Nije potrebno naglaavati da su problemi discipline u koli zadavali dosta glavobolje svim pedagozima u toku historije s obzirom na njenu

sloenost. Disciplinovano ponaanje uenika na asu i u koli jeste ponaanje koje je u skladu, to jest ne odstupa od pravila i propisa o radu i ponaanju uenika u koli. Problemi discipline mogu se razmatrati sa vie aspekata.
2

Postoji bitna razlika izmeu tradicionalne i savremene discipline.

Tradicionalna disciplina, koja je karakteristina za staru kolu, zasnivala se na slijepoj poslunosti, strahu i autoritetu nastavnika. Ona je odgovarala i bila neophodna pretpostavka predavako-ispitivakoj nastavi, u kojoj je uenik pasivno sluao i zapamivao izlaganje, profesora uz eventualno demonstriranje izlaganja na kolskoj tabli... U tradicionalnom znaenju disciplina u koli se odnosila na kontrolu ponaanja koja je spolja uvoena. Tako su unutranji uinci discipline bili nametanje i poslunost.

 Danas se disciplina tretira bitno drugaije. Uenici su u nastavnom procesu AKTIVNI,

samoinicijativni, pa je samim tim disciplina postala fleksibilnija, te vie odgovara samoj prirodi mladih ljudi Vaspitno-obrazovnom radu danas ne odgovara na strahu zasnovana disciplina, ve disciplina u kojoj vladaju red i radna atmosfera, koja u isto vrijeme omoguava dijalog sa profesorom i pojedinim uenicima, traenje dopunskih objanjenja, slobodno izraavanje miljenja i odbranu sopstvenih stavova, koritenje literature i tako dalje.
4

 Dakle

Pozitivna discipline je vladanje nad vlastitom voljom, osjeanjima i sklonostima kako bi se neto postiglo u pozitivnom smislu. Vladanje nad neim je stega, ali ovdje imamo dodatak- kako bi se neto postiglo...

 Problematika discipline uenika posebno je delikatna u srednjim kolama izmeu ostalog i iz prostog razloga to se uenici srednje kole nalaze u veoma osjetljivom ivotnom razdoblju adolescenciji. Znamo da je u tom periodu poveana sklonost devijantnom ponaanju, posebno kod djeaka, zbog poveanog luenja testosterona, u odnosu na predpubertetsko razdoblje, koji dokazano potie agresiju.
6

 Kada imamo u vidu da je adolescencija razdoblje razvoja i odrastanja linosti, kao i da taj period oznaava prijelaz iz djetinjstva u svijet odraslih i uobiajeno traje od petnaeste do dvadesete godine ivota, moemo konstatovati da sve one potekoe koje prate taj period mogu se odraziti na ponaanje uenika srednje kole i dovesti do nepoeljnih oblika ponaanja uenika.

 Ta ivotna faza se odlikuje konsolidiranjem mentalnog ivota, kristalizacijom stavova i miljenja, a posebno racionalnim mentalnim sazrijevanjem.
Tada se posebno razvija samopotovanje, povjerenje, samostalnost i osobnost. Sve to dakako utie na ponaanje uenika

 Mladoj osobi u ovom periodu nameu se brojni zahtjevi. Okolina (roditelji i profesori ) s jedne strane oekuju zrelo i odraslo ponaanje prihvati odgovornost, nisi vie dijete..., a u drugim situacijama tretiraju ga kao dijete, - nije to jo za tebe, ti si jo dijete...
Istina je da uenici srednjih kola nisu vie ni

djeca, niti su jo uvijek odrasli.

 U borbi za neovisnost uenici u ovom periodu, u veini sluajeva, teko prihvataju autoritet.
esto se otvoreno sukobljavaju i kreu u napad kako bi zatitili vlastita miljenja i stavove... Premda su svi odrasli proli ove faze, uglavnom se esto deava da teko mogu u potpunosti razumjeti potrebe mladih u ovom periodu, pa ih zbog udnog ponaanja esto kritikuju pa ak i kanjavaju.
10

 Uloga porodice uenika jeveoma bitna i zato je

neophodno stalno insistirati i tragati za najboljim putevima saradnje izmeu kole i roditelja i ukljuivanje roditelja u rjeavanje izvjesnih disciplinskih prekraja uenika srednjih kola.

11

 No bilo bi mnogo uinkovitije kada bi roditeljska uloga bila u veoj mjeri savjetnika, a ne naredbodavna, a kada bi srednjokolci posluali savjete i sugestije svojih profesora i roditelja, s obzirom na njihovo ivotno iskustvo.
Uenici srednjih kola zaokupljeni su drugim problemima, prije svega problemom ulaska u svijet

odraslih, te mogu biti prilino izgubljeni, pa mnogi ne vide svrhu kolovanja i uenja.
12

 Danas se naroito naglaavaju pogledi i shvatanja o disciplini sa jednog ireg problema SOCIJALIZACIJE uenika, internalizacije preovlaujuih prihvatljivih standarda vrijednosti i stavova kulture u kojoj se ona razvija. Disciplina ne treba da zastrauje , da plai, ve treba da ima jaku pozitivnu funkciju pouavanja. Ona treba da pomae ueniku da razvije samokontrolu, i razborit stepen konformnosti.
13

 Osnovne funkcije disciplinovanja sastoje se u

pouavanju i pomaganju uenicima da to uspjenije disciplinuje sam sebe. Na tom putu, disciplinovanje neizbjeno ukljuuje i razliite konflikte... Dalje tekoe nastaju kada se ima na umu da disciplinovanje treba da obezbijedi i optimum razvitka srednjokolcima. Kada se tome dodaju konteksti demokratskog drutva, koji se u meuljudskim odnosima sve vie komplikuju, onda se dobija slika tekoa koje iskrsavaju kada se nastoji da disciplinovanje uenika srednje kole preraste u samodisciplinovanje.

14

 Disciplina je neophodna da bi kola funkcionisala kao

zajednica, samo je pitanje kakva disciplina i kojim se sredstvima ona postie. Autoritarna ili totalitarna disciplina je ona gdje ciljeve, pravila ponaanja i sankcije odreuje iskljuivo autoritet, bilo da je pojedinac, grupa ili institucija. Uenik tu nema nikakvu ulogu. Od njega se jedino oekuje da bude miran, tih i posluan. Disciplina ovdje postaje sama sebi cilj, ostvaruje se po cijenu osnovnih potreba uenika (za sigurnou, prisnou, aktivnou...).
15

 Posljedica toga mogu biti: strah, apatinost, nesigurnost, narueno samopouzdanje.

Demokratska disciplina podrazumijeva

ravnopravno ukljuivanje svih lanova zajednice u odluivanju o ciljevima, pravima i sankcijama. To znai da su uenici na aktivan i odgovoran nain ukljueni u bitna pitanja kolskog ivota, to im omoguava da razviju sposobnost donoenja realnih odluka i pravih izbora, i da razviju samokontrolu.
16

 Disciplina je jedan od noseih stubova dobre

nastave. Ako se taj stub stalno lomi, uruava se zgrada dobre nastave. Od toga kakva je socio-emocionalna klima u odjeljenju, kakvi su interpersonalni odnosi meu uenicima, kakvi su odnosi izmeu uenika i profesora, u mnogome zavisi ponaanje, kako pojedinca tako i itavog odjeljnja za vrijeme nastave. Kvalitet nastavno-vaspitnog rada profesora u odjeljenju i kvalitet odnosa profesora prema uenicima imaju uticaj na rad i ponaanje uenika .
17

 Prava, pedagoki vrijedna, je svjesna i radna disciplina, koja je potpuna kada preraste u SAMODISCIPLINU, to znai bez spoljnih pritisaka.
Put do svjesne i radne discipline je dug , sloen i ne uvijek izvjestan. Poinje u porodici a nastavlja se u koli.

18

Uloga profesora
Gotovo svaki profesor u svom radu rjee ili ee

se susree sa izvjesnim manjim ili veim problemima discipline.

19

 Progresivni pedagozi odavno su ukazivali da je

vaspitno-obrazovni rad u kojem su uenici psihiki i fiziki aktivni, najuspjenije sredstvo izgraivanja svjesne i radne discipline. Aktivni odnosno angaovani na odreenim zadatim aktivnostima, i za rad zainteresovani uenici ujedno su i disciplinovani. Na to ukazuju i brojni primjeri iz nastavne prakse. Naime, est je sluaj da su uenici istog odjeljenja kod jednog profesora disciplinovani , a kod drugog ne. Uzroke za to treba traiti prije u nainu rada profesora nego u uenicima.
20

 Neka istraivanja pokazuju da mnogi uenici

srednjih kola izraavaju nezadovoljstvo kolom bojkotima nastave, nedolascima na nastavu, slabim interesovanjem u toku asa, ravnodunou kada dobiju slabu ocjenu ili povrnim kampanjskim uenjem. Kada uenicima nije jasno ono to treba da rade, kada su pred njih postavljeni teko ostvarljivi zadaci, onda disciplina u odjeljenju esto postaje problem.

21

 Profesor esto uje galamu u odjeljenju i zatekne

haoskada ue u razred. Ljut zbog toga, a moda i jo zbog neeg drugog, on ponekad kritikuje, prijeti i zapisuje neke uenike. Time se ve na poetku asa stvara napeta situacija u odjeljenju. Zato je korisno da profesor bude na znak zvona u odjeljenju, kako bi svojim ponaanjem pokazao odgovornost, tanost i brigu za uenike.

22

 Obino se dogaa da kakav stav u ponaanju prema uenicima zauzme profesor, adekvatan stav zauzimaju i uenici. Tu su akcije i reakcije podjednake.

Uenici srednje kole e, u najveem broju sluajeva, prema pedagoki odmjerenom profesoru pokazivati panju i brigu, a prema pretjerano netolerantnom ili pretjerano tolerantnom profesoru omalovaavanje...
23

 Razredna klima, a time i disciplina uenika bie povoljnija ukoliko uenici osjete da ih profesor motivie, uvaava njihove inicijative, brine za njih, ima smisla za kooperativnost i organizaciju, posjeduje dobar pedagoki takt i tako dalje.
Za poeljnu radnu disciplinu u odjeljenju od znaaja je i kvalitet i ton profesorovog govora.

(Obino se kae buan profesor, - buno odjeljenje).

24

 Prosvjetni radnici uglavnom istiu da ulaze u kole nepripremljeni za napore koji ih oekuju sa razrednom disciplinom...
A mladi , za uzvrat odbijaju savjete jer svako nametanje doivljavaju kao napad na svoje JA.

25

Treba imati naumu i to da, Suvie dugo izlaganje profesora najee zamara uenike, jer je njihova mogunost da budu aktivno paljivi ograniena. Reakcije nato mogu biti razliite (od uenikovih pitanja da izau, preko pasivnog odnosa i dosade do ometanja nastave...).

26

 Od bitnog je znaaja za korektan stav profesora prema

ueniku koji ispoljava znake nediscipline - uvaavanje injenice da je odreeno nepoeljno ponaanje uenika indikacija da uenik ima tekoa u nastojanju da se adaptira i privikne na konvencionalno, socijalno prihvatljiv ili pravilima kole odreen nain ponaanja. Ukoliko profesor vie gleda na nedisciplinovano ponaanje uenika sa stanovita njegovog razvoja i formiranja linosti, a manje sa stanovita krenja pravila i zahtjeva o lijepom ponaanju utoliko e imati vie uspjeha u svojim nastojanjima da pomogne ueniku u traenju i prihvatanju socijalno poeljnog ponaanja.
27

 Po svojoj prirodi nastava je dinamian proces i zato ne

moe i ne smije da bude rutinska. Ako je rad profesora rutinski uenici se vrlo brzo zasite takvog rada i postaju nemirni... Profesorov rad treba, makar i u skromnim razmjerama, da predstavlja za uenike izvjesno osvjeenje, u smislu izbora metoda rada. Ova konstatacuja je time potrebnija kada znamo da su uenicima srednje kole dostupni i drugi izvori informacija, pa im nastava, ukoliko nije zanimljiva, moe predstavljati dosadu...
28

 Potrebno je da profesor stalno prati i vidi ta se

ispred njega deava i da dobro vlada predmetom koji predaje, da se ne bi desilo da se neega prisjea. On treba da se interesuje za ono to uenici rade kao i za ono to on radi, jer uenici brzo otkriju ako on nije zainteresovan i ako ne radi sa oduevljenjem.

29

 Izgraivanje discipline najuspjenije je u kolektivu.

Makarenko je isticao da je disciplina jedan od uslova, ali i jedan od rezultata kolektiva. Pojedinac utie na kolektiv i obratno. On pledira za disciplinu koja nije samo sredstvo za odravanje spoljanjeg poretka u kolektivu, ve prije svega, pedagoki instrument za postizanje unutranjih promjena u ljudima i njihovom karakteru.
30

 Radi izgraivanja discipline uenika srednje kole, obino se preduzima sljedee:

Savjetovanje, Nagraivanje prihvatljivog ponaanja,

ubjeivanje, navikavanje, podsticanje, spreavanje, kanjavanje i tako dalje. .

31

 Samo na osnovu posmatranja, ipak nismo u stanju

da uvijek upoznamo motive odreenog ponaanja uenika u nekoj situaciji. Zbog toga se esto obraamo ueniku pitanjem zato se ponaao onako kako se ponaao. Tu takoe trebamo biti taktini, jer uenik ovog uzrasta ima jaku psiholoku i socijalnu potrebu da zatiti svoju linost, svoje JA, prema emu moramo imati razumijevanja.
32

 Kada se odreuje pojam problemskog ponaanja kod srednjokolaca, treba imati na umu da ona mogu jako varirati s obzirom na: ispoljenu formu, motivacione snage koje stoje u osnovi takvih ponaanja, kriterije kojima se te devijacije procjenjuju i emocionalne poremeaje ili patologiju koja prati ili karakterie odreeno ponaanje.
33

Najei problemi u ponaanju uenika srednjokolskog uzrasta

Odbacivanje dosadanjih obrazaca ponaanja, Bjeanje od odgovornosti, Izraena verbalna agresivnost, Sklonost nasilju, Konzumiranje alkohola,

- // - // -

cigareta, droge,

34

Najei problemi u ponaanju uenika srednjokolskog uzrasta

Omalovaavanje profesora ili pak uenika,
Povlaenje u sebe, Nezainteresovanost za rad na nastavi,

Neopravdano izostajanje sa nastave,

Krae, Ometanje drugih uenika u toku asa,

Pravljenje buke,

35

 Nasilje putem interneta (poticanje grupne mrnje, uznemiravanje, nasilni i uvredljivi komentari...),
Verbalna zastraivanja, Tue pojedinaca i grupa uenika, Ucjenjivanje, Razgovaranje u toku asa, ili zanimanje neim

drugim... Rjee se susreemo sa noenjem oruja u kolske prostore i tako dalje.

36

 O svakom ovom problemu dalo bi se ponaosob govoriti. Ali je neosporna injenica da su problemi u ponaanju uenika srednjih kola najee vezani za razvojne tekoe razliitih vrsta koje oni imaju. S toga im je potreban intenzivniji psiholoko pedagoki tretman.

37

STIMULATIVNE I OGOJNODISCIPLINSKE MJERE

Kako bi usmjeravali ponaanje uenika srednjih kola, kole izmeu ostalog, pribjegavaju stimulativnim i odgojno-disciplinskim mjerama.
Sistem kazne i nagrade, na kojem je poivao ugled profesora, danas se posmatra u jednom drugaijem kontestu.

38

 U zakonu o srednjem obrazovanju u dijelu o uenicima stoji:

Ueniku/uenici koji/koja postie naroite rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u srednjoj koli mogu se dodjeljivati pohvale i nagrade, pod uvjetima i na nain utvren pravilima srednje kole.

39

 Ueniku/uenici koji/koja neredovno pohaa srednju kolu, nemarno se odnosi prema radu i uenju, raznim aktivnostima u srednjoj koli, ima nepravilan odnos prema drugim uenicima/uenicama i nastavnicima/ nastavnicama i kolskoj imovini, mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere.

40

Odgojno-disciplinske mjere su:

ukor razrednika/ razrednice
ukor odjeljenskog vijea, ukor direktora/direktorice,

ukor nastavnikog vijea,

iskljuenje iz srednje kole.

41

 Na polugoditu ove kolske godine, iz izvjetaja o uspjehu uenika u uenju i vladanju koje su Prosvjetno-pedagokom zavodu dostavile srednje kole, to se tie stimulativnih i odgojnodisciplinskih mjera, moe se konstatovati sljedee;

42

 U srednjim kolama kantona Sarajevo na polugoditu je bilo 17.576 uenika.

Na polugoditu je bilo ukupno 5.473 odgojnodisciplinske mjere, od toga je 2.396 ukora razrednika, 1.551 ukora odjeljenskih vijea, 920 ukora direktora, 606 ukora nastavnikih vijea.
43

 Smanjenu ocjenu iz vladanjana -loe imalo je 602

uenika. 836 uenika imalo je vladanje zadovoljava 1553 uenika, vladanje dobar 2398 uenika, vladanje vrlodobar. Primjerno vladanje imalo je 78,01% uenika prve grupacije i 62,81% uenika druge grupacije kola.

44

 Na polugoditu je bilo ukupno 2300 stimulativnih mjera, od toga je

2.233 pohvala, 26 nagrada, 41 diploma.

20 uenika je iskljueno iz srednjih kola.

45

 Uvidom u izvjetaje koje kole alju PPZu moemo konstatovati da u osnovnim kolama dominiraju stimulativne mjere, za razliku od srednjih kola gdje dominiraju odgojno-disciplinske mjere.
kole koje moemo izdvojiti da su imale vie stimulativnih u odnosu na odgojno-disciplinske mjere jesu Tursko-bosanski Sarajevo koled i

Srednjokolski centar Vogoa.

46

 Ako se nagrade i kazne koriste u vaspitnom smislu, onda postoji niz uslova koji treba da se ispune da bi njihova primjena bila efikasna. Mnogo toga zavisi od toga kakav je odnos profesor uspostavio sa uenikom. Tek dobar i prijateljski odnos stvara uslove za pozitivno djelovanje. Profesor treba, prije svega da bude zainteresovan za uenika, da dobro poznaje uenika kao i njegovu porodicu. Njegova je obaveza da uradi sve to moe za dobrobit uenika.
47

 Sutina i krajnji cilj i stimulativnih i odgojnodisciplinskih mjera kod uenika ne bi trebalo da bude u tome kako prisiliti uenike da se podinjavaju pravilima, nego u tome kako kod uenika razviti svijest o potrebi da se potuju propisane norme o ponaanju. Problem nije u izbjegavanju svakog kanjavanja, ve u poznavanju i razumijevanju implikacija raznih kazni i u izbjegavanju njihove pretjerane upotrebe.
48

 Kazna, u sluajevima kada se primjenjuje treba da

bude vrsto povezana s profesorovim konstruktivnim upuivanjem, savjetom i poukom o tome ta treba da uenik radi, a ne samo ta ne treba da radi. Ako se postupci kanjavanja ispoljavaju kada je profesor ljut, uenik moe smatrati da je kanjen ne zato to je pogrijeio, nego zato to je profesor bio ljut i neraspoloen. Nema sumnje da su izvjesni uenici imuni prema kaznama, ali je teko vjerovati da je tome uzrok nedostaak teih kazni od onih koje su predviene.
49

 U jednom broju sluajeva, kada profesor esto kanjava uenike, ili trai da ih kanjavaju drugi kolege, pokazuje ili njegovu nemo kao vaspitaa ili pak nastojanje da se ova pitanja rjeavaju jednostavnijinm nainom za profesora, a to za uenike moe biti veoma tetno.

50

 to se tie evidentiranja i saoptavanja kazni ueniku i roditelju treba rei da je neophodno pravilno formulisati svaku disciplinsku mjeru, ukratko navesti razloge i zabiljeiti datum saoptavanja kazne ueniku...

51

pedagog
Uloga pedagoga je dakako ogromna
Osim njihove ogromne uloge u savjetodavnom radu

sa uenicima i profesorima vezano za iroku lepezu problematiku discipline u koli, pedagog je osoba koja prati i usmjerava cjelokupni proces vaspitnoobrazovnog rada u koli. Sve naprijed reeno o ulozi profesora prate i usmjeravaju pedagozi u kolama...

52

Pedagog pomae
Da disciplina ne bude cilj sam po sebi, nego

sredstvo uspostavljanja poeljne komunikacije uenik-nastavnik i uenik-uenik i sredstvo izgraivanja svijesti o znaaju vlastite odgovornosti. Da potovanje dostojanstva uenika bude imperativ. Sarkazam, ismijavanje i omalovaavanje su nedopustivi. Da se u koli kreira klima razumijevanja i slobode izraavanja uz meusobno potovanje ... Da se ee koristi rije uradi umjesto nemoj.
53

 Da se identificiraju razlozi nediscipline (treba

upoznati uenike da bi znali koji problemi utiu na njihovo ponaanje)... Da se uenicima ukae na poboljanja u ponaanju i na ono to jo nije sasvim u redu Da mjere koje trebaju biti preduzete (pa bio to razgovor ili neto drugo) budu preduzete odmah nakon uinjenog prekraja. Da se izbjegava javna kritika koja obeshrabruje uenike.
54

 Da se u ueniku trai ono to je najbolje...

Da se u dogovoru sa uenicima preciziraju

oekivanja, nagrade, posljedice... Da se nastoji primijetiti pozitivno ponaanje (to u najveem broju sluajeva zahtijeva strpljenje) Da se prekraji pravila shvate kao signal problema u razvoju. Da profesor bude primjer u potivanju utvrenih pravila...
55

 Ako disciplinske mjere koje se koriste u koli nemaju

efekta, pedagozi pomau da se one promijene... Dakle i u nastojanjima stvaranja discipline trebamo biti kreativni. Pravila ponaanja se mogu i mijenjati Uenici trebaju biti ohrabreni da bi i iz greaka uili.

56

pedagog
Nesumnjivo je da prosvjetni radnici, (ukljuujui naravno i pedagoge),trpe ogroman pritisak izmeu ostalog jer: Prosvjetni radnici se bave vaspitanjem uenika, pa bi po logici stvari svoje pedagoko umijee trebalo da investiraju najvie u svoju djecu. On vaspitava i roditelje, na posredan nain, pa bi zato njegova porodica trebala da bude svijetli primjer okolini. On je strunjak pa bi tu strunost trebalo da pokae svojim djelom, to jest djelom svoje djece i porodice.
57

 Ljekaru je oproteno kada je bolestan.

Sudiju shvataju kada je nepravedan. Bankar ima pravo da bankrotira.

58

A od pedagoga se oekuje :
Da podiu vrijednu, odgovornu, tihu i obrazovanu djecu.
Da je njegova porodica harmonina.

Od svoje djece pedagog oekuje: Odlian uspjeh u koli (ta e rei kolege?). Primjerno vladanje u svakoj situaciji (ta e rei okruenje?): Posluno dijete u porodici (ta sam ja uradio?).
59

TO IRA KOMUNIKACIJA TO BOLJE RJEENJE PROBLEMA.

60