pogledom; učenici pretežno za�avljeni
radom-nastavnik ne mijen�a izgled nakon smetnji;
učenici živo zainteresirani za rad-ozračje slobodno
i prirodno) i stvaranje ugodnog ozrač�a u razredu
(nastavnik pristupačan, s osjećajem za humor,
pun razumijevan�a, oz�il�an, strog, distanciran,
kritičan). Ta će se skala pose�no koristiti kad se
ustanovi da problemi ponašan�a učenika nastupaju
kod grupe nastavnika. Procjenom grupe utvrdit će se
udio nastavnikova ponašan�a (uzrok) u ponašanju
učenika (posljedica). Tu skalu mogu popun�avati
pedagog, ravnatel� i razrednik i požel�no je da
ju popune barem tri osobe, a mogu je popun�avati i
učenici.

Uzroci kod učenika

Preporučljivo je najprije ispitati stav učenika prema
pojedinim nastavnicima i razrednom ozračju.
U tu svrhu može poslužiti manji upitnik (prema
Sandvenu) u kojem učenici �iraju između četiri
različita razreda u kojima je radna disciplina
dobra, no u dva razreda je nastavnik vrlo strog, a u
pojedinim ima učenika koji namjerno prave nered,
dok u drugima ne rade. Učenici trebaju zamisliti da
su u jednom od ovih razreda i da sami mogu odlučiti
u kojem žele �iti. Nakon prikupljenih mišljen�a
pedagog će dobiti djelomičan uvid u držanje učenika
prema stupnju nastavnikova ponašan�a (strogosti),
kao i prema radnome ozračju u razredu. Pedagoško
djelovanje na učenike ovisi o rezultatima upitnika.
Drugačiji tretman zahtijeva situaci�a kad mišljenje
učenika ne odstupa od njihova neprimjerenog
ponašan�a. Tada treba više zajedničkog napora
nastavnika i pedagoga, te treba ispitati odnose
među učenicima, motive njihova okupl�an�a u grupe
i djelovan�a ovisno o načinu iskazivan�a ponašan�a
(povezanost ili nepovezanost). Svi ti postupci
usmjereni su na otkrivanje dubljih i skrivenih uzroka
neprimjerenog ponašan�a. Pedagog će ispitivati
i učenike s teškoćama (problemni učenici) da �i se
utvrdila povezanost njihova ponašan�a i problema
koje oni ne mogu riješiti. Ponekad će se po�ačati već
postojeći korektivni rad s nekim učenicima. Cjelovit
pedagoški rad odnosi se na suradnju i konzultacije
s grupom nastavnika, pedagoški rad s grupom
učenika ili pojedinim učenicima, konzultacije s
roditeljima te konzultacije s liječnicima i drugim
stručnim osobama.
Uzroci u organizaciji i izvođenju nastave
Pose�nu pažnju nastavi treba posvetiti u slučajevima
kad nastavni rad znatno utječe na neprimjereno
ponašanje učenika. Pedagog će za vrijeme posjeta
nastavi obratiti pažnju na njezine elementarne
nedostatke. Katkad je dovol�no da se izmijeni
priprema nastavnika za nastavu.
Prije takvih savjeta nesporedne pomoći nastavniku
treba procijeniti koliki je utjecaj pojedinog
analiziranog elementa na ponašanje učenika. Zato �i
pedagog procjenu trebao obaviti na utvrđen način,
izdvajanjem pojedinih elemenata (kvalifikaci�a) i
njihovim stupnjevanjem (kvantifikaci�a).
Usporedno s praćenjem nastavnika pedagog promatra
i ponašanje učenika kada može otkriti eventualnu
prisutnost ne�itnih aktivnosti, znakova umora i
monotonije koje učenici pokazuju na uobičajen
način. Tako će se lakše otkriti veza između pojedinih
neuspješnih radnji nastavnika i ponašan�a učenika.

Razredni menadžment
Sve se više pozornosti usmjerava na rješavanje
problema discipline u sklopu razrađene ideje
o razrednom menadžmentu. U pokušajima
naglašavan�a i rješavan�a problema discipline
ističu se pitan�a autoriteta i moći, učinkovitog
poučavan�a, razumijevan�a neočekivanog ponašan�a,
interveniran�a u ponašanje učenika, planiran�a
djelovan�a na disciplinu razreda.

Nastavno ozračje
Sveukupna z�ivan�a u nastavi nazivaju se
nastavnim ozračjem koje se uzima kao okolinska
kvaliteta nastave, a odnosi se na odgovarajuću
skupinu obiljež�a koju učenici mogu proživjeti tako
da to utječe na njihovo ponašanje.
Teori�ski koncipirano područje nastavnog ozrač�a ističe
za ozračje relevantne kategorije kao nastavnikovu
toplinu, sudjelovanje učenika u nastavi, poticanje
odgovornosti, individualne i soci�alne norme kod
nastavnika, količinu poticaja samopouzdan�a,
natjecanje, teškoće u nastavi.
Nastavno ozračje nije jednostavno određeno samo
naporom nastavnika da oblikuje okolinski utjecaj
na učenike, nego se u razredno-nastavno ozračje
svojim djelovanjem uključuju i čimbenici koji
nisu neposredno proizvedeni u nastavi, a to su
okolina škole i razreda, obiljež�a nastavnika,
ukupna obiljež�a učenika, organizaci�ska obiljež�a,
arhitektonska obiljež�a.
Okolina škole i razreda nije samo fizikalne naravi,
nego je više riječ o izvan�skom strukturiranju
nastavnog ozrač�a u kojem sudjeluju različite
orijentacije školskog okruž�a. Ako je naglašen koncept
o snalaženju čovjeka u svijetu koji ga okružuju,
u razredu će se njegovati osobna odgovornost, a
učenik u takvom okruženju preuzima odgovornost
za svoje ponašanje i razvi�a povjerenje u sebe.
Ako prevladava orijentaci�a prema organizaci�sko-
psihologi�skim uvjetima učen�a, tada je u prvom planu
soci�alni sustav razreda, rasprave, konkurenci�a
mišljen�a. Učenici u školi trebaju nešto naučiti, a
nastava organizirana na takvim osnovama određuje
instruktivno ozračje razreda.
Procjenjuje se stupan� utjecaja nastavnika na
nastavno ozračje, a njegovi motivi, oblikovanost
sustava vrijednosti i interesi određuju količinu i smjer
njegova utjecaja. Odnosno prihvaća li nastavnik
individualnost učenika, pokazuje li nestrpljenje,
ima li optimistična ili pesimistična očekivan�a,
ohrabruje li učenike, daje li mogućnost da se učenici
poprave, je li humor prisutan u nastavi, zanima li se
za interese učenika, njihove teškoće i strahove, zna li
kako se učenici osjećaju u školi.
Ukupna obiljež�a učenika obuhvaćaju društveno-
demografske vari�able (socioekonomski status),
bro�čani omjer spolova u odjelu i zajednička obiljež�a
razredne skupine u pogledu mogućnosti postignuća
uspjeha (prosječna inteligenci�a, predznanje, stavovi
koji određuju odnos prema učenju, nastavi i školi).
Organizaci�ska se obiljež�a odnose na posljedice
za nastavu, koje proizlaze iz mogućnosti rada s
određenim brojem učenika (manje ili veće skupine).
Bliskost i pri�atel�ski odnosi razvijeniji su u manjim
razrednim odjelima, ali to ne mora uvijek �iti
posljedica bro�a učenika. Nije ne�itno okupl�aju li se
učenici u homogene ili heterogene skupine. Stupan�
razreda i vrsta škole također pripada organizaci�sko�
determinanti nastavnog ozrač�a.
Arhitektonska obiljež�a u skladu su s općim načelom
o funkcionalnosti prostora i ugodnosti boravka u
njemu. Boje, stolovi, stolci, ormari, dekoracije,
općenito unutarnje uređenje u našim je rukama.
Do zadovol�avajuće ugode treba doći prihvaćanjem
ideja i pomoći učenika, roditel�a i djelatnika škole.
Svakodnevna zapažan�a u školi omogućuju
izgradnju osnovnih tipova škola. U autokratsko-
izolirajućo� školi ravnatel� i svaki pojedini nastavnik
u cjelini određuje život škole, a ostali nemaju pravo
sudjelovati, odnosno roditelji su tretirani kao
podređeni. Jedini je cil� posredovanje znan�a, a
inovacije se teško prihvaćaju.
U autokratsko� školi - blisko� životu obično je
dinamično, osjeća se kretanje i gibanje u školskom
životu, organiziraju se svečanosti, pozivaju
zanimljive osobe, postavl�aju izložbe, no taj život je
pasivan i �ez inici�ative.
U demokratsko-izolirajućo� školi ima mnogo
razumijevan�a za partnerske odnose, razgovara se
s roditeljima i učenicima. Sve što se događa treba se
dogoditi u školi, bez obaziran�a na ono što dolazi
izvana ili što se od nje očekuje. Pozitivna je žel�a da
se uspostavi mali bolji svijet, a negativna je sklonost
ob�ašn�avanju velikog svijeta.
U demokratsko� i životno� blisko� školi s
razumijevanjem se odnosi prema upitnosti učenika,
na primjer, kako povećati interes za različite
sadržaje. Nastoji se što bolje upoznati učenika.
Ravnatel� i nastavnici uvjereni su da u procesu odgo�a
i obrazovan�a moraju i sami učiti. Prihvaćaju da se
škola razvi�a i raste zajedno sa svojim okružjem.
U svako� školi razlikujemo školsko i razredno
ozračje. Nekad se govori o makroozračju (školsko)
i mikroozračju (razredno). Tomu pripadaju i dvije
vrste analize - makroanaliza i mikroanaliza.
Makroanaliza je jedinstvena analiza demografskog
pristupa (dobi, spola, smjena učenika i nastavnika,
opremljenosti škole) i analiza ustro�stveno-
strukturalnog pristupa (vrsta i načina interakcije,
utjecaja hijerarhi�skih struktura).
Mikroanaliza traga za međuodnosima učenik-
učenik, učenik-nastavnik u sociometri�skom i
psihološkom smislu. Žele se dobiti spoznaje o
nesvjesnim sukobima, obrambenim mehanizmima.
Pod po�am nastavnog ozrač�a može se podvesti
niz karakterističnih zahtjeva u nastavi, koji se
upućuju učenicima i koje oni ispun�avaju. Tome se
pridružuje i shvaćanje ozrač�a kao odnosa emoci�a,
reakci�a i opterećen�a učenika. U središte pozornosti
dolazi soci�alni sustav razreda, a manje nastavnik.
Važne kategorije nastavnog ozrač�a su nastavnikova
toplina, sudjelovanje učenika u nastavi, poticanje
odgovornosti učenika, individualne i soci�alne norme
nastavnika, količina potican�a samopouzdan�a,
poticanje partnerstva, natjecanje, teškoće u nastavi
(težina nastave, disciplina i zadovol�stvo učenika
nastavom).
Pozitivno ili negativno djelovanje ozrač�a nije
uvijek povezano s jednakim djelovanjem pojedine
kategorije na sve učenike. Na primjer, kompetetivno
ozračje potiče hrabre i samouvjerene, a bo�ažljive i
nesigurne koči u radu i aktivnosti. Školski pedagog
brine da nastava bude više orijentirana prema
učenicima i njegov je zadatak da nastavnik prihvati
odgovornost za nastavno ozračje u svom nastavnom
radu.