Muhammed M.

a'ravi

Naslov originala:
EL-HAJAT VE EL-MEVT

Sarajevo, 2008.

TA JE PO ETAK?
N ijedno pitanje meu ljudima nije izazvalo toliko raspra
va kao pitanje 7:ivota i smrti. Znanstvenici su se u to pitanje
uputali potpomaui se neutemeljenim tvrdnjama vie nego
u bilo kojem drugom podruju. Razlog n to jeste injenica
da smrt spada u onostrano (gajb), o emu znamo samo ono

to nam je ka7.ao Uzvieni. Poto su takve stvari nevidljive

ovjek ih ne moe u potpunosti poznavati ve mo7.e o njima
promiljati i iznositi svoje pretpostavke to ih ini predmetom
brojnih la7.i i neistina.
To je 7.nanstvenike oduvijek dovodilo u nejasnoe i ne
doumice pa ak i u proturjenosti. Neki od njih su zastupnici
teorije evolucije koja polazi od pretpostavke da ovjek potie
od majmuna!
Takvima emo postaviti nekoliko pitanja: "Ko vas je o
tome obavijestio?!" Mi ne poznajemo da knjige historije koje

nam pripovjcdaju dogaanja na svijetu od davnina biljee da

je postojao majmun koji se pretvorio u ovjeka!

Da li se samo jedan majmun pretvorio u ovjeka a nakon

toga su svi majmuni stali s preobrazbom? ta se ustvari desilo?

Da li se taj majmun preobrazio u ovjeka mukog ili 7.enskog

spola!? Ako se preobrazio u mukarca, onda je morao ie
znuti, a ako se pretvorio u ensko takoer je morao nestati ...
Gdje je dokaz na koji se pozivaju u svojim tvrdnjama?!
Danas su nauke uznapredovale a istraivanja se ra:wila
u svim podrujima toliko da je to neupon.:divo u odnosu na
prolost.
Tehnologija je postala karakteristika ovoga vremena. I
pored svega toga mi jo uvijek te ljude pozivamo da done
su dokaz koji e potvrditi njihovu tvrdnju rijeima: "Poka7.ite

nam kako se majmun preobrazio u ovjeka?!"

O pojavi takvih lanih tvrdnji Uzvieni Allah obavijestio
nas je u Svojoj asnoj Knjizi: "Ja nisam uzimao njih za svje
doke prilikom stvaranja nebesa i Zemlje ni neke od njih
prilikom stvaranja drugih i za pomagae nisam uzimao one
koji na krivi put upuuju." 1 (El- Keh f, 51)

Uzvieni Allah nas je obavijestio da e doi ljudi koji

upuuju na krivi put i govoriti o stvaranju nebesa i Zemlje,

stvaranju ovjeka i nainu na koji se to desilo. Cilj njihove
cjelokupne prie jeste dovoenje ljudi u zabludu. Oni nisu bili
svjedoci stvaranja nebesa i Zemlje niti su bili svjedoci prilikom
svoga stvaranja da bi o tome mogli argumentirano govoriti.
Ono do ega su doli ovi zalutali ljudi jeste tvrdnja da je
ovjek evoluirao iz majmuna. Pojava takvih ljudi potvrduje
vjerovanje. Da se kojim sluajem nisu pojavili i dovodili ljude
1

Pri prijevodu kur'anskih ajeta koristio sam prijevod oJ rahmctli Bsima Korku

ta. (prim. prev.)

u zabludu mogli bismo kazati: U zvieni Allah nam je u a

snom Kur'anu kazao da e se pojaviti ljudi koji e upuivati
druge na krivi put i Ja e govoriti kako su nebesa i zemlja
nastala na odreeni nain, Ja je ovjek nastao na neki Jrugi,
a oni se nisu pojavili. Stoga je njihova pojava nuna da bi se
potvrdilo vjerovanje u istinitost kur'ans ke poruke.

BESPLODNA RASPRAVA
Ljucli su se obreli u jednoj vrsti trivijalne filozofske raspra
ve za koju nisu imali nikakvih argumenata. To je rasprava koja
je uporediva s raspravom o pitanju ta je nastalo prvo: "jaje ili
koko"? Tema je potpuno besplodna i beskorisna ali je izazva
la pojavu brojnih filozofskih kola. Ljudima koji se zanimaju
ovakvom i slinim stvarima moemo kazati: Zato se bavite
tim sofizmom? Uzvieni Allah nam je olakao i ukazao nam
na poetak stvaranj a rijeima: "I od svega po par stvaramo da
biste vi razmislili! " (Ez-Zarijat, 49)
Putem ovoga ajeta U7.vieni Allah nas poduava da neto
moe postati jedino uz prisustvo muke i enske jedinke. Sto
ga moemo zakljuiti da ova besplodna rasprava i 7.nanstve
na besmislica, ako se to tako moe nazvati, ne vodi niemu.
Uzvieni Allah nas je obavijestio da je od svega po par.stvorio.
Shodno tome ako nema mujaka da oplodi jaje u
koi, jaje e ostati neplodno i nee nam nita dati.

ate ri ci ko

Volja Uzvienoga nalagala je Ja sc stvaranje dogodi u

nekoliko faza. Svaka faza pokazuje nadnaravnost Allahovog
stvaranja i Njegovu mo koj a nema granica. Adem, a.s., bio je
prvi stvoreni ovjek na to ukazuju rijei lhvicnog: "I kad

je melekima Gospodar tvoj rekao: 'Stvorit u ovjeka od

ilovae, pa kad mu savren oblik dam i ivot u nj udahnem
vi mu se poklonite."' (Sad, 7 1 -72)

To j<:, kako nam kazuj e Uzvieni, poetak stvaranja ovje

ka. Pored udahnu te due u Adema koja je dio bo7.anskoga ruha

u Ademovoj, a.s., k imi nalazilo se itavo njegovo potomstvo
do Sudnjega dana u njegovom stvorenom obliku koji je bio
do kraja precizan i na kome je Uzvieni A llah zapisao osobine
koj<:: e imati svaki ovjek. O tom stvaranju nas je Uzvieni
Allah obavijestio u asnom Kur'anu rijeima: "I kad je Gosp

odar tvoj iz kimi Ademovih sinova izveo potomstvo njiho

vo i zatraio od njih da posvjedoe protiv sebe: 'Zar ja nisam

Gospodar va?' oni su odgovarali: 'Jesi, mi svjedoimo'- i

to zato da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo

nita znali.' Ili da ne reknete: 'Nai preci su prije nas druge

Allahu ravnim smatrali, a mi smo pokoljenje poslije njih.
Zar e nas kazniti za ono to su laljivci inili?"' (El-A'raf,
1 72-1 73)
N d<.i ljudi e se pitati kakva je veza izmeu njih i Adema

nakon svih dugih stoljea koja ih dijele. Kazat emo im da se

u njima nalazi plamen Allahovog ruha udahnutog u Adema,

a.s., koji im je dao ivot. Kako? Zivot je poput neprekinutog
lanca koji se zavri onda kada se taj lanac prekine. N astali smo
kao rezultat ivljenja naega oca. O tac je "naslijedio" ivot iz
ivota koji je prethodio

ivota svoga oca i tako sve dok lanac

ivota ne doe do Adema, a. s. Da Adem nije postojao i bio iv

ne bi bilo ni njegove djece koja su "naslijedila" 7.ivot iz sitne

estice 7.ivota koja se nalazila u Ademovoj kimi. Ademova

djeca uzela su od njega 7.ivot i dala ga svojoj djeci. Tako je
tekao ivot s hodno vo lji U;wienog A llaha, koji j e doao do
nas, nae djece, unuka i koji e dolaziti generacijama ljudskog
roda do Sudnjega dana.

U PRE DVJENOSTI SE DESILO

OSVJEDO ENJ E
Uzvieni Allah je od svih l judi tra:i:io da posvjcdoe Nje
govo postojanje. To svjedoenje nije mimoilo bilo koga od
onih to su ivjeli prije kao ni bilo koga od onih to e :ivje
ti poslije. Da nije toga ovjek ne bi bio u stanju da pojmi i
prihvati vjerovanje u nevidljivi svijet na ijem vrhu sc nalazi
vjerovanje u boansko postojanje. Zato? Zato to l judski um
moe pojmiti ono to se i menuje rij eima samo na osnovu
osvjedoenja.
Ti ne poznaje znaenje rijei "brdo" sve dok ga ne viJi
i li se na njega popne. Ne poznaje znaenje rijei "jezero"
osim kada vidi jezero ili njegovu sliku. Uzvienog Allaha na
ovome svijetu nijedan ovjek nije vidio nitj Ga je ljudski ra
wm mogao pojmiti. Meutim, i pored toga kada se spomene
Allahovo ime ne nalazi tekoe

ll

spowaji njegovog znae

nja. U uvjerenju si Ja je On posjednik najvee moi i snage,

da te je stvorio, darovao ti blagodati i opskrbu. Kada se klanja

Allahu osjea zadovoljstvo koje i spunjava tvoje srce. Sve to

ukazuje da smo sc osvjedoili u postojanje Uzvienoga

ll

Svi

jetu dua prilikom stvaranja Adema, a.s. Stoga, znamo da On

postoji i da daruje egzistenciju svtm stvarima. To uvjerenje

nazivamo vjernika priroda.
Raamo se s prirodnom vjerom koja ispunjava naa srca i
due to nas pribliava U zvienom Stvoritelju. Prirodna vjera
prisutna je u svakom novoroenetu o emu nam je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svako novoroene se rada u prirodnoj
pravoj vjeri. Potom ga njegovi roditelji uine jevrejom, kraninom
ili vatropoklonikom. "


VIDOVI STVARANJA
Postoje etiri vida stvaranja:
1 . Stvaranje be7. prisustva mukarca i ene - Allahovo,
d.., direktno stvaranje bez prisustva vidljivih uzroka. Tako
je stvoren Adem, a.s.
2. Stvaranje od mukarca be7. prisustva ene. Tako je
stvorena hazreti Hava koja je stvorena od Ademovog rebra,
o

emu nam govori Kur'an: "O ljudi, bojte se Gospodara

svoga, Koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je drugu

njegovu stvorio. " (En-N isa, 1 )
. .

3 . Stvaranje posredstvom mukarca i ene koje s e odvija

uz volju Uzvienog Allah a a putem vidljivih uzroka. U ovom
sluaju uzroci su postojanje mukarca i ene. Meutim Alla
hova, d.., beskrajna mo nalagala je da materijalni uzroci
stvaranja ne rade sami, ve voljom Gospodara uuoka. Tako
se mukarac oeni :7.enom i budu prisutni materijalni uzroci
za zaee djeteta a da se pored svega toga zaee i raanje
ne desi, jer je volja Uzvienog Allaha iznad svih materijal nih
uzroka. Pogledajmo sljedee rijei Uzvienog: "Allahova vlast

je na nebesima i na Zemlji. On stvara ta hoe! On poklanja

ensku djecu kome hoe, a kome hoe- muku, ili im daje i

muku i ensku, a kog-a hoe, uini bez poroda; On, uistinu,

sve zna i sve moe." (E-ura, 49-50)
Iz navedenog ajeta saznajemo da se i pored prisustva
uzroka - mukarca i ene zaee i raanje deava iskljuivo
uz Boiju volju. Raanje i zaee nisu mehaniki procesi iji
su uzroci samo ljudski. Sve materijalne uzroke nadvisuje volja
Gospodara svih uzroka - U zvienog Allaha.
4. etvrti vid stvaranja predstavlja stvaranje Isa, a.s., sina
M erjeminog od ene bez prisustva mukarca.
U zvieni J\llah je l j udi m a odredi o dva ra7.doblja kroz koja

ljudi prolaze - ivot i smrt. I ivot i smrt su Allahova djela,

n

emu U 7.vieni kae: "Onaj Koji je dao smrt i ivot da hi

iskuao koji od vas e bolje postupati; On je Silni, Onaj Koji

prata." (El-M ul k, 2)
Svako od ovih razdoblja i ivot i smrt imaju svoje zakoni

tosti koj e nad njima vladaju. Te zakonitosti poznajemo samo

onoliko koliko nas je U zvieni putem objave obavijestio, a to
je posve malo. I pored te male koliine ?. nanja u stanju smo

donositi openite sudove o ivotu i smrti

Neki tvrde da u univerzumu postoji samo ono to smo

u stanju vidjeti u stanju budnosti i pored injenice da te iste
osobe svakodnevno bivaju usmrene i ponovo vraene u i
vot, prilikom spavanja. Oni prela7.e i?. 7.akonitosti :>:ivota u za
konitosti smr ti

jednoj sekundi, a da to ni ne prim j euju. O

tome Uzvieni kae: "Allah uzima due u asu njihove sm

rti, a i onih koji spavaju, pa zadrava one kojima je odredio

da umru, a ostavlja one druge do roka odredenog. To su,
zaista, dokazi za one koji razmiljaju." (Ez-Zumer, 42)

ZAKONI IVOTA I SMRTI

Kada ovjek spava prdazi iz jednoga stanj a u drugo u ko
jem vladaju drukije zakonitosti, dok u stanju budnosti potpa
da pod neke druge. On vidi materijalne stvari i obavlja ivotne
aktivnosti pomou razuma. ivi u vidljivom svijetu koga svi
poznajemo i u kojem uestvuje cjelokupno ovjeanstvo. Me
utim, kada zaspimo ulazimo u jedan drugi svijet koj i se ne
pokorava razumu, logici niti mora biti u skladu sa osjetilnim
stvarima na dunjaluku. U stanju sna i:dazimo iz ogranienja
vremena jer ovjek u snu gubi osjeaj za vrij eme. Kad ne bi
pribjegao sredstvima za raunanje i mjerenje vremena ili pri
rodnim pojavama kao to su dan i no, ne bi znao koliko je
vremena proveo u snu.
San ovjeka izvodi iz okvira ovoga svijeta i u stanju sna
ga ne osjea niti o njemu neto zna. Spava je potpuno odvo
jen od ovoga svijeta i deavanja u njemu kao i od zakonitosti
koje u svijetu vladaj u. ovjek vidi u snu dok su mu oni kapci
zatvoreni. Tri dok njegove noge nepomino lee na krevetu.
Pada sa vrha visokog brda i ne biva povrijeen. c:ovjek u snu
leti u zraku ili propadne u zemlju. Osjea, plae ili se smije
dok spava. U sluaju none more isputa strane glasove ili
pn.:straen ustaje iz sna. ovjek se u stanju sna ne pokorava

16

Muhammed M

a'ravl

zakonitostima razuma, logike niti zakonitostima koji nad nama

vladaj u u vidljivom svijetu. U koliko naprimjer kaete nekome
da ste u jednoj noi dvadeset puta otili u Ameriku, da li moe
da vas proglasi lacem? Naravno, da ne moe. Ukoliko neko
me kaete da ste u snu razgovarali sa osobama koje su odavno
mrtve, da li e vas neko smatrati lacem. Naravno, da nee.

KOJE S U TO ZAKONITO STI SNA

U trenuc ima sna kako smo ve spomenuli ovjek se po

korava zakonitostima do kojih ne moe doprijeti nauka. Lju

di su suglasni da ono to spava vidi u snu i7.lazi iz okvira

7.biljskih 7. ako n.itosti. Ma koliko se pretjerivalo i otilo daleko

u prepriavanju snova o tome se ne raspravlja jer pripada po

druju nera cionalnog.
Razliite kole psihologije pokuavale su pronai tuma
enje n ono to ljudi vide u snovima ali su sve doivjele ne

uspjeh, i pored svih uspjeha koje je postigla ps i hologija. Re

zultati psihologije u ovom podruju iste su pretpostavke i

nagadanja koja ne dola7.e do istine.
Znanost tvrdi da je maksimalan period rada ljudskoga
uma tokom sna svega 1 7 sekundi. Meutim, ovjek sanja i
katkad mu je potreban sat ili vie vremena da ispripovjeda
svoj san.
Taj prela7.ak iz jedne 7.akonitosti u drugu deava se svako
me od nas. Uzvieni Allah je iz milosti prema Svojim robovi
ma htio da znaju da ovjek priliko m spavanja prelazi u svijet

mrtvih a da mu u trenutku kada se probudi vraa njegovu

duu. Zato? Da bi ovjek znao da je mogu prelazak i7. jedne

uha".med a'ravl
M ,

zakonitos6 u drugu. Kada se kae da e na drugom svijetu

ivjeti vjeno znat emo da e se pokoravati drugim zakoni
tos6ma i neemo se udi6! K ako ovjek moe biti vjean? Jer
ivot na drugom svijetu ima svoje zakonitos6 koje se primje
njuju na ovjeka.
Dakle, prelazak svakoga od nas iz jedne zakonitosti u dru

gu deava se svake noi a da to ne osjeamo. Potom sc vraa

mo Allahovom, d.., moi u okvire prve zakonitos6 koja naJ
nama vlada u trenucima j ave.
Ne vjerujem da iko od onih koji se smatraju znalcima psi
hologije moe da nam objasni kakvim se zakonitostima poko
rava ovjek u trenucima sna, kako vidi u snu iako su mu oni
kapci zatvoreni, kako tri u snu a da se ne pomjera i7. svoga

kreveta, kako putuje a da ustvari ne naputa mjesto na kojem

lei?
Na kraju nam se namee 7.ak1j uak da ovjek posjeduje i
druge odlike koje ne poznajemo a koje rade u toku sna kao
i da postoje zakonitos6 koje ne po7.najemo a pomou kojih
ovjek prela7.i u druga stanja tokom svoga ivota.

i9
T

POCECI ZIVOTA
Mnogo je znanstvenika koji su na raz liite naine poku

avali da nam predstave poetke ivota. N eki su ka z ali da je

ivot po c::: o s jednodij skim organizmi ma te da sc potom

elija dijelila i razvijala sve dok ivi o rgani z mi nisu poprimili
sadanji oblik.

Odgovorit emo tim :manstvenicima tvrdnjom da ivot

dugujemo iskljuivo naem Stvoritelju. Samo nas Stvoritelj

neega moe obavijestiti o nainu kako je to neto nastalo.

U7.vieni Allah nas je obavij e stio Ja je s tvorio ovjeka od
ilovae. Savremena 7.nanost koj u je Uzvieni otkrio l judima
uspjela je potvrditi da je ilovaa supstanca koja sc sastoji od 1 8
elemenata. Znanost j e takoer potvrdila da sc svi ti elementi
nala7.e i u l judskom tijelu

Proccnat p risus tva tih elemenata sc::: ra: dikuje U nekim ti

.

jelima ima manje clje7.a, magnezijuma ili kalcijuma Kada to

.

ljudi potvrde savremenim analizama onda odlaze ljekaru i uzi

maju sreds tva koja e nadomjestiti te nedostatke. Meutim 1 8
elemenata ostaje prisutno

svakom tijelu. Uzvieni A llah nas

je obavijestio da je stvorio ovjeka od ilovae od blata ustaja

log o emu Uzvieni Allah kae: "I kad j e melekima Gospo

dar tvoj rekao: 'Stvorit u ovjeka od ilovae."' (Sad, 7 1 )

Muham.med M.
"I

kad Gospodar tvoj ree melekima: 'Ja u stvoriti

ovjeka od ilovae, od blata ustajalog. I kad mu dam lik i u

nj udahnem duu, vi mu se poklonite!"' (El-Hidr, 28-29)
Tako nam je Uzvieni AUah ukazao na elemente ljudskoga
tijela i fa7.e stvaranja. U zvieni je milostiv prema nama. Zbog
toga nam kada govori o stvarima koje se tiu nevidljivoga svi
jeta nudi druge vidljive stvari kako bi to bilo primjetnije za na
ra7.um.
Mi nismo bili svjedoci stvaranja, ali smo svakodnevno
svjedoci smrti koja je vidljiva. Ruenje bilo ega je radnja su
protna njegovoj izgradnji. K ada poinje graditi zgradu poi
nje s prvim spratom a zavrava s posljednjim. Kada je rui
poinje sa zadnjim spratom. Kada ide u Aleksandriju tvoje
zadnje odredite je Aleksandrija. Kada se eli vratiti prvo to
naputa jeste grad Aleksandrija. Dakle smrt je suprotnost i
vota jer ga ona na neki nain rui.
Shodno Allahovim obavijestima posljednja stvar koja je ula
u tijelo ovjeka bila je njegova dua a ona ga prva i naputa. Po
tom se tijelo ovjeka ukruti i postane kru to kao ustajalo blato a
onda se raspadne, pa postane kao ilovaa. Zatim se voda izdvoji

iz zemlje i postane praina. To je istina koju spominje Kur'an.

(=ovjek eli spoznati smrt? Ka7.at emo mu da prvo spo
zna 7.ivot. Dua daruje ivot tijelu a nalazi se u ovjeku. Ona
mu je nevidljiva i ne poznaje je po vanjskim formama i obli
jima ve po njenim utjecajima. Ona je ta koja ovjeku daje
osjeaj i ivot.

DAR IVOTA NALAZI SE U D UI

Postavlja se pitanj<.: gdje je dua? Da li se ona nalazi u

razumu pomou kojeg razmiljamo, u rukama kojima prihva

tamo stvari, u srcu koje nam kuca u grudima ili u stopalima

pomou kojih hodimo?
Gdje je ona i kako izgleda?
Kada ne zna tajnu Allahovog stvorenja koje ivi u tvome
tijelu da li si onda u stanju da poznaje tajnu N jegovog sveu
kupnog stvaranja? To je nemogue!
Ti prielj kuje da prvo rjei problem koji se nalazi u tebi
prij<.: nego to izn<.:se suJ o cjelokupnom ovjeanstvu. o
vjek nije uspio u nastojanju da otkrije tajnu J\Jiahovog stva
ranja u njemu samome. Postavlja se pitanje da li onda moe
otkriti tajne Allahovog, J.., stvaranj a u univerzumu? ovjek
to ne moe ali se uzoholi i pokuava da dadne sud o stvarima
koje su ljudskom umu nedokuive.
Ljudski ta7.Um ima svoje granice. On je sreJstvo ljudsko
ga izbora na osnovu kojega se ovjek razlikuje od ostalih stvo
renja. Zadatak razuma je da bira izmel1u dobra i zla. Ali ljudski
razum .nije u stanju da prodre u ono to je Uzvieni Allah
uinio nepoznatim i skrivenim.

22'

fM

.u h

'

m m e d

' a --i----

__

PO STOJANJE
I NJEGOVA S POZNAJA
Pilozofi su zamorili svoje umove u pokuaju da shvate
ono to je nadosjetilno ali se nikada ni za trenutak nisu zausta
vili i zapitali ko ih je obavijestio da postoji neto to je nado
sjetilno. ( )bavijestila i h j e uroena vjernika priroda ovjeka
koja zna i osjea da postoje i nadosjetilne stvari. Postavlja se
pitanj e da li se te stvari mogu spoznati ljudskim umom?
Odgovor je negativan, osim kada Uzvieni Allah eli da
nekom od Svoji h stvorenja otkrije jednu od zemaljski h tajni.
U zvieni svakoj generaciji ljudskoga roda otkrije neke od ze
mal jskih tajni koje ovjeanstvo prije nje nije poznavala. Kada
naunik naie na tu tajnu u svome istra7.ivanj u U zvieni mu
j e otkrije. U koliko pak na tu tajnu ne naic:le naunik Uzvieni
Allah nam je otk rije putem onoga to mi nazivamo zakonom
sluajnosti. Meutim sud o sluajnosti neega je plod mate i
prisutan je samo u ljudskom umu. Sve to sc deava na ovom
svijetu, bilo malo ili veliko, ureeno je odredbom U zvienog
Allaha. N j emu nije skriveno n ita to se deava ma koliko to
beznaajno bilo. Sve sc u univerzumu deava s N jegovom do
zvolom. Na veliinu Uzvienog Allaha u kazuje i injenica da

23

V O

'l

su sva dogadanja od stvaranja Zemlje do Sudnjega dana zapi

sana u Knjit,ru prije samoga stvaranja. Proitaj mo rijei U zvi
enog: "Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije,

prije nego to je damo, zapisana u Knjizi " (El-Hadid, 22)

"U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On
jedini zna ta je na kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne
otpadne, a da On za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zem
Ije niti ieg svjeeg niti ieg suhog, nieg to nije u jasnoj
...

Knjizi." (El-En' am, 59)

Lhvieni Allah je u Knjizi zapisao sva dogac1anja u Uni
verzumu to nam kazuje da nema neega to se zove sluaj
nost. Sve se deava s preciznim poretkom i savrenim ustroj
stvom ali mi zbog nemogunosti spoznaje tajni egzistencije to
nazivamo sluajnou.
Ustvari Uzvieni Allah naem umu postepeno otkriva
stvari to s u bile zemaljske tajne koje nismo poznavali ali su
one i uprkos naeg neznanja o njima postojale. Stoga moe
mo zakljuiti da postoji razlika izmeu postojanja i spoznaje
samoga postojanja. Milioni stvari postoje oko nas i vre svoje
ivotne uloge ali mi ne osjearno njihovo prisustvu i pored
tuga to sc njima koristimo. To to mi ne pomajemo neke
stvari ne znai da one ne postoje.
Saet emo ono o emu smo govorili u ovom poglavlju
rijeima: Uzvieni A llah je uinio da ivot nastaje od muke i
enske jedinke. Od svega je stvorio po par i razmnoavanje
se ne moe odviti putem jedinke jednoga spola ve putem
dvije jedinke razliitih spolova. Allahova mo nije ograniena
materijalnim uzrocima.

24
M

u' h

a m m e

'

- M ;

ivot se u koninuitetu produava od Adema, a.s., do Sud

njeg dana. Prenosi se s ovjeka na ovjeka. Kada dmie smrt
ivot pojedinca se prekida.
Objasnili smo takoer da ovjek ne mo:7:e doprijeti do taj
ne :7:ivota ili naina poetka stvaranja, jer tome nije prisustvo
vao. ovjek nije uspio da spm:na tajne svoga tijela odnosno
svoj u duu kako e onda spoznati tajnu stvaranja cjelokupne
p lanete.
Uzvieni lj udskom razumu nije predodretlio da bude
sredstvo za spoznaju tajne :7:ivota ve je uinio da se putem
ra:zuma razmilja o Allahovim dokazima na Zemlji da bi se o
vjek uvjerio da je U zvieni Allah Stvoritelj univerwma. Kada
je dolazio poslanik donosei A llahovu uputu trebalo je da
ljudi prihvate i uzvjeruju u poslanstvo tog poslanika. Meu
tim mnogi u uputu nisu vjerovali, neka nas Allah toga sauva.
Kada elimo saznati tajnu ivota i smrti, potrebno je da znanje
o tome uzmemo od Allaha, d.., Koji je s tvorio i ivot i smrt.
Mi svakodnevno prela:zimo iz ivota u smrt kada spavamo i
iz smrti u ivot kada se budimo. Meutim mi ne obraamo
panj u na to zbog naega nehaja i ogranienosti naeg uma.
ovjek se u svome ivotu pokorava najmanje dvjema zakoni
tosti ma - zakonitostima j ave i sna.
Ovdje nam se namee pitanje ta je to ivot? Tom temom
emo sc, ako Bog da, baviti u sljedeem poglavlju.

D R U G O

p o 'G L . A v L J E

STA JE TO ZIVOT?
Pri pokuaju da spO?:namo smisao ivota moramo imati
na umu da Uzvieni Allah ivot nij e ograniio samo na ljude
i dine nego da on obuhvata sve to postoji na planeti. Mi
smatramo da se 7.ivot sastoji od osjetila i pokreta dok on

s tvarnosti podrazumijeva sve to vri zadatu ulogu na ovome

svijetu. Kaemo ovjek je iv jer se kree, hoda i govori. Ka

emo ivotinja je 7.iva jer se kree i posjeduje osjetila. Ka7.emo
biljke su ive jer diu. to se pak tie ostalih vidova postojanja
uvjereni smo da su to neive stvari. Meutim to nije tano.
Kako ?!
ivot na Zemlji potpuno se razlikuje od naeg poimanja.
Postoje etiri vrste koje eg:zistiraju na planeti: anorganske tva
ri, bilj ke, ivotinje i ljudi. Svaka vrsta slu7.i drugoj i zaustavlja
se kod osobina druge vrste.
Anorganske tvari naprimjer slue biljkama, 7.ivotinjama j

ovjeku. Njihova krajnja osobina kod koje se zaustavljaju jeste

razvoj i rast. Rast anorganskih tvari nalazimo kod podvod
nog koraljnog morskog grebena koji raste j pored injenic e

da anorganske tvari nemaju osobinu rasta. Meutim sve vrste

koje egzistiraju na Zemlji posjeduj u osobinu razvoja koji se

e'

M_.

_
_

a
_ r__
a_v_. i --- -------------------

__

zaustavlja na poetnim osobinama druge vrste koja slijedi. Na

predak anorganskih tvari z austavlja se i prestaje sa osobinom

rasta i raz voja to je prvobitna osobina biljaka koje poinju
,

sa rastom a zaustavljaju sc kod osjeti lnosti. Po stoje biljke koje

osjeaju kao to je mimoza. To je cvijet ije sc latice skupljaju
kada im se ovjek priblii svojim prstima. ivotinja poinje sa
osjetilom a moe se u speti i dostii poetne razine uma koje
se u njoj javljaju instiktivno. N alazimo da su neke vrste maj
muna u stanj u da oponaaj u ovjeka ali nisu u stanju razumno
postupati i prenositi dostignua svoga uma sljedeim gene
racijama. (:ovjek moe dresirati ivotinju da igra neke igre u
kojima se oituje odreena vrsta poetnoga miljenja ali se te
s posobnosti

kod ivotinja ne nasljeuju. To znai da majmun

koji naui skakati preko prepona nee poroditi majmuna koji

e to bez dresure znati raditi, to nam potv ruje da su postup
ci dresiranih ivotinja samo pojedinane i steene vjetine.
N akon svih tih ?.ivih bia dolazi ovjek koji je odlikovan
nad svim stvorenjima i kome j e U zvieni Allah darovao razum
putem kojeg e razmiljati o Njegovom stvaranj u Njegovim
,

dokazima i slijediti Njegov put.

Mi anorganske tvari u prirodi posmatramo kao da u nji

ma nema ivota ni pokreta a ne obaziremo sc na injenicu da

uloga koja im je dodjeljena upravo to nala:k
U koliko promislimo

rij eima U zvienog Allaha sadra

nih u i stini toj Knjizi: "Sve e osim Njega propasti." (El-Ka
o

sas, 89) , zasigurno emo spoznati da e sve na ovome svijetu

propasti na Dan kada sc puhne u sur. Poto je U zvieni Allah

27

T'

__._
_
_
_

u citiranom ajetu kazao "Svaka stvar" e nestati (umrijeti)

onda u svakoj stvari postoji ivot jer je nestanak suprotnost i
vota. Proitaj mo rijei Uzvienog: "Da hi propao onaj koji e

propasti gledajui jasni dokaz, a da ivi onaj koji e ivjeti

gledajui jasni dokaz " (EI-Enfal, 42)
. . .

Citirani kur'anski ajet nas upuuje na to da je propast su

protnost :7.ivota. Kada Uzvieni Allah ka7.e Ja e svaka stvar
propasti onda

to

podrazumijeva da je u svakoj stvari postojao

:7.ivot i da e svaka s tvar propasti iwzev U zvi enog Allaha.

Kada razgovaramo o 7.ivotu inimo to pretpostavljajui
Ja se ivot sastoji iz osjetila i pokreta jer o 7.ivotu sudimo na
osnovu vlastitih iskustava. Meutim o :7.ivotu je potrebno pro

suivati prema ulogama svake stvari na ovoj planeti . Anor

ganske tvari u prirodi, biljke i ivotinje imaju ivot koji im je

priroen. Da bi ova konstatacija bila prihvaena kao nepo
bitna i stina kazat emo da anorganske tvari u prirodi, biljke i
ivotinje slave Uzvienog Allaha o emu svjedoe rijei ll7.vi
enog: "Sve ivotinje, koje po Zemlji hode i sve ptice, koje

na krilima svojim lete svjetovi su poput vas - u Knjizi M i

nismo nita izostavili - i sakupit e se poslije pred Gospo
darom svojim." (El-F.n'am, 38)
"Njeg-a veliaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na nji
ma; i ne postoji nita to ga ne velia, hvalei Ga; ali vi ne
razumijete velianje njihovo." (El-Isra, 44)
l anorganske tvari posjeduju ivot koji odgovara njihovoj

ulozi na ovom svijetu mada ga mi ne razumijemo. Mi ih pred

sobom vidimo nepominim. Da li je to i stinito?

28 '
M u

a m m e d'

M .

.a r' a
"

Dok sam jo iao u osnovnu kolu uili su nas kako emo

namagnetisat.i komad 7:elje7.a. Donosili bi bocu unutar koje bi
smjestili opiljke eljeza a potom bi uzeli magnet i pomjerali ih
na jednu stranu. N alazili bi da su opiljci promijenili smijcr kre
tanja koji je postajao pravolinijski i da su postajali namagneti
sani. Taj proces pokretanja estica 7:eljeza deava se u svakoj
eljeznoj gredici preko koje preemo s magnetom u jednome
pravcu. Taj jednostavni proces kojeg smo primjetili kod ?:elje
znih opiljaka isti je onaj koji se deava kada magnetom pre
vuemo preko gredice 7:elje7.a iako to ne primjeujemo zbog
gromade eljeza i njene kompaktnosti.

29

' v ,6

'r

ANORGAN SKE TVARI PLAU ,

SL UAJ U I GOVORE
I anorganske tvari posjeduju mo pokreta koje ne vidimo
niti o njima neto znamo ali se oni i pored toga deavaju da
bi anorganske tvari i:zvravale svoju ulogu u ?:ivotu kao iva a
ne mrtva stvorenja. Ljudi govore da u anorganskim tvarima u
prirodi nema ?:ivota dok u stvarnosti te tvari imaju osjeanja
koja ne poznajemo. Proitajmo u tom smislu rijei Uzvieno
ga: "Ni nebo ih ni Zemlja nisu oplakivali, i nisu poteeni

bili." (Ed-Duhan, 29)

Dakle i Zemlja i nebo imaju osjeanja. Oni plau a mo
da se i smiju iako to ne osjeamo i mislimo da su nepomina
tijela koja ne osjeaju. I Zemlja i nebo imaju ui pomou koji h
sluaju Allahov govor, koji ra:zumjevaju i n a koji s e odaziva
ju, kako nas o tome obavjetava U:zvieni i Svemoni Allah u
Svojoj asnoj Knjizi: "Zatim se nebeskim visinama uputio

dok je nebo jo maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: 'Po

javite se milom ili silom! ' - ' Pojavljujemo se drage volje! '
- odgovorili su." (Fussilet, 1 1 )
Dakle U zvieni Alla h je uputio rijei nebu i Zemlji a oni
su razumjeli njihov smisao i odgovorili Mu na jeziku samo

30
M u h a n'l m e d

M .

a' ravi

Njemu ?:nanom. Poto je to tako onda nemamo pravo kazati

da su nebo i Zemlja gluhi . N aprotiv oni posjeJ uj u neto sli
no uima pomou ega uju a onda se oda?:ivaju: "I kada se

nebo rascjepi i poslua Gospodara svoga - a ono e to duno

biti - i kada se Zemlja rastegne, i izbaci ono to je u njoj, i
potpuno se isprazni i poslua Gospodara svoga - a ona e to
duna biti." (El-l nikak, 1 )
Citirani ajet podrazumijeva J a s u nebo i Zemlja neto uli
pomou svojih ula sluha to ukazuje na to da ih oni imaju.
Kada im se Uzvieni Allah obrati oni uju i odgovaraju na
N jegove rijei. O svemu tome mi nita ne znamo.
I sto tako Uzvieni Allah nam je pojasnio da u anorgan
skim tvarima postoje osjeaji i strah od Uzvienog Allaha u ve
oj mjeri nego

srcima nekih ljudi: "Ali, srca vaa su poslije

toga postala tvrda, kao kamen su i jo tvrda, a ima kamenja

iz kojeg rijeke izbjaju, a ima, zaista, i kamenja koje puca i iz

kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Al

lahom rui. A Allah motri na ono to radite." (El-Bekare, 7 4)

Iz svega navedenog da se uoiti kako i anorganske tvari

posjeduju odreene vidove ivota. Neke od njih je spomenuo
asni Kur'an a mi o tome nismo nita znali. Neki su spomenuti

u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji govore o kamenu

koji je u njegovim rukama slavio Alla ha. HrJa su slavila Uzvie
nog Allaha zajedno s Davudom, a.s., o emu govori i Kur'an: " I

uinismo da Sulejman pronikne u to, a obojici smo mudrost

i znanje dali. I potinismo planine i ptice da s Davudom
Allaha hvale: to smo Mi bili kadri uiniti." (El-Rnbija, 79)

-------

v o

I U BILJ KAMA J E IVOT

Ukoliko s anorganskih tvari preemo na govor o biljka
ma nai emo da sc i u njima nalazi ivot u kojem one slave i
spominju Uzvicnog Allaha. Pria o palmjnom stablu na koje
se Poslanik, s.a.v.s., naslanjao dok je drao hutbu j ako jc po
:mata. N aimc, kada su mjesto njega napravili mimber s kojcg
e Poslanik govoriti to stablo jc ispustilo j auk od tuge zabog
rastanka s Vjerovjesnikom, s.a.v.s. To nam ukazuj e na inje
nicu da i biljke imaju osjeanja iji jezik ne poznajcmo. Jed na
oJ mnogobrojnih muJiza V jerovjesnika, s.a.v.s., j e i to to jc
palma poljubila njegovu ruku. Sve to nam uka1mje na formu
ivota biljaka kakva nam nije poznata. Poznato nam je da bilj
ke rastu i da sc razvijaju. Meutim, Uzvienom Allahu pripada
izbor ploda koji e biljka donijcti. Biljke uzimaju vodu iz ze
mlje putem sitnih dlaica pod utjecajem osmozskog pritiska.
Vrili smo slinc eksperimente dok smo bili u osnovnoj koli.
Donijeli su nam biljku

korijenom koju smo stavili u posu

du s vodom. Voda se kroz korjenske dlaice uvukla u biljku

posredstvom osmo7.e. Kazali su nam da se biljke na taj nain
hrane. Meutim, nboravili su neto. Da se biljke hrane samo
na taj nain ne bismo nalazili ra:1.liite plodove jer su voda i

zemlja ist<::. Meutim, U zvieni Allah je biljkama pored svoj

stva vrste darovao i svojstvo izbora. Stoga nala z imo da svaka
biljka bira iz zemlje ekmcntc koji odgovaraju njenoj vrsti i
plodovima. Biljke biraju i7. zemlje elemente koji e nj e nom
plodu obezbjediti slast, boju i miris koji privl ai ljude. Tako je
to sa stablom jabuke. U njenom susjedstvu mo7.e rasti gorka
tikvica koja bira demcnt<:: koji e njene plodove uiniti gorkim
i oporim s karakteristinom bojom. Pored nje se moe nala7.iti
stablo paprike koje iz zemlje bira ono to e njenom plodu
dati ljutinu i karakteristian okus. Sve te biljke se napajaju jed
nom te istom vodom ali ivot koji je Uzvieni Allah stvorio
u biljkama ini da svaka vrsta bira iz zemlje elemcntc koji joj
odgovaraju o emu U zvieni kae: "Na Zemlji ima predjela

koji jedni s drugima granie i baa ima lozom zasaenih, i

njiva, i palmi sa vie izdanaka i samo s jednim; iako upijaju
jednu te istu vodu, plod nekih inimo ukusnijim od drugih.
To su doista dokazi ljudima koji pamet imaju." (Er-Ra'd, 4)
To su neke forme ivota u biljkama na koje sc ne obazirc

mo. One imaju osjeaje, pokrete, mogunost i7.bora i sve vre

odreenu ulogu na Zemlji .

'

l, v

MRAV GOVORI A P U PAVAC ZNA

Ukoliko posmatramo insekte nai emo da imaju precizan
ivotni s istem i jezik pomou kojeg se meusobno sporazu
mijevaju. Zar mrav nije u trenutku kada je vidio Sulejmanove
vojske rekao: "I kad stigoe do mravlje doline, jedan mrav

ree: 'O mravi, ulazite u stanove svoje da vas ne izgazi Sule

jman i vojske njegove, a da to i ne primijete!"' (En-Neml,
1 8)
Ko je taj koji je obavijestio mrava da je to Sulejman i da su
s

njim njegove vojske? Ko je mravima dao znanje da e ih voj

ske u trenutku kada budu preko njih prelazile izgaziti i pobiti

a da to i ne osjete? Kako je to mrav ::mao? Kojim umom je to
mrav spoznao osim ako ne posjeduje ivot o kojem mi nita
ne znamo, ili pak znamo ali ga ne razumijemo.

U koliko proitamo kur'ansko kazivanje o pupavcu i Su

lejmanu osjetit emo razmjere znanja kojega posjeduju druga

.Allahova stvorenja. ta je pupavac kazao Sulejmanu?! O tome
Uzvieni Allah ka7.e: "I ne potraja dugo, a on doe, pa ree:

' Doznao sam ono to ti ne zna, iz Sabe ti donosim pouz

danu vijest. Vidio sam da jedna ena njima vlada i da joj
je svega i svaega dato, a ima i prijesto velianstveni: vidio

M u h a m m e d

M .

a'ravi

-------

sam da se ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu,

ejtan i m je prikazao lijep i m postupke njihove i od Pravog
puta ih odvratio, te oni ne umiju da nadu Pravi put.'" (Rn
Neml, 22-24)
Promislimo o porukama ovih ajeta. Uzvieni Allah je Su
lejmanu Jao vlast kakvu nije dao ni jednom Svom stvorenju
ali je i pored toga pupavcu darovao znanje o stvarima koje nije
znao ni sam Sulejman da b i spoznao Ja Uzvieni Allah Svoje
znanje nije ograniio samo na jedno stvorenje. ovjek neto
zna ali su neke stvari van dometa njegovoga znanja.
Ko je pupavca poduio da

sc

ta kraljevina naziva Saba, Ja

nad njenim narodom vlada ena koja ima veliki prijesto, da

sc

mimo Allaha klanjaju Suncu, i da su svi ti postupci inspirirani

ejtanovim utjecajem koji im je uljepao njihove postupke!?
Sve je to znanje koje je Uzvieni Allah darovao pupavcu Jok
smo mi u uvjerenju Ja ptice nemaju nikakvoga znanja, da lete
nebom traei h ranu i da je to sve to one rade!
Uzvieni Allah nas je obavijestio da je mravima darovao
jezik koji mi ne razu mijemo. Da je pupavcu dao znanje. Da
smo sc u stanj u sporazumijevati s tim biima spoznali bismo
mnogo toga to nam je inae skriveno. Sva ta bia s lave Uzvi
enog Allaha. Z ivot nije ogranien samo na ovjeka ve obu
hvata sva bia u univerzumu i pored toga to o njima znamo
jako malo.

. S__...;.
' M .'R
O , T --

_
_
_

IVOT KOJ E G N E POZNAJ E M O

Postoje stvorenj a o kojima ne znamo nita izuzev onoga
o emu nas je U zvieni Allah obavijestio. Meleki su stvorenja
stvorena od svjetla koja ne vidimo i ne ujemo. Dini su bia
stvorena od vatre. Ne vidimo ih niti ih ujemo izuzev ako se
prikau

materijalnom obliku. U zvieni nas u Kur'anu oba

vjetava o ejtanu rijeima: "On vas vidi, on i vojske njegove,

odakle vi njih ne vidite

. . .

" (El-Ea'raf, 27)

Mi se pitamo kako moemo da vjerujemo u ivot nekih

stvari i vrsta a da ih i ne vidimo? Odgovor na ovo pitanje lei u

injenici da vienje neke stvari nije jedino sredstvo za potvrdu
njenoga postojanja. N eke stvari postoje ali mi to ne opaamo.
Postojanje neega ne temelji se na naoj spoznaji te egzisten
cije. Uzvieni Allah nam je otvorio put do onoga to e nam
otkriti neke stvari ije postojanje u prolosti nismo opaali.
Kada naprimjer pogledamo u kaplju vode u njoj ne vidimo
nita. Ako je pak stavimo pod mikroskop, u toj kapljici emo
zamijetiti ivot i stvari koje se kreu. Pogledajmo u kaplju krvi.
U njoj neemo nita zapaziti. U koliko je poaljemo u laba
ratoriju njen nalaz e nam pokazati desetine stvari koje su u
njoj prisutne: crvena i bijda krvna zrnca, hemoglobin i druge

sastojke. ak i sitne mikrobe koj i su u li u tijelo uoavamo

prilikom analize krvi i odreujt:mo njihovu vrstu. Savremt:na
znanost nam je omoguila da upoznamo tajne nebesa koje
nismo poznavali. Svakoga dana otkrivamo novt: tajne - nebe
ska tijela i sline stvari kojt: su nam bile nepoznate. Da li su te
stvari stvorene u trenutku kada smo ih mi otkrili. N aravno da
nisu, nego su postojale prije toga i obavljale svoju ulogu u uni
verzumu. Mikrobi koje nam pokazuju savremeni mikroskopi,
njihov broj i vrste postojali su i prije naeg vienja i izazivali
su bolesti kod ljudi. Meutim o njima niko nita nije znao sve
dok se nisu pojavili mikroskopi koji uveavaju stvari stotinama
hiljada puta. Tako smo otkrili postojanje zauujuih do tada
nepoznatih ivih bia koja se razmno7:avaju i koja imaju svoje
zakonitosti. Ona su pak toliko sitna da ih ne vidimo i pored
toga to ulaze u nae tijelo, i?.azivaju vruicu pa ak i smrt.
Laserske zrake naprimjer veoma precizno odreuju ra7.
daljine. Koristimo ih u poljoprivredi, hirurgiji i u mnogim dru
gim podrujima. Da li je te zrake stvorio ovjek? N aravno da
nije. One su stvorene jo u predvjenosti, precimo obavljaju
svoju ulogu a mi smo ih tek nedavno otkrili.

o ,

r'

37

ALLAH OVO I LJ U D S KO Z NANJ E

Kada je Sulejman, a.s., ?:elio da prenese prijesto kraljice
Bdkise, ta je ka:zao svojim pomagaima - ljudima i dinima?
N j egove rijei nam prenosi Kur'an: "O dostojanstvenici, ko
e mi od vas donijeti njezin prijesto prije nego to oni dou
da mi se pokore?" (En-Neml, 38)
Ziva bia su se natjecala u nastojanju da Sulejmanu, a.s.,
donesu Belkisin prijesto. :ovjek je utio jer je stvoren od ze
mlje i nema lahkou i brzinu pokreta. Obini dini takoer su
utili ali je I fri t progovorio. ta je rekao? O tom dogaaju nam
govori Kur'an: "Ja u ti ga donijeti" - ree Ifrit, jedan od
dinova - "prije nego iz ove sjednice svoje ustane, ja sam
za to snaan i pouzdan." (Rn-Neml, 39)
Ajet podrazumijeva da e ga ! frit donijeti prije nego to
Sulejman napusti svoju sjednicu. Koliko e ona trajati? Sat,
dva ili tri sata. Vano je da e ga donijeti prije nego to Su
lejman ustane sa svoje sjednice. ta je pak kazao onaj koji je
imao :znanje Knjige? Te rijei nam pripovjeda Kur'an: "Aja u
ti ga donijeti" - ree onaj koji je uio iz Knjige - "prije nego
to okom trepne " (En-Neml, 40)
. . .

Prije nego to je zavrio reenicu Belkisin prijesto bio je

kod Sulejmana!!
Dakle, postoji ;manje koje ovjeka ini sposobni m da
s tvari sa mjesta na mjesto prenese 7.a nekoliko sekundi. Me

utim to znanje je dato samo onom koga je odabrao U zvieni

Allah. To wai da ga je onaj koji je uio i7. Knjige prenio u

nekoliko sekundi. Po7.vao j e prijesto, i7.dao mu naredbu i on
se je prebacio i7. Belkisinog dvorca u Jemenu na Sulejmanovu
sjednicu u Siriji!
Sve to nas podstie da prihvatimo sve stvari koje je Uzvi
eni Allah s tvorio a koje mi ne vidimo. Ne treba da negiramo
njihovo postojanje i njihov ?:ivot 7.ato to ga mi ne opaamo.
Zato? Jer nesumnjivo postoje stotine stvari koje nismo opa7:ali i za koj<.: nismo wali a da smo kasnije spoznali njihovo po
stojanje. Stoga su to istinite stvari koje postoje u univerwmu.
I sto tako postoji i ivot u naim tijelima koji mi ne opa

amo. Organi tijela: ruka, stopalo, j e7.ik, koa ... Svi ti orga

ni posjeduju ?:ivot za koj i mi smatramo da je uzet od nas u

smislu da im mi nareujemo a da se oni pokoravaj u. Stopalu
nareduje ua se kree prema d7:amiji pa ti sc ono pokorava.
N areuje mu da ide prema birtiji pa ti se ono pokorava. Ruci
nareuje da pomogne slabome prilikom prdaska ulice. I li joj
pak nareuje da u7.ima od ljudi, ubija ljude i vri nad njima
nasilje. N areuje je7.iku da govori istinu pa ti se on pokorava.
Ili mu pak nareuje ua slae pa ti se on opet pokorava.
Izvanjski gledano ti ima vlast i kontrolu nad tim organima
koji ine ono to ?:eli. Medutim ti organi u stvarnosti imaju svoj

poseban ivot. Oni slave AIJaha i vjeruju u Njega. Imaju svoj

j::z ik kojim govore. Pokoravaju ti se samo na ovom svijetu a
kada se on zavri onda vi:: nema vlasti nad njima. Na drugom
svijetli - ahiretu oni se nee pokoravati tvojoj volji nego e svje
doiti protiv t::be, proklinjat e te ako su ti se na dunjaluku po
koravali u onome to e i7.azvati AIJahovu srdbu. Proitajmo
rijei Uzvienoga koje o tome govore: "A na dan kad Allahovi
neprijatelji u vatru budu potjerani, oni prvi bit e zadrani,
da bi ih sustigli ostali, i kad dodu do nje, ui njihove, oi nji
hove, i koe njihove svjedoit e protiv njih o onom to su
radili. 'Zato svjedoite protiv nas ! ' upitat e oni koe svoje.
'Allah, Koji je dao sposobnost govora svakom biu, obdario
je darom govora i nas', odgovorit e. 'On vas je prvi put stvo
rio i Njemu ste se, evo, vratili. "' (Fussilet, 1 9-21)
Ko obavi hadske obrede zaudit e te ivotnou i svje
inom koja i spunjava hadije. J pored tekoa i nedovoljnog
spavanja vidjet e da su veoma ili i aktivni dok im ta ista
ilost u njihovim zemljama nedostaje i pored ugodnosti koju
tamo imaju! To se deava zato to organi njihovoga tijda ne
ele da spavaju niti da se odmaraju ve da spominju i robuju
Uzvienom Allahu. Dok obavlja obrede hada ovjek je zao
kupljen iskljuivo spominjanjem Allaha. Njegovi organi tada
ele da n:: gube svij::st pri spavanju da bi bili u stanju slaviti i
veliati Uzvienog Allaha. Organi nevjernika i grijenika pod
stiu ga na spavanje da bi se odmorio od injenja grijeha.
Neki ljudi e s:: pitati kako je mogue da ti gluhi organi
govore? Odgovorit emo im k ur'anskim ajetom u kojem se

kae: "Allah , Koji je dao sposobnost govora svakom biu,

obdario je darom govora i nas." (Fussilet, 2 1 )

Dakle, moemo zakljuiti da svaka stvar n a ovome svijetu

ima svoj jezik putem kojeg joj je Uzvieni Allah darovao spo
sobnost govora. Stoga itav u niverzum slavi i hvali Uzvienog
!\llaha. U koliko se neki ljudi ude zbog toga to e njihove
koe, ruke, stopala i jezici svjedoiti protiv njih kao i zbog i
njenice da ti organi imaju svoj je7.ik i sposobnost ra7.likovanja
kazat emo im da nam je Uzvieni na to ukazao jo na ovome
svijetu. Naime, mi uvidamo da se organi j ednoga tijela potpuno
i zasihrurno poznaju posredstvom posebnog jezika ili posebne
ifre. U koliko, primjera radi, ostane bez dijela svoje koe i eli
da je nadoknadi koom druge osobe tvoje tijelo je nee prihva
titi. U koliko pak bude povrije<ten i izgubi odreeni broj elija
zbog duboke rane ili opekotine tvoj organizam e svim raspolo

ivim snagama raditi na tome da proizvede novo elijsko tkivo

istovjetno starom da bi se nadoknadio gubitak.

Dakle svako tijelo dobro p07.naje sve svoje organe i odba
cuje strane elije. To znai da je Uzvieni Allah poduio tijela
nainu razlikovanja vlastitih i stranih elija.

SVE TO PO STOJ I
U U N IVE RZU M U IVO J E
U kratko emo ponoviti sve ono to smo podrobno obja
snili na prethodnim stranicama. N aime, sve to postoji u uni
verzumu posj eduje 7.ivot koji odgovara ulmi koju u njemu
obavlja. Ono to nazivamo anorganskim tvarima nije mrtvo.
Biljke i 7.ivotinje posjeduju 7.ivot iako ga mi ne razumjevamo.
Anorganske tvari imaju osjetila, osjeaje i u stanj u su ak i da
plau. Kada umre neki ovjek za njim plau dva mjesta: mjesto
na kojem je inio seddu i mjesto s koga se uspinju njegova
djela. Uzvieni Allah nam je u Kur'anu naveo primjere znanja
i ivota drugih bia. Mrav je ;mao prepoznati Sulejmana, a.s.,
kao i opasnost da on i njegove voj ske pogaze druge mrave.
ivot je prisutan u svim vrstama u univerzumu. ive su i
nepomine stvari poput stijena, planina, zrnaca pijeska ... ive
su i druge stvari u univerzumu koje vidimo a o ijem ivotu
nita ne ;mamo. hnijeli smo dokaze o tome da te vrste imaju
svoju ulogu koj u izvravaju.
Pojasnili smo takoer da je postojanje neega j edna a spo
znaja tog postojanja druga stvar. ivot nije ogranien samo na
ovjeka ve obuhvata sve ostale vrste u univerzumu.

'

M uha m m e d

l,

...

M.

. .

.
,

,.
a

r a " i

Da li nas je U zvieni Allah stvorio samo da bismo ivjeli

na ovom svijetu? l li pak postoji drugi ivot osim ovoga dunja
lukoga o ijem postojanju nas je obavijestio U zvieni Allah.
O tome emo govoriti, uz Allahovu pomo i dozvolu, u
sljedeem poglavlj u.

T" R E E

P O G L A V L J E

TA JE TO S M RT?
Prije nego to ponemo govoriti o smrti potrebno je kaza
ti da 7.ivot koj i priznaje U7.vieni Allah nije ovodunjaluki ve
onosvjetski ivot. N aime, kada je Uzvieru Allah stvorio ovje
ka i udahnuo mu Svoga duha, dao mu je vjenost. To podrazu
mijeva da e svako ko se rodio na ovom svijetu vjeno 7.ivjeti na
urugom svijetu - u D7.ennetu ili Dehennemu, neka nas Uzvi
eni Allah od njega sauva. ak e i malo dijete koje je umrlo
na poetku svoga 7.ivota biti proivljeno i vjeno e ivjeti u

D7.ennetu. Kada je Uzvieni prilikom stvaranja ovjeka u njega

udahnuo svoga duha time mu j e darovao vjenost. ovjek na
ovome svijetu 7.ivi odreeni broj dana ili godina i potom umire.
Zatim e biti proivljen na drugom svijetu gdje e vjeno 7.ivjeti
sh >dno svojim zaslugama. ovjek e tada biti darovan blagoJa
tima ili e biti izlo7.en patnji. O tome nam Kur'an govori: "ivot
na ovom svijetu nije nita drugo do zabava i igra, a samo onaj
svijet je ivot, kad bi samo oni znali. " (El-L\nkebut, 04)
( )vaj a j et podrazumijeva da je istinski ivot onaj kojeg e
ovjek ivjeti na drugom svijetu. Ovaj svijet je ma koliko bio
Jug ogranien i prolazan. U njemu je ovjek podvrgnut is
pitu i iskuenj u. Uzvieni Allah u Svojoj asnoj Knji7.i kae:

"O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas

zatrae da inite ono to e vam ivot dati. " (El-Enfal, 24)
U navedenom aj etu U zvieni se obraa vjernicima koji
su 7.ivi. Zato im onda govori: "Ono to e vam ivot dati" i
pored injenice da su oni ve ivi? Odgovor lei u injenici da
ivot koji ivimo na ovom svijetu nije vjeni ivot koji je U zvi
eni pripremio 7.a ovjeka. To je samo mjesto ispita i iskuenja
u vezi sa slijeenjem Allahovog puta.
U koliko ovjek polo:i taj ispit - ula:zi u D7.ennet. U koliko
ga njegove strasti i grijesi nadvladaju bit e stanovnik vatre.
Uzvieni Allah svakoga ivoga ovjeka na ovome svije tu na

ziva mrtvim to poJrazumijeva Ja e svaki ovjek na ovome

svijetu z asigurno umrijeti. Stoga, U zvieni se Allah u Kur'anu

Svome Vjerovjesniku obraa rijeima: "Ti si mrtav a i oni su

mrtvi." (E:z-Zumer, 30)

Ovaj ajet upuen j e Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i asha
bima koji su tada bili ivi. Zato im se U zvieni obraa kao da
su ve mrtvi? Zato to e nesumnjivo umrijeti. Kada se ovjek
rodi i poinje ivjeti u isto vrijeme prema njemu kree strelica
smrti koja trai ovjeka sve dok ne do(1e njegov as smrti,
kada i umire.
Smrt nije osnova u univerzumu nego je ona samo jedno
prolazno putovanje. LJ predvjenosti smo bili mrtvi, na du

njaluku smo 7.ivi a potom emo ponovo umrijeti a onda biti

oivljeni. Stoga, U :zvieni kae: "Kako moete da ne vjerujete
u Allaha, vi koji ste bili nita, pa vam je On ivot dao;.On e,

zatim uiniti i da pomrete i poslije e vas oivjeti, a onda

ete se Njemu vratiti . " (El-Bekan:, 28)
Z ivot ovjeka odnosno njegov egzistencijalni put podijeljen je na nekoliko perioda:
1 . smrt u svijetu dua,
2. ivot na dunjaluku,
3. smrt u bcrzehu i
4. vjeni 7.ivot na drugom svijetu - u D7.ennetu ili De
hennemu.
Na Sudnjem danu doi e smrt i oduzet e joj se ivot.
Bit e zaklana, kako nas je o tome obavijestio Allahov Posla
nik, s.a.v.s., u jednom hadisu: "Na Sudnjem danu e doi smrt u
liku ovna, pa e biti zaklana. Potom e zovnuti glasnik Uzvienoga
Allaha: 'O stanovnici Denneta ivjet ete vjeno bez smrti, o
stanovnici vatre ivjet ete vjeno bez smrti. ' "

Dakle smrt i m a svoj kraj. Uzvieni o stanovnicima De

nneta kae: "U njima, poslije one prve smrti, smrt vie nee
okusiti i On e ih patnje u ognju sauvati. " (Ed-Duhan, 56)

Tako smo saznali da smrt ima svoj kraj, da e ivot vjeno

trajati i da je ivot osnova postojanja dok je smrt vanredna
pojava.

46
M u h .a m m e d

M .

a'ravi

IVOT U KABURU ! !
N akon to doe sueni as smrti, ovjek nastavlja svoj
kaburski ?.ivot koji e se zavriti sa ponovnim proivljenjem.
U koliko malo preci?.nije ra?.matramo taj period boravka o
vjeka u kaburu nai emo da je taj period izuzetno kratak

odnosu na du7.inu ?.ivota koji slijedi nakon ponovnog pro7.iv

ljenja. Kur'an taj period oznaava kao posjetu: "Zaokuplja vas
nastojanj e da to imuniji budete sve dok grobove ne pos
jetite. " (Et-Tckasur, 1 -2)
Ajet podrazumijeva da je ovjek u kaburu samo posjetilac
i nije njegov i stinski stanovnik. Sve dok je ovjek posjetilac
nekoga mjesta ne moe u isto vrijeme biti i njegov stanovnik
jer e se posjeta ma koliko duga bila zavriti. ( ovjekova posje
ta kaburu zavrit e se Janom proivljenja. Smrt je preht?.ak i?.
jedne vrste zakonitosti u druge koje su ra?.uite od prethod
nih . U ivotu na ovome svijetu ovjek posjeduje tijelo. N akon

smrti e se to tijelo ponovo vratiti u zemlju da bi se ponovo

vra6lo svome vlasniku na Sudnjem danu.
Smrt poinje sa samrtnim trenucima kada e sc ivot u ko
jem je ovjek imao slobodu i?.bora 7.avriti. U ovod.unjalukom
ivotu ovjek je esto

mogunosti da bira. On ima rawm

putcm kojeg bira i?.meu stvari i postupaka. U samrtnomc tre

nutku se zavrava period slobodnoga izbora koji je 7.<1 ovjeka

.s

predstavljao ispit i iskuenje. Tada zapoinje novi period u ko

jem je ovjek potpuno potinjen i vie nema slobodnog izbora.
Kada mu doe samrtni as on 7.asigurno zna da je mrtav jer vidi
melek<.: i ono to mu je do tada na planeti bilo skriveno. Proi
tajmo zajedno rijei U zvienog: "Ti nisi mario za ovo, pa smo
ti skinuli koprenu tvoju, danas ti je otar vid." (Kaf, 22)
U tim trenucima se ovosvjctski ivot gasi i odreL1ujc sc
zasigurno budui pravac ovjeka - ili Dennet ili oganj De
hennema. ( ov jek vidi meleke milosti ili meleke kazne. ( )
tome nas j e obavijestio Uzvieni Allah govorei o onom<.: to
se deava stanovnicima Denneta u trenucima njihove smr
ti: "One kojima e meleki due uzeti - a oni isti, i kojima
e govoriti: 'Mir vama! Udite u Dennet zbog onoga to ste
inili! "' (El-H adid, 32)
Tako saznajemo da e vjernici - dobroinitelji u asovima
smrti vidjeti meleke milosti to im je prvi znak da su stanov
nici Denneta. O ni tada postaju radosni, smijee se jer idu na
mjesto koje je bolj e od njihovog prethodnog boravita. Kada
bi pogledao u njihova lica nakon smrti naao bi ih smirena i
spokojna jer su vidjela neto od Allahovih obeanih darova
koje e im On zasigurno darovati.
Oni koj i pak nisu vjerovali, koji su grijeili, pripisivali
Allahu druga i borili se protiv N jegove vjere susrest e s<.:
sa smru na potpuno drukiji nain, o emu nas obajeta
va Kur'an: "A da si samo vidio kad su meleki nevjernici
ma due uzimali i po l icima ih njihovim i straga udarali:
'Iskusite patnju u ognju. ' " (El-Enfal, SO)
U jednom drugom kur'anskom ajetu U zvieni Allah
nam takoer opisuje stanje nevjernika:

"

. . . a da ti je vidjeti

nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki hudu ispruili

ruke svoje prema njima: 'Spasite se ako moete! ' Od sada
ete neizdrljivom kaznom hiti kanjeni zato to ste na Al

laha ono to nije istina iznosili i to ste se prema dokazima

Njegovim oholo ponaali! " (El-En'am, 93)
N avedeni ajet nam ukazuje da nevjernik u asu svoje smrti
vidi svoje mjesto u vatri isto kao to vjernik vidi svoje mjesto
u Dennetu. Meleki kazne prezrivo postupaju s nevjernicima u
asu njihove smrti zbog onoga to su radili. Udaraju ih u njiho
va lica i lea da bi ovi patnju iskusili. Pozivaju ih da se putem
rodbinske veze, poloaja ili odredene blagodati koju su imali na

dunjaluku izbave iz patnje i ponienja u kojem su se nali. Oni

to nee moi, jer vie nee posjedovati nikakvu mo ni snagu.
asom smrti zavrava se i mo!:,runost ljudskoga izbora a
on postaje potpuno potinjen kao i druga bia u univer7.umu.
Znakovi loeg zavretka ovjeka, neka nas U 7.vieni od
toga sauva, su da lice nevjernika ili nasilnika potamni i da se
skupi, da se tijelo zgri od vienja uasa kazne koja ga oeku

je. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozorava ljude na pogubnost ta

kvoga puta rijeima: "O ljudi, imate putokaze pa ih se drite. Svi
vi imate svoj cilj pa do njega doite. Vjemik ivi izmeu dva straha:
straha od odredbe koja je ve minula a ne zna ta je Uzvieni Allah
u njoj odluio; i straha od odredbe koja predstoji a ne zna ta e
Uzvieni Allah u njoj odluiti. Stoga neka rob uzme za sebe od sebe,
od svoga dunjaluka za ahiret. Neka se okoristi mladou prije sta
rosti i ivotom prije smrti. Tako mi Onoga u ijoj ruci je Muhamme
dova dua poslije smrti nema molitve za zadovoljstvo, niti nakon
dunjaluka ima drugog boravita osim Denneta ili Dehennema. "

<: as smr6 kako nam to pokazuje Kur'an s klanja i podie

zastore, izotrava poglede i otkriva ono to nam je do tada bilo
nevidljivo shodno rijeima Uzvienoga: "A zato vi kad dua
do gue dopre, i kad vi budete tada gledali, a Mi smo mu
blii od vas ali vi ne vidite. " (El-Vakia, 83-85)
U trenutku smrti ovjek pravi svoje prve korake u dru
gom svijetu. Onaj ko umre postaje mu jasan njegov polo7.aj
na ahi retu. Kada umre ovjek on uje druge ali nije u stanju da
im odgovori. On vidi ali nije u stanju da pria o onome to je
vidio. Mrtvi imaju osjetila onako kako ih imaju :'-ivi.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Kada posjeujete grobove.
poselamite njihove stanovnike rijeima: 'NekaJe mir nad boravitima
vJernika. "' Poto nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., to naredio, onda

je nuno da stanovnici grobova uju taj pozdrav. U pro6vnom

nam Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi naredio da ih pozdravljamo.

Dakle, stanovnici grobova i maju neku vrstu osjetila u

odnosu na njihove posjetitelje i pozdrav koji im oni upu

uju. Oni posjeduju i druga osjetila, ra7.Um, miljenje to ih

ini sposobnima da razlikuju nadu od oaja. Uzvieni ka7:e:
"O vjernici, ne prijateljujte s ljudima koji su protiv sebe
Allahovu srdbu izazvali; oni su izgubili nadu da e bilo kakvu
nagradu na onom svijetu imati, isto kao to su u nju izgubili
nadu nevjernici - stanovnici grobova. " (El-Mum tehina, 1 3)
Stepen oaja do kojeg su doli nevjernici - stanovnici gro

bova zahtjeva odreeni vid spoznaje. Do spoznaje o bcznadd

noj situaciji mo7:e doi samo onaj ko ima sposobnost razliko
vanja stvari tako da raspoznaje oaj i nadu, a Uzvieni je rekao:
"Kao to su izgubili nadu nevjernici - stanovnici grobova."

_h a m m d

"

a r a. v i

IVOT U B E RZ E H U
I ZVAN VRE M E N A
Z a vrijeme bivanja u berzehu umrli j e u stanju opantt
pojedine stvari. U kaburskome ivotu ovjek nema osjeaja
7.a vrijeme. KaJa bude sputen u kabur ostaje u njemu do
Sudnjega dana mislei da je u njemu ostao samo dan ili dio
dana. ivi primjer za to dao nam je U 7.vieni Allah govorei o
stanovnicima peine koje je uspavao tri stotine i devet godina.
Kada su se probuuili, pitali su st koliko su ostali, o emu nam
Kur'an govori: "l Mi smo ih, isto tako probudil i da bijedni

druge pitali. ' Koliko ste ovdje ostali?' - upitajedan od njih.

'Ostali smo dan ili dio dana' -odgovorie. " (El - Kehf, 1 9)

Zato . su stanovnici peine kazali da su ostali u snu dan

ili dio dana? Zbog toga to su jedni drugima gledali u lica ili
odjeu na koj oj nisu nali nikakvih promjena. Da su kojim
sluajem prilikom buenja iz sna nali svoje nokte i kose duge,
brade pobjdjele, da su na svojim licima vidjeli tragove godina,
ne bi kazali da su ostali dan ili dio dana. Meutim oni su to
kom tih tri stotine i devet godina :l.ivjeli izvan vremena koje na
njima nij e ostavilo svoje tragove. Tako i stanovnici kaburova
bivaju pro:l.ivljeni u istom obliku u kojem su u njih poloeni.

,.
'
.
..

'

. ..

v o

. ...

Sl

(: ovjek nee umrijeti kao dijete, a biti proivljen kao starac ma

koliko vre mena prolo. Stoga i h j e U zvi eni pitao: "A koliko
ste godina na Zemlji proveli?" - upitat e On. 'Proveli smo
dan ili dio dana' -odgovorit e - 'pitaj one koji su b rojali. ' "
(El-Mu'minun, 1 1 3)
I z svega navedenoga smo saznali da je j edna od zakonito
sti berzeha ta da u njemu nema vremena koje e ostaviti svoje
tragove na lj udima, jer oni u njemu ive izvan vremena.
Ovdje nam se takoer namee i pitanje da li postoji kabur
ska patnja za njegove stanovnike? Odgovor glasi da nema i stin
ske patnje prije polaganja rauna, iako je ovjek u stanju da dok
je u kaburu vidi svoje mjesto u vatri ili u Dennetu. Zato?

Da bi vjernik spoznao veliinu Allahove blagodati prema

njemu jer ga je spasio od vatre. Ta spoznaja e se desiti onda

kada ovjek vidi oganj Dehennema i blagodati Denneta i
uporedi nagradu onoga koj i j e inio dobro s kaznom onoga
koji je inio zlo i na taj nain samome sebi uskratio dennet
sko zadovolj stvo.

Vjernik e osjetiti Allahovo dobro i milost i osjetiti da ga

je Uzvieni sauvao od vatre. On e osjetiti olakanje i radost
kada spozna veliinu Allahove blagodati koja mu je darovana.
Uzvieni nam je prikazao ta se to deava faraonovim ljudima
za vrijeme boravka u gro bovima : "Oni e se ujutro i naveer
u vatri priti, a kada nastupi as: 'uvedite faraonove ljude
u patnju najteu! "' ( RI - M u min 46)
'

Kada e faraonovi ljudi biti izloeni vatri? Da li e se to

desiti na ovome svijetu? Da su joj bili imalo izloeni i da su

52 ..
M

h a m m e .d

je vidjeli bar jednu minutu ne bi obo7.avali faraona nego bi ga

oni ubili i bacili u more. Izlaganje faraonovih ljudi vatri nee
se desiti na dunjaluku. Da li e se ono desiti na ahiretu? Ne,
jer na ahiretu nee biti samo zakratko izlo7.eni vatri nego e u
nju ui da bi bili podvrgnuti kawi i patnji.
N a kraj u je jedina mogunost da periodino bivaju i:zlo7.eni vatri u berzehu i l i kaburu. Dakle.: faraonovi ljudi e biti
izloeni vatri ujutro i naveer u toku njihovog kaburskog
- berzehs kog ivota. Ovdje nam se namee jo jedno pi
tanje koj e glasi: Da li e faraonovi ljudi s vaki dan dva puta
izlaziti iz svojih grobova da bi bili izlo7.eni vatri ili e joj pak
biti izloeni u svojim grobovima? N iko od ljudi ne mo7.e
sa sigurnou u stvrditi ni jedno ni drugo, osim da u kabu
ru postoji neka vrsta patnje kojoj ovjek - nevjernik biva
podvrgnut. Medutim istin s ka kazna i patnja Jola:zi tek nakon
polaganja rauna na Sudnjem danu. Faraonovim ljudima je
dovoljna kawa to to e vidjeti vatru u kojoj e se muiti dva
puta na Jan - ujutro i naveer, jer je iekivanj e kazne te7.e
od njenog deavanja. Oni su sigurni da e u takvoj vatri biti
ka7.njavani. Kad god je vide ona e u njima izazvati zastra
uj uu patnju. Moda je takva k azna ak i j aa od same ka
me

Dehennemu. U zvieni Allah je odredio Ja se onaj ko

j ednom izae s dunjaluka na n jega vie nee vratiti, nego e

biti ponovno proivlje n na Sudnjem Janu: " Kad nekom od
nj ih smrt doe, on uzvikne: 'Gospodaru moj , povrati me
da uradim kakvo dobro djelo u onome to sam ostavio! '
- ' Nikada! ' To su rij ei koje e o n uzalud govoriti, pred

njima e prepreka (herzeh) hiti sve do dana kada e

oivljen i hiti . " (EI-Mu'minun, 99, 1 00)
ta je to beo:eh? To j e pregrada koja razdvaja ive od mr
tvih tako da umrlom nije mogue da se ponovo vrati na dunja
luk. (: ak e i ehidima kada vide blagodati koje im je Uzvieni
pripremio i budu traili od Allaha da se ponovo vrate na du
njaluk da bi obavijestili svoj u brau

tome, U zvieni kazati:

"Propisao Sam da se onaj ko ode s dunjaluka na njega vie

ne vraa. " U isto vrijeme j e U zvieni Allah na sebe preu7.en
obavjetavanje vjernika o dobrobiti pogibije na Allahovom
putu i stepenu koji e na drugom svijetu imati ehidi.

54
M u h a m m e d

. a ' r a v i

-------

vs

SAM O O N DAJ E ZIVOT I S M RT

U :>:vieni Allah daje i ivot i smrt. On je jedini koji ovjeka
mo7.e prevesti iz ivota u smrt i i:>: smrti u ivot. Na to uka:>:uju
i N jegova lijepa imena "Onaj Koji daje ivot" i "Onaj Koji
daje smrt". Ibrahim, a.s., je kako nam to pripovjeda Kur'an
ka:>:ao: "Oni su, doista, neprijatelji moji? Ali, to nije Gos
podar svjetova, Koji me je stvorio i na Pravi put uputio, i
Koji me hrani i poji, i Koji me, kad se razbolim, ljei, i Koji
e mi ivot oduzeti, i Koji e me poslije oivjeti, i Koji e
mi, nadam se, pogreke moje na Sudnjem danu oprostiti! "
(E- uara, 77 -R2)
U navedenim je kur'anskim ajetima U zvieni Allah u pn

j aanoj jezikoj formi spomenuo stvari za koje neki ljudi misle

da su djela ovjeka. Stvari :>:a koje ovjek ne moe tvrditi da u
njima ima udjela U:>:vieni je spomenuo bez upotrebe sredsta
va :>:a pojaanje znaenja.
U :>:vieni je rekao: "Koji me je stvorio" . N ijedan ovjek
ne mo7.e tvrditi za sebe da je on taj koji stvara. Medutim, U :>:vi
eni je

nastavku rekao: "On me je na Pravi put uputio",

gdje je upotrijebljena lina zamjenica "On" u svrhu pojaava

nja maenja, jer postoje ljudi koji tvrde da oni upuuju, koji

55

T.

govore neistinu Ja bi ih ljudi s lijedili i prihvatili njihov put.

lb:vieni pak nije ka7.ao: "On me je stvorio" ve " Koji me
je stvorio" , ne koristei 7.amjenicu kao sredstvo 7.a pojaava
nje 7.naenja j <.:r stvaranje 7.asigurno pripada samo Uzvimom
Allahu. Lina 7.atnjenica u svrhu pojaanja waenja upotrije
bljena je takoer u sljedeim rijeima: "On, Koji me hrani i
poji" jer ljudi u tim poslovima imaju odreenu ulogu.
Potom je lhvieni Allah ka:1.ao: "I kada se razbolim On
me lijei. " l ovdje j<.: upotrijebljena lina zamjenica

svrhu

pojaanja zna<.:nja da niko ne bi tvrdio da je ljekar taj koji

lijei. Istina j<.: potpuno drukija od te pretpostavke. Lij<.:nik
ovjeka podvrgava odrettenim m<.:dkinskim tretmanima ali je
U :1.vieni Allah Taj Koji je u s tanju da i:1.lijei ovjeka. Ljekar
nekada ak moe biti jedan od uzroka smrti ovjeka. Mo:7:e
mu dati pogrean lijek ili mu dati pogrenu injekciju u uvjere
nju Ja e ga ona izlijeiti pa da to bud<.: uzrokom smrti. Zbog
toga je U:1.vieni Allah potvrdio reenicu u kojoj se govori da
je On Taj Koji lijei linom 7.amjenicom. Kada se je7.ikom
Ibrahima, a.s., u nav<.:denim ajetima govorilo o :ivotu i smrti
nije bilo potrebe da se koristi lina zamjenica "On" u svrhu
pojaanja i potvrde znaenja. U ajetu je reeno samo: "I Koji

e mi ivot oduzeti, i Koji e me poslje oivjeti." Zato? J<.:r

i smrt i ivot pripadaju samo Allahu i niko ne moe tvrc.liti da
ih je on u s tanju dati.

'

M.u

h a m m

. .

M .

a 'ravi

N I M RU D I TVRDNJ A O DAVANJ U
IVOTA I S M RTI
Kur'an nam kazuje o Nimrudu kome je Uzvieni dao
vlast. Umj esto da na tome bude zahvalan Uzvienom A llahu
i da radi dobra djela njega je obuzela oholost radi ovosvjet
sk.ih dobara, pa je tvrdio da on daje ivot i smrt. Pogledajmo
sljedee rij ei U zvienoga: "Zar nisi uo za onoga koji se s
Ibrahimom o Njegovu Gospodaru prepirao, onda kada mu
je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim ree: 'Gospodar moj je
Ona Koji ivot i smrt daje', on odgovori: 'Ja dajem ivot i
smrt ! ' - 'Allah ini da Sunce izlazi sa istoka' ree Ibrahim,
'pa uini ti da grane sa zapada! ' I nevjernik se zbuni. A
Allah silnicima nee ukazati na Pravi put." (El-Bekare, 258)
Nimrud je, naime, doveo jednoga od svojih podanika pa
je naredio vojnicima da ga ubiju. Potom jt: kazao: "Ja sam ga
usmrtio" da bi prije samoga izvrenja naredbe ka7.ao: "Opros
tite mu", nakon ega je rekao: "Ja sam mu dao ivot" !
O n nije pravio razliku i7.meu ubistva i smrti. Ubi

stvo nije umiranje, ve je to ruenje ivotne strukture da

bi iz tijela izala dua jer ona ostaje samo u zdravom tijelu
s odreenim osobinama. Stoga je U 7.vieni Allah o Svome

57

Po slaniku, s.a.v.s., kazao: " Muhammed je samo poslanik, a

i prije njega je bilo poslanika. Ako hi on umro ili ubijen

bio, zar biste se stopama svojim vratili'? Onaj ko se stopama

svojim vrati nee Allahu nimalo nauditi, a Allah e zah
valne sigurno nagraditi." (Alu 1 mran, 1 44)

Smrt se dakle razlikuje od ubistva. Smrt po dra ?.U mijeva da

dua i7.ae iz tijela ija vanjska struktura nije naruena. Samo

U7.vieni Allah daje smrt, dok je ov jek u stanju da poini ubi

stvo otrim preJmetom ib pak otvaranjem vatre iz oru7.ja U

.

oba sluaja Jua naputa tijelo. U prvom sluaj u - stanju smrti

- dua izlazi iz tij ela potpune i neokrnj e n e vanj ske strukture
dok je u J rugom slu aju

ubistva - potrebn o da se ta struktu

ra narui prije nego to dua napusti tijelo. Oba ovjeka i umrli

i ubijeni bit e proivljeni na Sudnjem danu shodno rijeima

U 7.vienoga: "Bilo da umrete ili poginete, sigurno ete se

pred Allahom iskupiti." (Alu lm ran, 1 58)

Ma kakav bude kraj ovjeka bilo ubistvo bilo smrt susrest

e se sa Allahom na Sudnjem danu. Ve smo ka7.ali da je smrt
suprotnost ivota, a ivot suprotnos t smrti. Zbog toga se ivot
i smrt ne mogu istovre m en o nai u istoj stvari, ili je neto ivo

ili to nije. Uzvieni je rekao: "Onaj Koji je dao smrt i ivot da

hi iskuao koji od vas e bolje postupati; On je Silni, Onaj

Koji prata. " (El-Mulk, 2)

Zivot je poput ispita nakon koga dolazi smrt i prve faze
ivota na drugom svijetu. Po tom dolazi polaganje rauna.

Uzvieni Allah je od nas sakrio as nae smrti, koji niko oJ

ljudi ne zna. Uzvieni o tome ka?.e: "Samo Allah zna kad e

uhammed a' ravl

M .

Smak svijeta nastupiti, samo On sputa kiu i samo On zna

ta je u matericama, a ovjek ne zna ta e sutra zaraditi i ne
zna ovjek u kojoj e zemlji umrijeti; Allah, uistinu, sve zna
i o svemu je obavijeten." (l u kman, 34)
Skrivanje asa smrti od ljudi predstavlja vel i ku mudrost.
ovjek oekuje smrt u svakom trenutku pa e stoga pouriti s
in jen jem dobrih djela iz straha da mu ne doe suc1eni as a da
njegova dobra djela budu malobrojna. Isto tako ovjek e sc
suzdravati od injenja loih djela i7. straha da ih uini a da mu
vrijeme ne do7.voli pokajanje pa da umre kao grenik.
Skrivanje trenutka smrti od ljudi i njeno iekivanje naj
vei je znak njenoga nesumljivoga dolaska. U isto vrijeme
iekivanje smrti predstavlja najbolje spremanje n susret sa
njom. ( ovjek e stoga pouriti s injenjem dobrih a udaljit e
se od loih djda. Na taj nain sc iri dobro i smanjuje injenje
grijeha na Zemlji.
Moramo biti uvjereni da je jedini uzrok smrti Allahova
odredba. Ne budi u uvjerenju da je bolest i li metak ono to
ubija osim kada i stekne dosueni period ovjekova ?.ivota.
ovjek sc nekada razboli, uzme tabletu aspirina i olju aja
pa 07.dravi ?.ato to mu je ostalo jo do sucnoga asa smrti.
N ekada se pak razboli, bude preve7.en u bolnicu gdje ga okru
e desetine ljekara pa ipak umre jer je smrt Allahova odredba
koju niko ne moe nadvladati. U 7.vieni o tome ka7.e: "Reci:
'Sam od sebe ne mogu nikakvu tetu otkloniti, a ni neku
korist sebi pribaviti; biva onako kako Allah hoe! Svaki
narod ima konac, i kad konac njegov doe - ni za tren ga
nee moi ni odloiti ni ubrzati. "' O unus, 49)

59

. l

------
---

Smrt e svakome ovjeku neminovno doi i niko je nee

moi sprijeiti. Stoga je treba posmatrati odvojeno od mate
rijalnih uzrono-posljedinih ve za . Ali b. Ebi Talib, r.a., jedne
je prilike upitan : "Zar se ne bqi srttrti? " ' Ne, ne hq;im .re. U danu
kada ona dode nikoje nele JJtoi sprjjeiti. U danu kad ona ne dorte niko

je ne moe prouzrokovati. "

Bolest, starost i druge stvari koje ubrajamo u uzroke smrti

nisu njeni stvarni uzroci jer kada smrt doe nije joj potreban
u7.rok. I spravno je jedino da tada kaemo da je neko um ro
zato to je istekao njegov od Allah odreeni vijek.
U zvi e ni kae: "Ma gdje bili, stii e vas smrt, pa kad hi
bili i u visokim kulama . . . " (En-Nisa, 78)
Saet emo ono o emu smo govorili u prethodnom po
glavlju. ivot i smrt su dvije suprotnosti. U zvieni Allah je

ovjeku darovao vjeni ivot. Smrt je akcidentna, zavrit e se

i biti zaklana na Sudnjem danu. ovjekov ivot je vjean - i li

u Dennctu ili u D :ehennemu, neka nas U zvieni od njega

sauva . U kaburskom :ivotu ovjek na odreeni nain osjeti
stvari pa stoga po7.dravljamo mrtve prilikom posjete njiho
vim grobovima. Nevjernike, stanovnike grobova pogaa oaj
i potpuno -:,>ubijenje nade u Allahovu milost. Zivot u kaburu
je ivot izvan vremena tako da na njegove stanovnike ono ne
utie niti ga oni osjeaj u. U k abu rovima ljudi mogu biti i7.vr

gnuti videnju neke vrste patnje. Smrt predstavlja kraj jednoga

perioda, koji je U7.vieni darovao ovjeku, a u kojem je imao

slobodu izbora. Medutim od trenutka umiranja ovjekov slo
bodan i7.bor nestaje a period ispita i iskuenja se okonava.

60
M u ha m m e d

M .

a'ravl

Kada umire vjernik sc.: susree sa melekima Allahove mi

losti koji mu donose.: radosnu vjest o Dennetu. Vjernik umire.:

spokojan, jer zna da iJe na mjc..: s to koje je bolje od dotada
njeg. N evjernik se prilikom smrti susree sa melekima patnje
i kazne. On umire namrgoenog lica jer zna Ja ide na gore
mjesto od dotadanjeg. Uzvieni Allah je Stvoritelj ivota i
smrti. N iko drugi ne moe tvrditi da ih on daje. Samo U zvie
ni izvodi %ivo iz mrtvoga i mrtvo iz ivoga.
Govorili smo o smrti ovjeka. ta je.: s njegovom vjeno
u!? Kakva je.: to vjenost? O tome.: emo, ako Bog da, govo
riti na stranicama narednog poglavlja.

 E T V R T O

P O G L A v L J E
.

COVJ E K I VJ E CN O ST
Uzvieni Allah stvorio je ovjeka vjenim i na

tu

injenicu

mnogi ne obraaju panju. Mnogi ljudski ivot svode samo na

ovosvjetski, to je pogreno. ?:ivot na ovome svijetu predstavlja
veoma kratak period u ivotu ovjeka. Univerzum sa suncem,
mjesecom i zvjezdama stvoren je milionima godina u prolosti
da bi bio na usluzi ovjeku. Stoga ne moe ivotni vijek univer
zuma biti dui od vijeka onoga bia radi ijih potreba je stvoren.
Ne moe se smatrati da ivot ovjeka traje, nekoliko ili desetina
ma godina koje on provede na Zemlji. ivot se ustvari nastavlja
i poslije smrti to ljudski ivot ini vjenim. Dinima i ljudima u
univerzumu Uzvieni Alla h je darovao vjenost. U tome nema
razlike izmeu vjernika i nevjernika izuzev u tome to e vjer
nik vjeno ivjeti u Dennetu a nevjernik u Dehennemu.
Uzvieni je vjeost darovao ovjeku onda kada mu je
udahnuo Svoga ruha. Meutim taj ljudski ivot je sukladno
volji naeg Gospodara podijeljen na periode:
1 . smrt,
2. ivot,
3. smrt,

4. vjenost.

m e d M . a ' r a_
v_i
_

.,.,__ _
_
_
_
_
_

_
_
_
_
_
_

Zbog svoga nehata mi samo jedan period, ovodunjalu

kog ivota smatramo ivotom a injenica je, kako smo ve

ka:r.ali, da j e to veoma mali period u odnosu na mnogo vei

period vjenoga 7.ivota na drugom svij etu.
Bili smo mrtvi u svijetu d ua. Volja U zvienoga nalagala
je da dodemo i ivimo na ovome svijetu. Potom e nas U zvi
eni usmrtiti da bi kao mrtvi boravili u ber:r.ehu. N a koncu e
nas G ospodar proivjeti da bi se sveo raun na osnovu kojeg
e se odrediti mjesta budueg boravka. Vjeno emo 7.ivjeti
ili u D7.ennetu ili u Dehennemu, neka nas U zvieni od njega
sauva.
K ada U :r.vieni Allah govori o 7.ivotu, onda podra:r.umije
va vjeni ivot na drugome svijetu. Dunjaluk je samo mjesto
ispita dok je ahiret mjesto istinskoga ivota i svi trebamo nje
mu da stremimo. U j ednom asnom hadisu Allahov Poslanik,
s.a.v.s., j e rekao: "taja imam sa ovim svijetom. Ja sam na njemu
kao putnik koji je potraio hlada pod drvetom a potom otiao i os
tavio ga. " I ivot i smrt pripadaju samo U zvienom Allahu i

niko od stvorenja ne moe dovesti u pitanje N j egovu odluku.

Uzvieni je ovjeku otkrio neke taj ne Svoga univerwma ali je
za Sebe zadrao tri stvari:
1 7.ivot,
.

2. inioce trajanja i odranja ivota,

3. smrt.
Nijedno stvorenje ne moe osnovano tvrditi da j e u stanju
dati tc tri stvari jer j e U zvieni Allah Stvoritelj Koji je stvorenji-

ma osigurao inioce odranja i trajanja ivota i Koji e ih onda

kada do<te 7.apisani as smrti usmrtiti . Poetak stvaranja pri

pada i skl juivo Uzvienom Allahu. N ij e mogue da se pojavi

neko ko e darovati 7:ivot bilo kojem stvorenju. To mo7:e samo
U7.vieni A l lah Koj i je uputio i7.a7.ov cjelokupnom ov j e a n

stvu da to pokua uiniti, o emu Uzvieni kae: "O ljudi, evo

jednog primjera, pa ga posluajte: 'Oni kojima se vi, pored

Allaha, klanjate ne mogu nikako ni muicu stvoriti, makar

se radi nje sakupili. A ako bi im muica neto ugrabila, oni
to ne bi mogli od nje izbaviti ; nejak je i onaj koji se klanja,
a i onaj kome se klanja! "' (El-Hadd, 73)
U zvieni Allah je cj elokupno ovjeanstvo s a svim znan

stvenicima i v e l i kani ma, i svim onima koji i maju neke spo

sobnosti i s n age s tavi o p red i7.a7.ov da stvore j ednu muicu.

Znajui n j ihov u slabost i manj kavost ustvrdio je da to nee

biti u stanju i pored toga to j e izazov upuen znanosti i znan
stvenicima od vremena objave Kur'ana do Sudnjega dana.
Odreene tajne Svoga stvaranj a Uzvieni Allah je otkrio
nekim znanstvenicima iz podruja genetike. Trebalo je da i m
t i znanstveni rezultati poveaju vjerovanje u Uzvienog Allah a
Koji je svakom stvorenju darovao njegovu 7:ivotnu ifru. Me
utim, umjesto toga poeli su da upotrebljavaju dostignua te
nau ke u p oku aj u da unakaze Allahova stvorenja. Genetskim

su modifikacijama naprimjer u i nili da muica dobije krila na

mjestu oi j u N eki od njih tvrde da mijenjaju spol novoroen

.

eta tako da od enskog dobiju muko novoroene. Meutim

to muko novoroene bude unakacno i nesposobno. e j t a n

'

[64
M u h a m e d M .
.

'

zavodi ovjeka da bi se bavio besposlicama i da bi mijenjao

Allahova stvorenja. Tim postupcima ljudi unitavaju ulogu
stvorenja na Zemlji, to nam opisuje Uzvieni /\ llah u Svo
joj knjizi: " ' I navodit u ih, sigurno, na stranputice, i pri

mamljivat u ih, sigurno, lanim nadama, i sigurno u im

zapovjediti pa e stoci ui rezati, i sigurno u im narediti
pa e stvorenja Allahova mijenjati! ' A onaj ko za zatitnika
ejtana prihvati, a ne Allaha, doista e propasti! " (El-N isa,
1 1 9)
Mada je genetika postigla neke rezultate svojim eksperi
mentima genetskih modifikacija nee postii nita ni na ivo
tinji ni na ovjeku. To moe re7.ultirati samo beskorisnim na
kaenjem Allahovih stvorenja kao to je ljudska igra sa genima
uinila da muica ima krila na mjestima oiju. Takvi postupci
nee poboljatj ulogu stvorenja na Zemlji niti e ih uiniti spo
sobnijima. Oni samo uzrokuju unitavanje i nakaenje Allahu
vih stvorenja!

TAJ NA IVOTA I NJ E GOV KRAJ

Uzvieni A llah je za Sebe zadrao taj nu 7.iv< ta i nema dru
gog Stvoritelja osim N jega. Zadrao je za Sebe i inioce odr
anja i trajanja ?.ivota koji se ogledaju u vazduhu, vodi i h rani.
Uzvieni je stvorio vazduni omota to ukazuje da zrak koj i
udiemo nije produkt ovjeka ve U zvienog Allaha. U zvieni
Allah stvorio je i vodu koju pijemo. Proces sputanja kie koji
poinje isparavanjem vode pod utjecajem sunevih zraka, a
nastavlja se zgunjavanjem pare u najviim vazudunim s loje
vima i formiranjem oblaka, zavrava sa vjetrovima koji gone
oblake ondje gdje to U zvitni h oe da bi se spustila kia djelo
je Uzvienog Allaha.
Onima koji tvrde da ovjek ini da kia pada kazat emo:
"Neemo sa vama raspravljati, nego vam postaviti jedan za
datak. N aime, svijet je prepun pustinja. Uzvieni je na Zemlji
stvorio rijeke koje se prote7.u hiljadama kilometara i obezbje
dio je dostatne izvore vode koji obezbjeuju kontinuitet njiho
vog toka. N e traimo od vas da stvorite takvu ili slinu rijeku.
Traimo od vas i svih koji tvrde da sputaju kiu da stvorite
jedan mali kanal vode u pustinj i. Kada u tome uspijete doite
i tvrdite da sputate kiu s neba. Prije toga nemate pravo da
nam to govorite."

ham m ed

." a .'

a v 'l

Ne elimo da ulazimo u bezpn.:dmetnu retoriku raspra

vu. U morili smo se od sofisti ke. Stvoritelj hrane je U 7.vieni
Allah Koji bilj kama daje vodu i oclredene dem<:: nte u zemlji
koji su j oj potrebni. U jednoj jedinoj sjemenci odraava

S<::

nadnaravnost Allahovog stvaranja i nemo ljudi da je naine.

Sjemenka se hrani hranom koja je pohranjena u njoj samoj
sve dok iz nje ne narastu listovi pomou kojih e disati dok e
njeno korijenje crpiti hranu i z zemlje.
N iko od stvorenja ne moe ustvrditi stvaranje prve sje
menke za sav biljni svijet na planeti. Prvo zrno penice stvorio
je U zvieni AIIah, a zatim su to i druga 7.rna davali plodove iz
gen<:: racije u generaciju. Tako je sa svime na Zemlji. ovjek je
u stanju da poboljava biljnu vrstu da bi dobio dobar plod, da
poveava rodnost biljaka ali poetno stvaranje pripada samo
Allahu i ovjek nije

stanju da stvori ni jedno zrno niti j ednu

sjemenku.
Svi inioci odranj a i trajanja ivota takoer su od U zvie
nog Allaha: " Kaite vi Meni: da li sjemenu koje ubacuj ete vi
oblik dajete ili M i to inimo?" (El-Vakia, 58, 59)
Uzvieni Allah je stvorio i tu kapljicu koj a je jedan od

u7.roka ivota ljudi i ivot u njoj traje od vremena Adema, a. s.,

do Sudnjega dana: " Kaite vi Meni: vodu koju pijete - da lije

vi ili Mi iz oblaka sputamo?" (El-Vakia, 68, 69)
Uzvieni Allah nam eli s krenuti pa:l:nju da je samo On
Taj Koji sputa kiu. Svaki drukiji stav od toga je neispravan.
Jedino U zvieni Allah moe da nas napoji pitkom vodom. Go
vorei o usj evima U zvieni Allah u Svojoj asnoj knjizi kae:

'd

. . :' 67

..i ' : .' . S M' ,- ' R . r '

"Kaite vi meni: ta hiva sa onim to posijete? Da li mu vi

dajete snagu da nie ili M i to ini mo" (El-Vaki a, 63, 64)

I z navednih ajeta zakljuujemo kako je zadatak ovjeka da

sije Jok je unt:vljc koje sije stvorio Uzvieni Allah. Voda ko

jom ljudi zalij e vaju usjeve takoer je od Allaha. Sistem ?.ivota
biljaka dok ne postanu drvee i daju svoje plodove takoer je
Allahova tvorevina. Mi u zemlju bacimo zrno a onda sjedemo
i ekamo da postane stablo koje e donijeti plod. N emamo
nikakvu ulo!,YU

njegovom rastu i sistemu njegovoga ivota.

Nakon svega toga mi samo uberemo plodove.

M u h a m m e d

DVA P E RI O DA STVARANJA:
S M RT I IVOT
U svome govoru o 7-ivotu i smrti doli smo do teme o
kraju ivota. Kraj 7-ivota takoer j e Allahovo djelo. N iko ne
moe n i drugome ni samome sebi darovati vjenost. U :wi
eni Allah je obraajui se Svome Poslaniku rekao: " N ijedan
ovjek prije tebe nije bio besmrtan; ako ti umre, zar e oni
dovijeka ivjeti?" (El-Enbija, 34)
Svi re:wltati do kojih su doli ljudi na ovome svijetu sva
civiJj7.acijska, znanstvena i teh noloka ostvarenja stoje nemo
ni naspram smrti. Iako ljudi govore o izvanjskim uzrocima
smr6 injenica je o kojoj se ne raspravlja da ovjek umire zbog
toga to se njegov 7.apisani i odreeni ivotni vijek zavrio.
Ostalo nam je jedno pitanj<:: o kojem moramo prodiskuti
rati, a tie sc komentara ajeta: " . . . On iz neiva izvodi ivo, iz
iva neivo . " (El- Enam, 95)
. .

N eki uenjaci pokuali su dati neku vrstu naivnog tuma

enja ovoga ajeta prema kome Allah izvodi jaje iz kokoke i
daje jaje mrtvo. Tako i7.vodi mrtvo iz ivoga. K ao primjer za
izvoenje ivoga iz mrtvoga navode izvoenje pileta iz jajeta.
Na prethodnim strarucama ve smo govorili o ovome pi
tanj u kazavi da je ovakvo tumaenje naivno jt:t je sve ono to

postoji na ovome svijetu ivo. Svaka s tvar ima ivot koji od

govara njenom zadatku na Zemlji. {ak su i anorganske tvari
koje smatramo neivima ustvari ive. Ako sve to postoji na
ovome svijetu posjeduje odreenu vrstu ivota, postavlja se
pitanje ta je onda mrtvo iz ega sc izvodi ivot?
Ka7:at emo da period smr6 i prethodi i predstoji to po
drazumijeva da smo bili mrtvi prije nego smo doli na ovaj
svijet. Kada na njega dot1emo poinje proces ivota a poto m
ponovo postanemo mrtvi. Dakle sve to postoji na ovome
svijetu nalazi se izmeu dva perioda stvaranj a: smr6 i ivota.
U zvi eni o tome kae: "Kako moete da ne vjerujete u Al
laha, vi koji ste bili nita, pa vam je On ivot dao; On e, za
tim uiniti da pomrete i poslije e vas oivjeti, a onda ete
se Njemu vratiti." (El-Bekare, 28)
Svaka 7.iva stvar ima odreeni zadatak na ovome svijetu.
Kada se taj zadatak okona ona izlazi iz ovodunjalukog i
vota i postaje mrtva stvar. Kada stablo naprimjer dadne sve
svoje plodove umire i i;da7:i i7: 7.ivota jer je i7:vrilo svoj ivotni
zadatak. Svaka ivo6nja ima svoj zadatak u ivotu na ovome
svijetu, a potom iz njega izlazi u svijet mrtvih . I sto je i s o
vjekom koji ima svoju misij u na ovome svijetu koja se sastoji
u poJvrgavanju ispitu i iskuenj u Koji mu j e U zvieni Allah
odredio. N akon to biva ispitan jednom ili vie puta njegov

ivot se zavrava jer se i misija radi koje je doao na ovaj svijet

7:avrila.
Ponovo emo se upita6: "Ako je sve to postoji na ovo
me svijetu ivo, gdje j e onda smrt?"


ALLAH OVA LIJ E PA I M E NA
I POTVRDA NJ E GOVI H SVOJ STAVA
Prije nego to odgovorimo na zadato pitanje potrebno je
da konstatiramo da su Allahova lijepa imena izme(1u ostalih i
"Onaj Koji daje ivot -

EI-Mujt'' i

"Onaj Koji daje smrt

EI-Mumif'. Allahova, d.., lijepa imena ukazuju na potvrdu i

na pojavu u isto vrijeme. Uzvieni ima svojstva koja pripadaju
N j egovome biu kao i svoj stva koja su pove7.ana
biem. Kada kaemo da j e U zvieni Allah
Koji daje oposkrbu",

N jegovim

" RI-Rezzak - Onaj

to podrawmijeva da je On Opskrbi

telj prije postojanja nekoga kome bi darovao opskrbu i li prije

postojanja stvorenja kojem bi davao opskrbu. Allah je opskr
bio Svoje prvo stvorenje jer je On Opskrbitelj. Da nije kojim
sluajem bio opskrbitelj prije nego je stvorio onoga kome bi
davao opskrbu kako bi onda bio u stanju da opskrbljuje Svoje
stvorenje u trenutku njegovoga s tvaranja?
Uzvieni Allah je Stvoritelj prije nego to je stvorio jer je
shodno svome imenu "Stvoritelj" ve stvorio. Svojstvo stvo
ritelja kod Allaha je bilo prisutno prije nego to je postojalo
i jedno stvorenje. Ono je prisutno u N jegovom biu oduvi
jek. I ivot i smrt Allahova su stvorenja kroz koja prola7.imo.

. n

R' T

Prolazimo kroz fazu ivota na ovome svijetu i nastavljamo i

vjeti na drugom svijetu. Prolazimo kroz fazu smrti prije nego
to Joemo na ovaj svijet i nakon to ga napustimo prije po
novnog proivljenja. Poto je samo Uzvieni Allah stvoritelj
sve to je ivo pripada N j egovim stvorenj ima. Sve to se s
ovoga svijeta seli u smrt Joi e U :wienom Allahu. Preba
civanje neega iz svijeta ivota u svijet smrti Uzvieni naziva
smrt i 7.ivot.


P O STOJALI S M O P RIJ E D O LAS KA
NA OVAJ SVIJ ET
Lj udi su prije dolaska n a ovaj s vi j et ve bili stvoreni. Do
kaz za to jeste injenica Ja se Uzvieni ljudima obraao, zatra

io od njih da posvjt:doe protiv sebe i uzeo od njih prisel-.t,'\.1

prije ivota na ovome svijetu. Medutim l j ud i su bili stvoreni u

svijetu smrti a potom su uz Allahovu odredbu i dozvolu p rel i

u

svijet ivota. N akon to su bili mrtvi postali su ivi. Kako?

Lj udi su iz svijeta smrti preli u svijet ivota na dunjaluku

a ve smo kazali da je sve to postoji na ovome svijetu ivo.

Sam taj prelazak iz svijeta smrti u svijet ivota uinio je ljude
ivima. Kada budu naputali ovaj svij et prei t: iz svijeta ivo

ta u svijet smrti nakon ega e biti oivljeni i prei e i:z svijeta

smrti u s v i j e t ivota.

To ne znai Ja je smrt neposto j an j e ve da l j udi pre l a :ze i:z

jednoga svijeta koji ima svoje zakonitosti u d r ugi koj i takoer

ima svoje zakonitosti. Prelazak bilo kojeg stvorenja iz jednog
svijeta u drugi odvija se samo uz dozvolu Uzvienog Allaha.
Preli smo iz svijeta dua u svijet ivota, to znai da smo bili

mrtvi pa postali ivi. Potom emo iz svijeta ivota na ovome

svijetu prei u svijet berzeha i time ponovo postati mrtvi. Na

kraju emo se ponovno vratiti u svij<:: t ivota u trenutku pro

ivljenja kako bismo polagali raun za svoja djela.
Niko n<:: moe osnovano tvrditi da u be rzehskom ivotu
lj udi nemaju osjetila. Ljudi u tom ivotu imaju posebnu vrstu
osjetila, oni osj<::aju i razumjevaju stvari. U trenucima smrti
ovjeku se otkrivaju do tada nevidljivi svj<::tovi i on vidi ono
to mu je do tada bilo skriveno. Trai od Allaha da se ponovno
vrati na ovaj svijet jer j<:: zasigurno vidio nagradu - D:ennet
i D<::hennem, o emu U zvieni kae: " Kad nekom od njih
smrt doe, on uzvikne: 'Gospodaru moj , povrati me. Da
uradim kakvo dobro u onome to sam ostavio! ' 'N ikada! ' To
su rijei koje e on uzalud govoriti, pred njima e prepreka
(he:rzeh) biti sve do dana kada e oivljeni hiti. " (Mu'minun,
99, 1 00)
ovjek e bio vj<:: r nik ili nevjernik u trenucima smrti za
sigurno saznati svoj daljnji put. Spoznat e svoje mjesto ili

Dennetu ili u vatri, neka nas Uzvieni od nje sauva, kao i da

se njegov ivotni put ne zavrava smru. N aprotiv ovjek e
tada zasit,r urno spoznati da putuje u smrt poslije koje poinje
nova egzistencija. Da t o nije tako, ovjek ne bi od U zvienoga
traio da se vrati na ovaj svijet i ini dobra djela. Nastavak
egzistencij e e zasigurno nastupiti dok smo u svijetu smrti.
Tada e ovjek spoznati mnogo nepobitnih stvari. Spo7.nat e
izmeu ostaloga da se od Allahove odredbe ne moe pobjei
i da e ponovo nastaviti ivjeti.


SAM O U B I CA
I VJ E N I B O RAVAK U VATRI
Ve smo ranije kazali da su smrt i 7.ivot suprotnosti, i da
ih ni jedan ovjek ne moe i s tovremeno objediniti niti samoga
sebe moe izvesti iz smrti

ivot i obrnuto. Neko e kazati

da se ovjek ne moe izvesti iz smrti u ivot i to je injenica

koj u svi znamo i koja nije predmet polemike meu ljudima.
Meutim, ovjek je u stanju da samoga sebe i?.vede iz ivota u
smrt putem samoubistva - da na sebe otvori vatru iz oruja,
baci se sa velike visine ili, brda ili da se baci u more.

Onome ko postavlja ovakvo pitanje ka7.at emo: Zato ne

ra7. likuje pojmove smrt i ubistvo?! Samoubici je presueno da

vjeno boravi u vatri - Dehennemu. Zato? Jer ovjek nije
samoga sebe stvorio i nema pravo da kao stvoritelj raspolae
svojim ivotom. Stvorio ga je Uzvieni Allah, i on je svojim
6jelom, duom i ivotom njegovo vlasnitvo. Kada ovjek i7.
vri samoubistvo on tim inom unitava neto to nije njego
vo. Ko nenamjerno ubije nekoga duan je platiti krvarinu a
.
ko namjerno ubije nekoga, ko nije ubio nikoga ili ko na Ze
mlji nered ne ini, na drugom svijetu bit e ka7.njen vjenom
patnjom

Dehennemu. Samoubica sebe ubija namjerno pa

stoga i zasluuje takvu kaznu.

Uzvieni Allah eli da spoznamo da 7.ivotu ovjeka pn:t

hodi smrt, da ovjek u la7.i u ivot samo kada je ve prije probao
njegovu suprotnost - smrt i da e se ivot na ovome svijetu
zavriti smru koja prethodi novom 7.ivotu. Smrt j e prethodila
7.ivotu i ona mu predstoji.
Postoji ra7.lika izmedu naeg poimanja 7.ivota i sutine 7.i
vota. N ae poimanje ivota ponekad podrazumijeva igru, za
bavu i hvali sanje imecima i potomstvom. Stoga se trudimo
na ovom svijetu da bismo postigli ono to za im udimo.
U7.vieni Allah nije stvorio ovaj svijet zbog igre i zabave ve
radi cilja koji se shodno Allahovoj volji treba ostvariti: "Mi
nismo stvorili nebo i Zemlju, i ono to je izmedu njih, da
se zabavljamo. Da smo htjeli da se zabavljamo, zabavljali
bismo se onako kako nama dolikuje, ali Mi to ne inimo."
(El-Enbija, 1 6, 1 7)
Uzvieni je dakle svakom 7.ivom biu odredio zadatak koji
je cilj njegovoga ivota i stvaranja.
Kada elimo samati ulogu neke stvari, pitamo onoga koji
ju je stvorio ili nainio onako kako inimo kada elimo saznati
u logu nekoga ljudskog proi7.voda. Zadatak maine za ve jeste
da rastereti domaicu koja sc umara pranjcm vea. M aina za
ve ima svoj sistem rada. N akon to je proizvoda odredio
njen 7.adatak poeo je uobliavati sredstvo za ostvarenje toga
cilja, nain njenoga stavljanja u pogon, 7.atite i popravke uko
liko se pokvari. Ako se na maini desi neto to sprijei njen
rad, pourimo pogledati u katalog koji je pripremio proizvo
a da bismo samali gdje j e kvar. Kada bismo 7.anemarili proi
zvm'taa i katalog koji je izdao, pa poeli po svome slobodnom

miljenju popravljati

a'ravi
m ainu

mi je tada ne bismo popravili ve

bismo jo vie pokvarili.

udno je da tako postupamo sa svim ljudskim proizvodi
ma, autima, friiderima . . .

Meutim

kada pokuavamo uvati i

odravati ivot ovjeka onda pribjegavamo stranim

nainima

koji e ga unititi a ne pribjegavamo nainima koje je postavio

njegov Stvoritelj . Ostavljamo taj na in po strani tvrdei da
smo u popravljanju stanja ovjeanstva s posobniji od Allahall

O to me nam U zvieni govori: " Kad im se kae: 'Ne remetite

red na Zemlj i! ' - odgovaraju: ' M i samo red uspostavljamo!'
Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opaaju. " (El-Bekare,
1 1 , 1 2)
U kratko emo rezimirati ono o emu smo govorili u pret
hodnim redovima. N aime,

U zvieni Allah stvorio

j e ovjeka

da bi vjeno ivio. Svakome ovjeku kome je udahnuta dua

od vremena Adema do Sudnjega dana U zvieni je darovao

vjenost - ili u Dennetu gdje e uivati u blagodatima ili

vatri gdje e biti izlo7.en kazni. U oba sluaja ovjek je vj ea n .

Svi ljud i koji su ivjeli na ovome svijetu i umrli bit e ponovo
p roivlj e ni. Svako ko bude pro ivljen polagat e raun. Svako
ko bude polagao raun ui e ili u Dennet ili u Dehennem.

Uzvieni Allah odredio je da poe ta k perioda 7.ivota buJe

smrt poslije koje dolazimo u s vijet dua, a onda prelazimo iz
smrti u ivot. Sve to
U zv i e n i

Al la h ,

moe

sprove s ti i uiniti samo i jedino

Koj i j e Stvo ri te lj i smrti i ivota. On je jedini u

stanju da ljude proivi iz njihovih grobova. N a ovome sv i jetu

.
ne po stoji vidljiva ili n ev i dljiva, pojedinana ili grupna sila koja

je u stanju ovjeka prevesti iz smrti u ivot ili pak zaustaviti

njegov prelazak iz ivota u smrt.

Svi mi sa svime onim to se nalazi na ovome svijetu ne

moni smo da nekome darujemo ivot ili da pak sprijeimo
neiju smrt. ivot i smrt su suprotnosti. Onaj ko je iv ne
moe u isto vrijeme biti i mrtav, a onaj ko je mrtav ne moe
u

isto vrijeme biti i iv. I smrt i ivot imaju svoje :zakonitosti i

svoje svjetove.
Pojasnili smo da postoji smrt i da postoji ubistvo. To su
dva razliita pojma. Potom smo govorili o cilju stvaranja svi
jeta. Zbog ega ga je Uzvieni stvorio? Kazali smo da je Stvo
ritelj odredio cilj postojanja svijeta i svih stvorenja. (ovjek
je ponekad u uvjerenju da sebi moe odreivati i druge cilje
ve koji su razliiti od onoga koji je postavio Uzvieni Allah
tvrdei da time uspostavlja red na Zemlji. K a7.aU smo da na
taj nain ovjek samo ini nered na Zemlji. Na kraju nam se
namee sljedee pitanje: Zbog ega je U zvieni Allah stvorio
ovodunjaluki :?:ivot? O tome emo, ako Bog da, detaljno go
voriti na stranicama narednog poglavlja.

P E T O

P O G L A V L J E

D U NJALU CKl Z IVOT

Uzvieni Allah je stvorio Zemlju s odreenim ciljem o
<::mu nam je dato znanje kako bismo spo:.mali zato su stvo
rena stvor<:: n ja, koji je cilj ivota, gdje je njegov kraj? O tome
Uzvieni Allah ka<:: : "Dinove i ljude sam stvorio samo zato
da Mi se klanjaju, Ja ne traim od njih opskrbu niti elim
da Me hrane. Opskrbu daje jedino Allah , Moni i Jaki."
(Az-Zarijat, 56, 57, 58)

U niverzum je stvoren radi oboavanja, slavljenja i velia

nja U zv ienoga Allaha. Meutim U7.vieni u citiranome aje
tu poimenice navodi samo ljude i dine ne spominjui osta
la stvorenja. Zato? Jer je tim dvjema vrstama U7.vieni dao
slobodu izbora tako da mogu vjerovati ili ne vjerovati, neka
nas U7.vieni od toga sauva. Samo se te dvije vrste s tvorenja
mogu pokoravati il.i ne pokoravati Uzvienom Allahu. Ostala
stvorenja U niverzuma prinuena su na pokornost i nisu u sta
nju grijeiti. Ona veliaj u i slave U zvienoga Allaha, i taj svoj
zadatak nikada ne zanemaruju, s hodno rijeima U zvienoga:
"Zar ne zna da se i oni na nebesima i oni na Zemlji Allah u

klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drvee,

i ivotinje, i mnogi ljudi, a mnogi kaznu zasluuju. A kog-a

80

' ' .

'

ha m m ed

'

v.

Allah ponizi, niko ga ne moe potovanim uiniti; Allah

ono to hoe radi." (El-Hadd, 1 8)

!\ jet je seddu pripisao svemu to postoji na nebesima

i Zemlji i niko od tih stvorenja ne izostaje od pokornosti,
skruenosti, spominjanja i slavljenja U zvienog. (:ovjek je pak
i7.Uzet iz tog uopavanja jer postoje dvije vrste ljudi. Oni koji
v j eruj u i pokoravaju se i oni koji ne vjeruj u i grijee.Ta podjela
postoji samo kod dina i ljudi ?.bog toga to je samo njima
ll:?: vieni dao slobodu izbora.
U z vieni je stvorio Zemlju da bi bila u slubi ovjeku namjesniku na Zemlji. Sva se njena stvorenja pokoravaju svo
me Stvoritelju, dok mnogi ljudi iwstaju od te pokornosti iako
im je U7.vieni povjerio upravljanje nad njom!
Uzvieni je emanet - slobodu izbora ponudio svim ivim
vrstama u univerzumu ali s u se pobojale Ja ponesu taj teret i
kazale: "Gospodaru, elimo da budemo prinudeni na pokor
nost", o emu Uzvieni kae: " M i smo nebesima, Zemlji i
planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali se
da ga ponesu, ali ga je preuzeo ovjek - a on je, zaista, pre

ma sebi nepravedan i lahkomislen." (Al-Ahzab, 72)

Bilo je to prvi i posljt:dnji put da se sva stvorenja u U ni

vc;rzumu stavljaju pred i?.bor. ovjek je odabrao da ponese
emanet slobodnoga izbora jer je volja Uzvienoga nalagala da
mu sc; ovjek pokorava iz ljubavi a nc; pod prisilom, da bude
u stanju da ne vjeruje a da ipak vjeruje iz ljubavi prema Uzvi
enom. Da bude u stanju da izrazi nepokornost a da Mu se

ipak pokorava i:z ljubavi prema N jemu. Dini i ljudi su stvore

nja koja mogu biti okarakterisana kao Allahovi miljenici koja
svojevoljno biraju slijeenje Allahovog puta i:z ljubavi prema
Njemu a ne :zbog prisile. Oni slave, padaju na seu7.du, veliaju,
klanjaj u se i upuuju molbe U zvienom pokazujui tako svoju
ljubav prema N j emu.
U 7.vieni je

asnoj Knjizi rekao: "Dinove i ljude sam

stvorio samo zato da M i se klanjaju", da bi oboavanje bilo

Njegovo pravo koje mora obuvatiti sve ivotne aktivnosti. To
poura7.llmijeva da svi postupci ovjeka trebaju iuaavati lju
bav prema Allahu. Svaka ivotna aktivnost je ivi Jokaz te
ljubavi. Allahov put je vodi i pokreta ovjeka. Taj put nema
neispravnosti. Slijedei taj put ovje k nee uiniti ono to mu
je U7.vieni 7.abranio niti e propustiti uiniti neto to mu je
On naredio.

ha m m

a' ravi

M.

~
KAKO S E P O STIZ E I STI N S KA
P O BON O ST?
Ljudi su uvjerenju da ibadet podrazumijeva samo primje
njivanje osnovnih postavki islama - ehadet - da nema dru
gog boga osim Allaha i da je M uhammed Njegov poslanik,
obavljanje namaza, davanj e zckata, post ramazana i had za
onoga ko je u mogunosti. Treba kazati da su to temelji na
kojima poiva vjera.
U zvieni Allah nam je odabrao ovu ispravnu vjeru da bi
smo bili u stalnoj vezi s Njim kako nad nama ne bi nadvladao
ejtan i kako bismo u svakome asu zadobijali Allahove daro
ve i obilja N jegove milosti. N amaz, poslije namaza daje nam
imansku snabru koja nas uva od skretanja s Pravoga puta i
vrsto nas vee sa Uzvienim Allahom. Tako je i sa postom i
zekatom. Svaki ibadct predstavlja J\Jiahovo svjetlo. KaJ god
osjetimo zabrinutost i klonulost Juha trebamo pribjei baklji
Allahovoga svjetla koja e nam vratiti imansku ravnote7.u.
Tako postupamo i kada nam oslabe baterije koje imamo u
kui. Tada ih prikljuujemo za izvor elektrine energije da bi
se ponovo napunile. Islam obuhvata cjelokupan ivotni put
ovjeka i pokriva svaku ivotnu aktivnost.

83

'

S .

'R

Ne elimo ui u besplodnu raspravu s onima koji tvrde

da su islamski artovi islam i koji govore: Kada ovjek klanja,
daje z<.:kat, posti, obavi had on se je zasigurno pribliio Uzvi
enom Allahu.
Takvim emo odgovoriti bez raspravljanja uzimajui u ob
zir samu jedan farz a to je namaz. Da bismo obavili namaz po
trebnu je obezbijedi ti sredstva za ivot koja e nam omot,>uiti da
stanemo pred Uzvienoga Allaha. Prvo to moramo uiniti da
bismo pristupili namazu, koji e nam biti i spravan, jeste prekri
vanje stidnih mijesta. Ne smatramo nunim uvjetovanje odjee
ve samo komad platna kojim emo prekriti svoja stidna mjesta.
Da bismo posjedovali taj komad platna potreban nam je pamuk
ije postojanje nalae prisustvo zemljoradnika koji e ga zasi
jati. Sjetva zahtijeva prisutvo obradive zemlje, sjemenja i vode.
Nekada posjedujemo sjemenje a nekada ga ne posjedujemo. U
sluaju nepostojanja sj<.:mena moramo ga uvc::s ti iz inostranstva.
Da bismo uzorali zemlju moramo posjedovati elini plug. Da
bismo dobili plug moramo potraiti sirovo eljezo koje emo
otopiti kako bismo napravili plug. Potom emo potraiti kovaa
koji e ga i skovati kako bismo ga mogli upotrebljavati. Kada na
kon ostvarenja svih tih preduvjeta posijemo pamuk, koji sazrije
onda ga moramo ubrati, odnijeti u pogon za preiavanje pa
muka, a onda u predion.icu da bi od njega dobili pamune niti.
Na kraju ga nosimo u tkaon.icu da od njega dobijemo platno.
Nakon tog proizvodnoga procesa pamuno platno stigne u du
an gdje ga l judi mogu kupiti. Sve te faze moraju biti zavrene
da bismo mogli stati pred Uzvienoga Allaha pokrivenih stidnih
mijesta i da bi na namaz bio primljen.

84
M u ha m med

KO NAM O B E Z BJ E UJ E H RAN U ?
Da bismo bili u stanju obaviti namaz moramo posjedovati
odn.:enu snagu koj a e uiniti nae tjelo postojanim. To mo
emo postii samo ukoliko pojedemo neto hrane. Pregibanje
u namazu i seddu moemo uiniti samo ukoliko pojedemo
zalogaj koji e nam dati snagu da to uinimo. Iza hljeba kojeg
kupimo u duanu stoji veoma duga pria. Mnotvo je poslo
va koji sc moraju okonati u procesu nastanka i proizvodnje
h lj eba. Potrebno je posijati penicu koja e se nakon etve
samljeti i pretvoriti u brano. Potom je potreban neko ko e
ga zakuhati a onda od tijesta napraviti hljeb. N a kraju ga neko
mora odnijeti u duan da bismo ga kupili.
17. svega navedenoga uviamo da j e 7.bog naeg obavljanja

naman potrebno obaviti veliki broj poslova. Kada bi svi sje

dili u damijama, klanjali i ne bi nita drugo radili ko bi nam
onda donio komad platna kojim emo prekriti naa stidna
mjesta? Ko bi nam donio komad hljeba pomou kojeg emo
odravati svoj ivot!? Ono pomou ega se odr7.ava i obavlja
odreena obaveza - farz takoer je obaveza - farz. Zbog sve
ga toga ibadet obuhvata svaku ivotnu aktivnost na Zemlji.
Kada Uzvieni hoe da Ga ovjek oboava onda N jegova vo-

lja nala7:e da Ga obo7.ava i kod kue, u kancelariji, damiji,

putu i pri svakoj 7:ivotnoj aktivnosti. Islam podstie ljude na
potivanje opih pravila javnoga ponaanja, pa j e ak postavio
odreene adabe i smjernice ponaanja na putu. Uzvieni Allah
je razdijelio sevape i nagrade na sve:: ivotne aktivnosti jer ih
pravi put sve obuhvata. U zvieni e nagraditi onoga ko posjeti
bolesnika, ko meu ljudima pravedno sudi, ko sc lijepo odnosi
prema svome komiji, ko otkloni neku prepreku s puta, ko
pomogne nemonome da pree ulicu, ko opskrbljuje svoju
kuu i porodicu, ko ispunjava potrebe ljudi, ko otklanja nasi
lje, ko govori lijepe rijei, ko savjetuje druge lj ude, ko se trudi
da bi stekao svoj u opskrbu i opskrbu svoje djece, ko odvraa
od zla i poziva na dobro. Svi ti postupci, i drugi slini kojih
ima na dc:: s etine hiljada ulaze u elemente islama i za njih slijedi

ogromna A llahova nagrada.

U koliko nae postupke, koji ine sastavne dijelove vjere
islama svedemo samo na pet islamskih artova onda emo
sami sebi uskratiti 90% sevapa - nagrada koje nam je Uzvi
eni pripremio za ostale ivotne aktivnosti . Poto je U zvie
ni kazao: "Dinove i ljude sam stvorio samo zato da mi se
klanjaju", onda cjelokupan ispravni 7:ivotni put ovjeka mora
biti ibadet - oboavanje U zvienog Allaha. Taj ispravni, od
Uzvienoga postavljeni, put rukovodi ivotnim aktivnostima
vjernika na Zemlji, a svaki postupak je vid ibadeta onda kada
se uini u ime U zvienoga Allaha i N jegovoga zadovoljstva.

M u

h a m m

. a'ravi

I S PRAVAN PUT P RIJ E STVARA NJA

Uzvieni je prije stvaranja ovjeka odredio ispravan put koji
treba slijediti kao i njegovu ulogu i 7:adatak u ivotu. Ve smo
kazali da kada neko :7.eli neto nainiti prvo treba odrediti njego
vu svrhu. Poto ivot odraava sposobnost neega 7.a odreenu
ulogu potrebno je da sa7:namo ulogu i svrhu zbog koje nas je
U 7:vieni Allah stvorio. Stvoritelj nam je postavio ?.ivotne 7.akone
da bismo bili u stanju izvriti misiju zbog koje smo stvoreni.
Doista, udno je da je izvor nesrea na Zemlji upravo o
vjek, koji ima slobodu izbora i rawm putem kojeg bira izme
du stvari. Druga stvorenja su prisiljena na pokornost, i ona
nikada ne proizvode nered na Zemlji. Ona obavljaju svoj 7:a
datak zbog kojeg su stvorena bez mo!:,JU nosti ikakvoga i7:bo
ra. ovjek je taj koji unitava :7.ivot i sije nered po Zemlji onda
kada postupa shodno svome nahoenju. U zvieni, pak, hoe
da ljudi na ovome svijetu s lijede put Onoga Koji ih je stvorio.
Samo e na taj nain izvriti 7:adatak kao i ostala stvorenja u
U niverzumu:

"

. . .A ako se u neemu ne slaete, obratite se

Allahu i Poslaniku . . . " (En-N isa, 59)

Ako su sva stvorenja na Zemlji - anorganske tvari, biljke
i %ivotinje potinjenje zadatku i ul07.i ovjeka, i ako se nalaze

87

l' V

---------

.l

njemu na usluzi, postavlja nam se pitanje koja je uloga ovjek

na Zemlji? Njegova uloga i zadatak jeste da robuje U zvie
nom Allahu . Uzvieni A llah u j ednom hadisi-kudsij j i ka7.e: "O
sine Ademov, tebi Sam ovu Zemlju stvorio, a tebe sam za Sebe stvo
rio, pa nemoj radi onoga to ti pripada zanemariti Onoga kome ti
pripada. "

Ovdje nam se namee pitanje o smislu i sutini ibadeta?

Da li Uzvieni hoe samo da govorimo 'rubbandlah ''- hvaljen

neka je Alla h -

itav dan i da to bude dovoljno? N e, ibadet

prema Allahu ogleda se u i:wrenju uloge i zadatka zbog kojeg

je ovjek stvoren. Stoga je svaka njegova aktivnost na Zemlji
ibadet. Pribjei emo i zvrenj u pet osnova i s lama, kako bismo
napunili baterije imana koje se nalaze u nama. Biti poboan
znai biti pokoran Allahu, d7..., u svakome pogledu.

-COVJ E KOVA Z
IVOTNA U LO GA
Sva stvorenja na 7.emlji

biljke ?.ivotinje i anorganske

,

tvari potinjene su ovjeku. Slu7.e mu i daju ono to

se

od njih

trai. N jihov zadatak na ovome svijetu jeste da slue i vjerniku

i nevjerniku, i pokornome i grijeniku sw do Sudnjega dana
kada e ovjek izgubiti tu karakteristiku i kada e se nvriti to
potinjavanje.
S unce na ovome svijetu ne daje svoje zrake samo vjernici
ma, niti z e mlja daje plodove samo onima koj i vjeruju. Druga
stvorenja na Zemlj i rade za ovjeka bez obzira na njegovo
uvjerenje i njegov odnos prema G ospodaru. Ko god naini
dobre pretpostavke za neto dobije i njegove plodove. U tome
nema razlike izmeu onoga ko govori "/a i/ahe i//d/ah " i onoga
ko to odbija izgovoriti.
Na drugom svijetu situacija je drukija. Tamo e 7.ive
vrste sluiti samo vjerniku a ne nevjerniku. Kada nevjernik
bude pokuavao da sla7.e pred Allahom govorei kako sc po
koravao, njegova stopala e kazati: "Nije, Gospodaru moj,
svaki dan je na nama iao u bi rtiju." Njegove ruke e go
voriti: "Nije, Gospodaru moj , nego je pomou nas uzimao
od slabih. " Njegov jezik e kazati : "Nije, Gospodaru moj ,

pomou mene je izgovarao rijei nevjerovanja. " Tako e se

okonati i ovjekova prevlast nad vlastitim tijelom o emu
govori Uzvieni Allah : "I kad dodu do nje, ui njihove, i oi
njihove, i koe njihove svjedoit e protiv njih o onom to

su radili. 'Zato svjedoite protiv nas! ' - upitat e oni koe

svoje. 'Allah, Koji je dao sposobnost govora svakom biu,
obdario je darom govora i nas', odgovorit e. On vas je prvi
put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili. " (Fussilet, 20, 2 1 )
Dakle, sloboda izbora ovjeka i sluenje svih 7.emaljs kih
vrsta njemu pripada svim ljudima na ovome svijetu dok na
drugom svijetu pripada samo vjernicima.
Kada nevjernik bude elio da pobjegne na Sudnjem danu
njegova stopala nee se pomjerati. Kada bude elio da se uda
lji od vatre njegova e ga stopala, uprkos njegovom protivlje
nju, voditi ravno u vatru. Kada bude elio da pije vodu, ona
e biti kljuala i sjei e njegova crijeva. Kada bude elio da se
obue meleki e mu skrojiti odjeu od vatre koja e se slijepiti
s njegovim tijelom.
Ostala bia u univer7.umu nee na Sudnjem danu biti na
uslu7.i nevjernicima ve e ih proklinjati, paliti i muiti. Uzvi
eni Allah poastio je ovjeka darovavi mu drugi ivot koji
nije podloan materijalnim uzrocima. U njemu su blagodati
koj e nee umai ovjeku. To je ivot koji je sa svojim daro
vima dostojan ovjeka - vjernika kojem je U 7.vieni dao na
mjesnitva na Zemlji. Taj ivot se nee zavriti niti e ga smrt
ikada prekinuti. ivot ovjeka sc ne zavrava sa smru nakon
:7:ivota na ovome svijetu. ovjek e imati drugi ivot

punim

90
M u h a m m e d M .. a ' r a v i .

smislom na drugo me svijetu. Postavlja se pitanje, ko e stii

do toga ivota i njegovih blagodati? Onaj k o bude na ovome

svijetu izvrio svoju ulogu radi koj e ga je U 7.vieni stvorio, a
ona podrazumijeva pokornost Allahu u svemu onome to je
naredio ili zabranio. Ta pokornost ovj e k a vodi u vjeni 7:ivot
u blagodatima.
Uzvieni Allah je ovu Zemlju stvorio da bi se na njoj izra7:avala pokornost N j emu. Cjelokupna planeta Ga s lavi i hvali.
U koliko se ovjek prikl j ui tim stvorenjima na Zemlji u obo
avanju i pokornosti Uzvienom Allahu s njima e u harmoni
ji ivjeti na ovome svijetu. Na dr ugo m svijetu e mu Uzvieni

podariti vjeni ivot prepun blagodati.

Poto Uzvieni Allah k a e kako nas je stvorio da bismo

Ga oboavali, da li to znai da j e U 7.vienom potrebna naa

pobonost i na ibadet?! U 7.vieni Allah je Svojim biem neo

v isan od svih stvorenj a. N ee Mu nakoditi njihova neposlu

nost niti e Mu koristiti njihova pokornost. Stvoreni smo sa

slobodom i7.bora pa ko hoe neka vjeruje a ko hoe neka ne

vjeruje. Ko hoe vjerovat e iz ljubavi ne iz prinude, o emu
Uzvieni kae: "Kad bismo htjeli, Mi bismo im s neba je
dan znak poslali pred kojim bi oni ije svoje sagnuli." (E
u'ara, 4)

ALLAH OV! ZAKO N I

I RAZU M OVJ E KA
ta je ovjek uinio nakon to ga je LJ ;;wieni Allah uinio
prvakom Zemlje i nakon to je sva njena stvorenja njemu pot
inio? Da li je ovodunjaluki ivot pravilno shvatio i poeo slije
diti Allahov put? Ne, nego je napustio Allahov put i poeo sam

sebi kroji6 zakone. Zemlja se napunila nc;sreom zbog ljudskih

zakona koje su ljudi prihvatili kao ivotni put umjesto Allaho
vog puta. (ovjek j e postao nesretan jer je ostavio Allahov put i
poeo slijediti vlastiti razum. Postoji velika razlika izmeu toga
kada ti ivotni put odredi Onaj Koj i sve zna, Mudri, Sve;;majui

i kaJa ga postavi ovjek ograniene snage, ranunjevanja i 7.ivota

koji neke stvari poznaje dok su mu druge skrivene.
Moemo uoiti da su Allahovi zakoni postajani i da se
ne mijenjaju jer ( )naj Ko ih je postavio zna sve to e se na
Zemlji deavati do Sudnjega dana. N jega ne mo7.e iwenaditi
neki dogadaj niti

se

moe suoiti s neim to nije oekivao j er

Uzvieni Allah sve zna i nita mu nije skriveno.

U oavamo takoer Ja ljudski zakoni zbog svoje manjkavo
sti stalno trpe brojne promjene i ispravke. Proe samo nekoliko
godina od donoenja odreenog zakona a uvidimo da se svrha

zbog koje je donesen nije ostvarila, da su se pojavile now stvari

koje ljudi nisu mogli predvidjeti. Stoga se deavaju tekoe, pa
ljudi pribjegnu promjeni zakona. I oni koji ga rnijcnjaju samo

su ljudi sa svim svojim manjkavostima, neke stvari znaju dok su

im Jruge nepoznate. Isti zakon kroz nekoliko godina ponovo
zahtijeva promjenu. Tako e ovjeanstvo stalno trpjeti uprkos
promjene zakona, sve dok ne stigne Alla hova odredba.

N esrea ove planete proizilazi od injenice da ljudi ne iz

vravaju ulogu zbog koje su stvoreni - a to je robovanje Uzvi
enom A llahu i slijeenje Njegovoga puta kojem je neistina u
bilo kojem obliku potpuno strana jer je objavljen od Mudroga
i Hvaljenoga.
Ljudi su zapostavili A l lahov put u kojem je ljudska dobro
bit, poeli su ga mijenjati, filozofirati i zavaravati se ljudskim
obmanama. Uvjereni su da su sposobniji od U zvienog 1\Uaha
u uspostavljanju reda na Zemlji. Tako su ljudi sve upropastili
- i ivot i njegov smisao. To je najvei grijeh kojeg je ovjean
stvo poinila i prema sebi i prema svome Stvoritelju.
Odstupili su od cilja zbog kojeg je Zemlja s tvorena i zbog
koga su oni sami stvoreni. Upropastili su ivot na ovom svije
tu i time izgu bili ivot na drugom svijetu. Prvi ivot nas vodi

u blagodati istinskoga ivota na drugom svijetu ukoliko izvri

mo svoj zadatak na ovome svijetu onako kako nam je Uzvie

ni naredio. A ko uzalud pro tra timo ovaj ivot filozofirajui na
im ljudskim umovima, dozvoljavajui ono to je zabranjeno
i zabranj uj ui ono to je n aree no, opisujui on<.: koji slij<.:de
Allahov put kao zaostale lj ude, mada je istinska zaostalost na
putanje A llahovoga puta, onda emo izgubiti i drugi svijet.

'ZIVOT O D M U
'
S KARCA I Z E N E
Kada je Uzvieni Allah stvorio ovaj ivot stavio ga j e u
okvire odreenih zakonitosti. Jedna od tih 7.akonitosti jeste da
ivot nastaje samo od mukarca i ene koj i su stvoreni odvo
jeno. ovjek, biljke, 7.ivotinje i sve zemaljske vrste raaju se i
nastaju podsredstvom mukog i enskog prethodnika. Muke
i enske karakteristike kod tih stvorenja nastale su odvojeno a
ne iz drugih stvari kako to tvrdi Darvinova teorija. Proitajmo
rijei U7.vienog:

"

. . . i od svega po par stvaramo da biste vi

razmislili. " (Az-Zarij at, 49)

Dvospolnost s tvari je postojala ali je nismo poznavali.
Tek u novije v rijeme smo spoznali da struja mora i mati po
zitivni i negativni spol kako bi se pojavila iskra. Da kojim
sluajem postoje dva negativna ili dva pozitivna spola struja
se

nikada ne bi pojavila. Takoer smo spo7.nali da se oblak

sastoji iz mukog i enskog spola. Kada se sastave onda pada

kia. Spoznali smo i da atom ima pozitivni i negativni s pol.
Postoje i stvari koje jo nismo spoznali. Meutim kada nam
U zvieni Allah otkrije njihove tajne sawat emo da su sve
vrste na ovoj planeti bez izuzetka nastale od mukog i en
skog spola.

'

19

4
M tJ h a m m e d M . a ' r a v i
-

----------

Postoje dva temeljna pitanja n koja je U:>:vieni odredio

i od nas 7.atraio da ih

n<.:

podvrgavamo razumu i da o njima

razmiljamo, jer rawm nije u stanju da glede njih doe do spo

znaje. Prvo pitanje tie se toga da ljudi ne :>:naju kako je nastala
Zemlja a drugo da ne maju kako su stvoreni. Autore posebnih
teorija o poetku stvaranja i o obliku Zemlje prije stvaranja 7.i
vota upitat emo odakle su preu:>:eli tc teorije i od koga ste dobi
li te informacije!? Da li ste prisustvovali stvaranju? Dola:>:i li vam
pak znanje koje je nedostupno drugima? Oni koji smatraju da je
ovjek nastao od majmuna i svi oni koji se protive boanskome
stvaranju grijee ma koliko lanih dokaza sabrali. Svi ti dokazi
ne izlaze iz okvira nagaanja i pretpostavki.

Sa7.et emo ono o emu smo podrobno govorili u pret

hodnom poglavlju rijeima: U zvieni Allah je Stvoritelj uni
verzuma da bi Mu se sve to je u njemu klanjalo i slavilo Ga.
Cijeli univerwm je nu7.no i bez mobrunosti neposluha poko
ran U zvienom A llahu. Volja U zvienog je meutim nalagala
da bude oboavan i i:>: ljubavi pa su neki ljudi izuzeti iz te ope
pokornosti stvorenja.
U zvieni je ljudima postavio j asan put koji su donijeli
poslanici i on obuhvata svaku ivotnu aktivnost. Ibadet ne
podrazumijeva samo namaz, zekat, post i h ad ve pod iba
det potpadaju sve ivotne aktivnosti ovjeka. Uzvieni od nas
trai da budemo radini i aktivni i da unapreujemo ivot na
Zemlji. Da bismo klanjali namaz naprimjer potrebno je po
krenuti obimne ivotne aktivnosd koje e obuhvatiti brojne
segmente ivota. U zvieni Allah. nee da samo ponavljamo

o r .

S.

R .

rijei "Subhanellah" i nou i danju ve hoe i Ja radimo i da

se pokreemo. Ono be7. ega se ne moe u s postaviti i izvriti
odreena du7:nost (fao:) jeste takoer dunost - farz.
(: ov j e k kada postupa prema vlastitom nahol:nju ini ne
,

red na Zemlj i . Ostavlja Allahove 7.akone a samome s<.:bi kr<.:ira

druge. ovjeanstvo je zbog ljudskih zakona postalo nesretno.
Udaljilo S<.: od Allahovog puta da bi pomou razuma postavilo
svoj vlastiti put. (:ovjek je poeo raspravlja6 o stvaranju, i o
pitanjima koje njegov razum ne moe obuhva 6 6. Ma koliko

ra s pravljali o poecima Zemlje i s tvaranj a nikada sami neemo

doi do istine.
Sv<.: to smo govorili u ovom poglavlju ticalo se dunjalu
kog ?:ivota ogranienog kratkim ?:ivotnim dobima. O ivotu
na drugom svijetu, vjenome ivotu, koj i pr<.:dstavlja puni i
istinski ?:ivot i7.a koga nee slijediti smrt ili nestanak govorit
emo u narednom poglavlju.

 E S r o

AH I RETS KI IVOT
Prije nego to zavrimo priu o ivotu i smrd potrebno
je da detaljno progovorimo o ahiretskom ivotu . To je ustvari
istinski ?.ivot ovjeka. D unjaluki ivot samo je kua ispita,
jer ma koliko dugo ovjek na njemu boravio zasigurno e ga
napustiti. Potom ga slijedi vjeni ivot na drugom svijetu.
ivotu na ovome svijetu prethodi i predstoji smrt. ivotu
na drugom svijetu - ahiretu prethodi smrt a predstoj i vje
nost. Ovaj svijet jeste svijet promjena na kojem se ovjek ne
mo7:e potpuno u stabiliti. Na njemu j aki postaje slabi, imuan
ovjek postaje siromaan, a posjednik odredenog polo7:aja i
vlasti nekada postane osoba bez ikakve moi i snage.
Ahiretski ivot pak posjeduje karakteristiku postojanosti
i stabilnosti u svakoj stvari - u svojim blagodatima i kazni,
u svojim uivanjima i svemu onome to nosi sa sobom. o
vjek je prije svoga dolaska na dunjaluk prolazio kroz period
smrti u svijetu dua. Da bi doao na ahiret i na njemu ivio
potrebno je da proe kroz period smrti u berzehu. Berzeh
je pregrada izmeu smrti i proivljenja, izmeu dunjaluka i
ahireta. Nakon ulaska u njega nema vie povratka na dunja
luk. Potrebno je znati da je boravak ovjeka i u svijetu dua,

98
M 'u h a m m e d M . a ' r a v i

dunjalukom ?:ivotu ili svijetu mrtvih registriran u preciwu

knj igu kod U:zvienog Allaha. Svaki od tih perioda odvija se
organizirano i s preciznim poredkom. U zvieni Allah ima
knjigu u kojoj je 7.apisano sve o N jegovim stvorenjima

kraj

njom preciznou. N ita Mu nije skriveno u cjelokupnom uni

ver7.umu, N jegovom znanju ne i7.mie ni najmanja trunica na
Zemlji i nebu. Sve je kod Allaha 7.apisano u j asnoj knjizi. Po
gledajmo rijei U 7.vienog: " M i emo, zaista, mrtve oivjeti
i Mi smo zapisali ono to su uradili i djela koja su iza sebe

ostavili: sve smo M i to u Knjizi jasno pobrojali." Ua-sin, 1 2)

O svakom ovjeku kod Allaha postoji knjiga koja obuhva

ta sve ono to mu se deavalo u ivotu i koja e biti svjedok
protiv njega na Sudnjem danu. K ako e biti svjedok protiv
njega na Sudnjem danu? Knjiga e glasom i slikom uiniti da
vidi sve ono to mu se u :ivotu deavalo na autentian nain.
Sve e to posmatrati s potpunom preci7.nou tako da nee
biti u stanju negirati bilo ta od onoga to mu se deavalo.
Uzvieni e ga na Sudnjem danu uiniti svjedokom protiv nje
ga samoga, shodno rijeima: " itaj knjigu svoju, dosta ti je
danas to to e svoj raun polag-ati ! " (El-Isra, 1 4)
Ta knjiga u kojoj je upisan :ivot svakog ovjeka toliko je

precizna da e nam se initi kao da gledamo na dunjaluki i

vot. udit emo se njenoj pre ciznosti jer su u njoj neke stvari i
detalji koje smo bili nboravili a pronali smo ih zapisane u toj

knjizi. O toj preciznosti U zvieni Allah kae: "Na Dan kad ih

Allah sve oivi, pa ih obavijesti o onome to su radili; Allah
je o tome raun sveo, a oni su to zaboravili - Allah je svemu
svjedok." (El-Mudadela, 6)

. l v

o :r .

Zbog preciznosti registiranj a ljudskih djela osjeamo veli

inu i znaaj polaganj a rauna na Sudnjem danu. U 7.vienom
Allahu nije promaklo nijedno nae djelo. Stoga je potrebno
da obratimo panj u na rij ei Uzvienog:

"

. . . i Knjiga e hiti

postavljena i vidjet ete grijenike prestravljene zbog onog

to je u njoj . 'Teko nama! ' - govorit e 'Kakvaje ovo knjiga,

ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je pohrojala! '

i nai e se upisano ono to su radili . Gospodar tvoj nee

nikome nepravdu uiniti. " (El-Kt:h f, 49)
Razmiljanje

ovome ajctu ini da se stidimo injenja

gri jeha jer 7.namo da se on registrira i da e se prikazati na

Sudnjt:m danu pred Uzvienim Allahom i posmatrat e ga sva
stvorenj a u vi7.udnoj i ulnoj formi.

RAZU M N E

'
B O Z I]A M O C DA

O naj ko ne v jeruje u nevidljivi svijet zastat e i zapitati se:

"Da li je to razumno?" Da li je rawmno da svi lj udi - bili oni
ljudi koji su ivjeli i koji e ivjeti na Zemlji od poetka ovje
anstva do Sudnjega dana, budu dovedeni na Sudnjem danu?
Da li je rawmno da svaki ovjek ponaosob bude doveden da
polae raun i pored injenice da je zemlja pojela njegovo tije
lo, potpuno ga i7.brisala tako da od njega nije ostalo nita!?
K ada govorimo o Allahovoj moi onda ne moemo o
njoj prosuivati razumom jer je U zvieni Allah iznad sposob
nosti ljudskoga razuma. Nita Mu nije slino i sva Njegova
svojstva i moi su iznad sposobnosti shvatanja ljudskog ra
zuma. Meutim, svaki ovjek je stvoren s veoma preci7.nom
mjerom koja se nikada ne remeti niti gubi.
U 7.vieni Allah je iz milosti prema naim umovima u uni
verzumu pohranio neke tajne koje nam je kasnije otkrio da bi
nam pribliio neka velika pitanja nevidljivoga svijeta - da ne
bismo zalutali i nesretni bili.
ovjek je nastao i z kaplji ce sjemena a cjelokupno ovje
anstvo bilo je sadrano

Ademovoj, a.s., kimi. Ta kapljica

sjemena je krajnje precizno satkana tako da se njen cjelokupan

sadr7.aj ne moe vidjeti golim okom. Za uvianje obima pre

ciznosti stvaranja dovolj no je da sebi predoimo kako je cje
lokupno ovjeanstvo od stvaranja Adema do Sudnjega dana
bilo prisutno u njegovoj kimi.
Svaka kapljica sjemana predstavlja jedan :ivot ovjeka i
u

njoj je upisana ifra koja preci,mo odreuje njegov ivot:

ivotni vijek, njegovu du:inu, sve dogaaje koji e mu se dea

vati, spol - muko ili esnko, sreu ili nesreu u :ivotu ...
Da kojim sluajem znamo klju te ifre i da j e postavimo
u kompjuter da rijei njene zagonetke imali bismo pred sobom
krajnje preci,mo izgled ovjeka i njegovu potpunu ivotnu pri
u. Mada nam se neke znanstvene istine iz ovoga podruja tek
sada otkrivaj u, a ont su bile prisutne jo od stvaranja Adema,
a.s. Meutim U zvieni Allah htio je da nam neke tajne ivota
otkrije ba u ovome vremenu.
Ta do krajnosti istanana kapljica sjemena pokree se,
ulazi u matericu ene, oploava njenu j ajnu eliju i deava sc
trudnoa. i fra ivota ne prestaje emitirati ono to je na njoj
zapisano sv<:: dok ne doJe sueni as kada e se njen rad za
ustaviti.

ZAP I SAN I SAD RZAJ I FRE Z IVOTA

N I KADA S E N E G U B I
Zapis na ivotnoj ifri ovjeka nikada se ne gubi niti se
podaci koje on nosi briu. Kada ljudi budu pro7.ivljeni na Sud
nejm danu Uzvieni Allah e kapljici kazati: "Budi!" i ifra e
se otvoriti i oivotvoriti ono to je u njoj zapisano vraajui u
ivot potpuno istu osobu.
U7.vieni Allah nam u Kur'anu skree panju da proivlje
nje podra?.Ltmijeva vraanje onoga to je ve stvoreno a ne novo
stvaranje: " . . . onako kako smo prvi put iz nita stvorili, tako
emo ponovo iz nita stvoriti (ponovno vratiti), to je obeanje
Nae, Mi smo doista kadri to uiniti. " (El-Enbija, 1 04)
"'A ko e nas u ivot vratiti' - upitat e oni, a ti reci:
'Onaj Koji vas je prvi put stvorio', a oni e prema tebi
odmahnuti glavama svojim i upitati : 'A kada to? ' Ti reci:
' M oda ubrzo! "' (El-I sra, 5 1 )
U7.vieni Allah e tim kapljicama sjemena prisutnim n a Ze
mlji kazati da se povrate u stanje u kojem su bile pa e

tn one

uraditi. Razlika je samo u vremenu jer na drugom svijetlt nema

Rijt:i u zagradi pn:dstavljaju doslovno znaenje glagola "EaJe" jer je kontekst

nalagao spominjan jt: doslovnog zna6.:nja kome nije prihjegao rahmetli l:lcsim
Korkut u svome prijevoJu. (prim.prcv.)

.r

'

"

103
R T

vremena. Ono to se je u dunjalukom :7.ivotu deavalo trideset,

etrdeset, pedest, vie ili manje godina desit e se u jednome
trenutku. To je jedina ra:d ika, a sve ostalo je istovjetno jer pro
ivljenje podrazumjava ponovno stvaranje osobe koja je ve po
stojala. l pored slinosti meu ljudima u pogledu izgleda, grae i

osobina nikada se od Adema do Sudnjeg dana nee pojaviti dva

istovjetna ovjeka koja e u svemu biti podudarna, mada nam sc
ponekad ini da smo gotovo ponovljena kopija svojih predaka.
U 7.vieni nam je za to i7. milosti prema nama dao doka7. koji
se oituje u mnogim stvarima. Jedna od tih stvari jesu jagodice
prstiju ovjeka. l pored injenice da su ljudske ruke meusob
no sline jagodice prstiju svakoga ovjeka su razliite. ak se
jagodice na prstima j edne te iste ruke razlikuju! To je injenica o
kojoj niko ne polemi7.ira. Dunjaluka nauka prolaskom vreme
na vremenom otkriva zaudnosti stvaranja. Kur'an pak svako
me vremenu poklanja darove to se ne deava sluajno jer nam
je Uzvieni na to skrenuo panju: "Zar ovjek misli da kosti
njegove neemo sakupiti? Hoemo, Mi moemo stvoriti jag
odice jegovih prstiju ponovo." (El-Kij ama, 3, 4)
Dakle, mo U 7.vienog Allaha se ne zaustavlj a vraanjem
kostjju i :7.ivotno stanje nakon to su istruhle i postale praina
nego se N jegova mo jo uzvisuje u vraanju jagodica prstiju
koje su razliite kod svakog ovjeka od Ademovog vremena
do Sudnjt:g dana.
Savremena 7.nanost u mjeri u kojoj nam U7.vieni kroz nju
otkriva - potvrdila j e da tijelo ovjeka ima svoje karakteristine
znake onako kako prsti ruku imaju svoje karakteristine znake

u vidu njihovi h razliitih otisaka. Karakteristian znak je miris

koji ovjeka razlikuje od ostalih lj udi to otkrivaju policijskj psi
koji se odlikuju veoma preciznim ulom mirisa. ovjek takoL1er
posjeduje karakteristini znak koj i se oituje u njegovom glasu,
njegovim zubima ... Cijdo ljudsko tijelo ima posebnu ifru koju
poznaju svi njegovi organi tako da nikada ne pomijeaju svoje

drugim tijelima. To primjeujemo prilikom operacija presaiva

nja nekih organa i koe. Ljudsko tijelo prepoznaje svoje organe
i svoju kou. Kada ovjek bude izloen povredama nalazimo
da njegova povrijeena koa zarasta zajedno s njenim drugim
dijelovima obrazuj ui novo tkivo koje nadvlada povredu i zali
jei ranu. Isto tako, kada neki organ ljudskog tijela bude izloen
odreenim mikrobima, cijeli organizam bori se protiv tih mi
kroba. U koliko se pokua implantirati organ ili kou druge oso

be uvidit emo da to tijelo poznaje i otkriva da mu ne pripada.

Bori se protiv tueg organa kao stranog tijela da bi ga protjerao.

To se ponekad deava ak i onda kada taj organ ili koa pripa

daju bratu, sinu ili kerci dotine osobe. Sve nam to ukazuje da
svako tijelo ima svoju ifru koja se razlikuje od ifre drugih ljudi.
Vjerovatno su ljekari, odnosno hirurzi koji se bave transplanta
cijom oragana ljudi koji to najbolje znaju. Oni su svakodnevno
svjedoci kako tijelo majke odbija prihvatiti bubreg njene kerke,
ili kako tijelo oca odbija prihvatiti kou vlastitoga sina. Dakle

ovdje nije u pitanju stepen rodbinstva ili zajedniko porijeklo

ve injenica da svako tijelo ima svoju ifru koja se ne poduda

ra s drugim tijelom. Sve to je djelo U7.vienog Allaha Koji sve

savreno stvara.


P RO Z IVLJ E NJ E
MATE RIJALN I D O KAZ
Ve smo naveli brojne materijalne dokaze bliske ljudsko
me umu o ponovnom proivljenju ovjeka. Svaki ovjek j e
neponovljiva jedinka i razlikuje se o d ostalih ljudi. Posjeduje
odredene osobine koje se tiu samo njegove osobe. Sve to je
sadrano u posebnoj ifri koja se nalazi u kapljici sjemena koja
predstavlja poetnu fazu dolaska ovjeka iz svijeta dua ili svi
jeta smrti na dunjaluk gdj e e izvravati svoju misiju. Iz svega
toga nam je jasno da je ponovno stvaranje lake od poetnoga
stvaranja iako u odnosu na U zvienog Allaha ne postoji neto
to se moe okarakterisati kao lake i tee. Kada neto hoe
On samo kae "Budi" i to biva. Meutim, to govorimo ima
jui u vidu da je ponovno stvaranje neega to je ve postojalo
nama l juJima lake od prvobitnoga stvaranja. U zvieni Allah
naim umovima u Kur'anu pribliava to znaenje rij eima: " . . .
On je Taj Koji iz niega stvara i O n e to ponovo uiniti, to
je Njemu lahko." (Er-Rum, 27)
Prelazak ljudi iz faze u fazu na njihovom putu ka vjenom
ivotu postie se samo putem moi Uzvienog Allaha. Kada
izaemo iz svojih grobova ne izlazimo u ahirestki ivot ve

106

' ; \

'

'

a_ 'm m e d . M\ a ' r:'f V,f

na Sudnji dan kada e svi ljudi biti proivljeni iz svojih grobo
va putem rijei Uzvienog: " Budi" upuene kapljici sjemena.
Kapljica je u svijetu dua bila obavijena vanjskim obiljejima
smrti dok joj J\l lah nije dozvolio pojavljivanje sa rijei "Budi".
Potom se u njoj pojavio 7.ivot da bi izvrila ono to joj je za
pisano: trudnoa, roc1enje djetinjstvo i ivot u punoljetstvu
,

do smrti. I sto tako e se u asu proivljenja kapljici kazati :

"Budi", pa e l judi poe ti i:;daziti iz svojih grobova. Kako e
iz njih izai? Da li e ovjek pokuavati izai iz groba guraju
i zemlju koja je iznad njega? Ne nikako, nego e se zemlja
pred njim raspuknuti uz Allahovu zapovjed: "A na Dan kada
e nad njima zemlja popucati oni e urno izii; bit e to
oivljenje, za Nas lahko." (Kaf, 44)
Zbog ega je Uzvieni A llah p roivlj e nje u citiranom aje
tu

nazvao har okupljanje? Jer e svako ko j e ukopan u zemlju

tada iz nje izai i pored injenice da nisu svi ljudi u istom tre
nutku zakopani u zemlju ve se to desilo tokom mnogobroj
nih s toljea. Dijelovi njihovih tijela su se nakon to su postali
praina razasuli po dalekim mjestima. Meutim oni e i pored
toga iz gro bova izai odjedanput pa e im Zemlja postati ti

jesna. Stoga je U zvieni Allah proivljenjc nazvao "Danom

okupljanja" jer e to biti ogromni skup.
Zamislite zemlju kao to je naprimjer Egipat koji prihva
ta one koji su umirali stoljeima. Kada svi oni koji su umr
li budu iz grobova odjedanput izlazili nastat e ogromn a i
zastraujua 1-,ruva. Neko me je dok sam boravio u Americi
pitao: " Kuda ide dua nakon smrti?" Odgovorio sam a ide

;.

"'

.. 107

. .

J v

..

o. '.f .

: l

s:

M :.

ondje guje je bila prije dolaska na ovaj svijet. Drugi ovjek mc

je pitao: "Kako je mof,>ue registrirati sve dogaaje na Zemlji?"
Odgovorio sam mu da su ti dogaaji ne samo registrirani nego
i zapisani koJ U zvienog Allaha prije njihovog deavanja to
je Jokaz Njegove moi i sveobuhvatnosti N jegovog znanja.
Stoga se svaki postupak i svaki dogadaj deava shodno onome
to je Uzvieni zapisao: "Nema nevolje koja zadesi Zemlj u i
vas, a koja nije, prije nego to je damo, zapisana u Knj izi, to
je Allahu, uistinu lahko." (El-HadiJ, 22)
Ljudsko oko kao dar U zvienog Allaha posjeduje veliku
preciznost prilikom registriranj a dogaaja tako da oko ubi
jenoga registrira u svojim zjenicama lik ubice. Kada bismo
mogli oitati zapis u 7.jenicama ubijenoga vidjeli bismo u nje
mu lik njegovog ubice. Sve stvari su zapisane i 7.a to postoje
dokazi. Prije nego to je stvorio ivot Uzvieni Allah stvorio
je smrt. Kada se ovjek rodi melek smrti kree u potragu 7.a
njim. ivot ovjeka biva dug onoliko koliko je duga potraga za
njim. Kada se susretnu ovjeku dolazi sudeni as smrti.

108

M u h a m m e d M

. .

a '. 'r a v l

D E N N ET
U zvieni A llah je Svojim robovima u drugom 7.ivotu pri
premio brojne blagodati koje su nama skrivene. Poto u D7.e
nnetu postoje stvari koje ni jedno oko nije vidjelo, uho ulo
n.iti je to i jednome ovjeku na um palo onda je teko pronai
izraze koji bi nam opisali ivot u D7.ennetu. To je zbog toga
to svaka slika mora biti prvo prisutna u razumu ovjeka da
bi joj onda pronali odgovarajui izraz koji na nju ukawje.
Primjera radi, prije nego to je izmiljen televizijs ki aparat rije
televizija nije postojala ni u jednom jeziku na svijetu. K ada je
izmiljena televizija i kada je postala injenica jeziari su za nju
izmislili odgovarajui izraz.
Kada nam U zvien.i
ah predoava neki opis iz ivota
u D7.ennetu, onda kae: "Zivot u Dennetu slian je " to
upuuje da to n.ije taj 7.ivot nego ivot s lian njemu. N a taj na
in nam U zvieni pribliava Dennet sa stvarima koje su nam
pomate. Kada eli da nekome objasni neku nepoznatu stvar
uporedit e je s nekom poznatom stvari. Kada naprimjer po
kuava nekoga upoznati s tim da je Zemlja okruglog oblika
onda je najlake da pronae i donese Zemljin globus i kae
da je Zemlja slina tom globusu.
Kada stanovnici Denneta u njega uu priinit e im se
da su stvari koje u njemu nau sline onima kojima su bili op
skrbljeni u dunjalukom ivotu. Ali to nije tako. Stoga e im
U zvieni Allah narediti da ih jedu pa e zakljuitj da su potpu
no razliiti od onih plodova koje su imali na dunjaluku. 7.bog
toga je svaki opis koji nam Uzvieni daje o dennetskom ivotu

A}l

. . .

ustvari pribliavanje znaenja razumu ovjeka da bi stvorio sebi

predodbu o onome to e imati. Dovoljno je da ovjek zna da
e sve ono to mu i padne na pamet nai pred sobom u D7:e
nnetu. To niko ne moe ostvariti u dunjalukom ivotu.
Jedne sam prilike bio u posje ti Sjedinj e nim Amerikim
Dravama. Moji domaini su me odveli u hotel u kojem odsje
daju kraljevi elei mc zadiviti napretkom znanosti. Sve to je
ovjeku potrebno bilo je pripremljeno u sobi. Pritisne dugme
i dobije oljicu kahve u sobu. Pritisne drugo dugme i dobije
oljicu aja, tanjir hrane ili neega drugoga. Pitali su me ta o
tome mislim? Moj odgovor je glasio : "Ako su svu ovu divotu
l judi pripremili ljudima, kakva je onda divota onoga to im je
Gospodar l judi pripremio." Koj u god stvar ovjek zamisli u
Dennetu nai e je pored sebe a sve ono to bude elio bit
e prisutno. Kod Allaha ima mnogo vie od svega onoga to
ljudski umovi mogu pri:l.eljkivati Stoga je U zvieni kazao: "U
njemu e imati to god zaele - a od Nas i vie. " (Kaf, 35)
Uzvieni e l judima u D7:ennetu dati sve ono za im 7.ude
i ono do ega moe doprijeti l j udski um, i vie od svega toga.
Dovoljna je radost i ugodnost ljudima u D7.ennetu to to e
vidjeti Uzvienog Allaha. To je najvea blagodat koj u mo7.e
postii ovjek. K ada ovjek vidi U zvienog Allaha nee eljeti
veu blagodat od radosti gledanja u N j ega. S toga je U zvie
ni rekao: "Toga dana e neka lica blistava hiti, u Gospodara
svoga e gledati. " (El-Kijama, 22, 23)
Najve a kazna koja se moe desiti ljudima na Sudnjem
danu jeste da ne vide, ne gledaj u i ne razgovaraj u s Uzvienim
Allahom. Tu najveu kaznu poznaju samo oni koji su u najni7.im dubinama D7.ehennema. U zvieni je govorei o stanov
nicima vatre rekao: " . . . Allah ih nee ni osloviti, niti e na
njih, na Sudnjem danu, panju obratiti, niti e ih oistiti
- njih bolna patnja eka." (Alu lmran, 77)

Il O

M u

ham m ed

. a ' r a v i

" Uisti n u oni e tog-c1 dana od Gospodara svoga zaklon

jeni biti . " (EI-Mutaffifin, 1 5)
Potrc:bno je Ja shvatimo da e se u ivo tu u D:7.ennetu ili
Dchc:nnemu promijeniti k o ns6tu cija ljudskoga tij ela j e r e pri
jei iz smrti u vjeni ivot da bi tijelo ivjelo u skladu s novim
ivotnim okolnostima. Grada tijela stanovnika D:7.enneta e sc
pro mijeniti Ja bi bila u skladu sa dennetskim :?.ivotom u kojem
e vidje ti Allaha, razgovarati sa Njim i sluati N jegov govor.
K aJ god izgori ko:7.a stanovnika vatre:, neka nas Uzvieni
od nje sauva, bit e promijenjena drugom u koj u e se vratiti
ivot ela bi osjetili patn j u i bol jer se nervi osjeti la nalaze dire k
tno ispod koe, kako je to nauka nedavno otkrila. Uzvieni je
o tome kazao: "One koji ne vjeruj u u dokaze Nae Mi emo
sigruno u vatru baciti; kad im se koe ispeku, zamijenit
emo im ih drugim koama da osjete pravu patnju. Allah
je, zaista silan i mudar." (En-Nisa, 56)
I z ovoga poglavlj a smo saznali da emo biti ponovno
stvoreni kako bi nam Uzvieni Jarovao plodove naega rada
na dunjaluku i vjeni ivot dostojan ovjeka kojeg je: On oJli
kovao i zbog koga je Zemlju stvorio. To je ivot koji U zvieni
Allah za nas hoe. Stanovnici vatre, neka nas Uzvieni oJ nje
sauva, e kratko uivati u ivo tu na ovom svijetu a u ivotu
na drugom svijetu e biti poJvrgnuti patnji. I zgubili su se u
grijeenju i neposluhom prema Uzvienom Allahu. I zgubili su
i stinski ivot koj i je: U zvieni pripremio vjernicima.
Ovim smo doli do kraja nae prie o ovoj temi. Nadam sc
da me je Uzvieni pri pi sanju ove knjige uputio ka onome to voli
i ime je On zadovoljan Molim U zvienog da ova knjiga bude
dar svakome onome ko je bude itao i njcgov put ka istinskom i
.

votu u D:7.ennetu. Allah sve uje i

( )n

se odaziva molbama lj uJi.


SAD RAJ
P RVO P O G L AV L J E

$TA J E POETAK?
U PREDVJENOSTI SE DESILO OSVJ EDOENJE
VI DOVI S1VARAN JA
ZAKO N I IVOTA l SMRTI

KOJE S U TO ZAKON ITOSTI SNA

POECI IVOTA
DAR IVOTA NALAZI S E U D U I

POSTOJANJE I NJEGOVA S POZNAJA

5
11

13
15

17

19

21

22

D R U G O P O G L AV L J E

TA J E TO IVOT?

25

ANORGAN SKE TVARI PLAU, SLU AJ U I GOVORE

29

I U BILJ KAMA JE IVOT

31

M RAV GOVORI A P UPAVAC ZNA

33

iVOT KOJ EG N E POZNAJEMO

35

ALlAHOVO l LJ U DS KO ZNANJE

37

SVE TO POSTOJI U U N IVERZUMU IVO JE

T R E E P O G L AV L J E

TA J E TO SMRT?
IVOT U KABU RU ! !
IVOT U BERZEH U - IZVAN VREMENA

41

43

46
50

1 12

'

h .a m m e d

'

r a

SAMO ON DAJE IVOT I S M RT

N I M RU D l TVRDNJA O DAVANJ U IVOTA l S M RTI

54

56

E T V RTO P O G L AV L J E

OVJ EK I VJENOST

61

TAJ NA IVOTA l NJEGOV KRAJ

65

DVA PERIODA STVARANJA: S M RT I lVOT

ALlA HOVA LIJEPA I M ENA

68

l POTVRDA NJEGOVIH SVOJSTAVA

70

SAMOUBICA I VJENI BORAVAK U VATRI

74

POSTOJALI SMO PRI J E DO LASKA NA OVAJ SVIJ ET

P E T O P O G L AV L J E

D U NJALUKI IVOT
KAKO SE POSTIE I STINSKA POBONOST?
KO NAM OBEZBJ EUJE HRANU?
I S PRAVAN PUT PRIJE STVARANJA
OVJ EKOVA iVOTNA U LOGA
ALlAHOV! ZAKON I I RAZUM OVJEKA
IVOT OD M U KARCA I ENE

72

79

82

84

86

88
91

93

E STO P O G L AV L J E

AHIRETSKI IVOT
RAZUM NE - BOIJA MO DA

97
1 00

ZAPISANI SADRAJ
IFRE IVOTA NIKADA SE NE GUBI

102

PROIVLJENJE - MATERIJALNI DOKAZ

1 05

DENNET

1 08