PRIRUNIK

za nastavnike
Pomo u provedbi
graanskog odgoja
i obrazovanja
Europska unija
Projekt financira Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
DOPRINESIMO ZAJEDNO
USPJENOJ PROVEDBI
GRAANSKOG ODGOJA
I OBRAZOVANJA!
PRIRUNIK za nastavnike
Pomo u provedbi graanskog odgoja i obrazovanja
Projekt Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama financira
Europska unija i Ured za ljudska prava Republike Hrvatske
Projekt financira
Europska unija
http://www.delhrv.ec.europa.eu
Projekt sufinancira
Ured za udruge Vlade RH
www.uzuvrh.hr
Izdava:
Centar za mirovne studije/Mrea mladih Hrvatske
Za izdavaa:
Lovorka Bai
Urednica:
Iva Zenzerovi loser
Autori/ce tekstova:
Berto alaj,
Maja Uzelac,
Duka Gelb,
Igor orevi,
Aleksandra indler,
Mislav itko,
Lana Jurman,
Ana nidarec ukovi
Recenzije:
Bojana ulum,
Karin Doolan
Lektura:
Milana Romi
Dizajn i prijelom:
Novi val d.o.o.
Tisak:
Novi val d.o.o.
Naklada:
200 kom.
ISBN: 978-953-7729-20-2
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 849868.
CMS, 2013.
Dokument se moe djelomino reproducirati bez
odobrenja CMS-a i MMH-a pod uvjetom navoenja
autora, izvora i upotrebom u nekomercijalne svrhe.
Pomo u provedbi
graanskog odgoja
i obrazovanja
za nastavnike
PRIRUNIK
to?
sadraj
sadraj
kako?
s kim?
Uvod..................................................................................................................................................... 6
O priruniku ........................................................................................................................................ 7
O kurikulumu graanskog odgoja i obrazovanja ........................................................................... 8
I. poglavlje:
TO? Sadraji GOO-a 11
Graanske kompetencije i ishodi GOO-a ....................................................................................... 11
Strukturne dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja ............................................................ 14
Politika pismenost: Demokracija i aktivno graanstvo ....................................................... 14
Stari i novi izazovi demokracije ............................................................................................... 22
Ljudska prava ............................................................................................................................. 25
Dopuna tekstu o ljudskim pravima: Rodna ravnopravnost .................................................. 31
Temeljni sadraji drutvene dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja ......................... 32
Interkulturalnost ........................................................................................................................ 44
Ekoloka dimenzija GOO-a: Uvod u odrivi razvoj ................................................................. 49
Razumijevanje ekonomske sfere .............................................................................................. 60
II: poglavlje:
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi 67
Suradniko uenje ............................................................................................................................ 67
Participativne metode i oblici rada s uenicima........................................................................... 71
Nastavne jedinice radionice i vjebe .......................................................................................... 81
Prijedlozi vjebi za 1. i 2. obrazovni ciklus ............................................................................. 81
Prijedlozi vjebi za 3. i 4. obrazovni ciklus ............................................................................. 91
III. poglavlje:
S KIM: Kako u provedbu GOO-a ukljuiti kolu i zajednicu 111
Meupredmetno povezivanje prijedlozi nastavnika ..............................................................112
Pomo u daljnjem usavravanju o katalogu programa neformalnog obrazovanja ............119
Preporuena literatura ............................................................................................................120
Organizacije suradnice na projektu Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama .........126
GOOD Inicijativa graanski odgoj i obrazovanje za demokraciju .........................................127
Iz polazita GOOD Inicijative ........................................................................................................127
O autorima i autoricama tekstova ...............................................................................................130
kole ukljuene u eksperimentalnu provedbu, praenje i vrednovanje provedbe Kurikuluma
graanskog odgoja i obrazovanja u 2012./2013. i 2013./2014. kolskoj godini po odluci
Ministra znanosti, obrazovanja i sporta .....................................................................................133
Recenzije 135
Uvod
Prirunik Znam, razmiljam, sudjelujem nastao je s idejom podrke
nastavnicima/ama i strunim suradnicima/ama u provoenju programa
Graanskog odgoja i obrazovanja.
1
Nastaje kroz eksperimentalnu provedbu
Graanskog odgoja i obrazovanja u kolskoj godini 2012./2013. te kroz rad na jednom
od temeljnih preduvjeta za kvalitetnu provedbu strunom usavravanju nastavnika/
ica i strunih suradnika/ica. Usavravanje nastavnika/ica provedeno je u sklopu projekta
Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama, ukupnog trajanja 60 radnih sati. Sastoji se od
seminara i mentoske podrke: 1. modul: Vrijednosti i sadraji GOO-a (24 sata), 2. modul: Prakti-
kum: metodika rada GOO-a (24 sata), 3. Mentorska podrka i razmjena iskustva (12 sati). Prirunik
je doprinos GOO-u od strane organizacija civilnog drutva koje svojim aktivnim angamanom u radu
na drutvenoj promjeni utjeu na demokratizaciju drutva i razvoj graanskih kompetencija. Izradio ga
je Centar za mirovne studije kroz projekt koji provodi u suradnji s Mreom mladih Hrvatske i Gongom,
uz podrku Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Prirunik prati strukturu kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja iz kolovoza 2012., ujedno naglaa-
vajui isprepletenost te ivotnu povezanost njegovih funkcionalnih i strukturalnih dimenzija. Ovaj pristup
trai povezanost dimenzija, kao i metodiku rada koja prati graanske vrijednosti te bi trebao rezultirati
cjelovitim pristupom graanskim kompetencijama, pri emu se ishodi uenja u konanici trebaju oitovati
u boljem poznavanju svih dimezija te veoj ukljuenosti uenika/ica i nastavnika/ica u razvoj zajednica, a
to podrazumijeva i veu demokratinost tih zajednica (razreda, kole, lokalne zajednice, drave, globalno).
Zahvaljujemo se svim autoricama i autorima na tekstovima koje su ustupili: Berti alaju, Maji Uzelac, Igoru
oreviu, Duki Gelb, Aleksandri indler, Mislavu itku, Ani nidarec ukovi, Lani Jurman, Emini Bu-
inki, svim trenerima i gostima na treningu koji su svojim znanjem i energijom motivirali nastavnice
za integraciju graanskih kompetencija u njihov rad: Amaliji Krstanovi, Anki Kekez Kotro, Hrvoju
Juriu, Sandri Beni, Karmen Ratkovi, Duki Gelb, Vladi Kruiu, Roberti Barat, Aleksandri indler,
Vedrani Spaji-Vrka. Zahvaljujemo udruzi CESI na ustupljenim materijalima.
Doprinos u promiljanju i zagovaranju integracije graanskog odgoja i obrazovanja davale su i
daju organizacije civilnog drutva okupljene u GOOD inicijativi.
Posebno hvala svim nastavnicima/ama koji su se volonterskim angamanom i u aktivisti-
kom duhu upustili u eksperimentalnu provedbu GOO-a, doprinosei njegovom razvoju.
Urednica
1 U daljnjem tekstu Graanski odgoj i obrazovanje
navodi se i kao GOO.
7
O priruniku
Kroz prirunik nastojimo prenijeti ideju da je u procesu demokratizacije drutva odgovor na pitanje to?
jednako vaan kao i odgovor na pitanje Kako? te da je sadraje nuno provoditi u zajednici, pa odgovaramo
i na pitanje S kim?. Prirunik na taj nain u obzir uzima vanost svih funkcionalnih i strukturnih dimezija
ovog sloenog odgojno-obrazovnog podruja, promovira suradniko uenje i participativnu metodiku
rada koje su neodvojive od cilja graanskog odgoja i obrazovanja (aktivnih graana) te nastoji otvoriti
vrata meusektorskoj suradnji kola, aktera u zajednici i organizacija civilnog drutva iji rad doprinosi
demokratizaciji zajednica i drutva promovirajui ukljuenost graana i smanjujui drutvenu nejednakost.
U priruniku su saeta i prenijeta iskustva strunjaka i aktivista koji niz godina kroz teorijski i praktian
rad utjeu na demokratizaciju pojedinih podruja kroz poticanje aktivnog graanskog angamana.
U prvom poglavlju nalaze se teorijski tekstovi koji nam pomau shvatiti sadraje kurikuluma graanskog
odgoja, pratei strukturne dimenzije GOO-a, ali i ukazujui na njihove meusobne neodvojive veze i odnose.
Prirunik je namijenjen osobama koje ele provoditi graanski odgoj i obrazovanje: uiteljima, nastavnicima
i strunim suradnicima i ima za cilj olakavanje pripreme nastave i drugih kolskih aktivnosti. Uz tekstove
strukturirane po predloenim dimenzijama, u dijelu Povezanost s kurikulumom nalaze se kratki opisi kljunih
sadraja pojedinih dimenzija. Detaljni ishodi ovog irokog i viestruko isprepletenog obrazovnog podruja
po pojedinim obrazovnim ciklusima nalaze se u samom tekstu Kurikuluma GOO-a. Tekst Berta alaja
pojanjava politiku dimeziju GOO-a: obiljeja suvremene demokracije, potrebu za aktivnim graanstvom,
vanost i tipove graanske participacije, izborni sustav i nain glasanja. Tekst je originalno objavljen prije
nekoliko godina te ga dopunjujemo s drugim oblicima demokracije koji se razvijaju kao odgovor na krizu
demokracije i eroziju graanske participacije: participativnom, deliberativnom, asocijativnom i direktnom
demokracijom. U tekstu Duke Gelb pojanjene su osnovne vrijednosti, naela i mehanizmi promocije i
zatite ljudskih prava, istie se vanost razvoja svijesti o ljudskim pravima i slobodama te odgovornosti kroz
osposobljavanje uenika za koritenje znanja iz ovog podruja s ciljem smanjenja drutvene nejednakosti. U
tekstu Maje Uzelac objanjeni su kljuni pojmovi koje vezujemo uz drutvenu dimenziju GOO-a: pripadanje
drutvenim grupama, komunikacijske kompetencije i rad na sukobima. Tekst pojanjava vrijednosti javnog
interesa, graanskog djelovanja i vanosti sudjelovanja u ivotu zajednice kroz prakticiranje demokracije.
Pojanjavajui interkulturnu dimenziju GOO-a, Igor orevi naglaava vanost prihvaanja i promicanja
razliitosti za ivot u pluralistikom drutvu u kojem je nuno otvoriti prostor za dijalog. Upravo je kola
mjesto susreta i interakcije razliitosti te uenike treba pripremati za ivot u pluralistikom drutvu. U
tekstu su definirani temeljni principi interkulturnog obrazovanja i interkulturne kompetencije.
U ekoloku dimenziju i odrivi razvoj uvodi nas Aleksandra indler istiui vanost svijesti o injenici da
koritenje, ouvanje i obnavljanje svih resursa na zemlji i ivot buduih generacija ovisi o tome to mi
radimo i kako se ponaamo danas, te nunosti odravanja balansa izmeu pitanja okolia, ekonomije i
drutva. U tekstu se analiziraju komponente okolia i nude mogua rjeenja za smanjenje tete nastale
naruavanjem navedenog balansa.
Mislav itko demistificira ekonomsku sferu. Ova iroko shvaena dimenzija u kurikulumu jo predvia
razumijevanje gospodarstva i poduzetnosti. S obzirom na sve naglaenije nejednakosti i podjele meu
djecom i u drutvu koje proizlaze iz ekonomske nejednakosti, te na krenja ljudskih prava koja proizlaze
iz ekonomske sfere - pitanje razumijevanja ekonomije ovaj puta postavljamo kao sredinje. Poznavanje
8
funkcioniranja ekonomske sfere moe biti prvi korak u smanjivanju sve vee ekonomske nejednakosti
meu graanima kao i drutvenih posljedica koje one prouzrouju.
U drugom poglavlju prirunika opisani su principi i modeli suradnikog uenja te su navedene najee
koritene metode i oblici participativnog uenja, kao i niz razraenih radionica prilagoenih dinamici
kole (kolskom satu). Kombinacije i mogunosti koritenja pojedinanih metoda i vjebi nepregledne su i
pred nastavnike stavljaju izazov kombiniranja ovih prijedloga, ali zato istovremeno ostavljaju prostor za
aktualiziranje i prilagoavanje tema, uvijek imajui na umu ishode koje ele postii s uenicima.
Zadnje poglavlje istie kako se GOO ne moe provoditi kao izolirana disciplina te nudi nekoliko ideja
meupredmetnog povezivanja, ideja za planiranje projektnih aktivnosti na razini kole, istiui vanost
izgradnje kole kao zajednice te povezanosti kole sa zajednicom.
Kroz vezu tri poglavlja koja odgovaraju na pitanja to? Kako? i S kim? istie se potreba sinergije na razini
vrijednosti, sadraja i metoda meusobno, kao i povezivanja ove tri dimenzije s ciljem odgoja i obrazovanja
graana koji razvijaju demokratizirano graansko drutvo.
O kurikulumu graanskog
odgoja i obrazovanja
Graanski odgoj i obrazovanje u kolama u Hrvatskoj nije novitet s kojim se susreemo 2012. godine. Iza
nas je dugotrajni proces usustavljanja ovog obrazovnog podruja, koji se pod nazivom Odgoj i obrazovanje
za ljudska prava i demokratsko graanstvo provodi od 1999. godine kao neobvezno meupredmetno podruje,
najee modularno, kroz izvanastavne i projektne aktivnosti.
2
Ovakvim nainom provedbe, zbog njegove
neobaveznosti nije bilo mogue osigurati uvjete za praenje i vrednovanje, pa tako niti utjecati na sustavnost
provedbe.
Preporuke meunarodnih dokumenata ukazuju na potrebu kvalitetnog uvoenja graanskog odgoja i
obrazovanja, a jedan od kljunih, Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska
prava
3
istie sljedee:
Naela i praksa obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska prava vitalni su dio primjene i odrivosti
uinkovitog obrazovanja pa ga je u skladu s tim potrebno primjereno opremiti i planirati te treba osigurati
da nastavnici steknu temeljno znanje i razumijevanje ciljeva, naela i odgovarajuih metoda uenja i
pouavanja, kao i drugih kljunih vjetina koje su primjerene njihovim strukama.
Povelja istie vanost:
pruanja mogunosti obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo svakoj osobi, te shvaanje
ovog obrazovanja kao cjeloivotnog procesa koji ukljuuje irok raspon dionika, koristi irok spektar
2 Pojedine module i projekte potie Agencija za odgoj i obrazovanje. Primjerice, Projekt graanin, simulacije suenja, posjete
uenika Saboru i druge koji se prezentiraju na Smotri programa i projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo. U suradnji organizacija civilnog drutva i kola, odvija se i niz neformalnih progra-
ma.
3 Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava: http://www.coe.int/t/dg4/education/edc/
Source/Charter/Charterpocket_CRO.pdf
9
formalnih, neformalnih i informalnih sredstava za obrazovanje. Na razini metoda treba slijediti i promicati
vrijednosti i naela demokracije i ljudskih prava. Na razini sadraja odnosi se na: promicanje socijalne
kohezije, interkulturalni dijalog, vrednovanje raznolikosti i ravnopravnosti, ukljuujui i ravnopravnost
spolova, prati razvijanje znanja, osobnih i drutvenih vjetina, razumijevanje koje smanjuje sukob, poveava
potovanje i razumijevanje razlika, izgrauje uzajamno potovanje ljudskog dostojanstva i zajednikih
vrijednosti, ohrabruje dijalog te promie nenasilje u rjeavanju problema i sporova.
Povelja naglaava vanost suradnje i podrke organizacija civilnog drutva u ovom podruju.
Donoenjem Nacionalnog okvirnog kurikuluma 2010. godine i definiranjem graanskog odgoja i obrazovanja
kao zasebnog obrazovnog podruja ili predmeta, u Hrvatskoj su se stvorili ozbiljniji preduvjeti za razvoj
njegova predmetnog kurikuluma. Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s grupom strunjaka 2012.
godine predlae Kurikulum Graanskog odgoja i obrazovanja
4
kojeg Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta prihvaa za eksperimentalnu provedbu.
5
Paralelno sa stvaranjem navedenih institucionalnih pretpostavki, inicijativa 30-tak organizacija civilnog
drutva iji je rad usmjeren na demokratizaciju sustava, jaanje civilnog drutva, poticanje graanske
participacije, stvaranje odrivih mehanizama za potivanje ljudskih prava i prevenciju nasilja, zapoinje
zagovaraki rad za sustavno i kvalitetno graansko obrazovanje koje e doprinositi ovim ciljevima.
Neka provedena istraivanja
6
istovremeno pokazuju kako ne postoje pretpostavke za sustavno i kvalitetno
uvoenje kurikuluma GOO-a te se predlae njegova eksperimentalna primjena u trajanju od dvije kolske
godine. Kao kljune prepreke na kojima u to vrijeme treba raditi istiu se: pripremljenost nastavnika/ica za
provedbu u sadrajnom i metodikom smislu, osiguranje potrebnih financijskih sredstava, izrada nastavnih
materijala te pitanje vrednovanja uenika/ica.
U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
te uz suglasnost Ministarstva, u rujnu 2012. zapoinje eksperimentalna provedba u 12 kola. Proces
ukljuuje: struno usavravanje i mentoriranje nastavnika/ica iz odabranih kola, izradu instrumenata
za praenje provedbe i evaluiranje s ciljem razvijanja preporuka za poboljanja pri obveznom uvoenju
kurikuluma 2014./2015. godine.
Ovaj prirunik jedan je od doprinosa tom procesu i nadamo se da e biti od pomoi u provedbi Graanskog
odgoja i obrazovanja.
Prirunik prati temeljne odrednice kurikuluma i vodi se njegovim ciljem: odgoj i obrazovanje aktivnih
graana i graanki aktivnih subjekata, nositelja drutvene promjene koji poznaju i razumiju drutveno-
politike procese, kritiki ih promiljaju i nenasilno djeluju s ciljem smanjenja drutvene nejednakosti i
poticanja drutvene ukljuivosti.
4 Koordinacijska skupina za izradu kurikuluma radila je u sastavu: prof. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, Nevenka Lonari-Jelai,
mr.sc. Tomislav Ogrinak (Agencija za odgoj i obrazovanje), dr.sc. Vini Raki (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,
koordinatorica Odbora za ljudska prava i demokratsko graanstvo).
5 Odluka o eksperimentalnom uvoenju: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948
6 Zenzerovi loser, Iva (ur.) (2011) Uiti za mir. Zagreb: Centar za mirovne studije.
Novak, Jagoda (ur.) (2010) Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava.
Bagi, Dragan (ur.) (2011) Odgaja li kola dobre graane? Zagreb: GONG.
11
0I: poglavlje:
TO?
Sadraji GOO-a
Graanske kompetencije i ishodi GOO-a
Opis graanskih kompetencija i oekivanih ishoda graanskog
odgoja i obrazovanja prenosimo iz predloenog kurikuluma (MZOS, rujan
2012.; autorice: Vedrana Spaji-Vrka i Nevenka Lonari-Jelai)
Graanske kompetencije i ishodi uenja pojmovni su temelj kurikuluma za graanski odgoj i obrazovanje.
U ovom poglavlju definiraju se graanske kompetencije i oekivani ishodi graanskog odgoja i obrazovanja,
oslanjajui se na predloeni kurikulum. U nastavku, sadraji graanskog odgoja i obrazovanja razrauju se
u 6 temeljnih, meusobno viestruko povezanih dimenzija koje ine sredinji dio kurikuluma.
Sadrajni izvori za obraivanje sadraja GOO-a se trenutno nalaze u velikom broju prirunika i nastavnih
pomagala, a neki od njih do sada jos nisu artikulirani. U ovom priruniku na jednom mjestu nudimo
6 tekstova koji prate strukturne dimenzije (kljune sadraje) kurikuluma. One e se u provedbi nuno
ispreplitati i kombinirati. Nekoliko primjera razraenih radionica nalazi se u drugom poglavlju, one su
povezane s obrazovnim ciklusom i kljunim pojmovima po dimenzijama.
Pojam kompetencije
Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavravanje i samouenje sa
svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, drutvene zajednice i trita. Iako do danas nema opeprihvaenog
odreenja kompetencije, europske zemlje se sve vie opredjeljuju za holistiki pristup u sklopu kojega
se kompetencija odreuje kao viedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona ukljuuje
znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, osobine linosti, motivaciju i obrasce ponaanja kojima pojedinac
raspolae i koje po potrebi pokree kako bi rijeio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju
u obrazovanju znai stavljanje naglaska na ishod ili rezultat uenja.
Naglasak je, dakle, na znanjima, vjetinama, stavovima i ponaanju koji odgovaraju standardima
uinkovitog obavljanja nekog zadatka, a osiguravaju se odgojem i obrazovanjem. Kompetencije koje vode
12
0I: poglavlje:
rjeenju samo jednog ili manjeg broja zadataka, situacijski i vremenski su ograniene, pa ih nazivamo
posebnima, za razliku od opih, generikih ili transferalnih kompetencija koje su primjenjive u razliitim
podrujima ivota i rada, i o kojima ovisi razvoj posebnih kompetencija.
Kompetentna osoba jest ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vjetinama ne
zato to mora ili zato to joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato to vjeruje da je takvo djelovanje
ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj ivi. Takva je osoba ovladala znanjima, stekla
vjetine i prihvatila vrijednosti koji upravljaju njezinim ponaanjem. No kompetentna osoba ne ostaje na
tome. Ona je svjesna da je njezina uinkovitost situacijski i vremenski ograniena te da znanja, vjetine
i vrijednosti, koji joj osiguravaju rjeenje problema u odreenim uvjetima, u drugim uvjetima mogu biti
konicom. Drugim rijeima, ona je otvorena izazovima pa svoju kompetentnost stalno kritiki provjerava
i nadopunjuje uenjem i informiranjem...
...Europa je takvo opredjeljenje potvrdila Lisabonskom strategijom kojom se nastoji osigurati zapoljivost i
konkurentnost na globalnom tritu, ali i drutvena kohezija u uvjetima priznanja prava na ravnopravnost
i razliitost. Sukladno tome su u Europskom referentnom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje
odreene ope ili transferalne kompetencije kao intelektualna i praktina orua koja bi europskim
graanima trebala osigurati osobno ispunjenje, drutvenu ukljuenost, graansko sudjelovanje i
angairanost, zapoljivost i poduzetnost, kulturnu osvijetenost i kreativnost te cjeloivotno uenje...
Ishodi uenja
Ishodi uenja su iskazi o oekivanim postignuima uenika. Njima se odreuje to uenik/ica treba znati,
razumjeti i biti u stanju uiniti nakon odreenog razdoblja uenja, odnosno pouavanja. Prilikom odreivanja
ishoda uenja vano je precizno odrediti ciljnu aktivnost kojom uenik potvruje steeno znanje, vjetinu
ili stav. Preciznost znai da se ishod mora moi opaati i da mora biti mjerljiv kako bi vrednovanje i ocjena
odgovarali postignuu uenika. Da bi se to postiglo, prijeko je potrebno uenicima prethodno objasniti
to se oekuje da e oni znati, biti u stanju uraditi ili osobno prihvatiti nakon odreenog razdoblja uenja
u odreenom podruju.
Usmjerenost na ishod uenja trai individualizirani pristup i sustavno praenje procesa uenja kako bi
se osiguralo ne samo da svaki uenik stekne odreena znanja, razumije njihovu primjenu i osvjedoi
se u njihovu uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne
samopouzdanje te osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga. No individualizirani pristup ne
znai puko individualno uenje. Uenje u koli prvenstveno je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca
i razred kao cjelinu. Ono je rezultat dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa, koji ukljuuje
suradnju, ali i nadmetanje odreeno zajednikim pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost
i pregovaranje te dokazivanje, vrednovanje i zakljuivanje, to znai da individualna i socijalna dimenzija
uenja moraju biti vidljive u odreivanju ishoda uenja i vrednovanju postignua uenika.
Jedinstvo individualne i drutvene dimenzije uenja kljuno je za razvoj demokratskog, tj. aktivnog i
odgovornog graanstva, zbog ega se i graanske kompetencije danas ubrajaju meu najvanije ishode
uenja. Na tom tragu NOK odreuje da se graanske kompetencije razvijaju kroz sva etiri ciklusa, kako u
sklopu drutveno-humanistikog podruja, tako i u sklopu graanskog odgoja i obrazovanja... To, izmeu
ostaloga, podrazumijeva razvoj demokratske svijesti uenika, ali i poticanje njihova aktivnog i uinkovitog
sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini s osloncem na
13
TO? Sadraji GOO-a
naela ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i mirotvorstva. (Iz kurikuluma graanskog odgoja i
obrazovanja).
Sustav kompetencija prema okviru Europske
unije meuljudske i graanske kompetencije
Meuljudska kompetencija obuhvaa sve oblike ponaanja kojima treba ovladati da bi osoba uinkovito i
konstruktivno mogla sudjelovati u drutvenom ivotu i rjeavati probleme kada je to potrebno. Meuljudske
vjetine nune su za uinkovitu interakciju izmeu dvoje ili vie ljudi i primjenjuju se u javnoj i privatnoj
domeni. Izmeu ostalih, one ukljuuju:
sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim drutvenim situacijama (prihvaanje stajalita
i ponaanja drugih, svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti)
sposobnost stvaranja povjerenja i empatije prema drugim pojedincima
sposobnost otkrivanja frustracija na konstruktivan nain (kontroliranje agresivnosti i nasilja ili
obrazaca samounitenja)
pokazivanje interesa za druge i njihovo potivanje
spremnost da se prevladaju stereotipi i predrasude
sklonost postizanju kompromisa
Opseg graanskih kompetencija iri je od meuljudskih zbog njihovog postojanja na drutvenoj (i politikoj)
razini. Mogu se opisati kao skup kompetencija koje pojedincu omoguavaju sudjelovanje u graanskom
ivotu. Neke od relevantnih kompetencija u okviru graanske kompetencije:
poznavanje graanskih prava i ustava zemlje, dosege njezine vlade, sudjelovanje u aktivnostima
zajednice/okruenja i donoenju odluka na nacionalnoj i na europskoj razini; glasovanje na izborima
sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rjeavanje problema koji pogaaju
lokalnu i iru zajednicu
sposobnost uinkovitog povezivanja s javnim institucijama
spremnost na potivanje vrijednosti i privatnosti drugih sa spremnou reagiranja na protudrutveno
ponaanje
prihvaanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i odgovornost
prihvaanje jednakopravnosti mukaraca i ena
uvaavanje i razumijevanje razliitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etnikih skupina
kritiko prihvaanje informacija koje objavljuju masovni mediji
14
0I: poglavlje:
Strukturne dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja
Sadraji graanskog odgoja i obrazovanja razrauju se u 6 meusobno viestruko
povezanih dimenzija: Politika pismenost, Ljudsko-pravna dimenzija, Drutvena dimenzija,
Interkulturna dimenzija, Ekoloka dimenzija, Ekonomska (gospodarska) dimenzija.
U ovom poglavlju ih na teorijskoj razini analiziramo zasebno, no trebaju se provoditi
kroz koreliranje jer su one viestruko ivotno povezane i nije ih mogue promatrati niti
obraivati izolirano jednu od druge. Shvaanje politike u irem smislu od stranake, kroz
graansku participaciju u cilju smanjenja drutvene nejednakosti i postizanja drutvene
solidarnosti, neodvojivo je od razumijevanja mehanizama i potivanja ljudskih prava,
prihvaanja razliitosti, odrivog (drutvenog i ekonomskog) razvoja te razumijevanja
sukoba kojima demokratsko drutvo obiluje, a valja ih transformirati dijalogom.
Za lake praenje i razumijevanje sadraja pojedinih dimenzija u ovom poglavlju
predstavljamo ih zasebno, no ve u sljedeem, u kojem su predloene nastavne jedinice
one su povezane i isprepletene.
Politika pismenost: Demokracija i aktivno graanstvo
Autor: Berto alaj
Tekst je originalno objavljen u publikaciji Obje strane demokracije
(2009), Centra za edukaciju, savjetovanje i istraivanje (CESI),
a prenosimo ga uz odobrenje autora i izdavaa.
Povezanost s kurikulumom
Politika pismenost naglaava razvoj aktivnog i odgovornog graanstva kao temelj razvoja demokracije.
U ovu dimenziju GOO-a spadaju: demokratsko upravljanje razredom, kolom i lokalnom zajednicom te
istraivanje i rjeavanje problema razredne, kolske i lokalne zajednice. Uz ove sadraje u drugom i treem
obrazovnom ciklusu (vii razredi osnovne kole) dodaje se rad na: modelima demokracije, razumijevanju
pojma vlasti i demokratskog upravljanja dravom, nastavlja se s poticanjem sudjelovanja graana u
demokratskom upravljanju. U etvrtom obrazovnom ciklusu (1. i 2. razred srednje kole) sadraji se proiruju
na meunarodnu razinu, te uvodi suzbijanje drutvene iskljuivosti i drugih oblika diskriminacije.
to je to demokracija?
Na to mislimo kada danas, na poetku 21. stoljea, govorimo o demokraciji? Veina definicija navodi kako
sam pojam potjee od grke rijei demokratia, te kae kako su korijeni ove rijei demos i kratos. Demos znai
narod, a kratos vladavina. Demokracija je, dakle, za razliku od autokracije i aristokracije, oblik vladavine
u kojem vlada narod. Vladavina naroda moe nam izgledati kao nedvosmislen pojam, ali izgled vara.
Od brojnih pitanja koja proizlaze iz definicije demokracije dva su od posebnog znaenja. Prvo glasi: to
je demos? Drugim rijeima, koga treba smatrati narodom koji treba vladati? Drugo pitanje: od ega se
15
TO? Sadraji GOO-a
sastoji kratos? Drugim rijeima, na koji nain narod vlada? Na vanost ova dva pitanja moe se ukazati
i razlikovanjem klasine atenske demokracije i suvremenih demokratskih sustava.
Obiljeja suvremenih demokracija
Veina analitiara ocjenjuje atensku demokraciju (oko petog stoljea prije nove ere) prvom demokracijom
u povijesti. Ovaj tip demokracije naziva se i istom, klasinom demokracijom, jer se sastojao od izravnog
sudjelovanja graana u upravljanju svim javnim poslovima zajednice. Izravno sudjelovanje u upravljanju
odvijalo se u skuptini u kojoj su sudjelovali svi odrasli atenski graani, pri emu je glas svakog graanina
imao jednaku vrijednost. Skuptina je donosila odluke koje su se odnosile na zajednike poslove atenskoga
grada-drave, a odluke su bile obvezujue za sve pripadnike te zajednice. Odluke koje su usvajane bile su,
dakle, rezultat rasprave graana i imale su neposredan utjecaj na ivot svih pripadnika Atene to zapravo
znai da je demos vladao u pravom smislu te rijei. Razina politike aktivnosti graana Atene jedinstvena
je u svjetskoj povijesti u pogledu uestalosti participacije graana.
Meutim, ako politiki ivot Atene toga doba promatramo iz dananje perspektive, onda ga ni u kojem sluaju
ne moemo oznaiti demokratskim. Zato? Pravo sudjelovanja u skuptini, odnosno pravo graanstva, imali
su samo odrasli slobodni mukarci atenskog podrijetla stariji od 20 godina, to znai da su iz mogunosti
upravljanja iskljuene sve ene, robovi i slobodni doseljeni mukarci.
Drugim rijeima, demos koji vlada bio je vrlo suen, a neki analitiari tvrde da se intenzivna politika
participacija slobodnih graana odvijala upravo na temelju iskoritavanja rada ena i robova koji su obavljali
najvei dio gospodarskih aktivnosti.
Po emu se suvremene demokracije razlikuju od atenske demokracije?
Dvije su vane razlike. Prva se odnosi na opseg demosa, to jest na pitanje tko ima pravo sudjelovati u
upravljanju odreenom zajednicom. Za razliku od atenske demokracije, u suvremenim demokracijama
pravo sudjelovanja dodjeljuje se svim punoljetnim dravljanima neke politike zajednice bez obzira na sve
razlike koje postoje meu njima, kao to su, primjerice, razlike s obzirom na spol, dob, klasu, imovinski
status, etniku pripadnost, itd. Pravo sudjelovanja u odluivanju o javnim pitanjima u suvremenim je
demokracijama tako proireno gotovo do maksimuma.
Povijest borbe za irenje opeg prava glasa moe nam iz dananje perspektive izgledati kao davna prolost.
Da tome nije tako, svjedoi injenica da su neke drave, koje danas smatramo uzorima demokracije, uvele
ope pravo glasa za ene tek u drugoj polovici 20. stoljea. Tako je u vicarskoj ope pravo glasa enama
dodijeljeno 1971., a u Lihtentajnu tek 1984. godine.
Jedini mogui prostor irenja prava glasa jest dob, odnosno mogunost ukljuivanja sve mlaih dobnih
skupina u demos. U veini europskih demokracija pravo glasa, odnosno pravo da se bude ukljuen u demos,
stjee se s navrenih 18 godina ivota. Tijekom proteklog desetljea u veem broju demokratskih drava
vode se rasprave o tome da se demos dodatno proiri, to jest da se pravo glasa stjee s navrenih 16 godina
ivota. Najdalje je u tom pravcu otila Austrija, u kojoj od srpnja 2007. godine dobna granica za glasovanje
na svim izborima iznosi 16 godina. U nekim europskim dravama (Njemaka i vicarska) primjenjuje se
dobna granica od 16 godina, ali samo za glasovanje na lokalnim izborima. U Hrvatskoj je ova tema bila
prilino zanemarena, pa se tek posljednjih godinu dana poelo ozbiljnije govoriti o sputanju dobne granice
za glasovanje.
16
0I: poglavlje:
Zanimljiva rasprava o razlozima zbog kojih bi se dobna granica za glasovanje trebala spustiti na 16 godina
moe se pronai na web stranici: www.youthrights.org.
Druga vana razlika odnosi se na injenicu da su, za razliku od atenske demokracije koju smo opisali kao
izravnu, sve suvremene demokracije predstavnike. To znai da graani, demos, ne upravljaju izravno, ve
biraju svoje predstavnike na koje prenose pravo upravljanja najvanijim poslovima zajednice u kojoj ive.
Ova promjena dogodila se uslijed injenice da su suvremene drave po broju stanovnika viemilijunske i
da bi izravno upravljanje od strane graana u praksi bilo nemogue. Tome treba dodati i veliki teritorijalni
opseg suvremenih drava. Kao odgovor na ova dva problema izumljeno je naelo predstavnitva. To
zapravo znai da su sve suvremene demokracije posrednike demokracije, jer narod ne upravlja neposredno,
ve putem izbora onih koji e ih predstavljati. Izabrani predstavnici odluuju o najvanijim pitanjima, a
njihove odluke obvezujue su za cijelu zajednicu. Pritom bi izabrani predstavnici trebali voditi rauna
o interesima graana koji su ih izabrali, odnosno, kako sama rije kae, trebali bi predstavljati graane
u pravom smislu te rijei. injenica postojanja periodinih izbora i mogunost promjene vlasti trebala
bi prisiljavati predstavnike da vode rauna o interesima demosa, a ne o svojim partikularnim, sebinim
interesima. Upravljanje naroda u predstavnikim demokracijama ne sastoji se, dakle, od neposrednog
upravljanja, ve od kontrole izabranih predstavnika.
Tome treba dodati da u raspravama o suvremenim demokracijama esto moemo pronai kako su te
demokracije liberalne. to se pod tim podrazumijeva? Pojam liberalna u sintagmi liberalna demokracija
ne znai da vlast u demokraciji mora slijediti politiku ideologiju liberalizma. Pojam liberalna dolazi od
rijei liberties, to znai slobode, pa tako liberalna demokracija znai oblik demokracije koji je utemeljen
na vladavini prava i zatiti odreenih sloboda pojedinaca. To znai da u liberalnim demokracijama postoje
prava (primjerice pravo na ivot, na slobodu, itd.) koje veina, ma kako dominantna bila, ne smije dovoditi u
pitanje. Mogunost vlasti da donosi zakone ograniena je, dakle, u suvremenim demokracijama postojanjem
odreenih prava koja su, najee, ugraena u ustave i koja tite prava i slobode pojedinaca. Ova prava i
slobode predstavljaju granicu do koje se volja veine moe provoditi na tetu prava manjine.
Aktivno graanstvo
Spomenuli smo kako je irenje opsega stanovnitva koje je u nekoj zajednici ukljueno u demos u suvremenim
demokracijama dosegnulo svoj maksimum. Mogli bismo, na temelju te injenice, zakljuiti da je stanje u
suvremenim demokracijama zadovoljavajue: svi graani imaju pravo da na slobodnim i potenim izborima
odaberu predstavnike koji e zastupati njihove interese. Graanima je na raspolaganju itav niz sloboda i
prava (sloboda miljenja, sloboda izraavanja, sloboda udruivanja, itd.) putem kojih mogu pokuati utjecati
na odvijanje politikih procesa u zajednici u kojoj ive. U suvremenim demokracijama ne ive podanici koji
nemaju prava i u ije ime odluuje netko drugi ve graani koji sami odluuju o svojoj sudbini.
Stvarno stanje ipak nije tako idilino. Unato ovakvim dostignuima, koja su neupitna u svim demokratskim
dravama, pojedini hrvatski politiari daju neprimjerene izjave. Tako je primjerice svojevremeno
glasnogovornik Vlade RH izjavio kako se u Hrvatskoj nitko tko nema 30 000 eura i vlastitu kuu ne bi
trebao baviti politikom.
U raspravama o aktualnom stanju korisno je krenuti od pojma graanstva. Promiljanje o tom pojmu
omoguava raspravu o tome da li i danas, na poetku 21. stoljea, postoje ljudi koji su iskljueni iz drutva,
graani drugog reda, odnosno graani koji su marginalizirani i diskriminirani. Danas je propitivanje
17
TO? Sadraji GOO-a
pojma graanstva jedno od propulzivnih podruja unutar politikih znanosti, pa tako postoje razliite
definicije, klasifikacije i tipologije graanstva. Za potrebe ovoga rada mogu se po strani ostaviti razlike
izmeu pojedinih teorija, te se moemo usredotoiti na dihotomiju koja je gotovo sporazumno prihvaena
u raspravama o graanstvu. Ta se dihotomija odnosi na razliku u shvaanju graanstva pri emu se ono s
jedne strane uzima kao status i s druge strane kao uloga.
Shvaanje graanstva kao statusa javlja se jo u rimskom pravu i tradiciji gdje se graanstvo primarno uzima
kao pravni status na temelju kojeg posjedujemo odreena prava. Tradicija rimskog prava prenesena nam
je preko filozofije klasinog liberalizma prema kojoj graanstvo znai status na temelju kojeg posjedujemo
prava, a jedno od tih je zatita naih prava koje nam garantira drava.
Ovaj pravni status reguliran je nacionalnim zakonodavstvima, najee ustavima pojedinih drava u
kojima su navedena prava graana, ali i nekim meunarodnim dokumentima. Danas nam se postojanje
pravnog statusa graanstva za gotovo sve pripadnike zajednice ini razumljivim, no treba napomenuti
kako postizanje ovog statusa nije teklo glatko i kako su pojedine drutvene grupe postupno stjecale civilna,
politika i socijalna prava.
Nabrajanje bi se, bilo na nacionalnoj, bilo na meunarodnoj razini, moglo dalje nastaviti, jer je jedno od
obiljeja 20. stoljea bilo irenje prava. irenje prava, odnosno irenje statusa graanstva, na sve vei broj
pripadnika politike zajednice sasvim sigurno predstavlja znaajno pozitivno postignue, no pri tome ne
smijemo ispustiti iz vida aktualnu praksu, to jest ne smijemo postati slijepi za praktinu nemogunost
ostvarivanja nekih od ovih prava. Drugim rijeima, ne smijemo propustiti zapitati se: u kojoj mjeri uz ova
prava postoji i njihovo prakticiranje, to jest u kojoj mjeri postoji aktivno graanstvo koje je preduvjet da
pojedinci putem demokratskog politikog procesa sudjeluju u upravljanju svojim ivotom?
Uz ovo praktino koritenje dodijeljenih prava vezano je drugo shvaanje graanstva: graanstvo kao uloga.
Poimanje graanstva kao uloge povezano je s tradicijom antike Grke, gdje se graanstvo shvaalo kao
politika uloga koja se ne temelji na odreenom teritoriju, niti na odreenoj etnikoj pripadnosti, ve na
aktivnom sudjelovanju u politikom ivotu zajednice. Ovdje je naglaena politika dimenzija graanstva, a
do dananjih dana je ovakvo shvaanje prisutno preko republikanskih teorija. Ovakvo poimanje graanstva
proizlazi iz shvaanja da puko dodjeljivanje prava nije dovoljno, ve treba postaviti pitanje o mogunostima
koritenja i ozbiljenja tih prava, pa tako moemo rei da u suvremenim demokratskim drutvima razliku
izmeu graana i podanika ne ini posjedovanje prava jer gotovo svi punoljetni posjeduju prava
razlika je u mogunosti i spremnosti da se ukljuimo u procese kritikoga propitivanja politike vlasti i
u raspravu o javnim problemima.
Poimanjem graanstva kao uloge ni u kojem se sluaju ne tvrdi da je pitanje formalnih prava nevano i
irelevantno, jer kodificiranje ovih prava predstavlja nuan preduvjet za aktivno graanstvo i promatranje
graanstva kao uloge, ve se eli naglasiti kako se nae poimanje graanstva esto svodi na promatranje
graanstva kao statusa to za raspravu o aktivnom graanstvu nije dovoljno.
Razlikovanje statusa i uloge moe se povezati s razlikom izmeu pozitivne i negativne slobode. Negativna
sloboda oznaava slobodu pojedinaca da slijede svoje privatne interese s najmanjim moguim uplitanjem
drave u njihove poslove. Pojedinci su jednaki jer posjeduju jednaka formalna prava i jednaku slobodu, a to je
sloboda od uplitanja drave i drugih graana u njihove poslove. To je sloboda OD neega. Pozitivna sloboda
je sloboda pojedinaca da sudjeluju u odluivanju o pitanjima koja utjeu na njihove ivote. Jednakost ovdje
18
0I: poglavlje:
znai jednakost mogunosti da se sudjeluje u drutvenim i politikim procesima putem kojih se odluuje
o zajednikoj budunosti. To je sloboda ZA neto.
Postojanje formalnih, negativnih prava i negativne slobode ne znai istovremeno da su graani politiki
subjekti koji mogu sudjelovati u procesu donoenja odluka. U istoj mjeri u kojoj u nekom drutvu ne postoje
pozitivna prava i pozitivna sloboda, postoji drutvena i politika iskljuenost, te problem ukljuivanja.
Dodjeljivanje formalnih prava, bez istodobnog ukljuivanja pojedinaca i grupa u procese odluivanja,
ostavlja ta prava mrtvim slovom na papiru.
Demokratsko naelo pretpostavlja da svi pojedinci, potencijalno zahvaeni nekom kolektivnom odlukom,
trebaju imati jednake mogunosti da utjeu na tu odluku. Da bi ovo naelo bilo djelotvorno, pojedinci
moraju imati prava da participiraju u kolektivnom donoenju odluka, to jest moraju biti pripadnici demosa.
Osim tih prava, pojedinci moraju imati mogunosti i sposobnosti da donose autonomne odluke o pojedinim
pitanjima, to jest moraju imati uvjete za prakticiranje aktivnog graanstva. Formalno postojanje stanovitih
prava, premda vrlo vano, zapravo malo vrijedi ako izostaje njihovo autentino uivanje.
Tipovi graanske participacije
Najee obraivani oblik prakticiranja aktivnog graanstva u suvremenim demokracijama su izbori. Izbori
su postupak kojim narod, demos, povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom tijelu. Izbori su,
dakle, uobiajeni mehanizam putem kojega suvremene demokracije biraju lanove svoga zakonodavnog
tijela. Izbori se mogu odvijati na razliitim razinama (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, nadnacionalnoj).
Vanost izbora u suvremenim demokracijama proizlazi iz ve spomenute injenice da su to predstavnike
demokracije. S obzirom na to da graani povjeravaju predstavnicima pravo upravljanja zajednicom na
razdoblje od, najee, etiri godine i da time predaju svoju sudbinu u ruke izabranih predstavnika,
sam in biranja oito je izuzetno vaan. Moe se rei da se u suvremenim predstavnikim demokracijama
pravo demosa da vlada najjasnije vidi upravo u trenutku izbora. Izbori su sredstvo graana da kazne ili
nagrade politiare za njihovo ponaanje, oni su veza izmeu graana i politiara, te, prema veini autora,
kljuni element demokracije.
Kakva je uloga graana nakon to izbori zavre? Neki teoretiari, ali i politiari, smatraju da glasovanje
na izborima treba biti jedini nain sudjelovanja graana u upravljanju zajednicom. Prema ovom stajalitu,
nakon to izaberu predstavnike koji e sljedee etiri godine upravljati dravom, graani se povlae u svoju
privatnu sferu, bavei se svojim privatnim poslovima i privatnim uicima. Ovi teoretiari svoje stavove
obino obrazlau time kako obini graani nisu dovoljno kompetentni da procjenjuju kompleksna politika
pitanja i probleme. Ovaj se prigovor graanima vrlo lako moe odbaciti pitanjem: ako drimo da je birako
tijelo nesposobno razmiljati o politiki vanim pitanjima zato vjerovati u njegovu prosudbu kad se radi
o izboru politikih predstavnika s tvrdnjama o vlastitoj kompetentnosti? Da ovakvi stavovi nisu samo
teorijska mogunost ve da postoje i u stvarnom politikom ivotu, svjedoi i izjava gradonaelnika Zagreba,
koji je u jednoj televizijskoj emisiji, na pitanje to misli o tome da se graani protive njegovim politikim
potezima, izjavio kako graani trebaju izraavati miljenje samo svake etiri godine na izborima (!).
Danas je u veini demokracija prihvaeno stajalite da su izbori samo jedan, iako najvaniji, oblik graanske
participacije. Dapae, veina demokratskih drava pokuava proiriti mogunost sudjelovanja graana u
politikom ivotu, pa smo tako svjedoci eeg koritenja elemenata neposredne, izravne demokracije. To
se prije svega odnosi na referendume i graanske inicijative.
19
TO? Sadraji GOO-a
U sluaju referenduma radi se o tome da graani glasovanjem direktno odluuju o nekom pitanju, a politiari
se potom, najee, moraju striktno pridravati odluke koju su izglasali graani.
Za razliku od veine drugih europskih demokracija ini se da hrvatski politiari nisu skloni koritenju
ovih elemenata izravne demokracije. O tome svjedoi odbijanje politike vlasti da raspie referendum
o hrvatskom pristupanju NATO savezu. Graanskim inicijativama graani nastoje ukazati na odreene
socijalne i politike probleme koje predstavnika tijela trebaju rijeiti. Postoje i drugi oblici graanske
participacije kao to su djelovanje u strankama, sudjelovanje u izbornim kampanjama, potpisivanje
peticija, sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima, graanski neposluh, itd. Jedan od oblika
graanske participacije jest djelovanje u udrugama civilnoga drutva. Civilno drutvo predstavlja prostor
dobrovoljnog, spontanog udruivanja graana koji tim putem nastoje ostvariti razliite ciljeve (politike,
ekonomske, kulturne, obrazovne, sportske, itd.). Organizacije civilnog drutva, dakle, imaju vrlo razliite
ciljeve, no sve obuhvaaju podruje u kojemu graani mogu iskazati svoje elje, potrebe i interese, te na
taj nain pridonijeti prakticiranju aktivnog graanstva.
Vanost graanske participacije
Brojna socioloka i politoloka istraivanja pokazuju da mnogim ljudima politika znai djelatnost prema
kojoj osjeaju mjeavinu cinizma, skeptinosti i nepovjerenja. Znaajan broj graana poima politiku kao
neto neasno i nemoralno, neto s im pristojan ovjek ne bi trebao imati posla. Ovi graani ne glasuju
na izborima i ne sudjeluju u drugim oblicima graanske participacije. Naroito zabrinjava injenica da je
meu njima znaajan broj mladih ljudi.
Ovakvo je stajalite za demokraciju opasno, jer je nesklonost sudjelovanju u suprotnosti sa samim temeljima
normativnog shvaanja demokracije prema kojem je upravo participacija glavna njezina karakteristika.
Demokracija kao vladavina naroda, u bilo kojem obliku, nezamisliva je bez participacije graana. Osim
toga, apatini graani nisu nepolitini graani, oni su graani koji ostavljaju stvari onakvima kakve jesu.
Problemi drutva u kojem ivimo nee se rijeiti politikom predaje i odustajanja, nego samo participacijom
i preobrazbom politike na nain koji omoguuje da djelotvorno oblikujemo i organiziramo nae ivote.
Thomas Jefferson (1743-1826) naglaavao je vanost participacije i njezin edukativni karakter. Sudjelujui
u procesu donoenja odluka koje utjeu na na ivot, uimo kako postati bolji graani i graanke te
demokrati. Pritom je vrlo vano da osvijestimo kako neemo uvijek biti na strani pobjednika, a donesene
odluke nee uvijek biti u skladu s naim eljama. Politika participacija donosi i pobjede i poraze, ali bitan
dio demokratske politike kulture jest spremnost da se i nakon poraza vratimo u politiku arenu i borimo
za nae interese i interese zajednice u kojoj ivimo.
Izbori
Zaepi nos i glasaj!, jingle na Radiju 101
Jedna od kljunih karakteristika modernih demokracija su kompetitivni izbori to znai da birai i
biraice imaju mogunost izbora izmeu vie kandidata i kandidatkinja te slobodu biranja to znai da
se svatko moe slobodno odluiti izmeu razliitih kandidata. Demokratski kompetitivni izbori su vani
jer legitimiraju politiku vlast i politiki sustav odnosno stvaraju povjerenje graana i graanki u vlast
i istovremeno slue kao kontrola vlasti. Izbori se mogu sagledati kao tehnika odnosno nain na koji se
20
0I: poglavlje:
uspostavljaju tijela vlasti. Oni se tehniki mogu odvijati na razliite naine, ovisno o zakonima pojedinih
drava. Zajedniko svim demokracijama jest da iz izbora proizlazi politiko vodstvo drave, da postoje
regulirana izborna pravila koja svim kandidatima i kandidatkinjama omoguuju jednak tretman te da su
izbori tajni i slobodni. Izborni sustav je ono to se razlikuje u pojedinim dravama.
Izborni sustavi meusobno se razlikuju prema podjeli na izborne okruge (jedinice), prema nainu glasovanja,
prema nainu izbornog nadmetanja (natjeu li se liste ili su kandidature pojedinane, te postoji li izborni
prag), prema nainu preraunavanja glasova u mandate i prema uincima na politiki sustav.
Hrvatski izborni sustav za parlamentarne izbore
Hrvatska ima razmjerni izborni sustav, to znai da stranka ili nezavisna lista razmjerno broju glasova
na izborima dobivaju odreeni broj zastupnika i zastupnica u parlamentu.
Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica koje se ne poklapaju u potpunosti s administrativnom
podjelom zemlje (npr. 3. izborna jedinica obuhvaa cijelo podruje Krapinsko-zagorske, Varadinske i
Meimurske upanije, dok 7. izborna jedinica obuhvaa podruje od zagrebakih etvrti pansko i Gajnice
do gradova Kastav i Novi Vinodolski u Primorsko-goranskoj upaniji). Postoji 11. izborna jedinica u kojoj
glasuju svi hrvatski dravljani i dravljanke koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj (znai oni koji
ive u npr. Bosni i Hercegovini, Njemakoj, Kanadi i ostalim zemljama) te 12. izborna jedinica, koju ini
cjelokupno podruje Republike Hrvatske za pripadnike nacionalnih manjina. U 10 izbornih jedinica unutar
Hrvatske trebao bi biti otprilike jednak broj biraa i biraica to osigurava da svaki glas vrijedi jednako.
Sukladno sadanjem Zakonu o izbornim jedinicama odstupanje broja biraa moe biti + - 5%.
U 10 izbornih jedinica unutar Hrvatske bira se ukupno 140 zastupnika/zastupnica (14 zastupnika
po izbornoj jedinici), u 11. izbornoj jedinici 3 zastupnika/zastupnica koji predstavljaju birae izvan
Hrvatske, a u 12. jedinici se bira 8 zastupnika/zastupnica nacionalnih manjina.
Na izborima se nadmeu zatvorene izborne liste (redoslijed kandidata/kandidatkinja na tim listama
utvruje politika stranka i on je nepromjenjiv).
Izborni prag za prvih 11 izbornih jedinica (prohibitivna klauzula) iznosi 5% to znai da ona lista koja
nije dobila minimalno 5% glasova ne ulazi u raspodjelu mandata odnosno ne moe dobiti ni jednog
zastupnika.
Glasovi za prvih 11 izbornih jedinica se u mandate preraunavaju DHondtovom metodom. DHondtova
metoda je jedan od najpoznatijih naina preraunavanja glasova u mandate, a radi se o tome da se
broj glasova koji su dobile pojedine liste dijeli s nizom djelitelja te se mandati dodjeljuju po najveim
brojevima/koeficijentima. Niz djelitelja je 1, 2, 3, 4, 5, do broja 14. U 11. izbornoj jedinici za tzv.
dijasporu broj glasova se dijeli s nizom djelitelja od 1 do 3.
Glasovi za zastupnike nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici preraunavaju se u mandate na nain
da je izabran kandidat/kandidatkinja s najveim brojem glasova biraa koji su glasovali. Ako dva ili
vie kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
21
TO? Sadraji GOO-a
Tko ima pravo glasa?
Pravo glasa na svim izborima u Hrvatskoj ima svaki punoljetni/a dravljanin i dravljanka Republike
Hrvatske koji/a nije lien/a poslovne sposobnosti. Pravo je i dunost biraa da na izborima glasuju jednom
i tajno. Nitko ne moe traiti od biraa objavu glasakog opredjeljenja te nitko ne moe biti pozvan na
odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga to nije glasovao.
Tko ima pravo kandidirati se i kako?
Kandidat ili kandidatkinja na izborima moe postati svaki/a punoljetni/a dravljanin odnosno dravljanka
Republike Hrvatske koji/a nije lien/a poslovne sposobnosti pri emu na izborima za lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu kandidat/kandidatkinja mora imati prijavljeno prebivalite na podruju opine,
grada i upanije za ije predstavniko tijelo se kandidira.
U hrvatskom izbornom zakonodavstvu na izborima za lokalna i podruna predstavnika tijela i parlament
natjee se putem kandidacijskih lista. Liste mogu predloiti politike stranke ili graani i graanke (tzv.
nezavisne liste). Konani broj i sastav kandidacijskih lista objavljuje Dravno izborno povjerenstvo najkasnije
16 dana od raspisivanja izbora.
Gdje i kako glasovati?
Svaki/a bira i biraica ostvaruje birako pravo na birakom mjestu sukladno svom mjestu prebivalita.
Svaki/a bira i biraica e 8 dana prije izbora primiti izvadak iz popisa biraa na kojem je navedeno birako
mjesto na kojem moe ostvariti svoje pravo glasa. Ukoliko se zatekne izvan mjesta prebivalita ili izvan
zemlje, drava je duna omoguiti ostvarenje prava glasa na drugim mjestima (npr. u diplomatsko-
konzularnim predstavnitvima).
Na izborima za hrvatski parlament birai i biraice glasuju za liste koje su istaknute u izbornoj jedinici
na ijem teritoriju imaju prebivalite (to znai da bira/biraica iz Splita glasuje za razliite stranake ili
nezavisne liste od onih za koje glasuje bira/biraica iz Osijeka). Izborne jedinice u hrvatskom se sluaju
ne poklapaju uvijek s granicama gradova, opina ili upanija. Ima 10 izbornih jedinica koje obuhvaaju
podruje Republike Hrvatske te 11. izborna jedinica u kojoj glasuju hrvatski dravljani koji imaju prebivalite
u nekoj drugoj dravi. Na lokalnim izborima administrativne jedinice opina, gradova i upanija podudaraju
se s izbornim jedinicama (to znai da osobe koje imaju prebivalite u Rijeci glasuju na izborima za gradsko
vijee grada Rijeke i za upanijsku skuptinu Primorsko-goranske upanije).
Da bi na birakom mjestu mogao/la ostvariti svoje pravo glasa mora biti upisan/a u biraki popis te
predoiti osobnu iskaznicu. Nakon to lanovi i lanice izborne komisije utvrde tvoje pravo glasa dobiti
e glasaki listi na kojemu su ispisane sve kandidacijske liste. Na birakom mjestu mora biti osigurana
tajnost glasovanja. Da bi tvoj glas bio pravovaljan mora zaokruiti redni broj ispred naziva liste za koju
eli glasovati. Nakon glasovanja svoj listi ubacuje u glasaku kutiju.
22
0I: poglavlje:
Stari i novi izazovi demokracije
Dopuna tekstu Politika pismenost prema predavanju Anke Kekez Kotro i Hrvoja Juria
7
Kriza suvremenih demokracija oituje se u sve niim razinama izlaska graana na izbore, erozijom drugih
oblika graanske participacije i izrazitom erozijom politikog povjerenja graana. U tom kontekstu razvijaju
se i zagovaraju novi oblici demokracije:
1. Participativna demokracija oituje se u irenju demokratskog naela na sfere ivota u kojima se
donose kolektivne odluke i ukljuivanje graana u procese donoenja odluka. Participacija moe biti
konvencionalna (tradicionalna i graanska) i nekonvencionalna (protestna).
Uinke participativne demokracije moemo vidjeti na primjeru Porto Alegrea
8
, grada u Brazilu koji je
80-tih godina XX. stoljea uveo participativno donoenje gradskog prorauna. Uvoenjem participativne
demokracije u upravljanje gradom, u Porto Alegreu se dogodilo:
Zgunjavanje civilnog drutva potaknutog participacijskim procesom
Stupanj participacije graana u procesu visok je i kontinuiran
Smanjenje korupcije, transparentan proces
Povezivanje graana i slubenika
Zaokret rashoda prema najsiromanijim gradskim regijama
Fokus na konkretne probleme
Izazovi participativne demokracije su: potekoe s odravanjem kontinuiteta javnih politika, proces
donoenja odluka je kompleksan i dugotrajan te postoji autoselekcija prevladavanje uloge udruenja.
2. Deliberativna demokracija stavlja fokus na proces promiljanja, argumentirane rasprave i osiguranja
prijedloga u rjeavanju kolektivnih problema. Odluke o javnim stvarima donose se kroz raspravu
graana sa spremnou sueljavanja argumenata i propitivanja vlastite pozicije. Naglasak je na pitanju
razboritosti odluka. Prema Fishkinu (2008) u deliberativnoj demokraciji:
graani su spremniji nadii politike razlike
graani su spremniji usvajati odluke koje e teiti konsenzusu i biti vie usmjerene na javno dobro
mogu se prikupiti znaajne preporuke za javne politike (formulacija)
Izazovi deliberativne demokracije mogu biti: osiguranje uvjeta deliberacije
9
(pretpostavke i standardi),
osigurati okruenje koje naglaava jednaku participaciju, obostrano uvaavanje i racionalno argumentiranje,
deliberacija se treba zbivati ve u parlamentu.
3. Asocijativna demokracija postavlja organizacije civilnog drutva kao sredinje aktere u novim oblicima
kolektivnog rjeavanja problema. Udruenja su ukljuena u sredinje zadatke upravljanja: stvaranje
politika, koordinaciju ekonomskih aktivnosti te praenje, administriranje i provedbu propisa.
7 Na treningu za usavravanje nastavnika za provedbu Graanskog odgoja i obrazovanja u organizaciji Centra za mirovne
studije i Mree mladih Hrvatske, Sljeme, 2013.
8 Prema Wright, Erik Olin (2010) Envisioning Real Utopias, London: Verso.
9 Premiljanje, razmatranje raznih mogunosti radi odluivanja; rasuivanje (prema: Hrvatski jezini portal, Novi Liber, d.o.o.
i Sveuilini raunski centar Srce).
23
TO? Sadraji GOO-a
Kao primjer asocijativne demokracije esto se istiu inicijative graana vezane uz smanjenje ekonomskih
nejednakosti, npr. Chantier de lconomie sociale - Quebec, Kanada. U Quebecu
10
se uspostavio stabilan
savez izmeu razliitih aktera ukljuenih u jaanje socijalne ekonomije, kao to su: organi vlasti zadueni
za to podruje, sveuilita, udruge i poslovni sektor. Oni imaju zajedniki cilj: formuliranje skupa javnih
politika za produbljivanje i irenje socijalne ekonomije Quebeca, izravno koordiniranje tih aktivnosti, te
utjecaj na proces, te praenje ishoda tih javnih politika.
Izazove asocijativne demokracije sreemo u: upravljanju i samoregulaciji udruenja, izvorima financiranja
udruenja autonomnosti, pojavi birokratskog korporativizma.
4. Direktna demokracija je oblik demokracije u kojem ljudi glasaju o drutvenim/politikim inicijativama
direktno, za razliku od predstavnike demokracije u kojoj ljudi glasaju za predstavnike koji onda glasaju
o drutvenim/politikim inicijativama. Ovaj oblik demokracije na minimum smanjuje jaz izmeu
subjekta demokracije i procedura demokracije.
U modelu direktne demokracije: odluke donose svi prisutni, rasprava je temelj donoenja odluka, potie se
bolja informiranost, pojedince se potie na angaman oko pitanja koja su vana za cijelu zajednicu, nema
voa pa tako niti njihove pristranosti jer odluke donose svi, odluke su donesene prema volji veine i prema
interesu veine, a ne pojedinih voa, na svakome je odgovornost pri odluivanju, ali i provedbi odluke,
mo odluivanja i upravljanja se vraa u ruke cjelokupne zajednice.
Pretpostavka za direktnu demokraciju su educirani, informirani i svjesni graani koji imaju integrirane
vrijednosti graanskog drutva.
Neki od izazova direktnoj demokraciji jesu dugotrajni procesi donoenja odluka, te mogua zloupotreba
odluka donijetih direktnodemokratskim putem nautrb prava i sloboda preglasane manjine. Primjer koji
se esto spominje je zaustavljanje gradnje minareta putem referenduma u vicarskoj, ime se ograniavaju
prava na slobodu vjeroispovjesti i prakticiranje vjere jednoj vjerskoj skupini.
Tipovi graanske participacije
11
U tekstu Berta alaja ve su navedeni najuvrijeeniji oblici graanskog sudjelovanja: sudjelovanje na
izborima, sudjelovanje u radu politikih stranaka i graanske inicijative. Donosimo jo neke specifine
primjere graanskog sudjelovanja s kojima moete upoznati uenike/ice ili s njima vjebati i poticati
sudjelovanje:
A) Djelovanje u predstavnikim strukturama mladih:
Vijea mladih su oblik samoorganiziranja mladih na dobrovoljnoj osnovi kroz povezivanje
odnosno umreavanje razliitih organizacija mladih i za mlade koje postoje na lokalnoj (gradskoj,
upanijskoj) razini.
Parlamenti mladih nevladine organizacije ili projekti nevladinih organizacija, kola ili lokalnih
vlasti ija je osnovna svrha edukacija mladih osoba o demokratskom graanstvu i poveanje razine
njihovog sudjelovanja u drutvu kroz lanstvo u tijelima ustrojenim po uzoru na parlament.
10 Prema Wright, E. O. (2010).
11 Iz predavanja Anke Kekez Kotro, na treningu za usavravanje nastavnika za provedbu Graanskog odgoja i obrazovanja,
Sljeme, 2013.
24
0I: poglavlje:
Savjeti mladih tijela koja djeluju pri lokalnoj i podrunoj samoupravi sastavljena od mladih osoba.
Krovna udruga mladih, koja je osnovana na naelima dragovoljnoga interesnoga udruivanja,
demokratskoga konstituiranja i upravljanja te programske otvorenosti, a koja okuplja veinu udruga
mladih i za mlade.
B) Djelovanje u organizacijama civilnog drutva
Civilno drutvo predstavlja prostor dobrovoljnog, spontanog udruivanja graana koji tim putem nastoje
ostvariti razliite ciljeve: politike, ekonomske, kulturne, obrazovne, sportske... Kunac (2006)
12
. Mnogi autori
13

smatraju organizacije civilnog drutva kljunim akterima demokratizacije... Vane su u osnaivanju
demokracije jer se suprotstavljaju autoritarizmu, provjeravaju dravu i ine je odgovornom graanima,
predstavljaju interese graanki i graana, omoguuju protok informacija, stimuliraju demokratsku
participaciju i unaprjeuju demokratske vrijednosti (Diamond 1994). Ovoj definiciji svakako treba dodati i
dimenziju drutvenog kapitala (Putnam 1993), pod kojom se podrazumijevaju karakteristike drutvene
organizacijekoja kod svojih lanova potie razvoj navika suradnje, solidarnosti i usmjerenosti na javno
dobro
14
... Organizacije civilnog drutva funkcioniraju kao pravni subjekt, registrirane su prema Zakonu o
udrugama, autonomne su u odnosu na dravu i donatore i aktivno djeluju u javnom i politikom prostoru.
Organizacije civilnog drutva u RH trebale bi zastupati vrednote sadrane u l. 3 Ustava RH: sloboda,
jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje
prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, vladavina prava, ouvanje prirode i ovjekova okolia, demokratski
viestranaki sustav.
C) Djelovanje kroz graanske inicijative, npr:
1. Potpisivanje peticija
2. Graanske inicijative za referendum
3. Sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima
4. Graanski neposluh
5. Zagovarake inicijative javno zagovaranje oznaava utjecanje drutvenih skupina na oblikovanje
socijalnih i politikih ishoda u vlasti i drutvu. Ono moe biti:
5.1 ZAGOVARANJE USMJERENO NA VLAST je djelovanje usmjereno na institucije javne vlasti tj. donositelje
i provoditelje odluka koje tei utjecanju na proces donoenja i provoenja politika.
5.2 ZAGOVARANJE USMJERENO NA DRUTVO je podizanje svijesti o odreenim pitanjima, mobiliziranje
glasa i djelovanja graana.
12 Prema Kunac, Suzana (2006) Vrijednost vrednota. Zagreb: B.a.B.e.
13 Prema: Blair, H. (1997); Diamond, L. (1994); Hulme, D. i M. Edwards (1997).
14 Navedeno prema: alaj (2006).
25
TO? Sadraji GOO-a
Ljudska prava
Autorica: Duka Pribievi Gelb
Ljudska prava poinju na malim mjestima, u blizini kue
tako blizu i na tako malom prostoru da se ono ne moe
vidjeti ni na jednoj karti svijeta. Sve dotle dok ta prava tamo
nemaju neki smisao, ona ga nee imati ni drugdje.
Eleanor Roosevelt
Povezanost s kurikulumom
Ljudsko pravna dimenzija u prvom obrazovnom ciklusu ukljuuje razumijevanje i osvjetavanje dostojanstva
osobe, ljudskih prava i sloboda u sklopu razreda, kole i lokalne zajednice, poticanje ravnopravnosti u odnosu
na dob, spol, etnike, rasne i druge razlike, suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja, usvajanje
opih pravila i pravnih normi kao instrumenata zatite prava uenika, suzbijanje drutvene iskljuivosti i
diskriminacije. Rad na ovim sadrajima ljudsko pravne dimenzije prote e se u svim obrazovnim ciklusima,
postepeno se irei prema nacionalnoj i meunarodnoj razini. Uz njih, u drugom i treem obrazovnom
ciklusu dodaju se potivanje vladavine prava te suzbijanje neljudskog i poniavajueg, nepotenog i
koruptivnog ponaanja. U etvrtom obrazovnom ciklusu, uz navedene sadraje - na pravima, slobodama
i odgovornostima se radi i na europskoj i meunarodnoj razini.
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava
Slubena definicija odgoja i obrazovanja za ljudska prava Programa za mlade Vijea Europe navodi da su to
...obrazovni programi i aktivnosti koje se usmjeravaju na promicanje jednakosti u ljudskom dostojanstvu,
zajedno s ostalim programima koji promiu uenje o interkulturalizmu, sudjelovanje i jaanje manjina.
Obrazovanje za ljudska prava je nastojanje da se, kroz spajanje sadraja i procesa, kod uenika svih uzrasta
razvije razumijevanje njihovih prava i odgovornosti, inei ih osjetljivima za prava drugih, i ohrabrivanje
odgovornog djelovanja kako bi se zatitila prava u svim kolama svijeta. Uzelac (2005).
Opa deklaracija o ljudskim pravima koja je 1948. godine proglaena zajednikom tekovinom:
svih naroda i drava, kako bi svaki pojedinac i svaki dio drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na
umu, pouavanjem i uenjem teili promicanju ljudskih prava i sloboda te progresivnim domaim i
meunarodnim mjerama osigurali njihovo ope i djelotvorno priznanje i potivanje, kako meu narodima
drava lanica Ujedinjenih naroda, tako i meu narodima na podrujima koja se nalaze pod njihovom
jurisdikcijom.
Umijee i sposobnosti u zatiti ljudskih prava i sloboda, u ouvanju ljudskog dostojanstva, u ostvarivanju
drutvene pravde i pravinosti, kao i u izgradnji demokratske graanske svijesti i demokratske kulture
postaju vano mjesto u procesu uenja. Naglasak je na razvoju svijesti uenika/ica o univerzalnosti,
neotuivosti, nedjeljivosti i mnogostrukosti ljudskih prava i sloboda, ali i na njihovom osposobljavanju za
aktivnu ulogu u promicanju i zatiti ljudskih prava. U sreditu je naelo ljudskog dostojanstva i integriteta
koje se povezuje s pet vrednota: sloboda osobe, demokratska participacija, jednakost mogunosti,
26
0I: poglavlje:
ekonomska jednakost i odrivi razvoj vrijednosni pristup
15
koji ljudska prava razumijeva kao integriran
sustav etikih naela na kojima se temelji ljudsko ponaanje. Isto tako prisutan je i rekonstruktivni pristup
koji je usmjeren na osnaivanje uenika/ica za pokretanje promjena promjene kolske klime i etosa, razvoj
demokratskog suodluivanja i suodgovornosti uenika/ica. Zato znaajnu panju treba posvetiti razvoju
vjetina i stavova koji vode konkretnim akcijama. Kroz upoznavanje meunarodnih i domaih standarda
ljudskih prava i mehanizama njihove zatite nastoji se osposobiti budue graane/ke za koritenje tog
znanja u cilju uklanjanja drutvene nejednakosti i diskriminacije.
Pravo na obrazovanje jasno kae da kolovanje mora poivati na jednakosti u pravima i dostojanstvu za
sva ljudska bia. Na takvoj jednakosti se moraju organizirati odnosi u drutvu koje potuje ljudska prava,
a organizirano poinju u kolskom okruenju. Prema Duerr, Spaji-Vrka, Ferreira-Martinis (2002) kola
treba biti ureena kao demokratska mikro zajednica koja jaa individualne i kolektivne kapacitete za
promjenu, horizontalno distribuira prava i odgovornosti svih, promie suradnju i partnerstvo na svim
razinama, nudi sigurnu i podravajuu okolinu, potie drutveno ukljuivanje i koheziju te osigurava
viestruke mogunosti za uenje i osobni razvoj.
U takvoj koli, nastavnik/ica s uenicima/ama razvija odnose koji se zasnivaju na potovanju i naelima kao
to su: dostojanstvo, sloboda, uzajamnost i sigurnost. Uenik/ica je razlog postojanja kolske institucije.
Meutim, on/a je na neki nain u inferiornom poloaju u koli jer postoji izvjesna neravnopravnost izmeu
nastavnika/ica i uenika/ica. Treba priznati da odnos uitelj uenik u svojoj biti inducira nejednakost
poloaja; ali uenik/ica na svaki nain ostaje jednak/a nastavniku/ici po pitanju osnovnih prava. Ljudska
prava upravo imaju za cilj reguliranje odnosa moi. Uenik/ica ima pravo biti sasluan/a i potovan/a.
To je potvrda njegove/njene jednakopravnosti sa svim lanovima kolskog kolektiva. Jednakopravnost
ukljuuje i pojam uzajamnosti koji se direktno dotie odnosa izmeu nastavnika/ica i uenika/ica. Svatko
mora sudjelovati u definiranju prava i kroz uzajamnu razmjenu odnosa stvarati pravila koja e tititi svakog
lana kolske zajednice. Stvaranjem osjeaja sigurnosti otvara se prostor sloboda i povjerenja. Ako se kola
moe smatrati mjestom gdje se odnosi zasnivaju na povjerenju, onda ona promatra svakog pojedinca kao
pravnog subjekta. Biti predmet prava znai moi uzeti rije, izraziti svoje ideje, svoje miljenje, pokazati
svoju suglasnost ili neslaganje, jednom rijeju, u potpunosti sudjelovati u odreivanju pravila igre. lanak
12. Konvencije o pravima djeteta u tu svrhu odreuje da u svakom pitanju ili proceduri koja se odnosi na
njega, dijete ima pravo slobodno izraziti svoje miljenje i vidjeti da je to miljenje uvaeno.
Uenje ljudskih prava ukljuuje: odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima pouavanje o meunarodnim
standardima i/ili oblicima krenja ljudskih prava, odgoj i obrazovanje za ljudska prava pouavanje o tome
kako potovati i tititi prava i odgoj i obrazovanje u ljudskim pravima stvaranje okruenja za uvaavanje
ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bia svih dionika odgojno-obrazovnog procesa. Uenje ljudskih
prava znai razumijevanje i prihvaanje naela jednakosti i dostojanstva meu ljudima, kao i angairanje
na potivanju i zatiti prava svih ljudi. Test za ovu vrstu znanja jest nain na koji djelujemo.
U procesu pouavanja valja potovati odreena naela:
Naelo realnosti svako uenje mora biti zasnovano na potrebama, interesima, iskustvima i
problemima svih sudionika.
15 Prema Reardom, B., u: Uzelac, M. (2006), 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak.
27
TO? Sadraji GOO-a
Naelo interaktivnosti kroz kombinaciju individualnih i grupnih aktivnosti, suradniko uenje,
razvijanje socijalne kompetentnosti i smisla za zajednicu, grupni i timski rad u kojem svi sudjeluju.
Naelo viesmjerne komunikacije i interakcije uenje se odvija kroz dijalog u kojem i uenici/ice i
nastavnici/ice dijele razliita razmiljanja, doivljaje i emocije u atmosferi meusobnog potovanja.
Naelo razvoja kritikih sposobnosti uenici/ice moraju razvijati kritike kapacitete za procjenu
(evaluaciju) ideja, osoba, i djelovanje na ozbiljan i odgovoran nain.
Naelo poticanja razvoja i izraavanja osjeaja metodologija pouavanja za ljudska prava je mogua
samo ako se uzmu u obzir osjeaji sudionika.
Naelo poticanja sudjelovanja dobar nain uenja je sudjelovanje u raspravama, istraivanjima i
sudjelovanje u donoenju odluka.
Naelo integracija uenje je najefikasnije kada su glava, tijelo i srce integrirani u proces uenja.
Naelo primjenjivosti svaki sadraj treba tematski pokrivati razvojne potrebe i probleme uenika
/ica i treba biti jezino prilagoen uenikoj dobi.
Prava djece
Prava djece prvenstveno trebaju znati oni koji ive i rade s djecom. Roditelji i uitelji imaju dunost upoznati
uenike/ice s njihovim pravima i obvezama sukladno uzrastu kognitivnom razvoju uenika/ica.
U razdoblju od 1.- 4. razreda kroz proces donoenja i prihvaanja razrednih i kolskih pravila stvara se
sigurno okruenje u kojem e se tititi ljudsko dostojanstvo, poticati samopotovanje i samopouzdanje
uenika/ica i razvijati odnosi temeljeni na ravnopravnosti i potovanju razliitosti, suradnje i osobne
odgovornosti.
Valja imati na umu da su djeca u razdoblju 5.-7. godine u fazi moralnog realizma
16
i potuju unaprijed
dogovorena pravila, ali im pristupaju vrlo kruto. Pravila shvaaju nepromjenjivima, ne preispituju smisao
ili ispravnost pravila, ak i onda kad im se pravila ne sviaju. Veina djece pokazuje tzv. objektivnu
odgovornost, to znai da pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne (fizike)
posljedice nekog postupka. Osobina ove faze je i bezuvjetna pravda, jednakost i potenje. Zbog vrstog
uvjerenja u nepromjenjiva pravila, djeca te dobi smatraju da svako krenje pravila mora biti kanjeno.
Zato u 1. razredu znaajnu ulogu u donoenju pravila imaju uitelji/ice. Pravila trebaju biti kratka, jasna i
u afirmativnom obliku, tj. trebaju imati afektivan ton koji izaziva ugodu. Trebaju biti razumljiva svakom
ueniku i povezana s njihovim pravima i obvezama u koli, obitelji, druenju i prijateljstvu.
Od 8. do 11. godine djeca poinju shvaati da su pravila rezultat dogovora meu ljudima kako bi jedni
drugima pomogli ili se zatitili. Potivanje pravila vie nije in uvaavanja tuih odredbi, ve osobna,
samostalna odluka o suradnji s drugim ljudima. Djeca smatraju da su pravila rezultat dogovora koji se
moe izmijeniti. Od 2. razreda pravila donose uitelji/ice zajedno s uenicima/ama sukladno razumijevanju
odreenih pojmova. Sudjelovanjem u postupku donoenja pravila i prihvaanjem osobne odgovornosti za
njihovo potovanje, postupno se razvijaju graanske kompetencije, a kroz povezivanje sa standardima
i instrumentima zatite ljudskih prava vlastite i meunarodne zajednice razvija se osjeaj drutvene
16 Prema Piagetovoj teoriji moralnog razvoja.
28
0I: poglavlje:
odgovornosti. Konvencija o pravima djeteta, Opa deklaracija o ljudskim pravima kao i svi ostali dokumenti
moraju biti pojmovno i jezino prilagoeni razvojnoj dobi uenika/ica.
Zbog vanosti razumijevanja Ope deklaracije o ljudskim pravima ve u ranoj kolskoj dobi, Komisija za
ljudska prava UN-a priredila je Opu deklaraciju pisanu jednostavnim jezikom.
Opa deklaracija o ljudskim pravima
17
1. Djeca se raaju slobodna i prema svakom djetetu trebao bi postojati jednaki tretman. Ona imaju razum
i svijest te trebaju jedno prema drugom postupati prijateljski.
2. Svatko se moe pozvati na pravo, bez obzira na:
razlike u spolu
razlike u boji koe
razliit jezik kojim govori
drugaije miljenje
vjeru koju ispovijeda
imovinu manju ili veu
roenje u razliitoj socijalnoj grupi
porijeklo iz druge zemlje
Nadalje, nije vano je li zemlja u kojoj ivi neovisna ili ne.
1. Ima pravo na slobodan i siguran ivot.
2. Nitko nema pravo ponaati se prema tebi kao robu i ti ne smije nikoga prisiljavati da tebi bude rob.
3. Nitko te nema pravo zlostavljati i muiti.
4. Treba biti pravno zatien na isti nain bilo gdje, kao i svatko drugi.
5. Zakon je isti za sve; treba se primjenjivati na isti nain prema svima.
6. Treba zatraiti pravnu pomo kada su ti povrijeena prava koja ti garantira tvoja zemlja.
7. Nitko te nema pravo uhititi i drati u zatvoru niti protjerati iz tvoje zemlje bespravno ili bez pravog
razloga.
8. Ako si podvrgnut suenju, ono mora biti javno. Ljudi koji ti sude ne smiju dozvoliti da bilo tko na njih
utjee.
9. Smatra se da si nevin dok se ne dokae suprotno. Ako si optuen za zloin, uvijek ima pravo braniti
se. Nitko te nema pravo osuditi i kazniti za neto to nisi uinio.
10. Ima pravo traiti zatitu ako netko pokua naruiti tvoj ugled, ue u tvoj dom, otvara tvoja pisma ili
smeta tebi ili tvojoj obitelji bez odgovarajueg razloga.
17 http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf
29
TO? Sadraji GOO-a
11. Ima pravo slobodno se kretati u svojoj zemlji. Ima pravo napustiti svoju zemlju, otii u drugu i vratiti
se u svoju zemlju onda kad ti to poeli.
12. Ako te netko povrijedi, ima pravo otii u drugu zemlju i zatraiti u njoj zatitu. Gubi to pravo ako si
nekog ubio i onda kada ti osobno ne potuje ono to je ovdje napisano.
13. Ima pravo pripadati nekoj zemlji i nitko te bez pravog razloga ne moe sprijeiti da pripada toj zemlji
ako to eli.
14. Kad osoba postane punoljetna ima pravo stupiti u brak i imati obitelj. U ostvarivanju ovog prava ni boja
tvoje koe, ni zemlja iz koje dolazi, ni vjera koju ispovijeda ne mogu te u tome sprijeiti.
a) Mukarci i ene imaju ista prava u braku te prilikom razvoda.
b) Nitko ne treba nekog drugog prisiljavati na brak.
c) Vlada tvoje zemlje treba tititi tebe i lanove tvoje obitelji.
15. Ima pravo posjedovati stvari i nitko ti ih nema pravo oduzeti bez valjanog razloga.
16. Ima pravo slobodno ispovijedati svoju vjeru, ima ju pravo promijeniti i prakticirati bilo sam, bilo s
drugim ljudima.
17. Ima pravo misliti to eli, govoriti to eli i nitko ti to ne bi smio zabraniti. Trebao bi imati mogunost
da svoje ideje takoer podijeli i s ljudima iz bilo koje druge zemlje.
18. Ima pravo organizirati mirna okupljanja ili sudjelovati u okupljanjima na miran nain. Pogreno je
prisiljavati nekoga da pripada bilo kojoj grupi.
19. Ima pravo ukljuiti se u politike aktivnosti tvoje zemlje, bilo osobnim ueem u upravljanju, bilo
podravajui politiara koji dijeli iste ideje s tobom. Za vlade se treba redovno glasovati, a glasovanje
treba biti tajno. Ima pravo glasa i svi glasovi trebaju biti jednaki. Takoer ima pravo, kao i svi ostali,
pristupa javnoj slubi.
20. Drutvo u kojem ivi treba ti pomagati da se razvije i maksimalno iskoristi sve prednosti (kulturu,
posao, socijalno blagostanje) koje se pruaju tebi i svim mukarcima i enama u tvojoj zemlji.
21. Ima pravo na rad, slobodan izbor zanimanja i na plau koja e ti omoguiti da izdrava tvoju obitelj.
Ako mukarac i ena obavljaju isti posao, za to trebaju biti jednako plaeni. Svi ljudi koji rade imaju
pravo udruivanja kako bi zatitili svoje interese.
22. Radni dan ne smije biti predug jer svatko ima pravo da se odmori i da ima plaeni odmor.
23. Ima pravo imati sve to ti treba: kako ti i tvoja obitelj ne bili bolesni ili gladni; kako biste imali odjeu
i dom; kako biste imali osiguranu pomo u sluaju da ostanete bez posla, ako ste bolesni ili stari, ako
vam je suprug/a preminuo/la, ili ako ne zarauje dovoljno za ivot iz bilo kojeg razloga, a ne moe
ga sprijeiti. Majke i njihova djeca imaju pravo na posebnu njegu. Sva djeca imaju jednako pravo na
zatitu, bez obzira jesu li njihove majke bile udane kad su roena ili ne.
24. Ima pravo ii u kolu i svi trebaju ii u kolu. Osnovno obrazovanje treba biti besplatno. Ima pravo
izuiti zanat ili nastaviti obrazovanje dokle god eli. U koli ti treba biti omogueno da razvije sve
svoje talente i trebaju te uiti da se slae s drugima, koje god oni bili rase, vjere ili iz koje god zemlje
dolazili. Tvoji roditelji imaju pravo odabrati kako i to e uiti u koli.
30
0I: poglavlje:
25. Ima pravo da u svojoj zajednici sudjeluje u umjetnosti i znanosti i svakom dobru koje one proizvode.
Tvoja djela kao umjetnika, pisca ili znanstvenika trebaju biti zatiena i trebao bi moi napredovati
zahvaljujui njima.
26. Da bi se tvoja prava potovala mora postojati poredak koji e ih tititi. Ovaj poredak treba biti i lokalni
i svjetski.
27. Ti ima dunosti prema zajednici u kojoj se tvoja osobnost jedino u potpunosti moe razviti. Zakon
treba garantirati ljudska prava. Treba dopustiti svima da potuju druge i da budu potovani.
28. Ni u kojem dijelu svijeta, ni u kojem drutvu, ni jedno ljudsko bie ne smije si dopustiti da svojim
postupcima ugroava prava o kojima ste upravo itali.
Iznad 11. godine djeca mogu stvarati nova pravila. Sposobna su zamiljati razliite situacije do kojih
moe doi i stvarati pravila koja e tada vrijediti. U toj fazi djeca poinju svoje moralno rasuivanje iriti
s osobnog na drutveni i politiki plan. Tada poinje zanimanje za opa moralna pitanja poput zatite
okolia ili pomaganja beskunicima. U razdoblju adolescencije, za uenike/ice su kljuni sljedei pojmovi
i vrijednosti: sloboda, pravda, jednakost, pravednost. Spremni su problematizirati teme o predrasudama
i diskriminaciji, siromatvu i gladi, etnocentrizmu, rasizmu, seksizmu. Prepoznaju povrede ljudskih prava
poevi od sebe, obitelji, susjedstva, kole, drutva, drave do svijeta u cjelini. Mogu se aktivno angairati
na zatiti ljudskih prava, samostalno i u suradnji s drugima.
Uenje ljudskih prava u srednjoj koli treba se fokusirati na razumijevanje osobne odgovornosti svakog
pojedinca za stanje ljudskih prava u njegovom bliem i irem okruenju na koje moe utjecati. Odgovorna
je svaka osoba koja ima mogunost izbora u donoenju odluka, odnosno odabira svojih postupaka, uzimajui
u obzir koje e posljedice njen postupak imati na druge osobe koje ukljuuje. Svako pravo ima odgovarajuu
odgovornost.
U etvrtom obrazovnom ciklusu tematski se problematiziraju masovna krenja ljudskih prava i zloin
iz mrnje kao to su etnocid, genocid, homofobija, antisemitizam, tortura, politika represija, globalna
zloporaba okolia. Ako nastavu temeljimo na doivljajnom, iskustvenom uenju, u razredu je vano stvoriti
klimu povjerenja kako bi mladi koji imaju predrasude i mrnju o njima poeli otvoreno govoriti i kako bi
postali svjesni da su to iskrivljene slike o Drugome.
Ljudska prava proizlaze iz ljudskog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bia i ona su univerzalna svojstvena
svakom ljudskom biu bez obzira na socijalni poloaj, obrazovanje, spol, dob, nacionalnost, vjeru, rasu itd.
Ta su prava neotuiva ne moe ih se nikome oduzeti ili ih se nitko ne moe odrei, te jednaka svatko
ima ljudska prava u istoj mjeri. Ljudska prava temelje se na naim potrebama.
31
TO? Sadraji GOO-a
Dopuna tekstu o ljudskim pravima: Rodna ravnopravnost
U kurikulumu GOO-a rodna ravnopravnost se ne navodi eksplicitno kao zasebna strukturna dimenzija,
ve je integrirana u dimenziju ljudskih prava. Adresiranje rodne ravnopravnosti u nastavi znai primjerice
skrenuti panju uenicima/cama na uzroke i posljedice rodno uvjetovanog nasilja i prevenciju istog, posebice
kada ono obuhvaa i fiziko i strukturno nasilje prema djevojkama, mladiima, osobama homoseksualne
orijentacije i/ili transrodnim osobama. Da bi radili na transformaciji rodnih stereotipa i na prevenciji rodno
uvjetovanog nasilja vano je razumjeti ideju rodne ravnopravnosti stoga ovaj krai tekst posveujemo ovom
podruju. Dimenzija rodne ravnopravnosti najue je vezana uz ljudsko-pravnu i drutvenu dimenziju GOO-a.
Budui je ona nerijetko kulturoloki detereminirana i razliite joj kulture daju razliite interpretacije, za
ovu priliku rodnu ravnopravnost gledamo iz zapadnoeuropske perspektive. Europska povelja o rodnoj
ravnopravnosti na lokalnoj razini (Povelja Vijea europskih opina i regija, 2006 ), usvojena od strane
30-tak europskih zemalja, daje sljedeu definiciju rodne ravnopravnosti relevantnu za graanski odgoj i
obrazovanje: Rodna ravnopravnost pretpostavlja da u jednom drutvu, zajednici ili organizaciji postoje
jednake mogunosti za ene, mukarce i osobe drugaijih rodnih identiteta da doprinesu kulturnom,
politikom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogunosti da uivaju sve koristi
i dobrobiti od napretka jedne zajednice.
Temeljem ove definicije, rodna ravnopravnost se definira i u hrvatskom kontekstu: Rodna ravnopravnost
znai da i mukarci i ene uivaju isti status i imaju jednake uvjete za realizaciju svih svojih potencijala
da bi pridonijeli politikom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju njihovih ekonomija/drava i da
bi imali koristi od rezultata... Rodna ravnopravnost je neophodna za postizanje odrivog razvoja i moe
biti postignuta samo kroz partnerstvo. Ravnopravnost izmeu ena i mukaraca nije odvojeno pitanje ni
jednog spola, ve je uvjet drutvene pravde i jedini put izgradnje samoodrivog, pravednog i razvijenog
drutva, te ostvarivanja ljudskih prava unutar njega. (Broz, 2013.)
Diskriminacija ena u sadanjosti i kroz povijest, kao i svi oblici nasilja nad enama (i mukarcima, ur.)
ine napad na njihova osnovna ljudska prava navedena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima
te povredu njihova ljudskog dostojanstva onemoguujui istodobno puno uee ena u drutvenom i
ekonomskom razvitku. Razlika izmeu ena i mukaraca se kroz ljudsku povijest manifestira kao dominacija
mukaraca. Dominacija je rezultat drutveno uvjetovanog ponaanja, a utemeljena je na moi koja proistie
iz nezasluenih drutvenih prednosti i mukarcima dodijeljenih prava na dominaciju. (izvor: www.cesi.hr)
Feministika teorija i praksa pokazala je kako mukarci i ene nisu prirodne ili bioloke kategorije
ve rezultat historijskih, politikih, ekonomskih i drutvenih utjecaja. Stoga je i prouavanje maskuliniteta
vano podruje interesa feministike teorije. Feminizam je ukazao na injenicu da razumijevanje rodnih
odnosa mora posebnu panju posvetiti odnosima mo. Transformacija rodnih odnosa... znai ne samo
promjene u ivotima ena ve podrazumijeva i promjene kod mukaraca. Bijeli (2011)
Navedeni tekst rasvjetljava tek nekoliko argumenata zato je podruje rodne ravnopravnosti vano
analizirati i dekonstruirati, ali takoer i nuditi rjeenja za integraciju rodno osjetljivih i pravednijih obrazaca
u obrazovne i druge javne politike.
32
0I: poglavlje:
Temeljni sadraji drutvene dimenzije
graanskog odgoja i obrazovanja
Autorica: Maja Uzelac
Ono to imamo je nekakva formacija sukoba,
a ono za im tragamo je transformacija sukoba:
izmeu se nalazi dinamika sukoba, odnosno ivotni ciklus sukoba.
Johan Galtung
Povezanost s kurikulumom:
U okviru ove dimenzije, uz dva kljuna pojma - drutvenost i pripadanje drutvenim grupama, u svim
obrazovnim ciklusima nalaze se sljedei osnovni sadraji predvieni kurikulumom:
komunikacijske kompetencije
naela i oblici grupnog rada: timski rad, procesni rad, volonterski rad, drutvena solidarnost (na
svim razinama: u razredu, koli, iroj zajednici)
upravljanje razredom kao grupno-dinamikim procesom
rad na sukobima
Drutvenost i pripadanje drutvenim grupama
ovjek je po svojoj prirodi drutveno bie tvrdili su ve grki filozofi. Aristotel kae da drutvo prethodi
individui, a onaj tko ne moe ili ne treba ivjeti u zajednici ili je ivotinja ili bog. Drutvenost se oituje
kroz razliite razine i polja: subjektivno (u polju psihikog kroz razliite odnose s drugima i kroz potrebu
za pripadanjem), objektivno socijalno, ekonomsko, politiko (kroz razliite socijalne strukture, institucije
i procese, ali uvijek kroz sustav socijalnih poloaja i uloga), povijesno, religijsko i mitoloko.
Drutvenost doivljavamo iskustveno kroz pripadanje razliitim drutvenim grupama tijekom svog ivota.
Raamo se u obitelji, ulazimo u dobnu grupu u vrtiu, imamo grupu za igranje u susjedstvu, klapu prijatelja,
razred u koli, plivaki klub, struno drutvo, grupu za podrku enama- samohranim majkama, muziciranje
u kvartetu, grupu nepuaa itd. Drutvo kao takvo temelji se na postojanju razliitih drutvenih grupa,
od obitelji do nacije.
lanovi grupe su u uzajamnom odnosu, a to znai da svaki lan utjee na drugog lana i pod utjecajem je
svakog drugog lana. U grupi se razvijaju uloge i statusi lanova, a dakako i norme ponaanja i vrijednosna
orijentacija. Znaenje grupne pripadnosti je veliko. Pojedinac se razvija kroz odnose s drugima, tako da je
grupa temelj procesu socijalizacije, osobnom razvoju i formiranju linosti.
Prema Borisu Petzu (1992) grupa je skupina vie osoba iji odnosi imaju sljedea obiljeja: meu lanovima
postoji interakcija, oni participiraju u sustavu meusobno povezanih uloga i poloaja, postoje grupne norme
i pravila koja odreuju ponaanje lanova u grupi, lanovi imaju osjeaj grupne pripadnosti i stabilnosti.
Osim pripadanja lanovi imaju i iskustvo odvajanja, nezavisnosti.
33
TO? Sadraji GOO-a
S uenicima/ama to moete obraditi ovako: Kojim sve drutvenim grupama pripadamo kao mladi sada dok
smo u (tom i tom) razredu? Koje sve grupe prepoznajemo u drutvu?
Ljudi stvaraju sloene drutvene strukture koje se mogu dijeliti u suradnike i natjecataljske, no gledano
kroz povijesni kontinuum kljuni je antagonizam u strukturi sistema. Kinezi, Grci, Egipani, Rimljani,
Babilonci ... sve ove civilizacije imale su odreeno vertikalno ureenje i sistem koji je vodila grupa ljudi s
nekom karizmatskom osobom na elu. Oni su donosili sve vane odluke, oni su vladali, a s druge strane
su bili svi oni podreeni koji su izvravali odluke i odravali cijeli sistem.
O stanju drutvenosti u Republici Hrvatskoj
Postojea globalna ekonomska kriza i nai posebni procesi tranzicije kombinirani s ratnim i poslijeratnim
osiromaenjem stanovnitva, ekonomskim gubicima i nezaposlenou proizvode osjeaj socijalne
nesigurnosti i desocijalizaciju. Depolitizacija drutvenog ivota ima porijeklo jo u ranijoj tradiciji zatvaranja
politikog odluivanja van dosega bilo ije kontrole. Ti procesi imaju za posljedice:
nedostatak smisla za javno djelovanje, nepoznavanje funkcioniranja demokratskog sistema
- politikog sistema i procedura, nedostatak formiranja volje i donoenja odluka, nedostatak
sposobnosti za razraivanje alternativnih rjeenja i njihovo plasiranje kao politikih zahtjeva, u
kompeticiji s drugim politikim stavovima.
18
Pored navedenog, danas u javnosti, u svim politikim raspravama, kao i meu drutvenim kritiarima,
prevladava nezadovoljstvo drutvenim poloajem i siromatvom veine stanovnitva, funkcioniranjem
vlasti, korupcijom, a neto manje stanjem ljudskih prava ili nedemokratinou veine dravnih institucija
i sistema vladanja.
Graanska i politika kultura graana Hrvatske oituje se ovdje kao i u ostalim malim dravama-nacijama,
od poetka tranzicije do danas, u izraavanju ksenofobije kroz pozicioniranje mi oni, od nogometnih
utakmica i sportskih navijanja do bezrezervnog prihvaanja svih (domaih) etnopolitika koje su populistike,
a ne graanske naravi. U etnopolitikoj interpretaciji civilne akcije tumae se kao dogaanje naroda,
kao bunt i prosvjedi na ulici, a ne kao zahtjevi za provoenjem zakona i vladavine prava, monitoriranje
procedura i postupaka obnaatelja vlasti. Sfera politike se ne razumijeva kao sfera reguliranja i olakavanja
ivota, djelovanja na rjeavanju problema/pitanja od opeg ili javnog interesa.
Javni interes je dravni ili opi interes to su pojmovi koji se obino koriste u politikim raspravama o
ekonomskoj politici kada se ele oznaiti koristi ili prednosti zajednice kao cjeline za razliku od privatnih ili
osobnih interesa. Pojam ima politike, etike i emotivne konotacije, ali ekonomisti mogu ispitati i njegove
ekonomske implikacije. Nijedan ekonomist ne bi podrao stav da se sredstva upotrijebe u korist privatnog
interesa ako je to u sukobu s opim interesom cjelokupne zajednice.
19
Ekonomisti raspravljaju o tehnikoj
efikasnosti ili efektivnosti usluga i grana proizvodnje koje bi trebale biti kontrolirane u interesu javnosti.
Vlast se kroz represivno djelovanje i utjecaj na medije esto voli koristiti frazom djelovanja u javnom
interesu ili zbog opeg dobra ili u nacionalnom interesu kao i u interesu Hrvatske. No te sintagme
esto prikrivaju privatni, osobni interesi.
18 Dvornik, Sran, Uzelac, Maja (ur.) (2003) Dileme obrazovanja za demokraciju. Zagreb: HBS, str.126
19 Babac, Branko (2004) Upravno pravo: odabrana poglavlja iz teorije i praksisa. Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, Pravni fakultet u Osijeku, str.43-49.
34
0I: poglavlje:
Kako ete testirati to je javni interes? Javni interes je interes koji koristi svima i ne teti nikome (ili
teti svima jednako) u drutvu. I to je test.
S uenicima/ama to moete obraditi ovako: Sve to vam padne na pamet kao javni interes moete testirati
provlaenjem vlastite hipoteze kroz ovu definiciju pa ako su oba uvjeta potvrdna, vjerojatno se radi o
javnom interesu.
Tri kljuna uvjeta graanskog djelovanja
Osnovni cilj pouavanja i uenja graanskih kompetencija nije samo u popisu demokratskih prava i sloboda
ili opisu povijesnih ili aktualnih nacionalnih i svjetskih politikih zbivanja, nego u promjeni ponaanja
pojedinca u skladu s naelom dostojanstva osobe i vrednotama demokratske zajednice. Kljuno je graanski
djelovati, ne samo verbalno zastupati graanske vrednote. Ako se pak testiraju graanske vrednote, onda
testirajte koliko pojedinci toleriraju poglede ili miljenja s kojima se ne slau.
Kurikulum GOO odredio je koje su to kljune kompetencije politike ili graanske pismenosti. One su
objedinile kljuna znanja i vjetine koji odgovaraju glavnoj svrsi uenja za demokratsko graanstvo:
promicanju, jaanju i zatiti demokratske kulture prava i odgovornosti. To pretpostavlja svjesno i odgovorno
sudjelovanje u ivotu zajednice, dakle ne samo poznavanje demokratskih institucija i ljudskih prava nego
i prakticiranje demokracije. Ovo pak podrazumijeva odreeni stupanj smisla za socijalno (osjeaja za
zajednicu) odnosno vrijednosni sustav u kojem ne dominiraju samo pojedinani i partikularni interesi.
Ali kako usaivati stavove, odnosno vrijednosti koje su slabo zastupljene u naem okruenju?
Potrebe: Razlika izmeu potreba i elja, pojedinanih i zajednikih potreba, partikularnog privatnog
i javnog opeg interesa.
Sami graani, bili mladi ili stari, moraju najprije znati izraziti svoje potrebe, a to pak znai:
1. znati razlikovati potrebe od elja; 2. znati razlikovati osobne, individualne potrebe od zajednikih/opih
potreba (vidi radni list s tablicama), 3. te znati djelovati na ostvarenju zajednikih i opih potreba, tj.
pretvoriti ih u politike zahtjeve, kako bi mogli stvoriti bolje uvjete i za ostvarenje individualnih potreba
i interesa.
S uenicima/ama to moete obraditi ovako: Prema primjerima koji su prikazani tablicom, navedite svoje
tri konkretne individualne potrebe i u odnosu na njih odgovarajue zajednike potrebe.
20
INDIVIDUALNE POTREBE
Trebam negdje
raditi.

Htio/htjela bih nastaviti

studirati sociologiju.

Htjela/htio bih vidjeti manje

otpada u svojoj ulici.
ZAJEDNIKE POTREBE
Politika zapoljavanja mora imati prioritet
u planiranju javnih politika.

Htio/htjela bih da postoji vie stipendija za nastavak

obrazovanja u polju drutvenih znanosti.

Htjela/htio bih da se sami graani ukljue u

rjeavanje problema istoe u kvartu/naselju.
20 Primjere prilagodite dobi uenika.
35
TO? Sadraji GOO-a
Ovaj pristup podrazumijeva demokratizaciju kole i obrazovanja onako kako ih definira projekt uenja za
demokratsko graanstvo Savjeta za kulturnu suradnju Vijea Europe, u kojem se kao tri kljuna uvjeta
graanskog djelovanja imenuju osnaivanje, participacija i razvijanje drutvene odgovornosti uenika/ica.
to znai osnaivanje? To je proces razvijanja osobne i grupne kompetencije kako bi se mogle donositi
odluke (osobni i zajedniki projekti). To je proces koji mlade vodi do spoznaje da neto mogu, dok su prije
toga mislili da ne mogu.
Participacija u koli, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu znai prakticiranje moi kroz
uenje i odgovornost za vlastito uenje i kolovanje (to odabiru za prioritet u uenju, koliko i kada e uiti,
gdje e se ukljuivati u izvannastavne aktivnosti ili u nositelje nekih uloga pri organizaciji uenikih i
kolskih zbivanja (izleta, natjecanja, kola u prirodi, suradnja s drugom kolom, lokalnom zajednicom i sl).
Drutvena odgovornost uenika/ica je proces razvijanja i noenja suodgovornosti pomou razliitih strategija
suradnje roditelja i kole, uenika i nastavnika (zajednika izrada kodeksa razreda i kole, usuglaavanje
kriterija ocjenjivanja meu nastavnicima, vrnjaka medijacija).
S uenicima/ama to moete obraditi ovako: Opiite konkretne korake u demokratizaciji vaeg razreda!!!
Imenujte neke stavove i miljenja svojih kolega iz razreda s kojima se ne slaete, te koliko ste se esto s
njima, svojim vrnjacima, sukobljavali tim povodom ili bez povoda.
Ope uiteljske kompetencije i drutvena dimenzija
graanskog odgoja i obrazovanja
Kompetencija (osposobljenost, strunost) je spoj znanja, vjetina i stavova (ponaanja) usmjeren na
djelotvorno rjeavanje problema i obavljanje neke zadae da bi se ostvario eljeni cilj. Danas vie niije
znanje, ma koliko bilo veliko, samo po sebi nije jamstvo njegove kompetencije ako nije popraeno vjetinama
i stajalitima kojima se legitimiramo u problemskim situacijama i primjenjujemo ih u realizaciji zadanih
ili eljenih ciljeva.
Lisabonskim su dogovorom u EU definirana tzv. podruja kljunih kompetencija koje treba razvijati u
uenika/ica:
komunikaciju na materinskom jeziku,
komunikaciju na stranom jeziku,
matematiku pismenost, kompetencije u podruju znanosti i tehnologije,
digitalnu kompetenciju,
uiti kako se ui,
meuljudsku, interkulturnu i socijalnu kompetenciju,
poduzetnost i inovativnost,
graansku kompetenciju.
Lisabonski ugovor, punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji
i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, meunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca
2007. godine i stupio na snagu 01. prosinca 2009. s ciljem rjeavanja pitanja daljnjeg institucionalnog
36
0I: poglavlje:
funkcioniranja Europske unije. Lisabonski ugovor dopunjuje postojee ugovore o Europskoj uniji i Europskoj
zajednici, ne zamjenjujui ih. Navedene kljune obrazovne kopetencije dio su ugovora. (op. ur.)
Budui da je kompetencija spoj znanja, vjetina i stavova/ponaanja usmjeren na djelotvorno rjeavanje
problema i obavljanje neke zadae da bi se ostvario eljeni cilj, kompetencije nisu isto to i podruja, niti
su ograniene njima. Spomenuta su podruja samo (nepotpun) popis kolskih predmeta u zemljama EU u
kojima se provjeravaju uenike kompetencije.
Komunikacijska je kompetencija, primjerice, temelj svih osam pobrojenih podruja i velika je pogreka
vezivati je samo za hrvatski ili samo za strani jezik. Zato se uiteljske kompetencije ne razvijaju na strunim
aktivima pojedinih predmeta, nego na razini uiteljskoga vijea jer sve su kompetencije potrebne svim
uiteljima.
Mogue nejasnoe oko kompetencija u praksi se mogu pojaviti zbog nepreciznosti kojom su se preklopila
znaenja dvaju termina: podruja kljunih kompetencija i kljune kompetencije.
Od svih problema nastavnika, problemi s didaktikim i metodikim inovacijama gotovo da su najlake
rjeivi. No pogledajmo polje ili bolje rei polja u kojima je uiteljima hitno potrebna pomo: od vjetina
suoavanja s problemima u koli i kolskom okruenju, preko kvalitetne (uspjene) komunikacije (s
roditeljima i uenicima), upravljanja razredom (kao posebnom vrstom grupe), zajednikoga planiranja,
umijea davanja povratne informacije ( feedbacka) i umijea ocjenjivanja te umijea samoprocjene znanja,
vjetina i stavova, do umijea izrade kolskoga kurikuluma te razvijanja specifinih uiteljskih mentorskih
i trenerskih vjetina. Svi su pobrojeni problemi zapravo problem opih uiteljskih kompetencija. Meu
njima neke spadaju u tzv. drutvenu dimenziju GOO-a.
Drutvena dimenzija GOO-a ponajvie se odnosi na komunikaciju, umijee voenja grupe (razreda), grupni
i timski rad i transformaciju sukoba.
Komunikacijska kompetencija: od empatije do asertivnosti
Kada bi oznaili koja znanja, koje vjetine i koje stavove ova kompetencija sa sobom nosi kao znanje
bi dobili dva kljuna pojma: empatija (razumijevanje osjeaja i potreba druge osobe koji stoje iza rijei) i
asertivnost (izraavanje svojih osjeaja i/li potreba ne vrijeajui osjeaje i potrebe druge osobe).
Vjetine koje su ovdje nune, najvanije i koje se presijecaju ili pretapaju jedna u drugu su:
aktivno sluanje, parafraziranje, preoblikovanje, saimanje, otvorena i zatvorena pitanja, Ja- i Ti- poruke,
dekodiranje i obesnaivanje/neutraliziranje emocija.
Stavovi koje voljno i svjesno izabiremo su: ohrabrivanje, prihvaanje i priznanje Drugoga.
Polazite i logika razvoja te kompetencije opisana je neto opirnije i uz konkretne primjere dijaloga.
U naoj tradicionalnoj obitelji kao i u koli uvrijeen je negativan ili procjenjivaki nain miljenja i gledanja
na stvari i ljude. Lake nam je govoriti o onome to nam se ne svia ili to ne valja (bilo kod nas ili kod
drugih), no o onome to nam se svia ili to je dobro. Oni koji rade s drugim ljudima (odgojitelji, pravnici,
lijenici, uitelji, poslodavci, upravitelji itd.) rijetko hvale svoje blinje i one s kojima rade. Ako zaponu s
pozitivnim, to je najee zato da bi istakli onaj ali i ocjenu koja slijedi. Ocjenjivaki pristup sebi i drugima
istie negativnosti. To znai da se najprije fokusiraju slabosti, grijesi, nesposobnosti i neuspjesi osobe, a tek
37
TO? Sadraji GOO-a
onda (ako uope) njena postignua, vrijednosti i sposobnosti. Takvu paradigmu veina nas razvija i usvaja
tijekom ivota kao svoju vlastitu vrijednosnu paradigmu iz koje proizlaze naa gledita i nae ponaanje.
Kada drugima, osobito mladima u koli i obitelji, pristupamo na taj nain, onda se naa komunikacija tj.
naa reakcija na njihovo ponaanje, svodi na jednu od sljedeih poruka:
prigovor, zahtjev, naredba, neprihvaanje, kritika, opomena, prijetnja, savjet, usmjeravanje, prodika,
pouka, predavanje, analiza, dijagnoza, dokazivanje, uvjeravanje, omalovaavanje, grdnja, ukor,
ismijavanje itd.
Za mladu osobu takav govor moe imati razoran uinak. No umjesto toga moemo koristiti govor koji ima
konstruktivan uinak, jer izraava drugaiji odnos i nosi drugaiju poruku. Dok sluamo bez prekidanja
te izriemo razumijevanje, druga osoba doivljava prihvaanje i ohrabrenje. To je umijee empatije,
suosjeajnog razumijevanja, koje poiva na nekoliko naela:
1. Premda svatko od nas eli biti shvaen, poinjemo od sebe. Nastojte vi prvo shvatiti, a onda biti
shvaeni. Znai da VI zapoinjete s aktivnim sluanjem.
2. Aktivno sluanje znai dekodiranje osjeaja i potreba druge osobe (ono to je iza rijei).
3. Na tu poruku odgovaramo govorom prihvaanja, tj. prihvaamo osjeaje osobe kakvi god bili ili koliko
god bili razliiti od onoga to mi mislimo da bi osoba trebala osjeati.
4. Osoba iz nae reakcije/govora ita imamo li u nju povjerenje da je sposobna upravljati svojim emocijama,
samostalno donositi odluke i pronalaziti vlastita rjeenja za svoje probleme. Ako to uje, dobiva
ohrabrenje/osnaenje, zna da je potujemo kao osobnost.
5. Ponavljamo i saimamo to je osoba rekla uz spominjanje njenih osjeaja (kasnije i potreba).
Pored tih naela, u govoru postoje i tzv. otpirai vrata: to su nai odgovori na neije rijei koji ne sadre
nikakve ideje, prosudbe ili osjeaje, ve otvaraju osobi vrata pozivaju ih da podijele svoje ideje, osjeaje,
zakljuke o neemu. To su, na primjer, ovakve formulacije: Priaj mi o tome. Htio bih uti o tome malo
vie. Ajmo jo malo razgovarati o tome. to si doivio dalje? Bi li htio razgovarati o tome? Hajde
da ujem to hoe rei. To izgleda kao da je neto tebi vano. ini mi se da ima rei neto to ti je
vano. itd.
DIJETE MAJKA
Glad
Kod
Kad e ta veera?
Proces
kodiranja
Dijete je gladno.
Proces
dekodiranja
AKTIVNO SLUANJE
Jako si gladan (gladna).
38
0I: poglavlje:
No uinkovitija metoda od otpiraa vrata je ona kako drati vrata otvorena. Ovdje je najjednostavnija
shema dekodiranja kojim otkrivamo ono to je iza rijei osjeaji i potrebe primjer razgovora majke
i djeteta (jer majka najpaljivije, s empatijom, slua svoje dijete i to pokazuje). Slijedi primjer aktivnog
sluanja (iz knjige Thomasa Gordona Kako biti uspjean roditelj (1970):
Majka: Kasno je. Ugasi svjetlo i poi na spavanje.
Danko: Ne idem spavati.
Majka: Ve je kasno. Brinem se da e sutra biti umoran.
Danko: Ja NE idem spavati.
Majka: Hajd, kasno je. A ja u malo sjesti na tvoj krevet i ostati kraj tebe prije nego krenem prati sue.
Danko: Daj mi tu knjigu. I ne gasi svjetlo. Idi van. Ne trebam te. Neu spavati. Mrzim te.
Majka: Ba si jadan i ljut!
Danko: Mrzim kolu. I nikad ne idem vie u kolu.
Majka: Sit si kole.
Danko: Uasno je dosadna. Nisam dobar u koli. Nita ne znam. Ne znam matematiku. Trebao bih biti u
drugom, a ne u treem razredu.
Majka: Matematika ti je dosta teka.
Danko: Nije. Lagana mi je. Samo mi se ne da raditi.
Majka: Aha.
Danko: Volim igrati nogomet. Mnogo mi je drae igrati nogomet nego ii u kolu.
Majka: Zbilja voli nogomet.
Danko: Hou li i ja morati na studij kao Mladen (stariji brat)?
Majka: Ne mora raditi ono to nee.
Danko: Koliko se mora ii u kolu?
Majka: Dobro je zavriti srednju kolu.
Danko: Dobro. Ja ne idem na studij. Ne moram, jel tako?
Majka: Tako je.
Danko: Dobro. Igrat u nogomet.
Majka: Nogomet je zgodan.
Danko: Naravno da je... Dobro. Laku no.
Majka: Laku no.
Kad se nastavnici na seminaru strunog usavravanja prvi put susretnu s aktivnim sluanjem neki se
obino pitaju:
Zato bih ja sluao/la djecu? Da li e mi to pomoi da bolje predajem?
Imamo savjetnike i strune suradnike za to. Zato bih ja radio/la njihov posao!
39
TO? Sadraji GOO-a
I bez toga imam dovoljno posla. Kako da uz redovne sate jo sjedim s djecom i brinem njihove osobne
probleme. Imam 35 uenika. Kako ih mogu sve sasluati?
Da li e aktivno sluanje pomoi mojim uenicima da bolje ue?
Aktivno sluanje nije moj stil. Djeca moraju znati to ja oekujem od njih i kako ocjenjujem njihovo
ponaanje. Na njima je da sluaju, a ne na meni.
(Prevedeno iz knjige Thomasa Gordona Kako biti uspjean nastavnik u originalu naslov knjige glasi T. E.
T. Teacher Effectiveness Training, Solana Beach, CA, 1974)
Ovo su reakcije veine nastavnika, bez obzira na kojem se kraju svijeta nalazili, Solani u Kaliforniji, Daruvaru
u Hrvatskoj ili Dortmundu u Njemakoj. Reakcija je razumljiva, jer je veina nastavnika navikla poduavati,
provjeravati, komentirati, prosuivati i ocjenjivati djecu prihvaajui samo specifini zadatak Pouavanja
kao svoj. Aktivno sluanje pak ne vide kao sredstvo pouavanja, a jo manje kao potpuno novi pristup,
novu koncepciju odgoja i obrazovanja.
Roditelji takoer nisu navikli sluati svoju djecu. Oni najee postavljaju pitanja koja se svode na informacije
o tome kako dijete napreduje u koli, ali roditelji rijetko ele doista znati kako se dijete tog dana osjealo
ili to je doivjelo. Kada dijete poinje priati svoj problem, roditelj odmah daje savjete i pouke, vrlo slino
uitelju. Zato mnoga djeca u neko doba svog odrastanja vie ne ele nita rei svojim roditeljima, a ponekad
ak potpuno prestaju s njima komunicirati.
Tako djevojka Ana u knjizi Thomasa Gordona kae: Ne elim razgovarati sa svojima. Oni ionako nikada
ne sluaju to govorim. Odmah me prekidaju i govore svoje. Oni ne ele uti nita osim onoga to oni sami
govore ili njih zanima, a to je dalsam dobila jedinicu ili peticu. Potpuno sam prestala s njima razgovarati.
Evo nekoliko primjera toga to znai uti svoje dijete:
Primjer 1. Ker: Tata, kad si bio mlad, to si radio da osvoji djevojke? to si kod njih volio?
Otac: ini mi se da te zanima to mora imati da bi te deki voljeli, jel tako?
Ker: Da. Zbog neega kao da me ne vole, a ne znam to je to.
Primjer 2. Dijete: Mirjan se danas ne eli igrati sa mnom. On nikada nee ono to ja hou.
Majka: Zato ne prihvati ono to on hoe? Mora nauiti kako s prijateljima.
(Savjetovanje. Moraliziranje)
Dijete: Ne volim raditi to on hoe, a osim toga on je glup, on nije moj prijatelj.
Majka: Dobro, onda nai nekog drugog za igru, nemoj me tu gnjaviti.
(Nudi rjeenje)
Dijete: Neu nikoga traiti, mrzim sve nae susjede.
Majka: Da te vie nisam ula da to govori. Prestani i idi u svoju sobu.
40
0I: poglavlje:
(Naredba, prijetnja)
Isti primjer (s aktivnim sluanjem):
Dijete: Mirjan se danas ne eli igrati sa mnom. On nikada nee ono to ja hou.
Majka: Ti kao da se ljuti na Mirjana.
Dijete: Pa naravno. Nikad se vie neu s njim igrati. Ne elim ga za prijatelja.
Majka: Tako si ljut da ga vie nikada nee potraiti.
Dijete: Da. Ali kako u se onda igrati?
Majka: Ne bi ti bilo drago ostati bez ikoga.
Dijete: Pa da. Moda se nekako mogu s njim sloiti. Ali danas sam tako ljut na njega.
Majka: Teko ti je prestati se ljutiti.
Aktivno sluanje jest metoda kojom djeci/uenicima dajemo priliku da nau vlastita rjeenja svojih
problema. Meutim, veina roditelja i uitelja misli da oni moraju nai rjeenje problema za dijete. Kad
roditelj ili nastavnik prihvati injenicu da problemi pripadaju djetetu, to ne znai da on kao nastavnik ili
roditelj ne moe biti ukljuen, da ne treba brinuti ili nuditi pomo. Ali odgovornost za rjeenje problema
ostavljamo ueniku/djetetu. Doputamo mu da ima problem i gajimo pouzdanje da e ga ono rijeiti.
Primjer 3. (u varijanti aktivnog sluanja i moraliziranja)
Dijete: Veeras neu veerati.
Otac: Ne jede ti se veeras. (Ma daj. Djeca tvoje dobi moraju imati tri obroka.)
Dijete: Kao da imam neke greve u elucu. (Ali puno sam ruala.)
Otac: Osjea danas neku napetost? (Dobro, ali svejedno doi za stol.)
Dijete: Da. Rekla mi je nastavnica engleskog da u sutra pokazati to znam. (Ali sigurna sam da ne mogu
jesti.)
Otac: Izgleda da si se prestraila ispitivanja. (to je to s tobom danas?)
Dijete: Jesam. Ali idem odmah malo pogledati zadnje lekcije. Engleski mi lei, ali me strah nastupa...
(Ma pusti me na miru.)
Pogledajmo na kojoj logici poivaju odnosi izmeu onih koji ue i onih koji poduavaju, uenika i nastavnika!
Svi smo zajedno navikli i imamo uvjerenje da je uitelj/profesor onaj koji djecu treba nauiti neemu,
posredovati znanje. Tako dobivamo prenaglaenu, neupitnu usmjerenost na predmet, a ne na osobu, to
znai DA PREDMET, tj. apstraktno znanje, VLADA NAD OSOBOM: to se ui vanije je od onoga tko ui. Oni
41
TO? Sadraji GOO-a
koji ue su zahvalni primatelji onoga to im se daje, dakle uglavnom pasivni. Oni se tretiraju kao tabula rasa
ili neznalice. Njihova inicijativa ili znatielja, talent ili osjeaji i potrebe esto se promatraju kao smetnja.
Ako nas zanimaju uenici/ice kao osobe ovdje i sada (ak kada i kau da ih ne zanima poezija), pokuajmo
primijeniti principe aktivnog sluanja i kvalitetne komunikacije. Ako promijenimo kut gledanja, odnosno
napustimo iskljuivu usmjerenost na predmet i sadraje koje predajemo te se okrenemo stvarnom djetetu,
osjeajima i potrebama uenika/ica, pridobit emo njihovu volju i zanimanje.
Evo primjera drskih reakcija uenika i uiteljskog smirenog odgovora:
Uenici (pred kolom): Ako nas deurni nee putati u kolu nego moramo ekati pred zakljuanim vratima
do 8 h, prefarbat emo kolu sprejevima.
Razrednica: Vi ste ljuti to vas deurni ne puta u kolu prije 8 h?! Hajde da razgovaramo s deurnim?
Evo konkretnog primjera to ta metoda znai pri uenju knjievnosti. Ponimo od klasinog pristupa gdje
uitelj/profesor tumai jednu Matoevu pjesmu. Recimo da on pomou Matoeve pjesme tei idealnom
cilju koji bi se mogao formulirati kao objasniti uenicima to znai voljeti i biti voljen, a pritom se slui
jedino uiteljskom prezentacijom (tumaenjem) da bi uenicima usadio svoje vlastite predodbe o ljubavi.
Ukoliko ne koristi interakciju i stvarnu komunkaciju i ne omoguava uenicima/ama da imaju doivljaj
(nego im samo pria o svom doivljaju) dolazi do unutarnjeg nesklada i proturjenosti: uenici/ice ne
pokazuju zanimanje, odnosno uitelj/profesor primjeuje slabo sudjelovanje i znatnu nedisciplinu tijekom
sata. Zato? Pomou frontalnog rada i dirigiranih postupaka ne moemo pokrenuti participatornu analizu
niti autentini doivljaj: ne moemo oekivati stvarno sudjelovanje uenika/ica tamo gdje to zapravo ne
elimo ili ga sprjeavamo.
Gornji primjeri pokazuju to znai upravljanje emocijama. Kada svu svoju panju i psihiki fluid okrenemo
i posvetimo Drugome, onda nam ta identifikacija (s distancom) omoguuje smireno razumijevanje, ne
dolazi do transfera emocija (tako da i nas zahvati bijes i ljutnja, te da na napad reagiramo kontranapadom),
druga osoba osjea razumijevanje, osjea se prihvaenom bez komentara i ponekad doivljava olakanje.
U takvoj komunikaciji vano je da ne pourimo s asertivnou, tj. kazivanjem svojih potreba i osjeaja, jer
empatija zahtijeva dulji period. Moramo ponovno parafrazirati i cijelo vrijeme zadrati prisebnost, kao to
se vidi iz primjera majke i djeteta koje ne eli ii spavati.
Ukoliko se radi o izrazitoj agresivnosti koja kod nekih osoba ne poputa, tada se jasno zauzmemo za
sebe, kaemo kako se osjeamo u toj situaciji i odgodimo rjeavanje problema s tom osobom za drugi put.
Katkada moramo biti vrlo jasni u formuliranju svog zahtjeva kojim oznaavamo granicu preko koje naa
komunikacija ne smije prijei.
Grupna interakcija i komunikacija u kojoj se mogu podijeliti iskustva meu osobama, u kojoj se poveava
djeja osjetljivost za tue osjeaje i doivljaje, razvijaju suradnju, suosjeanje i toleranciju, razumijevanje
i povjerenje, a odgovornost i briga za sebe razvijaju se naporedno s odgovornou i brigom za druge
42
0I: poglavlje:
dakako ue i vrijednostima zajednice. Ovaj oblik interaktivnog uenja ima u samoj svojoj strukturi naelo
suivota i meupovezanosti, te demokratinu, a ne hijerarhijsku paradigmu obrazovanja.
Koncept sukoba i rad na sukobu
Kako su sukobi usko povezani s interpersonalnim, unutargrupnim i meugrupnim odnosima, povredama
ljudskih i graanskih prava strategije i vjetine suoavanja s problemskim situacijama, posebno s
transformacijom sukoba, nuan su dio drutvene dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja.
Ovdje je takoer rije o kompetenciji koja se analizom moe podijeliti na znanje (nekoliko razliitih
koncepata ili pristupa sukobu)
21
a nastavlja se iskustvenom analizom i konceptualizacijom situacije sukoba
(interpersonalnih i grupnih), te tehnikama/vjetinama pozicioniranja i decentriranja.
Metoda rada je interaktivna, situacijska, doivljajna (metodom vlastite koe staviti se u oba poloaja:
napadaa i rtve, diskiminiranog i privilegiranog) i participacijska (svi prisutni imaju jednake anse
sudjelovati, kreirati sadraj, program i sam proces rjeavanja sukoba). Polazi se od osobnih iskustava i
konkretnih potreba polaznika, s tim da se po zavretku svake aktivnosti reflektira o procesu, a doivljaj
konceptualizira.
Poinjemo sa senzibilizacijom polaznika na problemske situacije i posebno osjetljive komunikacijske
situacije (napad, prijetnja, optuba, vrijeanje) te primjenom tehnika hlaenja i boljeg donoenja odluka
(bilo taktikih, rutinskih ili strategijskih). To podrazumijeva i promjenu motrita na sukob s fokusom na
strategijama suradnikog a ne suparnikog rjeavanja sukoba.
Najbolju analizu sukoba, koja se temelji na modelu trokuta, napravio je vedski istraiva i osniva mirovnih
studija Johan Galtung. Glavne formacije sukoba koje Galtung analizira kroz model trokuta su: manifestni
i latentni sukob, sukobi aktera i strukturni sukobi, te elementarni i sloeni sukobi.
to je sukob?
Uobiajeno se kao sukob imenuje situacija koja se manifestira nasilnim/destruktivnim ponaanjem nekog
ili svih aktera sukoba.
Kakav stav (predrasudu) imamo o sukobu? Za veinu ljudi to je neto nepoeljno, negativno, ak patoloko,
neprirodno. A ponemo li nabrajati vrste sukoba interpersonalni, grupni, meunarodni, rodni, obiteljski,
rasni, dobni, socijalni, religijski, kulturalni itd. vidimo da sukob egzistira posvuda, svakodnevno. No
jedni ga shvaaju kao disharmoniju, a drugi kao dijalektiki proces, transformaciju. Galtung kae: Ono
to imamo je nekakva formacija sukoba, a ono za im tragamo je transformacija sukoba: izmeu se nalazi
dinamika sukoba, odnosno ivotni ciklus sukoba.
Dakle, sukob je trijadina konstrukcija: sadri manifestni, latentni dio i artikulaciju. Ono to se opaa, to
je manifestni, empirijski nivo sukoba, to je ponaanje, a ono to su stavovi (i emocije vezane uz njih,) i to je
cilj (koji se eli) to je teorijski, skriveni, latentni nivo sukoba. Manifestnost sukoba znai da je on vidljiv,
eksplicitan, opaen, svjestan, ali artikulacija sukoba (mogunost imenovanja triju sastavnica sukoba) i
manifestacija sukoba su dvije razliite stvari. Direktni sukobi su sukobi aktera, a indirektni su strukturni.
Oni imaju osnovnu proturjenost koja lei u vertikalnosti strukture. Ta se u polju politike izraava kao
21 Zadrat emo se na formacijama sukoba po Johanu Galtungu, s analizom trijadine strukture.
43
TO? Sadraji GOO-a
represija (ograniavanje slobode), a u polju ekonomije kao eksploatacija (ograniavanje blagostanja).
Vertikalnost strukture nadalje tite sljedee strukture: spreavanje formiranja svijesti, segmentacija
(podreeni dobivaju ogranienu sliku stvarnosti) i penetracija (nadreeni uvjetuju svojim odlukama ivot
i um onih ispod), sprjeavanje mobilizacije (mogunost organiziranja deprivilegiranih), fragmentacija
(privilegirani unitavaju solidarnost onih ispod) i marginalizacija (odvajaju one ispod od svega ostalog
tako da ne mogu sudjelovati). Kada se u strukturnom sukobu interesi transformiraju u vrijednosti, onda
se potlaeni transformiraju u aktere.
elja i usmjerenost cilju podrazumijeva da postoji subjekt koji doivljava nezadovoljstvo ili ak bol (zbog
neispunjenja) ili radost, zadovoljstvo (zbog ispunjenja cilja). Dakle, samo iva bia koja doivljavaju razliku
izmeu ovih emocija mogu sudjelovati u sukobu. Prema tome, sukob ima izrazito subjektivni karakter.
Trijadina struktura uvjetuje razliite pristupe sukobu, u zavisnosti od toga na koju smo toku trokuta
orijentirani i kako s njom radimo. Postoji 6 razliitih naina. Za primjer uzimamo samo jedan nain: recimo
da smo identificirali sadraj tj. predmet sukoba, moda ak i stavove i da strane u sukobu nisu svjesne
toga to se dogaa bilo bi logino da predvidimo promjene u ponaanju.
Dijalektika manifestno-latentno povezana je s dijalektikom svjesno-podsvjesno. Ako se toka A i toka
C dignu do manifestnog, to znai da se predodbe, osjeaji, elje aktera (prisutni u A) dignu s razine
nesvjesnog (podsvjesnog) na razinu spoznavanja, a taj akter ujedno postaje svjestan i onoga to mu stoji na
putu (kontradikcije). Taj se proces prema kritikom pedagogu Paulu Freireu
22
zove osvjeivanje a obuhvaa
ne samo razum, nego volju i emocije. Ovo je bitan proces, jer kako se sukob uope moe transformirati
ukoliko strane u sukobu nisu svjesni subjekti? Sposobnosti refleksije zahvaljujemo to moemo imati
potpuno artikuliranu sliku sukoba.
Transformacija sukoba za razliku od rjeavanja sukoba i upravljanja sukobom ref lektira dublje
razumijevanje naravi samog sukoba. Sukob je strukturalna komponenta drutva: DRUTVENE sukobe
stvaraju ljudi koji su upleteni u odnose; kada se ovi dogaaju oni mijenjaju dogaaje, ljude i odnose koji
su stvorili inicijalni sukob. Transformacija sukoba znai da sukob ne eliminiramo i ne kontroliramo, nego
prepoznajemo i radimo s njim, procesiramo ga. Sukobi mijenjaju odnose na nepredvidiv nain, mijenjajui
obrasce komunikacije i obrasce drutvene organizacije, mijenjajui sliku o sebi i drugima. Ignoriramo li
sukobe oni mogu imati destruktivne posljedice. Budui da sukobi podrazumijevaju promjenu percepcije
(problema, akcija, situacija, drugih ljudi), ak i kad su nam interesi i vrijednosti nepomirljivi, napredak
se postie time to svaka grupa dobiva relativno adekvatno razumijevanje Drugog.
S uenicima/ama to moete obraditi ovako: Mapiranje glavnih elemenata sukoba (pozicija, interesa, potreba)
u konkretnom sukobu kojeg navedu. Interesi su najee podsvjesni ciljevi (oni koji objektivno postoje, ali
ih akter nije svjestan), a vrijednosti svjesni ciljevi. I jedni i drugi ciljevi oituju se u ponaanju prigodom
sukoba ija kontradikcija lei u strukturi sistema. Neki primjeri: suprotstavljenost EU kao nadnacionalne
vladavine i drave-nacije, pa odnos centar-periferija, vladajua stranka-opozicijska koalicija.
22 Freire, Paulo (2002) Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz
44
0I: poglavlje:
Interkulturalnost
Autor: Igor orevi
Prihvaanje i promicanje razliitosti osnovna je karakteristika ove sadrajne
komponente graanskog odgoja i obrazovanja. Moemo uvidjeti da jedan od
velikih izazova dananjeg drutva predstavlja nain ivljenja u pluralistikom
drutvu, gdje razliite vrijednosti i stavovi esto dovode do ozbiljnih sukoba
pa ak i nasilja; gdje je lake izbjei, prosuditi i osuditi, nego kreirati prostor
za dijalog i upoznavanje, te s tim novu vrijednost meuljudskih odnosa.
Povezanost s kurikulumom
Kljuni sadraji ove dimenzije kroz obrazovne cikluse su: razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih
identiteta, interkulturna osjetljivost i interkulturni dijalog, osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i
predrasuda. Razvoj osobnih, zaviajnih i domovinskih identiteta u viim obrazovnim ciklusima proiruje
se se na europski i globalne identitete.
Pod utjecajem ideje kulturnog pluralizma i uvoenja multikulturalne perspektive, kulturna posebnost
poinje se promatrati kao drutvena stvarnost i zahtijeva punim ostvarivanje prava na jednakost u
obrazovanju. Postupno se pojavljuje pojam multikluturalnog, a potom i interkulturlanog obrazovanja
koji je namijenjen svim uenicima, a ne samo onima koji su kulturno drugaiji. Sam pojam koristi se u tri
znaenja: a) nova filozofija obrazovanja, b) temeljno nastavno ili kroskurikularno naelo, c) obavezan ili
izborni nastavni predmet ili sadraj jednog ili vie postojeih predmeta u osnovnoj i srednjoj koli, te u
obrazovanju uitelja. (Spaji Vrka, 2004.)
Izazov odgojno-obrazovnog procesa ove komponente GOO-a je, u prvom koraku, istraivanje i prihvaanje
osobnog identiteta tj. odgovora na pitanje tko sam ja? mogli bi rei afirmacija osobnog kolaa identiteta.
Tijekom rada na propitivanju osobnog identiteta u razrednoj grupi razvija se osjeaj za prepoznavanje
slinosti i razliitosti identiteta unutar svoje grupe i zajednice (razreda, kole, lokalne zajednice...), te uenici/
ice postepeno prepoznaju vanost prihvaanja, uvaavanja i podravanja razliitosti, bilo individualnih
ili grupnih.
Rad na kulturolokoj dimenziji postupno senzibilizira uenike/ice te kod njih razvija vrijednosni sustav
koji njeguje svijest o upoznavanju ukupne kulturne i duhovne batine zaviaja, vrijednosti dijaloga,
prihvaanju kulturnih i drugih razliitosti, opasnosti drutvene iskljuenosti (predrasude, stereotipi,
diskriminacija i segregacija), interakcijama veinskih i manjinskih kultura, te nainima zatite prava i
suzbijanja diskriminacije temeljene na nepotivanju kulturnih razlika.
kola je u multikulturalnom drutvu mjesto susreta i interakcije zajednice koja ju okruuje. Taj se poloaj
kole moe vrlo dobro iskoristiti u ovoj komponenti graanskog odgoja i obrazovanja, ukljuivanjem uenika
i uenica u istraivanje svoje ue i ire zajednice te praktinim uvidima u funkcioniranje multikulturalnih
zajednica. Uenici kroz ovu dimenziju mogu razgovarati i promiljati o aktualnoj problematici zajednice
te uvidjeti koji pozitivni postojei mehanizmi djeluju integrativno, a koji naruavaju procese zajednikog
ivota i razvoja zajednice. Radei na ovom podruju, poeljno je da nastavnici kreiraju situacije direktne
45
TO? Sadraji GOO-a
interakcije i dijaloga svih skupina u zejdnici (s manjinskim skupinama u zajednici) i na taj nain prostor
uenja ine ivotnim ukljuujuim i zanimljivim.
Sadraj interkulturalnog uenja proima se i dotie podruja drutvene, ljudsko-pravne i politike
dimenzije GOO-a, te s njima stvara jasne poveznice tijekom implementacije ovog sadraja u praksi.
Teme komunikacije, ljudskih prava, prava manjina, predrasuda i stereotipa i sl. nai e se i u prethodno
spomenutim dimenzijama, to ovo podruje ini dodatno zanimljivim u okviru GOO-a. Opasnost s druge
strane lei u tome da se ova tema obrauje samo na razini heroja i praznika
23
gdje se iskljuivo i povrno
govori o nekim ve prepoznatljivim obiljejima drugih kultura te se istinski ne razvijaju interkulturalne
kompetencije djece i mladih.
Pouavanje interkulturalne komponente GOO-a kod uenika/ica razvija prepoznavanje prednosti i kvalitete
ivota u multietnikoj zajednici, to je svakako jedan od preduvjeta razvoja moderne, participativne
demokracije u svijetu, kao i drutvene solidarnosti.
Aktualnost ovog podruja za nas se jo dodatno nalazi u procesima suoavanja s prolou i relativno bliskim
iskustvom ratnog sukoba na ovim podrujima, te s druge strane, pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji,
gdje se migracijski trendovi unutar i van Hrvatske pojaavaju i nude nove izazove u razvoju naeg drutva.
Identitet kao polazna toka
Tko sam ja? vrlo je jednostavno pitanje ali ponekad na njega nije lako odgovoriti. U ovom priruniku
opisana je vjeba
24
u kojoj se uenicima/ama daje zadatak odgovoriti na isto ovo pitanje sa to vie pojmova,
tj. nudi im se prilika razmiljati o sastavnim djelovima njihovog osobnog identiteta. Na papiriima na
kojima uenici/ice piu esto nailazimo na pojmove kao to su: njihovo ime i prezime, djeak, djevojka,
sin, ker, brat, sestra, Rom, Hrvat, pjevaica, nogometa, rukometaica, predsjednica razreda, roker itd.
Sve gore navedeno bitni su dijelovi njihovog identiteta, neto to im pomae definirati odgovor na gore
navedeno pitanje. Radionica tee dalje na nain da nastavnik/ica uenicima/ama sugerira da sa strane
odloe identitete bez kojih bi mogli ivjeti. Obino, a tako je i kod odraslih, djeca se vrlo teko mogu
odrei nekog od sastavnih dijelova njihovog identiteta iz jednostavnog razloga jer onda to ne bi bili oni.
To otvara prostor za razgovor i promiljanje koji su im elementi njihove osobnosti bitni i vani, koji manje,
a koji uope nisu i zbog ega je to tako?
Druga bitna karakteristika ove vjebe, ali i drugih vjebi unutar ove dimenzije jest razumijevanje drugih
i drugaijih identiteta i zbog ega je drugom vana odreena karakteristika njihovog identiteta. Kada se
stvori siguran prostor za razmjenu, djeca e rado diskutirati o stvarima koje se tiu njihove osobnosti,
o tome to vole raditi, sluati, gledati, o emu vole razmiljati, kako se vole zabavljati i sl. Temelj takve
razmjene jest stvaranje malo prije spomenutog sigurnog prostora. Drutvena dimenzija GOO-a puno
utjee na izgradnju uenike zajednice povjerenja, aktivnog i empatijskog sluanja, otvorenog dijaloga,
uvaavanja miljenja, neprosuivanja i sl. Ovo je preduvjet za dublji rad po pitanju identiteta i posebno za
rad na problematinim podrujima koja se tiu predrasuda, stereotipa, ruganja, izlolacije, diskriminacije
23 Gorski, P. And Pattynama, P. (2000). Interculturele Educatie op Internet. In P. Pattynama & M. Verboom (Eds.), Werkboek kluer
in het curriculum: Interculturalisatie in het hoger onderwijs. Netherlands: Nederlands Genootschap Vrouwenstudies.
24 Vjeba Tko sam ja u poglavlju Nastavne jedinice i prijedlozi vjebi na stranici 109.
46
0I: poglavlje:
i sl. Kreiranjem sigurnog prostora za razmjenu, nastavnik/ica moe uveliko doprinijeti kvalitetnom radu
na ovom planu, ali i u drugim dimenzijama graanskog odgoja i obrazovanja.
Poto se identitet tj. njegove komponente tijekom odrastanja kontinuirano nadopunjuju, mijenjaju, nestaju
ili se razvijaju, a razliiti dijelovi naeg identiteta imaju razliitu vanost u odreenom ivotnom razdoblju
dobro je planirati i kombinirati rad na osobnom i grupnom identitetu.
Iz gore nevedenog primjera vidno je da mnogi nai osobni identiteti postoje u odnosu prema drugima.
Najjednostavniji primjer je: ako je dio mog identiteta da sam brat, to je mogue zbog toga to u obitelji imam
brata ili sestru. Osvjetavanje ove poveznice moe osigurati nastavnicima prelazak na ire podruje rada
na identitetu, na podruje meuljudskih odnosa, premjetaja fokusa s osobnog na grupni identitet, relacije
izmeu osobnog i grupnog identiteta, njihove interakcije (pozitivne i negativne), te ostale kompleksnije
teme opisane u ishodima kurikuluma.
Tema identiteta, posebno u radionikom okruenju i pristupu, nudi nastavnicima/ama u graanskom odgoju
irok i dobar temelj razumijevanja i upoznavanja svih pojedinaca u razrednoj grupi, lakeg povezivanja i
stvaranja kvalitetnih odnosa na relaciji uenik-nastavnik, uenik-uenik, te moguih odnosa izmeu grupa
uenika. Dublje upoznavanje i razumijevanje svake osobe u razredu takoer e imati pozitivnog uinka na
prevenciju i rjeavanje sukoba u grupi, smanjenje predrasuda i stereotipa te ostalih negativnih elemenata
kao to su ismijavanje, ruganje, izolacija i dr.
Odnos identiteta i potreba
Dodatno podruje promiljanja vezano je za odnos identiteta i potreba. Ukoliko za polazite uzmemo
Maslowljevu piramidu potreba moemo uvidjeti da nakon zadovoljenja nivoa fiziolokih potreba ostale
elemente moemo dovesti u korelaciju s identitetom.
Samopotvrivanje
Potovanje
Drutvene potrebe
Sigurnost
Fizioloke potrebe
Piramida potreba po Abrahamu Maslowu
25
Potreba za prihvaanjem i pripadnosti odreenoj grupi posebno je vana prilikom odrastanja, iako je bitna
u bilo kojem dijelu ljudskog ivota jer zadovoljava potrebu za sigurnosti, osobnim ostvarenjem, povezanosti
sa zajednicom, potovanjem i na kraju samopotvrivanjem. Tu e biti naglaena faza istraivanja slinih
karakteristika odreene skupine kako bi zadovoljili gore navedene potrebe.
25 Izvor: Maslow, Abraham: Hijerarhija potreba, originalno objavljena u: A theory of human motivation. Psychological Review,
50(4), 37096. Dostupno na: http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm
47
TO? Sadraji GOO-a
S druge strane, iako se u prvi mah ini kontradiktorno, imamo potrebu odvajanja od grupe ili barem isticanja
nekih naih specifinih razlika unutar odreene skupine. Tijekom puberteta ova faza vrlo je vidljiva kada
mladi kod sebe naglaeno istrauju razliite karakteristike u odnosu na druge, neto to e ih kao osobe
odvojiti od mnotva i uiniti autonomnim i posebnim.
Radei na temi identiteta vano je dakle, imati na umu ove dvije, naizgled suprostavljene tenje tj. potrebe,
1) potreba za pripadnosti (slinosti) i 2) potreba za autonomijom (razlike). Unutar razredne skupine vei je
izazov raditi na uvaavanju razliitosti jer su razlike obino izvor potencijalnih problema i sukoba. Poeljno
je ove dvije potrebe uvijek dovoditi u korelaciju tj. raditi sistemom tranica bilo da je rije o istraivanju
slinosti i razlika izmeu dvije osobe ili izmeu veih drutvenih grupa.
U koli koja gaji interkulturalne vrijednosti paralelno se istiu kljune slinosti i poveznice, zajedno s
razlikama i drugim posebnostima koje skupno daju dubinu, irinu i koloritet kolskoj zajednici. Takva
kola postaje prostorom gdje djeca slobodno izraavaju svoju individualnost, a razliitosti nisu prepreka
komunikaciji, timskom radu i prijateljstvu.
Predrasude, stereotipi, diskriminacija
Ovi pojmovi ve su nekoliko puta spomenuti u prethodnom tekstu. Razlog tomu je to uz drutvenu
dimenziju, ovdje najvie govorimo i utjeemo na smanjenje ovih pojava. Djeca su ih sklonija jasnije izraavati
od odraslih koji obino negiraju da uope posjeduju ikakve predrasude. Nerijetko se nalaze na podsvjesnom
nivou jer su esto formirane i potjeu iz ireg drutvenog miljea zajednice, njene povijesti, kulture, tradicije,
medijskog sadraja i sl. te na taj nain utjeu u su-odgoju lanova zajednice. Zbog takvog suptilnog suivota
s predrasudama i stereotipima svakodnevnice, ovu temu nije uvijek lako i jednostavo osvijestiti tj. utjecati
na promjenu ve nekih uvjetovanih ponaanja i stavova kod djece i mladih.
Stereotipi se odnose na ideje koje imamo o drugima, pa slue i kao sredstvo kategoriziranja. Za njih je
tipino pretjerivanje u pripisivanju nekih obiljeja grupi kao cjelini. Mogu biti pozitivni i negativni. Pozitivni
stereotipi najee se javljaju prema vlastitoj grupi, a negativni prema drugim i drugaijim grupama.
Predrasude su vrsta negativna uvjerenja o drugim grupama koja se oblikuju na temelju jedne ili manjeg
broja znaajki te grupe (boja koe, visina, debljina itd.). One esto vode u diskriminaciju, jer omoguuju
da se pripadnicima grupa koje su rtve predrasuda oduzmu odreena prava pod izgovorom da ih oni
ne zasluuju. Predrasude pojedincu pomau da opravda ugnjetavanje drugoga, a da pri tome ne ugrozi
pozitivan stav o sebi. (Spaji Vrka, V. 2004.)
Jedan od tipinih primjera su rodno-spolne uloge kojima se na gore spomenut nain, definira uloga i
ponaanje djeaka i djevojica u drutvu. Prilikom rada na temi nasilja u vezama, jedna je nastavnica
dala primjer kako djevojke iz tog razreda nemaju problem opravdati takvo nasilje i kategorizirati ga kao
nain izraavanja ljubavi. Dakle, trebamo imati u vidu da e ira drutvena slika utjecati na grupu s kojom
radimo. S druge strane i dugorono gledano, uenici/ice ukljueni u promiljanje i rad na suzbijanju
predrasuda i stereotipa, imaju povratni utjecaj na zajednicu u kojoj ive, na promjenu stavova i usvajanje
interkulturalnih vrijednosti, to nas moe motivirati da ove teme obradimo dublje i sadrajnije.
Socijalni otklon i status prema pripadnicima druge nacionalnosti, rase, vjeroispovijesti, socijalnog statusa,
odreenih drutvenih skupina, moemo preispitati u nekoliko vjebi koje se nalaze u ovom priruniku.
26

26 Vjeba Korak po korak; tokice; zid predrasuda.
48
0I: poglavlje:
Jedna od jednostavnih vjebi, koja nastavnicima/ama moe vrlo jednostavno i sadrajno prikazati poglede
razredne grupe i pojedinih uenika/ica prema odreenim drutvenim skupinama je zid predrasuda.
Na vrh papira napiemo nazive odreenih drutvenih skupina (politiari, Hrvati, Srbi, Maari, crnci,
Slavonci, plavue, treberi, cekani...) ispod kojih uenici/ice piu njihova miljenja i/ili ono to su uli o tim
skupinama. Vrlo brzo ispod naziva nai ete dovoljno materijala s kojim moete raditi cijelu godinu. Vano
je da drutvene grupe nastavnik/ica odabire po pretpostavci da prema tim grupama postoji odreena
predrasuda ili stereotip u razrednoj skupini.
Stereotipi i predrasude put su ka moguoj diskriminaciji te ih treba ozbiljno uzeti u obzir kako bi se
preveniralo tu vrlo ozbiljnu negativnu drutvenu pojavu. Ne treba zanemariti i mogunost diskriminacije
na vie identitetskih nivoa (npr. mlada-ena-Romkinja-nezaposlena-homoseksualka) svaki od navedenih
identiteta posebno, i svi istovremeno mogu biti izloeni odreenoj formi diskriminacije.
Prema nekim definicijama, interkulturalno obrazovanje je sinteza pouavanja iz oblasti multikulturalnog
i antidiskriminatornog obrazovanja.
27
Ciljevi interkulturalnog obrazovanje u GOO-u
Usporedimo li UNESCO-ve smjernice za interkulturalno obrazovanje
28
s kurikulumom GOO-a, moemo
pronai znaajne poveznice. U UNESCO-vim smjernicama istaknuta su 3 osnovna principa:
1. Interkulturalno obrazovanje potuje kulturni identitet uenika/ica kroz pruanje kulturalno
odgovarajueg i responzivnog kvalitetnog obrazovanja za sve.
2. Interkulturalno obrazovanje prua svim uenicima/ama kulturalna znanja, vjetine i stavove koji su
im neophodni da budu aktivni i odgovorni graani drutva.
3. Interkulturalno obrazovanje prua svim uenicima/ama kulturalna znanja, vjetine i stavove koji ih
osposobljavaju da doprinose potovanju, razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima, etnikim,
socijalnim i kulturnim grupama i nacijama.
Preporuka GOO kurikuluma je da se kod uenika i uenica paralelno razvijaju znanje i razumijevanje, vjetine
i sposobnosti te vrijednosti i stavovi (funkcionalne dimenzije). Razvijanje interkulturalnih kompetencija
kod uenika/ica kljuni je element koji bi trebao biti rezultat rada na ovom podruju. U nastavku kroz par
kratkih definicija moemo vidjeti to su to interkulturalne kompetencije i na to se one odnose:
Interkulturalna kompetencija preduvjet je za adekvatnu, uspjenu i obostrano zadovoljavajuu
komunikaciju, susrete i suradnju ljudi iz razliitih kultura.
29
Interkulturalna kompetencija je sposobnost prenoenja kulturnih znaenja te primjena odgovarajue
uinkovite komunikacije koja kod osoba koje su u kontaktu prepoznaje viestruke identitete u odreenom
okruenju. Postoje tri gledita:
afektivna ili interkulturalna osjetljivost uvaavanje i potovanje kulturalnih razlika
kognitivna ili interkulturalna svijest svijest osobnog kulturnog identiteta i razumijevanje u emu
se kulture razlikuju
27 Intercultural Education Primary School (2005), Dublin: NCCA.
28 UNESCO Guidelines on Intercultural Education, Education Sector UNESCO (ED-2006/WS/59) CLD 29366, Paris, 2006.
29 Thomas, Alexander (1996) Development of intercultural competence contribution of psychology
49
TO? Sadraji GOO-a
bihevioralna ili interkulturalna snalaljivost vjetina komunikacije, odgovarajue vjetine
interakcije, bihevioralna fleksibilnost, socijalne vjetine
30
Interkulturalna kompetencija temeljno je prihvaanje ljudi koji su razliiti, koji su izvan vlastite
kulture/sposobnost za interakciju s njima na istinski konstruktivan nain koji je osloboen
negativnih stavova (npr. predrasude, obrambeni stav, bezvoljnost, agresija, itd.)/sposobnost za
stvaranje sinteze, neto to nije ni moje ni tvoje, ali to je istinski novo, to ne bi bilo mogue
da nismo razmijenili nae razliito porijeklo i pristupe.
31
Primjeri dobre prakse interkulturalnog pouavanja u Hrvatskoj ve postoje, a sustavnom primjenom
GOO-a stvoriti e se jo vea i ira mrea znanja i iskustva koja u budunosti mogu znaajno doprinijeti
kontekstualizaciji unutar naeg obrazovnog sustava i utjecati na drutvenu promjenu.
Primjenom ovog i drugih prirunika ije se reference mogu pronai u popisu dodatne litereture, nastavnici
mogu uvelike doprinijeti razvoju interkulturalne osjetljivosti i kompetencija kod djece i pridonijeti drutvu
razumijevanja, tolerancije i meusobnog uvaavanja i prihvaanja razliitosti.
Ekoloka dimenzija GOO-a: Uvod u odrivi razvoj
Autorica: Aleksandra indler
Odrivi razvoj je definiran kao razvoj koji izlazi u susret potrebama sadanjih
generacija bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje
potrebe, a sam koncept odrivoga razvoja prvi put je oblikovan 1986. g. u izvjetaju
Svjetske komisije za zatitu okolia i razvoj pod nazivom Our Common Future.
Povezanost s kurikulumom
Kljuni sadraji ove dimenzije kroz obrazovne cikluse su: odnos odrivog razvoja i lokalne zajednice,
racionalno i odgovorno troenje prirodnih resursa, odgovornost graana za odrivi razvoj. U drugom i
treem obrazovnom ciklusu, uz ove temeljne sadraje dodaju se: ustavne odredbe o pravu na zdravi okoli,
odrivi razvoj Republike Hrvatske, uloga graana u odrivom razvoju, a u etvrtom se ove teme proiruju
na razini Europe i svijeta.
Jednostavno reeno, radi se o koritenju, ouvanju i obnavljanju svih resursa na zemlji i svijesti da ivot
buduih generacija ovisi o tome to mi radimo i kako se ponaamo danas. Zemljini resursi su su ogromni ali
ipak konani. Oni su njen kapital, a ine ga vode, zrak, tlo, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, bioloka
raznolikost itd. Taj kapital je definiran veliinom Zemlje i mogunou njegove regeneracije, a odrivost
znai u najmanju ruku ouvanje tih vrijednosti tj. temeljnog zemljinog kapitala.
Tekst Agende 21 Plan 21 je temeljni dokument zatite okolia kojeg je iznjedrila UN-ova konferencija o
zatiti okolia i razvoju odrana u Rio de Janeiru 1992. g. i koja se u ekolokim krugovima smatra globalnim
i lokalnim ekolokim programom djelovanja za 21. stoljee.
30 Chen, Guo-Ming i Starosta, William G (1996) Foundations of Intercultural Communication. Lanham, MD: University Press of America
31 Anna Schmid, UBS AG, Financial services group, Zurich; Salto Youth, Glossary and Definitions on Intercultural Competence,
dostupno na: http://youthforum.partners.salto-youth.net
50
0I: poglavlje:
Miljenje javnosti u vezi s pitanjima zatite okolia kree se u smjeru sve veeg podizanja ekoloke svijesti
i traenja pozitivnih promjena u okolinom ponaanju. Ponovno se istie kako nije aktivna samo javnost,
nego i vlade i industrije koje takoer mijenjaju nain djelovanja koji bi bio prihvatljiv okoliu.
Stoga politiku okolia moemo definirati kao cjelinu svih mjera koje su neophodne za postizanje takvog
okolia koji je ovjeanstvu nuno potreban za zdravlje te primjeren ovjekovom dostojanstvu. Pravo na
zdrav okoli pripada pak u ljudska prava tree generacije (human rights of third generation). Ona su nova
kategorija, iji su nositelji najee neodreeni kolektivi (narod ili nacija, graani, zajednica, svatko,
itd.), to jest oni kolektivi koji ne spadaju u uobiajenu pojavnu sliku u meunarodnom javnom pravu i
nisu nosioci prava. Stoga se nazivaju jo i pravima naroda, pravima solidarnosti ili pak kolektivnim
pravima. (Izvor: Lonari-Horvat, O.; Cvitanovi, L.; Gliha, I.; Josipovi, T.; Medvedovi, D.; Omejec, J.;
Seri, M. (2003) Pravo okolia, tree izdanje. Zagreb: Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja i
Organizator.)
Iz sadraja Agende 21 proizlazi da koncept odrivog razvoja obuhvaa tri podruja: okoli, ekonomiju i
drutvo. Kad je razvoj odriv, on unaprjeuje poloaj ljudi u drutvenoj zajednici, zadrava ili unaprjeuje
ekonomiju, a s okoliem postupa odgovorno. Odrivi razvoj je stoga kao ongliranje s tri kugle: okoli,
ekonomija i drutvo. Njihov trenutni poloaj se mijenja ali sve tri kugle moraju cijelo vrijeme biti u igri,
niti jedna ne smije pasti.
Vano je naglasiti kljunu ulogu tijela lokalne samouprave radi ostvarivanja glavnih ciljeva na lokalnoj
razini, budui da ona promiu odrivost u vlastitim Agendama 21 u kojima definiraju svoje lokalne ciljeve
prema kojima se orijentiraju gospodarski i socijalni projekti lokalne zajednice, zatita okolia ili prilagodba
klimatskim promjenama, kako bi se provedbom projekata jaala odrivost zajednice.
U RH su Ustavom utvrene odreene ekoloke norme:
1. pravo na zdrav ivot
2. obveza drave da osigura pravo graana na zdrav okoli
3. obveza svih drutvenih subjekata da osobitu skrb posveuju zatiti prirode i ljudskog okolia
4. pruanje osobite zatite svim stvarima i dobrima posebnog ekolokog znaenja koji su od interesa za RH
5. mogunost ogranienja poduzetnike slobode i vlasnikih prava radi zatite prirode, ljudskog okolia
i zdravlja ljudi.
2009. godine Hrvatski sabor donio je Strategiju odrivog razvitka RH. Tada su doneena naela i izazovi
odrivog razvoja kojima e se RH voditi.
2. Komponente okolia, antropogeni utjecaji i prijetnje okoliu
Ekosustavi nam pruaju usluge koje ine osnovu nae egzistencije, predstavljaju izvor hrane, vode i goriva,
reguliraju kruenje vode i klimu, proiuju zrak, vodu i tlo. Zagaenje prvenstveno podrazumijeva
oneienje tla, vode i atmosfere, odnosno tri elementa koja su ovjeku potrebna za preivljavanje.
elnik Ujedinjenih naroda Ban Ki Moon je u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu 28. sijenja
2011. godine naglasio sljedee:
51
TO? Sadraji GOO-a
Iskapali smo na napredak, spaljivali smo prosperitet i vjerovali u potronju bez posljedica. Ti su dani
gotovi. U 21. stoljeu zalihe se opasno smanjuju, a globalni toplomjer pokazuje zabrinjavajue rezultate.
Klimatske promjene daju nam do znanja da je stari model i vie nego zastario. Stari model nam sve ovo
vrijeme predstavlja recepte za katastrofu i unitenje.
Suvremenom pristupu zatiti okolia, temeljenom na konceptu odrivog razvoja, svojstveno je da pokuava
postii prije svega tri cilja: 1. zatitu pojedinih ekosustava (ouvanje bioloke raznolikosti te zatita ive
i neive prirode); 2. zatitu i racionalno koritenje prirodnih izvora kao to su zrak, voda i zemljite; 3.
zatitu od tetnih utjecaja, ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika. (Prijedlog
za rad s uenicima/ama br. 1)
Zagaenje atmosfere
Emisija plinova u atmosferu oznaava isputanje oneiujuih tvari u zrak. Emisije mogu biti one iz
tokastog izvora (npr. dimnjaci spalionice smea, termoelektrane), ali u posljednje vrijeme i rasprenih
izvora poput automobila.
Atmosfera opskrbljuje ivi svijet kisikom, titi ga od ultraljubiastog i kozmikog zraenja, zagrijava
povrinu zemlje i smanjuje temperaturne esktreme izmeu dana i noi, te omoguuje proces kruenja
vode na zemlji.
Na globalnoj razini uoena su 3 glavna problema koja se javljaju kao izravna posljedica zagaenja
atmosfere, a to su globalno zatopljenje, smanjenje ozonskog omotaa ili ozonske rupe te kisele kie.
Najznaajniji uzrok globalnog zatopljenja je ugljikov dioksid koji nastaje prilikom sagorijevanja i raspadanja
organskih materija, prilikom krenja uma i koritenja zemljita te najznaajnije prilikom sagorijevanja
fosilnih goriva iz motornih vozila i proizvodnja energije. Stoga je od velike vanosti usvajanje strogih
zakona i mjera kojima se kontrolira zagaenje te uvoenje istih tehnologija u industrijskim i energetskim
sektorima. Takoer ne treba podcijeniti kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi.
Zagaenje voda
Meusobni odnos vode i ljudskih djelatnosti toliko je vaan da se voda slobodno moe smatrati osnovnim
elementom drutvenog i ekonomskog razvoja. Gotovo dvije treine populacije ovog planeta opskrbljuje
se pitkom vodom iz podzemnih izvora te je za njihovu zatitu potrebno tlo kao prirodni filter. Meutim,
poznato je da poljoprivreda koristi 70% ukupnih raspoloivih koliina svjee vode te je zatita voda sasvim
sigurno jedan od tri glavna elementa zatite okolia (atmosfera- voda-tlo).
U dananje vrijeme nenamjensko troenje vode i njeno zagaivanje predstavljaju veoma ozbiljne probleme
koji ovjeanstvo mogu dovesti na rub katastrofe. Stoga je od najvee vanosti biti svjestan odgovornosti
ouvanja vode kroz razne mehanizme zatite koji ukljuuju angairanost svakog pojedinca u njegovim
svakodnevnim navikama, do ouvanja vodenih resursa na razini pojedinih drava.
Zagaenje tla
Veliki gradovi, industrija, poljoprivreda, samo su neki od uzroka oneienja tla. No, najvei zagaiva ipak
je poljoprivreda uz koju se vee upotreba pesticida i gnojiva. Problem sa zemljitem je taj to za razliku od
zraka i vode ono moe biti u privatnom vlasnitvu, pa ga stoga nije uvijek lako ouvati.
52
0I: poglavlje:
Zemljite se zagauje na vie naina, a neki od njih su prekomjerna poljoprivreda, krenje uma, rudarenje,
navodnjavanje ili urbanizacija nekog podruja koja sa sobom donosi poveane koliine otpada iz kuanstava
i industrije, te taloenje otpadnih plinova i praine iz raznih pogona i poveanog prometa.
Kako je tlo univerzalni filter oborinskih voda i djeluje kao zatita za podzemne vode, ako ga dugotrajno
izlaemo nekom izvoru zagaenja moe doi i do oneienja voda.
Najvee prijetnje i izazovi okoliu kao posljedice ljudskih aktivnosti
Urbanizacija
Velegrad je na mnogo naina slian ekosustavu jer posjeduje vlastitu strukturu i dinamiku, a gustoa
naseljenosti, mobilnost i ivotni stilovi utjeu na nove zahtjeve za prostorom i sve veim prometom dobara.
Stoga urbanizacija predstavlja novi izazov za drutvo, ekonomiju i zatitu okolia. Vea potreba za prirodnim
resursima, istim zrakom i vodom, energijom i boljim upravljanjem otpadom, znai i vei pritisak na lokalna
stanita jer jo ne postoji takav grad koji se odrava samo resursima koji se nalaze u okviru njegovih granica.
Osnovni ekoloki problemi i izazovi ivotu u gradovima jesu zagaenje zraka, nedostatak pitke vode,
otpad, prekomjerna gradska buka, manjak zelenih povrina te otuenje meu ljudima, no iako su velika
koncentracija ljudi i aktivnosti u velegradovima glavni uzroci lokalnih, regionalnih i globalnih izazova
okolia, i u takvim se uvjetima javljaju jedinstvene mogunosti za efikasno koritenje energije i resursa.
Npr. sa eljom da sauvaju okoli a imajui ograniene budete, gradovi trae nove naine upravljanja
energijom i istovremeno ih ine sigurnijima pomou inteligentne rasvjete.
Otpad Najbolji otpad je onaj otpad kojeg ni nema
Ekolozi smatraju kako je otpad problem koji je relativno lake rijeiti od drugih okolinih problema jer je
problem zaista vidljiv golim okom. Iako na planeti Zemlji postoji jako puno vrsta ivih bia, otpad proizvodi
samo i jedino ovjek. Otpad ne nastaje samo u kuanstvima, ve i u tvornicama, poljima te svuda oko nas.
Jedna od podjela frakcija materijala odnosi se na: ponovno upotrebivi otpad, papir, biljne ostatke, ostatke
hrane, metale, drvo, staklo, zemlju, polimere, tekstil i kemikalije. Svaki od tih materijala, nakon to se
odvojeno prikupi, zavrava u postrojenjima za reciklau gdje se njihov ivotni tok ne prekida, ve se od
istih proizvodi novi proizvod. Upravo je reciklaa ono to djelomino moe neutralizirati gomilanje otpada
kojeg ovjek proizvodi na Zemlji i djelomino sauvati resurse za neke nove generacije.
Gospodarenje otpadom (definicija iz 20. stoljea): pravilno zbrinuti otpad na nain da ne ugroava ljudsko
zdravlje i okoli.
Gospodarenje otpadom (definicija 21. stoljea): pravilno prikupiti, rasporediti i preraditi odvojeno prikupljene
materijale na nain koji nee ugroziti potrebe buduih generacija.
Koncepti i rjeenja gospodarenja otpadom
Sagledavanje ivotnog vijeka materijala i proizvoda (Prijedlog: Moete pogledati film Story of Stuff,
dostupan na youtube-u)
Hijerarhija gospodarenja otpadom (prevencija, ponovna uporaba, reciklaa i kompostiranje, odlaganje
ostatnog otpada) tj. IVO Izdvoji-Vrednuj-Odloi
53
TO? Sadraji GOO-a
Prevencija nastajanja otpada: proizvoa treba biti odgovoran za svoj proizvod, dok stanovnici moraju
biti svjesni da postoji izbor, jer oni sami mogu odluiti koliko otpada mogu proizvesti odnosno ne
proizvesti.
Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno materijalno koritenje.
Primjer 1.: Povratna ambalaa za mlijeko i mlijekomati (osim to manje zagauju okoli, dobijemo finije,
jeftinije i kvalitetnije mlijeko, dok proizvoa dobije potenu cijenu za svoj rad)
Primjer 2.: Prevencija neeljene pote jedan je od mnogih naina kako se koliina papirnatog otpada
moe znaajno smanjiti. Ponekad jednostavno postavljanje naljepnice protiv ostavljanja neeljene pote
moe smanjiti koliinu papira u osobnoj bilanci za i do 40 kilograma godinje. Svaki uteeni kilogram
papira znai utedu od 10 litara vode i 5 kwh elektrine energije.
izbjegavati kupnju dvostruko pakiranih proizvoda
Zanimljivosti metali:
Koritena aluminijska kantica za pia (limenka) jedan je od najvie recikliranih proizvoda na svijetu,
meutim ostali aluminijski proizvodi vrlo se rijetko odvojeno prikupljaju od graana. To jako dobro
znaju organizirane skupine ljudi koje se u vlastitom aranmanu bave sakupljanjem otpadnih metala.
Metali su najprofitabilnija grana reciklae.
Recikliranjem jedne limenke utedjeli smo energije dovoljno za tri sata rada jednog televizora (ili dvije
litre nafte!)
za razliku od papira koji se moe reciklirati 5-7 puta u svom ivotnom vijeku, aluminij se moe reciklirati
neogranieno mnogo puta.
Zanimljivosti papir, staklo:
Ako bi samo Amerikanci reciklirali 10% svog papira, spasili bismo 25 milijuna stabala godinje.
Kada biste posjedovali vlastito 15 godina staro drvo i od njega napravili papirnate vreice dobili
biste otprilike 700 takvih vreica. Jedan prosjeni supermarket moe podijeliti 700 takvih vreica za
manje od sat vremena!
Energija koja se utedi recikliranjem jedne staklene boce moe proizvoditi svjetlo etiri sata uz pomo
klasine arulje i 20 sati tedne arulje. Kada recikliramo staklo, proizvodimo 20% manje oneienja
zraka i 50% manje zagaujemo vode u odnosu na proizvodnju nove boce iz prirodnih resursa.
Boci od stakla potrebno je 4000 godina da se raspadne u prirodi, a i vie na odlagalitu. Jedino se u
moru boca moe bre raspasti uslijed mehanikih gibanja.
Rudarenje i transport materijala za proizvodnju stakla proizvodi dodatnih 200 kilograma otpada za
svaku tonu proizvedenog stakla.
Prijetnje okoliu i utjecaj ljudskih aktivnosti na Jadranu
Izvor: Heinrich Boll Stiftung: www.hr.boell.org
Jadransko more je najugroenija regija u Mediteranu koja se suoava s ozbiljnim ekolokim izazovima. Ovo je
more dom nekim od najznaajnijih blaga svjetske batine. Jadranska je oblast ekonomski vana za turizam i
rekreaciju, glavni prometni vor energetskih resursa i jedna od najrazvijenijih europskih industrijskih zona.
54
0I: poglavlje:
Kako Jadransko more dijeli est povezanih zemalja, mjere koje su potrebne da bi se more zatitilo takoer
moraju biti meunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemalja imaju obvezu i odgovornost razvijati ove
mjere i potovati zajedniki okoli.
Zbrinjavanje i gospodarenje otpadom posebno je bolna toka u obalnom pojasu. Neregulirana odlagalita
otpada na pojedinim mjestima krkog pojasa dovode do oborinskog ispiranja u kojem je teko predvidjeti, a
jo manje kontrolirati prodiranje oneienih voda u okoli, odnosno zagaivanje priobalnog mora. Problem
novijeg vremena je stvaranje krupnog otpada (rashodovani kuanski strojevi, automobili i gume), za koje
posebno na otocima nema pogodnih odlagalita, niti postrojenja za njihovu obradu.
Koritenje prostora oznaeno je bespravnom gradnjom, koja se u argonu naziva betoniranje obale. Time se
obala neprimjereno i neplanski optereuje velikim brojem novih gradnji. Unitavaju se estetske vrijednosti
obalnog pojasa i stvaraju betonske pustinje. Isto tako je zbog neplanskog irenja novih naselja nemogue
planirati sustav prihvata i obrade otpadnih voda.
Turistika privreda danas donosi izmeu 20 i 22% BDP, te je time jedna od najznaajnijih grana hrvatske
privrede. Hotelska izgradnja je u zadnjem desetljeu zapela na manjku ekonomskih interesa (nisu obnovljeni
ni u ratu devastirani hotelski objekti). Razvitak turistike privrede najveim je dijelom nereguliran: to se
posebice oituje u opsenoj gradnji apartmanskih naselja. Ta se naselja koriste izmeu 60 i 90 dana godinje,
a zahtijevaju sve komunalne usluge (elektrina energija, voda, zbrinjavanje otpada).
Odrivi razvoj i ribarstvo. Naglaeno je da o odrivom razvoju u morskom ribarstvu danas ne moe biti ni
govora. Podaci pokazuju da je izlov ribe vei nego to to dozvoljava prirast. Pod gospodarskim pritiskom
teko je govoriti o ouvanju ribljeg fonda. Kod toga treba uzeti u obzir da pouzdana procjena godinjeg
prirasta ribljeg fonda ne postoji, iako se znanstveni instituti tom problematikom bave desetljeima.
Energija
Energija iz obnovljivih izvora zauzima posebno mjesto. Nagli gospodarski i industrijski razvoj zabiljeen u
posljednja dva stoljea oslanjao se prvenstveno na rastuu uporabu fosilnih goriva: najprije ugljena, zatim
nafte, koja jo uvijek predstavlja dominantan izvor energije, a odnedavna raste i uloga plina. Meutim,
njihova uporaba ima negativne posljedice po okoli.
Nove tehnologije omoguavaju nam iskoritavanje novih, obnovljivih izvora energije (OIE) za proizvodnju
elektrine energije, a time i odmak od ovisnosti o fosilnim gorivima. Presudan imbenik za buduu potronju
energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i
usklaivanje nacionalnih propisa s propisima EU. Ciljevi koritenja obnovljivih izvora energije su zatita
okolia kroz smanjenje staklenikih i kiselih plinova, lokalni i regionalni razvoj kroz gospodarsko-socijalnu
koheziju, sigurnost kroz smanjenje uvoza i proirenje proizvodnje te zapoljavanje.
Strategija popularno zvana 20-20-20 do 2020. godine, znai obvezu za 20% smanjenja emisija staklenikih
plinova u usporedbi s 1990. godinom; 20% energije u ukupnoj energetskoj potronji iz udjela obnovljivih
izvora te 20% manjom potronjom energije (kroz energetsku uinkovitost).
Promet
Promet je uzrok velikog broja smrtnosti, primarni izvor zagaenja zraka, buke, zauzima prostor i vizualno
degradira prirodu.
55
TO? Sadraji GOO-a
Odrivi promet je promet koji ne ugroava zdravlje ljudi, ekosustave, a pritom zadovoljava svoju prijevoznu
funkciju: 1. racionalnim koritenjem obnovljivih izvora energije i 2. tedljivim koritenjem neobnovljivih
izvora energije.
Alternativa je promicanje vonje bicikla u gradovima. Zanimljivo je istraivanje koje je pokazalo kako
biciklisti koji koriste biciklistike staze putuju bre nego automobili na udaljenostima ispod 10km.
Vrijednosti i izazovi za odrivi razvoj
Globani izazovi
Razvoj tehnike i njen utjecaj na ovjeka
Povijesno gledano, ovjek je bio zauzet i ponesen tehnolokim uspjesima te poveanjem osobnog i
drutvenog standarda, tako da je u jednom razdoblju zaboravio, ili bolje reeno,
zanemario utjecaj na okoli. Valja oekivati da e dananji sukob izmeu tehnolokog razvitka i ouvanja
okolia biti pokretaka snaga koja e korigirati postojee tehnologije i koja e uvesti nove tehnologije koje
e manje oneiavati okoli. Ali nikako se ne smije oekivati da e nas tehnologija spasiti ako na vrijeme
ne promijenimo svoje ivotne navike.
Klimatske promjene
Meuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), grupa je znanstvenika i strunjaka za klimatske
promjene koja tvrdi sljedee: Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog
djelovanja.
injenica je da se naa civilizacija prvi put u svojoj povijesti susree s problemom koji zahvaa cijeli planet,
pa nitko ne moe tvrditi da ga se poruke ne tiu. Oteavajue je to globalnu klimu ne poznajemo kao lako
shvatljivi model, ve kao skup pojava kojima tek otkrivamo meusobne veze, uzroke i posljedice. Kako te
veze nije mogue otkriti i sagledati bez sudjelovanja najrazliitijih znanstvenih disciplina, od svih koji se
ele upoznati s globalnim zatopljenjem zahtijeva se dosta itanja, informiranja i uenja.
Prijedlog za rad s uenicima:
Pretjeranja potronja
Dananju civilizaciju s pravom moemo nazvati rasipnikom civilizacijom, odnosno potroakim drutvom
koje nema granica. Ovakvo ponaanje ima kobne posljedice i za okoli jer stvara cijelu organizacijsku
podlogu iji je temelj prodaja i proizvodnja to vee koliine proizvoda to veem broju ljudi.
Europski ministar okolia Janez Potonik je poetkom 2011. godine prenio vrijednu poruku europskom
drutvu.
Moj stari mobitel sadri zlato, platinu, paladij i bakar: resurse kojih u Europi gotovo da i nema. Jedna tona
ovih malih elektronikih aparata sadri 280 grama zlata, 140 grama platine i paladija te 60 kilograma
bakra. To definitivno nije otpad koji bismo trebali spaliti ili odloiti na odlagalitima, to je resurs koji
moramo potovati. Europska unija je ozbiljna kada kae da e Europu uiniti resursno efikasnom
56
0I: poglavlje:
ekonomijom ba kao to je i naglaeno u Europskoj strategiji 2020. To ne inimo samo zato da bismo
smanjili negativni okolini uinak ili emisije staklenikih plinova; to inimo kako bismo stvorili nova,
zelena radna mjesta; gdje samo sektor reciklae otpada moe osigurati 500.000 novih radnih mjesta u
Europi.
Tzv. sveti in konzumacije paljivo je proraunat da nas navede na razmiljanje kako je kupovanje nekog
proizvoda ono to e nam donijeti sreu i zadovoljstvo, iako je dokazano da nas kupovanje preko odreene
mjere vie ne usreuje, nego upravo obratno.
Na koncu se zbog raznoraznih razloga, ukljuujui planirano zastarijevanje i cijene prema kojima je
zamjena jeftinija nego popravak, teko odluujemo na popravak i ponovnu upotrebu roba ili nam je ona
onemoguena zbog nedostatatka rezervnih dijelova.
Percipirano zastarjevanje je takoer grana industrijskog dizajna iji je cilj suptilno rei kupcima kako
njihove savreno dobre, ouvane i kvalitetne cipele, obua, odjea i/ili slino vie nisu u modi. Najoitiji
primjer je modna industrija gdje se modni stilovi mijenjaju i dva puta godinje. Kao odgovor na takvo
zastarjevanje, diljem svijeta se javljaju takozvani Re-use centri (centri za ponovnu upotrebu) koji barem dio
stvari koje odbacujemo mogu vratiti u upotrebu bilo prodajom istih novim kupcima, bilo kao donaciju
nerazvijenim zemljama u kojima je, iako je to moda teko zamislivo, odjea teko dostupna i skupa.
Meutim, takav pristup rjeavanju problema jo je uvijek nedostatan budui da tekstil danas i dalje ini
znaajan postotak u ukupnoj koliini otpada.
Reklamiranje
Reklame za proizvode svuda su oko nas. Na velikim oglasnim ploama, pakovanjima, televiziji, radiju,
u novinama, trgovinama i autobusnim stanicama, pa ak i u naem domu, reklamni slogani postaju dio
naeg svakodnevnog govora. Posebnu panju treba posvetiti informacijama kojima se u reklamama ili na
etiketama, kroz logoe i naslove, oglaavaju proizvodi prihvatljivi za okoli. Ne bi se trebalo ravnoduno
odnositi prema pitanju je li ovo napravljeno s pravom brigom za zatitu prirode ili je posrijedi jednostavno
zlonamjerno preuzimanje ovih simbola kako bi se apeliralo na drutvenu svijest i obzire kupca.
Ekoloki otisak
Donedavno je BDP (bruto drutveni proizvod) bio jedino mjerilo i pristup mjerenju gospodarskog i
drutvenog napretka. No, manjkavost BDP-a sastoji se u tome to se kroz njega ne vidi jasna razlika izmeu
gospodarskih aktivnosti kojima se uistinu poboljava standard ivljenja ljudi i gospodarskih aktivnosti
kojima se on ne poboljava.
tovie, znatan postotak naeg BDP-a koji je svake godine sve vei poiva na gospodarskom djelovanju
koji ni na koji nain ne pridonosi naem blagostanju. Ukratko, kako je to rekao senator Robert Kennedy,
uz pomo BDP-a moemo izmjeriti sve osim onoga to ivotu daje smisao. Stoga su sve su ei pokuaji
da se pronae prikladna alternativa BDP-u. Jedan od zanimljivijih je i Happy Planet Index (HPI Indeks
Sretne planete) koji jasno pokazuje kako materijalno blagostanje nema puno veze sa sreom pojedinca. On
mjeri podatke poput oekivane ivotne dobi, opeg dojma blagostanja i ekolokog otiska. Vie na http://
www.happyplanetindex.org/data/
57
TO? Sadraji GOO-a
Ljudska prava i odrivi razvoj
U demokratskim drutvima ljudi imaju pravo na slobodan pristup informacijama iz podruja zatite okolia
kao i pravo sudjelovanja u procesima donoenja odluka o pitanjima koja se tiu okolia. Pa ipak, tokom
dugog niza godina stanje okolia, kao i utjecaj raznih aktivnosti na njega, drali su se u tajnosti.
Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala Arhuku konvenciju (1988.) koja stoji na 3 stupa:
1. Stup Pravo na pristup informacijama
2. Stup Pravo na sudjelovanje javnosti u odluivanju o pitanjima okolia
3. Stup Pravo na pristup pravosuu u pitanjima okolia
Ona obavezuje vlast da u sluajevima projekata i aktivnosti upravljanja otpadom, industrijske proizvodnje,
izgradnje brana i puteva, rudarstva, proizvodnje energije i kemikalija, kao i drugih aktivnosti, obvezno
ukljui javnost u proces donoenja odluka, ali i da ostavi dovoljno vremena za pripremu odgovora. tovie,
vlasti su obvezne organizirati javnu raspravu za svaki pojedinani predloeni projekt.
Ako graani osjeaju da im nije omoguen slobodan pristup potrebnim informacijama ili uee u donoenju
odluka, oni mogu svoja prava potraiti na sudu. U tom sluaju vlasti moraju osigurati besplatan ili vrlo
otvoren pristup pravosuu.
Uloga organizacija civilnog drutva u edukaciji za odrivi razvoj
OCD-i se ve godinama bave podizanjem svijesti graana i institucija, te rade na svojevrsnom marketingu
koji promovira odrivi razvoj i razliite vrste edukacija, poevi od osnovnih informacija o odrivom
razvoju, njegovoj bitnosti, do konkretnih mjera koje svatko od nas, ali i javni sektor, moe poduzeti. OCD-i
uspjeno obavljaju poslove poput zagovaranja, provedbe ciljanih projekata i kampanja, zastupanja, obuke,
suradnje s vladama i meunarodnim agencijama na razvoju lokalnih projekata, kao i podrku te zatitu
od neodgovarajuih politika.
Neke od svjetskih i domaih organizacija za zatitu okolia su: Friends of the Earth, Greenpeace, 350.org,
BirdLife International, Earthwatch, Global Footprint Network, Rainforest Alliance, Zelena akcija (Zagreb),
Sunce (Split), Zeleni Osijek, Zelena Istra, Eko Zadar i dr.
Annie Leonard je 2007. godine napravila videouradak Pria o stvarima koji je obuhvatio sve ono to je nauila
o slabim tokama svjetske ekonomije voene konzumerizmom i temeljene na stalnom gospodarskom rastu.
Kampanja Pria o stvarima temeljena je na namjeri da nam otvori oi za jednu novu svjesnost o tome to
nam ova potronja ini, to ini naoj ljudskoj brai irom svijeta i samoj zemlji. Jednom kad postanemo
svjesni pie ona, shvatit emo da to ne treba biti tako. Ogranienja naeg planeta, koliina vode, zraka,
zemlje, prirodnih resursa, nameu ogranienja ljudskim aktivnostima, htjeli mi to ili ne.
Prijedlog: Pustite uenicima Film Story of stuff... (dostupan na youtubeu).
Dojmovi poslije filma, pozitivni, negativni, pretjerani...?
Nakon to ste pogledali ovaj kratak film i nakon dobivenih dojmova, koje su vam slike ljudskog utjecaja
na okoli najjasnije? Moete li mi dati primjere nekih ekolokih katastrofa i koliki je utjecaj na pojavu
tih katastrofa imao ovjek (direktno i indirektno) (npr. Izljev nafte u Meksikom zaljevu 2010., Exxon
58
0I: poglavlje:
Valdez katastrofa na Aljasci 1989., Fukushima tsunami u Japanu 2011., Tsunami 2004. u Aziji, ernobil
1986. ...)
Pustiti youtube film o plastici koja zagauje oceane (8 min) http://www.youtube.com/watch?v=K4TUCCw4hlk
Prijedlozi za rad s uenicima:
Prijedlog 1:
Predstavite i raspravite mehanizme kojima atmosfera regulira Zemljinu temperaturu.
Objasnite uenicima/ama razliku izmeu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.
to su stakleniki plinovi i koje ljudske aktivnosti pojaavaju efekt staklenika? (Ugljikov dioksid
CO2, Metan CH4, Duikov oksid N2O)
Nauite vie o klimatskim promjenama i posljedicama koje ovaj proces ima na ljude i okoli
(podizanje razine mora, globalne srednje temperature...).
Shvatite ulogu koju svaki pojedinac ima u prevladavanju ove opasnosti.
Adaptacija (prilagodba) i Mitigacija (reduciranje uinaka opasnosti) novi pojmovi bez kojih se vie
ne moe govoriti o govoriti o borbi protiv klimatskih promjena.
Neka uenici/ice istrae utjecaj klimatskih promjena u odnosu na ljudsko zdravlje, okoli, ekonomiju i
politiku tj. koje su sve mogue posljedice.
Vie moete proitati na web stranicama Dravnog hidrometereolokog zavoda
http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene
Proitajte tekst o nestajanju nacija i drava zbog posljedica klimatskih promjena.
Kako sauvati ozonski omota?
Prijedlog 2:
Kako bismo doarali dananju zaluenost posjedovanjem stvari i novca, koristimo anegdotu o ribaru iz
Meksika. Naravno, anegdota je izmiljena i primjenjiva za bilo koji dio svijeta. (podjela uloga)
Radnja se dogaa u turistikom mjestu na meksikoj obali, a u glavnim ulogama su ameriki turist i
meksiki ribar.
U rano prijepodne, negdje oko 10 sati, ameriki turist dolazi na plau kako bi uivao u moru i suncu, a
tamo susree ribara kako odmara na plai.
Turist: Dobro jutro, gospodine, ve ste gotovi s poslom?
Ribar: Jesam, ve sam ulovio dovoljno za dananji ruak.
Turist: Tek je deset sati, da ste radili do tri sata, ulovili biste puno vie ribe.
Ribar: Pa ne mogu ja pojesti toliko ribe, nema potrebe da toliko radim.
Turist: Pa da svaki dan radite vie, ulovili biste puno vie ribe, ono to ne biste mogli pojesti, mogli biste
prodavati na trnici i zaraivati puno novca.
Ribar: A to da radim s tim novcem, ne treba mi.
59
TO? Sadraji GOO-a
Turist: Pa mogli biste kupiti novi amac kojim biste bre plovili, nove mree kojima biste lovili vie ribe i
slino.
Ribar: A zato da to radim, dragi gospodine, ja ribe za svoje potrebe lako ulovim i sa svojim malim amcem.
Turist: Da, ali nakon nekog vremena biste mogli prodavati toliko ribe da biste mogli kupiti ribarski brod.
Mogli biste imati toliko novca da bi drugi mogli raditi za vas.
Ribar: A to da ja tada radim?
Turist: Tada uope vie ne morate raditi, moete leati na plai i odmarati.
Ribar: Hvala, dragi ovjee, ali ja to upravo i radim.
Primjer propasti civilizacija
Od poetka civilizacije na zemlji postoje oiti dokazi kako su drevne civilizacije propale zbog loeg gospodarenja
nekim prirodnim resursima. Drevne civilizacije su vie panje pridavale proizvodnji hrane, dok ih problemi
energetike ili otpada nisu toliko zabrinjavali.
Sumerani su kao civilizacija u etvrtom stoljeu prije Krista bili napredni. Meutim, nisu uviali pogreke i nisu
bili svjesni posljedica svog vlastitog razvoja te su zbog loih projekata navodnjavanja i odvodnje u potpunosti
unitili proizvodnost svojih polja.
U nedostatku vode ili da bi izbjegli suu, Sumerani su koristili morsku vodu za navodnjavanje a konani cilj
poveanja proizvodnosti poljoprivrednih povrina doveo je do toga da su polja zaslanjena i vie nisu mogla
prehranjivati stalno rastuu populaciju.
Slinu sudbinu doivjela je i civilizacija Maja koji su svoju hranu izgubili zbog pretjeranog krenja uma, to je
dovelo do erozije zemlje i smanjenja mogunosti proizvodnje hrane.
Meutim najekstremniji povijesni sluaj izumiranja cijele jedne civilizacije jesu Uskrnji otoci, gdje je civilizacija
nestala zbog deforestacije (krenja uma) i poveanja populacije. Stanovnici tog otoka hranili su se dupinovim
mesom, a zbog poveanja populacije poeli su ruiti ume za izgradnju nastambi i splavi za lov na dupine, sve
dok nije posjeeno i posljednje drvo. Prirodna ravnotea na otoku postala je poremeena te vie nije bilo mogue
uzgajati nijednu prehrambenu kulturu. Rezultat ovakvog loeg menadmenta bilo je postupno umiranje od
gladi i izumiranje cijele jedne civilizacije.
Kada bismo povukli paralelu izmeu dananje globalne situacije i drevnih civilizacija, ispada da kao
inteligentnija ljudska vrsta nita nismo nauili. Kao i nekad Sumerani, mi danas unitavamo jedan od
osnovnih resursa za opstanak povrine za proizvodnju hrane. Danas to radimo na drugaije naine i
znamo gotovo sve o posljedicama naeg neodgovornog ponaanja, meutim, globalno ne poduzimamo
dovoljno napora da se vratimo na pravi put. Paralela se moe povui i s Majama budui da sjea uma za
poveanje poljoprivrednih povrina za uzgoj raznih kultura danas dovodi do masovne devastacije umskih
podruja, a poznato je da ona ine plua naeg planeta. Paralele se takoer mogu povui i s Uskrnjim
otocima, s obzirom na to da zbog poveanja populacije potrebe za resursima rastu, dok je sve oitija injenica
da prirodnih resursa ima sve manje ili su gotovo uniteni.
60
0I: poglavlje:
Razumijevanje ekonomske sfere
Autor: Mislav itko
Korist ekonomskog obrazovanja lei u tome
to ono onemoguuje da nas ekonomisti zavaraju.
Joan Robinson
Povezanost s kurikulumom
Kljuni sadraji za razumijevanje gospodarske /ekonomske dimenzije su: odgovorno gospodarstvo/
ekonomija, razvijanje poduzetnosti, razumijevanje proizvodnih odnosa, pravo na uenje za konkurentnost,
zatita potroaa. U etvrtom obrazovnom ciklusu dodaju se i teme poput zatite i moi potroaa, utjecaj
na proizvodnju, trite i drutvo.
Povijesno odreenje ekonomske discipline
Usprkos odreenju ekonomije kao discipline koja je usredotoena na uinkovitu alokaciju oskudnih resursa,
pitanja koja ulaze u ekonomsku analizu ine mnogo iri problemski skup. Suvremene su ekonomske
discipline u velikoj mjeri usvojile razliite matematike, odnosno kvantitativne metode istraivanja pa se
na prvi pogled ini kako ekonomija kao disciplina jednostavno opisuje stukturu odreene privrede, meutim
ekonomske teorije neizostavno sadravaju vrijednosne elemente. Time se ne dovodi u pitanje sposobnost
ekonomske discipline da objanjava i predvia ekonomske fenomene, nego se podcrtava injenica da su
ljudi kroz povijest izgraivali ekonomske institucije imajui u vidu ostvarenje kako ekonomskih, tako i
politikih ciljeva.
U tom pogledu donekle je vano razdijeliti ekonomska pitanja od same ekonomske znanosti. Ekonomski
problemi, dio ope intelektualne povijesti, jednako su tako bili razmatrani u antici od strane grkih filozofa
poput Aristotela, u srednjovjekovnom razdoblju od strane teologa poput sv.Tome Akvinskog, kao i poetkom
20. stoljea od strane vodeih ekonomista poput Leona Walrasa, Josepha Scumpetera ili Johna Maynarda
Keynesa. Meutim samostalna se ekonomska disciplina razvila tek kasnije u Europi, najprije kao klasina
politika ekonomija, a zatim kao danas dominantna neoklasina ekonomika. injenica da je ekonomija kao
disciplina zaivjela tek nakon feudalnog razdoblja govori neto o samim drutvima. Naime, u ranijim su
se razdobljima rasprave o bogatstvu i drutvenoj moi odvijale u okviru razmatranja politikih, vojnih i
religijskih problema. Osamostaljenje ekonomske problematike podrano je kapitalizmom kao privrednim
sustavom u kojemu se proizvodnja, potronja, konkurentnost, inovacija itd. mogu razmatrati bez uvoenja
ne-ekonomskih faktora.
Uvjet proizvodnje roba jest da faktori proizvodnje poput zemlje, rada i kapitala budu u robnoj formi dostupni
na tritu. Proizvodnja, drugim rijeima, omoguuje potroaima da troe robe koje su same proizvod nekih
drugih roba upotrebljenih od strane poduzea. Tako dolazimo do mogunosti razlikovanja trita faktora
proizvodnje i trita potrone robe. Ekonomska znanost u tom pogledu analizira kako trita kroz ponudu
i potranju racionalno alociraju resurse za proizvodnju razliitih roba u drutvu za koje se pretpostavlja
da ima neograniene potrebe. Oskudnost resursa, pretpostavka na koju se oslanja suvremena ekonomska
znanost, proizlazi tako iz pretpostavke da su elje potroaa i proizvoaa neograniene, a sredstva za
61
TO? Sadraji GOO-a
ostvarenje tih elja zadana, zbog ega je ekonomsko odluivanje problemski odreeno najboljom upotrebom
ogranienih resursa.
Nema sumnje da je razmjena oduvijek bila sastavni dio ljudskog drutva. Jednako tako, zemlju, rad i
sredstva za proizvodnju moemo nai u najranijim ljudskim zajednicama. Meutim, tek se s razvojem
najprije manufakture, a zatim industrije, stvaraju uvjeti za komodifikaciju prirodnih resursa. Institucionalni
okvir pomou kojeg je kodificirana i pravno ovjerena trina igra dolazi kao posljednji moment u razvoju
trinog drutva. Ekonomija kao refleksija o mogunosti upotrebe trinog mehanizma proizlazi iz potreba
trinog drutva da se na jasniji i razgovjetniji nain suoi s preprekama koje ono donosi. Pritom politika
(vrijednosna) dimenzija nije ukinuta nego se, ponekad preutno, pojavljuje kao opi okvir ekonomskih
istraivanja. Pitanja to, kako i za koga proizvoditi biti e prema tome odreena politikom pozicijom
subjekta koji pitanja postavlja i oslanja se na ekonomski diskurs u potrazi za odgovorima. Primjerice, pokuaj
ostvarenja egalitarnog drutva donosi sa sobom sasvim drugaiji niz ekonomskih i politiki prepreka od
pokuaja ostvarenja drutvenog ureenja u kojem egalitarnost ne predstavlja znaajnu pozitivnu vrijednost,
iako moemo zamisliti vie ili manje uinkovita egalitarna drutva.
Pretpostavke trine igre
Kada se govori o tritu i robama za proizvodnju i potronju koje se pomou njega dobavljaju potrebno
je naglasiti nekoliko toaka koje obino prolaze nezapaeno. Prvo, kapital se kao differentia specifica
kapitalistike privrede pojavljuje u dvostrukoj funkciji: jednom kao sredstva za proizvodnju i sirovine,
drugi put kao pravo na aproprijaciju cjelokupnog proizvoda. Iako se moe uiniti da je odnos izmeu
poslodavca i radnika odreen iskljuivo vlasnitvom nad sredstvima za proizvodnju, ugovor o radu kljuan
je za uspostavljanje odnosa u kojem kapital umajmljuje rad, i u skladu s tim, stjee pravnu osnovu za
aproprijaciju proizvoda rada. U tom se pogledu ugovor o radu pokazuje kao znaajna prepreka uvoenju
ekonomske demokracije, ili drugih oblika u kojima bi zaposlenici mogli sudjelovati u upravljanju i dijeliti
koristi proizvodnje.
Nadalje, trina igra povezana je s fenomenom neplaniranih posljedica. U mjeri u kojoj su trini ishodi
povezani s odlukama velikog broja aktera koji s obzirom na razliiti stupanj ekonomske moi utjeu
na ekonomsku dinamiku, zbir djelovanja svih aktera redovito donosi fenomene koje veina nije mogla
predvidjeti niti uklopiti u vlastite poslovne planove, a koji se ne tiu samo ekonomskih aktera u uem smislu,
nego cijelog drutva. Prvotnu artikulaciju problema neplaniranih posljedica nalazimo kod Adama Smitha
koji u svome uvenom djelu Bogatstvo naroda gradi teoriju prema kojoj slijeenje vlastitog interesa putem
trinog mehanizma dovodi do poveanja drutvenog blagostanja. Iako Smith nije drao da je prinicip
sebinog slijeenja vlastitog interesa neto samo po sebi dobro, unutar konkurencijskog mehanizma
ono nagoni aktere da za najniu moguu cijenu ponude najbolji proizvod. Meu samim proizvoaima i
potroaima nema dogovora, nego ih sami principi ljudske racionalnosti i trine igre tjeraju da se ponaaju
kao da im je doista cilj poveati razinu drutvenog blagostanja.
Ovdje se dotiemo kljunih ekonomskih pojmova: ponuda, potranja i trite. Slijedei Smitha moemo rei
da je ponuda drugo ime za proizvoae koji ele maksimizirati profit i nastaviti poslovanje u jo veem
obujmu, dok je potranja drugo ime za potroae koji ele uveati vlastitu dobrobit, odnosno maksimizirati
vlastitu korist, a pritom imaju novana sredstva da svoje preference pretvore u efektivnu potranju. Trite
se onda pojavljuje u funkciji spajanja ponude i potranje, iskljuivo na temelju ekonomskog interesa bez
62
0I: poglavlje:
izvanjskog upletanja drave ili neke druge vanjske instance. Najjednostavniji prikaz ponude i potranje
prikazuje dvije krivulje
C
i
j
e
n
a
Koliina
Potranja
Ponuda
koje se sijeku u jednoj toki. Rastua krivulja ponude ukazuje da su proizvoai spremni ponuditi vie
outputa, tj. proizvoda kako cijena raste, dok su potroai spremni kupiti vie proizvoda kako cijena pada.
Toka susreta u kojem se interesi jedne i druge strane ostvaruju na optimalan nain jest toka ravnotee
ili toka ienja cijena.
Prema tome, primjetno je da se s razvojem ekonomske discipline promijenio i koncept javnog interesa.
On je sada jednostavno pojam koji je vezan uz mogunost prodaje proizvoda po najnioj moguoj cijeni
najveem broju zainteresiranih pojedinaca. Nevidljiva ruka trita osigurava najbolji mogui ishod, a
ekonomisti pokuavaju analizirati sve aspekte ekonomskog ivota upotrebljavajui prethodno skicirani
model ponude i potranje. Drugim rijeima, ono to vrijedi na tritu kapitala, vrijedi i na tritu rada,
ali i na drugim tritima na kojima racionalni pojedinci takoer dolaze u priliku uveati vlastito, a zatim i
drutveno blagostanje. Takav je tretman razliitih faktora proizvodnje veoma brzo doao na udar kritiara.
Ekonomski povjesniar Karl Polanyi je ustvrdio da kada je rije o zemlji, radu i novcu, tada govorimo o
fiktivnim dobrima, budui da ona nisu nastala s idejom da e biti plasirana na triite, ve su postojala
i prije uspostave trine privrede. Stoga su, tvrdio je Polanyi, potrebni znaajni napori da se ne-trini
faktori komodificiraju, a drutvo bi trebalo uzeti u obzir negativne posljedice irenja trita i razviti
prikladne zatitne mehanizme (usp. Karl Polanjyi, Velika transformacija).
Obino nakon velikih ekonomskih kriza postaje jasno da trina privreda i drutvo koje se u njoj ogleda
sa sobom nose inherentne opasnosti. Ovdje opet moemo govoriti o neplaniranim posljedicama, kao to o
njima govore i sami ekonomisti nazivajui ih eksternalijama. Eksternalije su posljedice trine igre koje su
nametnute treoj stranci neukljuenoj u samu trinu transakciju o kojoj je rije. Tipian primjer eksternalije
jesu razliiti oblici zagaenja prirode koji proizlaze iz razliitih transakcija, primjerice kupovine automobila,
bez preuzimanja odgovornosti na strani proizvoaa i potroaa. Neto prikrivenije eksternalije povezane
su sa smanjenjem kvalitete proizvoda ili poveanjem njegove zloudnosti zbog sve izraenije konkurentske
utakmice. Takav su primjer drugorazrednni hipotekarni krediti plasirani dijelovima radnike klase prije
nastupa ekonomske krize 2008. godine. Rije je o siromanijim kuanstvima koja se nisu kvalificirala za
prvorazredne kredite, a istovremeno nisu bila upoznata s rizicima koji proizlaze iz takvog dunikog odnosa.
63
TO? Sadraji GOO-a
Problem eksternalija opet uvodi pitanje o ulozi nejednako raspodijeljene moi u procesu oblikovanja
ekonomskih odnosa. Uz ve spomenutu injenicu nedemokratskih odnosa i hijerarhijskog odluivanja u
domeni proizvodnje, nailazimo na problem asimetrinih informacija kako u domeni proizvodnje, tako i na
razini individualne potronje. Kritiari trine privrede esto upozoravaju kako ovjek kao potroa moda
dolazi na trite roba i usluga kako bi poveao vlastito blagostanje troei tako da maksimizira svoju
korist, ali da je situacija na tritu takva da on sam ne moe imati sve potrebne informacije o proizvodima
koje su mu potrebne ak i pod pretpostavkom da se ponaa posve racionalno. Proizvoa ima motiv da
prikrije sve one injenice koje bi mogle biti negativna reklama i posljedino uzrokom smanjene prodaje.
Pojedinani potroa ne moe skupiti sve informacije jer za tako sveobuhvatan pothvat nema dovoljno
vremena, sredstava ni znanja. Stoga je potrebno ustanoviti regulatorni okvir kojim e se ublaiti uinci
asimetrinih trinih odnosa. Jednako je tako potrebno provoditi regulatorne prakse u svrhu uklanjanja
ili umanjenja rizika vezanih uz trine transakcije. Takav posao mogu obaviti samo posebno osposobljene
javne slube i agencije, pri emu se javlja poesto antagonistian odnos drave i trita.
Drava, trite i regulacija privrede
Od Adama Smitha do suvremene neoklasine ekonomske teorije, na razliite naine se pretpostavljalo kako
trini mehanizam preputen samome sebi daje najbolje rezultate na mikro i makroekonomskoj razini.
Meutim, ekonomske krize veoma esto nisu rezultat sluajne, neoekivane nepogode ili oka koji ima
svoje porijeklo izvan privrede. Tokom dvadesetog stoljea kapitalizam se pokazao nestablinim sustavom u
kojem iznimno bogatstvo i rast proizvodnih sposobnosti drutva su-postoje s nesigurnou, nemogunou
zadovoljenja osnovnih ivotnih potreba ili neprestanom prijetnjom pada u siromatvo. Zbog toga su
poneki autori koji su se ekonomskim problemima bavili izvan dominantnog neoklasinog okvira, poput
Karla Marxa, J.M. Keynesa, Thorstena Veblena ili J.K.Galbraitha, zadobili popularnost i priznanje u nekim
znanstvenim krugovima. Svima njima zajednika je kritika trita kao rjeenja na sva pitanja. U politikoj
se pak povijesti drava pojavljivala kao instrument obuzdavanja ponekad pomahnitalih trita. Dakako,
drava je sloena forma, te veoma esto biva upotrebljena od strane pojedinih trinih aktera za ostvarivanje
njihovih interesa. Meutim, osim aktivne uloge kod, primjerice, osiguravanja vanjskih trita za domae
kompanije, drava ima mogunost donoenja niza mjera i pravila koja mogu poboljati poloaj ljudi s
obzirom na spomenute asimetrine odnose u domeni proizvodnje i potronje. U mjeri u kojoj demokratski
mehanizmi ine upravljaku strukturu prijemivom za potrebe stanovnita, drava moe upotrijebiti
svoje poluge moi kako bi osigurala bolji i sigurniji ivot graana. Drava se tako tijekom dvadesetog
stoljea pojavljuje kao drava blagostanja, posebna politika forma u kojoj su sloeni i za kvalitetu ivota
znaajni sustavi uklonjeni iz trine utakmice. Obrazovanje i zdravstvo, primjerice, postaju dostupni svim
graanima bez obzira na bogatstvo i dohodak, dok drava investira u javnu infrastukturu i subvencionira
programe od javnog interesa. Ova se uloga drave, ne sluajno, preklapa sa irenjem demokratskih prava
i jaanjem radnikih sindikata. Usprkos tomu to kapitalizam nema ugraene mehanizme kojima bi se,
makar postepeno, proizvela vea jednakost i vea osjetljivost sustava za probleme najranjivih skupina,
jednom kada su pravila igre promijenjena na institucionalnoj razini, transformativni uinci potrajali su
nekoliko desetljea.
Klasni kompromis izmeu poslodavaca i radnika koji se ogledao u institucijama drave blagostanja, biva
doveden u pitanje tek kasnih sedamdesetih godina, uslijed borbe protiv inflacije i rasta financijskih trita
koja su promijenila narav akumulacijskog procesa u suvremenom kapitalizmu. Dakako, opadanje drave
64
0I: poglavlje:
blagostanja ne moe se svesti na jedan faktor budui da je rije o sloenom procesu kojega su oblikovali
suprotstavljeni interesi razliitih drutvenih aktera. Ipak, postepena komodifikacija razliitih usluga koje
su u okviru drave blagostanja bile dostupne graanima, provodila se kroz ponovno uvoenje starih
agrumentacijskih obrazaca iz vremena Adama Smitha. Privatizacija ili komodifikacija predstavljene su kao
nuan korak u procesu stvaranja uinkovitije privrede i posljedino vie razine drutvenog blagostanja.
Nadalje, liberalizacija razliitih sektora privrede postavljena je kao zahtjev komplementaran privatizaciji: uz
privatno vlasnitvo, liberalizirani, to jest neogranieni trini mehanizam trebao je dovesti do boljih ishoda
od onih koje je nudila drava blagostanja. Pritom je vano naglasiti kako se povratak trinom drutvu
odvijao i putem posebnih politika smanjenja optereenja i trokova kapitala, pri emu su porezne politike
i razliiti trgovinski sporazumi imali vanu ulogu. Iako je tijekom proteklih desetljea trini mehanizam
postao sredinji oslonac za reforme najrazliitijih sektora, u konanici se izraena konkurencija izmeu
poduzea, a zatim i izmeu nacionalnih drava, pokazala kao utrka prema dnu. Kriza profitabilnosti i
problem makroekonomske neravnotee izazvane inflacijom su nadvladani, ali je cijena za to bila razmjerno
visoka iz oita radnike i srednje klase: nesigurnost u pogledu radnikih i socijalnih prava, nestalnost
radnog mjesta, demokratski deficiti proizali iz dominacije ekonomije nad politikom i fraglinost privredne
strukture uzrokovana sve izraenijom dominacijom financijskog kapitala.
Ekonomija izmeu znanosti i ideologije
Ekonomska povijest pokazuje kako se promjena u privrednoj strukturi ne moe izvriti bez odgovora na
vrijednosna, odnosno politika pitanja. Ekonomska disciplina moe ponuditi intelektualna sredstva za
ostvarenje ciljeva ekonomske politike, ali ne moe dati odgovor na pitanje koju ekonomsku politiku treba
slijediti. Druge discipline koje u razliitim aspektima uzimaju ovjeka kao predmet svoga istraivanja
takoer mogu biti od koristi u razmatranju ekonomskih problema, ali ni one ne mogu dati jednoznanu sliku
dobrog drutva. Problem lei u injenici da u drutvu u kojemu ekonomsko polje funkcionira autonomno
i donekle dri primat nad ostalim aspektima ljudske drutvenosti, sama definicija drutvenih kategorija
postaje ulog u drutvenoj borbi oko usmjerenja ekonomskih politika. Ovo se moda najjasnije pokazuje
u uvenoj izjavi Margaret Thatcher: Drutvo ne postoji, postoje samo pojedinci i njihove obitelji. No
razliite ekonomske teorije neprekidno se sukobljavaju oko temeljnih pitanja, npr. o funkcioniranju ljudske
racionalnosti, o ulozi institucija u ekonomskim sustavima ili o nainima noenja s neizvjesnou i rizikom
pri donoenju ekonomskih odluka.
U konanici ekonomske politike ovise o stanju ekonomske discipline, odnosno borbama da se odreenim
pitanjima da prvorazredni status unutar istraivakog pogona (uz istovremenu marginalizaciju drugih), i
stanju politikog polja, to jest, snazi pregovarakih pozicija kapitala i rada.Svojom upuenou i poznavanjem
ekonomske povijesti i teorije, graani mogu doprinijeti boljim javnim raspravama i odgovarajuim
pritiscima na politike i ekonomske elite u politikim prekretnicama i ekonomskim krizama. Ili, kako je
to sumarno opisala Joan Robinson, korist ekonomskog obrazovanja lei u tome to ono onemoguuje da
nas ekonomisti zavaraju.
67
02: poglavlje:
Suradniko uenje
Autorica: Ana nidarec ukovi
Zahtjevi dananjeg doba obiljeeni su meusobnom povezanou zajednice
s drutvenim institucijama, a ona zahtijeva visok stupanj suradnje. U tom
drutvu nalazi se i kola u kojoj je nastava orijentirana prema ueniku te
se pri tom koriste didaktike strategije ukljuivanja uenika/ica u nastavni
proces. Prema Kurikulumu graanskog odgoja i obrazovanja:
u odgoju i obrazovanju se naputa dosadanje naelo uenja i pouavanja
radi stjecanja faktografskog znanja i prihvaa naelo uenja i pouavanja
radi stjecanja aplikativnog i transformativnog znanja i vjetina
koji su otvoreni inovacijama i nadograivanju sukladno ubrzanim
promjenama u drutvu, kulturi, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji.
Brojne pedagoke situacije pridonose ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja,
na kognitivni, afektivni i psihomotorni razvoj. (Bognar, Matijevi, 1993)
Ueniki obrazovni ciljevi mogu biti usmjereni prema promicanju suradnje, natjecanja ili individualnih
napora. Isto tako, svaka uionica strukturirano provodi nastavni proces sa svrhom ostvarivanja zadanog
cilja. Strategije aktivnog uenja povezuju uitelje/ice i uenike/ice kroz pripremu nastave, rad i vrednovanje
rezultata dobivenih radom. Neposredna interakcija uitelja/ica i uenika/ica omoguava raznolik odabir
oblika i metoda rada, to u konanici ini primjereniji i kvalitetniji nastavni proces. Nastavno ozraje
usmjereno poticanju kritikog miljenja ostvaruje se putem suradnikog uenja. Ova nastavna metoda,
izmeu ostalih, svoje filozofsko polazite pronalazi u miljenju i sadraju (Costa, 1992):
KAKO?
Metode koje nam
pomau u provedbi
68
02: poglavlje:
Proces miljenja mora postati i sadraj pouavanja. Ueniko odluivanje, oblikovanje miljenja, rjeavanje
problema, suradniki rad, uenje kako uiti iz raznih izvora te kreativno integriranje ideja i informacija
moraju se uvijek smatrati bitnim i neodvojivim dijelom sadraja nastavnog programa. Proces pouavanja
objedinjuje ove mehanizme i zahvaljujui njima ostatak nastavnog programa postaje smislen, vrijedan
i svrhovit temelj sadraja koji se pouava.
Suradnju ini zajedniki rad sa svrhom ostvarivanja zajednikog cilja. Unutar ranije pripremljenih
suradnikih zadataka i situacija, uenici/ice tragaju za rezultatima na osobnoj i grupnoj razini. Nastava
se odvija u manjim skupinama tako da uenici/ice rade zajedno (grupa, rad u paru ili samostalni rad na
zadatku) kako bi poveali vlastito i meusobno uenje. Ovdje se ukljuuje predlaganje, zajedniko rjeavanje
nekog problema i istraivanje ranije dogovorene teme putem ega se dolazi do novih ideja, novih situacija
ili neega jedinstvenog. Iz brojne literature i priloenih istraivanja moe se uvidjeti uspjenost uenika/
ica te kvalitetnije i zanimljivije pouavanje i uenje putem ove metode. Osim usvajanja znanja, uenici/
ice razvijaju kritiko, kreativno i logiko miljenje, razliite komunikacijske i socijalne vjetine te jaaju
samopotovanje (Richardson, 1997). Ono potie skupinu na razmjenu gledita i iskustava i na zajedniko
rjeavanje problema. Omoguuje i potie timski rad (Mlinarevi, Peko, Vujnovi, 2003). Oni razredi koji
primjenjuju ovu metodu izdvajaju se po nekim opim karakteristikama koje literatura prepoznaje kao:
pozitivna meuovisnost, neposredna poticajna interakcija, individualna i grupna odgovornost, ravnopravno
sudjelovanje/suradnika umijea te grupno procesiranje (Dijagram 1).
Neposredna
poticajna
interakcija
Pozitivna
meuovisnost
Individualna
i grupna
odgovornost
Ravnopravno
sudjelovanje

Suradnika
umijea
Grupno
procesiranje
Suradniko
suelje
Dijagram 1: Sastavnice suradnikog uenja
69
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
1. Pozitivna meuovisnost ona se dogaa na temelju povezanosti uspjeha pojedinaca i grupe. Uenici/
ice moraju osjetiti da njihov uspjeh ili neuspjeh znai uspjeh ili neuspjeh svih u skupini. To znai da se svi
moraju maksimalno truditi, uzajamno pomagati bez odustajanja (Romi, 2002). Bitno je razlikovati jake
i slabe oblike pozitivne meuovisnosti koja je usko povezana s motiviranou pri ostvarivanju zadanog
cilja. Kako bi razvijali pozitivnu meuovisnost, moramo se koncentrirati na strukturu zadanog zadatka
te na strukturiranje grupne ocjene rezultata. Ako je razred dominantno natjecateljski orijentiran onda su
uenici negativno meuovisni. Tada se uspjesi jedne grupe povezuju s neuspjehom druge grupe.
2. Neposredna poticajna interakcija ona osigurava uenicima/ama meusobnu komunikaciju putem
suradnje kod rjeavanja zadataka, kod pomaganja i meusobnog uenikog pouavanja, kod zajednikih
dogovora o moguim rjeenjima nekog problema i svakako kod naina uenja. Neposrednom poticajnom
interakcijom poveava se pozitivan uinak suradnikog uenja. Uenici/ice se koriste objanjavanjem,
raspravljaju i prenose svoje znanje vrnjacima.
3. Individualna i grupna odgovornost Ukljuivanje individualne odgovornosti doprinosi akademskoj
dobrobiti suradnikog uenja. Metode koje osiguravaju grupnu ocjenu ili grupni uradak, a da pri tome ne
uzimaju u obzir individualnu odgovornost svakog pojedinca za njegov doprinos ne doprinose akademskom
uspjehu (Slavin, 1983). Svakom je ueniku dodijeljena odreena uloga, a time i odgovornost u okviru posebno
sastavljene grupe. Jasna je analogija da uspjenim izvrenjem zadanog zadatka svaki pojedinac doprinosi
uspjehu skupine ili u suprotnom uz neuspjeno izvrenje zadatka grupa bude iznevjerena.
4. Ravnopravno sudjelovanje/suradnika umijea ono se osigurava dodjeljivanjem zadataka i podjelom
rada. Ravnopravno sudjelovanje ini osnovu za ueniki uspjeh svih ukljuenih te mu je potrebna struktura.
Uenje se dogaa interakcijom uenika/ica s nastavnim sadrajem ili interakcijom s drugim uenicima/
ama. Umijea koja elimo pouavati ovise o dobi uenika/ica, a neka od njih su: lijepo ponaanje, uporaba
obrazaca ponaanja (izvoli, hvala, molim, oprosti) u svim situacijama, dijeljenje osjeaja, davanje i primanje
razliitih miljenja, vrednovanje sebe i drugih, voenje, komuniciranje, odluivanje, izgradnja povjerenja
i rjeavanje sukoba.
5. Grupno procesiranje predstavlja skupnu diskusiju u kojoj uenici/ice procjenjuju kvalitetu rada, koliko
su uspjeno ostvarili zadane ciljeve i kako su se ponaali unutar skupine. U ovoj sastavnici nastavnici/ice
prate grupu, postavljaju pitanja, rade refleksiju i daju povratnu informaciju o uspjenosti suradnje.
Kao to je ranije navedeno, suradniko uenje odvija se kroz rad u paru i rad u grupama kao jedan od
najeih oblika rada. Rad u paru moe biti dobar poetak za skupne aktivnosti koje zahtijevaju veu razinu
suradnje (npr. postavljanje problema, prikupljanje informacija, izrada plana, provjeravanje rjeenja) i tada
se koristimo aktivnostima:
Razmisli/spari/razmijeni;
Sami/spari/razmijeni;
Formuliraj/razmijeni/posluaj/kreiraj (vie u: Meredith, K. S., Steele, J. L., Temple, C., 1998).
Strategije suradnikog uenja za rad u grupama su brojne te se mogu koristiti u raznim dijelovima
nastavnog sata ovisno o ciljevima, zadacima i sadraju. Njima se omoguuju misaone razmjene ime se
potie razumijevanje. Koristimo se: pedagokom radionicom, igranjem uloga, simulacijom, olujom ideja,
kooperativnom slagalicom i dopunjaljkom, stablom budunosti, grozdovima, itanjem u paru, uglovima,
70
02: poglavlje:
kolom-naokolo, intervjuom u tri koraka, momadima/igrama/turnirima, olovkom u sredini, grupnom
istragom itd. (vie u: Meredith, K. S., Steele, J. L., Temple, C., 1998). U zavrnoj raspravi dogaa se grupna
diskusija u kojoj uenici/ice pojanjavaju i izraavaju vlastita stajalita i oslukuju gledita drugih uenika/
ica. Ovdje moemo koristiti strategije: arobnog mikrofona, koncentrinih krugova te strategiju slaem se-ne
slaem se jer dobivanje podataka iz refleksije moe posluiti kao prilika da se prisjetimo nekih iskustava i
da se smisleno identificiramo s onim smo nauili o sebi i drugima. Uloga nastavnika/ice ovdje je usmjerena
na voenje razmiljanja kroz sigurnu raspravu traei znaajna pitanja iz pred-planskog slijeda.
Suradnike uloge
Kao to smo ranije naveli, suradnikim uenjem u skupini omoguuje se misaona razmjena koja potie
razumijevanje. Kao bi se izbjegla iskljuiva individualizacija, potrebno je stvoriti organizaciju razreda
koja potie ueniku interakciju. Zbog toga se rad organizira u manjim skupinama od po 4 uenika/ica
ime dobivamo 6 smjerova komunikacije. Skupine nek budu mijeane (po spolu, kolskom uspjehu...) i
organizirane u krunom rasporedu sjedenja. Sredinji dio kruga slui za provoenje zadanih aktivnosti.
Svaki/a uenik/ica odabranom aktivnou dobiva i preuzima svoju ulogu u grupi. Time se svakom sudioniku
omoguuje zadovoljavanje ei za znanjem, prema njihovim osobnim interesima i potrebama. Suradniko
uenje ne govori samo o jednakim prilikama za sve uenike/ice, nego im to i osigurava restrukturiranjem
procesa uenja:
Za svakog pojedinca osigurana je podrka mikro-skupine iji uspjeh ovisi o uspjehu njenih lanova.
Dodjela kooperativnih uloga ovdje nam pomae zajednikom uenju cijele zajednice te u zajednikoj
izgradnji znanja. Suradnike uloge definirane su za razvoj obrazaca ponaanja i kompetencija vezanih
za suradnju s mikro skupinama. Svatko ima drugaiju ulogu u svojoj skupini. Ako netko uspjeno ovlada
odgovarajuim obrascima ponaanja igrajui svoju ulogu, onda moe preuzeti novu ulogu. Netko drugi
preuzima njegovu raniju ulogu, a on/ona osobno moe pomoi na temelju steenih, osobnih iskustava.
Moemo vidjeti da time putem znaenja suradnikih uloga svaki/a uenik/ica uvjebava svaki oblik
uenja. Te uloge su:
Traga: potie na traenje rjeenja zadanog problema, svi ostali lanovi grupe pomau pronalasku
rjeenja svi bi trebali traiti!
Pisa: vodi zapisnik o svemu to se radi u grupi, svi lanovi grupe takoer trebaju voditi biljeke i
pomagati prilikom objedinjavanja npr. zajednikog plakata svi bi trebali pisati!
Ohrabritelj: omoguava jednak pristup svim lanovima grupe, brine da svi lanovi grupe sudjeluju
na jednakopravnoj osnovi u radu grupe ravnopravno sudjelovanje i pristup!
Pratitelj vremena: vodi brigu da se zadaci izvravaju na vrijeme, pazi da svi sudjeluju u radu jer se
zajednikim radom bre ostvaruju postavljeni ciljevi.
Inspektor: provjerava razumiju li svi trenutani zadatak.
Izvia: trai potrebne informacije od drugih grupa.
Mjera vremena: pazi na vremenska ogranienja i odrava usredotoenost grupe na aktivnost.
Aktivni slua: ponavlja ili parafrazira ono to su drugi rekli.
Postavlja pitanja: izvlai ideje i na zadatak usmjerene priloge svih lanova grupe.
ita: ita sve pisane materijale grupi.
71
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Saima: prikuplja grupne zakljuke kako bi oni imali smisla u cjelini.
Brojne su prednosti suradnikog uenja. Putem njega podie se uenika motivacija, potie se kritiko
miljenje, proiruju se obrazovna iskustva, poveava se djelotvornost uenja, pozitivno se djeluje na
samopouzdanje, intenzivira se socijalno uenje, potiu se i razvijaju kompetencije potrebne za demokratsko
drutvo i aktivne graane. Vidljiva je i perspektiva rastereivanja nastavnika. Radna etika pojavljuje se u
najranijem uzrastu kao vaan element za uspjeh. Vrijednosti koje se potiu ovakvim pristupom su: suradnja,
komunikacija, kritiko miljenje, samopouzdanje i sloboda, redom vane komponente graanskog odgoja
i obrazovanja.
Isto tako, istraivanja pokazuju pozitivno djelovanje suradnikog uenja spram smanjenja predrasuda
prema djeci s tekoama koja su ukljuena u redovnu nastavu. Uitelj/ica je vaan imbenik kvalitete
odgoja i obrazovanja, on/a u zajednici s drugim uiteljima kreira preduvjete za suradniko uenje. Ti
preduvjeti stvaraju se sustavno, strpljivo i mukotrpnim pedagokim radom. Grade se povjerenjem, vjerom u
uenika i njegove mogunosti, dvosmjernom komunikacijom, pozitivnim pedagokim ozrajem, suradnjom
i timskim radom. Kvalitetni se odnosi temelje na empatiji, sluanju, iskrenosti, uenju, voenju, disciplini
i odgovornosti (Mlinarevi, Peko, Vujnovi, 2002). Naglasak postavljamo na ishode uenja koji omoguuju
ne samo da svaki uenik stekne odreena znanja, razumije njihovu primjenu i osvjedoi se u njihovu
uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje
te osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga (Kurikulum GOO, 2011) to suradnikim uenjem
moemo i ostvariti.
Participativne metode i oblici rada s uenicima
Autorica: Iva Zenzerovi loser
Reci mi zaboravit u...
Pokai mi zapamtit u...
Ukljui me razumijet u (Konfucije)
Prihvatimo li formulaciju iz predloenog kurikuluma
Uenje u koli prvenstveno je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca i razred kao cjelinu. Ono je rezultat
dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa, koji ukljuuje suradnju, ali i nadmetanje odreeno
zajednikim pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost i pregovaranje te dokazivanje,
vrednovanje i zakljuivanje, to znai da individualna i socijalna dimenzija uenja moraju biti vidljive u
odreivanju ishoda uenja i vrednovanju postignua uenika.
Jasno je da se proces uenja ne moe shvatiti iskljuivo kao transfer znanja, i to najee na relaciji nastavnik-
uenik. ira lepeza diverzificiranih metoda koje potiu sudjelovanje, meusobnu interakciju i ukljuenost
svih, potrebna je da bi se dosljedno radilo na povezivanju vrijednosti i sadraja graanskog odgoja i
obrazovanja na svim funkcionalnim razinama: znanju i razumijevanju, usvajanju vjetina i sposobnosti
te poticanju razvijanja stavova.
72
02: poglavlje:
Cilj participativnog uenja je stvoriti bogato i poticajno okruenje koje ohrabruje istraivanje, gaji refleksiju
te podrava uenike/ice da iznau prakse koje na osobnoj razini smatraju znaajnim, a na drutvenoj
funkcionalnim. (Barab, 2001)
Proces iskustvenog uenja ima svoj ciklus kojeg je skicirao David Kolb.
32
Prema Kolbu ciklus iskustvenog
uenja izgleda ovako
33
:
Iskustvo
Konceptualizacija
Aktivnost
Primjena
Refleksija
Nekoliko pretpostavki koje e pomoi dosljednom poticanju participativnosti u razredu i koli, kreiranju
poticajnog okruenja i sigurnog prostora:
1. Imamo dogovor o radu (popis pravila ponaanja) koji smo izradili zajedno s uenicima/ama
2. Sjedimo u krugu ravnopravni smo
3. U raspravu i aktivnosti ukljuujemo svih (potiemo, ali ne prozivamo one koji ne sudjeluju) svi se
osjeaju slobodnim izraziti svoje stavove
4. Koristimo raznolike metode koje potiu razliite vrste izraavanja: pisanje, usmeno izraavanje, crtanje,
komibiniramo individualni i grupni rad
U nastavku predlaemo opis najee koritenih metoda, a opise vjebi i prpiremljene radionice nalaze se
u sljedeem tekstu:
0. Dogovor o radu je popis pravila kojih se elimo pridravati da bi zajedniki rad bio kvalitetniji. Na
zajednikoj listi su procesi koje sudionici/sudionice ele da se dogaaju u grupnom radu, koje e im
pomoi da se bolje osjeaju, kao i stvari koje ne ele da se u procesu rada dogaaju, od trivijalnih da
ne zvone mobiteli (to se u koli svakako ne dogaa), da ne upadamo u rije, do onih vanih za izgradnju
povjerenja da povjerljivi sadraji ostaju u grupi. Dogovor o radu omoguuje nam stvaranje sigurnog
prostora za uenje i dijeljenje iskustava. Dogovor o radu izradite s uenicima/ama i dopunjujte tijekom
godine, pridravanje pomae stvaranju sigurnog prostora, kao i preuzimanju odgovornosti za proces.
Dogovorom o radu treba omoguiti otvorenu ali fokusiranu komunikaciju, potivanje ravnopravnosti
32 Kolb. D. A. i Fry, R. (1975) Toward an applied theory of experiential learning. U: C. Cooper (ur.), Theories of Group Process, Lon-
don: John Wiley.
33 Navodimo prema predavanju Duke Gelb, Mali Korak
73
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
u grupi, poticanje onih koji se tee ukljuuju, ali i zatititi one koji u datom trenutku ne mogu ili ne
ele govoriti.
1. OLUJA IDEJA
34
Oluja ideja je metoda kojom traimo to vie asocijacija na odreenu temu ili rjeenja nekog problema.
Odredimo sredinju temu (ili problemsku situaciju za koju traimo rjeenja, sukob za koji traimo put
transformacije). Na plou (ili f lip chart) zapisujemo sve asocijacije i ideje koje uenici i uenice imaju.
Mogue je i da u krug pustimo papir na koji svaki uenik/ica dopie svoju ideju. Papir ide u krug dok se ne
iscrpe sve ideje.
A) Oluja ideja esto se koristi kao uvodna metoda za rad na odreenoj temi jer kroz prve asocijacije koje
uenici/ice imaju, u kratkom vremenu moemo ispitati postojee iskustvo i predznanje uenika i uenica
u zadanom podruju.
35
U kratkom vremenu moe se vidjeti raspon znanja i pojmova koji uenici/ice
imaju o odreenoj temi.
B) Oluja ideja koristi se za iznalaenje to veeg broja moguih rjeenja za neki sukob ili drugu problemsku
situaciju.
I: PRIKUPLJANJE IDEJA:
1. Postavite jednu sredinju temu ili problem.
2. Prikupite to vie asocijacija, ideja ili moguih rjeenja. Ova metoda kvantitetu pretpostavlja kvaliteti,
jer teza je: to ima vie ideja lake e se pronai rjeenje.
3. U inicijalnoj fazi sve ideje su dobrodole, sve se zapisuju, ne procjenjuju se niti vrednuju, o njima se
ne diskutira.
4. Neobine ideje i kreativna rjeenja su dobrodola. Ona nam pomau da sagledamo situaciju iz razliitih
perspektiva i pronaemo to kreativnija rjeenja.
II: NAKON OLUJE IDEJA
Kod rjeavanja problemske situacije ili sukoba, nakon prikupljanja ideja, treba ih kombinirati, kategorizirati,
saeti odbaciti one skroz nerealne i neprovedive i potraiti nekoliko ideja koje emo primijeniti. Autor
metode sugerira da kombiniramo razliite ideje jer kombiniranjem asocijacija i ideja dobijemo kreativno
rjeenje, slikovito prikazano kao 1 + 1 = 3.
Nakon oluje ideja mogue je:
1. Porazgovarati o popisu u cjelini
2. Svrstati podatke u kategorije (mogu biti ranije definirane)
3. Saeti birati prioritete i rjeenja koja zadovoljavaju najvei dio grupe
34 Originalno Brainstorming. Metodu je 1953. razvio marketinki strunjak Alex Faickney Osborn, razvijajui metode kreativ-
nog rjeavanja problema.
35 Kod iskustvenog uenja vano je krenuti od iskustva uenika i uenica. Ova metoda moe pomoi da ga detektiramo, da
vidimo gdje su uenici s odreenom temom, kako ju vide, koliko ve znaju i s kojim pojmovima povezuju.
74
02: poglavlje:
To moemo uiniti na vie naina:
Davanjem odreenog broja glasova pojedinoj temi. Npr: Kome se najvie svia ideja broj 5?
Svatko izgovara svoj prioritet u krugu, onaj koji ima najvie glasova ide dalje.
Svatko flomasterom (tokicom, iksiem) obiljei svoj prioriet ili preferenciju. Da bi skala bila osjetljivija
mogue je da sudionici daju po tri tokice ideji koja im se najvie svia, dvije koja im se svia, ali neto
manje te jednu onoj koja im se svia, ali najmanje. Ideja koja ima najvie tokica, ide dalje.
Ili: broj ideja na popisu podijelite sa 3. Svaka osoba bira toliki broj ideja koje joj se najvie sviaju.
Gornja treina popisa su ideje koje idu u realizaciju ili dalje saimanje.
Saimanje moe oduzeti dosta vremena i energije. Bitno je da metoda koju odaberemo i nama i uenicima
bude jasna i da ju dosljedno provedemo. Iako je kreativne procese i veliku koliinu ideja teko kanalizirati
vano je da ne mijenjamo odluke i pristup u hodu.
Jasnoa i dosljednost u ovom sluaju kod uenika/ica moe pozitivno utjecati na povjerenje u proces
zajednikog donoenja odluka i pravednost, a to dugorono moe biti vana pretpostavka u formiranju
aktivnih graana koji sudjeluju u rjeavanju problema zajednice.
2. BAROMETAR STAVOVA:
Ova metoda pomae da uenici i uenice definiraju i izraze vlastiti i da uju tui stav o odreenoj temi. Uz
pomo kontroverznih teza ili teza koje omoguuju polariziranje, hotimice koristei generalizacije, potiemo
uenike i uenice da izraze svoj stav. Metoda nam pokazuje da postoji raspon stavova o odreenoj temi,
da je on puno iri i slojevitiji od DA i NE Slaem se ili Ne slaem se, te omoguuje izgradnju stava o
odreenoj temi koristei vie ishodita i slojevitiju analizu nekog problema.
Izaberite nekoliko teza vezanih uz temu koju obraujete, primjerenu dobi uenika/ica. (Npr: ako se radi o
sukobu: Sukobe uvijek treba izbjegavati! Ili npr: Ja nemam predrasude. Mogu se koristiti i direktni uvrijeeni
stereotipi na kojima e se raditi.
Na jedan kraj prostora stavite oznaku: DA u potpunosti se slaem, na drugi kraj prostorije stavite
suprotnu tezu: NE nikako se ne slaem, na sredinu stavite tvrdnju: Niti se slaem niti se ne slaem
i tako formirate barometar/raspon stavova. Pripremite nekoliko polarizirajuih tvrdnji na temu koju
obraujete. Nakon proitane 1. tvrdnje zamolite uenike/ice da stanu, pozicioniraju se na mjestu unutar
barometra koji odgovara njegovom ili njenom stavu. Uenici/ice neka obrazloe svoju tvrdnju i posluaju
tue, poeljno je da ne komentiraju. Ako u vrijeme trajanja vjebe onemoguimo komentiranje, sprjeava
se neproduktivno prepucavanje, a uenike/ice potie da uju tue stavove i promiljaju svoje.
Izlaganja u barometru zaponite s krajnjeg pola, pa preko sredine doite do drugog dijela. Moete zapoeti
s kraja neprihvatljivijeg odgovora i voditi ga prema stavu/tvrdnji kojeg elite naglasiti u vjebi. (Npr.
kod teze: Ja imam predrasude! elite osvijestiti da svi imamao predrasude, ali da je vano da ne djelujemo
prema njima i ne diskriminiramo druge ljude. U tom sluaju zaponite s onima koji se ne slau i npr. tvrde
da nikad nemaju predrasude i otvoreni su prema svim ljudima jednako to vrlo rijetko odgovara istini.)
Nakon prve runde razmjene stavova moete uenike i uenice zamoliti da promijene svoju poziciju ukoliko
ih je neije izlaganje ili ukupna analiza potaknula na promjenu miljenja/pozicije. Neka obrazloe zato
su promijenili miljenje.
75
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
U nastavku prirunika nalazi se nekoliko najkarakteristinijih primjera barometra za obradu nekih tema.
Ova je metoda vrlo zahvalna i jednostavna za pripremu jer je postavljanje teza mogue za gotovo sve teme
graanskog odgoja i obrazovanja koje elimo obraditi, omoguava sudjelovanje svih uenika i zahtijeva
vrlo malo pripremnog materijala dva lista papira i prostor u kojem se moemo kretati.
Nedostatak mogu biti duga izlaganja, prevelik broj teza ili injenica da uenici/ice stoje dok vjeba traje.
Ova metoda uenicima i uenicama pomae da se naue snalaziti, propitivati i graditi svoje stavove oko
sloenih drutvenih pojava, da prevladaju iskljuivost, rigidne, stereotipne, ukopane stavove. Koritenjem
ove metode s uenicima i uenicama dugorono doprinosimo demokratskoj kulturi i stvaranjem uvjeta za
demokratski dijalog o kontroverznim temama, a da se na njih ne gleda crno-bijelo i krajnje polarizirano.
3. INDIVIDUALNI, SAMOSTALNI RAD
Individualni rad koristimo kada uenike i uenice elimo potaknuti da se sjete nekog iskustvenog primjera
(iz vlastitog ivota), da naprave dublju analizu nekog problema, koncentriraju se na neka rjeenja ili osobne
vizije.
Kod koritenja participativnih metoda i oblika rada, individulani rad najee prethodi radu u manjim
skupinama pa onda i plenumskim prezentacijama i diskusijama. Na taj nain uenike i uenice potiemo
na identificiranje vlastitog iskustva, stava ili pogleda te da ih potom u grupi dijele i razmjenjuju s ciljem
zajednikog uenja.
Ako se radi o intimnim pitanjima i uenike/ice elimo potaknuti da razmisle o neemu, nije nuno traiti
da te primjere prezentiraju, mogu ponuditi i analizirati pojave koje je iskustvo induciralo.
I kod koritenja ove metode vidljiva je vanost diverzifikacije metoda, kao i ranije spomenute pretpostavke
(stvaranje okruenja) u kojima se participativne metode koriste. Kod dijeljenja osobnih iskustava, ne s
ciljem dubinskog psiholokog (terapeutskog) rada ve usmjerenosti na budunost i zajedniko uenje, vano
je da je uenicima/ama poznat okvir u kojem rade (okruen dogovorom o radu) te da je u grupi stvoreno
povjerenje i siguran prostor za iznoenje vlastitih iskustava i stavova. Ovaj proces djeluje kumulativno jer
uz postojanje okvira (pretpostavki) koritenje participativnih metoda dodatno pozitivno utjee na bolju
grupnu dinamiku i stvara sigurniji i kvalitetniji prostor za uenje i promjenu (u razredu, koli, zajednici).
4. RAD U PARU
Rad u paru moe biti premosnica izmeu individualnog rada i rada u manjim skupinama:
1. uinite neto sami, 2. razgovarajte o tome u paru s prvom osobom do sebe, ili kroz neku podjelu, 3.
razgovarajte, isplanirajte ili donesite odluku u grupi.
Rad u paru esto koristimo pri prvom upoznavanju.
5. RAD U MANJIM SKUPINAMA
Rad u manjim skupinama moe biti nastavak individualnog rada ili rada u paru (ili trojkama), a moe se i
zapoeti s manjim skupinama.
Manje skupine pomau upoznavanju uenika i uenica, razmjeni percepcija i miljenja o odreenoj temi,
dobro utjeu na promjenu dinamike rada (uenici/ice ustaju, dijele se, mijenjaju prostor rada). Kroz rad
76
02: poglavlje:
manjih skupina svatko je odgovoran za doprinos, lake je potaknuti svakog da neto kae da sudjeluje
u analizi neke pojave, dogovoru ili planu, lake se pronae vlastiti prostor u pravilu se ljudi osjeaju
slobodnije govoriti i budu kreativniji.
Ako grupama damo razliite zadatke, kroz rad manjih skupina moemo obraditi vie dimenzija neke teme,
ime moemo dobiti na vremenu.
Uputno je imati pregled nad procesima koji se dogaaju unutar malih grupa (biti uenicima pri ruci ili
nenametljivo paziti da bi se sprijeila dominacija pojedinaca/pojedinki).
Kroz rad na zajednikim zadacima u manjim skupinama vjeba se timski rad i suradnja, donose zajedniki
planovi i trae zajednika rjeenja.
Vano je ostaviti prostor za prezentaciju rada malih skupina jer je to prostor razmjene i uenja,
a predstavljanje rezultata svoga rada uenike i uenice potie na sudjelovanje, pomae u vjetinama
prezentacije i osnauje za djelovanje.
Iz ovog razloga, rad u malim skupinama zahtijeva dosta vremena. Sadraje koje elimo obraditi i teme
koje elimo otvoriti kroz rad manjih skupina uputno je paljivo pripremiti, analizirati i isplanirati to sve
moemo pokriti kroz koritenje ove metode.
Podjela u manje skupine:
Veliki je broj kreativnih metoda kroz koje uenike/ice moemo podijeliti sluajnim odabirom i time stvarati
razliite dinamike: stavljati ih u interakciju s onima s kojima moda ne bi direktno razgovarali. S obzirom
na ishod koji eli postii, voditelj odluuje da li je bolje da uenici sami biraju grupu ili da se biranje obavi
sluajnom podjelom.
Neke ideje za podjele u manje skupine:
1. Prebrojavanje: dok jo sjede u krugu, uenike/ice zamolite da broje do onoliko koliko elite manjih
skupina: Npr: ako elite 3, neka broje do 3: 1,2,3; 1,2,3; 1,2,3... Sve jedinice neka budu jedna grupa, sve
dvojke druga i sve trojke trea). Ako elite 4 grupe, neka broje do 4.
2. Kreativnost je dozvoljena i poeljna. Odaberite neto ega ima onoliko koliko grupa elite formirati:
npr: 4 godinja doba neka se uenici/ice podijele na: proljee, ljeto, jesen, zimu.
3. Na 4 Winxice, na 7 dana u tjednu, na dan i no. Mogu se podijeliti tako da budu neko voe (jagode,
trenje, ljive, mango... da budu neki gradovi, likovi iz crtanih filmova...)
4. Igra atoma i molekula. Uenike i uenice zamolite da se kreu po prostoriji da budu slobodni atomi.
Kada voditelj kae neki broj, uenici/ice neka formiraju molekulu koja se sastoji od tolikog broja atoma.
Npr: molekula 3 uenici/ice stanu pokraj prve dvije osobe do sebe i na taj nain formiraju sluajne
skupine od 3 osobe. Moete ponoviti nekoliko puta, kao igricu i kao zadnji zadatak ostaviti onu molekulu
koja ima atoma koliko osoba elite u maloj grupi.
Ova podjela dobro utjee na grupnu dinamiku.
77
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Kroz gradaciju: individualni rad rad u paru rad u manjoj skupini, ocrtavamo i kurikulumski pristup
koji ide od ueg prema irem, odnosno poinje s pojedinanim bistrenjem stava, a nastavlja se kroz
rad u grupi, razredu, koli, zajednici.
6. FACILITIRANI
36
RAZGOVOR U KRUGU:
Razgovor u krugu najee se koristi u diskusijama, nakon iskustvenih vjebi, pri zajednikom donoenju
odluka. Za razgovor u krugu vrijede sve navedene pretpostavke participativnog rada uz naravno dogovor
o radu.
Ako traimo da se svaka osoba u krugu izjasni o nekom pitanju to potie odgovornost i ohrabruje za
iznoenje vlastitog stava. Ova metoda omoguava ravnopravnost ukljuenih, poticanje onih utljivih,
usmjerenje odgovornosti na grupu.
7. DEBATA
Debata kao govornika vjetina korisna je za vjebanje argumentiranja i razvijanje kritikih stavova.
U kontekstu graanskog odgoja i obrazovanja, posebno u razgovorima u krugu, vano je znati kako ne
potiemo nuno i samo debatu nego i razvijanje vlastitog stava, ali i sluanje/uvaavanje tueg. Poticanjem
debate moemo utjecati na ukopavanje u vlastite stavove, a za razvoj graanske i demokratske kulture
vano je poticati sluanje druge strane kao i ostaviti prostor za razvijanje vlastitih stavova i transformacije
moguih sukoba.
8. KORITENJE MULTIMEDIJE
Tehnoloki razvoj uinio nam je dostupnim multimedijske izvore koji nam mogu posluiti kao izvor
problemskih situacija, te su sjajna dopuna participativnoj metodici. Proizvodnja didaktiki oblikovanih
materijala, edukacijskih animiranih i dokumentarnih filmova (o krenjima ljudskih prava, aktivistikim
akcijama, sukobima, ekolokim problemima) je u porastu, materijali se mogu skinuti s interneta i koristiti
u radu s uenicima/ama. Ovakvi materijali poticajni su za diskusije, ocrtavaju odnos teorije i praktinih
stuacija i u kombinaciji s drugim metodama mogu biti izvrstan izvor za uenje.
9. IGRE ULOGA
Igre uloga su interaktivna i suradnika metoda socijalnog uenja kroz promjene uloga sudionika i sudionica.
Kroz igre uloga uenici i uenice ulaze u druge drutvene uloge i na taj nain bolje razumijevaju razliite
poloaje i pozicije u drutvu i njihove suodnose.
Za igre uloga vano se unaprijed pripremiti i paljivo razmotriti koja sve isksutva i koje dimenzije analize
mogu potaknuti kod uenika i uenica. Uputno je sloenije igre uloga raditi u ve iskusnim grupama s
izgraenom grupnom dinamikom i u sigurnom prostoru.
Igre uloga mogu biti detaljno strukturirane situacije s unaprijed razraenim ulogama i zadacima pojedinaca,
a mogu biti i okvirno zadane situacije gdje uenici i uenice sami ulaze u narativ zadanog lika (uloge) i
grade ga prema svom predznanju, iskustvu, s vlastitim predrasudama i uvrijeenim stereotipima.
36 Facilitacija je usmjereno olakavanje diskusije i komunikacije u grupi.
78
02: poglavlje:
S iskusnijim grupama, igre uloga mogu trajati i nekoliko dana, tako da uenici/ice iz zadane perspektive
mogu promatrati situacije i stvarnost oko sebe. Takve vjebe zahtijevaju detaljnu pripremu, vie voditelja
i paljiv izlazak iz uloga, ali daju izrazito bogat materijal za refleksiju i imaju velik potencijal za uenje.
Igre uloga su u pravilu snano iskustvo i uputno je ostaviti vremena za diskusiju i analizu potaknutog
iskustva s uenicima/ama. Analizirajte paljivo svaki korak i situacije koje su se razvile, osobna iskustva,
te potom prijeite ne drutveni znaaj situacija.
Ako su posebno snane, pomozite uenicima/ama da nakon vjebe, a prije diskusije izau iz uloge. Jedna
od najjednostavnijih tehnika je primjerice da kada igra zavri kau svoje pravo ime i prezime i mjesto
gdje se nalaze. (Ja sam Marijana Peri i nalazim se u Osijeku.)
Igre uloga moete sami sastavljati sukladno zadanim ishodima koje elite ostvariti s uenicima/ama. esto
su u kraoj i pojednostavljenoj formi dio pojedinih iskustvenih vjebi. Neke od njih donosimo u sljedeem
poglavlju.
Dugorono, i ova metoda kroz ulazak u tue cipele pomae razumijevanju sloenih drutvenih situacija,
npr. pomae shvatiti poloaj marginaliziranih skupina, nejednake odnose moi i uzroke problema u drutvu.
Takoer, moe pomoi i osvjetljavati mo veine da sudjeluje u prevladavanju podjela i smanjenju drutvene
iskljuivosti i nejednakosti.
10. FISHBOWL AKVARIJ
U sredini prostorije, u unutarnjem krugu postavimo 2-5 stolica jednu nasuprot druge. To je unutarnji krug
akvarij. U vanjskom krugu postavimo ostatak stolica tako da budu okrenute prema sredini.
Voditelj daje uvod u temu diskusije, a osobe zainteresirane za diskusiju sjedaju u akvarij i kreu s diskusijom.
Osobe iz vanjskog kruga sluaju te se prema vlastitoj motivaciji ukljuuju u raspravu tako da ulaze u akvarij.
Jedna stolica moe uvijek biti prazna da se osobe iz publike mogu ukljuivati. Druga varijanta ukljuivanja
jest da zamijenite osobu iz akvarija tako da ga/ju jednostavno potapate po ramenu i zamijenite u diskusiji.
Kada se diskusija iscrpi voditelj saima i zatvara diskusiju.
79
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Uz pomo ove metode mogu se diskutirati kontroverzna drutvena pitanja, analizirati situacije i problemi
u razredu i zajednici, vriti pripreme za donoenje neke zajednike odluke.
Ukljuivanjem vie osoba u diskusiju, ova metoda daje mogunost analize teme iz vie perspektiva.
Poticanjem ukljuivanja u diskusiju potiemo uenike/ice na izraavanje vlastitog stava i dugorono
ohrabrujemo da ulaze u javne diskusije.
I u akvariju vrijedi temeljni dogovor o radu prema kojem su sva pitanja dobrodola, nema vrednovanja ni
procjenjivanja.
11. ISKUSTVENE VJEBE
Strukturirane, unaprijed pripremljene vjebe esto su doivljene kao igrice, no razlikuju se po tome to
one ukljuuju refleksiju (osvrt na vjebu od strane sudionika i analizu iskustva) i kroz taj proces, zajedniko
uenje.
One su nerijetko kombinacija ve navedenih metoda: rada u manjim skupinama, igre uloga, samostalnog
rada. Koriste se kako bi kod uenika i uenica potakle iskustvo temeljem kojeg se mogu povezati sve
funkcionalne razine uenja. Vjebe imaju: uvod, sredinji iskustveni dio i ref leksiju koja je esto
strukturirana oko kljunih pitanja. Nerijetko se jedna vjeba moe koristiti za rad na razliitim temama,
zavisno od oekivanih ishoda te strukturiranja pitanja u refleksiji (evaluaciji).
12. RAD S NOVINSKIM I DRUGIM TEKSTOVIMA
Poticaj za participativan rad s uenicima/ama moe biti i rad na novinskim tekstovima. Novinske vijesti i
reportae izvrstan su izvor aktualnih, originalnih i ivotnih situacija. Uz adekvatnu pripremu (povezanost
s oekivanih ishodom, prilagodba uzrastu sudionika, razgovor usmjeren prema temi koju obraujemo)
koritenje novinskih lanaka moe pojaati motivaciju i mogunosti graanskog angamana, usmjeriti
uenike/ice na itanje i kritiko itanje medija i razumijevanje kompleksnih drutveno-politikih situacija.
Tekstovi se mogu itati individualno, u paru ili grupno.
13. DRAMSKE METODE / FORUM TEATAR
Dramske metode ine skup metoda koje su objedinjene u dramski odgoj. Cilj provoenja metodike dramskog
odgoja takoer je razvijanje komunikacijskih vjetina, poticanje kreativnosti i samopouzdanja uenika/ica,
poticanje razvijanja drutvene svijesti i formiranje stavova, poticanje odgovornosti. esto se i u kontekstu
dramskog odgoja u kombinaciji koriste ve spomenute metode jer omoguuju iskustveno i participativno
uenje, te su kao takve vrlo primjenjive za postizanje ishoda (obraivanje tema i sadraja) graanskog
odgoja i obrazovanja. Jedna od najpoznatijih dramskih metoda je Boalov teatar potlaenih. Vie je metoda
rada razvio ovaj junoameriki dramski pedagog, a najpoznatiji od njih je svakako Forum teatar.
Josipa Luli, trenerica (jokerica) Forum teatra pojanjava:
Forum teatar (kazalite potlaenih ili kazalite kulturalne konfrontacije) podvrsta je politikog
kazalita. Tom se tehnikom ele postii promjene u drutvu nenasilnim metodama polazei od
pretpostavke da se promjenom ponaanja potlaenih moe pronai nain da se rijei situacija
opresije. Kazalite potlaenih temelji se na glumcima gledateljima (Boalov termin je spect-actor),
dakle publici koja daje prijedloge ili ulazi na pozornicu kako bi zamijenila glumca, te na jokeru
80
02: poglavlje:
ili facilitatoru, osobi preko koje se odvija komunikacija kako se izvedba ne bi pretvorila u kaos.
Postoje tri razine kazalita potlaenih: forum teatar, legislativno i nevidljivo kazalite.
FORUM TEATAR: kratka scena u kojoj se jasno prikazan problem izvodi pred publikom. Scena
zavrava u trenutku kad se potlaeni ne uspijeva osloboditi opresije. Nakon toga joker poziva
publiku da postavlja pitanja, daje prijedloge ili ue na scenu zamijenjujui glumca te na taj nain
pokua rijeiti problem. Scena je gotova kad su iscrpljena sva rjeenja do kojih je publika dola.
Najvanije u konstrukciji scene je da je problem koji se prikazuje STVARAN, da se s njim publika moe
identificirati, te da je izaao iz iskustva sudionika na radionici. U ovoj formi ne koriste se stvarna imena.
Razne inaice ove metode vrlo su korisne za osvjetavanje uenika i uenica o situacijama diskriminacije
i nasilja. Metoda je takoer vrlo podesna za projektni dan jer jedna grupa uenika/ica moe pripremiti
inicijalnu scenu, a u izvedbi (i promjenama) moe sudjelovati vie razreda ili cijela kola.
14. IGRICE
Vjebe za probijanje leda, poticanje grupne
dinamike ili koncentracije
Ove kratke igrice od par minuta esto se koriste na poetku radionice kako bi pozitivno utjecale na daljnju
dinamiku grupe. Voditelji sami procjenjuju koja vrsta igrice u datom trenutku najvie odgovara grupi: za
postizanje koncentracije, zagrijavanje, razgibavanje. One ne potiu sadrajnu evaluaciju, nakon njih ne
slijedi refleksija. Igrice su integrirane u razradu radionica.
Metode koje smo skicirali najee su koritene metode participativnog uenja. Svaka od njih je
viedimenzionalna i moe kod uenika poluiti razliita iskustva, a grupnu dinamiku usmjeriti u razliitim
pravcima. Preporuamo da koritenju metoda prethodi metodika edukacija i usavravanje nastavnika ili
barem vjebanje i analiza metode u sigurnom okruenju, s kolegama kako bi se kroz iskustvo anticipirale
neke od situacija koje se mogu dogoditi, a voditelj (nastavnik) bio siguran u svoju ulogu.
81
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Nastavne jedinice radionice i vjebe
U nastavku slijedi 30-tak prijedloga razvijenih nastavnih jedinica. One ne predstavljaju
ukupni godinji program Graanskog odgoja i obrazovanja, ve ideje i prijedloge
kako se neki od sadraja mogu obraditi. Kod planiranja nastavnih jedinica i pri
izboru vjebi najvanije je rukovoditi se ishodom koji elimo postii. U tom smislu
prijedlozi strukture radionica i kombinacije su neiscrpne jer ovise o veem broju
faktora i meusobnih veza. Temeljne komunikacijske kompetencije i pretpostavke za
kvalitetan grupni rad obradite na poetku svakog obrazovnog ciklusa. Dalje birajte
i kombinirajte vjebe i metode prema onom to ste si zadali kao oekivane ishode.
Pitanja za refleksiju nakon vjebi takoer birajte prema onom to s uenicima/
ama elite postii. Ukljuujte i aktualne teme, povezujte metodiku graanskog
odgoja s dogovorenim meupredmetnim sadrajima i projektima kole time
graanski odgoj i obrazovanje postavljamo u ivot kole i blie zajednice.
Mogunost kombinacija vjebi u radionici zaista je nepregledna i u pravilu se radionice i vjebe ne zatiuju
autorskim pravima. Predloene vjebe uglavnom se iskustveno prenose, a mogue je da ih ve znate i da
su ve prenesene i u nekim drugim prirunicima.
Prijedlozi vjebi za 1. i 2. obrazovni ciklus
TEMA: IDENTITET
ODABERI PREDMET
Preporueni obrazovni ciklus: 2, 3, 4
Kljuni pojmovi: upoznavanje, komunikacija, sluanje, identitet, potrebe
Uenici e: detaljnije se meusobno upoznati i povezati, nauiti neto novo o prijateljima
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: diskusija i rad u plenumu
Potreban materijal: razliiti sitni predmeti, fotografije
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica u sredinu kruga stavi razliite sitne predmete, fotografije i sl. (potreban je isti ili vei broj
predmeta nego uenika/ica) te zamoli uenike/ice da ih promotre i kratko razmisle koji od njih govori neto
o njima. Na znak nastavnika/ice uenici/ice uzimaju predmete. Nakon toga uenici/ice u plenumu ponaosob
ukratko govore to za njih znai taj predmet i zato su ga uzeli. Onima koji nisu dobili svoj predmet
nastavnik/ica moe postaviti pitanje vezano za to kako se osjeaju i koliko su zadovoljni s odabranom
alternativom.
82
02: poglavlje:
Vjeba je dobra za povezivanje uenika/ica te vjebanje sluanja i zapaanja.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena, kulturoloka
TEMA: IDENTITET
TKO SAM JA?
Preporueni obrazovni ciklus: 2,3,4
Kljuni pojmovi: identitet, uvaavanje razliitosti, upoznavanje
Uenici e: uvidjeti vieslojnost identiteta, rangirati identitete po osobnim prioritetima
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 35
Metoda rada: individualno, plenum
Potreban materijal: post-it papirii ili narezani papirii te veliine
Uvodna aktivnost
Nastavnik/ica postavi pitanje: Da sam ivotinja bio-la bih...? (ili za starije Da sam poznata osoba bio-la
bih...?) na koje uenici/ice u krug odgovaraju.
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica svakom ueniku podijeli 5-7 papiria sa zadatkom da na svaki od njih napiu po jedan
odgovor na pitanje Tko sam ja?, te potie uenike/ice da prepoznaju to vie svojih identiteta. Nakon to
su uenici/ice napisali zamoli ih da individualno odloe (na pod ili ispod stolice) one identitete koji im nisu
jako vani tj. bez kojih bi i dalje bili oni.
Unutar plenuma nastavnik/ica vodi diskusiju o doivljenom kroz neka od procesnih pitanja:
1. Kojih ste se sve identiteta sjetili?
2. to si mogao/la lako ostaviti? Koji su vam manje vani?
3. ega se nikako ne bi htio/la odrei?
4. to ili tko odreuje koji nam je identitet jako vaan?
5. Mijenjamo li ovo to ste napisali tijekom ivota? to bi npr. napisali prije 5 godina, to poslije 5 godina?
6. Ima li identiteta koje esto ismijavamo ili im se rugamo? Koji su to?
7. Kako to moemo izbjei?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: kulturoloka, drutvena
83
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
TEMA: VODSTVO/MO
MARAMICE
Preporueni obrazovni ciklus: 2, 3, 4
Kljuni pojmovi: mo, suradnja, timski rad
Uenici e: osvijestiti odnose unutar timskog rada, posebice ulogu voditelja/voe
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: grupni rad
Potreban materijal: 1 papirnata maramica za grupu od 4-6 uenika/ica
Uvodna aktivnost
Nastavnik/ica otvori temu s olujom ideja na temu timski rad.
Sredinja aktivnost
Uenici/ice se podijele u manje grupe od 4-6 uenika/ica i svakoj se grupi preda 1 papirnata maramica.
Svaki lan grupe treba uhvatiti dio maramice, tako da svi lanovi grupe stoje u manjem krugu povezani
s maramicom. Uputa za vjebu dalje glasi: zamislite dio unutar ovog prostora gdje elite odvesti svoju
grupu. Vjeba zavrava nakon to svaki pojedini sudionik svoju grupu odvede u eljeni prostor. Obvezno
je naglasiti da tijekom vjebe uenici/ice ne smiju razgovarati.
Nakon vjebe slijedi razgovor u plenumu. Nastavnik/ica propituje uenike dojmove o proivljenoj vjebi.
Neka od pitanja mogu biti:
1. Kako vam je bilo dok ste vodili?
2. Kako ste se osjeali dok ste slijedili voditelja?
3. U kojoj ste se ulozi bolje osjeali i zbog ega?
4. Kako ste komunicirali?
5. to vam se svidjelo u pojedinim stilovima voenja, a to nije?
6. Kako ovu vjebu moemo usporediti sa situacijama iz ivota? Imate li neki primjer?
7. Koje su karakteristike dobrog voditelja?
8. Koje su odlike dobrog timskog rada?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena
84
02: poglavlje:
TEMA: PREDRASUDE I STEREOTIPI
ZID PREDRASUDA
Preporueni obrazovni ciklus: 1, 2, 3, 4
Kljuni pojmovi: predrasude i stereotipi, grupe kojima pripadam, iskljuivanje
Uenici e: propitati najuobiajene stereotipe i predrasude u drutvenoj zajednici
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 40
Metoda rada: rad u malim grupama, rad u plenumu
Potreban materijal: f lip chart papir, markeri za pisanje u boji
Uvodna aktivnost
Grupiranje u prostoru. Nastavnik/ica ita pojmove po kojima se grupa treba razdvojiti i grupirati. Npr.
djeaci-djevojice, oni koji imaju brata, sestru i jedinci, oni koji sviraju odreeni instrument i oni koji ne,
roeni u Hrvatskoj i van nje i sl. Nakon svakog grupiranja grupu se zamoli da jedni druge promotre te se
kratko ostane u odreenoj konstalaciji.
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli grupu u manje skupine od 4-6 lanova. Na unaprijed pripremljene f lip-chart papire
napie odreene grupe na koje e uenici/ice pisati pozitivne i negativne stereotipove i predrasude. Uputa
za vjebu uenicima/ama moe glasiti da napiu ono to obino uju o tome kakvi su ljudi iz te odreene
skupine. Neke od skupina mogu biti: politiari, djevojice, djeaci, Hrvati, Bonjaci, nastavnici, nogometai,
crnci, plavue, seljaci, vegetarijanci... Dobro je odabrati skupine iz blieg okruenja i za koje pretpostavljate
da postoje odreeni stereotipi i predrasude.
Svaka grupa ima 5-7 minuta vremena upisati svoje komentare, a zatim se papir kruno zamijeni s drugom
skupinom tako da sve skupine nadopiu svoje komentare za sve skupine koje su na f lip-chart papirima.
Nakon grupnog rada ponovo se sjeda u plenum te uenici/ice itaju na glas ili se na plou zalijepe papiri pa
ih svi pojedinano itaju. Iza toga slijedi diskusija u kojoj nastavnik/ica moe postaviti neka od sljedeih
pitanja:
1. Za koje grupe su lako napisali i pozitivne i negativne karakteristike?
2. Kojim grupama je bilo teko nai pozitivne karakteristike? Zbog ega?
3. Odakle potjeu ovakvi pojmovi, tko nam ih predstavlja?
4. Mogu li svi pojedinci odreene skupine biti takvi?
5. to su to predrasude? to su stereotipi? (nastavnik objasni ili dopuni)
6. Kako oni utjeu na na odnos prema drugima?
7. Kako oni utjeu na osobe iz tih grupa?
8. Kako moemo prevenirati i sprijeiti predrasude i stereotipe?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena, kulturoloka
85
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
TEMA: SUKOB
OBARANJE RUKU
Preporueni obrazovni ciklus: 1,2,3,4
Kljuni pojmovi: sukob, obrasci rjeavanja sukoba, razlika suradnje i kompeticije
Uenici e: propitati ulogu moi i snage u sukobu u odnosu na suradnju i mirno rjeavanje sukoba
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: plenum, fishbowl
Potreban materijal: vreica bombona, klupa, 2 stolice
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli grupu na 2 manje skupine. U sredinu prostorije postavi se stol s dvije stolice, jedna
nasuprot druge. Objasni se glavni cilj igre, skupiti to vie bombona za svoju grupu, a zatim pravila igre
koja su sljedea:
kada protivnika ruka dodirne stol suprotna ekipa dobija bod (1 bod = 1 bombon)
svaki par ima 10 sekundi za prikupljanje bombona
bodovi se piu na plou
grupe same odabiru predstavnike i predlau naine kako se mogu dogovoriti
U 99% sluajeva uenici/ice ovu vjebu percipiraju kao klasinu igru obaranja ruku, zbog toga ih nastavnik/
ica, nakon nekoliko pokuaja navodi da pokuaju nai drugaije rijeenje. Ukazuje im na rezultat na ploi
(koji je obino 0:0, 1:0) te ih propituje koliko su zadovoljni koliinom skupljenih bodova (bombona) te da
razmisle kako mogu skupiti vie. Kada grupa doe do rjeenja (suradniki i brzo pomiu ruke, bez otpora)
razgovara se i analizira kako je tekao proces i s kojim rijeenjima su zadovoljniji.
Ovu je vjebu vano povezati sa situacijom sukoba ili onom naizgled suprostavljenih ciljeva. Uenike/ice se
poziva da se prisjete nekih konkretnih situacija kako su i s kojim rezultatima rjeavali odreene sukobe te
da s grupom podijele svoje iskustvo. Posebno se na kraju naglaavaju naini kojima sukob moemo rijeiti
suradniki i to nam sve pomae u tome.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena
TEMA: PERCEPCIJA
TO VIDIM?
Preporueni obrazovni ciklus: 1, 2, 3, 4
Kljuni pojmovi: percepcija, vanost komunikacije
Uenici e: shvatiti individualnu razliitost doivljenih situacija, uvidjeti vanost komunikacije doivljenog,
razliku izmeu onoga to vidim i to mislim da vidim
86
02: poglavlje:
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: plenum
Potreban materijal: f lipchart papir, marker
Uvodna aktivnost
Uenici stanu u krug. Svatko pokretom pokae kako se danas osjea, grupa ponovi pokret i ujedno
pokuavaju odgonetnuti kako se ta osoba osjea.
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica zauzme odreeni poloaj tijela (npr. sjedne na stolicu, stavi ruku na lice i gleda ispred sebe)
i zamoli grupu da kau to vide. Uenici/ice govore svoje dojmove o tome to vide te ih jedan/na od njih
zapisuje na papir. Nastavnik/ica moe promijeniti 2-3 poloaja nakon kojih slijedi diskusija.
Kljuno je unutar diskusije razlikovati stvari koje vidimo, kao npr. osoba sjedi od interpretacije ta je
osoba umorna.
Neka od procesnih pitanja za diskusiju mogu biti:
1. Mogu li percepcije i interpretacije biti razliite i nekad dovesti do pogrenih zakljuaka?
2. Koje su to situacije kada ste krivo procijenili i to je bila njihova posljedica?
3. Kako moemo izbjei interpretaciju i vie saznati o odreenoj osobi ili situaciji?
4. Koja pitanja moemo postaviti? (razlika izmeu otvorenih i zatvorenih pitanja)
5. Postoje li grupe u drutvu prema kojima ljudi (mi) imaju odreenu percepciju?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena, kulturoloka
TEMA: DJEJA PRAVA
PRAVA DJECE
Preporueni obrazovni ciklus: 1
Kljuni pojmovi: djeja prava, ljudska prava
Uenici e: upoznati se s djejim pravima
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 45
Metoda rada: interaktivna igra u plenumu i voeni razgovor
Potreban materijal: post it papiri, pisaljke, papirii s djejim pravima (ili spremne ideje), plakat s osnovnim
informacijama (ili osnovni pojmovi ispisani na plou)
87
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Uvodna aktivnost
Uenici/ice sjede u polukrugu okrenuti prema kolskoj ploi. Uitelj/ica ih uvede u temu djejih prava
pomou plakata o djejim pravima (za izradu plakata moe se koristiti tekst iz nastavka) ili kljunih rijei/
reenica ispisanih na ploi.
Sredinja aktivnost
Svaki uenik/ica dobiva zadatak na post it papiri napisati neko pravo kojeg se moe sjetiti te ga nalijepiti
na elo uenika/ice do sebe. Ukoliko uenici/ice ne znaju sami navesti neko pravo uitelj/ica im pomae
tako to im navodi primjere razliitih prava ili im daje primjere na papiriima.
Svaki uenik/ica pogaa pravo koje mu je napisano temeljem toga to mu ostali bez rijei pantomimom
prikazuju znaenje (pogaanje se odvija na nain da jedan po jedan uenik/ica ustaje i gleda to mu ostali
pokazuju te na taj nain pokuava pogoditi to mu pie na elu).
Uitelj/ica facilitira razgovor o svakom pravu i naglaava skupinu kojoj to pravo pripada (sudjelovanje,
zatita i pruanje usluga) .
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena
TEMA: DEMOKRACIJA I GRAANSTVO
TO JE DEMOKRACIJA?
Preporueni obrazovni ciklus: 1
Kljuni pojmovi: demokracija, graanstvo
Uenici e: upoznati se s osnovnim pojmovima demokracije i graanstva
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 45
Metoda rada: interaktivna igra, rad u skupinama, voeni razgovor
Potreban materijal: plakat i tekstovi
Sredinja aktivnost
Uitelj/ica uvodno proita tekst o demokraciji i graanstvu. Svi uenici/ice ustaju te ih se upozna s time da
e uitelj/ica ponavljati informacije iz teksta. Kad uitelj/ica kae neto to je pogreno uenici/ice moraju
unuti, a kada je rekla ono to je tono moraju ostati stajati i podii ruke.
Uitelj/ica zatim navodi neke tvrdnje iz prethodnog teksta, a ponekad navodi i pogrene tvrdnje te prati
postupaju li uenici/ice prema uputi te prepoznaju li tone tvrdnje.
Uenici/ice se podijele u etiri grupe (pomou papiria s nazivima grupa ili na drugi nain koji uitelj/ica
smatra prikladnim):
graani/graanka;
demokracija;
88
02: poglavlje:
udruivanje graana/graanki.
Nakon toga svaka grupa dobiva tekst s crteima i informacijama o odreenom pojmu pomou kojih trebaju
izraditi plakat.
Na kraju grupe izlau plakate, a uitelj/ica usmjerava raspravu i naglaava osnovne informacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna
TEMA: LJUDSKA PRAVA
TIJELO POTREBA
Preporueni obrazovni ciklus: 2,3,4
Kljuni pojmovi: razlikovanje elja i potreba, uvod u ljudska prava
Uenici e: prepoznati razliku izmeu ljudskih potreba i elja te povezati potrebe s ljudskim pravima
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: male grupe
Potreban materijal: post-it papirii, f lip-chart papiri, flomasteri, krep traka
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli uenike/ice u nekoliko skupina od 4-6 lanova. Svaka skupina dobije dva f lip-chart
papira i flomastere za pisanje. Prvi zadatak je da poveu papire krep trakom te da na papiru nacrtaju
konture ljudskog tijela (najbolje da jedan/na uenik/ica legne na papir te se oko nje/ga iscrtaju konture).
Nastavnik/ica zatim uenicima/ama zada zadatak da razmisle te na post-it papirie napiu neke od elja
i potreba, s tim da ono za to smatraju da su potrebe zalijepe unutar nacrtanog tijela, a elje van njega
(mogu razmiljati u kontekstu elja i potreba odraslog ovjeka i/ili djece).
Nakon ovog zadatka slijedi prezentacija grupa u kojoj se rezultati usporeuju (slinosti/razlike/dileme).
Zadnji korak ove vjebe je diskusija o tome koje od identificiranih potreba jesu ili bi trebala biti ljudska
prava.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena
TEMA: LJUDSKA PRAVA
RUNDA PRAVA
Preporueni obrazovni ciklus: 3,4
Kljuni pojmovi: prevencija nasilja, zatita ljudskih prava, stereotipi i predrasude
Uenici e: kritiki razmiljati o odreenim drutvenim pojavama
89
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: rad u paru, koncentrini krugovi
Potreban materijal: kartice s izjavama
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica zamoli uenike/ice da naprave dva koncentrina kruga stolica te da u paru sjednu jedan
nasuprot drugome. Nastavnik/ica zatim podijeli izjave uenicima/ama koji sjede u unutarnjem dijelu
kruga. Njihov zadatak je da brane izjavu s kartice i obrazloe i uvjere svog sugovornika u razloge zato je
vano uvrstiti to pravo. Uenici/ice koji su u vanjskom dijelu kruga trebaju zastupati suprotno miljenje.
Neke od izjava na karticama mogu biti sljedee:
puenje bi trebalo biti zabranjeno u bilo kojem zatvorenom prostoru gdje ima nepuaa
roditelji imaju pravo kazniti dijete ukoliko se ono ponaa loe
nacionalne manjine trebaju biti pozitivno diskriminirane
homoseksualcima bi trebalo dozvoliti usvajanje djece
mladi bi od 16 godina trebali imati pravo glasa
mladima bi trebalo omoguiti besplatno kolovanje (ukljuujui fakultet)
nakon razvoda dijete treba pripasti majci
mukarci trebaju sluiti vojni rok
Nakon ove vjebe slijedi diskusija u plenumu u kojem moemo postaviti neka od sljedeih pitanja?
Koja vam je prava bilo lako a koja teko zastupati? Zbog ega?
Koliko ste zaista sluali svog sugovornika?
Koje ste argumente suprotne strane uvaili, a koje ne?
Koja prava bi vi zastupali, a koja su ugroena u naoj sredini?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena
TEMA: SUKOB
CRTAKA BITKA
Preporueni obrazovni ciklus: 1,2
Kljuni pojmovi: sukob, zajedniko rjeavanje sukoba
Uenici e: vidjeti razliku u suradnikom rjeavanju sukoba
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 25
Metoda rada: rad u paru, plenum
Potreban materijal: A3 papiri, olovke u boji ili flomasteri
90
02: poglavlje:
Sredinja aktivnost
Uenici/ice se podijele u parove te se dogovore tko e biti osoba A, a tko osoba B. Nastavnik/ica zatim pozove
sve osobe A kako bi im zadala zadatak za crtanje (osobe A crtaju grad i zalazak sunca), nakon toga pozove
sve osobe B i njima da njihov zadatak (osobe B crtaju kupae na moru, plau). Parovi ne smiju odati koji su
zadatak dobili od nastavnika/ice.
Svaki par zatim zajedno sjedne za stol, pred papir i uzimaju 1 flomaster ili olovku koju zajedniki dre u
ruci. Njihov je zadatak nacrtati ono to su uli od nastavnika/ice u roku od 5 min.
Nakon isteka vremena slijedi diskusija u plenumu te se daje prilika da svaki par ispria svoje iskustvo i
drugima pokae svoj crte. Nastavnik/ica propituje kako im je bilo u vjebi, te koliko su suraivali a koliko
su se borili/natjecali za prostor i vrijeme za crtanje i sl.
Vjeba se moe ponoviti s novim zadatkom kako bi uenici/ice probali uvrstiti vie suradnikih elemenata
u ponovljenom primjeru.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena
TEMA: AKTIVIZAM
MOJA KOLA
Preporueni obrazovni ciklus: 2
Kljuni pojmovi: uiti o okruenju, odnosima, poboljanju istog
Uenici e: sagledati dobre aspekte kole i one koje bi eljeli promijeniti
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 40
Metoda rada: rad u malim grupama
Potreban materijal: f lip-chart papir, flomasteri u boji
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica podijeli uenike/ice u nekoliko manjih grupa od 4-5 uenika/ica. Uenici/ice imaju zadatak na
1 papiru nacrtati, napisati ili izraditi kola o tome to im se svia u dananjoj koli. Nakon toga na drugom
papiru piu, crtaju ili izrauju kola o tome to bi promijenili.
Uenicima/ama se posebno naglasi da ne razmiljaju samo o materijalnim uvjetima u koli nego i o odnosima
(uenik-uenik, uenik-nastavnik, roditelj-uenik-nastavnik i sl.).
Uenici/ice naprave izlobu i prezentaciju radova u prostoru uionice i diskutiraju posebno na temu eljenih
promjena i kako ih mogu ostvariti. Nastavnik/ica na poseban papir pie sve modele aktivizma koje uenici/
ice mogu primijeniti unutar kole.
Iz ove aktivnosti mogu dogovoriti i neki manji projekt u kojem e sudjelovati kao razred.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: politika
91
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Prijedlozi vjebi za 3. i 4. obrazovni ciklus
TEMA: LJUDSKA PRAVA
DOSTOJANSTVO I LJUDSKA PRAVA
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: dostojanstvo, ljudska prava, karakteristike ljudskih prava, Opa deklaracija o ljudskim
pravima, Ustav RH
Uenici e: stei znanja i sposobnost kritikog prosuivanja o ljudskim pravima; bolje upoznati i moi se
sluiti tekstom Ustava Republike Hrvatske i Ope deklaracije o ljudskim pravima; navesti i opisati svoja
prava i dunosti; prepoznati vanost dostojanstva u kontekstu ljudskih prava
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 25
Metoda rada: oluja ideja, prezentacija, rad u manjim grupama, rad na tekstu
Potreban materijal: kopije Ope deklaracije o ljudskim pravima
Mogui broj sudionika: 10+
Uvodna aktivnost
Napraviti kratku oluju ideja na primjeru pojma DOSTOJANSTVO. Na plou ili veliki papir zapisuju se svi
pojmovi i asocijacije. Pojmovi trebaju biti svima vidljivi jer e ih uenici/ice koristiti u daljnjem radu.
Sredinja aktivnost
Profesor/ica objanjava vanost dostojanstva kada se govori o ljudskim pravima (dostojanstvo kao temelj
svih ljudskih prava; pravo ivog bia na potovanje i etiki odnos od roenja), te razloge postojanja potrebe
da se ljudska prava zatite i reguliraju pravno. Korisno je zatim ove informacije ukratko povezati s Ustavom
Republike Hrvatske (lanak 3., poglavlje III. Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda, preambulom).
Pitati uenike/ice miljenje o tome to su ljudska prava otkuda nam/kako ih dobijemo?; objasniti to
su ljudska prava (skup drutveno propisanih normi ili standarda ponaanja koje svako ivo bie tite kako
bi ostvarilo svoj pun potencijal; prava koja pripadaju svim ljudima samim tim to su ljudi,); objasniti
neke od karakteristika ljudskih prava (univerzalnost, neotuivost, nedjeljivost i meusobna ovisnost).
Rad u malim grupama
37
Uenici/ice trebaju nai Ustav Republike Hrvatske te u njemu dijelove koji se tiu ljudskih prava. Kao
osnovu za traenje i razumijevanje trebaju imati/proitati Opu deklaraciju o ljudskim pravima kako bi
imali orijentaciju te znali koja su sve prava obuhvaena tim dokumentom.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: pravna, ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska, ekoloka.
37 Moe biti i zadatak za domau zadau.
92
02: poglavlje:
TEMA: LJUDSKA PRAVA
VRIJEDNOSTI
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: vrijednosti, ljudska prava, Ustav RH, Opa deklaracija o ljudskim pravima
Uenici e: stei znanja i sposobnost kritikog prosuivanja o ljudskim pravima; bolje upoznati i moi
se sluiti tekstom Ustava Republike Hrvatske i Ope deklaracije o ljudskim pravima; prepoznati vanost
vrijednosti u kontekstu ljudskih prava
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: razgovor, rad u manjim grupama, rad na tekstu
Potreban materijal: kopije Ope deklaracije o ljudskim pravima
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Profesor/ica pokree razgovor na temu Koje vrijednosti su (mi) vane? Nakon razgovora s uenicima/ama,
profesor/ica ima priliku povezati vrijednosti uenika/ica sa sadrajem vezanim uz ljudska prava (Deklaracija,
Ustav RH, temeljne vrijednosti ljudskih prava, razvoj ljudskih prava ovisno o tome to eli naglasiti/
tematizirati).
Rad u malim grupama
38
Uenici/ice zatim mogu u grupama raditi na zadatku pronalaenja dijelova Ustava RH koji se odnose na
ljudska prava. Kao osnovu za traenje i razumijevanje trebaju imati/proitati Opu deklaraciju o ljudskim
pravima kako bi imali orijentaciju te znali koja sve prava su obuhvaena tim dokumentom. Nakon rada u
grupama slijedi prezentacija ostalim uenicima/ama i diskusija.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: pravna, ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska, ekoloka.
TEMA: LJUDSKA PRAVA
ODABERI NAELO
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: pravo, odgovornost, jednakost, tolerancija, solidarnost, sloboda, nediskriminacija
Uenici e: znati objasniti vezu prava i odgovornosti; upoznati osnovna naela ljudskih prava; osvijestiti
svoju ulogu u drutvu; asertivno izraavati vlastite stavove; ukazati na razlike u razmiljanju unutar
razreda; razumijeti sloenost i meuovisnost ljudskih prava i naela na kojima poivaju; nauiti se koristiti
zakonima i odredbama Ustava RH.
38 Ili zadatak za domau zadau.
93
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 25
Metoda rada: grupni rad
Potreban materijal: A4 papiri s upisanim osnovnim naelima ljudskih prava
Mogui broj sudionika: 10+
Priprema:
Na pod u uionici stave se papiri na kojima piu osnovna naela ljudskih prava (jednakost, odgovornost,
tolerancija, solidarnost, sloboda, nediskriminacija).
Sredinja aktivnost:
Uenike/ice se zamoli da stanu pored onog naela koje im je najvanije. Nakon to svi odaberu, svakom tko
eli ponudi se mogunost da izrazi/objasni razloge zato je odabrala/o ba to naelo (poeljno je da iz svake
grupe barem 2 uenika/ice imaju priliku objasniti).
Nakon toga profesor/ica ima priliku obrazloiti vanost i povezanost svih naela kako bi se ljudska prava
mogla potivati u punom obimu te objasniti kako su ova osnovna naela utkana u sve vane dokumente
(meunarodne i domae) vezane uz ljudska prava.
Prijedlozi nastavka aktivnosti:
Ovdje se s uenicima/ama moe raditi vjeba/zadatak da u Ustavu RH poveu/pronau ove temeljne
vrijednosti tj. lanke u kojima se one tretiraju (direktno ili indirektno).
Profesor/ica moe povezati ovaj sadraj sa pravima i obavezama svakog da potuje svoja i tua ljudska
prava vodei se ovim naelima kao smjernicama.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
TEMA: LJUDSKA PRAVA
OTOK
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: pravo, odgovornost, Opa deklaracija o ljudskim pravima
Uenici e: razvijati matu i kreativnost u osmiljavanju; ispravno koristiti komunikacijske vjetine i
vjetine rjeavanja problema unutar manjih grupa; kritiki raspravljati o razliitim miljenjima izmeu
grupa te zajednikim prioritetima; raspravljati o drutvenim pravilima; usvojiti znanja o Opoj deklaraciji
o ljudskim pravima
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: rad u malim grupama, rad na tekstu
94
02: poglavlje:
Potreban materijal: papiri velikih dimenzija (jedan papir po grupi; npr. A2 ili f lipchart) markeri, preslike
Ope deklaracije o ljudskim pravima
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Uenici/ice su proizvoljno podijeljeni u 4 ili 5 grupa od kojih svaka ima isti zadatak: odrediti pravila koja
se odnose na njihov zamiljeni ivot na pustom otoku. Trebaju zamisliti da su se nali na pustom otoku s
kojeg ne mogu otii odnosno na kojem namjeravaju ostati te smisliti i dogovoriti se oko 10 osnovnih pravila
koja e im regulirati ivot na tom otoku. Pravila trebaju biti jasna.
Nakon toga nastavnik/ica proita pravila svih grupa te tematizira, ovisno o listama, pravila koja su esta
ili koja nedostaju, a mogu biti kljuna za reguliranje ivota. Primjeri procesnih pitanja:
Kako ste donosili odluke u svojoj grupi (veinom, konsenzusom, kompromisom)?;
Koliko vam se teko bilo dogovoriti oko pravila?
Koja pravila se na ovaj ili onaj nain pojavljuju u svim grupama i zato?;
eli li netko nadodati neko pravilo koje grupe nisu spomenule?
Nakon toga se sadraj lista povezuje s ljudskim pravima te se rad uenika/ica povee s izradom/nastankom
Ope deklaracije i potrebom za reguliranjem i propisivanjem ljudskih prava i naina njihove zatite. Ovdje
se takoer mogu tematizirati enska prava, prava na razliitost potrebe i mogunosti, ravnopravnost,
pravo na sigurnost, itd. ili se mogu tematizirati naela ljudskih prava (jednakost, odgovornost, tolerancija,
solidarnost, sloboda, nediskriminacija).
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska, ekoloka.
TEMA: KOMUNIKACIJA
KAKO KOMUNICIRAM?
Preporueni obrazovni ciklus: 2; 3; i 4
Kljuni pojmovi: verbalna/neverbalna komunikacija; aktivno sluanje; asertivan govor; suradnja; otvorena/
zatvorena pitanja; ja-govor
Uenici e: stei znanja o metodama nenasilne komunikacije; prepoznati i opisati osnovna iskustva i
spoznaje o sebi; kritiki raspravljati i tumaiti razliite vrste ljudske komunikacije; osvijestiti vanost
komunikacije u razvijanju meuljudskih odnosa
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: grupni rad, izrada zidnih novina
Potreban materijal: dva papira velikih dimenzija (npr. A2 ili f lipchart), saetak osnovnih pojmova
Mogui broj sudionika: 10+
95
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Sredinja aktivnost
Uenici/ice se podijele u dvije grupe sa zadatkom da izrade zajedniki plakat na kojima e odgovoriti na
pitanja: to volim u komunikaciji s drugima?; to ne volim u komunikaciji s drugima?. Uenicima/ama
je vano naglasiti da zapisuju sve ideje, tj. da nije potrebno da se dogovore oko svake stavke. Nakon toga
predstavnik/ica svake grupe predstavi ostalima listu grupe uz nadopune tima.
Nakon prezentacije moe se tematizirati/razgovarati o tome:
koja je lista dulja i zato;
koja se od tih ponaanja prakticiraju i kada;
to treba napraviti (koji su preduvjeti i mogunosti djelovanja) da u njihovoj svakodnevnoj
komunikaciji prevladaju ponaanja s liste to volim.
Nakon razgovora nastavnik/ica uenicima/ama predstavlja vjetine nenasilne komunikacije. Ukoliko
pretpostavi da za ovo predstavljanje nema dovoljno vremena, podijeliti e im materijale na kojima su
jasno objanjene barem 4 osnovne vjetine nenasilne komunikacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena.
TEMA: KOMUNIKACIJA
PREZENTACIJA MODELA NENASILNE KOMUNIKACIJE
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: verbalna/neverbalna komunikacija; aktivno sluanje; parafraziranje; otvorena/zatvorena
pitanja; ja-govor, opaanje, procjena
Uenici e: usvojiti znanja o metodama nenasilne komunikacije; osvijestiti vanost komunikacije u razvijanju
meuljudskih odnosa; ovladati osnovnim vjetinama nenasilne komunikacije; osvijestiti subjektivno u
komunikaciji, odvojiti procjenu od opaanja
Metoda rada: prezentacija, razgovor
Potreban materijal: -
Mogui broj sudionika: 10+
96
02: poglavlje:
Sredinja aktivnost
a) JA-GOVOR je jezik akcije, prua 4 vrste informacija:
OPIS
Dogaaja/ponaanja/ problema/
postupaka
BEZ: vrednovanja, interpretacije,
pravdanja, dokazivanja,
procjenjivanja
Kada vidim da Kada se ovako umorna vratim
s posla i zateknem pun sudoper
sua
REAKCIJA
Nai osjeaji
BEZ samooptuivanja ili pravdanja
u meni izaziva osjeaj osjeam se loe
POTREBA
Koja je u vezi s tim osjeajem zato to zato to je veina kuanskih
poslova na meni
ili/i potreban mi je odmor.
PRIJEDLOG (zahtjev)
to zapravo elimo/ koji ishod
BEZ naredbi ili ucjena
Moja elja je/voljela bih da/ htio bih
da
Htjela bih da ravnomjerno
podijelimo odgovornosti
Ne zaboraviti: NAPADAMO PROBLEM, A NE OSOBU!
b) OBJANJENJE OTVORENIH I ZATVORENIH PITANJA
Otvorena pitanja daju slobodu izraaja i priliku da se osoba potpunije izrazi; slue i provjeri razumijevanja.
Zatvorena pitanja omoguuju da osoba odgovori samo sa da ili ne ili brojano, ali ne otvaraju prostor za
bolje razumijevanje.
Otvorena pitanja Zatvorena pitanja
Kako ti je bilo tijekom sastanka? Da li ti je bilo teko ili lako tijekom sastanka?
to ti se svidjelo, a to ne i zato? Da li ti se svidjela ova izloba?
to ti je odgovaralo u komunikaciji u timu, a to
stvaralo potekoe?
Da li je komunikacija u timu bila dobra ili loa?
c) OBJANJENJE AKTIVNOG SLUANJA I PARAFRAZIRANJA
Aktivno sluanje podrazumijeva da smo uli to netko govori, ali i da smo uli njene potrebe, oekivanja
i osjeaje. To je svojevrsno dekodiranje poruke. Pri aktivnom sluanju vano je izbjegavati: prekidati
osobu i priati o sebi (..i ja isto...); davati upute, savjete i dijagnoze; nagovarati i kritizirati; uvjeravati i
ohrabrivati. Ne treba biti optereen s time to idue rei i ne mijenjati temu razgovora. Vano je osobi dati
priliku da se izrazi koliko hoe i na nain koji hoe.
97
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Parafraziranje je saeto prepriavanje onoga to smo uli. Daje informaciju da pratimo sugovornika, a
slui provjeri razumijevanja
d) RAZLIKOVANJE OPAANJA OD PROCJENE
Razlikovanje opaanja od procjene iznimno je vana vjetina potrebna za nenasilnu komunikaciju.
Sudionicima se pokae jedna fotografija (neke situacije s vie ljudi gdje nije sasvim jasno to rade ili ljudi iz
druge kulture bitno je da nije jasan kontekst). Zadatak uenika/ica je da dobro pogledaju i kau to vide, te
se to bez komentara zapie na plou/papir. Nakon toga, uenicima/ama se objasni i definira razlika izmeu
opaanja i procjene te se zajedniki krene kroz listu kako bi uenici/ice razaznali procjenu od opaanja.
Opaanje ono to vidim bez sumnje; injenica, ono to se moe potvrditi; opis bez interpretacije ili
dodanog znaenja i vrednovanja
Procjena interpretacija opis + pridavanje karakteristika, znaenja, vrijednosti (potaknutih prijanjim
iskustvom, vlastitim predrasudama, sustavom vrijednosti i kriterija te ne/znanjem)
Ovo se moe raditi putem fotografije prikazane na zidu (projektor), ali i putem statue jedne/og od uenika/
ica koji/a dobrovoljno stane u prostoriji da ga/ju svi vide te zauzme pozu i tako ostane u tiini neko vrijeme
dok ostali uenici/ice odgovaraju na pitanje to su vidjeli.
Utvrivanje razumijevanja: uz pomo unaprijed proitanih reenica.
Npr:
Stipe je juer bez ikakvog razloga bio ljut na mene. Anita previe radi.
Moja teta prigovara uvijek kada priam s njom. Boko je agresivan.
Moj sin esto ne opere zube.
Sino je Mirela grizla nokte dok je gledala televiziju. opaanje
Marko nije traio moje miljenje tijekom sastanka. opaanje
Mia je bila prva u dvorani svakog dana ovog seminara. opaanje
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena.
TEMA: KOMUNIKACIJA
NA DOGOVOR O POSTUPANJU
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: komunikacija, razredna dinamika, rad na problemima, sprjeavanje nasilja
Uenici e: razviti komunikacijske i socijalne vjetine; sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka i
pravila; razviti kritiko promiljanje vlastitog djelovanja u razrednom odjelu; usvojiti vjetine i sposobnosti
koje omoguuju aktivno preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnom ivotu i javnom djelovanju
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
98
02: poglavlje:
Metoda rada: rad u malim grupama
Potreban materijal: etiri papira velikih dimenzija (npr. A2 ili f lipchart)
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
39
Uenici/ice, zajedno s nastavnikom/icom, iznesu koji su najei problemi koji se dogaaju u razredu (a
tiu se komunikacije, meusobnog potovanja, pomaganja, sklada u razredu i sl.). Zajedniki se odaberu
etiri problema (koji bi uenici/ice najvie htjeli/e rijeiti) i jasno ih se definira. Zatim uenici/ice, u 4 grupe,
raspravljaju i donesu zakljuke/prijedloge kako takve situacije rijeiti ako se dogode. Dobiju unaprijed
pripremljene plakate koje trebaju ispuniti i na kraju predstaviti ostalima. Na plakatima treba pisati problem
na kojem rade, i tko bi to trebao poduzeti (uenici/ice koji su prouzroili problem, ostali uenici/ice,
nastavnik/ica, ravnatelj/ica, drugo kolsko osoblje ako ima potrebe, roditelji, prijatelji) ove kategorije
ovisne su o vrsti problema koji se dogodio. Moe se napraviti i lista koraka redoslijed kojim je potrebno
pristupiti rjeavanju problema u budunosti.
Ovom vjebom nastoji se potaknuti osvjetavanje komunikacijskih obrazaca koji vladaju u razredu, kao i
mogunosti uenika/ica da doprinesu konstruktivnom rjeavanju problema te osnaivanje za preuzimanje
inicijative u sprjeavanju nasilja ili neprihvatljivog ponaanja.
Plan postupanja se moe ostaviti u razredu na zidu kao podsjetnik.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: drutvena.
TEMA: KOMUNIKACIJA
VOJVOTKINJA
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: pravo i odgovornost, stilovi ponaanja u rjeavanju problema unutar grupe (povlaenje,
poputanje, kompromis, nadmetanje, konsenzus)
Uenici e: ovladati grupnim radom, raspravljanjem o problemima i vjetinama suradnje, te komunikacijskim
vjetinama koje vode nenasilnom rjeavanju sukoba; sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka;
razviti sposobnost tumaenja veze izmeu prava i odgovornosti
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: individualan rad, rad u paru, rad u grupi
Potreban materijal: kopija prie Vojvotkinja
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Profesor/ica najavljuje uputu za cijelu grupu: ispriati e im priu za vrijeme koje je uenici/ice ne smiju
prekidati i postavljati pitanja. Priu (nalazi se na kraju vjebe) pria jasno, glasno i polako. U prii se
39 Ovu vjebu dobro je raditi nakon to su uenici/ice ve usvojili osnovna znanja o komunikaciji, te imali priliku osvijestiti
komunikacijske obrasce koje koriste.
99
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
pojavljuje 6 likova: vojvotkinja, vojvoda, ljubavnik, prijateljica, straar i laar. Profesor/ica uenicima/ama
kae da prvo prema vlastitom nahoenju samostalno sloe listu od 1-6 tko je najodgovorniji za vojvotkinjinu
smrt: 1-najodgovorniji/a, a 6 - najmanje odgovoran/na. Nakon to su to uinili sami, uenici/ice odlaze u
parove te raspravljaju i slau zajedniku listu. Nakon parova odlaze u grupe od 4 i slau zajedniku listu
na temelju liste para. Grupe od 4 spajaju se u grupe od 8 uenika/ica, zatim 16 itd. (piramida udruivanje
progresijom) te svaka grupa revidira listu odgovornosti. Grupe se rasformiraju i kree se u zajedniku
raspravu.
Razgovor i evaluacija
Profesorica vodi razgovor i evaluaciju postavljanjem pitanja koja se uglavnom odnose na naine
komuniciranja i odluivanja u paru i/ili grupama. Primjeri pitanja: Kako ste komunicirali? Kako ste donosili
odluke? Kada je bilo najlake, a kada najtee? Zato se teko dogovoriti oko stvari koje su nam vrijednosno bitne?
Kako onda donosimo odluke? Kada je bolje odluke donositi konsenzusom nego brim kompromisom?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena.
VOJVOTKINJA
Nekada davno, u srednjem vijeku, postojalo je vojvodstvo kojim su vladali vojvoda i vojvotkinja. Jednoga
dana vojvoda objavi vojvotkinji da mora poi u rat za kraljevstvo. Iako tuna, rekla je da razumije i da
mu eli svu sreu. On ju je zamolio da zbog vlastite sigurnosti NI PO KOJU CIJENU ne naputa dvorac
dok se on ne vrati. Vojvotkinja ree: Svakako. Oni se pozdravie i vojvoda krenu.
Po izlasku iz dvorca vojvoda ree straaru da mu spusti most za izlaz iz dvorca i da ga vie nikome ne
sputa dok se on ne vrati, te da bilo koga (osim samog vojvode) tko pokua ui u dvorac ubije. Straar
ree da razumije i vojvoda ode u rat. Straar die most nazad i zatvori dvorac.
Nedugo zatim vojvotkinja se spremi i krene u selo te ree straaru da spusti most i pusti ju van. Straar
upozori vojvotkinju na vojvodino nareenje i ree joj da se nee moi vratiti dok vojvoda ne doe jer
nikoga ne smije putati natrag u dvorac. Vojvotkinja mu ree da je to smijeno, da je ona vojvotkinja i
da e se naravno moi vratiti. Straar joj jo jednom objasni vojvodinu naredbu, no vojvotkinja je i dalje
inzistirala. Nakon prepirke straar spusti most i vojvotkinja ode u selo.
Vijest da se vojvoda vraa kui zatekla je vojvotkinju u zagrljaju ljubavnika. Brzo se pouri natrag u
dvorac no straar joj jasno ree da joj ne moe spustiti most te ju pustiti u dvorac budui da e ju u tom
sluaju morati ubiti. Nakon prepirke vojvotkinja ode do laara i zamoli ga da ju prebaci preko rijeke
na stranji ulaz dvorca, no laar zatrai novac odmah. Vojvotkinja nije imala novac kod sebe te laara
zamoli da joj vjeruje kako je ona vojvotkinja i da e mu platiti im dou u dvorac. Sumnjiavi laar nije
pristao pa se vojvotkinja vrati u selo kod ljubavnika po novac. Ljubavnik je odbije rekavi da joj ne moe
posuditi jer ni on nema novca i da se snae drugaije.
Vojvotkinja ode kod prijateljice te joj ispria cijelu priu i zamoli za pomo. Prijateljica ju izgrdi i potjera
van rekavi da je na to trebala misliti prije nego to se upustila u aferu i preljub. Vojvotkinja se vrati i
ponovno zamoli laara, no ovaj ju odbije. Potom doe do straara i ree mu da spusti most kako bi ula
u dvorac prije nego se vojvoda vrati. Straar ju jo jednom upozori da e ju morati ubiti ako pokua ui,
no vojvotkinja je i dalje traila da joj se spusti most, to straar na kraju i uini. Vojvotkinja prijee
most, ue u dvorac i straar ju ubi.
100
02: poglavlje:
TEMA: KOMUNIKACIJA
PUT NA JUG
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: identitet, stereotip, predrasuda, diskriminacija
Uenici e: sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka i pravila; prepoznati utjecaj vlastitih spoznaja
i vrijednosti na svoje stvarno djelovanje; prepoznati i opisati stereotipe i predrasude; kritiki raspravljati
i tumaiti razliita ljudska ponaanja, te istraiti razliite vrijednosti i stavove
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 45
Metoda rada: rad u malim grupama, razgovor
Potreban materijal: -
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica objanjava situaciju: Ljeto je, vlakom putujete u Tursku na more. Putovanje traje 38 sati. U
mogunosti si birati s kim eli putovati, a s kime ne eli. S popisa putnica i putnika izaberi s kim bi rado
podijelila/podijelio kupe, a s kim nikako ne bi. Uenici/ice odluuju u grupama po 6 i za to imaju 15 minuta.
Zatim slijedi prezentacija grupa (10 minuta sveukupno) te tematiziranje kroz pitanja. Prijedlog procesnih
pitanja: Na koji nain ste odabrali svoje suputnike? Na koji nain ste ih eliminirali? ime ste se rukovodili? Na
kojim mjestima prepoznajete predrasude? (15 minuta)
Nakon toga nastavnik/ica objasni to su stereotipi, a to predrasude te se diskusija nastavi s pitanjima:
Koju vezu vidite izmeu identiteta i predrasuda? to utjee na formiranje naih predrasuda? Kako one postaju
stereotipi? Ima li situacija u kojima predrasude mogu biti korisne? Kada mogu postati opasne?
Na kraju nastavnik/ica sumira vezu predrasuda i diskriminacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, drutvena, kulturoloka.
TEMA: KOMUNIKACIJA
TOKE
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: identitet, pojam drugog, segregacija, asimilacija, integracija, multikulturalizam,
interkulturalizam, odnos manjina-veina
Uenici e: iskusiti diskriminaciju; analizirati kako diskriminiramo; osvijestiti kako nekad sami pomaemo
odravati nepravedan drutveni sustav; podii svjesnost o diskriminaciji i predrasudama; razviti kritiko
promiljanje vlastitog djelovanja u drutvu; razviti razumijevanje prema drutveno marginaliziranima.
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 10
Metoda rada: iskustvena vjeba, simulacija.
101
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Potreban materijal: po jedan ljepljivi papiri (npr. post-it) za svakog sudionika aktivnosti
Mogui broj sudionika: 10+
Priprema
Na papirie ucrtajte toke u razliitim bojama tako da dobijete nekoliko manjih grupa s jednakim simbolom,
te na samo jedan papiri ucrtajte oznaku u drugaijoj boji od svih drugih grupa. S obzirom na injenicu da
ova vjeba moe biti emocionalno zahtjevna, vano je za uenika/icu koji/a ne pripada ostalim skupinama
odabrati osobu za koju smatrate da e biti dovoljno asertivna i moi artikulirati osjeaje i nepravdu koja
proizlazi iz mogueg odbacivanja od grupe.
Sredinja aktivnost
Uenicima/ama prema proizvoljnom obrascu zalijepite na elo oznake u razliitim bojama bez da ih sami
vide. Uenike/ice uputite da se, bez verbalne komunikacije, grupiraju, a jednu ili dvije osobe zaduite da
budu promatrai, iji je zadatak da promatraju da li proces grupiranja prolazi bez ometanja/diskretno.
Kada se umire, uenike/ice se pita jesu li gotovi/e (mogue i vie puta) i tek kada veina odgovori da jesu,
zamoli ih se da sjednu.
Razgovor i kratka evaluacija
Nastavnik/ica postavlja pitanja: Kako vam je bilo? to se dogodilo? to su vidjeli promatrai? Kako ste znali kada
ste gotovi? Glavna diskusija vodi se oko pitanja: Koja je paralela sa stvarnim ivotom?
Ovdje nastavnik/ica ima ulogu povezivanja onoga to je uo/la s odnosom manjine i veine (dodatno se
moe objasniti mehanizme segregacije, asimilacije i integracije), tretiranjem razliitih u drutvu te s
diskriminacijom.
Sumiranje vjebe
Nastavnik/ica prema iskustvima iz vjebe i razgovora objanjava pojmove multikulturalizma i
interkulturalizma.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
TEMA: IDENTITETI DISKRIMINACIJA
KORAK PO KORAK
40
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: ivotni uvjeti, diskriminacija, identitet, prilike, nasilje (strukturalno, direktno, kulturno),
predrasuda, stereotip
40 Vjeba je prilagoena prema predloku iz prirunika Compass organizacije European Youth Center Budapest; http://eycb.coe.
int/compass/en/chapter_2/2_38.asp
102
02: poglavlje:
Uenici e: razviti kritiko promiljanje vlastitog djelovanja u drutvu; prepoznati i opisati uloge drugih
ljudi u okruenju; usporediti vlastite ivotne uvjete s ivotnim uvjetima drugih; uoiti osnovne probleme,
te prepoznati imbenike koji prijete ostvarivanju pravednih odnosa u njihovom neposrednom okruenju;
nauiti razlikovati strukturalno, direktno i kulturno nasilje
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: igra uloga, razgovor
Potreban materijal: lista uloga i tvrdnji.
Mogui broj sudionika: 10+
Uvod
Nastavnik/ica uenicima/ama nasumino podijeli kartice s ulogama koje je prije pripremio/ila i obavjetava
ih da su njihove uloge tajne i da ih ne komentiraju s ostalima. Ovisno o veliini grupe, uenici/ice koji nisu
dobili uloge postaju promatrai koji e biljeiti svoje osvrte na proces. Uenicima/ama se daje nekoliko
minuta da u miru razmisle o svojoj ulozi (kakvo su djetinjstvo imali, gdje su odrasli, tko su im bili najblii
prijatelji, koliko brae/sestara imaju itd.). Kada su spremni prelazi se u sredinji dio aktivnosti.
Sredinja aktivnost
Uenici/ice ustaju i staju jedan pored drugog u liniju. Reeno im je da naprave korak naprijed ukoliko je
njihov odgovor na proitanu tvrdnju nastavnika/ice potvrdan. Ukoliko je njihov odgovor ne, ostaju na
mjestu. Nakon svake tvrdnje nastavnik/ica napravi malu pauzu kako bi uenici/ice stigli razmisliti o svojoj
reakciji te promotriti napredak njihovih kolega. Promatrai na temelju odgovora pokuavaju razmisliti
tko igra koju ulogu. Nakon posljednje tvrdnje napravi se kratka pauza te se kree u razgovor i evaluaciju.
Razgovor i evaluacija
Nakon to su uenici/ice imali priliku vidjeti velike razlike u pozicijama razliitih uloga, vrlo je vano
povesti kvalitetan razgovor o tome to su vidjeli. Primjer pitanja:
Kako ste se osjeali koraajui naprijed/ostajui na mjestu?
Koliko je onima koji su brzo koraali naprijed trebalo da uvide da neki od njihovih kolega zastajkuju?
Jeste li uspjeli pogoditi tko igra koju ulogu?
Koliko se teko bili uivjeti u razliite uloge? Kako ste ih formirali (iz osobnog iskustva, prema
slici iz medija, knjiga, viceva)? Nastavnik/ica ovaj dio moe lako povezati s teorijom o predrasudama
i stereotipima.
Jesu li u nekom trenutku ljudska prava neke uloge bila povrijeena? Ako da, koja?
Koja su se ljudska prava najvie krila i u kojim primjerima? Na koje naine?
Oslikava li ova vjeba stvarnost? Kako? Kako se ove razlike u uvjetima ivota i mogunostima
mogu adresirati i umanjiti?
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
103
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Prilog: kartice uloga i situacija. Vano je naglasiti da se uloge mogu mijenjati i da ih je najkorisnije direktno
oblikovati prema vaoj svakodnevici. Isto vrijedi i za prijedloge tvrdnji koje e se koristiti.
TVRDNJE
Nikad se nisi suoio/la s ozbiljnim financijskim problemom.
ivi u dobro ureenom prostoru s telefonom i televizorom.
Tvoj se jezik, kultura i religijsko opredjeljenje potuju u drutvu u kojem ivi.
Tvoje se miljenje o drutvenim i politikim pitanjima potuje i uvaava.
Nikad se ne osjea diskriminirano zbog svog porijekla.
Svako ljeto barem deset dana provodi na moru.
Ima dostupnu i prikladnu zdravstvenu zatitu.
Moe si priutiti odlazak u kino/kazalite jednom tjedno.
Vodi zanimljiv ivot i pozitivan/na si oko svoje budunosti.
Koristi Internet kod kue.
Moe se zaljubiti i biti s osobom koju odabere.
Ljudi te esto pitaju za savjet.
Ne brine se za budunost svoje djece.
Slobodno obiljeava svoje religijske sveanosti uz obitelj i prijatelje.
Kupuje novu odjeu barem svaka tri mjeseca.
Potovana si u drutvu.
Primjeri uloga:
Nezaposlen samohrani otac
15-ogodinja Romkinja bez
zavrene O
Predsjednica mladei trenutno
vladajue stranke
Sin doktora dentalne medicine s
privatnom ordinacijom
Nedavno otputena KV krojaica
(43 godine)
Traitelj azila iz Somalije
Mladi s invaliditetom, kree se u
kolicima
Umirovljena ena (63 godine),
biva nastavnica biologije
Homoseksualna djevojka (16
godina) koja ivi u malom mjestu
Vlasnica lanca restorana
Sin (8 godina) vlasnika kineskog
duana u Zagrebu
Nogometa trenutno najboljeg
kluba u dravi
Visokoobrazovan mladi koji
posljednjih 7 mjeseci trai posao
Bravar (53 godine) radi est mjeseci
bez plae u brodogradilitu
HIV pozitivna djevojka (21
godina) korisnica heroina, ivi u
prihvatilitu/na ulici
104
02: poglavlje:
TEMA: IDENTITETI PREDRASUDE RAZLIITOSTI
PREDRASUDE
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: stereotip, predrasuda, diskriminacija, Zakon o suzbijanju diskriminacije, afirmativna
akcija, identitet
Uenici e: moi slobodno podijeliti svoja razmiljanja i stavove; osvijestiti vlastite stavove, te razlike
u miljenjima unutar grupe; argumentirano obrazlagati stavove; razviti svijest o vlastitoj drutvenoj
odgovornosti i ulozi u drutvu; nauiti razlikovati sljedee pojmove: predrasuda, stereotip, diskriminacija,
afirmativna akcija
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: barometar stavova
Potreban materijal: lista tvrdnji.
Mogui broj sudionika: 10+
Uvod
Nastavnik/ica kratko iznosi definiciju stereotipa i predrasuda.
Sredinja aktivnost
Uenicima/ama objasnite principe metode barometar stavova. Aktivnost dozvoljava da tvrdnje koje iznosite
budu kontroverzne. Proitajte prvu tvrdnju. Nakon to se uenici/ice pozicioniraju u uionici, nekoliko njih
(najbolje one pozicionirane najdalje od neutralnog) uputite da objasne svoje stajalite. Za ovaj dio aktivnosti
izdvojite oko 5 minuta. Kada su svi pitani obrazloili svoja miljenja, proitajte drugu tvrdnju i ponovite
cijeli proces. Nakon to ste raspravili sve tvrdnje, krenite u razgovor i kratku evaluaciju.
Primjer tvrdnji:
Ja imam predrasude.
Predrasude mogu biti korisne.
Predrasude vode ka diskriminaciji.
Razgovor i kratka evaluacija
Predloena pitanja: Kako ste se osjeali za vrijeme aktivnosti?; Koliko je teko bilo odabrati strane?; Kakvo je
argumentiranje prevladavalo (bazirano na racionalnom ili emotivnom)?; Koje je bilo uspjenije?.
Sumiranje aktivnosti
Nastavnik/ica treba objasniti povezanost predrasuda s diskriminacijom te predstaviti osnove diskriminacije
(Zakon o suzbijanju diskriminacije). Ovdje je prilika objasniti to mogu biti opasne pozitivne predrasude,
to je to afirmativna akcija i zato se koristi potreba izjednaavanja ansi.
105
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
TEMA: IDENTITETI PREDRASUDE RAZLIITOSTI
RAZLIITOSTI
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: identitet, razliitost, stereotip, predrasuda, diskriminacija, afirmativna akcija, odnos
manjine-veine, pojam drugih, ksenofobija
Uenici e: osvijestiti i razumjeti manifestacije svakodnevnih stereotipa i diskriminacije; poeti prepoznavati
vlastite stereotipe i predrasude; poeti uviati odnos prema manjinskim skupinama; znati razlikovati
sljedee pojmove: razliitost, identitet, predrasuda, stereotip, diskriminacija, afirmativna akcija
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: razgovor, barometar stavova
Potreban materijal: lista tvrdnji
Mogui broj sudionika: 10 40
Uvodna diskusija
Nastavnik/ica pokree i vodi kratku diskusiju na temu: Razliitosti kako se manifestiraju u drutvu. U prvom
koraku razgovora od uenika/ica trai da iskau gdje prepoznaju razliitosti u drutvu (u kojim sferama
kultura, ekonomski status, etnicitet, rasa, vjera, politika uvjerenja i sl.). Nakon toga zajedno procjenjuju
koji je dominantni nain na koji se u naem drutvu (makrorazina) ili njihovom okruenju (mikrorazina)
tretiraju te razliitosti da li su prihvaene (koje?), da li se lako iskazuju (tko da tko ne). Nastavnik/ica
tematizira odnos veinskog prema manjinskom.
Sredinja aktivnost
Uenicima/ama se objasni princip rada metode barometar stavova. Aktivnost dozvoljava da tvrdnje koje
itate budu kontroverzne. Proitajte prvu tvrdnju. Nakon to se uenici/ice pozicioniraju u uionici, nekoliko
njih (najbolje one pozicionirane najdalje od neutralnog) uputite da objasne svoje stajalite. Za ovaj dio
aktivnosti izdvojite oko 5 minuta. Kada su svi pitani obrazloili svoja miljenja, proitajte drugu tvrdnju
i ponovite cijeli proces.
Primjer tvrdnji:
Razliitosti su uvijek poeljne.
Africi treba pomoi da se razvije.
Nuno je da Romi u Hrvatskoj prihvate
civiliziran nain ivota.
Europa je multikulturalna.
106
02: poglavlje:
Sumiranje aktivnosti
Nastavnik/ica tematizira odnos prema razliitostima (razliitim identitetima i kulturama) te ovisno o
onome to su uenici/ice rekli, a ima diskriminatorne konotacije (rasizam, nacionalizam i sl.), tematizira
pojedine osnove diskriminacije.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska.
TEMA: IDENTITETI PREDRASUDE RAZLIITOSTI
IDENTITETI
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: identitet, stereotip, predrasuda, diskriminacija
Uenici e: razlikovati osobni identitet od ostalih identiteta te prepoznati viestrukost identiteta pojedinca;
razviti samopouzdanje i sigurnost u vlastiti identitet; osvijestiti svoje predrasude i/ili stereotipove; uoiti
imbenike koji prijete pravednim odnosima u njihovoj drutvenoj sredini
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 30
Metoda rada: individualan rad, igra asocijacije, razgovor
Potreban materijal: post-it papirii, lista pojmova
Mogui broj sudionika: 10+
Uvodna aktivnost
Svaki/a uenik/ica za sebe zapie svoja tri identiteta. Zatim se oni itaju redom a osobe koje se prepoznaju
u nekom od proitanih identiteta nakratko ustaju
Sredinja aktivnost
Vjeba asocijacije: nastavnik/ica ita prije pripremljenu listu pojmova, a uenici/ice na post-it papirie
piu asocijaciju na svaki pojam. Pojmovi koji se koriste u vjebi mogu se mijenjati. Ono to je bitno jest
da se pojmovi odnose na one skupine prema kojima postoji diskriminacija ili visok stupanj predrasuda u
drutvu ili okruenju u kojem uenici/ice ive, ili na manjinske skupine. Ovisno o vremenu kojim voditelj
vjebe raspolae, moe biti izmeu 5 i 12 pojmova. Prijedlozi pojmova: cure, deki, homoseksualci, ateisti,
Srbi, vegetarijanci, nogometai, branitelji, osobe zaraene HIV-om, Romi, gimnazijalci, mesari, politiari. Osim
pogodnih pojmova, za vjebu asocijacija izrazito je vano da se provodi brzo kako bi se skratilo vrijeme za
autocenzuru i/ili pisanje stavova.
Nakon toga, papirii se zalijepe na plou/veliki papir (bitno je da iznad svakog seta papiria pie na koji se
pojam odnose) te nastavnik/ica proita, bez komentiranja, sve asocijacije. Nastavnik/ica pokree raspravu
o dobivenim asocijacijama. Prijedlog pitanja za raspravu:
107
KAKO? Metode koje nam pomau u provedbi
Kako vam se ini?; Jeste li ime iznenaeni?; Jeste se prepoznali u nekoj skupini?; Da li je bilo autocenzure? (ako
da, zato); to nam ovo govori/zato su se pojavile ovakve asocijacije?
Ovdje je vano da nastavnik/ica objasni kako ovo nisu nuno miljenja i stavovi uenika/ica, ve ono to
esto ujemo, to nam se servira. Takoer, ovo je dobra prilika za objasniti koje opasnosti vrebaju ako
se za time povodimo objasniti vezu izmeu stereotipova, predrasuda i diskriminacije te dati definicije
navedenih pojmova.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka.
Prijedlog mini-aktivnosti(10): STABLO PREDRASUDA
U ovom zadatku nastavnik/ica uz pomo uenika/ica strukturira znanja i pojmove (iz prethodne
aktivnosti) kroz oblik/shemu stabla. Razgovor kree od korijena stabla (korijeni predrasuda od kuda
dolaze predrasude, gdje ih usvajamo/ujemo?). Na deblo se upisuju mogue posljedice predrasuda
odnosno ponaanja koja proistiu iz predrasuda (ponaanja koja manifestiramo), a u kronju se upiu
posljedice takvih djelovanja (kratkorone i dalekosene posljedice). Dobiveno stablo pregledan je
vizualni podsjetnik obraene teme.
TEMA: CIVILNO DRUTVO
CIVILNO DRUTVO I AKTIVIZAM
Preporueni obrazovni ciklus: 4
Kljuni pojmovi: civilno drutvo, udruga (neprofitna, nevladina, OCD), inicijativa, sindikat, udruga mladih,
planiranje aktivnosti
Uenici e: razlikovati razliite predstavnike civilnog drutva i njihove uloge; prepoznati vanost
volontiranja i sudjelovanja u drutvenim dogaanjima u koli i zajednici; uoiti osnovne probleme u
kontekstu ivota mladih; aktivno sudjelovati u planiranju zajednike aktivnosti, te preuzeti odgovornost
za ostvarenje zajednikih ciljeva
Vrijeme trajanja sredinje aktivnosti: 20
Metoda rada: interaktivna prezentacija, razgovor, individualni rad, grupni rad
Potreban materijal: prezentacija, ljepljivi papirii (post-it)
Mogui broj sudionika: 10+
Sredinja aktivnost
Nastavnik/ica kroz interaktivnu prezentaciju objanjava pojam civilno drutvo (u odnosu na dravnu/javnu
upravu i privatnu sferu), te predstavlja ulogu civilnog drutva i njihovog rada. Glavne teme:
od ega se sastoji civilno drutvo: organizacije civilnog drutva, inicijative, sindikati (ukazati na
to da su pojmovi: organizacije civilnog drutva, neprofitne i nevladine ista stvar)
108
02: poglavlje:
to su organizacije civilnog drutva i vrste udruga s obzirom na to ime se bave (humanitarne
udruge, udruge koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijom te udruge koje se bave dobrobiti
svojih lanova)
Nakon prezentacije, nastavnik/ica pokree kratku diskusiju s uenicima/ama o tome to znaju o udrugama
mladih: to su udruge mladih?, Za koje znaju?, ime se bave udruge mladih?, ime bi se prema njihovom miljenju
trebale baviti udruge mladih?, Na koje se sve naine organiziraju mladi? itd.
Nastavnik/ica prezentira naine organiziranja mladih (vijea uenika, savjeti mladih, udruge mladih, udruge
za mlade, Mrea mladih Hrvatske) te ukratko objanjava razlike izmeu pojedinih naina organiziranja.
Zadatak: analiza ivota mladih i planiranje aktivnosti
1. Uenici/ice na ljepljive papirie (post-it) individualno upisuju to misle da nedostaje mladima i to bi
trebalo biti bolje u njihovom gradu.
Na jedan papiri se upisuje jedan problem. Nastavnik/ica papirie pokupi, proita te ih lijepi na veliki
papir (plou) istovremeno grupirajui vrste problema (najee se pojavljuju kategorije koje se odnose na
kulturu mladih nedostatak sadraja za mlade, ne/kvalitetno provoenje slobodnog vremena, ovisnosti,
manjak perspektive i sl).
2. Nakon grupiranja problema razgovara se o uzrocima i posljedicama pojedine grupe problema.
3. Zajedno s uenicima/ama odabere se problem koji smatraju najvanijim ili onaj na kojem bi htjeli raditi.
4. Na odabranom problemu se zajedniki prolazi kroz analizu te korake za doprinos rjeavanju problema
(planiranje aktivnosti).
Planiranje aktivnosti:
1. Definiranje problema;
2. Odreivanja cilja koji bi se htio postii (ne mora biti sveobuhvatan ve moe doprinositi smanjenju
problema ili rjeavati jedan dio problema);
3. Aktivnosti koje bi se mogle provesti (na koji nain djelovati na problem, prijedlozi rjeenja ili
koraka);
4. Umreavanje (s kim bi se mogli povezati saveznici, suradnici, podrka);
5. Popisivanje potrebnih resursa (to nam treba za provedbu aktivnosti).
* Ukoliko su aktivnosti neto to se moe provesti u koli ili zajednici te ako postoji interes uenika i kole, ovo
moe biti dio projektne nastave i direktan doprinos mladih zajednici.
STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ljudsko-pravna, politika, drutvena, kulturoloka,
gospodarska, ekoloka.
Strukturu vjebi pripremio tim Treninga za edukaciju nastavnika za provoenje Graanskog odgoja i
obrazovanja: Iva Zenzerovi loser i Igor orevi u suradnji s projektnim timom: Martinom Horvat,
Lovorkom Bai i Monikom Rajkovi.
Vjebe razradili: Igor orevi i Lana Jurman
111
03: poglavlje:
Autorice: Iva Zenzerovi loser i Lana Jurman
Primjeri za meupredmetno povezivanje: Nastavnice sudionice treninga
Autorice primjera: Emina Buinki (Medijacija u kolama),
Dubravka Uroda (7 kuna za sigurnu igru)
Kao vane procese koji vode razvoju demokratskog graanstva, graanski
odgoj i obrazovanje, pored pouavanja i upravljanja samim razredom, takoer
ukljuuje: projektno planiranje i suradnju s lokalnom zajednicom, nevladinim
organizacijama, vjerskim zajednicama, predstavnicima vlasti, kulturnih
djelatnosti, strunjacima, poduzetnicima, gospodarskim imbenicima.
Drugim rijeima, u znanje to, znanje kako i znanje zato, treba ukljuivati i
primjenu steenog znanja u razredu, koli i lokalnoj zajednici. Kroz graanski odgoj i
obrazovanje ureuju se svi aspekti ivota i rada u koli, a to, osim nastave, ukljuuje
demokratsko upravljanje kolom, suradnju kole i lokalne zajednice (znanje s/sa)
te uspostavu demokratske kolske kulture kao odgovarajueg konteksta uenja za
graanstvo (znanje u). (Kurikulum graanskog odgoja i obrazovanja, kolovoz 2012.)
Ono to kao nastavnici oekujemo od uenika u razredu, trebali bi biti spremni pokazati i vlastitim
ponaanjem u koli i zajednici. Preko je stotinu pokuaja da se definira zajednica. Neke od njih (Brint,
2001; i ganec, 2003.) zajednicama smatraju: agregate ljudi koji poduzimaju zajednike aktivnosti i/
ili dijele zajednika uvjerenja i koji su uglavnom povezani odnosima koje obiljeavaju osjeaji, lojalnost,
zajednike vrijednosti i/ili briga jednih za druge. Brint predlae da se zajednice moe shvaati u smislu
njihove teritorijalnosti i/ili na osnovi njihovih zajednikih uvjerenja. ganec dodaje i treu kategoriju koja
se odnosi na ono to se osjea zajednicom, gdje je najvanija samoidentifikacija (Prema: Stubbs, P. u:
Mobilizacija i razvoj zajednica, MAP, 2006.)
S KIM?
Kako u provedbu
GOO-a ukljuiti kolu
i zajednicu
112
03: poglavlje:
U sklopu graanskog odgoja i obrazovanja od niih prema viim razredima gradimo: razred kao zajednicu,
kolu kao zajednicu, te ostvarujemo vezu samih kola sa teritorijalnim lokalnim zajednicama.
U ovom poglavlju predlaemo nekoliko razina kako predmetni kurikulum izvui iz razreda kroz
meupredmetnu nastavu i projektne kolske aktivnosti, kako povezati vrijednosti, sadraje i metode
unutar kole kao zajednice pa i proiriti na suradnju kole s lokalnom zajednicom.
Pored pripreme i planiranja kolskih kurikuluma, vjetina koja nastavnicima moe pomoi za razvoj ovih
aktivnosti svakako jest planiranje projekata, pa u tom smislu predlaemo i neke alate. Planiranje kao skup
vjetina pomae kod postavljanja ishoda uenja (definiranja ciljeva), te sukladno tim ciljevima, biranje
aktivnosti. Vjetine i alati za planiranje pomau nam promijeniti uvrijeeni nain biranja aktivnosti koje
nam se sviaju u koherentan projekt koji ukljuuje definiranje cilja, postavljanje oekivanih kratkoronih
i dugoronih efekata, analizom prepreka i izvora podrke, te naposlijetku biranjem primjerenih aktivnosti
i metoda.
Meupredmetno povezivanje prijedlozi nastavnika
Povezati pojedina predmetna podruja i graanski odgoj i obrazovanje znai
uiniti uenicima te teme ivotnim i korisnim, rukovodei se ciljem graanskog
odgoja i obrazovanja poticanjem aktivnih i odgovornih graana. U obradi tema
graanskog odgoja i obrazovanja kroz meupredmetne sadraje vano je poticati sve
funkcionalne razine: znanje i razumijevanje, vjetine i stavove, koristei suradniko
i participativno uenje kroz grupni rad i rjeavanje problemskih situacija.
Nekoliko ideja i prijedloga u nastavku izradile su u vrlo kratkom roku nastavnice u sklopu razmjene iskustva.
Po slinom sistemu mogu se pri razvijanju kolskog kurikuluma razraditi teme koje su u korelaciji, u kojima
se preklapaju sadraji graanskog odgoja i obrazovanja sa sadrajima pojedinih predmeta, sukladno
obrazovnim ciklusima. Kroz zajedniki izbor po razrednim ili nastavnikim vijeima mogue je ukljuiti
cijelu kolu u obradu pojedine teme te je time uiniti ivotno korisnom i motivirajuom za angaman
uenika i uenica.
Teme mogu zajedno pripremiti i odraditi nastavnici (koordinatori) graanskog odgoja i obrazovanja s
predmetnim nastavnicima i profesorima.
Neki primjeri ideje:
GOO i matematika: Matematika moe pomoi u izraunavanju iroke lepeze parametara vezanih uz
svakodnevni ivot i aktivnosti uenika/ica, najue vezanih uz drutvenu i ekonomsku dimenziju GOO-a.
Profesore/ice matematike moe se ukljuiti u sljedee aktivnostii, npr:
Kako preraunati glasove biraa na izborima u broj mandata (korelacija s politikom dimenzijom
GOO-a). U isto vrijeme mogu se i obraivati i provoditi izbori na koli (za predsjednice/ike razreda i/ili
predstavnike vijea uenika).
113
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
Uenje i prepoznavanje valute. Mogu se tematizirati: velikani s novanica, tradicija, pluralizam, injenica
to na novanicama nema enske osobe. (veze s ekonomskom, interkulturalnom, ljudsko-pravnom
dimenzijom)
Preraunavanje teaja. (veza s ekonomskom dimenzijom GOO-a)
Izraunavanje realnog postotka sezonskih snienja. (veza s ekonomskom dimenzijom)
Izraunavanje kamatne stope: tematiziranje ivota na dug, poticanje odgovornosti raspolaganja
novanim sredstvima.
Istraivanje visine kamata u lihvarskim oglasima kolika je cijena ivota na dug, kada to moe postati
drutveni problem odgovorno ponaanje (veza s drutvenom, ljudsko-pravnom, gospodarskom, i
politikom dimenzijom).
U razradi projekta u kojem je primjerice cilj izgradnja igralita mogu se obraditi aktivnosti vezane
uz mjerenje i izraunavanje.
Obrada rezultata akcijskih istraivanja (npr. za pripremu neke akcije ili zajednike aktivnosti mali
interdisciplinarni timovi gdje matematiar doprinosi ostvarenju projekta).
GOO i tjelesna i zdravstvena kultura: Rukovodimo se idejom da e tjelesna i zdravstvena kultura moe
vie od zbira sportova, da se s njom moe povezati naglaavanje suradnje nasuprot kompeticiji, navijanje
bez govora mrnje, tematiziranje sportske industrije i korupcije u sportu, pitanje jednakih ansi buduih
sportaa.
Primjeri:
Iskazivanje suradnje (unutar tima i kroz sportski duh), ne nuno kompeticije s ostalima. (Vano je
sudjelovati!)
Rad s navijaima: kada uenic/ice idu na sportska natjecanja, neki od njih su navijai. Dobro je s njima
razgovarati o suradnji, ne natjecanju s drugim navijaima, povezati nain komunikacije, navijanje i
navijake poruke.
Kroz sport i navijanje se moe utjecati na to da uenici/ice znaju prepoznati nasilje u kolama, da znaju
raspoznati rasizam, ksenofobiju, diskriminaciju, nacionalizam na stadionu.
Kampanja protiv nasilja na svim terenima pronai drutveno angairane sportae kao uzor, mogu
utjecati i na ueniki angaman u akcijama zaustavljanje bullyinga, rasizma, ksenofobije, homofobije.
Prepoznati loe strane sportske industrije i to osuditi. (npr. korupcija)
Slanje pozitivnih poruka kroz sport i navijanje.
Prepoznavanje iskazivanja rodnih stereotipa i rodne neravnopravnosti u sportu.
Prepoznati stereotipne prikaze drugih nacija i regija unutar Hrvatske.
Ekoloka dimenzija moe se ukljuiti kroz osvjetavanje koliine otpada koja ostane na stadionu nakon
utakmice, kako ga reciklirati.
Gospodarska i ljudsko-pravna dimenzija: loi radni uvjeti nogometaa stranaca koji jo nisu imuni i
slavni, trgovina ljudima u sportu.
114
03: poglavlje:
Biologija
Biologija je zahvalna za ukljuivanje ekolokih tema, donoenje informiranih odluka o vlastitom tijelu
i slino. Neke od njih:
Tematizirati ekoloke i drutvene posljedice uporabe genetski modificirane hrane utjecaj na
bioraznolikost, lokalni zagaivai
Poticanje aktivizma kroz eko-akcije u zajednici
Diskusije i vezanost uz ljudska prava kro teme: potpomognuta oplodnja, pobaaj, estetske operacije.
Odraditi sat u suradnji voditelja/ice graanskog odgoja i obrazovanja i predmetnog profesora/ice
I u sluaju meupredmetne povezanosti mogu je veliki broj kombinacija i sadraja. Vano je rukovoditi
se ciljem graanskog odgoja i obrazovanja: poticanjem aktivnih graana spremnih raditi na smanjenju
drutvene nejadnakosti.
PROJEKTNA NASTAVA, PROJEKTNI DANI
kole ve imaju iskustva u provoenju projektne nastave kroz organiziranje projektnih dana, otvorenih
dana kole, obiljeavanje datuma, strukturirane projekte. Npr. Agencija za odgoj i obrazovanje ve niz
godina provodi usavravanje nastavnika/ica za Projekt graanin. Kroz projekte se do oekivanih ishoda
moe stii na participativan nain, uenici/ice razvijaju svoje ideje, u meusobnoj interakciji uspostavljanju
i rjeavaju problemske situacije, kroz projekte se ostvaruje suradnja unutar kole i kole sa zajednicom.
Projekti mogu doprinijeti razumijevanju javnih politika i poticati javno zagovaranje.
Projekt je vremenski ograniena aktivnost koja je planirana sa specifinim ciljem. Dobro planirani projekti
doprinose procesu usvajanja vrijednosti i sadraja GOO-a. Integracija i planiranje kolskih projekata
temeljenih na vrijednostima, sadrajima i metodama graanskog odgoja i obrazovanja, moe biti snaan
doprinos izgradnji kole koja stvara pozitivnu kolsku klimu. U takvoj kolskoj klimi ne pouava se samo o
aktivnim graanima, nego i za aktivne graane, te u atmosferi koja potie aktivan angaman na rjeavanju
zajednikih problema. Atmosfera u kojoj kola ivi moe utjecati na uenike/ice vie od onog to se pouava
i iz tog razloga provoenje manjih projekata koje razvijaju ili u kojima aktivno sudjeluju uenici/ice, moe
biti doprinos procesu demokratizacije kole.
Upravo u ovom segmentu vidimo koliko je vano da graanski odgoj i obrazovanje ne ostane samo u
razredu i ne pouava se samo za ocjenu, kao i da projektno organizirane aktivnosti mogu biti pomo i u
procesnom razvoju demokratinog okruenja. Iskustvo rada u takvom okruenju uenike/ice i nastavnike/
ice moe ohrabriti da koriste demokratino ponaanje i u budunosti.
Projekt graanin uenike/ice upoznaje i uvodi u metode i postupke koje vlast koristi u procesu upravljanja.
Cilj programa je razvijati interes uenika/ica za aktivno graanstvo i sudjelovanje u vlasti putem:
Pruanja znanja i vjetina potrebnih za uinko/vito sudjelovanje
Pruanja praktinog iskustva oblikovanog tako da potie osjeaj strunosti i uinkovitosti
Razvijanja svjesnosti o vanosti graanskog djelovanja
115
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
Projekt graanin provodi se u nekoliko koraka:
1. Uoavanje problema u zajednici
2. Odabir problema za istraivanje
3. Prikupljanje podataka o problemu
4. Izrada razrednog portfelja
5. Predstavljanje
6. Osvrt na iskustvo
Brojni su projekti koje u suradnji sa kolama organiziraju organizacije civilnog drutva. Oni su predstavljeni
u Katalogu neformalnih programa koji se provode u suradnji sa kolama: www.edukatalog.info
Jedna od mnogih mogunosti razvijanja projekta na prijedlog Mree mladih Hrvatske:
Projekt: Medijacija u kolama primjena vrnjake medijacije u radu vijea uenika
Provoditelj: Mrea mladih Hrvatske, jesen-zima 2010. godina
Partner: Gimnazija Sisak
Suradnik: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Opi cilj ovoga projekta bio je upoznati vijea uenika/ica i osnaiti ih na primjenu vrnjake medijacije
u svakodnevnom rjeavanju sukoba u koli.
Specifini ciljevi projekta su:
upoznavanje uenika/ica s nenasilnom komunikacijom i prednostima nenasilnog i suradnikog pristupa
meuljudskim odnosima
afirmiranje prakse shvaanja sukoba kao prilike za izgradnju i oblikovanje novih tipova odnosa i
kvalitetnije komunikacije
razumijevanje prednosti nenasilnog rjeavanja sukoba u koli i svakodnevnom ivotu
poticanje na uporabu vrnjake medijacije kao prostora utjecaja na smanjenje nasilja meu djecom/
mladima u koli
poticanje primjene vrnjake medijacije u rjeavanju konkretnih svakodnevnih kolskih problema
stvaranje podloge za zagovaranje i integriranje medijacije u odgojno-obrazovni sustav u cijelosti.
Kljune aktivnosti projekta bile su:
1. Trening Uenici medijatori primjena medijacije u koli edukacijski ciklus sastojao se od radionica
nenasilne komunikacije, razumijevanja sukoba i nenasilne transformacije sukoba, upoznavanja s
vrnjakom i neformalnom medijacijom te kreiranjem i uspostavljanjem kluba medijatora. Trening je
bio trodnevni s oko 20 sati edukacije. Na njemu je sudjelovalo 12 uenika/ica.
2. Trening Medijacija za nastavnike i podrka uenicima u primjeni medijacijske tehnike u rjeavanju sukoba
za nastavnice i pedagoginje odrale smo trodnevni trening s oko 15 sati edukacije kroz poludnevne
i cjelodnevne radionice o nenasilnoj komunikaciji, nenasilnom rjeavanju sukoba, kolskoj medijaciji
116
03: poglavlje:
i potpori odnosno superviziji uenika/ica u primjeni vrnjake medijacije u koli. Na treningu je
sudjelovalo 8 nastavnica.
3. Prezentacije Medijacija za uenike poetnike kako se svakodnevno ophoditi sa sukobima? - nakon provedene
edukacije, uenici/ice su na satu razredne zajednice i uz podrku nastavnica u svojim razredima, odrali
prezentaciju o vrnjakoj medijaciji i njezinu nainu primjene.
4. Javna prezentacija Vrnjaka medijacija u koli uenici/ice i nastavnice su zajedno s dvije trenerice
u koli organizirali javnu prezentaciju vrnjake medijacije i kluba medijatora u kolskoj galeriji za
uenike/ice, nastavnike/ice i roditelje. Na prezentaciji je sveano otvoren Klub medijatora Gimnazije
Sisak.
Dodatne aktivnosti:
1. Konferencija: Medijacija u odgojno-obrazovnom sustavu uloga vijea uenika u primjeni vrnjake medijacije
u okviru Skuptine Mree mladih Hrvatske organizirali smo nacionalnu konferenciju na kojoj je
sudjelovalo oko 50 sudionika/ica s fokusom na ulogu nastavnika/ica i uenika/ica. Radili smo kroz
plenarne prezentacije i rasprave te dvije radionice. Na konferenciji smo okupili klubove medijatora
iz Rijeke, Osijeka, Siska i Tuzle kao i njihove nastavnike/ice te druge zainteresirane i angairane u
odgojno-obrazovnom sustavu.
2. Publikacija: Vodi kroz medijaciju za uenice i uenike U izradi publikacije sudjelovali su uenici/ice i
nastavnice iz Kluba medijatora Gimnazije Sisak, medijatori Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz
Osijeka te trenerice iz Mree mladih Hrvatske. Osim toga, izradili smo plakate, letke i bedeve Kluba
medijatora Gimnazije Sisak, te CD-ROM s publikacijom i drugim materijalima koji su poetkom 2011.
godine diseminirani u srednje kole u Hrvatskoj.
Na zavretku ovog projekta postigli smo nekoliko nama vanih rezultata:
program vrnjake medijacije integriran je ravnopravno u kolski kurikulum Gimnazije Sisak te se
namjerava provoditi i kasnije,
osnovan je Klub medijatora Gimnazije Sisak s planom aktivnosti i planom daljnjeg razvoja,
tijekom izvedbe projekta uspostavili smo brojne kontakte sa strunjacima/injama, nastavnicima/ama,
pedagozima/injama, trenerima/icama i drugima te dobili nove ideje za rad s uenicima/ama i vijeima
uenika,
Mrea mladih Hrvatske sudjelovala je u izradi Strategije za medijaciju inicijativa Centra za mir,
nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Sudionici projekta: 12 uenika/ica i 8 nastavnica sudjelovalo je u edukacijskim aktivnostima, a blizu 100
osoba u javnim dogaanjima (prezentacija i konferencija). Osim toga, vie od 200 uenika/ica informirano
je o vrnjakoj medijaciji kroz razredne prezentacije.
117
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
kola aktivna u zajednici: 7 kuna za sigurnu igru!
Osnovna kola Milan Brozovi iz Kastva je na Projektni dan 2011. Godine zapoela projekt 7 kuna za
sigurnu igru! Kako bi upozorila na pravo na sigurnu igru djece koja ive u minski sumnjivim podrujima
Hrvatske te pokrenula razliite akcije za prikupljanje sredstava za njihovo razminiranje.
Akcija je dobila ime po tome to je 7,76 kn dovoljno za razminiranje jednog metra kvadratnog, a njen je
slogan Neka ratita postanu igralita, a igralita-mirilita! Uenici/ice su izradili letke i razliite predmete te
ih prodavali na tandovima za 7 kuna ime su doprinijeli senzibiliziranju sugraana o opasnosti od mina
te prikupili 10.000 kuna. Projekt se postupno irio i na druge kole u, a bio je medijski veoma dobro praen.
(Novi list, HTV, Nova TV, Kanal Ri, Radio Trsat i brojni internetski portali.)
U listopadu 2011., kao nastavak projekta, O Milan Brozovi inicira i saziva Konferenciju Klju za mir
s partnerima: Gradom Kastvom, Hrvatskim centrom za razminiranje, Forumom za slobodu odgoja i O
Veica.
Konferenciju je pismom podrao Predsjednik dr. Ivo Josipovi, a stigla je i podrka zaklade Jolie-Pitt koja i
u drugim dijelovima svijeta podrava razminiravanje.
Najvanija je poruka Konferencije da upravo djeca mogu ve od najranijeg uzrasta zauzeti stavove aktivnih
graana i mirotvoraca te da odluivanje za mir treba snano zaivjeti i na osobnoj razini uitelja koji djecu
u tome trebaju osnaivati i poticati.
Prepoznajui vrijednost i vanost ovakvoga rada, Centar za mir Osijek 2011. Godine dodjeljuje uenicima
i uiteljima ove kole priznanje Krunoslav Suki za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava
u lokalnoj zajednici.
Projektni dani mogu se vezati i uz obiljeavanja datuma:
21. rujna: Meunarodni dan mira
02. listopada: Meunarodni dan nenasilja
16. studenog: Meunarodni dan tolerancije
20. studenog: Dan djejih prava
10. prosinca: Dan ljudskih prava
08. oujka: Meunarodni dan ena
22. travnja: Dan planete zemlje
1. svibnja: Meunarodni praznik rada
Primjer alata za planiranje aktivnosti
Projekt ima svoju strukturu. Najea pogreka koju u provedbi inimo je ta to kreemo od aktivnosti
i metoda, a ne od ishoda i ciljeva koje elimo postii. U najjednostavnijoj formi planiranja, postavite si:
1. Cilj:
Dugoroni cilj: odgovara na pitanje: koju promjenu elimo vidjeti? koja je to promjena kojoj
stremimo?
Specifini: koje konkretne ishode elimo ostvariti?
2. Svrha zato je to vano i drutveno relevantno?
118
03: poglavlje:
3. Aktivnosti to emo raditi?
4. Metode kako emo raditi?
5. Kako emo vrednovati postignua?
Jedan od potencijalno korisnih alata za planiranje projektnih aktivnosti je tzv. fishbone (riblja kost)
dijagram vizualno prikazan u nastavku teksta. Radi se o uzrono-posljedinom dijagramu koji je proizaao
iz industrije, a popularizirao ga je Kaoru Ishikawa
41
60-tih godina prolog stoljea. Ideja je dijagrama da
nas vodi kroz sedam faza planiranja, te promiljanja moguih prepreka i/ili potekoa unutar svake faze
(upisuju se na poprene linije).
Kree se od (1) ciljeva gdje se postavljaju opi i specifini ciljevi, zadaci odreene projektne aktivnosti te
svi potencijalni problemi vezani uz njihovo ostvarivanje. U drugoj fazi (2) odreuje se ciljana skupina koja
e provoditi i/ili sudjelovati u aktivnosti. Trea faza (okvir) predstavlja razliita ogranienja u koja e se
vaa aktivnost morati uklopiti, kao npr. vremenski, financijski okvir, ali takoer i stvari poput definiranja
prostora te sline tehnike stvari vezane uz tijek vaih aktivnosti. etvrta faza (4) sama je po sebi jasna,
predstavlja tijek aktivnosti za vrijeme, ali i nakon zavretka vaih projektnih aktivnosti (npr. sljedei koraci,
to nakon projekta, kako iskoristiti rezultate i spoznaje koje su se pojavili za vrijeme izvoenja itd.). Zahtjevi
institucije predstavljaju petu fazu (5) u smislu da trebate razmisliti o moguim potekoama i/ili potpori
koju moete oekivati od institucije u kojoj radite i vaih kolega. U estoj fazi pokuajte definirati koje su
kompetencije nastavnika/ica ovdje najpotrebnije kako bi se lake pripremili za voenje projekta. Posljednja
je faza (7), faza odabira metoda rada, to je jako korisno za vjebanje naina razmiljanja s razine ciljeva
prema razini metoda. Praksa je planiranja esto obrnutog redoslijeda, te ovakav nain razmiljanja moe
biti pomalo izazovan, ali je koristan jer polazimo od ireg uvida (ire slike) u ciljeve prema specifinim
nainima kako ih ostvariti (metode).
42
41 Dijagram se moe pronai pod sljedeim imenima: fishbone diagram, Ishikawa, cause-and-effect diagram, fishikawa.
42 Dizajn predloka preuzet sa stranice office.microsoft.com/en-001/templates/fishbone-diagram-TC101887898.aspx
119
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
Pomo u daljnjem usavravanju o katalogu
programa neformalnog obrazovanja
Autorica: Anamarija Soo
Za odrivo uvoenje graanskog odgoja i obrazovanja, uz edukaciju buduih
nastavnika/ica, jedan od kljunih preduvjeta je i permanentno usavravanje
nastavnika/ica i strunih suradnika/ica. Agencija za odgoj i obrazovanje u narednom
e periodu intenzivno provoditi usavravanja iz pojedinih segmenata graanskog
odgoja i obrazovanja. Usavravanja se potiu na i upanijskim strunim vijeima.
Uz ove sustavne mehanizme, organizacije civilnog drutva doprinijeti e katalogom neformalnih programa
za nastavnike/ice i uenike/ice a koji imaju za cilj podizanje kvalitete provedbe i graanskog odgoja i
obrazovanja i vezu s aktualnim pitanjima i problemima zajednice. S tim ciljem predstavljamo Katalog
programa neformalnog obrazovanja koje u suradnji sa kolama mogu provoditi organizacije civilnog drutva
i druge obrazovne ustanove. Za pojedine e programe biti mogue dobiti potvrdu o strunom usavravanju,
to ovisi o organizatoru pojedine edukacije i odluci Agencije za odgoj i obrazovanje.
Primarni cilj kataloga je pomoi uiteljima/icama i nastavnicima/ama da kreiraju ivotniji kurikulum
graanskog odgoja i obrazovanja u kolama koristei resurse lokalne zajednice. Namjera je povezati kole
i lokalne organizacije civilnog drutva te omoguiti integraciju elemenata graanskog sudjelovanja u
praksi u nastavu graanskog odgoja i obrazovanja. Katalog je pregledan i jednostavan za pretraivanje, a
objedinjuje programe neformalnog obrazovanja razliite tematike koji ciljaju razliite skupine (uitelji/ice,
nastavnici/ice, uenici/ice...). Nalazi se na ovoj adresi: www.edukatalog.info.
120
03: poglavlje:
Preporuena literatura
Broz, Tajana; Koba, Vedrana; alaj, Berto; Valkovi, Iris (2007) Obje strane demokracije. (za nastavnike/
ice) Zagreb: CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.
Dostupno na: http://www.cesi.hr/hr/obje-strane-demokracije/
Vuini, Neboja; Spaji-Vrka, Vedrana; Bjekovi, Sinia (2003) Ljudska prava za nepravnike. (Zbornik);
Podgorica i Zagreb: Centar za ljudska prava Univerziteta Crne Gore i Istraivako-obrazovni centar za
ljudska prava i demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.)
Uzelac, Maja (2006) 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima: prirunik graanske i politike kulture
za mlade i odrasle. Zagreb: Mali korak
Spaji-Vrka, Vedrana; Strievi, Ivanka; Male, Dubravka; Matijevi, Milan (2004) Pouavati prava i
sobode: prirunik za uitelje s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet sveuilita u
Zagrebu.
Uzelac, Maja; Bognar, Ladislav; Bagi, Aida (2012) Budimo prijatelji: prirunik odgoja za nenasilje i suradnju.
Zagreb: Mali korak.
Ajdukovi, Marina i Penik, Nina (2007) Nenasilno rjeavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
Jankovi, Josip (2007) Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.
Zeleni paket Prirunik za nastavnike, REC 2010;
Krstanovi, Amalija (ur.) (2011) Kulturna i duhovna batina zaviaja, prirunik za nastavnike osnovnih
kola. Osijek: Nansen dijalog centar.
Detaljniji popis izvora za pripremu i uenje:
Politika pismenost:
Bagi, Dragan (ur.) (2011) Odgaja li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih
srednjokolaca. Zagreb: Gong.
Boi, Jasmina; Spaji-Vrka, Vedrana; Silov, Mile; Fresl-Dumani, Ivana (2000) Obrazovanje za ljudska
prava i demokraciju: Bibliografija radova s biljekama. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
Ani, Branko; Bajkua, Mario; Ive, Katarina; Mikulin, Igor i Eli Pijaca (2010) Obrazovanjem protiv
korupcije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Demokracija za sve: obrazovanje za politiku kulturu (2001). McQuoid-Mason, David et al.; (prijevod i
adaptacija Igor Mikulin), Zagreb: Forum za slobodu odgoja).
Demokracija za sve: prirunik za nastavnike (2001). McQuoid-Mason, David et al; (prijevod i adaptacija
Igor Mikulin), Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Modul: Osnove demokracije - vlast, pravda odgovornost, privatnost (2010). Zagreb: Agencija za odgoj i
obrazovanje.
Modul: Zakon u razredu prema kulturi vladavina prava i demokracije (2012). Zagreb: Agencija za odgoj
i obrazovanje.
Spaji-Vrka, Vedrana; Kuko, Mislav; Bai, Slavica (2001) Interdisciplinarni rjenik: obrazovanje za ljudska
prava i demokraciju. Zagreb : Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.
121
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
Uzelac, Maja (2006) 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima: prirunik graanske i politike kulture
za mlade i odrasle. Zagreb: Mali korak
Ljudska prava
Bijeli, Nataa (2011) Mukarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj rezultati istraivanja IMAGES. Zagreb:
CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje. (za nastavnike/ice)
Broz, Tajana (ur.) (2008) MIA Mlade i aktivne. Zagreb: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i
istraivanje. (za nastavnike/ice)
Crna kutija (2006.), TV serijal o ljudskim pravima, Zagreb: B.a.b.e.
Dostupno na: http://crnakutija.babe.hr/hr/crna-kutija/
Dubljevi, Maja (ur.) Jedna povijest, vie historija dodatak udbenicima s kronikom objavljivanja, Zagreb:
Documenta
Domazet, Mladen i Igor Mikulin (2007) Vladavina prava - prirunik za nastavnike. Zagreb: Forum za
slobodu odgoja.
Duerr, Karlheinz; Spaji-Vrka, Vedrana; Fereira Martins, Isabel (2002) Uenje za demokratsko graanstvo
u Europi. Zagreb : Centar za istraivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i
demokratsko graanstvo.
Ljudska prava za sve obrazovanje za kulturu ljudskih prava (2002). OBrien Edward, L.; Greene, Eleanor;
McQuoid-Mason, David; (prijevod i adaptacija Iva Kutle), Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Ljudska prava za sve: obrazovanje za kulturu ljudskih prava prirunik za nastavnike (2002). OBrien
Edward, L.; Greene, Eleanor; McQuoid-Mason, David; (prijevod i adaptacija Iva Kutle), Zagreb: Forum
za slobodu odgoja.
Male, D., Strievi, I. (2000) Mi poznajemo i ivimo svoja prava: prirunik o pravima djeteta u osnovnoj
koli. Zagreb: kolska knjiga.
Simulacija suenja prirunik za nastavnike (2001). McGuire, P. E.; OBrien, E. L.; Arbetman, L.; Mills, V.
H., Pannell; (prijevod i adaptacija Ema Vinter), Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Spaji-Vrka, Vedrana (2002) Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo u Hrvatskoj: Izvjee. Zagreb:
Centar za istraivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko
graanstvo.
Spaji-Vrka, Vedrana; Strievi, Ivanka; Male, Dubravka; Matijevi, Milan (2004) Pouavati prava i
sobode: prirunik za uitelje s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet sveuilita u
Zagrebu.
Universal Declaration of Human Rights Plain Language Version, http://www.un.org/cyberschoolbus/
humanrights/resources/plain.asp
Uzelac, Maja; Bognar, Ladislav; Bagi, Aida (2012) Budimo prijatelji: prirunik odgoja za nenasilje i suradnju.
Zagreb: Mali korak. (etvrto izdanje)
Uzelac, Maja (2004) Za Damire i Nemire vrata prema nenasilju: prirunik miroljubivog rjeavanja sukoba
u koli. Zagreb: Mali korak. (peto izdanje)
Uzelac, Maja (2000) Za Svemire: prirunik miroljubivog rjeavanja sukoba i medijacije u koli. Zagreb: Mali
korak.
122
03: poglavlje:
Vuini, Neboja; Spaji-Vrka, Vedrana; Bjekovi, Sinia (2003) Ljudska prava za nepravnike. (Zbornik);
Podgorica i Zagreb: Centar za ljudska prava Univerziteta Crne Gore i Istraivako-obrazovni centar za
ljudska prava i demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.)
Drutvena dimezija suradnike i participativne metode
Suradniko uenje i participativne metode rada s uenicima
Ajdukovi, Marina i Penik, Nina (2007) Nenasilno rjeavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
Antikorupcijsko obrazovanje u kolama (2008). (prijevod i adaptacija Igor Mikulin), Zagreb: Forum za
slobodu odgoja.
Bajkua, Mario; Ivana Veldi; Ana Vrsalovi (2010) Prijedlozi izvedbenih planova iz graanskog obrazovanja.
Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Cesar, Sanja (ur.) (2006) Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama. Zagreb:
CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje. (za nastavnike/ice)
Cesar, Sanja (ur.) (2003) Spol i rod pod povealom prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije,
2.dopunjeno izd., Zagreb: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje. (za nastavnike/ice)
Edukativni film To je nekako ravnopravno (2003). CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje
i Factum
Batini, Diana i Uroda, Dubravka (2012) Klju za mir Odgoj za mir; aktivna uloga kole u izgradnji trajnog
mira u lokalnoj zajednici. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Biani, Jelena (2009) Vjebanje ivotnih vjetina. Zagreb: Alinea.
Bobeti, Martina; Cvek, Adriana; Horvat, Martina; Ratkajec, Gordana; apina, Marijana; imunkovi,
Gordana (2004) kola bez bola broura s vjebicama za uenike individualno ili grupno Zagreb: Udruga
Plavi telefon.
Buni Ksenija; Ivkovi, urica; Jankovi Josip; Penava, Ankica (2007) Igrom do sebe. Zagreb: Alinea.
Cooperative Learning Institute And Interaction Book Company: http://www.co-operation.org/?page_
id=65
Cota-Bekavac, Miljenka (2002) Istraivanja suradnikog uenja. Napredak, 143 (1), 32-40.
Day, Christopher (1999) Professional development and reflective practice: purposes, processes and
partnerships. Pedagogy, culture & society, 7 (2), 221-223.
Divanovi, Deniza; Horvat, Martina; Ratkajec, Gordana (2005) Drugo ja - broura s vjebicama za uenike.
Zagreb: Ambidekster klub.
Dryden, Gordon i Vos, Jeannette (2001) Revolucija u uenju. Zagreb: Educa.
Evans, M. (1995) An action research enquiry into reflection in action as part of my role as a deputy headteacher.
Freire, Paulo (2002) Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz.
Giesecke, Hermann (1993) Uvod u pedagogiju. Zagreb. Educa.
Gossen, Diane; Anderson, Judy (1996) Stvaranje uvjeta za kvalitetnu kolu. Zagreb: Alinea.
Gudjons, Herbert (1994) Pedagogija temeljna znanja. Zagreb: Educa.
123
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
Horvat, Martina; Lui, Gordana; Ratkajec, Gabrijela; apina, Marijana (2006) Krenimo zajedno do
uvaavanja razliitosti prirunik za nastavnike. Zagreb: Udruga plavi telefon.
Ibievi Muminovi, Jasmina i Pijaca, Eli (2009) Moemo to rijeiti: Medijacijom prema kulturi demokratske
komunikacije i rjeavanja sukoba,. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Jankovi, Josip (2007) Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.
Kaji, Vesna i Medi, Milena (2001) Slagalica prirunik za mlade voditelje. Zagreb: Suncokret.
Koi, Vanja i Rastovi, Milana (2013) Zbirka nastavnih priprema Moemo to rijeiti. Zagreb: Forum za
slobodu odgoja.
Klippert, Heinz (2001) Kako uspjeno uiti u timu. Zagreb: Educa.
Longo, Igor (2001) Ja sam vrnjak pomaga. Split: Mirta.
Matijevi, Milan (2000) Uiti po dogovoru. Zagreb: Birotehnika CDO.
Meredith, K. S.; Steele, J. L.; Temple, C. (1998) Suradniko uenje. Vodi kroz projekt: itanje i pisanje za
kritiko miljenje. Zagreb: Institut otvoreno drutvo Hrvatska.
Mlinarevi, Vesnica (2002) Uitelj i odrednice uspjenog pouavanja. ivot i kola, 7, 140151.
Mlinarevi, V.; Peko, A; Vujnovi, M. (2003) Suradnikim uenjem prema zajednici uenja, str. 289-294,
u Vrgo, H. (ur), Zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske, Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku
hrvatskog drutva. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor.
Moemo to rijeiti prirunik za nastavnike (2001). Zimmer, Judith (prijevod i adaptacija Ibievi, Jasmina
i Bonjak, Zvonimir), Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Program M: M prirunik: Prirunik za obuku edukatora i profesionalnog osoblja za rad s mladima (2011.)
Banja Luka, Care International, Statu M
Puhovski, Tamara (2010) Zbirka nastavnih priprema za edukaciju o Europskoj Uniji. Zagreb: Forum za
slobodu odgoja.
Stoll, Louise i Fink, Dean (2000) Mijenjamo nae kole, Zagreb: Educa.
Terhart, Evald (2001) Metode pouavanja i uenja. Zagreb: Educa.
Sluam, ujem, razumijem (2009.) ur. Sarnavka Sanja, Zagreb, B.a.b.e.
Str 121 nema proreda izmeu CMS i Gonga
Umjesto organizacije lanice GOOD Inicijative ubaciti: Organizacije civilnog drutva
Dodati: Budi aktivna Budi Emancipiran: www.babe.hr
Crna kutija: http://crnakutija.babe.hr/hr/crna-kutija/
Dostupno na: http://www.youngmeninitiative.net/?id=40
Interkulturalnost
Ani, Branko i Puhovski, Tamara (2011) Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva
nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim kolama u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Forum
za slobodu odgoja.
Bajkua, Mario i Puhovski, Tamara (2010) Smjernice za uvoenje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski
obrazovni sustav. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
124
03: poglavlje:
Golubeva, Maria i Korbar, Asja (2013) ivjeti zajedno, uiti zajedno; Problemi obrazovanja nacionalnih
manjina u Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj upaniji. (izvjee o istraivanju).
Karlovi, Ana (2011) Zbirka nastavnih priprema iz Vrnjake medijacije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Krstanovi, Amalija (ur.) (2011) Kulturna i duhovna batina zaviaja, prirunik za nastavnike osnovnih
kola. Osijek: Nansen dijalog centar.
Oboji svijet tolerancijom Prijedlog nastavnih jedinica povodom Meunarodnog dana tolerancije (2011).
Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
O Europskoj Uniji (prirunik za nastavnike) {radna verzija} (2011). Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Puhovski, Tamara (2010) Europska Unija i kako pouavati o njoj. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Puhovski, Tamara; Karlovi, Ana; Vrsalovi, Ana; Veldi; Peri, Darjan (2010) Oboji svijet tolerancijom:
Prijedlog nastavnih jedinica povodom Meunarodnog dana tolerancije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Ekologija i odrivi razvoj, razvoj zajednice
Bajkua, Mario; Jurii, Valentina; Petkovi Andrea; Rogi, Divna (2011) Education for Sustainable
Development: Research Report. Zagreb: Forum za slobodu odgoja i Network of Education Policy Centres.
Bajkua, Mario; Jurii, Valentina; Petkovi Andrea; Rogi, Divna (2012) Obrazovanje za odrivi razvoj:
Istraivako izvjee. Zagreb: Forum za slobodu odgoja i Network of Education Policy Centres.
Bajkua, Mario (2012) Odrivost u kolama, odrivost u drutvu (saetak s preporukama). Zagreb: Forum
za slobodu odgoja.
Cifri, Ivan (1987) Socijalna ekologija prilozi zasnivanju discipline. Zagreb: Globus.
Ekonomska kriza: filmi http://www.youtube.com/watch?v=euhkIesmW7E
Forumi o odrivom razvoju, Zagreb 2004. http://www.hr.boell.org/downloads/Odrzivi_razvoj_fine_
korektura.pdf
Glavac, Vjekoslav (1999) Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Dravna uprava za zatitu prirode i okolia
i Hrvatske ume.
Gore, Al (1994) Zemlja u ravnotei: Ekologija i ljudski duh. Zagreb: Mladost.
HOME, Yann Arthus Bertrand http://www.youtube.com/watch?v=jqxENMKaeCU&feature=watch-
now-button&wide=1
Laginja, Ivana i Pavi, Lidija (ur.) (2001) Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice. Zagreb: Odraz. http://
www.odraz.hr/media/21897/putokaz_za_djelotvoran_rad_lz.pdf
Lonari-Horvat, O.; Cvitanovi, L.; Gliha, I.; Josipovi, T.; Medvedovi, D.; Omejec, J.; Seri, M. (2003)
Pravo okolia, tree izdanje. Zagreb: Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja i Organizator.
Ministarstvo zatite okolia i prirode: Morski otpad http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=12599,
Obnovljivi izvori energije, slikovnica za uenike (2011). Zagreb: DOOR Drutvo za oblikovanje odrivog
razvoja. http://www.door.hr/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/OIESlikovnica240X165_
TreceIzdanje_web.pdf
Obnovljivi izvori energije, radni listovi, (2011). Zagreb: DOOR Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja.
http://www.door.hr/wordpress/wpcontent/uploads/2010/12/OIERadniListovi4.pdf
Obrazovanje za odrivi razvoj, (2011). Agencija za odgoj i obrazovanje.
125
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
Odraz: odrivi razvoj zajednice: to je to odrivi razvoj?
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=vVuHlbgxOrg
Pika i prijatelji, http://www.pikaiprijatelji.com/site/
Povelja o zemlji: http://www.ecologica.hr
Razumjeti otpad prirunik za podizanje svijesti, (2012). Zagreb: Zelena akcija. http://zelena-akcija.hr/
uploads/zelena_akcija/document_translations/000/000/843/Razumjeti_otpad_prijelom.pdf?1339671594
Rio 1992 Agenda 21 http://www.un.org/esa/dsd/agenda21/res_agenda21_00.shtml
Strategija odrivog razvoja RH http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_658.html
UN Milenijska deklaracija http://cms.web-stranica.org/clients/4/documents/18.pdf
Zelena lista: Klimatske promjene, 2012. http://www.zelena-lista.hr/UserFiles/File/brosure/Klimatske_
promjene_2012.pdf
Zeleni paket Prirunik za nastavnike, REC 2010; http://documents.rec.org/publications/Green_Pack_
BiH_BS.pdf
WEB STRANICE I PORTALI
ORGANIZACIJE LANICE GOOD Inicijative
Mrea mladih Hrvatske: www.mmh.hr
Centar za mirovne studije: www.cms.hr
Gong graani organizirano nadgledaju izbore: www.gong.hr
Forum za slobodu odgoja: www.fso.hr
Centar za edukaciju i savjetovanje: www.cesi.hr
Documenta centar za suoavanje s prolou: www.documenta.hr
Libela portal o spolu, rodu i demokraciji: www.libela.org
SeZaM seksualna edukacija za mlade: www.sezamweb.net
Kua ljudskih prava: http://www.kucaljudskihprava.hr/
Mali Korak: http://www.malikorak.hr
Odraz odrivi razvoj zajednice: www.odraz.hr
INSTITUCIJE
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: www.mzos.hr
Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hr
Pravobraniteljica za djecu: www.dijete.hr
Ured pukog pravobranitelja: http://www.ombudsman.hr/
Ministarstvo socijalne politike i mladih: http://www.mspm.hr/
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske: www.uzuvrh.hr
126
03: poglavlje:
Organizacije suradnice na projektu
Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama

Centar za mirovne studije je udruga graana i graanki koja se zalae za drutvenu promjenu
na naelima nenasilja, izgradnje mira i potivanja ljudskih prava. Osnovan je 1997. u Pakracu
kao nasljee Volonterskog projekta Pakrac. Odrivi mir nije idealistino stanje bez sukoba
ve proces izgradnje drutva s manje nasilja i nejednakosti, a vie drutvene pravde. Podrazumijeva
informirane, educirane i osnaene graane koji razumiju drutvene sukobe i mogu se boriti s drutvenom
nejednakou na nenasilan nain.
CMS na svojim ciljevima radi povezujui obrazovanje, istraivanje, aktivizam i rad na javnim politikama
kroz tri temeljna programa: Afirmacija nenasilja i transformacija sukoba, Suzbijanje rasizma i ksenofobije
i poticanje interkulturalnosti, te Drutvena solidarnost i meunarodna razvojna suradnja. U svom radu
surauje s brojnim pojedincima, inicijativama, organizacijama i institucijama. CMS je kreator i nositelj
jednog od obuhvatnijih obrazovnih programa za poticanje izgradnje odrivog mira kroz aktivan graanski
angaman Mirovnih studija koji se u kontinuitetu provode od 1997.
CMS djeluje unutar Kue ljudskih prava, mree 6 organizacija iji je cilj promicanje, razvitak i unaprjeenje
zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, a suosniva je i aktivni lan GOOD Inicijative za kvalitetno
i sustavno uvoenje graanskog odgoja i obrazovanja u kole, Platforme 112 te brojnih domaih i
meunarodnih platformi i mrea.

Mrea mladih Hrvatske je savez vie od 60 udruga mladih i za mlade koji u Hrvatskoj djeluje
kao nacionalna krovna organizacija mladih. Mrea zagovara i promie interese i stavove
mladih na naelima tolerancije, razumijevanja te potivanja njihovih prava i potreba. Vizija
Mree su mladi u fokusu, a svoje ciljeve ostvaruje kroz umreavanje, zagovaranje, dijalog i partnerstva,
javno djelovanje, informiranje i neformalno obrazovanje, istraivanja i izdavatvo. Aktivnosti organizacije
provode se kroz tri programska podruja: Politike za mlade, Prava mladih i Rad s mladima.
Mrea izravno i neizravno djeluje u podruju odgoja i obrazovanja za ljudska prava, kroz ljudska prava
i u ljudskim pravima s ciljem razvoja aktivnih, odgovornih i kompetentnih mladih graana i graanki
demokratskih zajednica u kojima ive. Svoj rad u ovom podruju razvija u nekoliko smjerova: dugogodinje
zagovarako djelovanje na nacionalnoj i meunarodnoj razini te jaanje kapaciteta organizacija mladih.
Mrea mladih Hrvatske sudjeluje u koordinaciji Inicijative za kvalitetno uvoenje graanskog odgoja i
obrazovanja od njezinog osnutka. Kao aktivni dionik u procesima izrade i unaprjeenja institucionalnog i
zakonodavnog okvira djelovanja mladih, zagovara sustavno i kvalitetno ukljuivanje sadraja graanskog
odgoja i obrazovanja u cjelokupan odgojno-obrazovni sustav. Jedno od glavnih programskih usmjerenja
Mree jest organiziranje edukacija za mlade i osobe koje rade s mladima s ciljem njihova osnaivanja za
drutveno djelovanje kojim doprinose pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama i ire. U
takve obrazovne programe Mrea integrira sadraje graanskog odgoja i obrazovanja koristei metode
neformalnog uenja. Studiji o mladima za mlade inovativni su primjer participativnog, korisniku usmjerenog,
interdisciplinarnog izvaninstitucionalnog uenja o mladima i za mlade koje cilja obrazovanju i osnaivanju
mladih za aktivan graanski angaman. U ovaj je program kroz tri godine bilo ukljueno 60 polaznika i
polaznica.
127
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu

je organizacija civilnog drutva utemeljena 1997. radi poticanja graana na aktivnije sudjelovanje
u politikim procesima. Cilj djelovanja GONG-a je promicanje i unaprjeenje ljudskih i graanskih
prava te ohrabrivanje i osnaivanje graana za to aktivnijom participacijom u procesima
donoenja politikih odluka. GONG promie kulturu dijaloga, otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti u
javnoj sferi, te potivanje ljudskih, naroito graanskih prava, putem istraivanja, zagovaranja i edukacije,
samostalno ili u suradnji s pojedincima i organizacijama koji dijele vrijednosti GONG-a.
GONG provodi aktivnosti unutar etiri programa: Izborni sustav, Dobra vladavina, Aktivni graani i civilno
drutvo te Hrvatska i Europska unija, kroz cikliki proces prvo se istrauje odabrana tema da bi rezultati
istraivanja bili podloga zagovaranju promjena kod donositelja politikih odluka, a naposljetku slijedi
edukacija, kako graana, tako i svih onih koji provode promjene.
Istraivanja provodi GONG-ov Istraivaki centar pod motom kod nas odokativno postaje provjereno:
analizira sadraj i procese unutar javnih politika koje doprinose i/ili podravaju dobro upravljanje
(antikorupcijska politika, ukljuujui pravo na pristup informacijama, politika zatite i unaprjeenja ljudskih
prava, reforma javne uprave te obrazovanje za demokratsko graanstvo).
Zagovaranje je ono po emu je GONG dosad bio najprepoznatljiviji na temelju istraivanja i na druge
naine skupljenih iskustava, GONG je primjerice, uspio osvijestiti graane o potrebi sreivanja popisa biraa.
Educiranje je zadaa Edukacijskog centra unutar kojeg se na jednom mjestu nalaze programi za neformalno
cjeloivotno uenje i obrazovanje: edukacije slubenika o pravu na pristup informacijama, Aarhukoj
konvenciji, znanstvenim metodama istraivanja, knjigovodstvu specijaliziranom za organizacije civilnog
drutva, pilot program za srednjokolske nastavnike Graanska pismenost.
GOOD Inicijativa graanski odgoj
i obrazovanje za demokraciju
GOOD je inicijativa za kvalitetno i sustavno uvoenje graanskog odgoja i obrazovanja za demokraciju
u koju je okupljeno 15-tak pojedinaca iz akademske zajednice i 40-tak organizacija civilnog drutva koje
se bave demokratizacijom drutva. Kroz sinergijski rad organizacije se ne bore za vlastite partikularne
programe ve za sustavno uvoenje graanskog odgoja i obrazovanja.
Iz polazita GOOD Inicijative
Vrijednosti Graanskog odgoja i obrazovanja su odrivi drutveni i ekonomski razvoj, izgradnja odrivog
mira i socijalne pravde, potivanje ljudskih prava, zabrana diskriminacije, rodna ravnopravnost i
ravnopravnost svih ljudi, razumijevanje i prihvaanje razliitosti, meukulturno razumijevanje, pravna,
socijalna, radna, zdravstvena i obrazovna sigurnost svih ljudi, razumijevanje lokalnih i svjetskih drutvenih
odnosa i politikih procesa, inicijativa, aktivnost i poduzetnost graana, kritiko miljenje te sudjelovanje
graana u javnim politikama i procesima donoenja odluka.
Na satovima graanskog odgoja i obrazovanja vano je pouavati teme vane za drutvenu i politiku
participaciju graana/ki, ljudska prava, meuljudske odnose i odrivi razvoj kao to su: izgradnja trajnog
mira, ljudska prava i ravnopravnost, radnika prava, zatita potroaa, poduzetnost, razvijanje volonterstva
i aktivizma, rodnu ravnopravnost, meukulturno razumijevanje, poticanje drutvene odgovornosti
poduzetnitva i antikorupcijski odgoj.
128
03: poglavlje:
Stav Inicijative je da, zbog opsega raznih aspekata koji bi trebali biti pokriveni graanskim odgojem i
obrazovanjem, ne bi smjelo dolaziti do naglaavanja nekih aspekata u odnosu na ostale, ve ih je nuno
obraivati i povezivati u duhu temeljnih graanskih vrijednosti: ravnopravnosti, participacije i nenasilja.
Vano je istaknuti da se paralelno sa zalaganjem uvoenja obrazovnih sadraja u vezi s demokratskim i
aktivnim graanstvom moramo zalagati i za demokratizaciju rada odgojno-obrazovnih ustanova kroz
jaanje uloge vijea uenika, vijea roditelja i demokratskog modela upravljanja ustanovama, kako bi
se mijenjala i kolska klima, a uenici/ice tijekom kolovanja mogli iskusiti i nauiti kako demokracija
funkcionira u svakodnevnom ivotu. Ovako emo sprijeiti raskorak izmeu sadraja koje uenici/ice ue
na nastavi i njihovog svakodnevnog ivota te emo osigurati da demokratski i participativni model bude
neto svima nama blisko, povezano s iskustvom i primjenjivo u ivotu.
U procesu uvoenja sadraja graanskog odgoja i obrazovanja oekujemo suradnju MZOS-a, AZOO-a i
NCVVO-a s Nacionalnim Vijeem za odgoj i obrazovanje, Povjerenstvom za ljudska prava, Uredom za udruge
Vlade RH te Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Preporuke za odrivo - sustavno i kvalitetno uvoenje:
Evaluacija provedbe GOO
Tijekom uvoenja ovog, za drutvenu promjenu izrazito bitnog predmeta, kljuna je evaluacija
procesa njegove provedbe u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
a prema zajedniki razvijenoj metodologiji indikatorima praenja u emu sudjeluju svi akteri koji e
provoditi graanski odgoj i obrazovanje (eksperti visokokolskog obrazovanja, nastavnici, predstavnici
organizacija civilnog drutva i drugi)
Metodika GOO
Europska i svjetska iskustva pokazuju da je tijekom nastave najuinkovitije koritenje raznolikih
metoda: od izravnog uiteljskog pouavanja do interaktivnih radionikih oblika rada, razvijanje
projektnog uenja, ali i uporabe dodatne literature, audio-vizualnih materijala i slino. Nuan preduvjet
za razvijanje aktivnosti je taj da uenici na nastavi nisu pasivni primatelji informacija, nego aktivni
sudionici procesa obrazovanja, to je predvieno i dosadanjim Nacionalnim programom, a raznolikost
metoda pouavanja i poticanje aktivnosti uenika predvia se i u drugim propisima iz podruja
obrazovanja. Naglasak u pouavanju ipak treba staviti na iskustveno i participativno uenje.
Priprema uitelja i nastavnika na pouavanje GOO
Za pouavanje predmeta graanskog odgoja i obrazovanja potrebno je kontinuirano struno
osposobljavati uitelje/ice i nastavnike/ice te osigurati poticajno okruenje za njihov profesionalni
razvoj u cijelosti, a osobito za ovo podruje.
Smatramo da Agencija za odgoj i obrazovanje treba ponuditi strunu podrku razvoju programa na
nain da nastavnom osoblju osigura uvjete za profesionalni razvoj u podruju aktivnog graanstva
i u tom smislu osposobljavanje za graanski odgoj i obrazovanje treba postati jednim od prioriteta
strunog osposobljavanja u narednom razdoblju.
U podruju visokokolskog obrazovanja treba ostvariti mogunost uvoenja kolegija Graanski odgoj
i obrazovanje u sve programe za budue nastavno osoblje. Takoer, nuno je izraditi interdisciplinarni
poslijediplomski program obrazovanja kao i razvijati istraivake kapacitete kvantitativne i kvalitativne
129
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
metodologije iji bi rezultati dugorono doprinosili poboljanju kvalitete graanskog odgoja i
obrazovanja
Suradnja meu vanim dionicima i suradnja s organizacijama civilnog drutva
Pozivamo relevantne institucije vlasti, sveuilita i odgojno-obrazovne institucije na zajedniko koordinirano
meusobno djelovanje i partnerstvo s organizacijama civilnog drutva radi sustavnog uvoenja graanskog
odgoja i obrazovanja.
U proces sustavne i kvalitetne provedbe graanskog odgoja i obrazovanja kao ravnopravne dionike valja
ukljuiti organizacije civilnog drutva i drutvene inicijative koje se bave demokratizacijom drutva i
aktivno djeluju na promicanju graanskih vrijednosti. Brojne organizacije civilnog drutva ve provode
edukativne aktivnosti koje doprinose razvoju graanskih kompetencija kroz inovativne modele i poseban
dodatan prostor za iskustveno uenje i aktivizam te im treba otvoriti mogunost i za intenzivniju suradnju
s odgojno-obrazovnim ustanovama.
Mnoge organizacije imaju tradiciju organiziranja uspjenih neformalnih obrazovnih programa te mogu u
suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirati struna usavravanja nastavnog osoblja i ponuditi
kvalitetnu podrku nastavnicima/ama koji e provoditi ovaj predmet.
Osim znaajnog iskustva koje e strunjaci iz organizacija civilnog drutva moi dijeliti s profesorima/
icama koji sline sadraje provode u nastavi i osim edukacija koje e moi organizirati za profesore/ice,
smatramo da je mogua suradnja u okviru izvannastavnih i izbornih aktivnosti u kolama za one uenike
koji se ele dodatno obrazovati.
Organizacije civilnog drutva mogu sudjelovati i kao gosti predavai u samoj nastavi ili uenici/ice
mogu posjeivati organizacije tijekom terenske nastave kako bi izravno pridonijeli edukaciji mladih o
demokratskom graanstvu i ljudskim pravima. Time se uenicima/ama omoguava iskustveno uenje,
interakciju s aktivnim graanima te priliku za upoznavanje s djelovanjem udruga.
Organizacije civilnog drutva mogu suraivati s odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima uenici/ice ili
studenti/ice iskazuju elju za volontiranjem i aktivizmom, tako da omogue mladim osobama ukljuivanje
u volontersko i aktivistiko djelovanje koje pojedine organizacije civilnog drutva organiziraju, a koje
su u skladu s dobi i sposobnostima tih mladih osoba. Takve odredbe postoje u Zakonu o volonterstvu i
preporuuje ih Nacionalni odbor za razvoj volonterstva, a odreene su i tokom 11 Europske konvencije o
ljudskim pravima kojom se definira pravo na okupljanje i udruivanje. Da bi se ova suradnja to uspjenije
ostvarila, uitelji/ice i nastavnici/ice moraju od poetka biti upoznati s vanou suradnje s organizacijama
civilnog drutva te bi i program predmeta svakako trebao obuhvaati upoznavanje uenika/ica s djelovanjem
udruga i neformalnih drutvenih inicijativa.
Podravamo izradu kataloga neformalnih programa koji doprinose educiranju uitelja/ica, nastavnika/
ica te uenika/ica iz ovog podruja.
Vano je naglasiti da sustavnim uvoenjem graanskog odgoja i obrazovanja nee nestati potreba za
provedbom nezavisnih programa izvaninstitucionalnog neformalnog obrazovanja koje provode organizacije
civilnog drutva, te drava treba nastaviti osiguravati podrku i za ove aktivnosti koje dodatno nadopunjuju
formalno obrazovanje i odgovaraju na aktualne potrebe drutva.
130
03: poglavlje:
O autorima i autoricama tekstova
Berto alaj je izvanredni profesor na Fakultetu politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu gdje izvodi nastavu
na kolegijima Demokracija i civilno drutvo i Politika socijalizacija i politiko obrazovanje. Znanstveni i
istraivaki interesi Berta alaja usmjereni su prema pitanjima demokracije, populizma, politike kulture,
socijalnog kapitala, civilnog drutva i politikog obrazovanja, o emu je objavio vie studija i lanaka,
od kojih se mogu izdvojiti knjiga Socijalni kapital (2007) i lanak Suvremeni populizam (2012). Trenutno
je predstojnik Odsjeka za komparativnu politiku Fakulteta politikih znanosti te predstojnik Centra
za cjeloivotno obrazovanje Fakulteta politikih znanosti. Svoj znanstveno-istraivaki rad povezuje s
angamanom u organizacijama civilnog drutva, pa je od 2011. godine predsjednik Vijea GONG-a.
Duka Pribievi Gelb, politologinja s psiholoko-pedagokim obrazovanjem. Jo od prolog stoljea aktivna
na podruju promocije i zatite ljudskih prava te mirovnog obrazovanja kroz formalno i neformalno
obrazovanje. Certificirana trenerica za spreavanje zloina iz mrnje i reformu dravne uprave te
registrirana miriteljica.
Kao osnivaica i lanica NVO-a Centra za direktnu zatitu ljudskih prava uredila etiri knjige iz tog podruja:
Prirunik za ljudska prava praktini vodi za nadgledanje ljudskih prava (1998), Romi u Hrvatskoj danas (1998),
Nevladine organizacije i europski standardi ljudskih prava (1998) i Vodi kroz vaa prava (1999). Voditeljica
kolegija: Ljudska prava, Uvod u mirovne studije i Manjinska prava na Mirovnim studijima Centra za mirovne
studije u Zagrebu od 1996. do danas.
Kao lanica edukacijskog tima MALOG KORAKA Centra za kulturu mira i nenasilja voditeljica/su-voditeljica
je treninga i seminara za prosvjetne radnike i druge profesionalne skupine te mirovne aktiviste u podruju
edukacije za nenasilnu komunikaciju, upravljanje sukobom, mir i ljudska prava te aktivno graanstvo
u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni Hercegovini; sudjelovala u realizaciji UNICEF-ova projekta Miroljubivo
rjeavanje problema u koli i prevladavanje trauma za R. Hrvatsku; u organizaciji Danskog Crvenog kria
su-voditeljica u trogodinjem projektu edukacije nastavnika za CABAC program u BiH; od 2002. god. u
organizaciji Nansen Dialogue Centre Sarajevo voditeljica seminara za nastavnike Odgoj i obrazovanje za
ljudska prava; struna suradnica na tekstu u 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima autorice Maje
Uzelac i koautorica prirunika kole u projektu Policija u zajednici (2005). Mentorica i trenerica u UNICEF-
ovom projektu Stop nasilju u kolama.
Maja Uzelac 1941. Godine, Zagreb. Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu, zavrila magisterij iz Suvremene filozofije, te nekoliko poslijediplomskih kurseva u IUC
(Interuniverzitetskom centru) Dubrovnik, a kao pisac prirunika drutvenih i humanistikih znanosti
boravila na studijskom putovanju kroz SAD (Study visit for social science textbook writers). Radila je kao
profesorica nekoliko godina na XV. Matematikoj gimnaziji u Zagrebu (predmeti filozofija znanosti,
sociologija, psihologija i logika te osnove marksizma) i bila vanjska suradnica dvije godine na Pedagokoj
akademiji. Ureivala je i suraivala u strunim asopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodiki ogledi,
Dijete i drutvo, Filozofska istraivanja), bila autorica i urednica niza strunih knjiga i prirunika iz podruja
filozofije, sociologije, psihologije i politologije (u kolskoj knjizi) te prosvjetna savjetnica u republikom
Zavodu za kolstvo. Od 1989.do danas angairala se kao mirovna aktivistkinja i suosnivaica nekoliko
nevladinih udruga, bila kandidatkinja stranke Zelenih za saborskog zastupnika pri izborima 1991., te
voditeljica niza radionica za uspostavljanje dijaloga u podijeljenoj zajednici tijekom rata i nakon njega u
131
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
razliitim krajevima od posebne dravne skrbi. Kao predsjednica OCD-a Mali korak radi kao konzultantica
i voditeljica projekata mirovne edukacije, obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo, a
posebno kao ekspert u nenasilnom rjeavanju sukoba. Doktorandica je na Fakultetu politikih znanosti
u Zagrebu gdje joj je prihvaena doktorska teza s naslovom Europska Unija i rjeavanje sukoba: prilog
rekonceptualizaciji politike teorije sukoba.
Igor orevi, roen je 1972. godine u Osijeku. Tijekom studija Pravnog fakulteta, preko katedre za
sociologiju, upoznaje se i ukljuuje s grupom studenata u istraivaki rad razvoja mlade demokracije u
Hrvatskoj te se interesira za koncept i ulogu civilnog drutva. 1996. suosniva je organizacije civilnog
drutva mladih koja razvija programe interaktivnog uenja za djecu osnovnih kola, posebno u podruju
prevencije ovisnosti te podizanja ekoloke svijesti. Profesionalni rad u civilnom drutvu zapoinje s Centrom
za mir, nenasilje i ljudska prava 1998. godine, kada postaje jedan od prvih lanova mirovnih timova koji
su radili na uspostavi povjerenja na podrujima od posebne dravne skrbi u istonoj Hrvatskoj. U svom 14
godinjem stau radi na projektima koji ukljuuju pojedince, kole, udruge, razliite institucije ali i cijele
zajednice.
Posebnu panju daje mirovnom odgoju i obrazovanju, te se bavi trenerskim radom iz nenasilne komunikacije,
transformacije sukoba, medijacije i interkulturalnosti. Svoj edukativni rad gradi s grupama djece, mladih
i odraslih.
Aleksandra indler, (1980.) diplomirala je Filozofiju i religijsku kulturu na FFDI-u u Zagrebu (2004.) i
magistrirala Ljudska prava i demokratizaciju u JIE, na sveuilitu Sarajevo-Bologna (2006.). U srednjoj
koli August enoa predavala je Filozofiju, Logiku, Etiku i Politiku i gospodarstvo, nakon ega je poloila
struni ispit iz filozofije (2008/2009). Surauje sa udrugom za demokratsko drutvo (UDD) na edukativnom
projektu Protiv korupcije gdje nastavnicima srednjih kola pokazuje metode na koji nain najbolje predavati
korupciju i ljudska prava, a od 2009 radi u Zelenoj akciji, organizaciji za zatitu okolia, gdje se bavi
edukacijom za odrivi razvoj.
Mislav itko, roen je 1982. u Zagrebu. Diplomirao dvopredmetni studij filozofije i hrvatskog jezika i
knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s diplomskim radom iz historijske epistemologije znanosti
na temu neoklasine ekonomike. Od 2013. Zaposlen kao asistent na Odsjeku za filozofiju. Doktorant u
poslijedipmomskom doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu sveuilita u Zagrebu.
Znanstveni interesi i podruje istraivanja: socijalna epistemologija, epistemologija znanosti, politika
ekonomija i politika obrazovanja.
Ana nidarec ukovi roena je u Zagrebu gdje se formalno obrazovala na Uiteljskoj akademiji i
Filozofskom fakultetu. Tijekom studija i nakon, radi na poslovima odgoja i obrazovanja u predkolskim i
osnovnokolskim ustanovama. Kao kolska pedagoginja gradi petogodinje iskustvo na podruju planiranja
i programiranja, radu s uenicima, nastavnicima i roditeljima. Uz redovita struna usavravanja surauje
s Agencijom za odgoj i obrazovanje te Centrom za ljudska prava i demokratsko graanstvo i Nacionalnim
centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja (regionalni i kolski koordinator). Uestalo surauje s civilnim
sektorom na podruju organizacije i provedbe edukativnih radionica (udruga Civitas Znanstvenici i mediji
protiv nasilja, Unicef Za sigurno i poticajno okruenje u kolama - trenutno regionalni koordinator, udruga
B.a.b.e. Sluam, ujem, razumijem te Forum za slobodu odgoja Medijacija Moemo to rijeiti). Trenerica
je Foruma za slobodu odgoja u podruju medijacije. Izdala je nekoliko strunih i znanstvenih radova na
132
03: poglavlje:
podruju zatite djejih prava. Trenutno je zaposlena na Kineziolokom fakultetu u Zagrebu na predmetima
pedagogija i didaktika.
Lana Jurman (1984., Zagreb) diplomirala je na Odsjecima za povijest i pedagogiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu. Pred kraj studija osobito se zainteresirala za teme mirovnog obrazovanja, te je na
tu temu i diplomirala. Ima raznolikog iskustva s programima neformalnog obrazovanja, a 2009. godine
suosnovala je meunarodni projekt ConSol International koji koristi metode popularizacije znanosti u
procesu izgradnje zajednica.
Iva Zenzerovi loser (1974.) diplomirala je sociologiju i pedagogiju na Sveuilitu u Zagrebu. U generaciji
1997./1998. zavrila je neformalni program mirovnog obrazovanja: Mirovni studiji gdje se upoznaje s
iskustvenim i participativnim uenjem to joj je i danas vano polje interesa. Od 2001. radi u Centru za
Mirovne studije, od 2003. kao voditeljica Mirovnih studija. Neformalnim programima mirovnog obrazovanja
i obrazovanja za aktivne graane bavi se od 1999. godine. Nekad pokree, nekad preskae, a nekad sudjeluje
u aktivnostima, istraivanjima i drugim participativnim procesima koji mogu dugorono doprinijeti
smanjenju nasilja te osnaiti i ukljuiti to vie ljudi u nenasilnu drutvenu promjenu i izgradnju odrivog
mira. Autorica je nekoliko lanaka o mirovnom obrazovanju, urednica publikacije: Uiti za mir, voditeljica
kolegija: Graanski aktivizam na Mirovnim studijima.
133
S KIM? Kako ukljuiti kolu i zajednicu
kole ukljuene u eksperimentalnu provedbu, praenje
i vrednovanje provedbe Kurikuluma graanskog odgoja i
obrazovanja u 2012./2013. i 2013./2014. kolskoj godini po
odluci Ministra znanosti, obrazovanja i sporta.
1. Osnovna kola Ivan Goran Kovai, Petrinja,
2. Osnovna kola Ivan Goran Kovai, Duga Resa,
3. Osnovna kola Sinie Glavaevia, Vukovar,
4. Osnovna kola Ivan Goran Kovai, Velika,
5. Osnovna kola Matije Gupca, Zagreb,
6. Osnovna kola Pavleka Mikine, Zagreb,
7. Osnovna kola uro Ester, Koprivnica,
8. III. osnovna kola akovec, akovec,
9. Srednja ekonomska i turistika kola, Daruvar,
10. Srednja kola Obrovac, Obrovac,
11. Gimnazija Fran Galovi, Koprivnica,
12. Srednja kola Dugo Selo, Dugo Selo.
135
Recenzije
Iz recenzija
Prirunik za nastavnike Znam, razmiljam, sudjelujem vrijedan je oblik pomoi nastavnicima/cama koji
ve izvode ili e izvoditi sadraje graanskog odgoja i obrazovanja. Prirunik prati suvremene koncepcije
graanskog odgoja i obrazovanja, sadrane i u predloenom kurikulumu za Graanski odgoj i obrazovanje,
pa se tako uz vanost usvajanja znanja, naglaava i vanost razvijanja vjetina i usvajanja vrijednosti
prikladnih za ivot u demokratskom drutvu (to), u kolskom kontekstu u kojem se njeguje interaktivno,
suradniko, participativno uenje (kako) i gdje graanski odgoj i obrazovanje nije samo predmet koji se
izvodi u uionici ve se ti sadraji provlae kroz cijelu kolu i u suradnji s lokalnom zajednicom (s kim).
to, kako i s kim su temeljna poglavlja prirunika... Oekujem da e ova publikacija biti koristan materijal
za uitelje/ice i nastavnike/ce kako u pogledu razvoja strukovnih znanja tako i metoda pouavanja GOO-a.
Dr. sc. Karin Doolan, doc.
Imajui na umu da je obrazovanje/usavravanje nastavnika jedan od kljunih preduvjeta uspjene i
kvalitetne provedbe kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja, pojavljivanje ovog Prirunika u domaem
odgojno-obrazovnom prostoru smatram izuzetno znaajnim. Sadraj koji donosi Prirunik usklaen je
sa suvremenom koncepcijom graanskog odgoja i obrazovanja, i pred uitelje i nastavnike (kao i druge
zainteresirane koji e se njime sluiti za osobno uenje ili pak u neposrednom odgojno-obrazovnom radu)
stavlja aktualne teme ovog interdisciplinarnog podruja. Osim to prati suvremene tokove, Prirunik se
jasno naslanja na strukturu Kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja pa uiteljima i nastavnicima nudi
svojevrsni scenarij (to pouavati?) i recepturu (Kako i s kim pouavati?) za provedbu nastave i drugih
aktivnosti... Koncepcija Prirunika poticajna je za aktivno i samostalno uenje, pa vjerujem da e se, osim
na policama uitelja i nastavnika koji sudjeluju u provedbi GOO-a, ovaj Prirunik pronai i na policama
svih onih koji se (ne)posredno bave mladima i nastoje kod njih njegovati znanja, vjetine i vrijednosti
povezane s graanskim odgojem i obrazovanjem. U tom kontekstu, dodatna vrijednost prirunika ogleda
se i u mogunosti njegova koritenja u radu sa studentima uiteljskih i nastavnikih fakulteta.
Dr. sc. Bojana ulum, doc.
Projekt provodi
Mrea mladih Hrvatske
www.mmh.hr
Projektni partner
Centar za mirovne studije
www.cms.hr
Projektni partner
GONG
www.gong.hr
Projekt financira
Europska unija
http://www.delhrv.ec.europa.eu
Projekt sufinancira
Ured za udruge Vlade RH
www.uzuvrh.hr
Projekt sufinancira
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta
Projekt sufinancira
Nizozemsko veleposlanstvo
http://kroatie.nlambassade.org
Projekt sufinancira
Ameriko veleposlanstvo
www.zagreb.usembassy.
Publikacija je nastala u sklopu eksperimentalne provedbe Graanskog odgoja i obrazovanja i projekta Novo doba
ljudskiha prava i demokracije u kolama kojeg u partnerstvu provode Centar za mirovne studije, Mrea mladih
Hrvatske i GONG, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
Projekt financira Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Nizozemsko i Ameriko
veleposlanstvo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Za sadraj publikacije odgovorna je iskljuivo Mrea mladih Hrvatske i on se ni na koji nain ne moe smatrati
slubenim stajalitem Europske unije, niti nuno odraava stajalita Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske,
Nizozemskog veleposlanstva, kao niti Veleposlanstva Sjedinjenih Amerikih Drava u Republici Hrvatskoj.
Projekt Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama financira
Europska unija i Ured za ljudska prava Republike Hrvatske
ISBN: 978-953-7729-20-2
Europska unija
http://www.delhrv.ec.europa.eu
Ured za udruge Vlade
Republike Hrvatske
www.uzuvrh.hr