• Neuspjeh u školi

Polazak djeteta u školu

jedan je od najvažnijih trenutaka
u životu djeteta i njegove obitelji

Javlja se zabrinutost ...

kako će se dijete
prilagoditi zahtjevima
škole, školskoj sredini,
vršnjacima, …
hoće li biti uspješno….
Prisjetite se svog
polaska u školu….
NOVE OBVEZE I
ODGOVORNOSTI

USPJEH… RAD I NOVA

ORGANIZACIJA
NEUSPJEH… ŽIVOTA

NATJECANJA,
VREDNOVANJA,
KRITIKE
 Ljudi često daju previše
važnosti neuspjehu

 Strah od neuspjeha
nekad je gori od samog
neuspjeha

 Neuspjeh je samo prvi

korak prema uspjehu
Neuspjeh..
 nerealizacija
 neostvarenje planiranog
 neispunjenje željenog
 nedosizanje cilja
 obilježava čovjeka
UZROCI
NEUSPJEHA
 učenik ne može svladati propisani školski program
 ne postiže ocjene koje bi odgovarale njegovim
sposobnostima
 ne postiže uspjeh koji od njega očekuje okolina
 primarno - zbog oštećenja vida, sluha, snižene
inteligencije, tjelesnih oštećenja, neurofizioloških
oštećenja
 uzrokovan i nepovoljnom okolinom, osjećajnim
problemima, nedostatkom motivacije, protestom
protiv autoriteta
UTJECAJ KOGNITIVNIH
OSOBINA NA
UČENIKOV USPJEH

 Najčešće se kao
uzroci spominju:

• inteligencija
• pamćenje
• pažnja
• mišljenje
 UČENIKOVA INTELIGENCIJA I
(NE) USPJEH
• Inteligencija - kvaliteta za koju mnogi vjeruju da je
preduvjet za osvajanje sreće i ostvarenje uspješnog
života

• Definira se kao sposobnost

snalaženja u novim situacijama

• Niski kvocijent inteligencije (IQ) „priljepljuje“ se

djetetu kao etiketa ,nešto što je zadano i
nepromjenjivo, i time se objašnjava njegov neuspjeh
 PAMĆENJE
• Sposobnost mozga da zadržava jednom usvojene
informacije i da ih po potrebi može pozvati i
oživjeti.

• Elementi koji utječu na pamćenje:

• ono što je u trenutku opažanja
• snažnije privuklo učenikovu pozornost;
• ono za što je učenik zainteresiran i motiviran
upoznati i otkriti;
• sadržaj koji imaju pozitivnu emocionalnu
pratnju;
• sadržaji koji su praćeni vizualnim i
auditivnim, pa čak i olfaktivnim sredstvima
• Problem zaboravljanja
POZORNOST (PAŽNJA)
Na pozornost utječu:
 objektivni, vanjski i subjektivni, unutarnji čimbenici
Vanjski čimbenici:
 kvaliteta i zanimljivost nastavnih sadržaja i
metoda,
 prostorno optimalni uvjeti,
 motivacija učenika i njihova sposobnost dužeg
zadržavanja pozornosti,
Unutarnji čimbenici:
 različito raspoloženje, umor, strah
 preopterećenost informacijama
MIŠLJENJE
 mentalna aktivnost na uspostavljanju veza i odnosa
među sadržajima,
 svladavanje poteškoća i rješavanja problema,
 nalaženje najboljih putova do konačnog rezultata

 U školskoj nastavi i njezinim oblicima nužno

posvetiti pozornost razvoju logičkog mišljenja i
aktivnostima koje će ga poticati
 OBITELJSKE PRILIKE KAO MOGUĆI
UZROCI ŠKOLSKOG NEUSPJEHA
 U obitelji se stječu prva životna iskustva,
formiraju se prve norme i vrijednosti, navike,
socijalni kontakti.

 Razvoj i sazrijevanje djece u izrazito

disfunkcionalnim obiteljima bit će otežano, a za
očekivati je da će imati utjecaja i na školsko
postignuće
 UTJECAJ OBITELJI NA
ŠKOLSKO POSTIGNUĆE
 U obiteljima gdje nedostaje roditeljske
nježnosti, ljubavi i pažnje, u kojima nema prave
komunikacije, razvijaju se negativne osobine
ličnosti: asocijalnost, agresivnost, nesigurnost,
sumnjičavost, bezobzirnost.
 osjećaj identiteta djetetu pruža
temelj za nezavisnost i individualnost
 osnovna težnja adolescenata je da ih se prizna
kao odrasle i primi u svijet odraslih
 adolescent se bori da odnos između njega i
roditelja bude odnos ravnopravnih, jednakih,
a ne nadređenih i podređenih
 OZRAČJE I ODNOSI
U OBITELJI
 stabilnost odnosa u obitelji, zadovoljenje potrebe za
pripadanjem, ljubavlju, sudjelovanjem i suradnjom preduvjet
su za osjećaj sigurnosti, toliko značajan za razvoj zdrave
osobnosti, preduvjet školske i životne uspješnosti

 G. Pringl (1971.) utvrdio je da je neuspjeh uvjetovan lošim

emocionalnim i komunikacijskim odnosima s roditeljima,
napose kod djece koja žive izvan obitelji i djece koja nisu
voljena (posebno od majke)

 napretku svih članova obitelji koristi zdravo ozračje, u

kojem je komunikacija među članovima neposredna i iskrena,
ponašanje humano i fleksibilno, a doživljaj osobnih
vrijednosti vrlo visok
 PONAŠANJE RODITELJA
I UČENIKOV USPJEH
 Nekoliko tipičnih načina
 ponašanja roditelja prema djeci:
 autoritativno ponašanje
 zaštitničko (protektivno) ponašanje

 spontano (stihijsko) ponašanje

 PEDAGOŠKI ODNOS
RODITELJ - DIJETE
 Zainteresiranost roditelja za rad i uspjeh njihove
djece značajan je čimbenik školskog uspjeha

 Problemi se češće pojavljuju tamo gdje roditelji

nisu zainteresirani za rad i rezultate rada

 Potpora i poticaj su uvijek dobrodošli jer stvaraju

osjećaj sigurnosti, vjerovanje da čovjek može više i
lakše napraviti ako netko stoji uz njega.
 roditelji odličnih i vrlo dobrih
učenika redovitije dolaze u
školu, nego roditelji učenika
sa slabijim uspjehom

 roditelji također doživljavaju

školski neuspjeh svoje djece,
kao osobni nedostatak i
neuspješnost u vršenju
roditeljske obveze
VAŽNOST SURADNJE OBITELJI I ŠKOLE
U SPREČAVANJU NEUSPJEHA
 Škola mora biti mjesto gdje roditelj
uvijek može slobodno potražiti
stručni savjet
 Zadaća je škole pomoći roditeljima u
rasvjetljavanju razvojnih faza i
utvrđivanju adekvatnih odgojnih postupaka
 Pravodobnom i dobrom suradnjom može se
spriječiti neuspjeh u začetku, i pristupiti traženju
putova za izlaz iz nepovoljne situacije
 Za normalan razvoj i optimalan školski napredak
učenika potrebni su i roditelji i nastavnici, njihova
suradnja i zajedništvo u ciljevima
 ZADAĆA
RODITELJA

1. Zanimati se za školski
uspjeh bez pretjerivanja
2. Podržati nastavnika
3. Pomoći djetetu u
potizanju samostalnosti
4. Poticati znatiželju
UTJECAJ ŠKOLE NA
UČENIKOVO POSTIGNUĆE

 Za učenikov neuspjeh
najčešće se okrivljava školu.

 Činjenice koje potječu od škole,

a mogu značajno utjecati na
neuspjeh
• školsko ozračje
• nastava
• nastavnik
 ŠKOLSKO OZRAČJE
I (NE)USPJEH
 Škola je sustav čije ukupno funkcioniranje i
efikasnost ovisi o skladnom radu i međusobnom
integriranju

 Poticanje na napredovanje, razvoj i briga za ukupan

uspjeh mora dolaziti od ravnatelja i iz krila
pedagoške službe

 Komunikacija nastavnika s nastavnikom i svih sa

učenikom, zapravo je srž sustava škole.

 Svi oni moraju težiti umanjivanju neusklađenosti

 NASTAVA I ŠKOLSKO
POSTIGNUĆE

 Unošenje novina i osvježenja

u stereotipnu i sumornu nastavnu djelatnost

 Uloga nastavnika kao sveznajućeg i nepogrješivog

mijenja se u organizatora, suradnika, pomagača koji
potiče rad i pomaže učeniku

 Nastavnik ukazuje na kvalitetno i loše učinjeno

upućivanjem na ono što pospješuje kvalitetu i
odstranjuje neuspješnost
 UTJECAJ NASTAVNIKA
NA UČENIKOV USPJEH
 Većina nastavnika ima tri primarna cilja:
 usaditi učeniku motivaciju za učenje,
 pomoći izgradnju pozitivnih crta osobnosti,
modeliranje karaktera i pripreme za djelotvoran
život u zajednici,
 prenijeti akademska znanja i osnovne vještine

 Nastavnikove osobine koje utječu na pozitivno

ponašanje i učeničko školsko postignuće:
 toplina
 pravednost
 stav prema pogreškama
 kompetencija
 UTJECAJ UČENIKOVOG OSOBNOG RADA
I PONAŠANJA NA ŠKOLSKI USPJEH

 Školski uspjeh u velikoj mjeri ovisi o radu samog učenika,

 Ako su učenicima jasni ciljevi njihovog samostalnog rada,
osjećat će veću odgovornost za njihovo ostvarivanje i
potrebu da dobro i sustavno svladavaju postavljene zadatke
 Odabir najprikladnijih postupaka u učenju mora biti u skladu
s građom koja se uči, općim sposobnostima i sposobnošću za
učenje, motivacijom, navikama te mentalnom kondicijom

 Lijenost i odgoj se najčešće ističu kao najčešći

uzroci školske neuspješnosti
POSLJEDICE NEUSPJEHA
 neuspjeh u školi ostavlja najsnažnije
posljedice na učenikovu osobnost
 utječe na obiteljsku i školsku situaciju
 neuspjeh se transformira u gubitak
samopoštovanja
 opterećenost neuspjehom stvara
opću nesigurnost i strah
 svaki novi neuspjeh može biti i novi dokaz o
nesposobnosti, o osjećaju manje vrijednosti,
osjećaju krivnje, općeg nezadovoljstva i
bezizlaznosti, popraćen bolnim razočaranjem
Kao posljedice neuspjeha O. Engelmayer
navodi sljedeće značajke:
Agresivan stav – mržnja prema školi, nastavnicima,
nastavnim predmetima;

Rezignacija - kao oblik straha očituje se u smanjenju

ambicija, u pasivnosti apatičnosti (često
takve učenike smatraju tupima i lijenima);

Povlačenja u sebe – osobito kod senzibilne i bojažljive

djece koja bježe u sanjarenje ili druge
aktivnosti kojima kompenziraju neuspjeh;

Regresija – infantilni oblici ponašanja

 ZAKLJUČAK
 Uzroke školskog neuspjeha bitno je što prije prepoznati
kako bi se na vrijeme interveniralo i pomoglo djetetu te mu
se omogućilo savladavanje gradiva na odgovarajući način.

 Osnovno polazište u postupanju s neuspjehom mora biti

temeljeno na uvjerenosti da neuspjeh nije fiksan, završen
rezultat, konstantan, nekome predodređen i zadan u životu

 On je samo jedan od promjenjivih faza koja može biti vrlo

značajna za iskustvo ako iz nje osobnim snagama i
konstruktivnim načinom isplovimo i uspijemo neuspjeh
pretvoriti u uspjeh
 Poraz moramo shvatiti kao prolazno stanje i kao pripremu za
pobjedu
“Nikada nisam doživio
neuspjeh, ali sam
upoznao mnoge načine
na koje stvari ne
funkcioniraju”

T.A.Edison
"Učenje je kao
veslanje uzvodno,
čim prestaneš,
vraćaš se unatrag!“

Martin Piškorić