RAZVOJNI I

APLIKACIJSKI
SOFTVER
Mateja Duki
Ivana ubrani
Tereza Nosi

RAZVOJNI SOFTVER
je softver kojem je cilj unaprijediti i odravati druge
softvere

najvaniji dijelovi razvojnog softvera su kompajleri i

interpreteri koji omoguavaju prijevod s vieg
programskog jezika u strojni jezik

upravo taj postupak je baza pomou koje se

pojednostavljuje i ubrzava rad sa razliitim programima

VRSTE RAZVOJNOG
SOFTVERA:
Strojni jezik
Asembleri
Jezici tree generacije ili vii programski jezici
(kompajleri i interpreteri)
Baze podataka razvojni alati
Proraunske tablice
Razvojni alati za multimedijske aplikacije

STROJNI JEZIK
jezik prve generacije raunala odnosno najnia mogua

razina prikaza programa, te je kao takav usko vezan uz

grau samog raunala tj. uz sredinju jedinicu za obradu
podataka (mikroprocesor)

to znai da ako napiemo program u strojnom jeziku za

jedno raunalo, on nee biti primjenjiv na drugoj vrsti

mikroprocesora jer je za svaki mikroprocesor strojni jezik
jedinstven

koritenje strojnog jezika je vrlo komplicirano

Naredbe i adrese napisane su u binarnom obliku, to
znai da koristi samo 2 elementa, a to su 0 i 1

ASEMBLERI
Jezik druge generacije raunala, odnosno nii simboliki
jezik prilagoen radu raunala

Iako je programski jezik niske razine mnogo je

napredniji u odnosu na strojni jezik

Sam nain programiranja nije bitno razliit u odnosu na

strojni jezik, ali je svaki binarni kod zamijenjen slovnom
oznakom tako da je ovaj programski jezik mnogo
razumljiviji

Toliko razumljiviji da su naredbe sline engleskom jeziku,

uz upotrebu kratica. Prevoenje se naziva asembliranje

Asembler

KOMPAJLER
Raunski program koji ita program napisan u izvornom

jeziku ili u nekom simbolikom jeziku, te ga prevodi u neki

od viih programskih jezika, i sprema ga kao datoteku
Taj se postupak prevoenja naziva kompajliranje

NAJEI KOMPAJLERI:
1. FORTRAN
2. COBOL
3. PASCAL
4. C
5. BASIC
objektno orijentirani jezici Visual Basic i C++

Pascal

INTERPRETER
Raunski program koji takoer slui za prevoenje
programa, ali s vieg programskog jezika u strojni

im se prevede u strojni jezik, svaka se naredba odmah

izvede, ali se naredbe u strojnom jeziku ne spremaju u
posebne datoteku strojnog koda, pa se stoga prilikom
sljedee izvedbe ponovo poziva izvorni simboliki
program koji sa zatim prevodi i odmah izvodi

Najpoznatiji interpreter je BASIC

Za razliku od kompajlera, interpreteri rade sporije te

pokretanje programa nije mogue bez interpretera, on

mora biti instaliran u raunalu

BAZE PODATAKA
Dva znaaja baze podataka:
kao softver za razvoj podataka
kao dokument odnosno skup podataka i veza meu njima koji se
kreiraju pomou softvera

predstavljaju viu razinu rada s podacima u odnosu na

klasine programske jezike

To je tehnologija koja je nastala s namjerom da se uklone

slabosti tradicionalne automatske obrade podataka iz
60-tih i 70-ih godina 20. stoljea

Osigurala je veu produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u

razvoju aplikacija koje se svode na pohranjivanje i
pretraivanje podataka u razvoju podataka u raunalu

Baza podataka

PRORAUNSKE TABLICE
Programi koji omoguavaju kreiranje, odravanje i koritenje

tablica u koje se upisuju podaci i formule na temelju kojih se

izraunavaju neke vrijednosti koje se takoer prikazuju u
tablicama
Pomo njih mogu se obavljati razliiti aritmetiki, financijski,
statistiki i drugi prorauni.
U praksi se najee koriste za izradu kalkulacija, obrauna
prodaje, trokovnika, financijskih i drugih poslovnih izvjetaja,
ali i za osobne potrebe kao to je kreiranje vlastitog
obiteljskog prorauna.
Formule za izraune mogu se upisati runo ili uz pomo
razliitih funkcija programa u kojem radimo. Podaci iz tablica
mogu se u ovim programima jednostavno grafiki prikazati uz
pomo razliitih grafikona.
Postoje mnogi programi za proraunske tablice, a neki od
najpoznatijih su Microsoft Excel, Lotus 1-2-3 i Quatro Pro

Proraunske tablice

RAZVOJNI ALATI ZA
MULTIMEDIJSKE APLIKACIJE
Programi koji omoguavaju kreiranje, odravanje i
koritenje hipermedijskih aplikacija

Multimedija je zajedniki naziv za medije koji

kombiniraju vie tipova pojedinanih medija, da bi se

stvorila jedna cjelina
Hipermedijske se aplikacije mogu razviti kao i drugi
softveri pomou asemblera ili viih programskih jezika

Dijelimo ih na:

1. Razvojne alate za WWW

2. Programe za pripremu hipermedijskih prezentacija
3. Prezentacijski softver

APLIKACIJSKI SOFTVER
Glavna funkcija mu je da primijeni snagu kompjutera, te

da prui pojedincima, radnim grupama i cijelom

poduzetnitvu sposobnost rjeavanja problema i pomo
u izvodbi specifinih zadatka

Aplikacijski programi izvode zadatke tako da surauju sa

sustavnim softverom da bi vodili hardver kompjutera.

Primjeri aplikacijskog softvera su programi koji

dovravaju prodajne narudbe, kontroliraju inventar,

plaaju raune, piu ekove zaposlenicima i dostavljaju
financijske i marketinke informacije menaderima i
rukovoditeljima

VRSTE
1. Vlasniki aplikacijski softver
2. Off-the-shelf aplikacijski softver
3. Prilagoeni paketi
4. Osobni aplikacijski softver

VLASNIKI APLIKACIJSKI
SOFTVER
Softver za rjeavanje jedinstvenog ili specifinog
problema

Organizacija moe birati da razvije sve aspekte

aplikacijskog softvera u svojoj firmi ili moe nabaviti

program kod nekog eksternog prodavaa

Specifini softver program koji je razvijen za odreenu

firmu se zove softver po ugovoru

OFF-THE-SHELF APLIKACIJSKI
SOFTVER
Moe se kupiti, iznajmiti ili unajmiti od neke softverske
kompanije koja razvija programe i prodaje ih mnogim
korisnicima programa i organizacijama

Softverski programi razvijeni za ope trite su zvani 'sa

police' softverski paketi jer se mogu doslovce kupiti sa
police u duanima

Mnoge kompanije koriste softver 'sa police' da bi podrali

poslovne procese

PRILAGOENI PAKETI

U nekim sluajevima, kompanije koriste spoj eksternog i

internog softvera. To jest, softver sa polica se modificira i

prilagodi od domaih ili eksternih zaposlenika.

Neke softverske kompanije ohrabruju svoje kupce da

naprave promjene na softveru ili e im kompanije
napraviti promjene za odreenu naknadu. Dok druge
kompanije nee dopustiti da netko tko je kupio ili
iznajmio njihov program da ga mijenja.

OSOBNI APLIKACIJSKI SOFTVER

Postoje tisue kompjuterskih aplikacija koje pomau
osobama u kolama, domovima i na radnom mjestu

Primarni osobni aplikacijski programi su obrada izraza,

analiza proraunskih tablica, baze podataka, grafika, i
on-line serveri

Napredni softverski alati kao upravljanje projektima,

upravljanje financijama, stolno izdavatvo, i softver

kreativnosti nalaze sve vie prostora u poslovanjima

HVALA NA PANJI

PITANJA
1.
2.
3.

to je cilj razvojnog softvera?

Nabrojite najee kompajlere!
Koji je najpoznatiji program za
proraunske tablice?
4. to je softver po ugovoru?
5. Koja je glavna funkcija aplikacijskog
softvera?

1. _______ Predstavlja viu razinu rada s

2.
3.
4.
5.

podacima u odnosu na klasine

programske jezike.
Najvaniji dijelovi razvojnog softvera su
________ i ________.
Strojni jezik je ________odnosno najnia
mogua razina prikaza programa
Najpoznatiji interpreter je ______.
_______ je zajedniki naziv za medije
koji kombiniraju vie tipova pojedinanih
medija, da bi se stvorila jedina cjelina.