Pokreni Svoj Posao Predavaci

VODI ZA PREDAVAE I PRIRUNIK
Pokreni svoj posao

Vjetine samozapoljavanja za mlade
VODI ZA PREDAVAE I PRIRUNIK
Vall Corbanese i Gianni Rosas
Meunarodni ured rada
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Uvod
Kako koristiti Vodi
Poduzetnike vjetine
Poslovne ideje i mogunosti
Analiza trita
Sredstva
Financiranje
Planiranje poslovanja
Vodi za predavae
10
2
1
16
24
28
38
44
Copyright Meunarodna organizacija rada, 2011.
Prvo izdanje, 2011.
Izdanja Meunarodnog ureda rada (eng. International Labour Ofce) zatiena su autorskim pravom temeljem protokola 2
Univerzalne konvencije o autorskom pravu. No ipak, mogu se bez ovlatenja reproducirati kratki izvadci iz njih, pod uvjetom
da se navede izvor. Za prava reproduciranja ili prevoenja, zahtjev se treba podnijeti Uredu za izdanja Meunarodnog
ureda rada: Publications Bureau (Rights and Permissions), International Labour Ofce, CH-1211 Geneva 22, Switzerland
ili elektronskom potom: pubdroit@ilo.org. Meunarodni ured rada pozdravlja takve zahtjeve.
Knjinice, institucije i drugi korisnici koji su registrirani sa udruenim organizacijama za prava reproduciranja, mogu sai-
niti fotokopije u skladu s licencama koje su im u tu svrhu izdane.
Posjetite www.ifrro.org za informacije o organizaciji za prava reproduciranja u vaoj zemlji.
ILO Cataloguing in Publication Data
Corbanese, Valli; Rosas, Gianni
Pokreni svoj posao : Vjetine samozapoljavanja za mlade / Vall Corbanese i Gianni Rosas ; Meunarodni ured rada. -
Zagreb: ILO, 2011
1 v.
ISBN: 9789228247961; 9789228247978 (CD-ROM)
International Labour Ofce
entrepreneurship / enterprise creation / self employment / young worker / market study / nancing / corporate planning
03.04.5
Dostupno i na engleskom: Biz-up: self-employment skills for young people: facilitators guide and toolkit (ISBN 978-92-
9049-429-4), ILO, Torino, 2006., na srpskom: Pokreni svoj biznis: vestine samozaposljavanja za mlade (ISBN: 978-92-
2-820715-6), ILO, Torino, 2007.
Nazivi koji se koriste u izdanjima MOR-a usklaeni s praksom Ujedinjenih naroda i sadraj koji je u njima predstavljen, ne
znae izraavanje bilo kakvoga miljenja Meunarodnog ureda rada vezano za pravni status bilo koje zemlje, podruja,
teritorija i njihovih tijela vlasti, ili vezano uz razgraniavanje njezinih granica.
Odgovornost za miljenja izraena u potpisanim lancima, studijama ili bilo kakvim drugim prilozima snose iskljuivo njiho-
vi autori, a publikacija ne predstavlja pruanje potpore Meunarodnog ureda rada s obzirom na miljenja izraena u njima.
Navoenje imena tvrtki i komercijalnih proizvoda i procesa ne znai pruanje potpore Meunarodnog ureda rada, a nes-
pominjanje odreenih tvrtki, komercijalnih proizvoda ili procesa nije znak neodobravanja.
Izdanja MOR-a i elektroniki proizvodi mogu se nabaviti putem velikih knjiara ili lokalnih ureda MOR-a u brojnim ze-
mljama, ili pak izravno iz Izdanja MOR-a: ILO Publications, International Labour Ofce, CH-1211 Geneva 22, Switzerland.
Katalozi ili popisi novih izdanja su besplatni i dostupni na gornjoj adresi, ili putem elektronske pote: pubvente@ilo.org
Posjetite nau internetsku stranicu: www.ilo.org/publns
Prijelom i priprema: Kreimir Serdarui
Tiskano u Hrvatskoj
1
Meunarodna organizacija rada (MOR) ve se dugo bavi
stvaranjem veih mogunosti za mlade ene i mukarce
u cilju osiguravanja dostojanstvenog zaposlenja i prihoda.
Promicanje samozapoljavanja vana je sastavnica u
sklopu mandata MOR-a na podruju politike zapoljavanja,
razvoja ljudskih resursa i osposobljavanja. Posebice
Preporuka o razvoju ljudskih resursa (Preporuka br. 195)
iz 2004. godine poziva na meunarodnu suradnju sa
svrhom razvijanja poduzetnikih vjetina mladih kroz
obrazovanje, osposobljavanje i cjeloivotno uenje. Drave
lanice su potaknule MOR u razvoju alata za promicanje
dostojanstvenog rada za mlade.
1
1
Vidi Zakljuci tripartitnog sastanka o zapoljavanju mladih: Put naprijed, MOR, eneva, 2004. i Rezolucija o zapolja-
vanju mladih, Meunarodna konferencija rada, 93. zasjedanje (eneva, 2005.). Ovi dokumenti su dostupni na internet-
skoj stranici MOR-a o zapoljavanju mladih na http://www.ilo.org/youth/events.htm
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Lekcija
Poduzetnike vjetine
Poslovne ideje i mogunosti
Analiza trita
Sredstva
Financiranje
Planiranje poslovanja
Prirunik
50
66
72
78
80
88
Ostali izvori
Dodatak 1 - Glosar poslovnih pojmova
Dodatak 2 Obrazac plana predavanja
94
96
2 3
Uvod
Promicanje samozapoljavanja postalo je sastavnim dijelom
nacionalnih strategija koje imaju svrhu otvaranje radnih mjesta za
mlade osobe. Meutim, nedostatak informacija uz nisku razinu svijesti
o mogunostima za samozapoljavanje navodi brojne mlade ljude da
radno mjesto kod poslodavca smatraju jedinim putem na trite rada.
Istodobno, drugi mladi ljudi ulaze u samozapoljavanje bez osnovnih
informacija koje su im potrebne kako bi donijeli tu vanu odluku koja
se tie njihove karijere.
Svrha je ovoga Vodia podii razinu svijesti o nizu vjetina koje su
vane za samozapoljavanje, ali i za odgovor na promjenjive zahtjeve
trita rada te za ohrabrivanje mladih za nalaenje novih ideja i
naina za rad. Mlade ljude treba ohrabriti u uenju kako prepoznati
mogunosti, doi do informacija, rijeiti probleme i raditi u timu. Takva
poduzetnika sposobnost moe mladima osigurati dodatne opcije u
pogledu karijere.
Vodi je namijenjen promicanju samozapoljavanja kroz predavanja
i rad u skupinama organizirani od strane zaposlenika institucija
trita rada koje se bave promicanjem zapoljavanja. Takoer ga
mogu koristiti savjetnici slubi za zapoljavanje pri pruanju usluga
savjetovanja i pripremanju pojedinanih planova zapoljavanja mladih.
Kada su utvreni interesi i potencijal mladih za samozapoljavanje,
predavai ih mogu uputiti na opsene programe i alate za
samozapoljavanje koji su dostupni u njihovim zemljama. U tu svrhu
Meunarodni ured rada je izradio cjelovite programe i alate (npr.
Upoznaj se s poduzetnikim pothvatom i Pokreni i unaprijedi svoj
poslovni pothvat) koji su prilagoeni i primjenjuju se u velikom broju
zemalja.
Ovaj alat je izraen na temelju iskustva koje je MOR stekao kroz
provedbu nekoliko programa tehnike pomoi o zapoljavanju i
razvoju vjetina u zemljama srednje i istone Europe od poetka
devedesetih godina. Mnogi od tih programa su ukljuivali promicanje
samozapoljavanja kao dio integriranih paketa usluga za zapoljavanje
i osposobljavanje.
Vodi je izraen uz nancijsku pomo talijanskog Ministarstva vanjskih
poslova. Priprema ovog Vodia ne bi bila mogua bez neprocjenjive
podrke brojnih savjetnika za pitanja zapoljavanja i edukatora
iz institucija trita rada iz nekolicine zemalja. Oni su testirali
ovaj Vodi kroz razliite faze njegova nastajanja tijekom voenja
programa za podizanje razine svijesti i grupnih savjetovanja
mladih. Zahvalnost takoer dugujemo Severine Deboos, Esther
Germans, Margaret Reads-Round i Jamesu Windellu na njihovim
povratnim informacijama na temelju iskustva kojega su stekli u
provedbi MOR-ovih projekata za zapoljavanje mladih u razliitim
regijama svijeta. Autori su zahvalni Giovanni Rossignotti iz MOR-
ova Programa za zapoljavanje mladih zbog njezinih korisnih
komentara i prijedloga.
Svrha ove publikacije je da slui onima koji pomau mladima
u razvoju njihovoga znanja, vjetina i stavova kako bi se mogli
prilagoditi zahtjevima trita rada koji se neprestano mijenjaju te
tako iskoristiti mogunosti za zapoljavanje.
Glavni cilj ovoga Vodia je omoguiti mladima donoenje
informiranih odluka pri razmiljanju o tome moe li
samozapoljavanje biti njihov izbor za karijeru. Kljuna uloga
predavaa je pruanje informacija i know-how tj. znanja i
vjetina, kako bi naveo mlade na razmiljanje o tome moe li
samozapoljavanje biti alternativa radnom odnosu kod poslodavca.
Kako koristiti Vodi za predavae
Cilj
4 5
Cilj
Ovaj Vodi je izraen kao pomono sredstvo u aktivnostima
osposobljavanja usmjerenima na promicanje samozapoljavanja.
Pristup i aktivnosti osposobljavanja usmjerene su na mlade u dobi
od 15 do 24 godina starosti, iako denicija mlade osobe moe
varirati od zemlje do zemlje. Minimalni zahtjev za sudjelovanje u ovim
radionicama za samozapoljavanje je sposobnost itanja, pisanja i
obavljanja osnovnih aritmetikih operacija.
Vodi mogu koristiti kao prirunik zaposlenici institucija trita rada
zadueni za promicanje samozapoljavanja, ali i savjetnici slubi za
zapoljavanje, nastavnici i instruktori, mladi lideri i njihovi vrnjaci.
Od predavaa se ne trai posjedovanje predznanja o razvitku
poduzea, ali trebaju posjedovati vjetine dobroga predavaa i
instruktora, kreativnost i matovitost. To je posebice znaajno pri
izboru i prilagoavanju nastavnih sredstava potrebama polaznika i
nacionalnom kontekstu.
Vodi je organiziran u est lekcija tj. predavanja, za ukupno oko
jedanaest sati osposobljavanja, a prati ga broura Pokreni svoj posao:
Vjetine samozapoljavanja za mlade Vodi za korisnike, koji prua
primjer kako predavai mogu osmisliti vodi koji je specian za
pojedinu zemlju a kojega e koristiti mlade osobe.
Saetak predloenih segmenata uenja i sadraja prikazan je u
sljedeem dijagramu:
Prol predavaa
Struktura i
sadraj
1. Vjetine
samozapoljavanja
2. Ideje/mogunosti
3. Trite
4. Sredstva
5. Financiranje
6. POSLOVNI PLAN
PREDAVANJA
PROVJERA
TIJEK INFORMACIJA
POVRATNA SPREGA
I
Z
V
E
D
I
V
O
S
T
6 7
Strategija
uenja
Program osposobljavanja poinje procjenom jakih i slabih
strana polaznika u pogledu skupa vjetina i stavova u vezi sa
samozapoljavanjem; program zatim pomae sudionicima u
utvrivanju poslovnih ideja, u procjeni njihove trine izvedivosti i
zahtjeva u pogledu sredstava, kao i u izradi poslovnog plana.
Tijekom prvog predavanja predava bi trebao provesti polaznike kroz
ciljeve radionice, provjeriti njihova oekivanja i dobiti osjeaj za
polaznike. Teite ove lekcije je stavljeno na tri kljune teme:
i) ispravljanje pogrenih predodbi o pokretanju vlastitog posla,
ii) razumijevanje kljunih pojmova koji se koriste u radionici, i
iii) otkrivanje poduzetnikih vjetina i njihovo niveliranje u skladu s
prolom svakog pojedinca.
Druga lekcija je usredotoena na stvaranje poslovnih ideja, na
nalaenje informacija i umreavanje. Aktivnosti iz ove lekcije
osiguravaju prvu provjeru onoga to je naueno u ovoj radionici.
Trea lekcija se bavi procjenom izvedivosti poslovnih ideja i vodi ka
kompletnoj analizi trita. etvrta lekcija pomae predavau u voenju
polaznika kroz proces utvrivanja ljudskih i nancijskih resursa, i uvodi
pojam planiranja poslovanja. Peta lekcija je fokusirana na upravljanje
sredstvima. Posljednja lekcija povezuje sve zajedno u poslovni plan.
Prisutnost strunjaka na predavanju kao to je bankarski slubenik
moe biti korisna u ovoj fazi, kako bi pomogao polaznicima u
usvajanju pojmova koji im mogu predstavljati prepreku, kao to su
novani tijek i bilanca.
Predloena strategija uenja naglasak stavlja na njegovanje vjetina
koje slue kao sredstvo za samozapoljavanje. Osmiljavanje aktivnosti
vezanih uz uenje trebalo bi biti prilagoeno lokalnom kontekstu kako
bi bile obuhvaene informacije, savjeti i primjeri prakse koji se odnose
na geografsko podruje na kojemu mladi ive, a takoer bi trebalo
ukljuiti strunjake iz poslovne zajednice.
Uz svaku lekciju, u Vodiu se navode ciljevi uenja, aktivnosti
(vjebe i zadaci) i priblino vrijeme predavanja. Prije samog
osposobljavanja u radionici, predavaima se savjetuje sljedee:
1. upoznati se u cijelosti sa sadrajem Vodia (da shvate teme
koje on pokriva i predloene aktivnosti);
2. provesti analizu potreba osposobljavanja;
3. utvrditi koje dijelove Vodia i koja sredstva treba prilagoditi
nacionalnom i lokalnom kontekstu kao i potrebama ciljne
skupine;
4. izraditi plan za svaku lekciju, naglaavajui ciljeve, sadraj,
aktivnosti i sredstva uenja (primjer plana predavanja nalazi
se u Dodatku 2);
5. pripremiti materijale potrebne za uenje koji e se koristiti i
podijeliti polaznicima;
6. pripremiti materijal za vrednovanje po zavretku radionice (sa
svrhom mjerenja zadovoljstva polaznika i njihova uspjeha u
ostvarenju predvienih rezultata uenja).
Svi polaznici radionice nee postati samozaposleni. Meutim,
samim sudjelovanjem u ovakvoj vrsti aktivnosti, veina mladih e
stei osnovna znanja koja im mogu pomoi u donoenju odluke
o tome je li samozapoljavanje mogui put u njihovoj karijeri. Ako
to nije sluaj, barem e stei sposobnost da spremno doekaju
mogunosti kao i poduzetniku sposobnost.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
8 9
Aktivnosti ovog Vodia su, stoga, takoer osmiljene kako bi pomogle
predavau u upoznavanju mladih ljudi sa sljedeim vjetinama koje
su od kljune vanosti za zapoljivost:
Prikupljanje, analiza i organiziranje informacija (sposobnost
lociranja i odabira informacija, njihovog prezentiranja na svrsishodan
nain i procjena izvora i metoda koji se koriste za njihovo dobivanje).
Komuniciranje ideja i informacija (sposobnost uinkovite
komunikacije s drugima koritenjem itavog niza govornog, pisanog,
grakog i ostalih neverbalnih naina izraavanja).
Timski rad (sposobnost interakcije s drugim ljudima, individualno
i u skupinama, radi razumijevanja i odgovaranja na potrebe drugih
ljudi i za rad kao lan tima).
Rjeavanje problema (sposobnost rjeavanja problema, kako
u sluajevima kada su problem i rjeenje evidentni, tako i u
sluajevima kada su potrebni kritiko miljenje i kreativan pristup).
Napomene za predavaa i o samozapoljavanju i o procesu uenja
inkorporirane su u tekst. Aktivnosti koje su predloene u ovome Vodiu
navedene su kao primjeri, a predavaima se najtoplije preporuuje
osmisliti individualne i skupne vjebe koje su prilagoene nacionalnom
i lokalnom kontekstu. Primjeri i obrasci za individualne i skupne
aktivnosti dodani su u sklopu prirunika.
Na poetku svakog predavanja, predava bi trebao odvojiti dio
vremena za razgovor s polaznicima o ciljevima uenja i o rezultatima
prethodnog zadatka. Na kraju svakog predavanja, predava bi trebao
posvetiti 5 do 10 minuta za rezimiranje kljunih toaka uenja i za opis
zadatka kojeg mladi trebaju obaviti izvan radionice za osposobljavanje.
Svrha ovih zadataka je upoznavanje sa ciljevima uenja idueg
predavanja i voenje polaznika kroz iskustvo uenja.
Stoga, predava na poetku radionice treba istaknuti:
da su polaznici nadleni za vlastito uenje, i
da se vei dio uenja obavlja kroz praktine aktivnosti, u sklopu
radionice i izvan nje.
Aktivnosti i
zadaci
Kao dopuna aktivnostima predstavljenima u Vodiu, predava bi
trebao prikupiti i organizirati dostupne informacije o postojeim
programima i uslugama za promicanje samozapoljavanja. Sve
agencije i organizacije koje su ukljuene u te programe moraju
biti identicirane i unesene u popis, zajedno s podrujem njihova
djelovanja i njihovom ulogom u promicanju samozapoljavanja
(npr. savjetodavne usluge, kredit, osposobljavanje, marketinka
pomo). Za vrijeme trajanja radionice, u prostoru u kojem
se odrava osposobljavanje, trebali bi biti dostupni poslovni
adresari, telefonski imenici, popisi javnih i privatnih pruatelja
usluga (gospodarske i obrtnike komore, zavod za zapoljavanje,
poduzetniki centri, regionalne razvojne agencije, agencije
za unapreenje izvoza, itd.). Informacije o administrativnim,
pravnim i skalnim zahtjevima za pokretanje poslovne djelatnosti
(registracija, dozvole, porezi, itd.), kao i informacije o uvjetima rada
(npr. socijalna sigurnost, minimalne plae, doprinos za mirovinsko
osiguranje, itd.), takoer bi trebale biti prikupljene i distribuirane
mladim polaznicima.
Na kraju, predstavnici lokalne poslovne zajednice trebali bi biti
ukljueni u rad radionice. Oni na razne naine mogu osigurati
da radionica dobije na vanosti i da bude ugodnija (npr. moe
se pozvati lokalne poslovne ljude da podijele svoje iskustvo sa
sudionicima, ali i da budu mentori).
Prilagodba
Lekcija PODUZETNIKE VJETINE

10 11
Poduzetnike vjetine
Ciljevi uenja:
Lekcija
Na kraju predavanja odnosno lekcije, sudionici e moi:
denirati pojmove poduzee, poduzetnik i samozapoljavanje;
analizirati vlastite vjetine i stavove i usporediti ih s poduzetnikim
znaajkama.
120 minuta
1. Mitovi o pokretanju vlastitog posla.
2. Deniranje poduzea, poduzetnika i samozapoljavanja.
3. Procjena vlastitih poduzetnikih vjetina.
Polaznici e zamoliti druge ljude (lanove obitelji ili prijatelje) da
ocijene njihove poduzetnike vjetine i razmislit e o nainu na
koji mogu popraviti postojee slabosti.
Polaznici e promatrati predmete od ope upotrebe (npr. kod kue,
na ulici i u trgovinama ) i razmislit e o njihovim promjenama na
bolje koje bi ljudi bili spremni platiti
Vrijeme
predavanja:
Pitanja i
vjebe:
1.
2.
3.
Zadatak:
Dio prvog predavanja trebao bi imati svrhu upoznati sudionike sa
sveukupnim ciljevima radionice te dobiti osjeaj za polaznike.
Ciljevi uenja u sklopu osposobljavanja moraju biti jasni: od
sudionika se ne trai pokretanje vlastitog posla po zavretku
radionice; od njih se oekuje da znaju kako se to radi i da
spoznaju je li poduzetnitvo za njih odriv put u karijeri.
Polaznici se takoer trebaju upoznati sa:
segmentima nastave (broj i sadraj predavanja/lekcija; oekivani
rezultati uenja)
strategijom uenja, ije je teite na pristupu koji je orijentiran
na uenika i koja od polaznika zahtijeva uenje kroz rad i u
sklopu radionice za osposobljavanja i izvan nje.
Pojam poduzetnitvo ukazuje na nekoga tko je neprekidno u
potrazi za mogunostima i tko iz tih mogunosti izvlai najvie.
Od mladih ljudi se sve vie oekuje da sami odluuju to je
za njih najbolje odnosno, trebaju imati jasan cilj i stav ja to
mogu. Istodobno, esto bivaju obeshrabreni i odustaju od ideje o
samozapoljavanju jer smatraju da nikada nee moi dobiti kredit
ili da e vei dio vremena protratiti bavei se administrativnim
poslovima.
Da bi razbili pogrene predodbe o samozapoljavanju, zamolite
mlade sudionike da nabroje najprije pojedinano, a zatim skupno
imbenike (npr. kapital, vrijeme, administrativni i skalni zahtjevi)
koji po njihovu miljenju odvraaju potencijalne poduzetnike od
samozapoljavanja.
Uvod
Pogrene
predodbe
o pokretanju
vlastitog posla
Aktivnost

12 13
Dostupnost informacija o administrativnim i skalnim zahtjevima
pomoi e vam u usmjeravanju rasprave ka onim imbenicima koji
predstavljaju prave izazove za potencijalne poduzetnike.
Aktivnost je mogue osmisliti kao svojevrsno probijanje leda (vjeba
pod nazivom Sindrom pokretanja vlastitog posla iz prirunika nudi
jedan takav primjer) ili kao vjebu tipa brainstorming.
Nacionalni zakoni koji reguliraju aktivnosti poduzea obino
osiguravaju sveobuhvatne denicije koje je mogue koristiti u radionici.
Ako na nacionalnoj razini nije mogue nai odgovarajuu deniciju,
moete koristiti one iz Okvira 1.1. koji opisuje najuobiajenije pojmove.
Takoer moete Glosar poslovnih pojmova (Dodatak 1) pretoiti u
aktivnost upoznavanja polaznika s pojmovima koji e se koristiti za
vrijeme radionice.
Poslovni
pothvat,
poduzee,
poduzetnik,
samozapo-
ljavanje
DEFINICIJE Okvir 1.1.
Pojmovi samozaposlena osoba, poduzetnik i vlasnik tvrtke opisuju svakoga tko ostvaruje svo-
ju zaradu bavei se poslovnom djelatnou, radom po ugovoru ili obavljanjem slobodnog zanima-
nja. Preciznije govorei, samozaposlena osoba je osoba koja ima zaposlenje ili obavlja poslovnu
djelatnost samostalno ili s malom skupinom ljudi, sa ili bez zaposlenih kod njega kao poslodavca,
a pojam poduzee oznaava gospodarskog imbenika ija je kljuna uloga proizvodnja roba i
usluga koje se prodaju radi ostvarivanja prota.
Polaznicima treba dati mogunost da razmisle o tome to ve
znaju o poslovnim pothvatima i da identiciraju osnovne znaajke
poduzetnika.
To je mogue uiniti tako to e se od njih zatraiti da u parovima
na karticama u boji napiu naziv poznate lokalne tvrtke tj.
poslovnog pothvata, ope aktivnosti iz podruja samozapoljavanja
ili uspjenog poduzetnika te da u jednoj reenici opiu njihove
svakodnevne aktivnosti (vidjeti aktivnost Rjeite rijei u priruniku).
Plenarna rasprava trebala bi rezultirati popisom kljunih
poduzetnikih vjetina i stavova (kreativnost, samostalnost,
poduzimanje rizika).
Poduzetnitvo se odnosi na nain na koji pojedinci stvaraju i
provode ideje i metode sa svrhom proizvodnje roba i pruanja
usluga. Poduzetnike vjetine i stavove mogue je razviti
kroz uenje, iako su im neki ljudi vie skloni od drugih, zbog
kulturolokog, socijalnog i gospodarskog konteksta u kojemu ive.
Samoocjenjivanje je prvi korak za mlade polaznike u otkrivanju
imaju li ono to je potrebno da bi postali poduzetnici. Postoje
razliita sredstva za samoocjenjivanje koja su na raspolaganju
kako bi se utvrdilo to podrazumijeva poduzetniki duh.
Moete odabrati sredstva i testove koji se uobiajeno koriste u
vaoj zemlji primjerice, one koje su izradili poduzetniki centri,
regionalne razvojne agencije, institucije za poslovnu edukaciju i
osposobljavanje te organizacije poslodavaca.
Poduzetnike
vjetine
Aktivnost
Samoocjenji-
vanje

14 15
U priruniku su sadrana odabrana sredstva za upoznavanje vlastitih
mogunosti (Bodujmo ih, Jeste li spremni za poduzetnitvo?,
Samoocjenjivanje poduzetnikog potencijala).
Moete zatraiti od polaznika primjenu jednog od tih sredstava za
mjerenje svoje spremnosti za poduzetnitvo i da o rezultatima
razgovaraju s partnerom, prijateljem ili lanom obitelji. Podsjetite
sudionike da e im ova sredstva pomoi u razmiljanju o vjetinama
koje ve posjeduju i o onima koje trebaju stei ili usavriti, te da nema
tonih i pogrenih odgovora.
Ova aktivnost upoznavanja vlastitih mogunosti takoer se moe
koristiti kao pomo sudionicima za unapreenje njihovih poduzetnikih
vjetina. Primjerice:
Postoje li razlike izmeu samoocjenjivanja i bodovanja od strane
drugih ljudi vezano za vjetine sudionika? Ako da, jesu li sudionici
razmiljali o tome podcjenjuju li ili moda precjenjuju vlastite
sposobnosti?
Mogu li sudionici identicirati vjetine koje trebaju unaprijediti? Kako
to mogu uiniti?
Unapreivanje ili stjecanje poduzetnikih vjetina od vanosti je ne
samo za pokretanje posla ve i za zapoljavanje i osobni ivot.
Aktivnost
Zadatak:
stvaranje
poslovnih ideja
Jedan od najeih mitova o pokretanju vlastitog posla jest kako
je za uspjenu poslovnu djelatnost potrebno izumiti neto novo.
Naprotiv, mnoge djelatnosti su uspjene upravo zato to su
usavrile postojee proizvode ili usluge.
Za pripremu osnove za Lekciju 2 (stvaranje i identikacija
poslovnih ideja), zatraite od polaznika da promatraju predmete od
ope upotrebe kod kue, na ulici, u duanima i da razmiljaju
o njihovim promjenama na bolje koje bi ljudi bili spremni platiti.
Ili, kao alternativa, navedite polaznike da se zapitaju Da sam
samo.... Postoje potrebe koje se vremenom razvijaju i proizlaze
iz promjena u interesima pojedinaca ili tehnologiji. Kako biste
objasnili ovaj koncept, navedite neke primjere potreba koje su se
pojavile u nedavnoj prolosti (npr. mobilni telefoni, kolski ruksaci,
role).
Lekcija
POSLOVNE IDEJE I MOGUNOSTI
16 17
Poslovne ideje i mogunosti Lekcija
Ciljevi uenja:
Vrijeme
predavanja:
Pitanja i
vjebe:
Zadatak:
Do kraja ove lekcije, polaznici e moi:
stvarati i birati poslovne ideje i mogunosti.
90 minuta
1. Stvaranje poslovnih ideja.
2. Nalaenje informacija i formiranje inventara mree.
Koritenje mrea za razumijevanje proizvodnih procesa.
1.
2.
Poslovna ideja je kratak i precizan opis osnovnih djelatnosti jedne
tvrtke. Ona objanjava o kakvoj vrsti poslovne djelatnosti je rije,
tko su klijenti i na koji nain proizvodi i usluge dolaze na trite.
Gdje god postoji potreba i trite na koje se moe prodrijeti i
usluiti, postoji i potencijalna poslovna djelatnost. Izazov ne
predstavlja nedostatak mogunosti, ve pronalaenje prave
mogunosti koja odgovara sredstvima mlade osobe, interesima,
vjetinama i iskustvu koji su potrebni tritu.
Kako biste pomogli polaznicima u kreativnom razmiljaju,
stvaranju poslovnih ideja i da imaju ire vidike, moete organizirati
aktivnost tipa brainstorminga kako biste ih naveli na razmiljanje
o to je mogue vie poslovnih ideja.
Za pokretanje aktivnosti brainstorminga moete se posluiti
zadatkom iz Lekcije 1 ili odabrati neko od sredstava iz prirunika
(Stvaranje ideja, Sunce koje sja i Drutvena igra). Izbor vjebe
ovisit e o stilu uenja sudionika i o vrsti informacije koje im se
mogu staviti na raspolaganje. Meutim, morat ete voditi rauna o
glavnom rezultatu uenja, a to je prikupljanje, analiza i organizacija
informacija.
Podijelite sudionike u parove, zatim spojite parove sve dok svi
prisutni polaznici ne postanu jedna skupina. To e omoguiti
polaznicima da naprave popise i da raspravljaju o brojnim idejama
u timovima, i, na kraju, da odaberu one najbolje. U ovoj fazi je
idealno odabrati najvie pet najboljih ideja.
Uvod
Stvaranje
poslovnih ideja
i mogunosti
Aktivnost
Lekcija
18 19
Za vrijeme vjebe trebat ete:
1. pratiti i usmjeravati raspravu u smjeru konanog izbora, i
2. igrati ulogu avoljeg odvjetnika tj. postavljati neugodna
pitanja, kao to su Tko e biti spreman kupiti ovaj proizvod,
Koliko e prema vaem miljenju taj proizvod kotati?.
Vjeba Drutvena igra je prilino sloena i zahtijeva angaman
sudionika i izvan prostora predvienog za uenje. Ako se odluite za
ovu mogunost, moete podijeliti zadatke iz ove aktivnosti na razliita
predavanja u sklopu radionice (npr. analiza trita, umreavanje i
marketing).
Kada je napravljen preliminarni popis ideja, neophodno je utvrditi
mogu li se te ideje ostvariti kao protabilan posao. Da biste pomogli
mladim ljudima u shvaanju to karakterizira dobru poslovnu ideju,
moete im navesti primjere ideja za koje se ispostavilo da su temelj
dobrih poslovnih pothvata u vaoj zemlji ili se moete pozvati na
poslovne ideje istaknute u Okviru 2.1.
Dobre
poslovne
ideje
1.
2.
Cipele koje diu
Ideja cipela GEOX stvorena je na planinskoj stazi i
svojeg je izumitelja uinila jednim od najbogatijih ljudi
na svijetu. Dok je vezivao vezice na cipelama za pla-
ninarenje, izumitelj cipela GEOX je poeo zamiljati
kako e mu stopala biti uarena dok bude pjeaio
planinarskom stazom. Rekao je sebi: Da bar imam
cipele iji bi potplati proputali zrak, ali ne i vodu ili
snijeg..
Ruska Pony Express pota
Ideja o ruskoj kompaniji za ekspresnu dostavu dola je dvojici apsolvenata s odreenim iskustvom
u pruanju usluga isporuke. Cilj je bio ponuditi kurirsku dostavu izmeu Moskve i drugih ruskih
gradova tvrtkama koje su nove na ruskom tritu. Od 1994. godine dvojica poduzetnika su od svoje
slube za dostavu sa sjeditem u Moskvi napravili jednu od najuspjenijih poetnikih malih tvrtki
u Rusiji. Danas Pony Express pota nudi kurirske usluge izmeu Moskve i 185 gradova, ostvaruje
ukupan godinji promet vie od 5 milijuna USD i zapoljava 270 ljudi.
USPJENE POSLOVNE IDEJE Okvir 2.1.
Lekcija
20 21
Istakni svoju reklamnu plou!
Na ideju o proizvodnji jeftinih ploa za prodavaonice
dola je skupina mladih ljudi koji su uli prigovore
vlasnika malih tvrtki o visokim cijenama reklamnih
natpisa. Ta tvrtka koristi otpadni materijal, dizajn
koji podsjea na skulpture i inovativne kombina-
cije boja u proizvodnji jedinstvenih reklamnih plo-
a po niskoj cijeni. Njihov prvi posao je bila izrada
reprodukcije uvenog enskog portreta s briljivo
napravljenom frizurom radi reklamiranja frizerskog
salona. Reklamna ploa je bila naslikana na dasci
napravljenoj od ostataka drvenih letvica.
Drvene rolete
Proizvodnja vertikalnih i horizontalnih prozorskih roleta
od drvnog otpada jo je jedna uspjena poslovna ideja.
Na tu je ideju dola skupina uenika prolazei pokraj
kompanije za proizvodnju drvnog namjetaja na putu do
kole. Kompanija je imala gomilu drvnog otpada u svo-
jemu dvoritu. Taj je otpad s vremena na vrijeme proda-
van drugoj kompaniji, no trokovi prijevoza su bili toliko
veliki da se vlasnik kompanije za proizvodnju namjetaja
radije odluio na skladitenje i prodaju drvnog otpada
tijekom zimskih mjeseci za ogrjev. Uenici su otkrili
kako je 30 posto drvnog otpada pogodno za proizvod-
nju drvenih prozorskih roleta te su sklopili ugovor s tom
kompanijom. Danas je promet koji ostvaruje tvrtka za
izradu drvenih roleta gotovo jednak prometu navedene
kompanije za proizvodnju namjetaja.
Crpka za vodu na pedale (Crpka na pedale)
Ideja o crpki za vodu na pedale svoje podrijetlo vue s afrikih farmi gdje se voda crpi iz kanala i
bunara kako za navodnjavanje tako i za potrebe u domainstvu. Ideja o crpki na pedale je unaprije-
ena verzija rune crpke. Umjesto koritenja snage ruku i trupa, farmeri koriste noge i teinu cije-
loga tijela za rad crpke. Crpke koje pokree motor su skupe za nabavku i odravanje i vrlo se esto
kvare zbog intenzivnog koritenja. K tome, u brojnim podrujima jo uvijek nije uvedena elektrina
energija, stoga elektrine crpke ne odgovaraju potrebama farmera.
Za etiri sata rada crpke na pedale dnevno je mogue navodniti do 0,5 hektara zemlje, utedjeti
trokove motornih i elektrinih crpki i smanjiti zike napore potrebne za rad s runim crpkama.
Lekcija
22 23
Istraivanje
informacija
Umreavanje
Aktivnost
Istraivanje i dobivanje informacija, kao i uspostava mrea kljuni su
imbenici u razumijevanju izvedivosti poslovne ideje.
Kako biste sudionicima pomogli u stjecanju know-how tj. znanja i
vjetina o istraivanju informacija, moete napraviti vjebu rjeavanja
problema u malim skupinama.
Vjeba zahtijeva dostupnost izvora generikih informacija, kao to
su telefonski imenik ili obian popis imena, adresa i telefonskih
brojeva privatnih i javnih poduzea. Ako nije jednostavno pribaviti te
informacije, aktivnost moete spojiti s vjebom umreavanja koja je
prikazana u donjem dijelu, tako da polaznici mogu iskoristiti svoju
mreu za pronalaenje potrebnih informacija.
Takoer moete prilagoditi vjebu tako da odgovara dostupnim
izvorima informacija ili pak moete odluiti staviti vei naglasak na
rezultat rjeavanja problema. U tome potonjem sluaju trebali biste
odrediti promatraa u svakoj skupini koji e izvijestiti o procesu.
Obrazac za tu vjebu je dostupan u priruniku (Pronalaenje i
istraivanje informacija).
Umreavanje znai njegovanje i irenje korisnih kontakata. Obitelj,
prijatelji, znanci i predstavnici lokalne uprave mogu vam dati puno
informacija i stvoriti dodatne kontakte koji su korisni za poslovnu
djelatnost, zapoljavanje i ivot u zajednici.
Moete od polaznika zatraiti pojedinano rangiranje preliminarnih
popisa osoba koje mogu osigurati informacije i pomoi u pokretanju
vlastitog posla.
Kao alternativa, od polaznika moete zatraiti izradu popisa svih ljudi
koje poznaju i navesti tko su, ime se bave i kako mogu pomoi.
Podsjetite ih kako e se ta mrea progresivno iriti tijekom radionice.
Aktivnost
Zadatak:
Izbor prave
poslovne
ideje
U toj fazi polaznici su spremni preko svoje mree provjeriti
izvedivost svoje poslovne ideje.
Izbor prave poslovne ideje (tj. one koja predstavlja najbolji spoj
vjetina i interesa pojedinca, s jedne strane, i potreba trita, s
druge strane) zahtijeva razumijevanje proizvodnog procesa.
To moe pojednostaviti vjeba koja od polaznika zahtijeva
istraivanje o tome to poslovne ideje ukljuuju u smislu
proizvodnje (npr. kako se proizvodi roba ili pruaju usluge, koja
vrsta opreme i materijala su potrebni, koliko oni kotaju i tko su
potencijalni kupci).
Upravo se u toj fazi odbacuje veina poslovnih ideja, ili zato to
su presloene ili preskupe. Ta bi vjeba trebala rezultirati uim
izborom potencijalnih poslovnih pothvata kojima bi se sudionici
mogli baviti. Jasno to naznaite sudionicima i imajte spremnu
ideju slamke spasa, za sluaj da nijedna od ideja koje su ule u
ui izbor nije odriva ili sudionici naiu na probleme (Proizvodnja
mirisnih svijea je obrazac vjebe koja bi se mogla koristiti u
takvim sluajevima).
Vodite evidenciju o sastavu skupina koje sudjeluju u toj aktivnosti
kako bi se isti timovi mogli pregrupirati za aktivnost poslovnog
planiranja (Lekcija 6).
Lekcija
ANALIZA TRITA

24 25
Analiza trita Lekcija
Ciljevi uenja:
Vrijeme
predavanja:
Pitanja i vjebe:
Zadatak:
Do kraja ove lekcije polaznici e moi:
provesti analizu trita kako bi potvrdili izvedivost svoje poslovne
ideje.
90 minuta
1. Istraivanje trita.
Popunjavanje informativnih praznina u analizi trita.
1.
Uvod
Analiziranje
trita
Najvaniji korak u utvrivanju izvedivosti poslovne ideje jest pomno
analiziranje trita. Uspjeh neke poslovne djelatnosti u velikoj mjeri
ovisi o tome koliko je dobro utvren trini cilj.
Da bi se ustanovilo postoji li trite za poslovnu ideju, neophodno
je znati tko su potencijalni klijenti, kakve su njihove potrebe i elje
te koju cijenu mogu platiti za proizvode i usluge koje e se nuditi.
Takoer bi moglo biti korisno uvoenje koncepta 4P (proizvod,
cijena, mjesto - distribucija i promocija od engleskog: Product,
Price, Place and Promotion) da bi se mladim ljudima pomoglo
identicirati informacije koje je potrebno prikupiti za potrebe
analize trita (vidi objanjenje navedeno u Lekciji 6). Strunjaci
za marketing svoje klijente obino klasiciraju prema sljedeim
individualnim karakteristikama:
Spol i starosna dob kupovne navike mukaraca, ena, djece,
mladih i odraslih su razliite;
Dohodak i zanimanje i jedno i drugo su pokazatelji sklonosti i
kupovne moi klijenta;
Obiteljski status kupovne navike obitelji su znatno drugaije od
navika samaca.
Moete spomenuti kako u veini zemalja oko 20 posto kupaca
kupuje 80 posto proizvoda/usluga neke poslovne djelatnosti. To
znai kako e veina klijenata kupiti samo preostalih 20 posto
proizvoda ili usluga.
Lekcija
ANALIZA TRITA

26 27
Aktivnost
Postoje razliita nastavna sredstva koja mogu pomoi mladima shvatiti
to znai istraivanje trita. Moete odabrati neko od sredstava koja
se koriste u vaoj zemlji (koja su razvili poduzetniki centri, regionalne
razvojne agencije, gospodarske i obrtnike komore, banke ili institucije
za nanciranje malog poduzetnitva) ili primijeniti neku od vjebi iz
prirunika (Istraivanje trita i Proizvodnja mirisnih svijea).
Podijelite sudionike u male skupine, od kojih svaka ima jednu od
najboljih poslovnih ideja osmiljenih na prethodnom predavanju.
Do sada sudionici imaju know-how tj. znaju kako istraivati
informacije, imaju mreu kontakata kojima trebaju pristupiti i imaju
niz sredstava za istraivanje (telefon i poslovni adresar, popis korisnih
kontakata, itd.). Takva sredstva se mogu koristiti za kompletiranje
informacija prikupljenih za vrijeme obavljanja zadatka s prethodnog
predavanja (vidi aktivnost Istraivanje trita).
Ta vjeba za rad u skupini sudionicima daje mogunost da vjebaju niz
vjetina (npr. istraivanje, prikupljanje i organiziranje informacija, timski
rad, pregovaranje, upravljanje vremenom). Takoer biste polaznicima
trebali predloiti zapisivanje nalaza svojih istraivanja, s obzirom da e
im biti od koristi na kasnijim predavanjima.
Tijekom analize trita sudionici e svakako trebati preformulirati
ili preraditi svoje poslovne ideje. U toj je fazi sasvim uobiajeno
odbacivanje ideja za koje ne postoji trite i stavljanje teita na ona
koja imaju izgleda uspjenog poslovanja.
Trebali biste istaknuti kako je u toj fazi bolje otkriti neodrivost
pojedine ideje, nego uloiti vrijeme i novac na proizvodnju neega to
se nee prodavati.
Zadatak:
Popunjavanje
informativnih
praznina u
analizi trita
S obzirom na veliki raspon informacija koje je potrebno prikupiti,
sudionike trebate ohrabriti za:
nastavak rada na analizi trita nakon ovog predavanja u sklopu
osposobljavanja i, u sluaju nedostatka vremena, prednost dati
informacijama koje se odnose na klijente, konkurenciju i izradu
prorauna;
ako je mogue, razgovarajte o specinim komponentama
istraivanja trita s poslovnim i tehnikim strunjacima.
Lekcija
SREDSTVA

28 29
Sredstva Lekcija
Ciljevi uenja:
Vrijeme
predavanja:
Pitanja i vjebe:
Zadatak:
Do kraja ovog predavanja polaznici e moi:
identicirati sredstva nuna za voenje poslovne djelatnosti;
pripremiti analizu trokova pokretanja vlastitog posla i nancijski
izvjetaj.
120 minuta
1. Upravljanje ljudskim resursima.
2. Trokovi pokretanja poslovanja i nancijski izvjetaj.
Zavravanje trokova pokretanja posla i nancijskog izvjetaja.
1.
2.
Uvod
Angairanje
ljudskih
resursa
Istraivanje trita daje prilino dobru predodbu o sredstvima
ulaznim, kao to su materijal, oprema, radna snaga i gotovinski
kapital neophodnim nekoj tvrtki za obavljanje djelatnosti.
Jedna od prvih odluka koju je potrebno donijeti odnosi se na
zadatke koje mladi poduzetnik moe sam obaviti i one za koje je
potrebna podrka sa strane.
Drugim rijeima, nuno je odrediti najvanije zadatke primjerice,
nabavu materijala, voenje evidencije o prodaji, distribuciji i
uskladiti ih s nadlenostima vlasnika tvrtke.
Trebali biste potaknuti sudionike na prepoznavanje brojnosti
poslovnih zadaa i uoavanje nemogunosti samostalnog
obavljanja posla. Kada je pomo sa strane nuna, vano
je procijeniti zahtijeva li to zapoljavanje radnika (na puno
radno vrijeme ili honorarno) ili je mogue takvu pomo dobiti
podugovaranjem. Kriteriji koje treba koristiti pri donoenju odluke
o zapoljavanju su sljedei:
1. rekurentnost (uestalost) poslova;
2. zahtjevi radnog zakonodavstva i
3. trokovi plaa.
1.
2.
3.
Lekcija
SREDSTVA

30 31
Jedan primjer skupne aktivnosti koja moe pomoi sudionicima u
usklaivanju poslovnih zadataka s vlastitim sposobnostima naveden je
u priruniku (Usklaivanje poslovnih zadataka i sposobnosti).
Kada sudionici u skupini identiciraju sve zadatke koje zahtijeva
obavljanje neke poslovne djelatnosti, svaki lan e ocijeniti vlastite
sposobnosti za obavljanje takvih zadataka. Svaki tim e morati odluiti:
1. za koju funkciju (koje funkcije) svaki lan ima vie kompetencija;
2. koliko bi on/ona trebao biti plaen i
3. to treba poduzeti radi pokrivanja posla kojega nitko u timu ne
moe odraditi.
Prije te aktivnosti trebali biste prikupiti osnovne informacije o radnom
zakonodavstvu koje e tijekom vjebe biti podijeljene sudionicima.
Umjesto toga, kao alternativa, moete ukazati na najprimjereniji
lokalni izvor informacija (npr. organizacije poslodavaca, zavod za
zapoljavanje, sindikati) gdje je mogue dobiti takve informacije.
Podsjetite polaznike na postojanje radnih standarda koje treba
potivati. U tom smislu, moete ili distribuirati materijal koji je lokalno
dostupan o pravima radnika ili ukazati na meunarodne standarde iz
Okvira 4.1.
Aktivnost
1.
2.
3.
MOR
Meunarodna organizacija rada je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promie
socijalnu pravdu i meunarodno priznata ljudska i radna prava.
MOR je osnovan 1919. godine i formulira meunarodne radne standarde u formi konvencija i
preporuka koji propisuju minimalne standarde osnovnih radnih prava: slobodu udruivanja, pravo na organiziranje,
kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednakost mogunosti i tretmana te ostale standarde koji ureuju
uvjete u cjelokupnom spektru pitanja u vezi s radom.
Najnia dob za rad i zabrana djejeg rada:
Najnia dob za prijem u zaposlenje ili rad ne smije biti nia od dobi za zavravanje obveznog kolovanja. Postoje
posebne odredbe za neposredno ukidanje najgorih oblika djejeg rada (npr. ropstvo, prostitucija, trgovina ljudima,
itd.). Takva zabrana se odnosi na svu djecu mlau od 18 godina.
Standardi ravnopravnosti i nediskriminacije:
Ti standardi podrazumijevaju zabranu diskriminacije u pristupu zaposlenju, osposobljavanju i drugim uvjetima zapo-
ljavanja na temelju rase, boje koe, spola, vjere, politikog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla. Svrha je
promicanje jednakosti mogunosti i tretmana te jednake plae i naknada za rad jednake vrijednosti.
Prisilni rad:
Ti standardi zabranjuju koritenje svakog oblika prisilnog ili obveznog rada kao sredstva politike prinude ili odgoja,
kao kazne za izraavanje politikih stavova, kao radne discipline, kao i kaznu za sudjelovanje u trajkovima i kao
sredstvo diskriminacije.
Pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje:
Ti standardi predviaju pravo svih radnika i poslodavaca na osnivanje i pristupanje udrugama prema svojem izboru,
pravo na zatitu od postupaka protusindikalne diskriminacije i promicanje kolektivnog pregovaranja.
Zdravlje i sigurnost na radu:
Svaka tvrtka ima zakonsku odgovornost osiguranja zdravlja i sigurnosti zaposlenih i drugih osoba te zatitu ivotne
sredine. Te dunosti ukljuuju osiguravanje minimalnih standarda udobnosti i istoe radnoga mjesta te prijavlji-
vanje ozbiljnih ozljeda, bolesti ili opasnih nesrea relevantnim tijelima (inspekciji rada i tijelima za zatitu zdravlja).
Izvor: www.ilo.org/standards/index.htm
PRAVA U VEZI S RADOM Okvir 4.1.
Lekcija
SREDSTVA

32 33
Trokovi
pokretanja
poslovanja
Aktivnost
Mnogi mladi poduzetnici ne ulau dovoljno napora u nancijsko
planiranje, uvjereni kako nee biti teko podii dodatna sredstva ako
dobro posluju ili ako je ideja doba. Meutim, veina novih poslovnih
pothvata zahtijeva vie novanih sredstava nego to je prvobitno
planirano.
Prvi korak u nancijskom planiranju je utvrivanje trokova pokretanja
poslovanja. To su jednokratni trokovi za zapoinjanje poslovne
djelatnosti (npr. oprema, namjetaj, zalihe, renoviranje, dozvole i ostale
administrativne i zakonske pristojbe). Trokovi nastali nakon otvaranja
tvrtke poznati su kao trokovi poslovanja.
Odabrana forma poslovanja poduzea moe utjecati na trokove
otvaranja tvrtke i trokove poslovanja. Primjerice, loe odabrana
struktura poslovanja moe rezultirati nepotrebnim izlaganjem dugu,
tekoama u poslovanju ili nepotrebnim nancijskim optereenjima
tijekom rada tvrtke.
Trebali biste saeti kljune imbenike koje je potrebno razmotriti pri
odabiru strukture poslovanja. To su:
broj osoba s ueem u rmi;
uloga svakog partnera u tvrtki i mogunost povlaenja iz poslovnog
poduhvata;
potrebna nancijska sredstva.
Kako biste polaznicima pomogli u razumijevanju znaajki razliitih
oblika poslovanja, moete navesti primjere dostupne u vaoj zemlji ili
se osloniti na primjere navedene u Okviru 4.2. Te informacije obino
daju gospodarske ili obrtnike komore, relevantno ministarstvo ili
poduzetniki centri i regionalne razvojne agencije.
Podsjetite polaznike kako vlasnici tvrtke moraju biti punoljetni (tj.
moraju imati zakonsku sposobnost zakljuenja ugovora). Prema
pravilu, zakonska sposobnost zakljuenja ugovora se stjee sa 18
godina starosti. U nekim se zemljama punoljetnost stjee ranije, a
u nekima i kasnije.
OBLICI TRGOVAKIH DRUTAVA
Okvir 4.2.
Iskljuivo vlasnitvo
Pojedinac je vlasnik poduzea u cijelosti. Glavna prednost takvog oblika vlasnitva je u zadra-
vanju itavoga prota u rukama vlasnika. Nedostatak je to je vlasnik osobno odgovoran za sve
dugove i obveze.
Partnerstvo
Dvoje ili vie partnera dijele vlasnitvo poduzea. Glavna prednost je u dijeljenju trokova i prihoda
sukladno ugovoru o partnerstvu. Nedostatak partnerstva je u osobnoj odgovornosti pojedinog
partnera za sve dugove i odgovornosti poduzea.
Drutvo s ogranienom odgovornou
Dvoje ili vie lanova sudjeluje u upravljanju drutvom temeljem broja dionica tj. udjela koje po-
sjeduju. Prednost takvog oblika drutva je u zatienosti lanova drutva od osobne odgovornosti
za dugove poduzea koji prelaze iznos njihovih udjela. Glavni nedostatak se odnosi na striktne
zakonske zahtjeve za takve vrste poduzea.
Zadruge
Zadruge predstavljaju oblik poslovne strukture u kojoj odreeni broj osoba udrui snage radi
obavljanja gospodarske djelatnosti sa svrhom ostvarivanja zajednike koristi. To je pravni subjekt
kojega kontroliraju njegovi lanovi. lanstvo je otvorenoga tipa, to znai da svatko tko zadovolja-
va odreene uvjete moe pristupiti. Glavna prednost je u razmjernoj distribuciji ekonomske dobiti,
u skladu s udjelima svakog lana. U nekim zemljama zadruge dobivaju poticaje, ukljuujui nie
pristojbe za registraciju.
Lekcija
SREDSTVA

34 35
OBLICI TRGOVAKIH DRUTAVA
U HRVATSKOJ
Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)
Drutvo s ogranienom odgovornou najei je oblik trgovakog drutva u Hrvatskoj. Drutvo
s ogranienom odgovornou trgovako je drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili zikih osoba
ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni
ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osniva ne moe pri osnivanju preuzeti vie temeljnih uloga,
ali ih kasnije moe stei. Poslovni udjeli ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima.
Dioniko drutvo (d.d.)
Dioniko drutvo trgovako je drutvo kapitala u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u
temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniko drutvo moe osnovati i samo jedna osoba,
odnosno drutvo moe imati i samo jednog dioniara.
Dioniko drutvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar. Drutvo
odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva.
Temeljni akt dionikog drutva je statut. Njime se ureuje unutarnji ustroj drutva.
Trgovac pojedinac
Trgovac pojedinac zika je osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s
propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac. Obrtnik koji ispunjava
odreene uvjete moe se upisati u sudski registar kao trgovac pojedinac. To moe zatraiti obrtnik
iji godinji prihod prelazi 2,000.000 kuna za godinu za koju se utvruje taj prihod. Obrtnik iji
godinji prihod prelazi 15 milijuna kuna duan je upisati se u sudski registar kao trgovac poje-
dinac.
Svojstvo trgovca pojedinca stjee se upisom u sudski registar, a gubi brisanjem iz tog registra.
Prijava za upis u sudski registar mora sadrati: tvrtku, sjedite i predmet poslovanja trgovca
pojedinca; podatak o godinjem prihodu te naziv i broj obrtnog registra u kojem se ta osoba vodi
kao obrtnik.
Obrt
Obrtnik je zika osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili vie gospodarskih djelatnosti
radi postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Ta
osoba pritom moe koristiti i rad drugih osoba.
Ovisno o uvjetima koji moraju biti ispunjeni, obrt moe biti slobodan, vezan i povlaten.
Slobodni obrti su oni za koje se ne trai struna osposobljenost ni majstorski ispit.
Vezani obrti su oni za koje se trai struna osposobljenost i majstorski ispit. Za obavljanje slo-
bodnog i vezanog obrta potrebna je obrtnica. Obrtnicu izdaje upanijski ured odnosno ured Grada
Zagreba nadlean prema sjeditu obrta.
Povlateni obrti su oni koji se obavljaju na osnovi povlastice. Ovisno o vrsti obrta povlasticu izdaje
nadleno ministarstvo.
Fizika osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje obrta i koja dobije obrtnicu odnosno povlasticu
postaje obrtnikom kad se upie u obrtni registar.
Obrtne registre vode upanijski uredi odnosno ured Grada Zagreba. Povlastice se upisuju u regi-
star povlastica koji se vode kod ministarstva nadlenog za izdavanje povlastice.
Lekcija
SREDSTVA

36 37
Raun dobiti
i gubitka
Aktivnost
Nakon potpunog svladavanja procesa proizvodnje, sljedei korak je
razumijevanje planiranja prorauna tj. izraun svih trokova koji e
biti obuhvaeni obavljanjem poslovne djelatnosti te projekcija dobiti od
poslovne djelatnosti.
Modeli koje koriste poduzetniki centri, regionalne razvojne agencije,
gospodarske i obrtnike komore, banke ili institucije za nanciranje
malog poduzetnitva mogu se prilagoditi za potrebe osposobljavanja
i koristiti za voenje aktivnosti u vezi s raunom dobiti i gubitka.
Kao alternativa, moete koristiti aktivnosti iz prirunika (Pokretanje
poslovanja i rauni dobiti i gubitka ili Novogodinji dobrotvorni bal).
Odgovarajue sredstvo za upoznavanje mladih s izradom prorauna
trebalo bi barem zahtijevati od njih prikupljanje informacija o:
licencama, registraciji i dozvolama;
izgradnji i renoviranjima;
inventaru i opremi;
naknadama za strunjake i osiguranju;
rashodima u poslovanju (npr. zakup/najam, komunalne usluge,
plae, zalihe, amortizacija, pogonski trokovi, itd.);
otvaranje inventara;
porezi.
Takoer trebate provjeriti mogu li se gore navedene informacije lako
dobiti od lokalnih ureda ili centara za resurse ili je potrebno poslati upit
drugim institucijama.
Polaznike treba upozoriti na opasnost od poslovanja u neformalnoj
tj. sivoj ekonomiji (npr. izbjegavanje plaanja poreza i pristojbi za
registraciju, zapoljavanje ljudi bez ugovora ili socijalnog osiguranja).
U Okviru 4.3. denirana je neformalna ekonomija i njezini dugoroni
nedostaci.
NEFORMALNA EKONOMIJA
Okvir 4.3.
Neformalna ekonomija obuhvaa sve gospodarske aktivnosti radnika ili gospodarskih jedinica koje, u
zakonu ili u praksi, nisu u dovoljnoj mjeri pokrivene formalnim aranmanima.
Neformalna ekonomija moe doista osigurati mogunosti za ostvarivanje zarade za one koji bi inae
bili bez sredstava za ivot, ali teta po poduzea, radnike i zajednicu je velika. Nedostaci su sljedei:
nepotivanje zakona i propisa;
neplaanje doprinosa u korist dravnih prihoda zbog izbjegavanja poreza;
nelojalna konkurencija formalnim poduzeima kroz izbjegavanje trokova poslovanja koji se odnose
na registraciju i propise;
niska produktivnost, npr. doprinos zapoljavanju je vei od doprinosa nacionalnom proizvodu
odreene drave.
Za radnike neformalan status znai:
nepostojanje zatite u smislu radnog zakonodavstva i socijalne zatite;
esta nemogunost koritenja, ostvarenja ili zatite njihovih prava na radu;
rad na malim ili nedeniranim radnim mjestima, u nesigurnim i nezdravim radnim uvjetima,
s niskom razinom kvalikacija i produktivnosti, niskim i neredovitim prihodima, bez pristupa
osposobljavanju i tehnologiji;
suoavanje s preprekama u organiziranju i uinkovitom predstavljanju pred poslodavcima i javnim
vlastima;
iskljuenost ili ogranien pristup javnoj infrastrukturi i benecijima.
Pri kraju ovog predavanja moete uvesti pojam planiranje
poslovanja. Pomou sredstava putem mree od polaznika
zatraite zavravanje i revidiranje vlastitoga rada na trokovima
pokretanja poslovanja i raunu dobiti i gubitka a koji su odradili u
sklopu ove lekcije.
S obzirom da je veina aktivnosti radionice korisno sredstvo za
izradu plana poslovanja, polaznici bi trebali voditi evidenciju o
procesu kako bi ga mogli samostalno reproducirati.
Zadatak
Lekcija
FINANCIRANJE

38 39
Do kraja predavanja polaznici e moi:
identicirati izvore nanciranja;
pregovarati i upravljati sredstvima.
120 minuta
1. Brainstorming o izvorima nanciranja.
2. Pregovaranje i upravljanje aranmanima i sredstvima.
Nema ga.
Financiranje Lekcija
Ciljevi uenja:
Vrijeme
predavanja:
Pitanja i vjebe:
Zadatak:
1.
2.
Uvod
Neposredno nakon to mladi ljudi steknu znanje o trokovima
pokretanja poslovne djelatnosti i raunima dobiti i gubitka,
neizbjeno e poeti razmiljati o sredstvima i izvorima
nanciranja.
Financijska sredstva mogu potjecati iz vie izvora bankovnih
kredita, osobne uteevine, komercijalnih kredita i slino ali nisu
sva lako dostupna mladim ljudima koji nemaju prethodno iskustvo
s kreditima, ve ogranieno iskustvo u radu i poslovanju. Za
mnoge od njih najbolji izvor nanciranja najvjerojatnije su osobne
uteevine ili neformalni izvori (zajmovi od obitelji i prijatelja).
Moete koristiti informacije o nanciranju dostupne u vaoj zemlji
za razvoj sredstva za osposobljavanje ili, kao alternativa, moete
prilagoditi popis izvora nanciranja naveden u Okviru 5.1.
Koristite taj popis za pokretanje aktivnosti brainstorminga kako
biste sudionicima pomogli u razmiljanju o dobrim i loim
znaajkama svakog nancijskog izvora.
Izvori
fnanciranja
Aktivnost
Lekcija
FINANCIRANJE

40 41
IZVORI FINANCIRANJA
Okvir 5.1.
Osobna uteevina
Uteevina je najuobiajeniji izvor sredstava za pokretanja vlastitog posla. Banke esto preporu-
uju osobne investicije s obzirom da nova tvrtka ima manje izglede za dobivanje kredita, osim ako
vlasnik nije voljan investirati vlastita sredstva. Osobna investicija u biznis ukazuje na vlasnikovo
prihvaanje obveze.
Odabir poslovnog partnera
Mogue je postizanje sporazuma ili ulazak u partnerstvo s drugim osobama ili tvrtkama koje mogu
osigurati nancijsku podrku u vidu gotovine, kapitala, opreme i kredita.
Neformalno nanciranje
Obitelj, prijatelji i organizacije u sklopu zajednice primjeri su neformalnih izvora nanciranja. Or-
ganizacije u sklopu zajednice takoer mogu pomoi u pripremi nancijskih izvjetaja i osiguranju
knjigovodstvenih usluga, besplatne pravne pomoi i umreavanja.
Komercijalni i robni krediti
Komercijalni ili robni kredit moe se koristiti za rad tvrtke. To ukljuuje dobavljae koji isporuuju
robu i pruaju usluge prije dobivanja plaanja. U tiskarstvu, primjerice, mogue je ugovoriti sa
dobavljaem papira rok plaanja 30 dana, tako da nova tvrtka moe platiti robu iz prihoda od
prometa.
Krediti za mala poduzea
Mogunost dobivanja kredita za mala poduzea moe ovisiti o nizu imbenika koji su obino saeti
u tzv. pravilo 5C kreditne sposobnosti character, cash ow, collateral, capital and conditions
(karakteristike traitelja kredita, novani tijek, uvjeti osiguranja kapitala, kapital traitelja kredita i
uvjeti poslovanja traitelja kredita). Poetnici imaju manju vjerojatnost dobiti takve kredite nego
armirane tvrtke s obzirom da su ove potonje manje rizine. S druge strane, postoje banke i insti-
tucije za nanciranje malog poduzetnitva koje novac daju preko kredita iskljuivo novoosnovanim
tvrtkama, esto koristei prednosti sustava jamstava za poticanje razvoja malih poduzea.
Poduzetniki inkubatori
Poduzetniki inkubatori poduzeima koja zapoinju svoj rad osiguravaju besplatnu poslovnu i
upravljaku pomo, prostor i ostale usluge podrke. Obino ih vode agencije za gospodarski razvoj
ili lokalna uprava, a osnovani su sa svrhom promicanja poduzea koji djeluju u posebnim podsek-
torima
Sredstva za
pregovaranje
Aktivnost
Veini mladih ljudi je potrebna pomo za obavljanje viestrukih
zadataka u voenju nove tvrtke. Postoji vie specijaliziranih
institucija (npr. slube za savjetovanje poduzea, bankarske i
kreditne unije, udruenja knjigovoa, organizacije poslodavaca)
koje pruaju podrku novim poduzetnicima. Primjerice, moe biti
dobra ideja ulanjenje u neku organizaciju poslodavaca kako bi bili
u ii privrednih zbivanja i imali pristup uslugama tih organizacija.
Sredstva za pregovaranje novac, klijenti, kadrovi i informacije
predstavljaju vaan aspekt poslovne djelatnosti. Pregovaranje
je zakonit nain na koji dvije strane mogu postii dogovor
na obostrano zadovoljstvo na pravednim osnovama. Vjetine
pregovaranja, poput svih drugih vjetina, mogu se nauiti, dok se
umjenost stjee iskljuivo praksom.
Da biste polaznicima pomogli u vjebanju vjetina pregovaranja,
moete odabrati jednu od dvije vjebe za rad u skupini koje su
dostupne u priruniku. Pregovori za sklapanje posla je aktivnost
usmjerena na prodaju, dok je vjeba Trokuti fokusirana vie na
timski rad i strategije pregovaranja.
Rasprava koja slijedi poslije tih vjebi moe pruiti priliku da se
polaznicima pomognu utvrditi uspjene strategije pregovaranja,
kao i naini poboljanja njihovih vjetina i naini postupanja u
sluajevima neetine prakse.
Lekcija
FINANCIRANJE

42 43
Sredstva za
pregovaranje
Aktivnost
Upravljanje sredstvima ukljuuje planiranje i organiziranje prihoda i
rashoda. To je kompleksan skup zadataka, posebice za mlade ljude
koji mogu imati ogranieno iskustvo u radu s novcem.
Postoji vie sredstava osposobljavanja za vjebanje upravljanja
sredstvima. Rezultati uenja vezani uz aktivnost Podmirivanje trokova
iz prirunika prelaze okvire upravljanja rashodima i oslanjaju se
na sloenije poduzetnike vjetine, kao to su utvrivanje ciljeva,
preuzimanje rizika, timski rad, rjeavanje problema i donoenje odluka.
Aktivnost se sastoji od dodjeljivanja ksnog godinjeg prihoda svakoj
skupini koja e igrati ulogu kuanstva. Taj prihod treba biti iskoriten
za ostvarivanje ciljeva kuanstva kao i zadovoljenje njegovih dnevnih
potreba. Skupine e morati odabrati karticu trokova ivota i poreznu
karticu za upravljanje nepredvienim sluajevima. Svaka skupina
poinje s bankovnim saldom od 1500 jedinica valute i ne moe
prekoraiti taj saldo. Kuanstva mogu podnijeti zahtjev za odobrenje
kratkoronih kredita uz plaanje kamata i administrativnih pristojbi. Ta
aktivnost takoer zahtijeva:
pripremu kartica trokova ivota, poreznih kartica i jedinica valute,
kao i prebacivaljku (tzv. ip-chart) s primjerima ciljeva kuanstva;
izbor sudionika koji e igrati uloge blagajnika, slubenika porezne
uprave i slubenika kreditnog odjela;
organiziranje najvie tri skupine;
osiguravanje kalkulatora, papira, kemijskih i gratnih olovaka.
Ova vjeba ima dva glavna nedostatka: prvo, oduzima vei dio
predavanja, a drugo, od vas zahtijeva razvrstavanje pogreaka
koje e polaznici najvjerojatnije napraviti, od kojih je najuestalija
lo izbor. Trebali biste potaknuti polaznike na koritenje stanke
na kraju predavanja za razmiljanje o tome to su mogli uiniti
drukije.
Kako biste dobili bolji uvid u vrijeme potrebno za vjebu i svoenje
tekoa na najmanju moguu razinu, trebali biste sami vjebati tu
aktivnost prije nego to je odradite s polaznicima radionice.
Lekcija
PLANIRANJE POSLOVANJA

44 45
Lekcija Planiranje poslovanja
Do kraja ovog predavanja polaznici e moi:
pripremiti poslovni plan.
120 minuta
1. Izrada marketinkog plana.
2. Izrada nancijskog plana
Nema ga.
Ciljevi uenja:
Vrijeme
predavanja:
Pitanja i vjebe:
Zadatak:
1.
2.
Uvod
Aktivnost
Poslovni plan je dokument koji formulira: a) svrhu i ciljeve tvrtke i
b) investicijski prijedlog kojega je potrebno podnijeti nancijskim
institucijama i investitorima.
Poslovni plan je operativno sredstvo za planiranje naina koritenja
ljudskih, tehnikih i nancijskih sredstava u poslovanju na najbolji
nain. Taj se dokument obino priprema nakon donoenja odluke o
bavljenju poslovnom djelatnou, a prije osnivanja poduzea.
Polaznicima trebate naglasiti kako su neke od komponenata
poslovnog plana ve raspravljene tijekom prethodnih aktivnosti.
Zadatak koji je preostao je logino i strukturirano organiziranje
informacija.
Predlaemo da se lekcija podijeli na dva dijela: prvi dio e sluiti za
reorganizaciju prethodnoga rada, dok e drugi dio biti koriten za
izradu marketinkog i nancijskog plana.
Da biste dobili ideju o tome kako pripremiti poslovni plan, moete
prikupiti modele koje obino pripremaju poduzetniki centri,
regionalne razvojne agencije i kreditne institucije. Kao alternativa,
moete koristiti obrazac iz prirunika u kojemu su popisani naslovi
i sadraj standardnog poslovnog plana. Iste skupine koje su
prikupile i analizirale informacije o poslovnim idejama u Lekciji 2
trebalo bi ponovno okupiti za izradu nacrta poslovnoga plana.
Planiranje
poslovanja
Lekcija

46 47
Aktivnost
Marketing
Marketing se esto izjednaava sa strategijama prodaje (kako prodati
proizvod koji ve postoji). Naprotiv, razvoj marketinke strategije
poinje od otkrivanja to potencijalni klijenti ele i osiguravanja da se
takva roba proizvede (ili prue takve usluge) na nain koji odgovara
potrebama klijenata.
Najvanije znaajke marketinga su rezimirane u pojmu marketinkog
miksa, poznatog i kao 4P (proizvod, cijena, mjesto - distribucija i
promocija od engleskog: Product, Price, Place and Promotion).
Polaznici trebaju postati svjesni kako nije mogue nalizirati poslovni
plan ako neodgovorenima ostaju sljedea pitanja:
to je proizvod ili usluga i koje potrebe klijenta zadovoljava?
Koliko su potencijalni kupci spremni platiti?
Koje druge imbenike treba razmotriti u formiranju cijene?
(Podsjetite polaznike da moraju obraunati i prot koji e biti
ostvaren iz poslovne djelatnosti).
Koje je najbolje mjesto za tvrtku koja treba biti osnovana i koja
je metoda promocije dopiranja do klijenata najbolja? (Podsjetite
polaznike da mjesto ukljuuje i pristup komunikacijskim mreama,
dobavljaima i drugim uslugama).
Da biste polaznicima pomogli u vjebi osnovnog koncepta marketinga,
moete osmisliti vlastitu aktivnost za rad u skupini, po uzoru na onu
koja je dostupna u priruniku (Marketing). Ta aktivnost sastoji se od
planiranja, izrade prorauna i marketinga nekog javnog dogaaja.
Kada rad u skupinama zavri, trebali biste sa svim polaznicima
raspraviti o promotivnim aktivnostima koje imaju vie izgleda biti
uspjenim, i na koji nain se moe izmjeriti stupanj zadovoljstva
klijenta.
Znaajan dio poslovnog plana posveen je nancijama. Financijski
dio poslovnoga plana opisuje: a) kapital koji e biti potreban za
pokretanje poslovne djelatnosti, b) nain na koji e poslovna
djelatnost ubudue biti nancirana, i c) projekciju rezultata
poslovanja.
Teme koje se odnose na izvjetaje o trokovima, odreivanju
cijena i raun dobiti i gubitka ve su razmatrane na prethodnim
predavanjima. Da bi zavrili nancijski plan, polaznici trebaju: a)
izraunati obujam prometa potreban za pokrie trokova (toka
pokria), b) odrediti tijek nancijskih sredstava potrebnih za
pokretanje i voenje tvrtke (novani tijek), i c) pripremiti bilancu
stanja. Zbog svoje sloenosti te se aktivnosti obino obavljaju uz
pomo strunjaka. Vano je istaknuti kako mladi polaznici trebaju
razumjeti te koncepte, iako se od njih ne oekuje da sve sami
pripreme. U tu svrhu moete zamoliti lokalnu poslovnu osobu ili
slubenika banke da sudjeluje na tom predavanju. Ti strunjaci
mogu polaznicima osigurati modele, primjere i savjete.
Da biste polaznicima pomogli u zavravanju nancijskog dijela
poslovnog plana, moete koristiti i model Sastavljanje nancijskog
plana (aktivnost 3).
Ako moete osigurati prisustvo vanjskih strunjaka, takoer
moete razmotriti mogunost produenja trajanja predavanja
kako biste polaznicima omoguili da s njima raspravljaju o svojim
nacrtima poslovnih planova.
Aktivnost
Financijski
plan

48
Zavrne
napomene
Na kraju ove radionice trebali biste sudionicima dati vremena za
organiziranje informacija prikupljenih tijekom radionice i naliziranje
poslovnih planova.
Ako se tijekom radionice razviju dobre poslovne ideje, potaknite
sudionike na pripremu poslovnog plan za svaku od tih ideja. Ti
planovi mogu biti predstavljeni strunjacima nancijskih institucija u
svrhu dobivanja njihovih komentara, povratne informacije i mogueg
nanciranja.
Dobra aktivnost za kraj radionice mogla bi biti organiziranje razdoblja
prakse za sudionike u lokalnom poduzeu. To e im dati priliku
promatranja iskusnih poduzetnika u njihovom svakodnevnom radu i
primjene nauenog za vrijeme radionice.
49
PRIRUNIK
Prirunik PODUZETNIKE VJETINE

50 51
Poduzetnike vjetine
Aktivnost 1
Prirunik
Probijanje leda -
razbijanje mito-
va o pokretanju
poslovne djelat-
nosti
1. Razmislite o svim imbenicima koji odvraaju potencijalne mlade
poduzetnike od osnivanja vlastite tvrtke. Zapiite dva imbenika
koja smatrate najvanijima.
2. Intenzivno raspravljajte na nain brainstorminga s vaim
kolegama sudionicima i organizirajte sve odgovore u kategorije
(na primjer novac, vrijeme, obitelj, itd.)
Za obavljanje tih zadataka imate na raspolaganju 15 minuta.
1.
2.
Aktivnost 1
Rjeite rijei
Zajedno s partnerom razmiljajte o pojmovima
samozapoljavanje, poduzetnik i poduzee, a zatim:
1. Navedite dva dobro poznata poduzea u vaoj zajednici i
ukratko opiite njihove aktivnosti u jednoj reenici.
2. Navedite najmanje tri aktivnosti na podruju
samozapoljavanja i na to se one odnose.
3. Navedite tri poznate poslovne osobe i ukratko opiite njihove
aktivnosti.
Za obavljanje te aktivnosti na raspolaganju imate 10 minuta.
1.
2.
3.

52 53
A. Koristei predloeni sustav bodovanja, ocijenite svoje vjetine u
stupcu Ja.
B. Zamolite drugu osobu koja vas dobro poznaje da takoer rangira
vae vjetine u drugom stupcu. Moda ete eljeti razmisliti o
ocjenama koje ste dobili.
Ovo je jedna od mojih jaih strana; Ovo je podruje koje bih mogao dodatno razviti;
Ovo je jedna od mojih slabih toaka. Na tom podruju moram jo raditi kako bih bio bolji.
Nisam siguran moram saznati vie.
1. 2.
3.
4.
IMAM SLJEDEE VJETINE Ja Druga osoba Komentar
1. Traenje i koritenje mogunosti
2. Poduzimanje inicijativa
3. Kreativnost
4. Uenje na pogrekama
5. Uinkovito planiranje
6. Preuzimanje odgovornosti
7. Uinkovito umreavanje
8. Kritiko rasuivanje u pogledu rizika
9. Rjeavanje konfikata
10. Samopouzdanje i samouvjerenost
11. Sposobnost procjene vlastitih rezultata
12. Ustrajnost
13. Vjetina pregovaranja
14. Fleksibilnost
15. Usklaivanje sposobnosti i zadataka koje treba obaviti
16. Sposobnost traenja savjeta
1. Volite li sami donosite vlastite odluke?
2. Volite li natjecanje?
3. Imate li samodisciplinu?
4. Planirate li unaprijed i obavljate stvari na vrijeme?
5. Prihvaate li savjete drugih ljudi?
6. Jeste li prilagodljivi?
7. Jeste li spremni raditi prekovremeno, tijekom vikenda i za vrijeme praznika?
8. Imate li mnogo psihike i emocionalne energije?
9. Znate li koje vjetine i struna podruja su od kljune vanosti za uspjeh
vaeg projekta? Imate li te vjetine?
10. Jesu li vae vjetine i sposobnosti korisne za provoenje vae ideje?
11. Znate li kako doi do drugih koji imaju strunost koju vi nemate?
12. Ispunjava li va projekt ciljeve vae karijere?
1. Koristei predloeni sustav bodovanja, ocijenite svoje vjetine
u stupcu Ja.
2. Zamolite drugu osobu koja vas dobro poznaje da takoer
rangira vae vjetine u drugom stupcu. Moda ete eljeti
razmisliti o ocjenama koje ste dobili.
3. Paljivo razmotrite ne odgovore i razmislite o tome kako ih
moete pretvoriti u da.
2.
3.
1.
Aktivnost 3(a)
Bodujmo ih
Aktivnost 3(b)
Jeste li spremni
za poduhvat?

54 55
Ovaj upitnik za samoocjenjivanje vie odgovara mladim ljudima koji
rade ili ve imaju odreeno radno iskustvo, dok su prethodna dva
prikladnija za studente.
MOLIMO DA NA SVAKO PITANJE DATE SAMO JEDAN ODGOVOR
DIO A
1. Kada bih morao raditi 70 sati tjedno, ja bih:
Gunao i alio se
Radio, ako bih morao
Govorio ljudima da je to bio lagan tjedan
Razbolio se od stresa i iscrpljenosti
Ne znam
A
B
C
D
E
2. to biste bili spremni poduzeti za pokretanje svojega posla?
Pristao na smanjenu plau
Preuzeo nancijski rizik
Stavio pod hipoteku obiteljsku kuu
Sve gore navedeno
Ne znam
A
B
C
D
E
3. Kada biste nazvali dvjesto potencijalnih klijenata i svaki put bili odbijeni, to biste uinili?
Nazvao drugih dvjesto
Pokuao privui klijente koristei drugu metodu
Kupio mobilni telefon
Zamolio nekog drugog da obavi telefonske pozive
Ne znam
A
B
C
D
E
4. Da primijetite neto to bi moglo poveati uinkovitost vaega radnog mjesta, biste li:
Rekli svojim prijateljima kako ste sjajni
Priopili svoje ideje izravno nadreenom
Nastavili dalje i sami napravili promjene
Uzeli predah dok ideja ne nestane
Ne znam
A
B
C
D
E
5. Kako bi vas ljudi opisali?
Optimist i entuzijast
Oprezan i rezerviran
Priljiv i ugodan
Oputen i ne previe poduzetan
Ne znam
A
B
C
D
E
6. Prije nego to vam odobri kredit, banka trai da izradite poslovni plan. Vi ete...
Otii u drugu banku
Traiti novac koji vam je potreban od obitelji
Istraiti konkurenciju i potencijal trita
Staviti obiteljsku kuu pod hipoteku
Ne znam
A
B
C
D
E
Aktivnost 3(c)
Upitnik za sa-
moocjenjivanje

56 57
7. Upravo ste dobili ideju za posao to ete prvo uiniti?
Postaviti plou na vaa vrata
Poeti reklamirati proizvod
Istraiti potencijal trita
Traiti kredit od banke
Ne znam
A
B
C
D
E
8. Kako biste opisali svoje radne navike?
Radim od 9 do 17, od ponedjeljka do petka, i imam slobodan vikend
Oputen sam
Hektian sam
Radim na neemu dok ne zavrim
Ne znam
A
B
C
D
E
9. U petak potkraj dana primate veliku narudbu klijenta koja treba biti zavrena do ponedjeljka
ujutro. Znate da e trebati vremena za njezinu pripremu. to ete uiniti?
Objasniti da to ne moete napraviti
Zvati vaeg pomonika i povjeriti mu zadatak
Radit ete prekovremeno i zavriti narudbu do ponedjeljka
Proslijediti zahtjev svojemu efu
Ne znam
A
B
C
D
E
1. Poznajem samog sebe i znam to mogu uiniti
2. Kada vjerujem u neto, mogu uvjeriti druge u vrijednost istoga
3. Iako uzimam u obzir miljenje drugih ljudi, konanu odluku donosim
sam
4. Uivam se u cijelosti predati svemu to radim: uspjeno obavljen
posao donosi mi zadovoljstvo
5. Osjeam se dobro kad rukovodim drugim ljudima, ukljuujui kad im
govorim to trebaju raditi
6. Bojim se napornog i prekovremenog rada i vie volim raditi jednu po
jednu stvar
7. Neoekivane situacije smatram poticajnima,posebno kada znam to
radim
8. Vjerujem kako rad jaa moje sposobnosti
9. Za mene je novac dobar pokazatelj uspjeha
10. Teko mi je kad ne radim nita i mirno sjedim. Odgovornost za
obavljanje poslova daje mi energiju
11. Mogu raditi dugorone planove i ispunjavati svoje ciljeve i postii to
elim
12. Nikada ne razmiljam o obavljanju poslova na drukiji nain
DA NE
DIO B
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE

58 59
A B C D E
1 2 3 4 1 0
2 1 2 3 4 0
3 3 4 2 1 0
4 1 3 4 2 0
5 4 1 3 2 0
6 2 3 4 1 0
7 1 3 4 2 0
8 2 1 3 4 0
9 1 2 4 3 0
Ukupno 36-28: Imate poduzetniki duh. Nezavisni ste
i spremni prihvatiti odgovornost. Imate dobar osjeaj za
biznis i elite uspjeti.
Ukupno 27-20: Zainteresirani ste za poduzetnitvo.
Meutim, imate umjeren osjeaj za biznis. Jo uvijek
oklijevate i treba vam vremena za donoenje odluka.
Ukupno 19-10: Vie volite vrstu strukturu u kojoj
biste dobro radili i bili uinkoviti. Va poduzetniki duh nije
razvijen.
SUSTAV BODOVANJA
DIO A
1 DA
2 DA
3 DA
4 DA
5 DA
6 NE
7 DA
8 DA
9 NE
10 DA
11 DA
12 NE
DIO B
Ako je va odgovor DA:
izmeu sedam i devet puta: imate poduzetniki duh
izmeu est i etiri puta: imate samo umjeren interes za
poduzetnitvo
etiri puta i manje: vrlo slabo ste zainteresirani za poduzetnitvo
Prirunik
60 61
Poslovne ideje i mogunosti Prirunik
Aktivnost 1(a)
Stvaranje ideja
S partnerom imate 15 minuta da:
A. Smislite najmanje 10 naina za:
reklamiranje prodaje automobila;
utedu energije;
prikupljanje novca u humanitarne svrhe.
B. Nabrojite pet poslovnih djelatnosti koje:
bi zahtijevale koritenje nogu;
bi od vas zahtijevale putovanje;
bi zahtijevale upotrebu ljepila;
su postojale prije pedeset godina, ali danas vie ne postoje.
C. Zaokruite sve naslove u dnevnim novinama koji mogu predstavljati
poslovne mogunosti (pogledajte dijelove iz gospodarstva, kulture,
pisma urednitvu i gradske vijesti).
Sa susjednim parom za 10 minuta odaberite najbolja dva odgovora za
svaki A, B i C. Pridruite se drugom timu i za 5 minuta ponovite proces
dok ne ostanu samo dvije vee skupine.
U plenarnom dijelu te vee dvije skupine e:
1. predstaviti svoje odgovore, i
2. odabrati najboljih pet ideja koje su nastale za vrijeme vjebe.
Zadatak 1
Zadatak 2
Zadatak 3
1.
2.
Aktivnost 1(b)
Sunce koje sja
Zadatak 1
Individualan
rad
Napiite neku imenicu ili aktivnost iznad sunca, npr. vrt ili
igranje nogometa. Uz svaku od osam zraka sunca napiite naziv
aktivnosti koja se odnosi na odabranu rije (za vrt, primjerice,
to moe biti koenje trave, za igranje nogometa to moe biti
obiljeavanje igralita, i tako dalje).
Prirunik
62 63
Zadatak 2
Rad u
skupini
Pridruite se dvojici partnera. Usporedite svoja sunca i odaberite
najboljih osam ideja za razvoj male tvrtke. Pridruite se drugoj skupini,
ponovno odaberite osam najboljih ideja, i kad preostanu samo dvije
skupine, svaka, sa svojih osam najboljih ideja, neka napie kratke
reenice koje opisuju:
vrstu tvrtke ili sektor djelatnosti;
potencijalne kupce (tj. imate li informacije koje ukazuju hoe li ljudi
htjeti kupiti ponuene proizvode?);
konkurenciju (tj. prodaje li ve netko te proizvode i, ako prodaje,
zato bi umjesto od njih ljudi kupovali od vas?)
potrebna sredstva (tj. to smatrate potrebnim za proizvodnju robe i
kako e klijenti saznati za novo poduzee?).
U plenarnom dijelu raspravljajte i odaberite zajedno najboljih pet
poslovnih ideja.
Zadatak 3
Plenarni rad
Aktivnost 1 (c)
Drutvena igra
Priprema
Prodavaonica sportske opreme raspisala je nagradni natjeaj za
najbolju novu drutvenu igru na otvorenom/zatvorenom prostoru.
Da bi osvojila prvu nagradu, igra treba biti zanimljiva i enama i
mukarcima, ljudima razliite dobi, i treba biti odgovarajua za
igranje u postojeim sportskim objektima (npr. kolske i druge
sportske dvorane). Od vas se trai da u dvije skupine obavite tri
dolje opisana zadatka:
Prije proizvodnje robe ili pruanja usluga kljuno je istraiti:
obiljeja ciljne skupine;
proizvode koje ciljna skupina eli.
Takoer istraite niz opcija kako biste donijeli odluku o novoj igri
koju treba predloiti:
razmotrite varijacije postojeih igara;
pitajte starije lanove obitelji ili odrasle koje poznajete koje igre
su igrali kada su bili mladi;
pokuajte pronai informacije o igrama koje su se igrale u
prolosti.
Na temelju toga istraivanja trebat ete pripremiti pisani prijedlog
(na jednoj stranici) o igri, u kojoj e biti saeto sljedee:
naziv igre i oprema potrebna za igranje;
igralite i oznake;
broj igraa i njihove pozicije;
kako se igra i boduje igra;
pravila igre;
sva neophodna zatitna odjea i oprema.
Zadatak 1
Istraivanje i
razvoj
Prirunik
64 65
Zadatak 2
Marketinki
plan i strategija
formiranja cijena
Zadatak 3
Izbor
najbolje igre
Kad je proizvod identiciran, morat ete izraditi marketinki plan za
njegovu promociju.
Marketing podrazumijeva odluivanje o vrsti promotivne strategije
koju elite koristiti, kako i gdje e se proizvod prodavati i po kojoj
cijeni. Formiranje cijena podrazumijeva obraun trokova proizvodnje i
prodaje igre, plus prot.
U plenarnom dijelu svaka skupina e objasniti obiljeja igre. Najbolja
igra e biti proglaena pobjednikom veinom glasova.
Aktivnost 2
Zadatak 1
Pronalaenje
i istraivanje
informacija
U malim skupinama od tri ili etiri sudionika bit e vam dodijeljen
jedan od dolje navedenih sluajeva. Zajedno sa svojim
partnerima trebate identicirati to va sluaj zahtijeva i navesti
imena, adrese, brojeve telefona itd. relevantnih kontakata i
agencija za podrku. Na raspolaganju imate telefonske imenike i
popise javnih i privatnih slubi. Imate 20 minuta na raspolaganju
za provoenje toga istraivanja. Upamtite kako e od vas biti
traeno podnoenje izvjetaja u plenarnom dijelu.
Rua ima 16 godina i upravo se preselila sa svojom obitelji u
novi grad. Dobra je koarkaica i razoarana je to naputa
svoj koarkaki klub. eli nai novi tim, a istovremeno je
zainteresirana za iskuavanje i u drugim sportovima. Kome se
Rua moe obratiti za pomo?
Marijana ima 60 godina. Imala je nesreu i slomila je nogu.
Ima problema s voenjem domainstva jer sva njezina rodbina
ivi u inozemstvu. Kome se moe obratiti za pomo i koju vrstu
podrke bi mogla dobiti?
Ivan ima 19 godina i radi, ali ne voli svoj posao. eli ga
promijeniti, ali nije siguran koja vrsta posla bi mu najvie
odgovarala. Dajte mu neki savjet.
Lucija je samohrana majka i ima jednog sina, Borisa. Boris je
sada u etvrtom razredu i ima problema s matematikom. Lucija
mu ne moe pomoi, jer radi cijeli dan i ne voli matematiku. eli
osigurati Borisu dodatnu pomo. Tko to moe osigurati i koliko
bi to kotalo?
Martina eli pokloniti svojim roditeljima neto lijepo za njihovu
dvadesetu godinjicu braka. eli im uplatiti putovanje, ali nije
sigurna gdje, koliko dugo i koliko bi to kotalo. Dajte joj neke
prijedloge.
Sluajevi
Prirunik
66 67
IME OPIS BODOVI
Lokalna poslovna osoba
Vrlo cijenjena osoba u vaem susjedstvu
Osoba koja vam moe ponuditi honorarni posao
Osoba koja je vrlo popularna ili slavna
Bivi uitelj
Osoba koja vam moe dati dobre savjete o mnogim
stvarima
Osoba, koja s vama nema veze, koja e vas uvijek
braniti
Osoba koja vam moe platiti obavljanje dodatnih
poslova
Roak (ili vrlo blizak prijatelj)
Zadatak 2
Inventar
mree
Svaki za sebe popunite donji obrazac. U prvom stupcu upiite
ime i prezime osobe koju znate i koja odgovara opisu. U rubrici
za bodovanje upiite 1 ako osobu dobro poznajete, 2 ako
znate osobu, ali on/ona ne zna dobro vas, ili 3 ako ne znate
osobu dobro, a osoba ne zna vas.
Pogledajte rezultate i nabrojite naine za poveanje broja korisnih
kontakata u vaoj mrei.
Napravite popis osoba koje znate ili koji su vam poznanici, i
navedite tko su i to rade, koje vrste informacija imaju, kako vam
mogu pomoi, itd. Zatim reorganizirajte popis prema najirim
kategorijama, primjerice traenje zaposlenja, osnivanje
poduzea, tehnika strunost, obrazovanje, itd.
Alternativa
Prirunik
IZVEDIVOST: ANALIZA TRITA

68 69
Analiza trita Prirunik
Aktivnost 1(a)
Istraivanje
trita
1. Na temelju prethodno utvrenih poslovnih ideja, od vaeg se tima
trai prikupljanje i organiziranje informacija navedenih u donjem
obrascu. Imate na raspolaganju niz sredstava istraivanja, kao
to su poslovni adresari, adrese i telefonski brojevi gospodarskih
i obrtnikih komora, udruga potroaa, kao i vau mreu.
2. Pomou brainstorminga razmiljajte o informacijama koje ve
imate o:
proizvodima koje treba prodati;
potencijalnim klijentima;
opremi i zalihama potrebnim za pokretanje poslovanja;
ljudskim resursima i strunim sposobnostima koje se trae za
voenje poslova;
razlozima za kupnju proizvoda;
potrebnoj lokaciji (u smislu okruenja, komunikacijskih veza,
ostalih usluga, itd.);
dobavljaima i glavnim konkurentima.
1. Planirajte proces prikupljanja informacija koje nedostaju:
isplanirajte zadatak za koji je odgovoran svaki lan tima,
odaberite najuinkovitiju metodu za prikupljanje informacija, gdje
se mogu dobiti i kada se to treba obaviti:
2. Organizirajte rezultate u vidu dokumenta u pisanoj formi, u
predloenom obrascu. To e biti prezentirano u plenarnom dijelu.
1.
2.
3.
4.
ANALIZA TRITA
Demografski podaci
Klijenti prema starosnoj dobi, spolu, geografskoj
lokaciji i prihodima.
Trendovi
Veliina trita i nain na koji e se vjerojatno
mijenjati ubudue;
Postotak trita koji treba biti opsluen;
Mogunosti i prijetnje unutar trita;
imbenici koji utjeu na trite (npr.
tehnologija, dizajn).
Lokacija
Opiite na koji nain lokacija jami uspjeh tvrtke.
Marketinke i promotivne strategije
Koja sredstva bi bila izdvojena za marketing i
reklamiranje?
Koji su ciljevi marketinke i promotivne
kampanje?
Dobavljai i distribucija
Tko e vam biti dobavlja opreme i materijala
za tvrtku i na koji nain e distribucija biti
organizirana.
Konkurencija
Identicirajte konkurenciju i to njezini klijenti
misle o njezinim proizvodima i uslugama;
Napravite procjenu udjela trita u postocima
koje opsluuje konkurencija;
Identicirajte trendove i imbenike koji utjeu
na trini udio.
Komparativna prednost
Opiite obiljeja po kojima se izdvajaju proizvodi/
usluge (npr. cijena, kvaliteta, lokacija, isporuka) i
razlikuju od onih konkurencije.
Proraun
Kako ete platiti potrebnu opremu/materijale?
Koliki je iznos reijskih trokova (zakup/najam,
telefon, elektrina energija)?
Imate li pristup bilo kojim sredstvima ili ete
trebati nai novac na drugom mjestu?
Koliko oekujete zaraditi od bavljenja
poslovnom djelatnosti?
VANA NAPOMENA: Moe se dogoditi da otkrijete kako za ideju ne postoji trite (bilo bi preskupo,
nitko ne bi bio zainteresiran, itd.) ili kako trebate promijeniti robu da bi se mogla prodati. Analiza trita
je sredstvo koje moete koristiti za utvrivanje hoe li poslovna ideja funkcionirati ili ne prije investiranja
vremena i novca u nju. Kako ete napredovati s planiranjem poslovanja, shvatit ete kako ete se
morati povremeno vraati svojoj prvobitnoj ideji.
Prirunik

70 71
Aktivnost 1(b)
Proizvodnja
mirisnih svijea
Zadatak 1
Traenje i
organiziranje
informacija
Svrha vaeg poduzea je proizvodnja i prodaja mirisnih svijea.
U timu od etiri do pet sudionika morat ete istraiti sve mogue
naine proizvodnje mirisnih svijea bez upotrebe kemikalija i sloene
mehanizacije. Kad shvatite proces, trebat ete nabaviti opremu i
materijale i nai nain za kombiniranje sastojaka kako bi se izradio
proizvod koji e se moi prodati na tritu. Vodite evidenciju o
trokovima.
Morat ete organizirati cjelokupni proces proizvodnje: kupnju potrebne
opreme i materijala, donoenje odluke o mjestu obavljanja proizvodnje,
izgledu ambalae i etiketa na nalnom proizvodu, itd. Takoer ete
morati identicirati svoje klijente i utvrditi njihovu spremnost plaanja
vaeg proizvoda. Radi predodbe o razumnoj cijeni pogledajte cijene
mirisnih svijea u supermarketima.
Zadatak 2
Planiranje i
organiziranje
aktivnosti
PRIHOD PRORAUNSKI IZNOS
Financiranje
Sponzorstvo
Prihod od prodaje
Ukupan prihod
RASHODI PRORAUNSKI IZNOS
Materijali
Najam/zakup
Reklamiranje
Trokovi proizvodnje
Ukupni rashodi
Kad budete imali sve ulazne podatke o proizvodnji i trokovima,
morat ete odluiti gdje ete nai novac, koliko vremena ete
utroiti na izradu jedne svijee, koliki je va prot, i, konano,
utvrditi cijenu nalnoga proizvoda. Ne zaboravite na postojanje
konkurencije. Va proizvod e se morati razlikovati od drugih kako
biste privukli kupce. Koristite dolje navedene obrasce za pripremu
svojeg prorauna.
Zadatak 3
Trokovi i
formiranje
cijena
Prirunik

72 73
Zadatak 4
Prodaja
proizvoda
Doao je trenutak za prodaju vaeg proizvoda. Razmislite o moguim
nainima za njegovo reklamiranje (prospekti, prianje o proizvodu
prijateljima i obitelji kako bi novosti stigle do ire publike, reklamiranje
u novinama) i nainima distribuiranja nalnoga proizvoda (npr.
prodajna mjesta, kuna dostava).
Ovu vjebu treba koristiti ako skupina ima problema u osmiljavanju
poslovne ideje. Ona pomae sudionicima za prolazak kroz poslovanje,
od planiranja, preko proizvodnje do prodaje. Morate provjeriti mogu
li sudionici lako pronai informacije o procesu proizvodnje mirisnih
svijea. Ako te informacije nisu lako dostupne, moete se pozvati
na popis u donjem dijelu teksta koji e vam stvoriti predodbu o
potrebnome za proizvodnju mirisnih svijea.
Napomena za
predavaa
Ljevkasta posuda za topljenje i ulijevanje pelinjeg voska u
kalupe;
Termometar (vosak je zapaljiv ako je pregrijan maksimalna
temperatura je 1500 C);
Mali plamenik;
Kalupi od metala ili vrste plastike razliitih veliina (kao
alternativu moete koristiti posude od obojenog stakla ili alice);
Lopatica za uklanjanje vika voska, i tilji (komadi konopca);
Boje i aromatina ulja;
ist (ranirani) pelinji vosak (ako ga je teko nai, moete
koristiti komade voska obinih bijelih svijea);
Materijali za ambalau i etiketiranje.
Topljeni vosak mijea se s bojom i aromatinim uljima i ulijeva
u kalupe s tiljem u sreditu. Kada se vosak stegne, svijea je
spremna za etiketiranje i pakiranje.
Prirunik
IZVEDIVOST: SREDSTVA

74 75
Sredstva Prirunik
Aktivnost 1
Usklaivanje
poslovnih
zadataka i
sposobnosti
1. U svojoj skupini razgovarajte i zapiite u lijevom stupcu donje
tablice sve aktivnosti koje trebaju biti obavljene za vau poslovnu
djelatnost. U sredinjem stupcu upiite treba li se zadatak
izvravati esto, povremeno ili rijetko.
2. U desnom stupcu svaki lan tima e bodovati vlastite
sposobnosti za obavljanje predvienog zadatka u skladu sa
sljedeom skalom:
A. Mogu izvriti ovaj zadatak vrlo dobro.
B. Mogu izvriti ovaj zadatak, ali ne tako dobro.
C. Ne mogu izvriti ovaj zadatak.
1.
2.
POSLOVNI ZADATAK VREMENSKI OKVIR INDIVIDUALNA OCJENA
1.
2.
3.
4.
5.
1. Zajedniki odluite za koji je zadatak/zadatke svaki lan
sposobniji i utvrdite plau za lanove koji e raditi u toj
djelatnosti.
1. Donesite odluku to treba uiniti sa zadacima koje nijedan lan
tima nije u stanju izvriti. Hoete li morati zaposliti nekoga za
njihovo odraivanje? Koliko bi to kotalo?
3.
4.
TROKOVI POKRETANJA
IZNOS TROKOVA
POKRETANJA
OPIS IZNOS
Licence, dozvole i
registracija
Provjerite kod lokalnih i dravnih tijela vlasti kolike su naknade za registraciju
tvrtke i za dobivanje trgovake dozvole i dozvole za obavljanje poslovne
djelatnosti.
Depoziti
Najam
Komunalne usluge
iznos koji se plaa prije otvaranja (ugovor o najmu)
provjerite prosjene trokove kod komunalnih poduzea (npr. voda, elektrina
energija, telefon)
Gradnja,
renoviranje
Pitajte lokalno graevinsko poduzee koliko bi kotalo renoviranje ili izgradnja
poslovnog prostora.
Instalacije i oprema provjerite u lokalnim prodavaonicama kolika je cijena instalacija
za proizvodnu opremu i materijale provjerite cijene kod lokalnih dobavljaa
Honorari Ukljuuju naknade za knjigovodstvene usluge, pravne usluge i za graevinske
inenjere. Raspitajte se o okvirnim cijenama usluga.
Osiguranje Zatraite procjenu od osiguravajuih drutava.
Vozila Provjerite cijene novih i rabljenih vozila (ne zaboravite u raun dobiti i gubitka
ukljuiti trokove goriva, osiguranja i odravanja).
Trokovi otvaranja
Reklamiranje
Plae
Zalihe
Ostalo
Promotivne aktivnosti za otvaranje poduzea (reklame, prospekti, itd.).
Plae su utvrene u ugovorima o radu. Ako nemate predodbu o plaama,
pitajte svog predavaa.
Za ured, sredstva za ienje, itd.
Ukljuuje iznos za nepredviene trokove
Inventar za
otvaranje
Oprema i potrona roba neophodna za otvaranje tvrtke.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Aktivnost 2a
Trokovi
pokretanja
poslovanja i raun
dobiti i gubitka
1. U vaoj skupini utvrdite i obraunajte sve trokove vezane
za pokretanje poslovanja koristei donji obrazac. Navedeni
obrazac daje opis svake stavke i prijedlog gdje pronai
potrebne informacije.
1.
Prirunik

76 77
RAUN DOBITI I GUBITKA
OPIS IZNOS
Ukupni promet Iznos prihoda ostvarenog iz poslovanja.
Iznos koji se tu evidentira je ukupan promet, minus svaki povrat
proizvoda ili odobreni popusti.
Cijena robe
Bruto prot
Trokovi izravno povezani s izradom proizvoda. Trokovi ukljuuju
materijale kupljene od dobavljaa, kao i sve interne trokove nastale u
procesu proizvodnje ili pruanja usluga.
Bruto prot se dobiva odbijanjem cijene prodane robe od prihoda od
prodaje. Ne ukljuuje trokove poslovanja ili poreze na prihod. (1
minus 2)
Trokovi poslovanja
Plae
Trokovi promocije
Trokovi reklamiranja
Ostali trokovi
Zakup/najam
Komunalije
Amortizacija
Pogonski trokovi
Dnevni trokovi koje snosi tvrtka:
Plae koje se isplauju zaposlenima.
Trokovi promocije ukljuuju uzorke proizvoda i besplatne primjerke
koji se koriste za promociju proizvoda.
Svi trokovi stvaranja i objavljivanja tiskane ili multimedijalne reklame.
Ostali trokovi u vezi s prodajom proizvoda. Mogu ukljuivati putne
trokove, najam opreme i razne trokove tiskanja.
Naknade koje se plaaju za zakup ili unajmljivanje uredskog ili
proizvodnog prostora.
Trokovi elektrine energije, telefona, vode, itd.
Amortizacija je godinji troak kojim se uzima u obzir gubitak
vrijednosti opreme koja se koristi u obavljanju poslovne djelatnosti.
Trokovi koji ne spadaju ni u jednu kategoriju. Ova vrsta trokova
moe obuhvaati osiguranje, uredske zalihe ili usluge ienja.
OPIS IZNOS
Ukupni trokovi Iznos svih trokova, bez poreza.
Neto prihod
(prije poreza)
Iznos koji poduzee zaradi prije plaanja poreza. Do njega se dolazi
oduzimanjem ukupnih trokova poslovanja od bruto dobiti.
Porezi Iznos poreza koji se plaa sredinjim ili lokalnim dravnim organima.
Neto prihod Iznos koji ostaje tvrtki nakon plaanja poreza. (5 minus 6)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
1. Pripremite raun dobiti i gubitka za prvu godinu rada (realni
poslovni prihodi i rashodi razlika iskazuje neto dobit ili gubitak).
2.
Prirunik

78 79
Aktivnost 2b
Novogodinji
dobrotvorni bal
Vijee lokalne zajednice je zatrailo od vaeg tima izradu
plana, ukljuujui i proraun, za organizaciju novogodinjeg
dobrotvornog bala. Prethodnih godina na balu je bilo oko 1000
ljudi i bio je organiziran u lokalnom sportskom centru. Opinsko
vijee od toga dogaaja eli ostvariti dovoljan prihod (koji je
osloboen poreza) kako bi moglo kupiti vozilo hitne pomoi za
bolnicu.
Putem brainstorminga razmiljajte o vrsti aktivnosti koju biste
htjeli organizirati ples, lutrija, itd. Kad donesete odluku, ispitajte
i izraunajte sve trokove koji su ukljueni (ukljuujui zakup,
osoblje, hranu, pie, opremu i materijal). Takoer odluite kolika
e biti cijena ulaznica, hrane i pia kako biste osigurali dovoljno
sredstava za isplatu svih trokova, a da ipak preostane dovoljno
novca za kupnju vozila hitne pomoi (iju ete cijenu morati
saznati). Ne zaboravite kako svi predvieni trokovi moraju biti
realni i kako sa lanovima zajednice moete ugovoriti i donaciju
robe i usluga radi smanjenja ukupnih trokova.
1.
2.
PRORAUN OPIS IZNOS
1. Prihodi Iznos prihoda ostvarenog prodajom ulaznica.
2. Trokovi
Plae
Promocija
Reklamiranje
Ostali trokovi
Najam/zakup
Reijski trokovi
Pogonski trokovi
Ukupni trokovi plaeni za organizaciju bala.
Plae za osobe koje rade na balu (npr. prodavai
ulaznica, konobari). Trebate provjeriti moete li
smanjiti tu stavku trokova tako to ete ljude uvjeriti
na volontiranje.
Pribor koji se koristi za promociju zbivanja.
Trokovi tiskanja reklamnog materijala.
Ostali trokovi u vezi s balom (orkestar, hrana, pie,
trokovi kopiranja ili razni tiskarski trokovi).
Naknade za zakup ili unajmljivanje plesne dvorane.
Trokovi grijanja, klimatizacije, struje, telefona, vode,
ako nisu ukljueni u cijenu najma/zakupa.
Mogu obuhvaati osiguranje, uredski materijal,
ienje, itd.
3. Bruto prihod
(prije poreza)
Ta brojka iskazuje iznos prihoda od dogaanja prije
plaanja poreza. Do nje se dolazi odbijanjem ukupnih
trokova poslovanja od bruto zarade (1 minus 2).
4. Porez Iznos poreza koji se plaa sredinjim ili lokalnim
dravnim tijelima (ako je bal osloboen poreza, taj iznos
je ravan nuli).
5. Neto prihod Novani iznos koji je bal realno ostvario (3 minus 4).
Predstavite svoj rad svim sudionicima u plenarnome dijelu
i usporedite ga s radom drugih timova. Mogu li se najbolje
karakteristike svih predstavljenih planova spojiti kako bi dobili
savreni dogaaj?
3.
1.
2.
3.
4.
5.
Prirunik
IZVEDIVOST: FINANCIRANJE

80 81
Financiranje Prirunik
Do sada bi trebali imati jasnu predodbu o potrebnom novcu za
pokretanje vlastitog posla. Imate 15 minuta na raspolaganju za
raspravu u vaoj skupini o pronalaenju novca za pokretanje svojih
aktivnosti. Za svaki utvreni izvor, odvagnite prednosti i nedostatke i
izvijestite sve polaznike o tome.
Aktivnost 1
Brainstorming
Izvori
fnanciranja
Aktivnost 2(a)
Ugovaranje
posla
Trebate ugovoriti posao s partnerom, bilo kao kupac, bilo kao
prodavatelj. Imate 10 minuta za ugovaranje i sklapanje posla. Ne
zaboravite zapisati njegove glavne uvjete (cijena, isporuka, itd.) i
staviti potpis i datum
Upute za prodavatelja
Upravo ste dobili novi posao koji predvia koritenje jako dobrog automobila i morate prodati
svoj stari automobil. Nije vam ao to ostajete bez starog auta: nije bio ba dobar, proizveden
je u ogranienoj seriji i ne odgovara vie vaim potrebama.
Testirali ste ispravnost vozila i automobil se nije pokazao dobrim, tako da ne oekujete kako
ete dobiti mnogo za njega. Sve to dobijete je premija i urite osloboditi prostor u garai.
Upute za kupca
Vi ste ljubitelj automobila koji prati sve asopise o automobilima. uli ste kako je odreeni
model postao predmet vrijedan panje kolekcionara i odluili ste ga kupiti po mogunosti od
nekoga tko jo ne zna kako posjeduje muzejski primjerak. Morate brzo reagirati, jer to ete
vie ekati vea je vjerojatnost da e se vijest prouti i cijena poeti rasti.
Spremni ste platiti prilinu svotu, jer je proizveden u ogranienoj seriji i moe postati vrlo
vrijedan. Ne predstavlja vam problem je li automobil u voznom stanju, jer ga planirate
restaurirati. Naknadno ete odluiti o posjedovanju certikata.
Prirunik

82 83
Aktivnost 2(b)
Trokuti
U skupinama od etiri do pet sudionika i uz praenje promatraa, koji
e biti odabran unutar skupine, trebate olovkom nacrtati pravokutni
trokut visine 15 cm ija je osnovica 10 cm. Unutranjost trokuta je
plava sa crvenim vanjskim crtama. Oznaite olovkom svaki kut kao
A, B i C.
Za izvoenje te aktivnosti potreban vam je bijeli papir, ravnalo, crveni
omaster, plavi omaster i olovka. S obzirom da e svakoj od skupina
nedostajati jedan predmet koje trebaju koristiti, morate imenovati
pregovaraa koji e jedini smjeti razmijeniti predmet koji nedostaje.
Za ovaj zadatak imate 15 minuta na raspolaganju.
Uputa
promatraa
Jesu li lanovi skupine radili timski na zadatku?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Je li netko dominirao skupinom?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Je li se netko povukao i nije dao svoj doprinos? Zbog ega?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Je li skupina naila na neke probleme? Kako su ih rijeili?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Koliko dobro je pregovara obavio svoj posao? Je li itko
pomogao pregovarau?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Koliko je precizan nalni proizvod?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Koliko dobro je skupina suraivala?
..................................................................................................
..................................................................................................
..................................................................................................
Prirunik

84 85
Aktivnost 3
Podmirivanje
trokova
Ova aktivnost je fokusirana na upravljanje prihodima i rashodima
kuanstva. Va tim e odluiti o sastavu vae obitelji. Od
blagajnika ete dobiti ksni novani iznos koji predstavlja godinji
prihod vaeg kuanstva, iskazan u jedinicama valute. Morat ete
odabrati jedan glavni i dva manja cilja s donjeg popisa. Za vrijeme
aktivnosti, od vaeg e tima biti zatraeno da odaberu kartice
ivotnih trokova i porezne kartice, najvie po dvije od svake vrste
kartice. Te kartice mogu imati pozitivan ili negativan uinak na
proraun vae obitelji.
Proirenje kue (u vrijednosti od 8.000 jedinica valute)
Kupovina automobila ili traktora (u vrijednosti od 3.000 jedinica
valute)
Podizanje uteevine iz banke (u iznosu 3.000-4.000 jedinica
valute) za plaanje kolovanja djece
Preureenje kue (vrijednost 10.000 jedinica valute)
Kupovina TV aparata (300 jedinica valute)
Plaanje teaja stranog jezika za djecu (200 jedinica valute po
djetetu)
Kupovina novog glazbenog sustava (500 jedinica valute)
Preureenje vrta (400 jedinica valute)
Glavni ciljevi
Manji ciljevi
1.
Godinji trokovi
TROKOVI PO OBITELJI PO UZDRAVANOJ OSOBI
Najam/zakup 1.200
Hrana 200
Automobil/gorivo/putni trokovi 700
Komunalije 300
Odjea/obua 100
Neplanirani trokovi 300
Poinjete sa saldom na raunu banke od 1.500 jedinica
valute. S godinjim prihodom pokrivate potrebe obitelji
(prema gornjoj tablici), plaate poreze i trokove ivota. Ne
moete dopustiti minus na raunu, ali postoji dostupan sustav
kratkoronih kredita, s kamatnom stopom i naknadom za
zahtjev za odobrenje kredita.
Po isteku godine dana morat ete provjeriti: a) jeste li ostvarili
sve svoje ciljeve, b) imate li ikakve nepodmirene dugove kod
banke ili porezne uprave i c) imate li ikakvu uteevinu
2.
3.
Prirunik

86 87
Upute za
blagajnika
Obraun
godinjeg prihoda
Kao blagajnik, vi ete:
platiti svakoj obitelji njezin godinji prihod u gotovini, obraunat
sukladno broju uzdravanih osoba;
provjeriti unosi li svako kuanstvo tone iznose u svoje knjige; i
unoviti iznose koje plaa svako kuanstvo za kartice ivotnih
trokova i za glavne i manje ciljeve.
1.
3.
2.
Bez uzdravanih osoba 5.000 jedinica valute 2 uzdravane osobe 5.700 jedinica valute
Jedna uzdravana osoba 5.400 jedinica Valute 3 uzdravane osobe 6.000 jedinica valute
Obiteljski dodatak za svako dijete kolskog uzrasta iznosi 150 jedinica
valute godinje.
Ljetovanje za djecu (300 jedinica valute).
Popravak kuanskih aparata (200 jedinica valute).
Frizer (50 jedinica valute).
Putovanje u posjet tetki Marti koja je bolesna (350 jedinica valute).
Nagrada na lutriji (200 jedinica valute).
Prodaja djedovog sata (300 jedinica valute).
Pozajmica vaem bratu (500 jedinica valute).
Kartice ivotnih
trokova
Kao slubenik porezne uprave, morat ete voditi rauna da svaka
obitelj dobije dvije porezne kartice. Prema stanju na karticama, vi
ete isplatiti ili naplatiti odgovarajue iznose.
Koristite svoje diskrecijsko pravo u davanju obiteljima odreenog
vremena za izradu vlastitih obrauna.
Upute za
slubenika
porezne uprave
Porezne kartice
REFUNDACIJA RAUNI
950 jedinica valute 350 jedinica valute
Upute za
slubenika
kreditnog odjela
Kao slubenik kreditnog odjela vi ete:
1. obraditi zahtjeve za odobrenjem kredita,
2. voditi evidenciju o obiteljima koje duguju novac,
3. obraunati ukupne iznose koji trebaju biti plaeni, s
kamatama i naknadama,
4. voditi rauna da krediti budu otplaeni na vrijeme.
VISINA KREDITA KAMATNE STOPE
500 jedinica valute 2%, s otplatom od 3 mjeseca
1.000 jedinica valute 3,5%, s otplatom od 6 mjeseci
1.500 jedinica valute 4,5%, s otplatom od 8 mjeseci
2.000 jedinica valute 5%, s otplatom od 12 mjeseci
Sustav mikrokredita:
Prirunik

88 89
Prirunik Planiranje poslovanja
Ovaj obrazac predstavlja saetak razliitih dijelova poslovnoga plana.
Pregledajte svaki dio i prikupite informacije koje su vam potrebne. Ve
imate sve elemente za izradu nacrta plana od toke 1 do toke 4 iz
prethodnih vjebi.
Aktivnost 1
Planiranje
poslovanja
Naslovnica i saetak
Naslovnica treba sadravati naziv tvrtke, imena vlasnika i podatke za kontakt. Sadraj
bi trebao jasno izraavati viziju tvrtke i njezinu strukturu. Takoer bi trebao identicirati
proizvode i usluge, trine mogunosti i svrhu poslovanja u prvih nekoliko godina djelovanja.
Ako se plan trai radi odobrenja kredita, saetak bi takoer trebao sadravati iznos koji se
trai, predvienu namjenu sredstava i koliko e tvrtka biti uspjena u provoenju planiranih
aktivnosti.
Opis tvrtke
U tom dijelu su ope informacije o tvrtki i njezinim komparativnim prednostima.
Komparativne prednosti odnose se na dobre strane proizvoda u odnosu na konkurenciju
(npr. usluge, isporuka i lokacija).
Opis tvrtke trebao bi sadravati naziv i vrstu poslovne djelatnosti (proizvodnja, usluge, itd.),
kratak opis onoga ime se tvrtka bavi, cijene i distribucije proizvoda/usluga te naina na koji
je strukturiran proces poslovanja
1.
2.
Analiza trita
Ovaj dio treba:
denirati proizvod na precizniji nain;
identicirati postojee klijente i njihove znaajke;
izmjeriti potencijal trita:
odabrati najbolje sredstvo za konkurentnost na tritu (npr. metode prodaje, komunikacije
i marketinke metode, distributivne mree).
U tu svrhu, niz ljudi moe pomoi u osiguravanju informacija. Na primjer:
umirovljeni radnici koji su radili u slinoj djelatnosti;
lokalni strunjaci;
klijenti i dobavljai poduzea koji rade u istoj ili slinoj domeni.
Menadment plan
Ovaj dio poslovnog plana bavi se strukturom menadmenta tvrtke. Takoer treba ukazati na
mogunost angamana trinih strunjaka (npr. pravni savjetnici, knjigovodstvene usluge).
Dio o kadrovima opisuje uloge i odgovornosti osoblja, kao i razliite poslove za svakodnevno
funkcioniranje tvrtke. U dijelu o funkcioniranju opisuje se nain proizvodnje i distribucije roba
i usluga.
Marketinki plan
............................................................................................................................................
............................................................................................................................................
Financijski plan
............................................................................................................................................
.............................................................................................................................................
3.
4.
5.
6.
Prirunik

90 91
Aktivnost 2
Marketing
Zadatak 1
Izrada marke-
tinkog plana
Radei u malim skupinama, razmiljajte o izradi plana za vau
poslovnu ideju ili javni dogaaj (to moe biti, primjerice, dobrotvorni
bal, nagradni natjeaj, kazalina predstava). U vaem planu, razmotrite
sljedee toke:
Proizvod ili usluga i potrebe potroaa koje zadovoljava.
Denirajte potencijalne potroae (ne zaboravite na postojanje
razliitih klijenata s razliitim potrebama).
Koliko su potencijalni klijenti spremni platiti za va proizvod ili
uslugu?
Kako znate da su spremni toliko platiti? Kolike su cijene kod
konkurencije?
Koje druge imbenike treba razmotriti pri utvrivanju cijene?
Gdje je najbolje mjesto i koja je metoda prodaje najbolja za
pridobivanje potencijalnih kupaca i ostvarenje najvie mogue razine
prometa?
Postoji li potreba za vie od jednog mjesta za opsluivanje potreba
potencijalnih klijenata?
Proizvod
Cijena
Mjesto
Mogue je istodobno koristiti etiri metode promocije:
Reklamiranje (broure i katalozi);
Javno oglaavanje (npr. priopenja za medije, usmena
predaja, tj. da kaete vaim prijateljima da kau svojim
prijateljima i znancima);
Osobna prodaja;
Promotivna prodaja (kupi jedan, dobije drugi besplatno,
itd.).
Koje vrste i sredstva promocije su najprimjereniji vaem biznisu,
s obzirom na proizvod, mjesto i potencijalne kupce?
Kad donesete odluku o sve etiri gore navedene stavke i utvrdite
plan, trebate izraditi proraun sa cijenama stavki deniranih u
Zadatku 1. Mogua je potreba revizije ve donesenih odluka radi
osiguranja nancijske dosljednosti vaega plana.
Promocija
Zadatak 2
1.
2.
3.
4.
Prirunik

92 93
Aktivnost 3
Izrada
fnancijskog
plana
Zadatak 1
U vaem timu napravite pregled analize trita za vau poslovnu
djelatnost. Moda ete htjeti aurirati ili izmijeniti neto na temelju
iskustva koje ste stekli. Ne zaboravite obraunati sve trokove koji su
ukljueni (kupnja opreme, proizvodnja materijala, plae, zakup/najam,
komunalne usluge, naknade i porezi, reklamiranje, itd.) i prihode
(promet).
Donja tablica ilustrira komponente nancijskoga plana. Moete ih
koristiti u pripremi obrauna za svaku stavku, kao i zbirnu tablicu.
OPIS
Osobno nancijsko izvjee Ukupan prihod, ukupni rashodi i ukupna gotovina koju ste investirali u
poslovanje. Ako traite zajam za pokretanje ili irenje svoje poslovne
djelatnosti, nuan je izvjetaj o vaoj kreditnoj povijesti.
Raun dobiti i gubitka Vaa najbolja procjena (zasnovana na istraivanju trita) rezultata po-
slovanja tijekom odreenog razdoblja (prihodi i rashodi). Ne zaboravite
da banke trae projekciju rauna dobiti i gubitka za jednu do dvije go-
dine, koja prikazuje kako e djelatnost s vremenom postati protabilna.
Analiza toke pokria Analiza toke pokria promatra odnos izmeu prometa i trokova radi
utvrivanja koliko je proizvoda potrebno da bi se dostigla toka pokria
(razina gdje prihodi iz poslovanja pokrivaju trokove). Kad utvrdite tu
toku, moete izraunati obujam prometa koji je neophodan za ostva-
rivanje prota.
Kapitalna oprema Inventar cjelokupne opreme i materijala i trokova nunih za voenje
poslovne djelatnosti.
Projekcija novanog tijeka Novani tijek prikazuje kada gotovina (prihod) dolazi u tvrtku i kako i
kada tvrtka plaa svoje trokove.
Novani tijek takoer pomae da se predvidi koliko e novca biti neop-
hodno za pokretanje i funkcioniranje tvrtke.
Projekcija bilance stanja Ukupna sredstva poslovanja i ukupne obveze plus ukupni kapital u odre-
enom vremenskom trenutku.
Sredstva poslovanja su, primjerice, gotovina, inventar i kapitalna opre-
ma. Obveze su ukupna novana sredstva koja tvrtka duguje (drugim
subjektima, kao to su investitori, bankari, itd.). Ukupni kapital je kapital
koji osiguravaju investitori i zadrani prihodi iz djelatnosti.
1.
4.
6.
2.
3.
5.
Kada popunite svoju zbirnu bilancu stanja, analizirajte koliko e vam
novca trebati za poslovnu djelatnost tijekom prve godine djelovanja
(ne zaboravite ukljuiti u obraun i vau vlastitu plau) i razliite
dostupne nancijske opcije (npr. osobne, obiteljske, bankarske).
Imajte na umu da, ako trebate uzeti kredit tj. zajam, on mora biti
otplaen s kamatama (obraun kamate treba biti ukljuen u plan).
Zadatak 2
GLOSAR POSLOVNIH POJMOVA

94 95
Dodatak 1
Dodatak 3 Glosar poslovnih pojmova
Neke od rijei koje se koriste u samozapoljavanju i pokretanju
poslovne djelatnosti nije lako razumjeti. Da biste bolje razumjeli glavne
poslovne pojmove, proite kroz popis rijei i denicija te oznaite one
koje su vam ve poznate.
Aktiva
Sva imovina kojoj je vlasnik neko trgovako drutvo ili fzika
osoba. Aktiva ukljuuje novac, zemljite, objekte, investicije,
inventar, automobile, kamione i ostale vrijednosti.
Amortizacija
Smanjenje vrijednosti opreme tijekom vremena.
Bilanca
Izvjetaj o fnancijskoj situaciji neke tvrtke koji navodi popis
sredstava, obveza i kapitala u odreenom vremenskom
trenutku.
Fiksni trokovi
Trokovi koji ne variraju u znaajnoj mjeri u ovisnosti o obujmu
proizvodnje. Primjer za to su plae zaposlenih. (Vidjeti takoer
VARIJABILNI TROKOVI)
Formiranje cijene
Odreivanje prodajne cijene proizvoda ili usluge.
Granini trokovi
Dodatni trokovi vezani za proizvodnju dodatne jedinice
proizvoda.
Istraivanje trita
Prikupljanje i analiza informacija o klijentima, konkurenciji i
marketinkim strategijama. Poduzetnici koriste istraivanje
trita radi odreivanja odrivosti nove tvrtke, provjeru interesa
za nove proizvode ili usluge, unapreenje svoje poslovne
djelatnosti i razvijanje strategije za konkurentnost. Drugim
rijeima, istraivanje trita omoguuje tvrtkama donoenje
odluka koje im omoguavaju veu osjetljivost o potrebama
klijenata i poveanje profta.
Knjigovodstvo
Proces evidentiranja poslovnih transakcija u poslovnim
knjigama.
Kolateral
Imovina koju je poduzetnik voljan ponuditi radi osiguranja
kredita. Kue, automobili, nekretnine ili oprema su primjeri
imovine koja se moe koristiti kao kolateral.
Kredit za mala poduzea
Kredit za mala poduzea je novac koji se daje na zajam
nekoj osobi za pokretanje ili voenje male tvrtke. Taj izraz
takoer koriste kreditne institucije za opisivanje kredita koji se
odobravaju osobama koje imaju male tvrtke.
Maloprodaja
Direktna prodaja potroaima. I obrnuto, prodaja velikih
koliina preprodavaima radi daljnje prodaje je veletrgovinska
djelatnost.
Marketing
Proces privlaenja potencijalnih klijenata zainteresiranih za
proizvode i usluge tvrtke.
Partnerstvo
Pravni odnos dvoje ili vie osoba koji dijele odgovornost,
sredstva, proft i fnancijske obveze u pogledu poslovne
djelatnosti.
Poduzetnik
Svatko tko samostalno ostvaruje svoju zaradu u obliku
tvrtke, rada po ugovoru ili kao pripadnik slobodnog zanimanja.
Poetni kapital
Sredstva potrebna za pokretanje poslovne djelatnosti.
Poslovni plan
Dokument koji predstavlja saetak operativnih i fnancijskih
ciljeva poslovne djelatnosti i sadri detaljan plan i proraun
koji prikazuju nain na koji e ciljevi biti ispunjeni. Poslovni
plan takoer sadri detaljne fnancijske prognoze o rezultatima
poslovanja te marketinki plan.
Promocija
Openito uzevi, promocija je komunikacija s potencijalnim
klijentima kako bi se na njih utjecalo da kupuju proizvode ili
usluge poduzea. Promocija ukljuuje sve dostupne metode za
upoznavanje klijenata s proizvodom kako bi ga htjeli kupiti.
Proraun
Plan izraen fnancijskim terminima, npr. koliko je novca
potrebno za voenje poslovne djelatnosti i koliko novca e biti
zaraeno.
Reklamiranje
Pokuaj utjecanja na potroako ponaanje klijenata
osiguravanjem uvjerljivih poruka za prodaju proizvoda i usluga.
Toka pokria
Razina poslovanja na kojoj prihod (dobit) tono odgovara
trokovima (rashodima).
Upravljanje novanim tijekom
Proces praenja, analize i prilagodbe tijeka fnancijskih
sredstava. Za mala poduzea najvaniji vid upravljanja novanim
tijekom je izbjegavanje nestaice gotovine, uslijed raskoraka
izmeu priljeva i odljeva.
Usluga klijentu
Sposobnost izlaenja u susret potrebama klijenata. Unapreenje
usluga za klijente obuhvaa uenje to je klijentu potrebno i
razvoj planova za uspostavljanje procesa po mjeri klijenata.
Varijabilni trokovi
Svaki troak koji se znaajno mijenja u ovisnosti o razini
proizvodnje. Primjer su trokovi materijala.
OBRAZAC PLANA PREDAVANJA

96 97
Dodatak 2
Dodatak 2 Obrazac plana predavanja
Lekcija 1
CILJ UENJA SADRAJ SREDSTVA OBUKE
1. Deniranje poj-
mova poduzee,
poduzetnici i
samozapolja-
vanje
Uvod (10 minuta)
Svrha radionice i segmenti
predavanja.
Ciljevi uenja, vjebe i zadaci uz
Lekciju 1.
Pogrene predodbe o poslovanju
(5 minuta)
Brainstorming s polaznicima
o najvanijim imbenicima
koji odvraaju mlade ljude od
pokretanja posla (vidjeti Sindrom
pokretanja posla).
Uvjeti (15 minuta)
Zamolite polaznike da na karticama
u boji napiu imena poznatih
poslovnih ljudi i ime se oni bave.
Osigurajte denicije najeih
poslovnih pojmova i objasnite
razlike i slinosti.
Pripremite prebacivaljku (tzv. ip-
chart) na kojoj ete navesti:
svrhu radionice i segmente
predavanja;
ciljeve uenja pojedinog
predavanja.
Pripremite prebacivaljku na kojoj
ete navesti zapreke pri pokretanju
vlastitog posla.
Pripremite primjerke vjebe Rjeite
rijei (treba zadati samo prvi
zadatak) i podijelite polaznicima za
rad u skupinama.
CILJ UENJA SADRAJ SREDSTVA OBUKE
2. Analiziranje
vlastitih vjetina i
stavova i njihova
usporedba s
poduzetnikim
znaajkama
Upoznavanje vlastitih mogunosti
(20 minuta)
Znaaj vjetina i stavova.
Kako ocijeniti vlastite kvalitete.
Poduzetnike znaajke.
Zavretak i zadatak (10 minuta)
Saimanje kljunih toaka uenja.
Zadajte zadatak.
Vjeba Bodujmo ih
Pripremite tri papira tzv. ip-charta
na kojima je naglaeno sljedee:
najvanije vjetine i stavovi u vezi
sa samozapoljavanjem;
kljune toke uenja odreenog
predavanja (vidjeti ciljeve).
zadatak (predmeti od ope
upotrebe, kod kue, na ulici,
u duanima, i razmiljanje o
promjenama na bolje za koje bi
ljudi bili spremni platiti).
Biljeke: Biljeke:
Biljeke: Biljeke:
Biljeke: Biljeke:
Biljeke:

Pokreni Svoj Posao Predavaci

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pokreni Svoj Posao Predavaci

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VODI ZA PREDAVAE I PRIRUNIK

Pokreni svoj posao

You might also like