Pedagoške kompetencije

učitelja

06.05.2024.
Kompetencije su…
• kognitivne sposobnosti i vještine u smislu profesionalnoga znanja,
osobnoga uvjerenja, ljestvice vrijednosti i motivacijskoga usmjerenja
• mjerljive radne navike i osobne vještine koje se koriste za postizanje
radnih ciljeva

ŠTO SU
KOMPETENCIJE?

• Odgoj=proces izgrađivanja i oblikovanja čovjeka u njegovim ljudskim

odlikama
 Profesionalne kompetencije učitelja
Stručne kompetencije

Pedagoške kompetencije

Didaktičke kompetencije
 Pedagoške kompetencije
1. osobna kompetencija: empatičnost, entuzijazam, profesionalni etos,
dobro raspoloženje, smirenost, strpljivost, pravednost, objektivnost,
dosljednost…; uvjerenost i uvjerljivost;
2. komunikacijska kompetencija; ostvarivanje dijaloga s učenicima;
• sposobnost komunikacije
• poticanje razvoja „kritičke svijesti” i poticanje kvalitetne rasprave
3. socijalna kompetencija: pitanje umijeća uspostave odnosa s
učenicima, roditeljima, kolegama i upravom škole.
4. emocionalna kompetencija: samosvijest, samosvladavanje,
motiviranost, empatija, društvena umijeća
5. potiče razumijevanje i uvažavanje drugih vjera i kultura, surađujem s
roditeljima učenika i s lokalnom zajednicom( interkulturalna).
 Djelotvoran nastavnik

znati čime i kako potaknuti učenike da uče

uspješno poučavanje tip učenja

Nastavničko umijeće: znati što + znati kako

 kompetencije nastavnika

kompetencije učenika (ishodi učenja)

oUsmjerenost odgojno-obrazovnog procesa prema učeničkim ishodima

oOstvarivanje učeničkih kompetencija nije moguće ostvariti bez visoke
kompetentnosti nastavnika
 Profil, zanimanje

Odgovarajuću vrstu obrazovanju učitelja, nastavnika i stručnih suradnika propisuje ministar

Osobine kreativnih učitelja

• samopouzdani, entuzijastični i posvećeni
• usuđuju se poduzimati rizike, i na poslu i u privatnim
životima
• neuspjeh percipiraju kao priliku za učenje

• intrinzično motivirani, uporni i strastveni oko onog • znatiželjni su i imaju intenzivnu želju za učenjem
što ih zanima
• manje brinu oko činjenice da moraju ostaviti dobar
dojam
(Wilson, 2014; Bramwell, Reilly, Lilly, Kronish i
• imaju kvalitetnije odnose sa svojim učenicima Chennabathni, 2011)
Ustanove/tijela nadležna za pitanja vezana uz
uvjete službe nastavnika su:
• Ministarstvo znanosti i obrazovanja, lokalna vlast i obrazovne
ustanove
Zakonska regulativa:
Zakon o radu, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,
Zakon o plaćama u javnim službama, Zakon o akademskim i stručnim
nazivima i akademskom stupnju, Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivni ugovor za
zaposlenike u srednjim školama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u
osnovnoškolskim ustanovama…
ŠTO JE ODGOJ?
ŠTO JE
ODGOJ?
• ŠTO JE OBRAZOVANJE?
ŠTO JE
ODGOJ?
Preporuka
• V. Brković, R. Bušljeta Kardum, S. Mališa; Odgoj za vrijednosti u
okvirima kurikula predmeta društveno–humanističkoga područja
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=372960
ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV
ODGOJ
OBRAZOVANJE

ODGOJ

OBRAZOVANJE
Ciljeve odgoja i obrazovanja determiniraju

❑društvo
❑kultura
ODGOJ I OBRAZOVANJE

DJELATNOST PROCES
Vrijednosti u NOK-u
• znanje
• solidarnost
• identitet
• odgovornost
• integritet
• poštivanje
• zdravlje
• poduzetnost
Rezultat istraživanja
• Predmeti; Filozofija, Geografija, Logika, Psihologija, Povijest, Politika i
gospodarstvo, Sociologija, Etika i Vjeronauk
• Analiza ishoda propisanih kurikulima pojedinih nastavnih predmeta
pokazala je bitan nerazmjer između zastupljenosti pojedinih
vrijednosti po predmetima.
• u najvećoj mjeri kod svih predmeta u ishodima učenja zastupljena
vrijednost znanje (109). Pored spomenute vrijednosti znanje,
najzastupljenija vrijednost u ishodima analiziranih predmetnih
kurikula je odgovornost (34), nakon koje slijedi poduzetnost (20).
Vrijednost koja nije pronađena u ishodima ni jednoga kurikula je
zdravlje (0), a najmanje su zastupljene vrijednosti identitet (17),
poštovanje (9) i solidarnost (7).
Upravljanje razredom
Vođenje razreda
Sadržaj teme;
• Osnovni pojmovi
• Svrha upravljanja razredom
• Komponente dobrog razrednog menadžmenta
• Teorijski koncepti
• Menadžerske funkcije
• Praktični savjeti (poželjno ponašanje, kako uspostaviti disciplinu)
Osnovni pojmovi
• upravljanje razredom (clasroom management)= pristup nastavnika s
ciljem olakšavanja učenja, maksimalnog korištenja radnog vremena,
održavanja ugodne atmosfere, sprječavanja neprimjerenog ponašanja
i održavanja discipline
• disciplina/nije bezuvjetna poslušnost upravljanje razredom,
stvaranje i održavanje poticajne nastavne klime, rješavanje konflikata
u nastavi
Upravljanje razredom
Ima dvije svrhe;
1. stvaranje razrednog ozračja u kojem učenici mogu u relativno
kratkom vremenu dobro savladati nastavno gradivo
2. upravljanje razredom →društveni i moralni napredak učenika
Komponente dobrog razrednog menadžmenta

1. Planiranje
2. Identifikacija očekivanog – poželjnog ponašanja

"upravljanje razredom ... neophodan uvjet za kognitivno učenje, a ako učitelj ne može rješiti probleme
u ovom području, ono što ostaje od poučavanja je bezvrijedno.„
Dunkin i Biddle (1974)
 Disciplina nije isto što i tišina, slijepo pokoravanje, poslušnost
(bezuvjetna) nego disciplina uključuje i dozvoljeni razgovor, diskusiju,
slobodu stavljanja u upit mišljenje autoriteta
Teorijski koncepti razrednog vođenja su:

❑“Management by Exception” → delegiranje odgovornosti za pojedine

odluke na nadređene suradnike. Interveniranje u njihove odluke
dopušteno je samo u iznimnim slučajevima
❑“Management by Motivation” → vođenje putem poticaja,
motiviranjem
❑“Management by Objectives” → vođenje pomoću jasno
razgraničenih, operacionaliziranih ciljeva
❑“Management by System” → sistematiziranje djelatnosti vođenja i
kontrole preko propisa i pravila.
Noviji razvoj područja menadžmenta
❑u prvi plan sve više stavlja princip samoorganizacije:

“labava” organizacija sa decentraliziranim strukturama odlučivanja i

kontrole, koja cilja na veću samoodgovornost suradnika
Menagerske funkcije=nastavnik kao manager

❑planiranje;
❑ strategije;
❑ dobra organizacija; didaktičko-metodička i socijalno- interakcijska komponenta nastave

❑ kvaliteta vođenja;
❑ uspješna kontrola
Nastavnik kao menadžer
Tri ključna elementa;
1. Efikasno iskorištavanja vremena i prostora učionice
2. Implementacija strategija koje potiču učenike na donošenje dobrih
odluka
3. Mudar odabir i efektivna implementacija strategija poučavanja
Poželjno ponašanje
• Cilj pedagoškog djelovanja =socijalno kompetento ponašanje

učenje po modelu (nastavnik/ci kao modeli)

• dosljedno ohrabrivanje ponašanja koje se (u određenoj kulturi)
smatra primjerenim situaciji
Kako postići uspješnu disciplinu???
Dosljednost
• Učenicima treba dosljednost: trebaju znati što mogu očekivati od
nastavnika, što se od njih očekuje i što mogu očekivati kada uspiju ili
kada zakažu
Jasna pravila
Pravila ponašanja i granice
Koraci i savjeti;
1. Izradite pravila ponašanja kojih bi se Vaši učenici trebali pridržavati;
2. Pri tom napravite kalsifikaciju pravila na ono što učenici moraju (osim
redovitog dolaženja na nastavu);
• što učenici trebaju da bi postigli uspjeh u nastavi;
• što je učenicima dozvoljeno raditi (a nije pod normom mora i treba);
• što učenici u školi i u nastavi ne smiju raditi;
• kako učenike uključiti u postavljanje pravila?
• kako pravila priopćiti učenicima?
• koje su posljedice u slučaju nepridržavanja pojedinih pravila (kako
ćete pravila dosljedno provoditi).
Kriteriji; potrebno je znati
1. Što učenici trebaju usvojiti i razumjeti?
2. Koje vještine i sposobnosti trebaju razviti?
3. Što učenik treba znati i za što treba biti osposobljen da bi dobio
ocjenu odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan? Kada će učenik dobiti
ocjenu nedovoljan?
 Česte greške koje nastavnici čine su:

1. Nastavnik se potpuno usredotočuje na pojedinog učenika, zaboravljajući

ostatak razreda;
2. Nastavnik, još prije nego je postavio pitanje izabere tko će na njega
odgovoriti;
3. Nastavnik proziva učenika na predvidljiv način, šečući među redovima ili u
smjeru kazaljke na satu (ako učenici sjede u krugu). Učenici moraju paziti
samo kada se približava njihov red.
 Strategije kako bi se nastavnicima pomoglo u
rješavanju manjih izgreda i ometanja
1. Uspostavite kontakt očima s učenikom koji ometa sat i zadržite
pogled na njemu dok ne prestane (omraženi pogled nastavnika);
2. Približite mu se, dođite do njega;
3. Koristite neverbalne znakove, kao što su prst na ustima, kako bi
stišali učenika ili samo lagano podignuti prst;
4. Kada tražite od učenika da se prestane neprikladno ponašati, učinite
to naglašavajući njegovo ime, tako da točno zna da ciljate na njega.
 Tehnike koje se mogu primjeniti bez
zaustavljanja ili prekidanja sata ili aktivnosti

• namjerno ignoriranje;
• opominjanje putem neverbalne komunikacije;
• kontrola putem približavanja;
• restrukturiranje aktivnosti i direktne opomene
(Winzer, 1989)
Zaključak=menadžerske vještine
• Planiranje - planiranje je najvažnija funkcija kojim nastavnik mora vladati. Ona se sastoji od
identifikacije ciljeva učenja, izrade strategija postizanja tih ciljeva, odabira nastavnih materijala te
raspodjele vremena za provedbu različitih aktivnosti.
• Organiziranje - nastavnik bi kao dobar menadžer trebao identificirati učenike sa dobrim vještinama
vođenja te im dodijeliti određene funkcije kao što je primjerice uloga predsjednika razreda kako bi
takvi učenici uspješno razvijali svoje kvalitete.
• Vođenje - nastavnik kao dobar vođa mora na neki način usmjeravati razred, a svaki nastavnik ima svoj
stil vođenja i podučavanja razreda.
• Koordinacija - vještina koordinacije se ogleda u koordinaciji aktivnosti učenika. Nastavnik kao
menadžer razreda mora svakom učeniku posvetiti jednaku pažnju i osigurati da svaki učenik obavlja
svoje zadaće.
• Usmjeravanje - nastavnik mora svoje učenike motivirati, usmjeravati njihove napore ka postizanju
ogdgojno-obrazovnih ciljeva.
• Nadgledanje i kontroliranje - nastavnik mora nadgledati rad učenika te im po potrebi pomagati, a
kontroliranjem nastavnik osigurava da svaki učenik radi što mora te na taj način postiže red i
disciplinu u razredu.
• Evaluacija i izvještavanje - nastavnik koji evaluira učenike postaje njihov sudac, on određuje što je
dobro ili što nije dobro, također nastavnik evaluacijom postiže razrednu disciplinu. S druge strane
izvještavanje omogućuje da nastavnik kontinuirano prati i izvještava o učenika o njegovom napretku.
Teorije upravljanja razredom
• Teorije upravljanja razredom (Glasser);
• Tehnike – modeli upravljanja razredom: uzor, ugovor, paradoks,
ignoriranje;
• Strategije permanentnog djelovanja, verbalne i neverbalne reakcije,
skupne strategije, pismene, asertivno ponašanje;
• Stvaranje pozitivne klime, normi i ozračja za rad i učenje u razredu;
 SASTAVNICE PODUČAVANJA:
o izgled nastavnika
o način kako govori
o način na koji održava kontrolu...
o Učinkovit stil podučavanja – razlikovanje uloga
 FIZIČKI IZGLED

•LICE: nasmiješeno, opušteno, mirno...

• OČI: nikada ne govoriti dok vas svi pozorno ne
slušaju
• GLAS: ključni aspekt vašeg osobnog stila. Bez
obzira na stil, glas treba biti opušten i pod
kontrolom.
• ODJEĆA: urednost ostavlja dobar dojam.
• TIJELO: izbjegavati zatvoren i obramben stav.
Dvije obrambene kretnje. Učitelja se skriva iza knjige.
Nagib prema naprijed, otvoreno držanje i izravan pogled
usmjeren na razred odaju sliku sigurnosti (za razliku od
prethodne slike).
Ruke prekrižene tako da jedna obuhvaća drugu (lijevo) ne
pokazuju sigurnost kao normalno prekrižene ruke (desno),
što je u ovom slučaju popraćeno i uspravnim držanjem i
izravnim pogledom.
Učitelj koji uspješno nadzire razred na kraju mirno
kori učenika. Sjedeći položaj i lagani osmijeh u
suprotnosti su sa samosviješću koja se ogleda u
naginjanju prema naprijed i izranim pogledom.
 Iskusan, sposoban srednjoškolski nastavnik služi se
kretnjom kojom simbolizira “rez” prema rješenju problema.
 PROSTOR U KOJEM SE
KREĆEMO
•IZGLEDAJTE PONOSNO: ne dopustite tijelu da
vas izda. Stanite uspravno i ponosno i tako ćete
izgledati samouvjereno.

Smiren stav uspješnog učitelja

koji se suočio s problemom
discipline u razredu.
• KREĆITE SE UČIONICOM. Ne se
preplašeno sakriti u nekom kutu učionice,
ili ispred ploče.

Žalostan i nesiguran
stav učitelja s
problemom discipline.
 *MIJENJAJTE POLOŽAJ TIJELA. Time
pokazujete sigurnost u svoju sposobnost
držanja kontrole. Nagnite se, čučnite....

Klečanje pokazuje
učiteljevu iskrenu
namjeru da učeniku
pomogne.
 * PRIBLIŽITE SE NEMIRNIM
UČENICIMA. Stojite li blizu potencijalno
nemirnih učenika, lakše ćete spriječiti
problem dok nije uzeo maha.

Dodir da bismo
pokazali kako
cijenimo rad, ali i
gesta kojom se
uspostavlja topao
odnos.
 PSIHOLOŠKI ASPEKTI
UPRAVLJANJA PONAŠANJEM
•NEKA POGAĐAJU: ne isplati se biti predvidljiv
cijelo vrijeme. Ponekad napraviti iznenadnu
promjenu u načinu na koji podučavate.
• OKRENITE SITUACIJU: naglo promijenite svoje
ponašanje.
•UVJERITE SAMI SEBE: Ako se uspijete uvjeriti
da imate kontrolu, tada ćete tako i izgledati.
• DRŽITE PSIHOLOŠKU DISTANCU: Ako se
emocionalno ne uplićete u incidente uzrokovane
nedoličnim ponašanjem, zadržati ćete psihološku
distancu i jak osjećaj kontrole.
 NAPAD I OBRANA
NAPADAČKI STIL:
•ne agresivnost, nego pokazivanje učiteljeve
dominantnosti korištenjem jasnih i direktnih uputa,
sigurnosti i odlučnosti
• učenicima radije govorite što želite, a nemojte ih
moliti.
OBRAMBENI STIL:
•ako se postavite kao da se branite, teško ćete dobiti što
želite
• sastavljen je od pitanja, umjesto od izjava
• ako učenici osjete vašu nesigurnost, bitka je njihova
STILOVI ODGOJA
 STILOVI ODGOJA

AUTORITARNI STIL
o Nizak stupanj predanosti i naklonosti s visokim stupnjem
kontrole
o Nastavnici usredotočeni na pitanje discipline
o Koriste se mnogim sankcijama,
o Nedovoljno izražavaju osjećaj da im je stalo do djece
o Atmosfera je distancirana i hladna. U ekstremnim slučajevima i
rigidna.
STILOVI ODGOJA

AUTORITATIVNI STIL
o Mnogo predanosti s malo kontrole
o Vođenje putem autoriteta
o Spajanje predanosti i kontrole oduzima kontroli krutost
o Predanost ne stoji sama, već je u ravnoteži s interesom za struku i
interesom za osobu
STILOVI ODGOJA

INDIFERENTNI STIL
o Malo predanosti i malo kontrole
o Kombinacija tih značajki u ekstremu dovodi do ravnodušnosti
o Učenici mogu zaključiti da su nastavnici osobno i u struci
ravnodušni
STILOVI ODGOJA

PERMISIVNI STIL
o Mnogo predanosti i malo kontrole
o Nastavnici se interakcijski angažiraju, ali pri tom zanemaruju
aspekte poput kontrole rezultata, pridržavanja određenih pravila i
sl.
o Stav „popuštanja u dobroj namjeri” može dovesti do ekstremno
popustljive pedagogije koja nudi premalo poticaja za zalaganje i za
napredak u predmetu te se odriče ocjenjivanja i kontroliranja
napretka
 STILOVI ODGOJA
visoka
Ekstrem: Ekstrem:
Rigidnost Prevelika zaštićenost

Autoritarni stil K Autoritativni stil

O
N PREDANOST
nisko T visoka
R
Indiferentni stil O Permisivni stil
L
A

Ekstrem: Ekstrem:
Ravnodušnost Popustljivost

niska
Bognar i Matijević navode tri dominantna stila podučavanja:
• Autoritarno
• Demokratsko (autoritativno)
• Indiferentno
 Demokratski tip nastavnika
• prema Bognaru i Matijeviću ima sljedeće osobine:
• Preferira ohrabrivanje učenika
• Voli odavati priznanja za uspjehe učenika
• Umjesto kazne preferira na svaki drugi mogući način pomoći učeniku
• Ima mišljenje kako je uspjeh razreda rezultat zajedničkog napora svih
učenika

Preporuka za pročitati! UPRAVLJANJE RAZREDOM Iva Sedlar, mag.

prim.educ. https://hrcak.srce.hr/file/302145
Praktični savjeti
 ZADRŽAVANJE POZITIVNOG STILA

•Usredotočite se na ono što je dobro: pozornost

ne treba usmjeriti isključivo na problem;
ignoriranje; pohvala pozitivnog ponašanja...
• Usredotočite se na svoja postignuća: razmislite
o tome koliko toga ste postigli sa svojim
učenicima.
• Budite odmorni. Podučavanje je iscrpljujući
posao. Pronaći vremena za druge sadržaje.
• Ne zauzimajte obrambeni stav. Reagirajte
razumom, a ne srcem.
• Izražavajte se pozitivno. Njegovati pozitivan
pristup. Time izazivamo i najciničnije učenike.
 KAZNE I NAGRADE

o kaznama i nagradama se koristimo radi

postizanja boljeg ponašanja i uspjeha
o kaznama tjeramo učenice da rade unutar
postavljenih granica
o nagrade koristimo da bismo ohrabrili učenike
da rade i da se ponašanju onako kako želimo
o ljudi bolje reagiraju na nagradu, nego na kaznu
o neki učenici ne reagiraju dobro ni na kazne, ni
na nagrade
 KAZNE

o držati se školskog pravilnika o ponašanju (Pravilnik

o kućnom redu); Zakon o OO u OŠ i SŠ (pedagoške
mjere)
o razmisliti koje ste kazne spremni primijeniti i
dovesti do kraja
o kada primijenite kaznu, potrebno ju je provesti do
kraja
o kazne mogu stvoriti jako negativnu atmosferu
 VRSTE KAZNI

• vikanje: to je najizravniji oblik kazne koji možete

koristiti u razredu. Ponekad je vikanje lijek protiv
stresa. Ne vikati na učenike kada smo ljuti.
• zadržavanje učenika nakon nastave. Učinkovita
je kod nekih učenika, kod drugih ne.
• telefoniranje/pisana poruka roditeljima. Nikada
ne podcjenjujte moć roditelja!
• kažnjavanje cijelog razreda. To učenici smatraju
nepoštenim. Samo iznimno i da vrijeme kazne
bude kratko.
• konačna kazna: premještanje u drugi razred ili
školu, ili isključenje iz škole
PREPORUKA
• Chris Kyriacou: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA: priručnik za uspješno
poučavanje i učenje, Zagreb: Educa, 1997.
• Wolfgang Mattes: NASTAVNE METODE, Naklada Ljevak,
Zagreb 2007.
• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Ključni pojmovi suvremenog
obrazovanja
 Ključni pojmovi odgoja i obrazovanja
• Znanje
• Učenje
• Pamćenje
• Poučavanje
• Edukacija
• Socijalizacija
• Akulturacija

RADNI ZADATAK
Pojmovi suvremenog odgoja i obrazovanja;
• Nacionalni kvalifikacijski okvir, cjeloživotno učenje, opće i stručno
obrazovanje, kompetencije/temeljne i stručne; formalno, neformalno
i informalno obrazovanje.
 OBRAZOVANJE
oblik obrazovanja koji dovodi do
stjecanja novih kvalifikacija, odnosno
novih diploma ili napredovanja na
kvalifikacijskoj ljestvici Formalno
označava organizirane procese učenja
usmjerene na osposobljavanje
odraslih osoba za rad, za različite
Neformalno socijalne aktivnosti te za osobni razvoj

Informalno

učenje koje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz posao,

obitelj ili slobodno vrijeme. Nije organizirano ili strukturirano u
smislu ciljeva, vremena ili podrške učenju.
 NACIONALNI KURIKULUM

• Članak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju

nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog
kurikuluma.
• (2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne
ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe
poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i
predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno
kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. (3) Nacionalni
kurikulum donosi ministar.
 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM (NOK)

❑Cit; „Hrvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se

uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u
Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima
učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u
cjelini”.
❑
 ŠTOJE NASTAVNI KURIKULUM

❑ Terminološke nejasnoće: kurikulum ili kurikul?; različita značenja u različitim

zemljama
❑ u engleskom govorom području izraz curriculum obuhvaća ukupno
planirano učenje koje se provodi u školi (ciljevi, sadržaji, metode, mediji,
strategije, uvjete odvijanja i evaluaciju)
❑ u hrvatskom jeziku nemamo odgovarajući izraz. Uputnik?
 GOVORI SE O VIŠE VRSTA KURIKULUMA:

❑Otvoreni

❑Zatvoreni

❑Skriveni

❑kurikulum usmjeren na učenika

❑kurikulum usmjeren na nastavne predmete...

 ŠKOLSKI KURIKULUM

❑Školski dokument, odnosno plan i projekt posebnosti koje će se događati

tijekom jedne ili više školskih godina, a koji školu čine posebnom i
primjerenom subjektima koji se u njoj školuju i rade
 ŠKOLSKI KURIKULUM
Čl.28.
• Plan i program izvođenja nastave= školski dokument koji se izrađuje u određenoj školi konkretizira
elemente okvirnog plana i programa
Školskim kurikulumom se utvrđuje:
o aktivnost, program i/ili projekt
o ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
o namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
o nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
o način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta – vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
o detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
o način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja.
(5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog
učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.
Obavezno pogledati

• http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf
HVALA NA POZORNOSTI!

CJELOŽIVOTNO UČENJE