Upravljanje razredom i disciplina

Upravljanje razredom i disciplina

Pojam upravljanje razredom odnosi se na

ponaanja uitelja i faktore organizacije u razredu

koji dovode do stvaranja pozitivne okoline za
uenje.
Pojam disciplina odnosi se na ona ponaanja
nastavnika/ica koja predstavljaju reakciju na
uenika ponaanja koja ometaju red, sigurnost i
proces uenja.

Upravljanje razredom

Opa naela rukovoenja

Razred kao grupa

Svaki razred je posebna socijalna grupa

s vlastitim normama, psiholokom
atmosferom i oekivanjima, kako od
uenika tako i od nastavnika/ica.
poticanje kohezivnosti razreda
Stilovi rukovoenja razredom:
autoritarni, demokratski (autoritativni) i
stihijski

Autoritativni stil rukovoenja razredom

Autoritativno rukovoenje se naziva tako jer voditelj kao

iskusna i zrela odrasla osoba zadrava odgovornost i pravo

konanog donoenja odluka.
Za razliku od autoritarnog voditelja, voditelj trai miljenje
lanova grupe, pokuava postii konsenzus i osigurati da svi
razumiju zato su odreena pravila potrebna i zato su
donesene pojedine odluke.
Nastavnik/ica postavlja jasna oekivanja i standarde.
Spreman je raspravljati o razlozima takvih oekivanja i
standarda i objasniti ih.

Modeli upravljanja razredom

MODEL POSLUNOSTI
CILJ
NAELO
PONAANJE
NASTAVNIKA/ICA

UENIKOV ISHOD

MODEL
ODGOVORNOSTI

Nauiti uenike da potuju

naredbe

Nauiti uenike da donose

odgovorne odluke

Poslunost autoritetu

Uenje iz vlastitog
ponaanja i odluka

Kanjava i nagrauje.

Objanjava i primjenjuje
logine posljedice.

Uenik naui konformizam

i poslunost.

Uenici internaliziraju
razloge za postojanje
pravila i naue
samoregulaciju.

Kako ostvariti pozitivnu okolinu za uenje?

1. homogenost, veliina i

izgled razreda
2. postavljanje pravila i
postupaka
3. primjena postupaka i
pravila od poetka godine
4. vrijeme provedeno u radu

Na poetku kolske godine

Na poetku kolske godine

Uspjeni nastavnici (Evertson & Emmer, 1982):

imaju jasan i konkretan plan za pravila (u

dogovoru sa uenicima)

potiu uenike da i sami predlau pravila

u poetku rade s razredom kao grupom

poduavaju uenike specifinim

postupcima koji pridonose disciplini

prve aktivnosti obino su jednostavne i

zabavne

materijale dobro pripremaju i jasno

prezentiraju

na ponaanje koje naruava disciplinu

reagiraju odmah

uenici poinju odmah raditi (informacije

im se daju postupno)

to uspijeva u novom razredu?

Strategije uspjenih uitelja prema istraivanjima, Desforges, C. (ur.) (2001).

Uspjeno uenje i pouavanje Psiholoki pristupi. Zagreb: Educa

Odreivanje postupaka i pravila

Velik dio disciplinskih problema i ometanja u razredu
moe se sprijeiti planiranjem postupaka i pravila u
razredu prije nego to pone k. godina. Svaki uitelj
treba ih isplanirati ovisno o osobinama uenika i
razredne okoline.

postupci - svakodnevne rutinske uenike aktivnosti

(predavanje radova, otrenje olovaka, prijelaz s jedne na
drugu aktivnost)
pravila - prikladno ponaanje u razredu
Pravila:
usuglasite s pravilima u koli
jasno navedite pravila/postupke
objasnite zato je svako od pravila potrebno
navedite ih u pozitivnim terminima
svega nekoliko (5-7)
ukljuite uenike u proces donoenja pravila
pomozite im da naue pravila
nadgledajte provoenje

O emu sve treba voditi rauna pri postavljanju

razrednih pravila?
Od poetka treba uspostaviti pravila ponaanja.
Treba jasno definirati to je pravilno ponaanje, a to

nepravilno i kakve su posljedice nepravilnog ponaanja.

Pravila trebaju biti jasna, kratka i jednostavna.
Pravila se trebaju temeljiti na logici, objanjenju razloga
njihova postojanja.
Objanjenja pravila moraju biti neposredna i konkretna za
djecu u niim razredima, a generalizirana i apstraktna tek
u srednjim kolama.
Kada se pravila uspostavljaju treba voditi rauna o tome
da ih uenici razumiju, prihvate i po mogunosti sudjeluju
u njihovu formuliranju i provoenju.
Kada se pravila postave, potrebno ih je dosljedno
primjenjivati.

Kako poveati vrijeme provedno u radu?

1. Prenesite uvjerenje
kako je uenje vana
stvar vrijedna
vremena i truda.
2. Ne zakanjavajte, ne
zavravajte prerano.
3. Odredite pomonike.
4. Odravajte red bez
prekidanja rada.

Prevencija neadekvatnog ponaanja

Prevencija je najefikasnija ako se anticipira neadekvatno

1.
2.
3.
4.

ponaanje i rano intervenira

Kounin - vjetine (uitelja) vane za prevenciju - svjesnost o
onome to se dogaa u razredu
preklapanje reagiranje na vie ponaanja istodobno
odravanje tempa rada
glatko odvijanje aktivnosti
odravanje panje primjerenom aktivnou

Komunikacija u razredu
Vano je pridravati se pravila komunikacije.
Neverbalna komunikacija je vano, ali i snano
ponaanje, koje ima viestruku ulogu, od procesa
socijalizacije, pa sve do procesa uenja.
Neverbalno ponaanje uitelja u uionici odreuje
uenikovu percepciju uitelja, percepciju predmeta, pa i
razinu uenja gradiva.

Neke komunikacijske vjetine:

Vjetine suprostavljanja ueniku zbog ponaanja koje treba mijenjati - razgovor u 4 oka,

kontakt oima, uljudan govor, ja-poruke, osjeaji koje uitelj doivljava, utjecaji
uenikova ponaanja na uitelja;
Vjetine davanje povratne informacije o kolskom postignuu - neposredna povratna
informacija, jasna i opisna, koja daje ueniku informaciju da raspolae sposobnostima da
postigne uspjeh i da treba uloiti napor da rijei zadatak;
Vjetina pokazivanja pozitivnih oekivanja - jednako dugo ekati na odgovor, ponoviti
pitanje, pomoi ili pitati drugo i uenike visokog i niskog postignua, uskratiti pohvalu za
neprihvatljiv odgovor jednako esto, izbjegavati ee kritiziranje uenika nieg
postignua, posveivati jednako panju;
Vjetine primanja (sluanja) - da shvatite to vam je uenik rekao, da pokaete
razumijevanje, da potaknete uenika da kae vie, da date pravi odgovor, da smanjite
intenzitet osjeaja uenika, da pomognete ueniku da sagleda problem i osnaite ga da
rijei problem, da izgradite odnos povjerenja i prijateljstva;
Aktivno sluanje - gledati u oi, ne previe govoriti, postavljati pitanja, parafrazirati,
izbjegavati ometajue pokrete, empatiko sluanje, razumijevanje bez evaluacije.

Uinkovit odnos uitelj uenik

Meta analiza vie od 100 studija

(Marzano, 2003.)
Kvaliteta odnosa uitelj uenik
je kljuni element za sve ostale
aspekte upravljanja razredom.
Uitelji koji tijekom godine imaju
kvalitetan odnos sa svojim
uenicima imaju i 31% manje
problema s disciplinom i
krenjem pravila nego uitelji koji
nemaju kvalitetan odnos s
uenicima.

Uinkovit odnos uitelj uenik

Izraavanje odgovarajue razine dominantnosti
Postavljanje

jasnih oekivanja i posljedica

Postavljanje jasnih ciljeva u uenju
Izraavanje asertivnog ponaanja

Izraavanje odgovarajue razine suradnje

Odreivanje

fleksibilnih obrazovnih ciljeva

Osobno zanimanje za uenika
Nepristrano i pozitivno ponaanje u razredu

Razvijena svijest o uenicima s posebnim potrebama

kolska nedisciplina

Oblici nediscipliniranog ponaanja

a)

b)

ponaanje koje ometa

nastavni proces
(vrpoljenje, nemir na
mjestu, bavljenje
predmetima i sadrajima
koji nemaju veze sa
sadrajem nastave aranje, sanjarenje,
gledanje kroz prozor)
oblici neprihvatljivog
ponaanja u koli
(agresivnost, neposluh,
sklonost laganju,
unitavanje tue imovine,
besposliarenje,
ljenarenje, kraa)

Uzroci kolske nediscipline: psiholoki problemi djeteta

zlostavljanje, zanemarivanje, traume, sukobi i nasilje u

obitelji, razvod, gubici, bolesti, promjene u obitelji ...

Problemi vezani uz situaciju u koli:

osobine uitelja i odnose uitelja i uenika
odnose meu uenicima
ravnatelja i upravljanje kolom
jasna pravila i njihovo potivanje
suradnju s roditeljima
ureenost kolske zgrade i okolia

Uzroci kolske nediscipline potekoe i poremeaji

ADHD/ADD

Klasifikacija - DSM-IV

DJECA
KOJA +
SUnemir
HIPERAKTIVNA
nepanja
/
zloesta,
impulzivnost
= ADHD: djeca
nedisciplinirana
kombinirani
DJECA
KOJA SU podtip
IMPULZIVNA

dominirabez
nemir
/ impulzivnost
reagiranje
razmiljanja
o moguim
= ADHD: dominantno
posljedicama,
sklonost nagovaranju,
hiperaktivni
/ impulzivni
drutvenom
odbacivanju
podtip
DJECA
KOJA IMAJU POTEKOA S
PANJOM
dominira Inepanja
= ADHD:
ODRAVANJEM
KONCENTRACIJE
(ADD)podtip
dominantno nepaljivi
(ADD)usvajanje praktinih,
oteano
motorikih i socijalnih vjetina, slabiji
uspjeh u koli, ei kod djevojica
bez hiperaktivnosti

Poremeaj

DSM-IV - Dijagnostiki
kriteriji za F91.3
ophoenja:

Poremeaj s prkoenjem i suprostavljanjem

dublji stupanj poremeaja
(ODD)

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)

ozbiljnije posljedice ponaanja

Model negativistikog, neprijateljskog i

izuzetno
prkosnog
ponaanja
kojii traje
najmanje 6
rijetka
devijantna
mjeseci, a tijekom kojeg se javljaju 4 ili vie
ponaanja
od sljedeih
naina ponaanja:
esto
se razbjesne
zanemarivanje
i nepotivanje
esto se svaaju s odraslima
prava drugih
esto se aktivno suprostavljaju ili odbijaju
pokoriti
zahtjevima
i pravilima
odraslih
postojanje
vrlo
male brige
o
esto namjerno ometaju druge ljude
posljedicama svoga ponaanja na
esto okrivljuju druge za vlastite pogreke ili
ili nepostojanje te brige
loedruge
ponaanje
esto
se brzo uzrujavaju i osjetljivi su na
podcjenjivanje
drugih
postupke drugih
esta
ljutnja
i srdba
slabe
sposobnosti
moralnog
esta zloba i osvetoljubivost

rezoniranja

Rjeavanje svakodnevnih razrednih

problema

Naelo najmanje intervencije u upravljanju

razredom
Ako uitelj od poetka ne uspostavi

autoritet, dobar dio vremena e

izgubiti na odravanje discipline.
U rjeavanju rutinskih razrednih
problema, najvaniji princip je da
nedolino ponaanje treba ispraviti
koritenjem najjednostavnijih
intervencija (na najjednostavniji
mogui nain zdravoseljaki).

Naelo najmanje intervencije u upravljanju

razredom
Mnoga istraivanja pokazuju da je

vrijeme provedeno u discipliniranju

uenika, negativno povezano sa
uspjehom uenika. Uiteljev glavni
cilj je da se s takvim uobiajenim
zloestoama nosi na nain koji,
osim to je uinkovit, izbjegava
nepotrebno prekidanje nastave.
Nastava se mora nastaviti, ako je
ikako mogue, bez obzira na to kako
rjeavamo probleme nediscipline. Za
suoavanje sa nedisciplinom postoji
niz naina, koji su navedeni u
sljedeoj tablici.

Naelo najmanje intervencije u upravljanju razredom

KORAK

POSTUPAK

PRIMJER

Prevencija

Pokazujte entuzijazam, varirajte aktivnost, drite

uenike zainteresiranima.

Neverbalni znakovi

Tanja zakasni sa predajom kontrolnog uitelj se

mrti.
Uenici apu uitelj moe uspostaviti kontakt oima
s uenicima koji apu, pribliiti im se, dotaknuti
jednog po ramenu.

Hvaljenje odgovarajueg
ponaanja

Tanja, ujem da si predala referat na vrijeme za

ocjenjivanje. To je odlino!

Hvaljenje drugih uenika

Vidim da je veina na vrijeme predala referate.

Cijenim to!

Izravni zahtjev

Tanja, molim te idui put predaj referat na vrijeme.

Ponavljanje zahtjeva

Tanja, vano je da preda referat na vrijeme.

Posljedice

Tanja ostaje jo 10 minuta nakon nastave da zapone

idui referat.

Koraci koji u tome pomau su sljedei:

Prevencija. Najlaki nain da se rijei problem je da se on sprijei. To se moe
uiniti interesantnim predavanjima, postavljanjem jasnih razrednih pravila,
zaokupljanjem uenika znaajnim zadacima i sl. Frustraciju uenika s pretekim i
predugim zadatkom se rjeava dijeljenjem zadatka u manje cjeline i boljom
pripremom samih uenika. Umor se rjeava s vie pauza, variranjem zadataka
Neverbalni znakovi. Njihovim koritenjem se moe eliminirati mnogo nepoeljnog
ponaanja bez ometanja nastave. Kontakt oima je uinkovit, zatim pribliavanje
ueniku, prislanjanje ruke na uenika (ali da se to ne shvati kao napadanje). Ovi
neverbalni znakovi daju poruku ueniku: Vidim to radi, i ne svia mi se. Molim
te vrati se na posao., a ne ometa se predavanje.
Pohvaljivanje ponaanja suprotnog neeljenom ponaanju . Uenike treba loviti
i u pravilnom ponaanju, ne samo u loem, i to pohvaliti. Ako uenici esto
brbljaju, treba ih pohvaliti kada je u razredu tiina.
Pohvaljivanje drugih uenika . esto je mogue potaknuti jednog uenika na
pravilno ponaanje ako pohvalimo pravilno ponaanje kod nekog drugog. Npr.
Ako se Marina zabavlja pod satom, uiteljica moe rei: Drago mi je to tako
puno vas dobro radi. Damir dobro radi, Marija i Josipa lijepo rade.. Kad Marina
konano pone raditi, uiteljica je treba pohvaliti i ne spominjati njezino
zabavljanje.

Verbalni zahtjevi. Ako su neverbalni znakovi neuinkoviti, verbalni zahtjev moe

pomoi. Zahtjev treba rei odmah nakon nepoeljnog ponaanja, jer su zakanjeli
podsjetnici obino neuinkoviti. Ako je mogue, trebao bi sadravati i uputu to bi
uenik trebao raditi, umjesto da se upozorava na ono to on radi loe. Bolje je rei:
Marina, molim te posveti se svom poslu umjesto Marina prestani prepisivati od
Ive. Zahtjev se treba usmjeriti na uenikovo ponaanje, a ne na samog uenika.
Ponavljanje zahtjeva. Kada uenik odbije izvriti zadatak nakon jednog zahtjeva,
korisna strategija je ponavljanje tog zahtjeva, ignorirajui bilo kakve nevane
isprike ili argumente. Moe biti korisna i ve milijun puta spomenuta tehnika
pokvarene ploe.
Primjena posljedica. Ako niti jedan od spomenutih koraka ne uspije, ueniku se da
izbor: ili e posluati ili e snositi posljedice. Posljedica treba biti blago
neugodna, kratka (dugotrajne su teke za odrati i mogu izazvati revolt) i
primijenjena neposredno nakon nepoeljnog ponaanja. Vanije je da je uenik
svjestan da nakon loeg ponaanja slijedi posljedica (kao to no slijedi dan), nego
da je posljedica stroga. Neuinkovite su prazne prijetnje i nedosljednost. Nakon
primjenjivanja posljedice, uitelj vie ne bi trebao o tome razglabati, jer uenik
zasluuje novi poetak.

Rjeavanje ozbiljnijih prekraja

Modifikacija neeljenog ponaanja

1. Definirati neeljeno ponaanje i nain(e) na koje se odrava
2. Odrediti ime ete i kada potkrepljivati eljeno ponaanje

nagrade:
sitne stvari
aktivnosti
socijalne nagrade

Modifikacija neeljenog ponaanja

3. odredite vrste kazni i naine njihove primjene
7 principa djelotvorne i humane kazne:

1) kanjavajte rijetko (treba biti 4 x vie pohvala i nagrada)

2) razjasnite razlog (rei zato)
3) osigurajte mogunost zaraivanja nagrade
4) potiite oblike ponaanja koji su inkompatibilni s ponaanjem koje elite ugasiti
5) NE fizikom kanjavanju
6) izbjegavajte kanjavanje kad ste ljuti
7) radije kaznite nepoeljno ponaanje na poetku nego na kraju
8) ne davati domau zadau za kaznu (jer povezuju zadau s kaznom, a ne neim nunim
i korisnim)
4. smanjite uestalost potkrepljenja

Nagraivanje

Pohvale i pokude
U ispitivanju stavova i

uvjerenja osnovnokolske
djece utvreno je kako djeca
misle da bi pismena pohvala
ili prigovor zbog loeg
vladanja, poslan njihovoj
kui, bio najdjelotvorniji
nain podravanja njihovog
ponaanja. Trenutna pohvala i
pokuda takoer se smatraju
djelotvornima, pod uvjetom
da se ueniku daju nasamo.
Rezultati istraivanja govore
takoer da na razred dobro
djeluju kombinacija pohvale i
pokude dane nasamo.

Neprihvatljivi postupci nastavnika

1. izrugivanje pred razredom
2. isticanje uenikovih nedostataka ili slabosti
3. cinizam, vrijeanje
4. prekomjerna kritinost
5. nepredvidivost postupaka i kriterija
6. pretjerano emocionalno reagiranje
7. ograniavanje uenikovog naina uenja
8. zastraivanje + reakcija razreda (pojaava/neutralizira utjecaj)

Prevencija ozbiljnih disciplinskih problema u

razredu:
1. UTVRIVANJE RAZLOGA

Neki uenici pokazuju disciplinske probleme jer percipiraju potkrepljenja

koja dobivaju za nedisciplinu poeljnijima od potkrepljenja koje dobivaju za
dobro ponaanje, a to je osobito naglaeno kod uenika koji ne doivljavaju
kolski uspjeh. Takvi uenici esto se ukljuuju u delinkventne skupine.
2. POSTAVLJANJE PRAVILA I POSTUPAKA
Potrebno je konzistentno provoditi pravila koja naglaavaju oekivanje da e
se uenici konformirati kolskim pravilima.
3. POTICANJE DOLAZAKA U KOLU
Izostajanje iz kole i delinkvencija su snano povezani te je potrebno
poticati dolaske u kolu to se moe raditi npr. noenjem kartica koje uitelji
moraju potpisati, upuivanjem poziva roditeljima.
4. IZBJEGAVANJE GRUPIRANJA
Potrebno je izbjegavati grupiranje uenika jer su odreene skupine idealno
mjesto za razvijanje antisocijalno delinkventnog ponaanja. Stoga je
potrebno probleme rjeavati na razini cijeloga razreda, a ne u posebnim
skupinama.

Prevencija ozbiljnih disciplinskih problema u

razredu:
PROVOENJE INTERVENCIJA
Potrebno je koristiti strategije upravljanja razredom kako bi se smanjilo
nepoeljno ponaanje. Poboljavanje ponaanja uenika i njihovog
kolskog uspjeha moe sprijeiti delinkvenciju.
6. SUDJELOVANJE OBITELJI
Potrebno je ukljuiti obitelj uenika u rjeavanju disciplinskih problema
te kada se oni jave roditelji moraju biti obavijeteni. Ako se ponaanje
nastavi roditelji trebaju sudjelovati u sastavljanju programa.
7. POSREDOVANJE VRNJAKA
Uenike je potrebno poduiti da budu posrednici u rjeavanju konflikata
meu kolegama.
8. PRAVEDNA PRIMJENA POSLJEDICA
Nedisciplina treba biti kanjena, a kazna treba biti kratka (time-out ili
gubitak privilegija).
5.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Smjestite uenika u prvu

klupu, s mirnim djetetom.

Ako je dijete s ADHD jako
nemirno, bolje je da sjedi
samo.
Poeljno je da uenik ne
sjedi pored vrata ili
prozora, pored kojih e mu
podraaji iz okoline skretati
panju s nastavnih sadraja.
Na uenikovoj klupi treba
biti minimum neophodnog
kolskog pribora.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Uenik s deficitom

panje/hiperaktivnim poremeajem
trai strukturu. Dolazite spremni i
pripremljeni na sat. Pripremite
upute. Ponavljajte upute.
Ponavljajte bitne elemente.
Tijekom nastavnog sata dobro je
postavljati vie podpitanja
hiperaktivnom djetetu, vraajui
panju djeteta na nastavni proces.
Kada dajete upute cijelom razredu
stanite kraj hiperaktivnog uenika
dok to radite. Za objanjavanje
zadatka koristite njegovu knjigu,
biljenicu, radnu biljenicu kao
primjer.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Konstantno uspostavljajte

kontakte oima.
Dopustite ueniku da
olovkom ili prstom prati
tekst koji ita.
Postavite principe rada.
Istiite ih i primjenjujte ih
promptno i planski.
Ne naputajte razred.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Dajte prednost usmenom

ispitivanju, smanjite broj

pismenih zadataka i produljite
vrijeme rjeavanja. Radije
smanjite opsega zadanog
materijala, nego teinu.
Jasno strukturirajte zadatak i
ulogu ako uenika ukljuujete u
skupni rad.
Koristite humor, budite zabavni,
koristite igru.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Sloene upute pri rjeavanju zadataka ili

testova razbijte u niz jednostavnijih

uputa. Neka dijete ponovi to treba raditi,
kako biste provjerili razumijevanje
zadatka. Kod mlae djece preporua se
da se upute daju jedna po jedna.
Bitno je usmjeriti se na pozitivno, na ono
to je dijete napravilo, na zadatke koje je
uspjeno zavrilo, a ne na ono to nije
napravilo ili u emu je pogrijeilo.
Usmjeravanje na pozitivno poveava
motivaciju djeteta i jaa njegov osjeaj
kompetencije i postignua.
Pomozite ueniku u pripremi rasporeda
rada kod kue.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Zadajte uenicima kvalitetne, a ne

kvantitativne zadae. Pomozite

djetetu s ADHD da zapie to ima
za zadau.
Postavljajte male ciljeve u uenju korak po korak.
Provjeravanje znanja obavljajte
ujutro, na prvim satima dok je
dijete jo odmorno. Kada dijete ima
lo dan izbjegavajte provjere
znanja i dajte mu jednostavnije
zadatke.
Poeljno je omoguiti pomo
logopeda zbog estih potekoa
pisanja i itanja.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Osobito je bitan naglasak na

potkrepljivanje poeljnih, pozitivnih

ponaanja. Povratna informacija o
ponaanju uenika mora slijediti
neposredno nakon ponaanja i biti
vezana uz specifino ponaanje (npr.
dizanje ruke kada dijete neto eli
rei).
S djetetom moete dogovoriti sustav
nagrada, koji moe ukljuivati vie
moguih nagrada, to omoguava
djetetu odreenu slobodu izbora.
Nagrade treba esto mijenjati, a
moraju uslijediti brzo nakon
ponaanja koje se potkrjepljuje.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Utvrdite s djetetom jasnu

hijerarhiju sankcija za nepoeljna

ponaanja jer to omoguava djetetu
da dobije povratnu informaciju o
svom ponaanju i "sljedeem
koraku".
Koristite planirano ignoriranje i
vremenski ogranien time-out
(iskljuenje - maknuti dijete iz
situacije u kojoj se ponaanje javilo
na djetetu dosadno, ali sigurno
mjesto). Ignorirajte nepoeljna
ponaanja kako biste ih ugasili iz
djetetovog repertoara ponaanja i
onemoguili da ih dijete koristi za
privlaenje negativne panje.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Komunicirajte s djetetom na

asertivan nain, jasno izraavajui

svoju potrebu na neagresivan nain.
Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili
kritiziranje.
Razlikujte nemogunost od
neposlunosti. Na primjer, kada
dijete kae "ne znam" ili "ne mogu",
ono treba poduku ili pomo. "Neu"
ili "ne elim" zahtijeva ranije
dogovorenu sankciju.
Odredite prioritete. Nemojte se
fokusirati na vie od 3 ponaanja
odjednom.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Potiite sagledavanje situacije iz drugog kuta.
Budite model prema kojem djeca mogu uiti

dobre socijalne vjetine. I sami koristite pozitivne

komentare o radu uenika, interakcije i atribute.
Nastojte poticati suradnju, a ne natjecanje u
razredu.

Preporuke za rad s djecom s poremeajima

Preduvjet za uspjeno kolovanje,

odnosno izvravanje kolskih

obaveza uenika s poremeajem
panje je kvalitetna suradnja
uitelja i roditelja. Roditeljima je
potrebno osigurati informacije o
kolskim oekivanjima i
organizaciji rada kole.
Izgradite si podrku. Raditi s
djecom s potekoama
panje/hiperaktivnim
poremeajem izrazito je teko.
Budite u kontaktu sa strunim
suradnikom.

Moderna shvaanja problema discipline u razredu

Uzroci nediscipline su viestruki: karakteristike i potrebe samog

djeteta, vrsta nastavnog procesa i utjecaji obiteljske i druge
okoline. Sva tri izvora disciplinskih problema mogu se javiti
istodobno i potreban je drugaiji pristup za rjeavanje svakog od
njih.
U razredu je potrebno osigurati postojanje strukture, pravila
ponaanja, kako bi se panja uenika usmjerila na predmet
prouavanja i stvorile navike zadravanja panje i ustrajanja.
Treba neprestano nastojati da se prisilne vanjske metode
odravanja panje (kanjavanje i nagraivanje) postupno
zamijene unutranjom regulacijom panje, a to su neposredni i
zadrani interes.

Moderna shvaanja problema discipline u razredu

U klimi uenja najlake e se ostvariti ciljevi osposobljavanja

uenika za samostalnost u radu, samodisciplinu i kreativnost. Ni

jedan oblik organizacije nastave nee sam po sebi osigurati
nastanak klime uenja. Neki oblici, kao stroga i tradicionalna
nastava, manje su pogodni za njezin nastanak, nego
individualizacija nastave. Ali, u oba oblika kljunu ulogu ima
uitelj.
Na osnovi poznavanja potreba, interesa i mogunosti uenika
dobar uitelj sam odreuje onu suptilnu kombinaciju strukturiranja
i slobode, voenja i preputanja inicijative, davanja i uskraivanja
informacija, koja e nastavni proces iz meusobne borbe izmeu
uitelja i uenika, pretvoriti u suradnju sa zajednikim ciljem.

Literatura
Davison, G. C.; Neale M. J. (1999). Psihologija abnormalnog

doivljavanja i ponaanja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Desforges, C. (ur.) (2001). Uspjeno uenje i pouavanje Psiholoki
pristupi. Zagreb: Educa
Dijete,kola, obitelj, Tematski broj: Upravljanje razredom, br 13, 2004.
Jakui, N. ADHD etiologija, dijagnostika, farmakoterapija. PC CDROM, 2006. Agencija za odgoj i obrazovanje
Kocijan-Hercigonja D. (1997). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa
Prvi, I, Rister, M. Deficit panje / hiperaktivni pore-meaj. URL:
http://www.public.srce.hud
Rovis Brandi, A. ADHD sindrom. Seminar za trolane timove Opatija
ibenik (13. 11. 8. 12. 2006.). PC CD-ROM, 2007. Agencija za odgoj i
obrazovanje
Vizek Vidovi, V. i dr. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP
ili, V. Uenici s ADHD-om i razumijevanje njihovih posebnosti. PC CDROM, 2006. Agencija za odgoj i obrazovanje

Uvijek ciljaj mjesec jer ako promai,

nai e se meu zvijezdama.