Metodika nastave završni 20.01.2017.

godina

1. Pedagoške svrhe?
→ Pedagoške svrhe čine težnje, ciljevi i zadaci.
→ Pod pedagoškim svrhama i konkretnim ciljnim postignućima podrazumjevamo
nedvosmislenu, izričitu formulaciju očekivanih duhovnih i djelatnih promjena učenika pod
uticajem procesa učenje/poduka. Prije svega, te se promjene odnose na obrazovanje razuma,
emocija i volje učenika.

Težnje Ciljevi Zadaci

• Postavke kojima se • Preciznije izražavaju
obznanjuju edukacijska edukacijske težnje, tj.
htijenja za objektivno konkretnije preciziraju
važećim vrednotama puteve do objektivno
• Smjernice, putokazi, vizije važećih vrednota
obrazovno-odgojnog hoda • Usmjereni su na razvoj
• Intencionalni akti sposobnosti i znanja unutar
pedagoškog zahvata date profesije
objektivno važećih • Usmjereni su na
vrednota obrazovanje razuma,
• Dugoročne su ali u sebi emocija i volje
nose racionalno određen cilj • Usmjereni su na razvoj
• Primjerene su obrazovno- kulturnog identiteta
odgojnom sistemu • Usmjereni su na posebna
(ne pojedinačna!)
edukacijska postignuća
• Više ili manje su dugoročni
Primjer: Učenik bi trebao biti dobar Primjer: Razumijevanje razvoja i
stručnjak i dobar čovjek. kontinuiteta kulture.
• Sasvim su konkretne i
određene postavke
edukacijskih htijenja
• Ukazuju na ono što sve
treba uraditi da bi se neki
cilj dosegao
• Ukazuju na ono što bi
učenici mogli znati i bili
spremni učiniti nakon
njihovog uvida u nastavnu
temu ili nastavnu jedinicu
• Pedagoške svrhe kojima
su definirana kratkoročna
htijenja, učenja i
podučavanja
• Usmjereni su na
pojedinačna edukacijska
postignuća
Primjer: Učenik će biti sposoban
za očitavanje grafikona,
dijagrama, shema razvoja kulture.
2. Kakva je praktična vrijednost Bloomove taksonomije obrazovnih ciljeva?
Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva može se uzeti kao polazište za operativno definiranje
materijalnih zadataka nastave. Pomoću ove taksonomije zadaci se definiraju kao posve određene
tvrdnje kojima se ukazuje šta bi učenici mogli znati i bili spremni učiniti nakon uvida u neku
nastavnu temu i nastavnu jedinicu. Ova taksonomija primjenjiva je u bilo kojem području znanja
i u bilo kojem nastavnom predmetu.

3. Blomova taksonomija obrazovnih i odgojnih ciljeva:

→ znanje; shvaćanje; primjena; analiza; sinteza; i evalvacija.
Blomova taksonomija afektivnih ciljeva:
→ primjećivanje; reagiranje; usvajanje vrijednosti; organizacija; i karakterizacija.

4. Programirano učenje? (dopuniti)

Programirano učenje je učenje kojim se istovremeno određuje šta i kako će se učiti. U
programiranom učenju nastavni sadržaji se na poseban način logički struktuiraju i pretvaraju u
odgovarajuće korake, doze, porcijje ili kako se stručno kaže članke, čije sadržaje postupno i
samostalno učenici savlađuju. Najmanja logička cjelina programiranog materijala je članak koji
se sastoji iz sljedećih dijelova: informacije, zadatka , prostora za rješenje postavljenog
zadatka i povratne informacije.

5. Metoda nastavnog razgovora i diskusije? (tabela)

slušanje

RAZGOVOR razmišljane

govorenje

6. Didaktičke metode: metoda predavanja; metoda nastavnog razgovora i diskusije; metoda

tekstualnog komuniciranja; metoda pisanih radova.
7. Koja su čula najvažnija u metodi razgovora i diskusije?
● čulo za osobnost pošiljaoca;
● čulo za sadržaj;
● čulo za odnos; i
● čulo za uticaj.

8. Vrste zadataka:
● zadaci dopunjavanja;
● zadaci alternativnog izbora;
● zadaci višestrukog izbora;
● zadaci sparivanja;
● zadaci višestrukog odgovora; i
● zadaci razvrstavanja.

9. Invidividualni i individualizirani oblik rada.

10. Metodička praksa