SVEUILITE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inenjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama
Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information Management
Kaieva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA
WEB: www.igupi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inenjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD

Model podataka Katastra nekretnina Bosne i Hercegovine

Izradio:
Nermin Maak
VII-5348
D. Zastinje 54
Jajce, BiH
nmacak@geodet.geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roi

Zagreb, srpanj 2002.

Zahvala:
Zahvaljujem se svom mentoru prof. dr. sc. Miodragu Roiu koji mi je pomogao svojim
strunim savjetima, te mi dao punu slobodu pri izradi ovog diplomskog rada.
elim se zahvaliti bratu i sestrama za svu pomo u vremenu mog studiranja.
Najveu zaslugu za sve to sam postigao do sada dugujem svojim roditeljima, koji su mi
uvijek bili glavni oslonac u ivotu.

Saetak:
Godine 1984. Bosna i Hercegovina je donijela Zakon o premjeru i katastru nekretnina. Do
donoenja ovog zakona evidencija o nekretninama vodila se u dvije razliite ustanove.
Tehnike podatke o nekretninama vodio je Katastar zemljita, dok su prava na
nekretninama bila predmet evidencije Zemljine knjige. Zakon ureuje voenje jedinstvene
evidencije nekretnina i prava na njima.
Tema ovog diplomskog rada je izrada digitalne baze podataka sa svim podacima koji su
propisni Zakonom. Takoer je prikazana i mogunost primjene GIS-a u Katastru
nekretnina.
Zadatak je realiziran primjenom relacijske baze Access, dok je za izradu GIS projekta
koritena aplikacija Autodesk Map.

Abstract:
Year 1984. Bosnia & Herzegovina adopted "Law on Land Survey and Real Property
Cadastre". Before this law was in use, two different institutions were taking care of real
estate evidence. Technical information about real estate was in cadastre, but real estate law
was in jurisdiction of Land register. New law is now leading unique real estate evidence
and real estate law.
The subject of this graduated work is to make database with all fact declare by the Law.
Also, it is possible use GIS application in the Cadastre.
Project is configure with use of relation base Access, and GIS project with application
AutoDesk Map.

S A D R A J
1.

UVOD...................................................................................................................................................... 6

2.

KATASTAR ZEMLJITA.................................................................................................................... 7

3.

4.

5.

2.1.

VRSTE KATASTRA ZEMLJITA .......................................................................................................... 8

2.2.

IZRADA KATASTRA ZEMLJITA ........................................................................................................ 9

2.3.

KATASTARSKI OPERAT .................................................................................................................... 9

2.3.1.

Tehniki dio katastarskog operata ............................................................................................. 9

2.3.2.

Knjini dio katastarskog operata ............................................................................................. 10

ZEMLJINA KNJIGA ........................................................................................................................ 12

3.1.

SASTAVNI DIJELOVI ZEMLJINE KNJIGE ......................................................................................... 12

3.2.

ZEMLJINOKNJINI ULOCI ............................................................................................................ 14

3.3.

ZEMLJINOKNJINA PRAVA ........................................................................................................... 15

3.4.

ZEMLJINOKNJINI UPISI ............................................................................................................... 17

EVIDENCIJE NEKRETNINA NA PODRUJU BOSNE I HERCEGOVINE ............................. 20

4.1.

SISTEM TURSKIH TAPIJA ................................................................................................................ 20

4.2.

KATASTAR U DOBA AUSTRO-UGARSKE ......................................................................................... 21

4.3.

PODRUJE JUGOSLOVENSKOG KATASTRA ...................................................................................... 25

4.4.

NOVA JEDINSTVENA EVIDENCIJA NEKRETNINA .............................................................................. 26

4.5.

ZAKON O PREMJERU I KATASTRU NEKRETNINA.............................................................................. 28

BAZE PODATAKA I GIS................................................................................................................... 31

5.1.
5.1.1.

Vrste modela podataka............................................................................................................. 33

5.1.2.

Sustavi za upravljanje bazom podataka (DBMS)..................................................................... 38

5.1.3.

Jezici u sustavima za upravljanje bazama podataka................................................................ 39

5.1.4.

Upitni jezik SQL....................................................................................................................... 39

5.1.5.

Osnovni objekti i naredbe u SQL jeziku ................................................................................... 41

5.2.

6.

BAZE PODATAKA ........................................................................................................................... 31

GIS - GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI ............................................................................................... 41

5.2.1.

Elementi GIS sustava ............................................................................................................... 42

5.2.2.

Podaci u GIS sustavima ........................................................................................................... 42

5.2.3.

Programska podrka ................................................................................................................ 44

BAZA PODATAKA KATASTRA NEKRETNINA .......................................................................... 45

6.1.

SADRAJ BAZE PODATAKA KATASTRA NEKRETNINA ..................................................................... 45

6.2.

OPENITO O MICROSOFT ACCESS-U .............................................................................................. 46

6.2.1.
6.3.

Elementi baze podataka ........................................................................................................... 47

IZRADA BAZE PODATAKA............................................................................................................... 48

6.3.1.

Kreiranje tablica...................................................................................................................... 49

6.3.2.

Postavljanje relacija izmeu tablica........................................................................................ 54

6.3.3.

Definiranje upita...................................................................................................................... 55

7.

8.

6.3.4.

Primjer SQL upita.................................................................................................................... 56

6.3.5.

Unos podataka ......................................................................................................................... 57

6.3.6.

Izvjetaji ................................................................................................................................... 59

6.3.7.

Rad s bazom podataka ............................................................................................................. 62

GIS KATASTRA NEKRETNINA...................................................................................................... 64

7.1.

OPENITO O AUTODESK MAP-U .................................................................................................... 64

7.2.

PRAKTINI DIO .............................................................................................................................. 66

7.2.1.

Rad s vanjskom bazom podataka ............................................................................................. 67

7.2.2.

Uspostavljanje veza s bazom podataka.................................................................................... 68

7.2.3.

SQL pretraivanje .................................................................................................................... 70

7.2.4.

Ureivanje topologije .............................................................................................................. 72

ZAKLJUAK....................................................................................................................................... 74

Literatura
ivotopis

1. Uvod
Evidencije o nekretninama prolazile su razne faze civilizacijskog razvoja drutva i
proizvod su drutveno-povijesnih prilika odreenog vremena. Voenje podataka o
nekretninama ima za cilj da zainteresiranima omogui saznanje o tonom poloaju,
prostiranju i granicama nekretnine, vrsti i kvaliteti zemljita, objektima koji se na njima
nalaze kao i o pravima koja na zemljitu postoje.
Takav sustav evidencije voen je kroz dvije razliite institucije, Katastar zemljita i
Zemljinu knjigu.
Zadatak Katastra zemljita je evidentiranje podataka o nekretninama u pogledu poloaja,
povrine, vrste, kvalitete i drugih tehnikih podataka. Na osnovu katastra zemljita, formira
se Zemljina knjiga kao institucija koja vodi evidenciju o pravnim odnosima na
nekretninama i graanima jami pravnu sigurnost.
Evidencija nekretnina, nastaje dakle kao potreba vlasnika i drave. Potreba vlasnika ogleda
se u zatiti vlasnitva, a drava kao zatitnik vlasnitva, ureuje evidencije po mjeri
izgraenog pravnog sustava, ekonomskih odnosa, planira razvoj zemlje na osnovu
potpunih evidencija o vrsti, kvaliteti i veliini zemljinih posjeda (Begi 2000).
U datim povijesnim okolnostima, uslijed neredovitog odravanja, nastaje odreeni nesklad
ovih dviju evidencija, do te mjere da ak prestaju biti upotrebljive. Tragom pronalaenja
boljih rijeenja Bosna i Hercegovina je 1984. godine donijela Zakon o premjeru i katastru
nekretnina kojim se ureuje voenje jedinstvene evidencije nekretnina i prava na
nekretninama.
Cilj ovog diplomskog rada je izraditi model podataka katastra nekretnina temeljen na
pomenutom zakonu, te prikazati mogunost primjene GIS-a u katastru nekretnina. Kako
sam Zakon nije u iroj praktinoj primjeni, a uz to predstavlja gotovo jedinstven sluaj
zajednike evidencije vano je osvnuti se na eventualne nedosljednosti. Rezultati e biti
prezentirani u zavrnom poglavlju.
Pri izradi relacijske baze podataka koristio sam Microsoft Access, GIS projekt sam
realizirao pomou aplikacije AutoCAD Map.

2. Katastar zemljita
Pojam registra zemljita see u daleku prolost. Veliki broj povijesnih dokumenata upuuju
na injenicu da su vrlo rano vrena mnoga mjerenja na zemljitu u svrhu uspostave
odreenih evidencija. Jo u predpovijesnom periodu, interes za prostor ogledao se kroz
izradu nacrta naselja i pripadajuih podruja na kojima se prostirala vlast plemena a
kasnije i drave. Uz nacrte su raeni i popisi zemljita i objekata namjenjeni, u prvom redu,
zatiti vlasnitva i prava uivanja odreenog prostora.
Prema grkom povijesniaru Herodotu, perzijski kralj Darije uveo je plaanje poreza na
zemljite i naredio da se u zemljama Male Azije, izmjerom utvrdi prostorna veliina
posjeda i prihod koji se ubire s njega.
Rimska drava je imala ve za vrijeme Servija Oulija (578-534. godine p.K.), uveden
porez na zemljite, iju je osnovu inio "cenzus" utvren na osnovu povrine, naina
iskoritavanja, boniteta i prihoda sa zemljita izraenog u koliini proizvoda.
Postoje indicije da je u vrijeme Rimskog carstva postojao pregled o zemljitu zasnovan na
izmjeri zemljita. Predpostavlja se da su knjige zvane "capitastra" sastavljane na osnovu
izjave vlasnika i nacrta posjeda. Nacrti su, u figurativnom smislu, predstavljali sliku terena
u priblinom mjerilu.
Na podruju dananje Engleske poelo se 1806. godine sa izradom evidencije o zemljitu u
posebnim knjigama zvanim "Domestday Books".
Po nalogu mletakog namjesnika Grimanija 1756. godine poduzeta je izmjera veeg dijela
Dalmacije i na temelju njih izraeni su planovi na kojima su prikazane zemljine estice.
Mape nazvane Grimanijevim mapama sauvane su za 56 sela i uvaju se u Dravnom
arhivu u Zadru.
Mnogo irih razmjera bio je pokuaj austrijskog cara Josipa II da, radi pravilnog
oporezivanja, uspostavi katastar zemljita na cijelom podruju carevine. Carskim patentom
od 20 veljae 1785. godine odreeno je da se izvri izmjera i procjena svih plodnih estica
i izradi katastar zemljita. Poznat je pod imenom "Jozefinski katastar" a znaajan je po
tome to predstavlja prvi pokuaj uspostave katastra zemljita ne temelju izmjere
zemljinih posjeda.
Slini pokuaji poduzimani su u XVIII stoljeu u Francuskoj, Pruskoj, Bavarskoj i nizu
drugih drava, ali bez znaajnijih rezultata.
Osnovnu prekretnicu u tom pravcu uinio je car Napoleon 1807. godine kada je, nareujui
da se pristupi izradi katastra zemljita , rekao svome ministru Mollic-u: "Polovine mjere
uvijek znae gubitak vremena i novca. Jedino sredstvo, da se izae iz zaaranog kruga, je
da se detaljno izmjeri i procjeni svaka parcela u svim opinama i za svakog pojedinog
vlasnika. Dobar parcelarni katastar bit e dopuna mojih odredaba u Graanskom
zakoniku, koje se odnose na posjed zemljita. Planovi trebaju biti toni i dosta pogodni da
slue za osiguranje granica vlasnitva i uklanjanja parnica o njima" (Begi 1999).
Klasini oblik europskog katastra nekretnina je katastar uspostavljen na osnovu detaljne
izmjere i klasiranja svake estice. Na taj su nain bili osigurani uvjeti za uspostavu,

8
razvijanje i usavravanje evidencija zemljine knjige temeljene na tehnikim podacima
katastra nekretnina.
2.1. Vrste katastra zemljita
Katastar zemljita evidentira podatke o zemljitu u pogledu njegova poloaja, oblika,
povrine, naina iskoritavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i posjednika.
Navedeni se podaci prikupljaju i evidentiraju u obliku katastarskog operata. Operat se
izrauje za podruje jedne katastarske opine, kao temeljne teritorijalne jedinice i to na
osnovu izloenih i utvrenih podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljita.
Obzirom na strukturu podataka i na nain na koji se oni prikazuju u dokumentaciji, postoji
i vie vrsta katastra zemljita:

Klasini europski parcelarni katastar zemljita,

Thorrensov sustav katastra zemljita,

Register of Deeds

Klasini europski parcelarni katastar zemljita zasniva se na katastarskoj izmjeri i

klasiranju svake estice. Model za ovaj nain evidencije je Napoleonov katastar koji su
prihvatile i uspostavile mnoge europske zemlje. Temeljno je obiljeje ovog katastra da se
na planovima prikae oblik i poloaj svake estice, a u ostaloj dokumentaciji povrinu,
katastarsku kulturu, bonitet tla i vlasnika odnosno posjednika iste.
Zemljina knjiga se uspostavlja paralelno s katastrom zemljita. Svaka katastarska opina
ima svoju zemljinu knjigu, koja se sastoji iz veeg broja zemljino-knjinih uloaka,
sastavljenih po sistemu realnih folija (po nekretninama). Unutranja organizacija zemljine
knjige je vrlo jednostavna jer se sastoji od jednog registra (glavne knjige), u kojem se vodi
pregled nekretnina po pravnim cjelinama (zemljino-knjinim tijelima), te vlasnika i duga
stvarna prava nad tim nekretninama. Ovakav sustav evidencije prua pravnu sigurnost u
prometu nekretninama to je bio jedan od razloga da je ovaj nain evidencije prihvaen u
mnogim europskim, a tijekom XIX i XX stoljea i u nekim izvaneuropskim zemljama.
Thorrensov sustav katastra zemljita dobio je ime po Robertu Thorrensu koji je 1858. god.
u Australiji uveo novo zakonodavstvo o registraciji zemljita (Real Property Act, 1858.
god.). Danas se primjenjuje u Australiji, Novom Zelandu, Filipinima i dr. a kasnije su ga
prihvatile mnoge zemlje Afrike i Azije. Pravo na zemljite upisuje se u registar samo ako
postoji pravovaljan naslov (titulus) njegovog stjecanja. Vlasnik vri izmjeru nekretnine uz
pomo strune osobe. Plan i dokaze o vlasnitvu dostavlja nadlenom organu, koji jedan
ovjeren primjerak ulae u zasebne sveske a drugi primjerak se vraa vlasniku. Ove knjige
su raene po sistemu realnih folija, to znai da se vode po zemljitima, tj. svaki posjed
predstavlja zasebno zemljino-knjino tijelo.
Register of Deeds je pregled o zemljitu i o njegovom vlasnitvu, te o nekim drugim
injenicama vezanim za zemljite. Ovaj oblik katastra prihvaen je u SAD i Kanadi.
Poiva na naelu isprave, na temelju koje je dolo do stjecanja ili promjene u nekom
stvarnom pravu na zemljitu. Sastoji se od grafikog i pisanog dijela dokumentacije.
Grafiki dio dokumentacije su karte na kojima su zemljine jedinice predstavljene prema

9
posebnom sustavu. Pisani dio dokumentacije je jedinstvena knjiga u koju se unose podaci o
poloaju i povrini nekretnine, o vrsti pravnog posla i o teretima. Temelj upisa je isprava o
pravnom poslu (ugovor, oporuka i sl.).
Prema svrsi kojoj slui u pojedinim zemljama katastar zemljita dijelimo na:

Porezni katastar zemljita koji se osniva u prvom redu radi pravilnog razreza
poreza i drugih obveza koji su duni snositi vlasnici, posjednici ili uivaoci
zemljita.

Pravni katastar zemljita ima za cilj pruiti zakonski dokaz o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima na nekretninama.

Tehniki katastar zemljita raspolae irim rasponom tehnikih podataka o

zemljitu i objektima koji su izgraeni na tom zemljitu.

Polivalentni katastar zemljita je oblik katastra zemljita u kojemu se iskazuje vie

podataka o zemljitu i objektima na njemu, te se moe iskoristiti za razliite svrhe.
Ovakav katastar evidentira vie razliitih podataka i nekretninama: tehnikih,
gospodarskih, fiskalnih, pravnih a po potrebi i drugih.

2.2. Izrada katastra zemljita

Izrada katastra obuhvaa:
S

utvrivanje katastarski teritorijalnih jedinica (katastarska opina i katastarski kotar)

katastarsku izmjeru,

katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita,

izlaganje na javni uvid podataka izmjere i klasiranja zemljita, te

izradu katastarskog operata.

2.3. Katastarski operat

Katastarski operat izrauje se za podruje jedne katastarske opine na temelju podataka
dobivenih katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljita. Dijeli se na tehniki i knjini dio
operata.
2.3.1.

Tehniki dio katastarskog operata

Tehniki dio katastarskog operata sadri:

S

Zapisnik omeavanja granica katastarske opine,

Detaljne skice izmjere,

Kopije katastarskih planova i

Popis koordinata i apsolutnih visina geodetskih toaka.

10
Katastarska opina mora se omeiti tako da se njene granice utvrde i obiljee na terenu
graninim oznakama i opiu u zapisniku o omeivanju granica. Omeivanje katastarske
opine obavlja posebna komisija prema postupku koji je propisan zakonom.
Detaljne skice izmjere su sastavni dio katastarskog operata i slue kod odravanja katastra
zemljita. One sadre originalne podatke izmjere, te su vrlo znaajna dopuna katastarskim
planovima.
Katastarski operat sadri i dva primjerka kopija katastaskih planova (originali se uvaju u
arhivi). Jedan primjerak slui za kartiranje promjena i raunanje povrina i ima vrijednost
originalnih planova (radni original). Drugi primjerak je razrezan i naljepljen na karton, te
slui za rad sa strankama i za rad na terenu. Ukoliko su na njemu upisani posjednici i
oznaene kulture, naziva se indikacijskom skicom.
Podaci popisa koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih toaka,
koriste se za naknadna mjerenja kod odravanja katastra zemljita.
2.3.2.

Knjini dio katastarskog operata

Knjini dio katastarskog operata sadri:

S

Popis katastarskih estica,

Posjedovne listove,

Sumarnik posjedovnih listova,

Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljita te

Abecedni popis posjednika zemljita.

Popis katastarskih estica (obrazac br. 1) izrauje se na temelju podataka iz popisa

povrina, detaljnih skica, popisnih listova odnosno podataka o komasaciji zemljita i
registra klasiranja zemljita. Popis katastarskih estica sadri broj svake estice, broj lista
katastarskog plana, naziv rudine, broj posjedovnog lista, nain iskoritavanja odnosno
kulturu, proizvodnu sposobnost i povrinu katastarske estice. Ukupna povrina zemljita u
popisu katastarskih estica mora se slagati sa ukupnom povrinom katastarske opine.
Posjedovni list sadri odreene podatke o svim katastarskim esticama koje koristi svaki
pojedini posjednik ili vie njih u suposjednitvu, na podruju katastarske opine i odreene
podatke o svakom pojedinom korisniku.
Suposjednicima katastarske estice smatraju se dva ili vie posjednika iste katastarske
estice. Ako jedan posjedovni list ima dva ili vie posjednika, uz ime svakog posjednika
naznaen je njegov suposjedniki dio.
Posjedovni list izrauje se na temelju podataka iz popisnih listova ili podataka o
komasaciji zemljita.
Posjedovni list (obrazac br. 2) sadri prezime, ime i oevo ime u pridjevu, odnosno naziv
posjednika katastarske estice, broj katastarskih estica, broj plana, naziv katastarske
estice, njenu katastarsku kulturu i klasu, katastarski prihod i povrinu.

11
Svaki posjedovni list ima svoj prilog (obrazac br. 2A) koji sadri razvrstane podatke o
povrinama katastarskih klasa pojedinih katastarskih kultura plodnog zemljita,
povrinama zemljita koje se po svojoj dugoronoj namjeni ne iskoritava za proizvodnju u
poljoprivredi ili umarstvu nego za neku drugu svrhu trajnijeg karaktera, povrinama
neplodnog zemljita, ukupnim povrinama pojedinih katastarskih kultura, ukupnoj povrini
i ukupnom katastarskom prihodu, koji se moraju slagati s ukupnom povrinom i ukupnim
katastarskim prihodom posjedovnog lista.
Sumarnik posjedovnih listova (obrazac br. 3) izrauje se na temelju podataka iz
posjedovnih listova. Sadri podatke o posjednicima, broju posjedovnog lista, te ukupnoj
povrini i katastarskom prihodu svakog pojedinog posjedovnog lista. Ukupna povrina
mora se slagati s ukupnom povrinom u popisu katastarskih estica.
Pregled po katastarskim kulturama i klasama (obrazac br. 4) izrauje se na temelju
podataka koji se nalaze u prilozima posjedovnih listova. Pregled sadri podatke o povrini
pojedinih kultura i klasa plodnog zemljita, podatke o povrinama neplodnog zemljita, te
podatke o ukupnom katastarskom prihodu cijele katastarske opine.
Abecedni popis posjednika zemljita (obrazac br. 5) izrauje se na temelju podataka iz
posjedovnih listova, a sadri osobne podatke svakog pojedinog posjednika zemljita po
abecednom redu i broj posjedovnog lista.

12

3. Zemljina knjiga
Zemljine knjige su javni i vjerodostojni registri o nekretninama i pravima na njima,
osnovani i odravani na temelju katastarske izmjere, kod kojih se samim upisom prava
stiu, prenose, ograniavaju ili ukidaju (Medi i dr. 1999).
Javnost zemljine knjige se ogleda u tome to je svatko moe razgledati u prisustvu
zemljinoknjinog subenika i iz nje dobiti prijepise ili izvadke.
Vjerodostojnost zemljine knjige znai da se upisom prua potpun i toan prikaz cijelog
pravnog stanja na izvjesnoj nekretnini. Zemljinu knjigu vode sudovi koji su duni paziti
na zakonitost i vjerodostojnost izvrenih upisa. Ono to je upisano u zemljine knjige vai
kao istinito i korisnik upisanog prava ne mora dokazivati postojanje tog prava. To opet ne
znai, da se postojanje upisanog prava ne smije i ne moe osporavati. Ipak, upisano pravo
postoji kao pravovaljano sve dotle, dok se ne izbrie iz zemljine knjige.
Zemljine knjige se osnivaju po slubenoj dunosti, ali se upisi naelno dozvoljavaju i
provode na traenje zainteresiranih stranaka. Prava, koja su predmet upisa u zemljine
knjige su u svojoj sutini preteno privatno-pravne prirode, te je pravilo da se njihovo
upisivanje obavlja samo po molbi i pristanku stranaka. Meutim, zemljina knjiga je javna
ustanova koja slui ne samo potrebama pojedinaca, ve i potrebama zajednice, opoj
sigurnosti pravnih odnosa na nekretninama i kao regulator realnog kredita. Zbog toga
zemljina knjiga mora biti potpun prikaz imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama. U
njoj moraju biti registrirane sve nekretnine i svi pravno vani odnosi na izvjesnoj
nekretnini.
Iako prema vaeim propisima sud u naelu nee narediti upise po slubenoj dunosti ve
samo po molbi stranaka, sud je ovlaten da poduzme odreene mjere kod stranaka da
zatrae upis, ako to same nisu uinile. Izriito je istaknuto, da se prava na nekretninama
mogu stei, prenijeti, ograniiti ili ukinuti jedino upisom u zemljinu knjigu. Upisom u
zemljinu knjigu se izvjesno pravo na nekretnini ne samo proglaava ve i konstituira.
Predmet upisa u zemljine knjige su sva zemljita izuzev ona, koja su predmet upisa u
posebne knjige. Kako se te posebne knjige u pravilu ne vode sva se zemljita upisuju u
ope zemljine knjige.
Zemljina knjiga osniva se i odrava na temelju katastra zemljita. Ove dvije ustanove se
meusobno dopunjavaju i jedna bez druge nema pravne vanosti. Zemljina knjiga i
katastar zemljita su javni registri o nekretninama, a razlikuju se po sadraju i svrsi
upisivanja. U katastar se upisuju nekretnine bez obzira na pravna ovlatenja na njima.
Upisom u katastar zemljita ne stvara se nikakvo pravo, ve se samo evidentiraju
posjedovni odnosi na zemljitu, dok je glavna zadaa zemljine knjige da se konstituiraju i
srede prava i pravni odnosi na zemljitu.
3.1. Sastavni dijelovi zemljine knjige
Zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu vodi
se i zbirka katastarskih planova, popis zemljita I i II te abecedni popis vlasnika.

13
Katastarski planovi, popis zemljita (registar estica) te popis vlasnika nisu sastavni
dijelovi zemljine knjige, ve slue samo radi lakeg rukovanja i koritenja zemljinom
knjigom.
Glavna knjiga je temeljni sastavni dio zemljine knjige, jer se samo upisom u glavnu
knjigu prava na nekretninama mogu stei, prenijeti, ograniiti ili ukinuti. Ostali sastavni
dijelovi zemljine knjige su podreenog znaaja.
Glavna knjiga (slika 1) sastoji se od zemljino knjinih uloaka, koji obuhvaaju zemljita
jedne katastarske opine. Zemljinoknjini uloci su posebni listovi uvezani u knjige, koji
slue za upisivanje nekretnina, te prava i tereta na njima. Svaki je zemljinoknjini uloak
za sebe odvojena pravna jedinstvenost a meusobno su povezani samo pripadnou istoj
katastarskoj opini.

Slika 1. Struktura zemljine knjige (Medi i dr. 1999).

U zemljinoknjine uloke se upisuju:
S

zemljinoknjina tijela i promjene na njima,

stvarna prava koja se odnose na zemljinoknjina tijela i promjene tih prava.

Jedan zemljinoknjini uloak moe obuhvatiti samo jedno zemljinoknjino tijelo.

Zemljinoknjino tijelo moe se sastojati od jednog ili vie zemljita prostorno odvojenih.
Vie zemljita mogu sainjavati jedno zemljinoknjino tijelo samo pod uvjetom:
S

da se nalaze u istoj katastarskoj opini

da pripadaju jednom vlasniku

da nisu razliito optereena i

da u pogledu ogranienja vlasnitva nema razlike.

14
Zemljinoknjino tijelo je pravno jedinstvena skupnost nekretnina jednog vlasnika u istoj
katastarskoj opini i svaki njegov dio ima zajedniku pravnu sudbinu s cjelinom. Ako se
zemljinoknjino tijelo sastoji iz vie zemljita, tada se jedno zemljite samo za sebe ne
moe ni otuiti ni opteretiti, a da se predhodno ne odvoji u zasebno zemljinoknjino tijelo.
Zbirka isprava formira se iz izvornika ili prijepisa isprava na temelju kojih je izvren
zemljinoknjini upis. Izvornici ili prijepisi isprava, poredani prema brojevima dnevnika,
uvezuju se u knjige podesne debljine.
Zbirka isprava vodi se zajedniki za sve glavne knjige jednog suda.
Zbirka katastarskih planova koja se vodi za svaku glavnu knjigu slui samo za orijentaciju
o poloaju i obliku zemljita (estica). Zemljinoknjini planovi nisu dokaz o povrinama i
mjerama duina zemljita, a takoer nije dokaz o povrini ni sam upis povrine u glavnu
knjigu. Zemljinoknjini planovi su kopije katastarskih planova i oni ine zemljinoknjinu
mapu.
Popis estica vodi se za svaku katastarsku opinu odvojeno. U njemu su upisana sva
zemljita (estice) po aritmetikom redu. Uz svako zemljite upisuje se broj lista
katastarskog plana i broj zemljinoknjinog uloka glavne knjige u kojem je zemljite
upisano. Uz registar estica vodi se i naknadni registar estica u kojem se upisuju estice
koje su nastale naknadnom diobom od matinih estica obuhvaenih u popisu estica.
Mora se uspostaviti i veza izmeu popisa estica i naknadnog popisa estica kako bi se
omoguio laki uvid u novonastale estice.
Abecedni popis vlasnika sadri imena vlasnika i drugih osoba u iju je korist izvren neki
upis (zaloni vjerovnici, ovlatenici itd.). Popis vlasnika se vodi po abecednom redu, a uz
ime svake upisane osobe navodi se broj uloka u kojem je izvren upis vlasnitva, ili nekog
drugog prava koje se tie te osobe.
3.2. Zemljinoknjini uloci
Svaki zemljinoknjini uloak sastoji se od popisnog lista (posjedovnice), vlasnikog lista
(vlastovnice) i teretnog lista (teretovnice). Posjedovni list oznaava se slovom A, vlasniki
list slovom B, i teretni list slovom C.
Za svako zemljinoknjino tijelo postoji u pravilu jedan popisni, jedan vlasniki i jedan
teretni list. Odstupanje od ovog pravila je upis etanog vlasnitva u E knjige.
Popisni list (A) sastoji se od dva odjeljka.
Prvi odjeljak obuhvaa natpis i sastavne dijelove zemljinoknjinog tijela. Natpis obuhvaa
naziv katastarske opine i broj zemljinoknjinog uloka. Sastavni dijelovi
zemljinoknjinog tijela (estice) upisuju se po mogunosti po aritmetikom redu brojeva
koje pojedine estice imaju u katastru zemljita.
estice se numeriraju rednim brojevima tako da se svaka estica upisuje pod posebnim
rednim brojem. Najprije se upisuje, pod rednim brojem jedan estica na kojoj se nalazi
kua i dvorite, a zatim ostala zemljita.
Za svako zemljite upisuje se: katastarski broj estice, kultura, nazivi rudina, te povrina.

15
Zemljita koja se pripisuju zemljinoknjinom tijelu upisuju se pod rednim brojem koji
slijedi iza rednog broja zadnjeg upisa, a kada se zemljite otpisuje od zemljinoknjinog
tijela podvlai se dotini upis crvenom tintom.
U drugi odjeljak popisnog lista upisuju se svi upisi koji se odnose na stanje dobra i to:
a) stvarna prava koja su vezana za vlasnitvo zemljinoknjinog tijela ili jednog
njegovog dijela (npr. pravo prolaza preko drugog zemljita),
b) sve promjene koje se odnose na prvi odjeljak moraju se uiniti vidljivim i u drugom
odjeljku,
c) ogranienja, tereti i obveznosti koji su zasnovani na javnopravnim propisima i koji
imaju uinka protiv svakog vlasnika i to bez obzira da li su upisani u zemljinu
knjigu ili ne. Npr. zabrana podizanja zgrada na nekom zemljitu, obveza uzgoja
ume radi zatite od erozije. Ovakva ogranienja, tereti i obveznosti na snazi su
iako nisu upisani u zemljinu knjigu, pa se upisom u zemljinu knjigu ine vidljivi
radi evidencije.
Vlasniki list (B). U vlasniki list upisuje se pravo vlasnitva i ona ogranienja kojima je
vlasnik kao osoba podvrgnut u pogledu slobodnog upravljanja imovinom ili u pogledu
upravljanja zemljinoknjinim tijelom ili jednim njegovim dijelom. Ako ima vie vlasnika
za svakog se mora iskazati suvlasniki omjer. Od ogranienja u vlasniki list upisuju se
ona kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut. Npr. maloljetnost, produenje oinske ili
skrbnike vlasti, otvaranje steaja i slino.
U vlasnikom listu vidljivim e se uiniti zabrane optereenja i otuivanja, te ogranienja u
pogledu raspolaganja zemljinoknjinim tijelom ili kojim njegovim dijelom, koja su
predmet upisivanja u teretni list, a tiu se svakog vlasnika.
Teretni list (C). U teretni list upisuju se: sva stvarna prava kojima je zemljite optereeno,
pravo otkupa, prekupa i porabe (zakupa i najma), zatim ogranienja u raspolaganju
zemljinoknjinim tijelom ili njegovim dijelom kojim je podvrgnut svaki vlasnik
optereenog dobra, te zabrana optereivanja i otuivanja.
Ovdje treba istaknuti da se stvarna prava koja proiruju pravo svakog vlasnika upisuju u
popisni list, a ona koja suuju i ograniavaju pravo vlasnika upisuju se u teretni list. Zato
se pravo slunosti upisuje u popisni list povlasnog dobra, a u teretni list poslunog dobra.
3.3. Zemljinoknjina prava
U zemljinu knjigu mogu se upisati samo stvarna prava i stvarni tereti, pravo otkupa i
prekupa, pravo porabe i pravo koritenja. Navedena prava zovu se knjina prava.
Stvarna prava jesu prava na stvar, koja nekoj osobi pripadaju. Stvari mogu biti pokretne i
nepokretne. Pokretne su one koje mogu mijenjati mjesto, a da im se vrijednost ne umanji.
Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno
spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukije odreeno.
Stvarna prava odnose se neposredno na stvar, a na osobu samo kao imaoca te stvari. U
naem sluaju stvar na koju se prava odnose je zemljite i objekti na zemljitu.

16
Stvarna prava koja su predmet upisa u zemljinu knjigu jesu: vlasnitvo, zalono pravo i
slunosti.
Vlasnitvo je vrhovna vlast osobe nad stvari, po kojoj je vlasnik vlastan stvar po svojoj
volji uivati, s njom po volji raspolagati i svakog drugog od toga iskljuiti.
Za stjecanje prava vlasnitva mora postojati pored valjanog pravnog temelja i zakoniti
nain. Nain stjecanja prava na nekretnine je upis u zemljinu knjigu. Bez upisa u
zemljinu knjigu moe se stei samo pravni temelj za stjecanje prava vlasnitva, a samo
pravo vlasnitva stie se tek upisom u zemljinu knjigu.
Zemljinoknjino tijelo moe pripadati jednoj ili vie osoba. Ako ono pripada nekolicini
osoba, tako da svaka ima pravo na cijelo zemljinoknjino tijelo srazmjerno svom
imovinskom udjelu, tada meu njima postoji suvlasnitvo. Kod suvlasnitva
karakteristino je to, da se pravo vlasnitva pojedinog suvlasnika odnosi na cijelu stvar, a
ne na odreeni dio stvari, od kojeg bi jedan vlasnik mogao iskljuiti druge suvlasnike.
Udio svakog suvlasnika u pravu, odreuje suvlasniki udio, a nazivnik ukupan broj
zajednikih dijelova.
Zalono pravo predstavlja dvije suprotne strane, od kojih je jedna povjerilac s pravom da
se radi nekog duga po dospjelosti prodajom naplati, a druga je vlasnik ili imalac zaloene
stvari koji je duan trpjeti da se po dospjelosti ne bude li dug vraen povjeriocu naplati
prodajom zaloene stvari. Temeljna karakteristika zalonog prava je da stvar jami za
isplatu izvjesnog duga.
Zalaganje nepokretne stvari kao jamstva za isplatu duga i upis toga u zemljinu knjigu
zove se hipoteka. Zalono pravo moe se upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo,
odnosno na udio svakog suvlasnika posebno, ako je vlasnitvo upisano na vie osoba kao
suvlasnitvo i to samo u pogledu novane mase. Zalono pravo ne moe se upisati na
pojedine dijelove zemljinoknjinog tijela.
Slunost je pravo po kojem ovlatenik moe tuu stvar na neki nain upotrebljavati ili
uivati. Slunosti dakle ograniavaju vlasnika u njegovom raspolaganju s njegovom stvari,
tj. on mora trpjeti da se drugi slui nekim njegovim pravom ili uzdravati se od onog to bi
inae kao vlasnik imao pravo initi.
Slunosti su stvarna prava, a mogu biti zemljine slunosti i osobne slunosti. Zemljine
slunosti sastoje se u pravu koritenja tueg zemljita na odreeni nain, da bi se vlastito
zemljite moglo korisnije upotrebljavati, tj. zemljine slunosti slue interesima izvijesne
nekretnine, a osoba je samo nosilac tog prava. Zemljine slunosti (poljske i kune) su
trajne jer se odnose na svakog posjednika povlasnog dobra. Zemljine slunosti upisuju se
razliito, prema tome da li se radi o poslunom ili povlasnom dobru, to je ranije
objanjeno.
Osobne slunosti (pravo porabe, pravo uivanja i pravo stana) slue interesima pojedinih
ovlatenika. One su neotuive i nenasljedive tj. ne mogu se prenijeti na drugu osobu, a
prestaju smru ovlatenika.
Slunost moe biti upisana i na odreeni dio zemljinoknjinog tijela, a ako se hoe da
bude ograniena na odreene prostorne granice, onda se one moraju tono oznaiti.

17
Realni tereti ili stvarni tereti su optereenja vezana za stvar, a ne za osobu. Ona obavezuju
svakog vlasnika optereenog dobra na periodina davanja ili na injenje neke radnje.
Pravo na realne terete stie se samo upisom u zemljinu knjigu, a prestaje samo brisanjem
iz zemljine knjige. Kao i kod slunosti, stvarni tereti se upisuju u teretni list poslunog
dobra. Pored toga moraju se uiniti vidljivim zabiljebom u popisnom listu povlasnog
dobra kao prava koja su vezana uz vlasnitvo zemljinoknjinog tijela ili jednog njegovog
dijela.
Realni tereti se mogu upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo, a ne i na pojedine
njegove dijelove, ali se mogu upisati na suvlasnike udjele pojedinih suvlasnika.
Pravo otkupa i prekupa. Pravo otkupa sastoji se u pravu prodavaoca da od kupca natrag
kupi odreenu nekretninu. Po pravu prekupa kupac je obvezan da najprije ponudi
prodavaocu kupljenu nekretninu, pa tek onda drugim interesantima.
Ova prava mogu se upisati samo na cijelo zemljinoknjino tijelo, ali i na suvlasnike
udjele pojedinih suvlasnika ako je vlasnitvo suvlasniko.
Pravo porabe je pravo najma i zakupa. Najam je davanje nekretnine drugome na upotrebu i
koritenje na odreeno vrijeme i uz utvrenu cijenu, a da vlasnik dobiva korist od
najamljene nekretnine bez ulaganja rada. Meutim, ako za dobivanje koristi od upotrebe
tue nekretnine treba uloiti izvjestan rad, tada je to zakup.
U pravilu porabna prava ne bi se mogla upisati na suvlasniki udio pojedinog suvlasnika,
jer se ona na idealnom dijelu ne bi mogla ostvariti, ali porabna se prava esto upisuju na
odreene dijelove zemljinoknjinog tijela.
Pravo otkupa i prekupa, te pravo najma i zakupa nisu stvarna prava, ve osobna, a sa
nekretninama su vezana samo kao objekt tog odnosa. Kako se u zemljinu knjigu naelno
mogu upisati samo zemljita i stvarna prava koja ovlatenicima pripadaju, to se osobna
prava kao to su pravo otkupa i prekupa te pravo najma i zakupa ne bi smjelo upisivati u
zemljinu knjigu. Meutim, radi ope sigurnosti u prometu nekretninama i u tenji da
zemljina knjiga prui potpuni prikaz pravnih odnosa na nekretninama, razumljiv je propis
da se i takva prava mogu osigurati upisom u zemljinu knjigu.
Ova se prava upisuju u teretni list, jer ograniavaju vlasnika u raspolaganju dotinom
nekretninom.
3.4. Zemljinoknjini upisi
Zemljinoknjini upis je injenica koja izaziva postanak, promjenu, ogranienje ili utrnue
prava na nekretninama, a moe se izvriti samo po pismenom nalogu nadlenog suda.
Sud e narediti upis nakon molbe stranke ili organa, a samo izuzetno po slubenoj dunosti
u sluajevima odreenim zakonom. Molbi za upis mora biti priloena isprava kojom se
dokazuje opravdanost traenja upisa tj. isprava mora sadravati valjani pravni temelj
(pravni naslov).
Pravo se moe stei, promijeniti, ograniiti ili ukinuti na temelju izraene volje stranke, na
temelju odluke nadlenog organa ili po odredbi zakona.

18
U pravilu upisi su doputeni jedino protiv onoga koji je u vrijeme podnesene molbe upisan
u zemljinoj knjizi kao vlasnik zemljita ili imalac prava u pogledu kojeg ima da se izvri
upis. Zemljinoknjini upisi mogu biti:
S

uknjibe (intabulacije ili ekstabulacije)

predbiljebe (prenotacije)

zabiljebe (adnotacije)

Uknjibe su takvi upisi, kojima se sticanje, prijenos, ogranienje ili prestanak knjinih
prava postie bez posebnog opravdanja. Uknjibom se za pravo postie svrha zemljine
knjige, a uknjiba se moe vriti jedino na temelju javnih isprava ili takvih privatnih
isprava kojima je potpise ovjerio javni biljenik. Kada uknjiba ne bi imala takvu pravnu
snagu, odnosno kada bi uknjibom steena prava trebalo opravdati, zemljina knjiga ne bi
imala svrhe.
Predbiljebe su upisi kojima se sticanje, prijenos, ogranienje ili prestanak knjinih prava
postie jedino pod uvjetom naknadnog opravdanja. Na primjer: Ako netko ima kakvo
pravo koje se moe upisati u zemljinu knjigu i ako ima ispravu o tome, ali koja ne
udovoljava svim uvjetima, moe se ishoditi uvjetni upisi takav se upis naziva predbiljeba.
Predbiljebe se mogu odobriti na temelju javnih ili privatnih isprava. Na temelju privatne
isprave dozvoljava se predbiljeba, kada ta isprava ne odgovara svim posebnim uvjetima
za uknjibu, ali odgovara opim uvjetima za zemljinoknjini upis. Drugim rijeima
isprava mora sadravati valjan pravni temelj. Ako je predbiljeba izvrena na temelju
odluke suda kojom je pravo dosueno, ali koja nije postala pravosnanom, predbiljeba se
opravdava potvdom da je nastupila izvrnost sudske odluke.
U sluaju kada se predbiljeba opravda, prvensveni red se rauna prema asu podnoenja
zahtjeva za upis predbiljebe, a ne prema asu njenog opravdanja. U tome i jeste svrha
predbiljebe.
Zabiljebe su upisi kojima se ine vidljivim osobni odnosi nosioca knjinih prava ili se
njima osnivaju izvjesni pravni uinci. Ti se upisi odnose ili na osobu imaoca knjinog
prava ili na nekretninu koja je objekt upisa u zemljinu knjigu.
Zabiljebe koje se odnose na osobu imaoca knjinih prava, imaju za svrhu evidentiranje
osobnih odnosa koji su od vanosti za njihovo upisano pravo, a naroito ogranienje u
pogledu upravljanja imovinom. Pravna posljedica ovih zabiljebi jeste, da se nitko, koji u
dotinom zemljinoknjinom uloku ishodi upis, ne moe pozvati na to da mu ovi odnosi
nisu bili poznati.
Prvenstveni red upisa rauna se od trenutka u kojem je podnesak stigao sudu, a prema redu
upisa se postupa u sluaju realizacije ili sukoba s pravima drugih osoba. Stoga se svi
zemljinoknjini podnesci moraju snabdjeti biljekom o prijemu, pri emu se mora navesti
osim datuma i sat prispjea. Prvenstveni red upisa moe se i promijeniti ako na to pristane
imalac prava prvenstva, a ako je pravo koje se upisuje hipoteka, potrebna je i privola
vlasnika.
Naela upisa. U pravilu upis u zemljinu knjigu ne odreuje se po zvaninoj dunosti, ve
samo na temelju molbe stranke. Po slubenoj dunosti vre se upisi iza ostavina ako to

19
nasljednici sami ne trae u roku od est tjedana. Ako sud povodom ostavinske rasprave
slubeno sazna da neko stvarno pravo nije upisano ili ako katastarski organ prijavi sudu
neku promjenu stvarnih prava, onda e sud stranku pozvati i odrediti joj pod prijetnjom
novane kazne, rok u kojem mora zatraiti upis.
Zemljinoknjini predmeti jesu svi podnesci i prijedlozi koji stiu sudu, a kojima se trai
od suda neki upis u zemljine knjige. To su: zemljinoknjine molbe, zamolnice drugih
sudova, rekursi, rjeenja o rekursima, tube koje se imaju zabiljeiti u zemljinim
knjigama, prijavni listovi katastarskih organa itd.
Zemljinoknjina molba je podnesak upuen sudu, kojim se trai od suda neki upis u
zemljine knjige. Moe biti pismena i usmena. Ako je usmena, sud e o njoj sastaviti
zapisnik. Za rjeenje o molbi mjerodavno je stanje zemljine knjige u trenutku prispjea
molbe sudu i na rjeenje ne utiu promjene nastale od toga trenutka do konanog rjeenja
te molbe.
Rekurs je pravno sredstvo protiv rjeenja zemljinoknjine molbe. U rekursu se ne mogu
iznositi novi navodi niti prilagati nove isprave koje ranije uz molbu nisu bile priloene.

20

4. Evidencije nekretnina na podruju Bosne i

Hercegovine
Openito se evidencije nekretnina a samim time i povijesni razvoj geodezije na teritoriji
Bosne i Hercegovine vee uz nastojanje stranih okupatora (Turska, Austro-Ugarska) da to
prije zavedu okupacionu vlast i tako osiguraju brzo ubiranje poreza. Tu svoju poreznu
ulogu katastar zadrava i u kasnijem periodu.
Pojednostavljenu u tursko doba, evidenciju nekretnina moemo smatrati suvremenom tek
nakon austrugarske aneksije Bosne i Hercegovine, 1878. godine.
4.1. Sistem turskih tapija
Prve zaetke formiranja katastra u Bosni i Hercegovini sreemo u doba turske okupacije
Bosne i Hercegovine. Obino se dri da je za sultana Sulejmana Velikog (1520. 1566.)
nainjen katastarski popis zemalja Carevine, pa tako i Bosne i Hercegovine. Po miljenju
drugih, popis je poeo ve za vrijeme sultana Mehmeda II el Fatiha (1451. 1481.)
(Maneralo 1996). Prvi popis zemljita zove se imenom defteri atik, tj. stara gruntovnica.
Po tadanjem zakonu ovaj se popis imao revidirati i dopuniti svake tri godine, to se
redovito i inilo. Sulejmanov nasljednik, Selim II preuredio je postojei i uredio novi
katastar, poznat u dokumentima pod imenom defteri dedid nova gruntovnica. Ove
gruntovnice su se uvale u Carigradu pod nadzorom deftera, ministra financija.
U XIX stoljeu unutranje proturjenosti i razvoj kapitalizma u svijetu, prisilili su tursku
dravu da izvri reformu agrarne politike putem reforme zakonodavstva i revizijom
deftera. Tako je 1858. godine donesen tzv. Ramazanski zakonik, 1860. god. Zakon o
tapijskim ispravama, 1864. god. Zakon o tapijskim ispravama vakufskog zemljita i 1874.
god. Zakon o slobodnom vlasnitvu na nekretninama.
Po navedenim zakonima o tapijama, svaki titular prava na nekretninama morao je
posjedovati tapiju kao dokaz o vrsti i obimu prava na nekretninama. Isprave o vlasnitvu
imale su zakonom propisanu formu: "Tapija ima u zaglavlju tugru (monogram), u njoj
treba oznaiti selo, granice i povrinu zemlje, a na nju treba udariti muhur tefter emaneta
(peat tapijske uprave)" (Maeralo 1996). Postupak izdavanja tapija bio je spor i
kompliciran to je ovaj nain evidencije osudilo na neaurnost. Ukoliko je vlasnik tapije
htio prodati svoju nekretninu, morao je pred lokalnim organima uprave u prisustvu kupca
nekretnine sastaviti ispravu o prodaji, platiti takse i predati lokalnom organu uprave staru
tapiju. Kupcu nekretnine izdavana je privremena tapija na osnovu koje je mogao ui u
posjed steene nekretnine. Stara tapija je upuivana u Centralnu carigradsku defterhanu
gdje je odlagana. Istovremeno je sastavljana nova stalna tapija ("tugrali" tapija) i zavoena
u defter. Turske tapije za osnovu nisu imale detaljnu izmjeru zemljita. Povrine se
oznaavala priblino u dunumima (1000 m2), a granice zemljita su opisivane povrno.
Tapijski sistem je u Bosni i Hercegovini bio u primjeni do uspostave vlasnitva po
Gruntovnikom zakonu za Bosnu i Hercegovinu iz 1884. godine.

21
4.2. Katastar u doba Austro-Ugarske
Dolaskom u Bosnu austrougarska se uprava odmah dala na posao da i katastar uredi na
europski nain. Stiu iskusni geodetski strunjaci - zapoinje izmjera. Ekipe se rasule po
terenu. Na sve strane se mjeri, upisuje i crta. Osim velikog strunog znanja posao im
zahtijeva i izuzetne fizike napore. Trebalo se verati po ipraju, pentrati po kamenjaru,
provlaiti kroz umska bespua, gaziti kroz neprohodne gudure i stizati na planinske
visove, ali i po blatu i movari gacati biti susjedom i zmijama i orlovima. No posao je,
unato svemu, vrlo dobro napredovao, planovi su brzo napravljeni. U njima je precizno
bio ucrtan svaiji posjed, svaka parcela. Podloga za kompletiranje moderne gruntovnice
bila je zgotovljena. Ti planovi s oznakom da je mjerenje izvreno 1883. godine
("Vermessungsjahr1883") uvaju se u livanjskom Katastarskom uredu. Na njima su
upisana imena geometara koji su ih radili i imena njihovih pomagaa: Ludvik Zawadzki,
Hugo Jedlika, Carl Ridi, Otto Ritter Elvert, Edmund Novak i Ludwig Tautsche, te
geometri oberleutnanti: Georg Gautwirth, Otto Krifka, Jozef Funk, Peter Vukovi i Robert
Nemes, a kao geometri hauptmani: Carl Gabriel, Alex Milenkovi i A. Berki, .....Valentin
Czslavski, Jozef Radecki, A. Jani, Moriz Sieber, Johan Hlava, Valentin Prettner, Johann
Zambrzycki, A. Tezreiter, V. Bevar, J. Velvarsk, W Harth, F. Boi, Heinrich Bilisco,
Leopold Bokovi, Johann Fedyna, Josef Mathes, Franz Russian, G. Sohacki, Georg
Valenti i Prochnicki...... Domai ljudi, tehniki neobrazovani, mogli su na poetku tim
strancima biti od koristi tek kao pomagai u najjednostavnijim poslovima, moda kao
onima to su ih u starom Egiptu obavljali harpedonapti (zatezai ueta prilikom mjerenja).
...Posao je slabo napredovao, jer je bilo premalo mjernika i geodetskog pribora pa su
morali zemlju mjeriti i uitelji, pisari, dapae i seljaci, zbog ega bijae katastar pun
pogreaka (Maneralo 1996).
Prva potpuna evidencija zemljita u BiH uspostavljena je na osnovu izmjere koja je izvrila
Austo-Ugarska u periodu od 1880.-1884. godine. Koliki je stvarni znaaj katastra zemljita
dovoljno govori injenica da je jedna od prvih poduzetih mjera Austro-Ugarske nakon
aneksije Bosne i Hercegovine, uspostava evidencije nekretnina. Prosinca 1879. godine
sastavljena je pri Ministarstvu za ope poslove Austrougarske monarhije komisija u koju je
ulo sedam vojno-geografskih strunjaka i dvorskih savjetnika s ciljem da razmotre
mogunost katastarske izmjere BiH. Nakon zasjedanja, u sijenju 1880. godine komisija je
donijela niz zakljuaka od kojih su najznaajniji (Begi 1999):

Uspostava trigonometrijske mree provest e se postavljanjem i odreivanjem

trigonometrijskih toaka I-IV reda, pod rukovodstvom oficira VGI (VojnoGeografski Institut).

Grafika izmjera provest e se mjernikim stolom u dvostrukom mjerilu vojnog

snimanja, tj. u mjerilu M=1:12 500, u odnosu na granice sekcije usvojit e se ve u
Austriji uvedeni stupanjski list karte.

Izmjera katastarskih estica izvest e se u dvostrukom mjerilu mjernikog stola, tj.

u mjerilu M=1:6 250 i to sa malim mjernikim stolom.

Izmjera kljunih mjesta izvesti u osmostrukom mjerilu od vojnog, tj u M=1:3 125 u

kojoj e se takoer izmjeriti i one katastarske estice koje se nee moi prikazati u
mjerilu M=1:6 250.

22

Za katastarsku jedinicu uzet je demat, koji odgovara priblino povrini opine, a

za jedinicu povrine uzet je m2, odnosno dunum (1000 m2).

Vodit e se zapisnik katastarskih estica sa oznakom vlasnitva, opine, vrste

kulture i povrine.

Izvest e se izmjera Sarajeva u mjerilu M=1: 781,24.

Izraditi e se karta uma.

Odreeno je da se izradi posebni elaborat izmjere za pogranine krajeve prema

Srbiji i Crnoj Gori i da se izmjeri ira pogranina zona u M=1:25 000.

Zakljueno je da se od 15. veljae do kraja travnja 1880. godine izrade detaljne

upute za izmjeru i da se u naredna dva mjeseca podijele terenskim ekipama.

Na temelju ovih zakljuaka tiskane su prve instrukcije za katastarsku izmjeru BiH

(Instruktion fr die Catastral-Vermessung in Bosnien und der Herzegovina, I izdanje, Wien
1880., i II izdanje, Wien 1881.). U tim instrukcijama data su na 223 stranice i 58 priloga
iscrpna uputstva za izvoenje izmjere (Begi 1999).
Katastar je izraen u rekordno kratkom vremenu od etiri godine i koncipiran je tako da
istovremeno zadovolji vojne i upravne potrebe Monarhije. Ovo podruje nema jedinstvene
projekcijske plohe, ve je primjenjena tzv. poliederska projekcija (slika 2). itavo podruje
je podijeljeno na stupnjeve listove s meridijanima na razmaku od 30' i paralelama na
razmaku od 15' (Medi i dr. 1999).
Numeracija listova je izvrena prema temeljnoj podjeli austrijske topografske karte, gdje su
kolone oznaene rimskim, a zone arapskim brojevima kontinuirano na cijelom podruju
Austro-Ugarske monarhije.

Slika 2. Poliederska projekcija

23
Na podruju svakog stupnjevog lista zakrivljena povrina zemlje zamijenjena je ravninom
koja dira tu povrinu u sredini stupnjevog lista. Budui su stupnjevni listovi trapezi
razliitih dimenzija, podjela je stupnjevog lista na manje dijelove izvrena tako, da je irina
donje baze svakog stupnjevog lista uzeta kao normalna. Ta je irina podijeljena na etiri
jednaka dijela i kroz tako dobivene toke povuene su okomice na bazu tog stupnjevog
lista. Visina stupnjevog lista podijeljena je takoer na 4 dijela (slika 3), tako da se svaki
stupnjevi list dijeli na 16 sekcija.
Svaka sekcija se dijeli na 4 etvrtine, a svaka etvrtina na 4 esnaestine. Sva ova dioba
izvedena je na normalnoj irini stupnjevog lista, tako da na jednom stupnjevom listu ima
256 esnaestina, od kojih su 224 normalne veliine a 32 krajnje su krnje esnaestine.
Triangulacija niih redova izvedena je grafiki u okviru sekcije u mjerilu M=1:12 500, pa
su koordinate tako dobivenih toaka prenijete na esnaestine, koje su izraene u mjerilu
M=1:6 250 a to je ujedno i temeljno mjerilo katastarskih planova.

Slika 3. Temeljna podjela austrijske topografske karte

Rezultati katastarske izmjere tog doba su :

Izmjereno je 748 sekcija i 7/16 u mjerilu M=1:12 500,

Detaljno je izmjereno 11 975 esnaestina u mjerilu M=1:6250 koje zajedno ine

povrinu od 51 995 km2,

Izmjereno je 3 128 katastarskih opina sa 3 379 987 katastarskih estica i 622

"pradiuma" (veliki dravni umski kompleksi),

Izvreno je izmjera Sarajeva u mjerilu M=1:781,23 i niza veih mjesta u mjerilu

M=1:3 125,

Izraena je i publicirana "Generalna karta BiH" u 19 listova, mjerila M=1:150 000

u 4 boje,

24

Izmjerena je granina zona prema Sandaku, Srbiji i Crnoj Gori u mjerilu

M=1:25000,

Izraena je pregledna karta politiko-administrativne podjele BiH u mjerilu

M=1:150 000,

Izraena je karta uma u mjerilu M=1:150 000.

Nakon provedene izmjere zemljita, 13-tog rujna 1884. god. donesen je Gruntovniki
zakon za Bosnu i Hercegovinu, Naputak za provoenje Gruntovnikog zakona, Naputak za
voenje gruntovnice u BiH te Naredba u pogledu ustrojstva i djelokruga gruntovnikih
povjerenstava i uredovanja kod istih.
Ureujui vlasnika prava Austrougarska se naslanja na otomanska zakonodavstva, u
prvom redu na tzv. Ramazanski zakonik. Gruntovnikim zakonom za BiH Austrougarska
zadrava upisana prava po turskim zakonima pa tako u paragrafu 1. zakona utvruje:
"Pravna narav u Gruntovnicu upisanih nekretnina i na istima se nalazeih zdanja, stabala
i graevina kao i valjanost pravnih poslova odnosit e se na iste, prosuuje se po
ustanovama zakona od 7. Ramazana 1274. godine (1858.)".
Uvoenjem zemljinih knjiga prihvaeno je naelo konstitutivnosti, upisa temeljem
pravnog posla. Tek se uz postojanje isprave upisom u zemljinu knjigu, neko pravo, koje je
predmet upisa, moe stei, prenijeti, ograniiti ili ukinuti, odnosno, pravo ne postoji sve
dok nije upisano u zemljine knjige.
Osnovna naela zemljine knjige:

Stvarnosti prema ovom naelu, predmet upisa su nekretnine i prava za koja je

utvreno da mogu biti predmet upisa.

Gruntovnice iz zemljinih knjiga mora biti vidljivo pravo stanje, i to ne samo u

odnosu na pravo vlasnitva ve i na osnovu ostalih stvarnih prava koja su predmet
upisa.

Preglednosti sastoji se u tome da se iz zemljine knige moe brzo i lako saznati

cjelovito stanje nekretnina.

Legaliteta nalae da se ispita zakonitost isprava na temelju kojih se vri upis, te

dopustiti upis samo ako su ispunjeni svi uvjeti.

Privole sastoji se u tome da se upis u zemljine knjige ne moe dopustiti bez

zahtjeva ili prijedloga stranke, odnosno nadlenih tijela.

Specijaliteta odreuje da svaki upis u zemljinu knjigu mora biti to preciznije

odreen.

Javnosti i povjerenja zemljina knjiga mora biti javna, potpuna i istinita, pa je

tako ustrojena da svatko u nju moe imati uvida i tako saznati odnose koji su
upisani glede nekretnine i prava koja su predmet upsana.

25

Prvenstva odreuje da se prvenstveni red upisa odreuje prema trenutku kada je

prijedlog za neki upis stigao zemljino-knjinom sudu. Za prvenstveni red upisa
mjerodavan je ne samo sat, nego i minuta prispijea prijedloga za upis.

Zemljino-knjini propisi doneseni za vrijeme Austro-Ugarske, ostaju na snazi sve do

1931. godine kada je tadanja Jugoslavija objavila svoje zakone (Lesko, 2001).
4.3. Podruje jugoslovenskog katastra
U razdoblju izmeu dva svjetska rata, odravanje katastra zemljita vrila je katastarska
sluba, dok su zemljinu knjigu odravali zemljino-knjini uredi tadanjih sresko kotarskih sudova. U tom je razdoblju postojala dosta dobra usaglaenost ovih dviju
evidencija.
Tijekom drugog svjetskog rata dolazi do znaajnog unitenja evidencije katastra zemljita i
zemljine knjige. Od ukupno 67 katastarskih srezova - kotara u BiH u 24 je u potpunosti
unitena dokumentacija i to na povrini od oko 1. 700. 000 ha.
Za podruja na kojima je uniten katastar zemljita, a sauvana zemljina knjiga u
razdoblju 1948. do 1952. godine izvrena je revizija katastra, a za podruja gdje je unitena
i jedna i druga evidencija izraen je 1952. i 1953. godine popisni katastar.
Lo kvalitet austro-ugarskih planova, nedostatak velikog dijela evidencije katastra
zemljita i zemljine knjige bili su razlog da se 1953. godine zapone nova izmjera
teritorije Bosne i Hercegovine primjenom aerofotogrametrijske metode. Temeljem te
izmjere, izrauju se katastarsko-topografski planovi u Gauss-Krgerovoj projekciji
meridijanskih zona (slika 4).

Slika 4. Koordinatni sustavi jedinstvene izmjere

26
Planovi su izraeni u mjerilima: M=1:500, M=1:1000, M=1:2500, M=1:5000, a takoer se
uspostavlja i novi katastar zemljita. U tom periodu se zemljina knjiga nije obnavljala
tako da evidencije katastra i zemljine knjige nisu bile vezane zajednikim grafikim
registrom, ve se katastar temeljio na planovima nove izmjere, a zemljina knjiga na starim
austro-ugarskim planovima.
Poetkom sedamdesetih godina se uvidjelo da ovakva praksa nije dobra, te su poduzete
odreene mjere u pravcu pronalaenja kvalitetnijih rjeenja. Obzirom da je slina situacija
bila i u drugim republikama bive Jugoslavije, nastojalo se problem rijeiti uvoenjem
jedinstvene evidencije nekretnina kao preduvjet stvaranja Opeg
jedinstvenog
informacijskog sustava na razini bive drave (Luki i dr. 1991).
Koncept "Katastra nekretnina" kao jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na
nekretninama najbolje je prihvaen u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

4.4. Nova jedinstvena evidencija nekretnina

Poueni pozitivnim iskustvima u odravanju katastra, geodeti Bosne i Hercegovine su jo
1919. godine zagovarali uvoenje jedinstvene evidencije nekretnina i pravima na njima.
Nakon prvog savjetovanja ekspertne grupe, odranom u Banja Luci 1976. godine
pripremljene su polazne osnove za stvaranje jedinstvene evidencije.
Zakljueno je da se novi sustav evidencije nekretnina treba zasnivati na principima
javnosti, prioriteta, zakonitosti, pouzdanja, obveznosti upisa, obveznosti koritenja
podataka nove evidencije, konstituivnosti upisa, potpunosti evidencije, naelu preglednosti,
jednostavnosti, ekonominosti i uinkovitosti. Evidencija se ima voditi kod jednog i to
opinskog organa uprave iskljuivo primjenom suvremenih dostignua informatike
tehnologije.
Nacrt "Zakona o premjeru i katastru nekretnina" pripreman je cijelo desetljee uz puno
sudjelovanje svih zainteresiranih subjekata tog vremena, uz posebno znaajan angaman
pravosudnih tijela i odvjetnike komore. U prosincu 1982. godine nacrt Zakona je
objavljen u dnevnom listu Osloboenje. Javna rasprava je trajala do konca veljae 1983.
godine. Temeljem javne rasprave, kao i rezultata rada strunih krugova izraen je prijedlog
Zakona, koji je usvojen na sjednici Skuptine SR BiH 30. svibnja 1984. godine, te
objavljen u Slubenom listu SR BiH pod brojem 22/84.
U fazi pripreme Zakona, izraena je iscrpna analiza stanja katastra i zemljine knjige na
teritoriji Bosne i Hercegovine (slike 5 i 6), temeljem ega je izraen i usvojen Program
poslova premjera, uspostavljanja katastra nekretnina i rjeavanja imovinsko - pravnih
odnosa koji su u funkciji uspostave katastra. Program detaljno specificira vrste i koliine
radova, kao i njihove cijene. Nain financiranja trokova izmjere definiran je Zakonom.
Do kraja 1983. godine izvrena je nova izmjera za oko 60 % teritorija Bosne i
Hercegovine. Aktivniji radovi na tom polju poinju odmah nakon donoenja Zakona.
Program izmjere predvia period od 10 godina za uspostavu katastra na cijelome teritoriju.
Meutim, 1991. godine dolazi do malih izmjena Zakona, izraeni su gotovo svi pravilnici
predvieni Zakonom, te je rok izrade katastra produen do 2000. godine. Kako bi se
realizirali ovi planovi donesen je i poseban zakon o financiranju tih poslova kojim je bilo

27
odreeno da se 68% sredstava osigura iz prorauna, 14% sredstava bile su dune osigurati
opine, a ostatak od 18% trebao se prikupiti iz doprinosa na katastarski prihod, kao i na
izgradnju objekata.
U trenutku poetka agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine bila je za oko 92%
ukupne teritorije BiH izvrena izmjera, dok je nova jedinstvena evidencija nekretnina
uspostavljena na oko 10% teritorija (opina Hadii u cijelosti, te neke opine djelomino).

Slika 5. Stanje izmjere u BiH krajem 1980. god. i mogunost uspostave novog katastra
Na slici 6 prikazano je stanje Zemljine knjige u Bosni i Hercegovini krajem 1980. godine.
Jasno je vidljivo da znaajan dio teritorija BiH u tom vremenu uope nema Zemljinu
knjigu.

28

Slika 6. Stanje zemljine knjige u BiH krajem 1980. godine

4.5. Zakon o premjeru i katastru nekretnina
Kako sam ve naglasio, Zakon je bio u pripremi skoro cijelo desetljee i po miljenju
veine eminentnih strunjaka predstavlja kvalitetnu polaznu osnovu za stvaranje jedne
suvremene evidencije koja bi funkcionirala na razini potreba. Zakon se temelji na
pozitivnim iskustvima steenim kroz gotovo stogodinju praksu primjene Katastra
zemljita i Zemljine knjige na prostoru Bosne i Hercegovine. Glavna kvaliteta zakona
ogleda se u injenici da on propisuje uspostavu jedinstvene evidencije o nekretninama i
pravima na njima, kao i voenje evidencije etanog vlasnitva.
Ovim zakonom ureuje se premjer zemljita, zgrada i drugih objekata, izrada i odravanje
katastra zemljita, zgrada i drugih objekata, evidencija i upis prava na nekretninama, stoji
u lanku 1. pomenutog Zakona. Zakonom se utvruje naelo jedinstvene evidencije
nekretnina i prava na nekretninama. Pod nekretninama u smislu Zakona o premjeru i
katastru nekretnina, smatraju se: zemljita (katastarske estice), zgrade, stanovi, poslovne
prostorije kao posebni dijelovi zgrade i drugi graevinski objekti.
U svojoj osnovi, Zakon nema nekih znaajnijih promjena u odnosu na prijanje zakonske
odredbe o Katastru zemljita i Zemljinoj knjizi. U dijelu zakona koji regulira uvjetno
reeno "geodetski dio" primijenjena su uobiajena rjeenja i postupci uspostave katastra;
katastarska izmjera, klasiranje i bonitiranje zemljita, izlaganje podataka te na koncu

29
izradu katastarskog operata. Znaajna novina ovog dijela je uvoenje katastra zgrada, s
preciznom izmjerom stanova i poslovnih prostora, kao tehnike osnove za evidentiranje
etanog vlasnitva.
Zakon je veoma opiran, sastoji se od 9 poglavlja i ima ukupno 212 lanaka.
Prvo poglavlje obuhvaa lanove 1-22 i definira osnovne pojmove katastra nekretnina kao
i objekte koji su predmet evidencije. Katastar nekretnina, u smislu ovog zakona, je zbirna
dokumentacija podataka o katastru zemljita, zgrada i drugih objekata, sa evidentiranim
pravima na nekretninama, stoji u lanku 8. Zakona. Visoki porezi na promet nekretninama
bili su jedan od glavnih razloga neaurnosti prijanjih evidencija, to se pokualo rijeiti
lankom 13. u kojem je naznaeno da je upis prava na nekretninama i svih drugih
promjena koje se odnose na podatke katastra obvezan i ne moe biti uvjetovan predhodnim
plaanjem poreza na promet.
Drugo poglavlje obuhvaa lanove 23-44 i definira izmjeru, metode izmjere, planove, karte
te nadlenosti nad samim postupkom izmjere.
Tree poglavlje bavi se osnivanjem katastra nekretnina i obuhvaa lanove 45-96.
Definirane su osnovne katastarske teritorijalne jedinice (estica, kotar i katastarska opina).
Zakonski je definirano 8 kultura i isto toliko klasa. Vanost utvrivanja prava na
nekretninama u postupku izlaganja podataka katastarske izmjere i klasiranja detaljno je
analizirana u lancima 69-82.
Katastar nekretnina (lanak 85.) sadri tri meusobno povezane i uvjetovane cjeline:
S

katastarske planove,

katastarski operat i

zbirku isprava.

Katastarski operat izrauje se i odrava automatskom obradom podataka i sadri (lanak

87.):
S

katastarskoknjine uloke,

popis katastarskih estica i

popis poreznih obveznika iz prinosa od poljoprivredne proizvodnje.

U vlasniko-pravnim odnosima u Bosni i Hercegovini dominira pojam vlasnika, dok se

posjednik rijetko ili gotovo nikako ne evidentira, osim u sluaju kada se nije u stanju
utvrditi prebivalite vlasnika nekretnine. Jedinstveni identifikator koji povezuje podatke
jednog vlasnika u katastarskom operatu osigurava se preko jedinstvenog matinog broja
graanina.

30
Katastarskoknjini uloak sainjavaju upisni listovi koji sadre:
S

A list popis katastarskih estica.

A1 list podatke o zgradi i posebnim dijelovima zgrade sa njihovim tlocrtom i

opisom.

B list podatke i vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava koritenja na

zemljitu.

B1 list podatke i vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava koritenja na

zgradi ili posebnom dijelu zgrade.

C list podatke o teretima i ogranienjima.

Iz ovakve strukture katastarskoknjinog uloka vidljiva je povezanost sa zemljinom

knjigom. Upis prava na nekretninama tema je etvrtog poglavlja i obuhvaa lanove 97163. To je poglavlje daleko najopirnije i iz njega je jasno vidljiva tradicija zemljine
knjige.
Vrste prava prilagoene su tadanjem sustavu drutvenog vlasnitva, dok su nain i
tehnologija upisa gotovo u potpunosti preuzeti iz zemljine knjige.
Vrste upisa u katastar nekretnina u potpunosti su jednake onima u zmljinoj knjizi:
S

Uknjiba,

Predbiljeba i

Zabiljeba.

Peto poglavlje definira odravanje izmjere i katastra nekretnina (lanci 164-182). Posebno
je znaajno upravo ovo poglavlje jer predvia do tada rijetko prakticiranu praksu privatnih
geodetskih tvrtki u cilju smanjenja dijela administracije i rastereenosti katastarskih ureda.
Izmjera zemljita za posebne potrebe predmet je estog poglavlja (lanci 183-190). Nadzor
nad poslovima izmjere i katastra nekretnina je u nadlenosti Uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove, definirane u sedmom poglavlju (191-193). U preostala dva
poglavlja Zakona definirane su kaznene i prelazne odredbe.
Iz osnovnih naela vidljivo je da Zakon o premjeru i katastru nekretnina ne ureuje
materiju na nov nain, ve slijedi ranije propise, uvodi nov nain voenja i odravanja
evidencije prilagoen uvjetima i potrebama Bosne i Hercegovine (Begi 2000).

31

5. Baze podataka i GIS

GIS (Goinformacijski sustav) je raunalno podrani sustav za prikupljanje, spremanje,
pretraivanje, analiziranje i prikazivanje prostornih podataka (Autodesk 2000). Tako
strukturirani podaci korisniku olakavaju donoenje odluka. GIS katastra nekretnina ima za
cilj integraciju knjinog dijela operata i katastarskih planova. Knjini dio operata je u
ovom sluaju rijeen u relacijskoj bazi podataka. Katastarske planove je, naravno, nuno
prevesti u digitalni oblik. Detaljna teorijska obrada GIS-a i baza podataka prelazi okvire
ovog diplomskog rada. Stoga u u ovom poglavlju u osnovnim crtama prikazati teoriju
baza podataka i GIS sustava.
5.1. Baze podataka
Baza podataka je centralno mjesto informacijskog sustava. Pohranjeni podaci u bazi
podataka opisuju trenutno stanje dijela realnog svijeta za koji je i razvijen informacijski
sustav, naravno na nain pogodan za raunalnu obradu. U ovom konkretnom primjeru radi
se o podacima katastra nekretnina.
Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje
informacije vane za krajnjeg korisnika. On je aktivni drutveni sustav koji moe ali i ne
mora koristiti suvremenu informacijsku tehnologiju (Skoir i dr. 2000).
Organizacijski sustav ili neki njegov dio, na koji se odnosi informacijski sustav, zovemo
objektnim sustavom informacijskog sustava.
Objektni sustav predstavlja idealizirani i pojednostavljen prikaz realnosti gdje se idealnost
oituje u njegovoj konanosti i ureenosti, a pojednostavljenost u reduciranju skupa
objekata i odnosa iz realnog svijeta.
Iz gornje definicije proizilazi da je informacija i "sirovina" i "proizvod" informacijskog
sustava. Meutim, baza podataka, a ne baza informacija je centralno mjesto informacijskog
sustava. Potrebno je dakle razjasniti razliku izmeu podatka i informacije.
Informacija je znanje koje primatelju opisuje nove injenice. To znanje se materijalizira u
obliku podatka, simbola koji slue za prikaz informacija u svrhu spremanja, prijenosa i
obrade. Informacija je i obraeni podatak koji za primatelja ima karakter novosti, otklanja
neizvjesnost i slui kao podloga za odluivanje. Za razliku od informacije, pod podatkom
smatramo skup znakova u memoriji koji prikazuje jedan ili vie elemenata informacije.
Svojstva podatka moemo podijeliti u dvije grupe:
S

Semantika svojstva koja proizilaze iz znaenja tog podatka,

Ostala svojstva koja spadaju u grupu nesemantikih svojstava.

Podatke unosimo u raunalo i takve podatke raunalo "obrauje". Rezultat te obrade su

ponovno podaci. Operacije nad podacima transformiraju nesemantika svojstva podataka
pri emu se mjenjaju i semantika svojstva. Cilj obrade podataka je u pravilu
transformacija semantikih svojstava. Moemo rei da je informacija prikaz semantikih
svojstava podataka.

32
Baza podataka je skup meusobno povezanih podataka pohranjenih bez nepotrebne
zalihosti s ciljem da na optimalan nain poslue u raznim primjenama. Bitno je naglasiti da
se podaci spremaju neovisno o programima koji se koriste, zajednikim pristupom se
dodaju novi podaci te mijenjaju i premjetaju postojei. Iz same definicije baze podataka
uoljivo je da baza podataka predstavlja jedan integralni pristup pohranjivanju podataka i
da se takva struktura koristi za razne primjene. Istovremeno moraju biti prisutni i
mehanizmi koji osiguravaju integritet baze. Bitno je osigurati uinkovit pristup podacima,
sigurno pohranjivanje i brzo pretraivanje. Podaci se pohranjuju u bazu podataka na jedan
organiziran nain koristei odgovarajui model podataka. Dananji modeli podataka
zasnovani su na strogo matematikim modelima (Skoir i dr. 2000).
Model podataka predstavlja osnovu za razvoj sustava za upravljanje bazama podataka. To
je formalni sustav koji mora imati barem slijedee tri komponente:
S

Skup objekata koji su osnovni elementi baze podataka;

Skup operacija koje moemo izvoditi nad objektima i kojima se mogu pretraivati,
dobivati i modificirati podaci o tim objektima;

Skup opih pravila integriteta podataka koji implicitno ili eksplicitno definiraju
skup konzistentnih stanja podataka ili promjene stanja, ili oboje i koja su openita u
smislu da su primjenjiva na bilo koju bazu podataka koja koristi taj model.

Model podataka, kao skup osnovnih koncepata koji definiraju postupak opisa podataka,
manipulaciju podacima, mogunost postavljanja upita i integritet podataka koristi se
izmeu ostalog za:
S

razvijanje sustava za upravljanje bazom podataka,

razvijanje programskih jezika za rad s podacima u bazi podataka,

razvijanje opih teorija oblikovanja baze podataka,

istraivanje svojstava podataka, odnosno svojstava baza podataka.

Model podataka predstavlja fundamentalni koncept za razvoj sustava za upravljanje bazom

podataka. Sustav za upravljanje bazom podataka (Database Management System DBMS)
je programski sustav koji osigurava osnovne funkcije odabranog modela podataka u
postupku kreiranja i koritenja same baze podataka. Sastoji se od integralne kolekcije
programske podrke koja omoguava:
S

opis i manipulaciju podacima pomou posebnih programskih jezika,

visoki nivo suelja prema podacima neovisno o samoj strukturi podataka,

uinkovito koritenje i razumijevanje informacija pohranjenih u bazi podataka,

zahvaljujui skupu programskih pomagala.

Ovisno o modelu podataka koje podravaju, DBMS-ove dijelimo na hijerarhijske, mrene,

relacijske i objektno-orijentirane. Trenutno je dominantan relacijski model, ali se predvia
dominacija objektno-orijentiranog modela u narednom razdoblju (Skoir i dr. 2000).

33
Modelom podataka opisujemo strukturu podataka informacijskog sustava koja se
zahvaljujui odabranom DBMS-u implementira u odgovarajuu bazu podataka. Podacima
se uvijek opisuju elementi organizacijskog sustava koji su zanimljivi za informacijski
sustav te njihova meusobna struktura. Meutim, za normalan rad informacijskog sustava
bitan je i model procesa koji definira kako se obrauju, prikupljaju i distribuiraju podaci
informacijskog sustava, odnosno kako funkcioniraju elementi organizacijskog sustava.
Informacijski sustav je ujedno i model organizacijskog sustava kojem pripada i to
realiziran na naina pogodan za raunalnu obradu. Openito kazano, model je apstrakcija,
odnosno pojednostavljen prikaz promatranog realnog svijeta, odnosno promatranog
organizacijskog sustava. Elementi stvarnog svijeta preslikavaju se na odgovarajue
elemente informacijskog sustava koji prikazuju dijelove realnog svoijeta na jedan
apstraktan nain pogodan za raunalnu obradu i to kroz odgovarajue koncepte modela
podataka i modela procesa.
Ope je prihvaena ideja da se svijet sastoji od objekata koji mogu biti stvarni ili apstraktni
i koje nazivamo entitetima. Pojam entiteta teko je precizno definirati. Neki autori smatraju
da je entitet bilo to, to postoji ili o emu je mogue razmiljati. Pri tome je bitno da
entitet moemo jednoznano odrediti i na taj ga nain izdvojiti u skupu.
Entiteti kao reprezenti realnog svijeta posjeduju odreena svojstva. Opis jednog svojstva
sastoji se od atributa (obiljeja) kojima je jednoznano odreena vrsta svojstva i vrijednost
atributa. Skup svih vrijednosti koje atribut moe poprimiti zovemo domenom. Neka od
svojstava entiteta su takva da vrijednost njihovih atributa jednoznano odreuje entitet u
promatranome skupu, dakle ne postoje dva entiteta s posve istim vrijednostima tih atributa.
Takve atribute nazivamo identifikatorima ili kljuevima entiteta. U relacijskim bazama
podataka kao to je Access, ovakve atribute zovemo primarnim kljuevima (Primary Key).
Klju (identifikator) je jednostavan ukoliko se sastoji od samo jednog atributa. Sloeni
klju sadri dva ili vie atributa.
Elementarna informacija je opis jednog svojstva koje posjeduje odreeni entitet. U skladu s
ovom definicijom moemo zakljuiti da vrijednost pojedinog atributa u bazi podataka
predstavlja podatak kao materijalizirani oblik prikaza elementarne informacije. Atributi,
prema tome mogu biti osnovni i grupni. Osnovni atribut je najnia razina imenovanog
atributa koji se ne moe dalje ralanjivati. Domena takvog atributa je prosta. Vrijednost
grupnog atributa je sastavljena od vrijednosti osnovnih atributa, prema tome domena mu je
sloena.
Entiteti koji su elementi istog skupa, kao i entiteti iz razliitih skupova mogu meusobno
stajati u razliitim odnosima. Pri tome, odnos izmeu dva i vie entiteta takoer posjeduje
odreena svojstva i moe biti jednoznano odreen. Klasifikacija odnosa izmeu entiteta iz
istog ili vie razliitih skupova entiteta vrlo je vana. Posebno su vani binarni odnosi, gdje
odnosi izmeu dva skupa entiteta, koji nuno ne moraju biti razliiti, predstavlja
preslikavanje tipa: 1:1, 1:M, M:M.
5.1.1.

Vrste modela podataka

Na osnovi hijerarhijskog, mrenog i relacijskog modela podataka realizirana je veina

sustava za upravljanje bazom podataka, odnosno implementirane su odgovarajue
hijerarhijske, mrene i relacijske baze podataka. Model entiteti-veze danas je dominantan u

34
koncepcijskom oblikovanju baze podataka. Objektno-orijentirani model podataka je model
koji e u budunosti imati sve znaajniju ulogu (Skoir i dr. 2000).
Hijerarhijski i mreni model podataka
Na slici 7 prikazan je mreni model podataka gdje se entiteti i odnosi iskazuju direktno.
Za opis osnovnih karekteristika mrenog modela koristi se CODASYL-ov model kao
najreprezentativniji i najee koriteni mreni model. Definiran je 1971. godine na
prijedlog Data Base Task Group (DBTG) od strane CODASYL komiteta (Conference on
Data System Language).

Slika 7. Mreni model podataka

Entiteti se prikazuju imenovanim slogovima (zapisima) koji se sastoje od odreenog broja
osnovnih ili sloenih atributa. U terminologiji mrenog i hijerarhijskog modela podataka
koristi se termin polje (data item) umjesto atributa. Prema tome, svaki imenovani slog
predstavlja odreeni tip entiteta, adekvatno tome se koristi termin tip sloga umjesto
imenovanog sloga. Odnosi (veze) se predstavljaju imenovanim skupom koji opisuje vezu
izmeu dva tipa sloga. Imenovani skup esto se naziva CODASYL-ovim skupom. U
mrenom modelu atributi odnosa ne mogu se iskazati direktno. Prema tome, tip sloga i tip
skupa su osnovni elementi (objekti) strukture mrenog modela podataka.
U mrenom modelu se binarni odnosi (odnosi izmeu dva tipa entiteta) tipa 1:1 i 1:M
mogu direktno predstaviti, dok se sloeniji odnosi razlau na odreeni broj binarnih
odnosa, odnosno svi se svode na binarne odnose tipa 1:1 i 1:M.
Tip skupa se koristi za definiranje navedenih odnosa na slijedei nain. Jedan tip sloga
kreira se kao vlasnik tipa skupa i jedan ili vie tipova slogova kreiraju se kao lanovi.
Pojedini tip sloga moe biti podreen veem broju tipova slogova, a isto tako pojedini tip
sloga koji je lan u odreenom tipu skupa moe biti vlasnik u nekom drugom tipu skupa.
Na taj se nain postie mrena struktura razliitih odnosa izmeu tipova slogova, odnosno
tipova entiteta.

35
Hijerarhijski model podataka predstavlja restrikciju mrenog modela. Naime, tip sloga
moe biti podreen najvie jednom tipu sloga. Na taj se nain stvara hijerarhija odnosa
izmeu tipova slogova koja se grafiki moe pojednostavljeno prikazati u obliku stabla
(slika 8).

Slika 8. Hijerarhijski model podataka

Privlanost mrenog, odnosno hijerarhijskog modela podataka lei u pojmovnoj
jednostavnosti u kojoj se tretiraju prikazi podataka i manipulacije s njima. Entiteti i odnosi
mogu se prikazati gotovo direktno u odgovarajuim tipovima slogova i tipovima skupova.
Pri tome se pretraivanje svodi na slijed lanaca meusobno povezanih slogova (pod
slogom se podrazumijeva niz vrijednosti atributa), dakle podaci koji opisuju pojedini
entitet (record occurance). Nedostaci mrenog modela lee u injenici da se odnosi moraju
eksplicitno definirati dekleracijom tipa skupova u odgovarajuoj shemi, te se na taj nain
definiraju i fiksni putovi pretraivanja. To moe dovesti do velikih potekoa u sluaju
potrebe za definiranjem novih upita, odnosno aplikacija koje trae nove putove
pretraivanja. Ovaj se problem ne moe lako ukloniti, jer je to inherentno svojstvo modela
u kojem se odnosi iskazuju izravno. Prema tome, osnovne operacije u oba modela su
operacije nad slogovima (kreiranje, dohvat, auriranje, brisanje podataka itd.). Pri tome se
istovremeno obavlja operacija nad samo jednim slogom. U hijerarhijskom modelu
podataka pravila integriteta moraju osigurati hijerarhijsku strukturu.
Relacijski model podataka
Osnovne principe i strukturu relacijskog modela podataka definirao je matematiar E. F.
Codd (Skoir i dr. 2000). Osnovna karekteristika relacijskih modela podataka je
jednostavnost i jaka teorijska osnova koja omoguava elegantno i precizno definiranje
strukture podataka i njihovih meusobnih odnosa. Relacijski model se oslanja na dobro
razvijenu matematiku teoriju relacija i logiku prvog reda i predstavlja osnovu za razvoj
sustava za upravljanje relacijskom bazom podataka i razvoj upitnih jezika za rad s bazama
podataka. On danas predstavlja solidan teorijski aparat koji ima dominantan utjecaj na
daljnji razvoj teorije i prakse na podruju baza podataka.

36
Relacijski model podataka se sastoji od tri komponente:
S

osnovnih elemenata baze podataka kojima se opisuje struktura baze podataka,

operacija koje moemo izvoditi nad osnovnim elementima modela i

pravila integriteta koja su sadrana u odreenim tipovima ogranienja nad

elementima relacijske strukture.

U relacijskom modelu podataka osnovni je element relacija koja se najjednostavnije moe

prikazati kao tablica (slika 9). Stupci predstavljaju pojedine atribute. Vrijednosti koje se
mogu pojaviti u odreenom stupcu tablice su vrijednosti iz domene pojedinog atributa.
Podaci u redku predstavljaju opis pojedinog entiteta. Uobiajeno redak tablice nazivamo ntorkom, gdje je n broj atributa u opisu pojedinog entiteta. Primarni klju jednoznano
odreuje pojedini entitet i ne dozvoljava da dva ili vie redaka imaju iste vrijednosti. Svaka
relacija predstavljena kao tablica opisana je relacijskom shemom. Pod relacijom
podrazumijevamo sadraj tablice, dok se shema relacije odnosi na opis strukture relacije,
dakle atributa koji u njoj sudjeluju s posebno naznaenim primarnim kljuem.

Slika 9. Relacijski model podataka

Relacijski model podataka koristi istu strukturu i sintaksu za opis entiteta i odnosa (veza).
Prema tome, relacije se koriste za spremanje opisa entiteta i njihovih odnosa, ne postoji
zahtjev za eksplicitan opis kojim bi se definirala veza izmeu dva tipa entiteta kao to
postoji u mrenom modelu. Odnosi su prirodno ugraeni u strukturu relacija. Naime, ako
vrijednost pojedinog atributa, odnosno grupe atributa neke n-torke moe identificirati neku
drugu n-torku u drugoj relaciji, tada taj atribut opisuje odnos. U protivnom ovaj atribut
(grupa atributa) opisuje samo dotini entitet. U relacijskom modelu podataka se binarni
odnosi tipa 1:1, 1:M, M:M mogu iskazati direktno, kao to se i atributi odnosa mogu
iskazati direktno.
Relacijski model podataka je prvi model razvijen na strogo matematikoj osnovi, ime je
omogueno da se strogim matematikim formalizmom definiraju strukture podataka i
operacije nad njima (Skoir i dr. 2000). Ovaj model je trenutno dominantan u primjeni
zahvaljujui sljedeim osobinama:
S

jednostavan je za koritenje,

37
S

strogi matematiki formalizam osigurava jednoznanost u definiranju strukture

podataka i operacija nad tim podacima,

osigurava jednostavnu strukturu podataka,

openit je i

neovisan o implementacijskim detaljima i nainu pretraivanja.

Osnovna prednost relacijskog modela podataka je upravo u injenici da putovi

pretraivanja nisu definirani u postupku kreiranja relacija. Na taj nain je osigurana
mogunost definiranja razliitih upita operacijama relacijske algebre (relacijskog rauna) i
dobivanja razliitih informacija (dobivanje novih relacija operacijama nad osnovnim
relacijama). Meutim, ujedno je u tome i nedostatak ovog modela jer on doputa izvoenje
i takvih relacija koje nemaju interpretaciju u realnom svijetu, dakle ne posjeduje
mogunost semantike kontrole novo izvedenih relacija. Doputa pristup podacima po bilo
kojem atributu ili kombinaciji atributa pa zbog toga u svojoj implementaciji zahtijeva
memorije sa sposobnou brzog asocijativnog pretraivanja.
Osnovni relacijski model je semantiki siromaan, nije u mogunosti semantiki bogato
opisati odnos realnog svijeta. To je bio razlog da se u daljnjem razvoju relacijskog modela
podataka pokualo poveati njegovu semantiku odreenim postupcima. Prvo poveanje
semantikih mogunosti relacijskog modela postignuto je na nain da su se dopustili i
sloeniji tipovi podataka kao na primjer novana jedinica i datum. Isto tako je omogueno
da se razliitim postupcima definiraju pravila integriteta koja su korisniki orijentirana.
Model podataka koji doputa navedena poboljanja semantikih osobina zove se proireni
relacijski model podataka.
Daljnja poboljanja relacijskog modela bila su usmjerena da se u relacijski model ugrade i
sloeniji objekti koji zahtijevaju i vie memorije (npr. slika, ton, video zapis itd.) i ija je
duljina zapisa varijabilna. Ovakvi modeli se zovu objektno - relacijski modeli.
Objektno-orijentirani model podataka
Odvojeno modeliranje procesa i podataka ima odreene nedostatke, naroito kod sustava
koji rade u realnom vremenu i onih sustava koji koriste sloenije tipove podataka. Dananji
razvoj informatike tehnologije doveo je do toga da se i objektno-orijentirani modeli
podataka mogu ili e se moi uinkovito realizirati (Skoir i dr. 2000).
Osnovna karekteristika ovih modela je da objedinjuju podatkovnu i procesnu strukturu i
osiguravaju bre izvravanje odgovarajuih operacija. Objekt je osnovni koncept ovog
modela i sadri osim opisa podatkovne strukture i opis naina rukovanja.
Objekt je apstrakcija neega u problemskoj domeni, o emu se prikupljaju podaci i to
sadri vrijednosti svojih atributa i svojeg ponaanja.
Klasa je opis jednog ili vie objekata koji imaju isti skup atributa i jednak opis ponaanja.
U opisu samog objekta osim atributa, opisano je i njegovo ponaanje. Sve vezano uz objekt
opisano je unutar objekta i izvan njega nema niega to bi opisivalo njegovu strukturu ili
ponaanje. Pristup podacima unutar objekta opisan je metodama posluivanja, funkcijama,
servisima ili operacijama. Formiranje novog objekta u klasi, brisanje objekta ili pristup

38
objektu predstavljaju skup minimalnih metoda nad objektom. Identitet objekta je svojstvo
trajno pridrueno objektu, bez obzira na promjenu stanja ili strukture. Identifikator objekta
je identificirajui atribut ili implicitni identifikator koji se za razliku od primarnog kljua u
relacijskom modelu ne moe promijeniti.
Objekt kao osnovni koncept ovog modela ima sljedea svojstva:
S

jedinstvena je posebnost u prostoru i vremenu i moe se jedinstveno prepoznati,

objekt ima svojstva, tj. atribute,

njima se rukuje pomou metoda posluivanja,

obiljeje objekta je njegovo ponaanje i stanje koje se mijenja,

mogu se klasificirati,

mogu biti sastavljeni i

razmjenjuju poruke.

Klasa je opis jednog ili vie objekata koji imaju isti skup atributa i jednak opis ponaanja a
objekt je pojava klase. Svaki objekt se sastoji od identifikatora, popisa atributa i metoda
posluivanja.
5.1.2.

Sustavi za upravljanje bazom podataka (DBMS)

Sustav za upravljanje bazom podataka (Database Management System DBMS) je sustav

koji sprema, ita i upravlja podacima u bazi podataka. DBMS je program koji pristupa bazi
i obavlja potrebne operacije s podacima. Vano je pri tome naglasiti da korisnik
upotrebljava aplikativni program koji pomou DBMS-a pristupa bazi.
Osnovni ciljevi koje DBMS mora zadovoljiti su (Skoir i dr. 2000):
S

razdvajanje postupka opisa podataka od postupka manipulacije s podacima,

logika nezavisnost podataka,

fizika nezavisnost podataka,

realizacija proceduralnih i neproceduralnih suelja,

efikasno izvravanje operacija nad podacima,

minimalna i kontrolirana redundacija,

minimalna cijena pohranjivanja podataka,

zatita integriteta podataka,

zatita sigurnosti podataka te

viekorisniki pristup podacima.

39
Osnovne funkcije kojima se ostvaruju navedeni ciljevi su:
S

kreiranje, pretraivanje, auriranje i brisanje podataka o objektu (entitetu),

transformacija opisa objekta (entiteta),

procesiranje podataka koritenjem posebnih jezinih procesora,

osiguravanje integriteta podataka,

identifikacija prava korisnika na koritenje informacija,

upravljanjem istovremenim izvravanjem transakcija,

osiguravanje fizikog prstupa podacima i optimizacija mogunosti.

5.1.3.

Jezici u sustavima za upravljanje bazama podataka

Neophodni dijelovi sustava za upravljanje bazama podataka su jezik za definiciju podataka

i jezik za upravljanje podacima:
S

DDL (data description language) - jezik za definiciju ili deklaraciju objekata u

bazi podataka. Objekti su relacije (tablice), indeksi, pogledi (view), itd.

DML (data manipulation language) - omoguava manipulaciju objektima baze

podataka. Osnovne su operacije: dohvat podataka, unos, izmjena i brisanje.

5.1.4.

Upitni jezik SQL

Sastavni dio relacijskog modela podataka je i jezik za pretraivanje i auriranje baze

podataka. U razvoju relacijskog modela definirano je nekoliko upitnih jezika :
S

SQL (Structured Query Language),

QUEL (QUEry Language),

ISBL (Information System Base Language),

QBE (Query-By-Example),

PIQUE (PIts QURry language)

Danas je dominantan, ope prihvaen i standardiziran SQL. SQL predstavlja akronim za

Structured Query Language. Originalno je razvijen 70-tih godina u IBM Research
Laboratory at San Jose - California u okviru relacijskog sustava za upravljanje bazama
podataka System R. SQL je nakon toga standardiziran i postao je referentni jezik za
relacijske baze podataka.
Osnovu za sve ove jezike predstavljaju dva jezika koje je Codd nazvao podjezicima baze
podataka. Pod pojmom podjezika baze podataka Codd podrazumijeva jezik za
pretraivanje i auriranje baze podataka iz koje su odstranjene komponente za njegovo
izvoenje na raunalu:

40
S

relacijska algebra

relacijski raun

Relacijska algebra je model proceduralnog jezika koji sadri niz operacija nad relacijama.
Operacije relacijske algebre su tako izabrane da se njihovim kombiniranjem relativno
jednostavno mogu izvesti auriranja i pretraivanja baze podataka.
Relacijski raun zasniva se na raunu predikata prvog reda i spada u neproceduralne
jezike. Ova dva podjezika su ekvivalentna po mogunostima i bilo koji izraz u relacijskom
raunu moe biti transformiran u semantiki ekvivalentan niz operacija relacijske algebre.
Za naglasiti je da kao rezultat djelovanja pojedinih operacija nad relacijama dobivamo
novu relaciju.
SQL je upitni jezik temeljen na relacijskoj algebri i predikatnom raunu. Vana znaajka
jezika je neproceduralnost - opisuje se to se eli dobiti kao rezultat, ali ne i kako se do tog
rezultatata dolazi. Ugraeni optimalizator upita pronalazi najefikasniji nain obavljanja
upita. SQL se koristi kao programski jezik i interaktivni upitni jezik. Kao programski jezik
moe se ugraivati u jezike tree i etvrte generacije.
SQL objedinjuje funkcije jezika za definiciju podataka (Data Definition Language - DDL)
i jezika za upravljanje podacima (Data Manipulation Language - DML). Zadaa SQL-a je
omoguiti definiciju podataka, upravljanje podacima i provoenje kontrole nad podacima u
relacijskoj bazi podataka.
SQL je standard prema ANSI (American National Standards Institute), ISO (Organization
for International Standardization), UNIX (X/Open), IBM Standard i FIPS (Federal
Information Processing Standard). Prvu verziju standarda objavio je ANSI 1986 i ta je
verzija sadravala velik dio upitnog dijela jezika, ali sa znatno ogranienim mogunostima
za definiciju podataka. Standard je proiren 1989. godine i poznat je pod nazivom SQL-89.
Novi standard objavljen je ve 1992. godine i poznat je pod nazivom SQL-92, ali takoer i
pod nazivom SQL-2. Standard je donio veliki broj novih elemenata jezika, ali je uglavnom
bio kompatibilan s prethodnim. Najnoviji standard poznat pod nazivom SQL-99 ili SQL-3
sadrava nove mogunosti poput ugradnje aktivnih pravila i okidaa, rekurzivnih operacija,
novih tipova podataka itd.
U komercijalnim sustavima za upravljanje bazama podataka SQL-2 standard je ovog
trenutka najire prihvaen. Ipak, zbog njegove sloenosti do sada jo niti jedan sustav ne
podrava taj standard u potpunosti. U cilju omoguavanja kvantificiranja stupnja
udovoljavanja standardu, sustavi se klasificiraju u tri kategorije: Entry SQL, Intermediate
SQL i Full SQL. Entry SQL kategorija je slina SQL-89 standardu. Intermediate SQL
pokriva mogunosti standarda koje su najznaajnije u primjeni u danas raspoloivim
komercijalnim proizvodima. Proizvoai komercijalnih sustava takoer ugrauju i svoje,
uglavnom nestandardne, DDL i DML naredbe. Ti su nestandardni dijelovi problematini
jer programski kod postaje neprenosiv izmeu razliitih SQL sustava, a takoer se bitno
oteava usaglaavanje oko buduih standarda.

41
5.1.5.

Osnovni objekti i naredbe u SQL jeziku

Osnovni objekti u SQL-u su:

S

Baza podataka

(Database)

Tablica

(Table) - relacija

Stupac

(Column) - atribut, kolona, stupac

Pogled ili virtualna tablica

(View)

Sinonim

(Synonym)

Pravilo integriteta

(Constraint)

Indeks

(Index)

Pohranjena procedura

(Stored Procedure)

Okida

(Trigger)

SQL ima tri grupe naredbi:

S

naredbe za definiranje strukture relacijske baze podataka, opis ogranienja u bazi i

definiranje pogleda na bazu podataka,

naredbe za osnovne operacije nad podacima u bazi odataka. Ove naredbe se koriste
za pronalaenje podataka uz odreene uvjete, za unos, brisanje ili mijenjanje
podataka u bazi uz postavljene uvjete

naredbe kojima se upravlja bazom podataka.

Osnovni upitni blok SQL jezika ima sljedei izgled:

SELECT (UNIQUE) naziv atributa ...
FROM naziv relacije (tabela) ...
(WHERE kvalifikacijski izraz)
Konkretne primjere postavljenih upita za odreene operacije nad podacima prikazat u u
samom postupku izrade baze podataka.
5.2. GIS - Geoinformacijski Sustavi
Geoinformacijski sustavi (GIS sustavi) danas predstavljaju jedno od najsloenijih i
najdinaminijih podruja primjene raunala. Glavni je razlog tome njihova izuzetna
sloenost, koja pokriva ne samo nekoliko podruja informatike tehnologije (baze
podataka, automatsko prikupljanje podataka, itd.), nego i nekoliko razliitih tehnikih i
znanstvenih disciplina.

42
Upravo zbog njihove sloenosti, teko je dati sveobuhvatnu definiciju GIS sustava.
Rezultati praktinih iskustava u razvoju GIS sustava, definira GIS kao integralni sustav
sklopovlja, raunarskih alata, korisnike programske podrke, u svrhu skupljanja,
organiziranja, rukovanja, analize, modeliranja i prikaza prostornih informacija s ciljem
rjeavanja sloenih problema analize i planiranja.
Primjena GIS-a danas je gotovo neograniena. Upravo zbog te injenice u nastavku se
elim ograniiti na primjenu GIS-a u katastru nekretnina.
5.2.1.

Elementi GIS sustava

Slika 10 ilustrira glavne komponente jednog GIS sustava. Od prikazanih elemenata,

najvaniji su svakako podaci, jer bez odgovarajuih podataka nema ni GIS sustava. Pri
tome, naravno, ne treba zanemariti ni korisniku komponentu.

Slika 10. Elementi GIS sustava (http://gea.zvne.fer.hr/module/index.html)

5.2.2.

Podaci u GIS sustavima

Podaci se u pravilu mogu podijeliti u dvije grupe: podaci o geometriji objekata i atributni
podaci. Geometrijski podaci predstavljaju idealizirani model dijela Zemljine povrine, dok
atributni podaci obino sadre podatke koje se ne mogu izvesti iz same geometrije objekta
i u pravilu su pohranjeni u relacijskim bazama podataka.
Geometrijski podaci koji se koriste u GIS sustavima pohranjeni su u vektorskom ili
rasterskom obliku. Primarne metode prikupljanja geometrijskih podataka su klasine
terestrike metode geodetske izmjere. Meutim, one su i najskuplje, pa se pri realizaciji
GIS sustava obino kombiniraju razliiti izvori vektorskih i rasterskih podataka (slika 11).
Openito se moe rei da je GIS toan onoliko koliko su toni podaci. GIS katastra
nekretnina za geometrijske podatke u pravilu koristi digitalizirane katastarske planove.
Iako se ti planovi vremenom deformiraju zbog loe kvalitete analognih medija, u postupku
digitalizacije i transformacije u velikoj je mjeri mogue uklonuti te deformacije. Stoga se
moe zakljuiti da je GIS katastra nekretnina daleko najtoniji prikaz dijela prostora za
koji je razvijen.

43

Slika 11. Kombinacija vektorskih i rasterskih podataka u GIS-u (www.esri.com)

Topologija
Topologija je skup geometrijskih relacija izmeu linkova, vorova i centroida. Topologija
definira povezanost i korelaciju vorova, linija i poligona (Autodesk 2000).
Vektorski se podaci unutar GIS sustava mogu pohraniti neureeni i topoloki ureeni.
Neureeni vektorski podaci (tzv. pageti formati) predstavljaju skup objekata o kojima ne
postoji nikakva informacija o eventualnoj povezanosti objekata na "vioj" razini.
Topologija je nain organizacije vektorskih podataka pomou kojeg se omoguava
opisivanje i analiza objekata neovisno o njihovim geometrijskim svojstvima. Postojanje
topologije preduvjet je za izvoenje raznih prostornih analiza.
Unutar topologije, objektima se dodaju osobine:
S

djeljivosti (zajednitva) osobina prostornog objekta (npr. linije) da pripada veem

broju prostornih objekata vie razine (jedna linija moe biti granica parcele, granica
katastarske opine i u isto vrijeme granica upanije pa i drave).

povezanosti odreuje svojstvo objekta da se nadovezuje jedan na drugi.

susjedstva (kontinuiteta)

Postojanje topologije preduvjet je za izvoenje raznih prostornih analiza:

S

odreivanje zone utjecaja ("buffer" zone),

pronalaenje optimalnog puta izmeu dviju toaka,

traenje toke ili linije u poligonu.

44
5.2.3.

Programska podrka

Programsku podrku u GIS sustavima moemo podijeliti na tri funkcionalne cjeline:

S

softver za prikupljanje i obradu podataka,

relacijska baza podataka i

GIS aplikacija.

Softver za prikupljanje i obradu podataka moemo okvirno podijeliti na softver za obradu

rasterskih, odnosno vektorskih podataka. Budui su rasterski podaci osnovni izvor
podataka, razvijeni su mnogobrojni programski paketi za njihovu obradu. Mogunost tih
paketa kreu se od osnovnih naredbi za podeavanje svjetline i kontrasta podloge pa do
vrlo kompleksnih alata za obradu aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka. Rasterski
podaci se obrauju u raznim CAD sustavima pomou odgovarajuih dodatnih modula.
Tako se u okruenju Microstation koristi Descartes, dok se kod AutoCAD-a koristi CAD
Overlay odnosno Raster Design.
Relacijska baza je nuni dio svakog GIS sustava. Osim za pohranu atributnih podataka o
prostornim objektima, neki GIS sustavi koriste relacijsku bazu podataka i za pohranjivanje
podataka o geometriji samih objekata.
GIS aplikacija predstavlja "jezgru" GIS sustava. ini ju skup programskih modula koji
omoguavaju interakciju i verifikaciju geoprostornih i atributnih podataka, njihovu
odvojenu ili zajedniku analizu, nadopunu i pretraivanje, izvoenje topolokih analiza,
itd. Posebno je znaajna otvorenost sustava za individualnu prilagodbu, kako korisnikog
suelja tako i proirenjem osnovnih mogunosti specijaliziranim dodatnim modulima.
Danas na tritu postoji cijeli niz monih GIS aplikacija od kojih su svakako najznaajnije:
S

ArcInfo,

Idrisi,

GeoMedia,

MapInfo,

Autodesk Map, itd.

45

6. Baza podataka katastra nekretnina

Za izradu potpuno funkcionalnog modela podataka katastra nekretina trebalo bi napraviti
itav niz predradnji koje su u nadlenosti tijela Uprave za geodetske i imovinsko-pravne
poslove BiH i nisu tema ovog rada. Te predradnje u prvom redu ukljuuju izmjene i
dopune Zakona, te izradu pravilnika i propisa koji su u skladu s suvremenom
informatikom tehnologijom i sveopim trendom uspostave geoinformacijskih sustava.
Znaajan korak u tom smjeru je svakako i usvajanje standarda za geoprostorne informacije.
Bazu podataka sam izradio u relacijskoj bazi Microsoft Access. Model je isproban na
podacima za 57 katastarske estice i podatke za 21 vlasnika. Smatram da je to optimalan i
dovoljan broj podataka kako bi se mogla ispitati funkcionalnost same baze. Dio
katastarskog plana u digitalnom obliku preuzet je iz plana K.O. Bakarac koji slui za
izvoenje vjebi na kolegiju Digitalni katastar. Bazu podataka i digitalni plan u koristiti u
realizaciji GIS projekta katastra nekretnina unutar GIS aplikacije Autodesk Map.
6.1. Sadraj baze podataka katastra nekretnina
Zakonom utvreni podaci u pet upisnih listova, ine obvezan sadraj formulara koji
predstavlja izlaznu informaciju iz katastarskog operata o upisanim nekretninama,
nositeljima upisanih prava i ogranienjima.
Odredbom lanka 88. Zakona o premjeru i katastru nekretnina definirani su sastavni
dijelovi katastarskoknjinog uloka. Obimnost podataka, potrebe korisnika, nain obrade
podataka i niz drugih imbenika definirali su ovakvu strukturu upisnih listova.
Sadraj upisnih listova ine opi i posebni podaci. Opi podaci su isti u svim listovima i
ine ih naznaka popisnog lista (A, A1, B, B1 i C) sa kratkim opisom vrste podataka koje
sadri: naziv Republike, opine, katastarskog kotara i katastarske opine u kojoj se nalaze
opisane nekretnine i broj katastarskoknjinog uloka, odnosno broj poduloka u A1 listu.
Posebne podake ine podaci o nekretninama, nositeljima prava na nekretninama i
ogranienjima.
A1 list popis zemljita
Posebne podatke u "A" listu ine podaci o zemljitu, i to: broj katastarske estice (osnovni
i podbroj), broj zgrade na estici ako zgrada ne ini posebnu esticu, sektor vlasnitva
(privatni, drutveni), namjena koritenja zemljita (graevinsko, poljoprivredno i ostalo),
naziv estice ili ulice i kuni broj, oznaku katastarske kulture i klase ili nain koritenja
neplodnog zemljita, povrinu estice, podatke o upisu u katastarskoknjini uloak ili ispis
iz uloka sa naznakom broja dnevnika, datuma upisa odnosno ispisa i broj
katastarskoknjinog uloka iz kojeg je estica pripisana, odnosno broj iz kojeg je otpisana,
kao i oznaka broja upisa u "C" list.
"A1" list podaci o zgradi i posebnim dijelovima zgrade
Posebni podaci upisnog lista "A1" ine podaci o zgradi, i to: oznaka sektora vlasnitva,
broj katastarske estice na kojoj je zgrada izgraena, podaci za zgradu (broj zgrade na
estici, godina izgradnje, vrsta zgrade i osnov izgradnje, broj katova), podaci o posebnom
dijelu zgrade (broj ulaza, broj kata, oznaka posebnog dijela zgrade, broj soba, broj

46
poslovnih prostorija, kuhinja, kupatila, WC i ostalih prostorija) sa upisom ukupne povrine
zgrade, odnosno posebnog dijela zgrade, namjena koritenja zgrade, pripis i otpis sa
oznakom broja dnevnika, broj katastarskoknjinog uloka i poduloka te redni broj upisa u
"C" list.
"B" list podaci o vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava koritenja na zemljitu
Posebne podatke u "B" listu ine podaci o vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava
koritenja na zemljitu (matini broj, indikacija nositelja prava, ime, prezime i adresa),
vrsta i obim prava na zemljitu, broj dnevnika i datum upisa i brisanja prava kao i redni
broj upisa u "C" list.
"B1" list - podaci o vlasniku, nositelju prava raspolaganja i prava koritenja na zgradi i
posebnim dijelovima zgrade
Sadraj podataka "B1" lista identian je sadraju podataka "B" lista, osim vrste prava.
"C" list podaci o teretima i ogranienjima
Posebni podaci "C" lista su podaci o broju katastarskoknjinog uloka, odnosno poduloka,
broj upisa, redni broj upisa sa opisom tereta i ogranienja, podaci o nositelju tereta i drugih
ogranienja i upis vrijednosti tereta.
6.2. Openito o Microsoft Access-u
Microsoft Access je danas jedan od najrairenijih i najprilagodljivijih programa za
upravljanje bazama podataka. Prva verzija pojavila se u studenome 1992. god. Znaajniji
proboj na trite programa za rad s bazama podataka ostvaruje 1994. godine
objavljivanjem verzije 2.0. Trenutna verzija nosi oznaku 2002. Microsoft Access (slika 12)
je klasina Windows aplikacija, te se na njemu nalaze izbornici, trake s alatima, statusna
traka i radno podruje.
Microsoft Access je baziran na relacijskom modelu podataka. Nova vezija Microsoft
Access-a u potpunosti podrava client server strategiju u mrenim sustavima uz uvjet da
je na server raunalu instaliran Microsoft SQL Server (Praque i dr. 2001). Neke od
osnovnih operacija koje se mogu izvoditi unutar Access-a su:
S

upis podataka izravno u bazu podataka ili njihov uvoz iz drugog programa,

sortiranje, indeksiranje ili organiziranje podataka po potrebi projekta,

brzo kreiranje izvjetaja,

stvaranje prilagoenih obrazaca za unos podataka te

izvoenje upita koji izluuju podskupine podataka na temelju odreenih uvjeta.

47

Slika 12. Izgled suelja Microsoft Access-a 2002

6.2.1.

Elementi baze podataka

Baza podataka (slika 13) sastoji se od osnovnih gradivnih dijelova: tablica, maski, upita,
izvjea, strana (Pages), makro naredbi i modula, dijelova koji sadre izvorni kd
programskog jezika Visual Basic for Application.

Slika 13. Elementi baze podataka

Tablice (Tables) su skupovi podataka o pojedinom subjektu (entitetu). Teorija relacijskih
baza govori da se svaka tablica treba odnositi na jedan entitet. Svaki podatak u tablici
predstavljen je atributima koji ga karakteriziraju. Tablice se sastoje od redaka (rows) i

48
stupaca (columns). Stupci pojedine tablice sadravaju istovrsne podatke (npr. brojeve
estica), a redci sadre podatke o pojedinom subjektu (npr. sve podatke o jednoj
katastarskoj estici). Svaki redak je zapis (record) o jednom subjektu. Pojedini podaci su
smjeteni u polja. Polje sadrava jedan podatak i mjesto je krianja redka i stupca. Svaki
zapis (slog ili kartica) u tablici se sastoji od istog skupa polja.
Tablice su osnovni i najvaniji dijelovi relacijske baze podataka. Tablice se meusobno
povezuju relacijama. Jedan od najvanijih koraka prilikom izgradnje relacijske baze je
odreivanje strukture tablice i relacija meu njima.
Upiti (Queries) su pitanja koje korisnik postavlja programu o podacima koji su pohranjeni
u tablice. Pitanje se moe odnositi na podatke koji su pohranjeni u vie tablica pa ak i u
vie baza. Osnovni uvjet za ispravan odgovor na upit su pravilno postavljene relacije.
Odgovor na upit je u obliku skupa zapisa (set), i dinamike je prirode. To znai da je
promjenjiv u vremenu i mijenja se onako kako se mijenjaju podaci u tablicama.
Maska (Form) je obrazac za unos, promjenu i pregled podataka (zapisa) u bazi. Prednost
maske za unos je u tome da korisnika usredotouje na jedan zapis (slog) u tablici. Pomou
maske je mogue olakati i automatizirati unos podataka, primijeniti odreena ogranienja
prilikom unosa, zahtijevati odreeni unos i sl. Maska je pogodnija i za zapise s puno polja
(npr. podatke o vlasnicima i esticama).
Izvjea (Reports) se koriste za pregledan ispis i prikaz podataka sadranih u bazi, u formi
prikladnoj krajnjem korisniku.
Stranice (Pages) su posebne stranice kodirane HTML (Hyper Text Markup Language)
jezikom koje omoguuju pregled i rad s podacima u bazi preko Interneta.
Makro naredbe (Macros) automatiziraju razliite procese koje korisnik runo obavlja po
odreenom redosljedu. Time ubrzavaju i olakavaju rad s bazom.
Moduli (Modules) su sloeniji postupci pisani u programskom jeziku Visual Basic. Te
procedure za rad s bazom smjetaju se u tzv. module koji postaju ravnopravni objekti u
bazi podataka.
6.3. Izrada baze podataka
Izrada baze podataka zapoinje planiranjem. Samo dobro planirana baza moi e
zadovoljiti krajnjeg korisnika. U pripremnoj fazi planiranja potrebno je definirati koje
podatke spremiti u bazu, kako te podatke strukturirati i povezati te kako ih prikazati.
Bazu podataka unutar Microsoft Access-a mogue je izgraditi na vie naina:
S

runim kreiranjem svih potrebnih elemenata (Blank Database),

primjenom "arobnjaka" (Database Wizard)

kreiranjem na osnovu predloka,

kreiranje iz postojee baze.

49
Primjenom client server strategije mogue je:
S

kreirati projekt na osnovu postojeih podataka i

kreirati projekt s novim podacima.

U ozbiljnoj primjeni najee se koristi runa izrada nove baze podataka jer omoguava
vei stupanj kontrole nad samim procesom izrade baze. Bazu podataka, kao i sve tablice
kreirao sam runo.
6.3.1.

Kreiranje tablica

Vodei rauna o sadraju i strukturi katastarskog operata, te obveznosti upisnih podataka

izradio sam ukupno esnaest tablica:
S

Osobe

B1 list KK uloka

estice

C list KK uloka

Objekti

Katastarske opine

KK Uloci

Obim prava

KK Poduloci

Upotreba zemljita

A list KK uloka

Vrste objekata

A1 list KK uloka

Vrste prava

B list KK uloka

Predmeti

Osobe (fizike i pravne) je tablica za spremanje podataka o vlasnicima i ovlatenicima

(slika 14).

Slika 14. Tablica "Osobe" u nainu prikaza Design View

50
U tablicu estice upisuju se podaci o estici: broj estice, ifra katastarske opine, broj
plana i skice, naziv estice i rudine, povrina i ifra kulture (slika 15).

Slika 15. Tablica estice u nainu prikaza Design View

Tablica Objekti formirana je sa ciljem voenja evidencije etanog vlasnitva. Sadri
detaljne informacije o pojedinoj zgradi (ili drugom objektu), kao i polje OLE Objecta
(Object Linking and Embedding object) za datoteku tlocrta objekta izraenu u AutoCAD-u
(slika 16).

Slika 16. Tablica objekti

Katastarskoknjini uloci (slika 17) sadravaju pet upisnih listova (A, A1, B, B1 i C list).
Struktura i sadraj poduloka nije definirana dovoljno jasno, iako je za predpostaviti da je
jednaka strukturi samih uloaka. tako da poduloke i nisam detaljno razradio.

51

Slika 17. KK uloak

U A listu kk uloka se evidentiraju sve estice u tom uloku. Tablica A list kk uloka sadri
veze na podatke o esticama i podatke o broju samog kk uloka (slika 18).

Slika 18. A list kk uloka

B list kk uloka prikazan na slici 19 sadri veze za broj kk uloka i osobe. Veze se
ostvaruju preko primarnog kljua. U samu tablicu potrebno je unijeti vrstu i obim prava.

52

Slika 19. B list kk uloka

Popis zgrada i drugih objekata predmet su evidencije popisnog lista A1 prikazanog na slici
20. Sadri vezu za tablicu objekti preko ID_objekta, kao i vezu sa kk ulokom.

Slika 20. A1 list kk uloka

Podaci o nositeljima prava na zgradama i drugim objektima evidentiraju se list B1 kk
uloka. Struktura tablice lista B1 ista je kao i za list B, osim to se u ovom sluaju
vlasnika prava odnose na objekte (slika 21).

53

Slika 21. B1 list kk uloka

Ogranienja u pogledu slobodnog raspolaganja nekretninama upisuju se u C list kk uloka.
Zanimljivo je da se u jedan teretni list upisuju ogranienja u pogledu raspolaganja i
zemljitem i objektima (slika 22).

Slika 22. C list kk uloka u nainu prikaza Design View

Tablica "Upotreba zemljita" je popis kultura preuzet iz nomenklature naina koritenja
nekretnina, tzv. ifrarnika. Iako je po teoriji relacijskih baza, ifrarnik dobro osmiljen,
dananje prilike zahtijevaju njegovo proirenje na znatno vei broj objekata koji su od
interesa za evidenciju.
Tablica predmeti (slika 23) izraena je sa svrhom da se evidentiraju dokumenti na temelju
kojih je izvren upis nekog podatka u Katastar nekretnina. To se u prvom redu odnosi na
elaborate, ugovore, sudske rjeenja i ostale zakonom propisane dokumente temeljem kojih

54
se moe vriti upis u Katastar nekretnina. Smatram dovoljnim u bazi podataka evidentirati
njihov broj, dok e se sami izvorni dokumenti uvati u registratorima, sloeni po broju i
godini.

Slika 23. Tablica predmeti

Tablica vrste prava, sadri Zakonom propisana prava koja su predmet upisa u Katastar
nekretnina. U uvjetima novog drutvenog poretka u BiH, za oekivati je odreene
promjene i u ovoj tablici.
Sve su tablice kreirane u nainu prikaza Design View ime je omoguena potpuna kontrola
nad definiranjem imena polja, vrsti i formatu podatka koji se upisuje u pojedino polje, te
opis polja.
U tablicama vrste objekata, upotreba zemljita, katastarske opine i vrste prava za
primarni klju uzeta je ifra svakog pojedinog polja, dok je primarni klju kod svih ostalih
tablica ID broj.
6.3.2.

Postavljanje relacija izmeu tablica

Za pravilno povezivanje podataka iz razliitih tablica, potrebno je definirati relacije. Pri

tome je najvanija sastavnica relacija je koliko je zapisa iz sekundarne tablice povezano sa
zapisom u primarnoj tablici. Relacije se definiraju u prozoru Relationships koji se poziva
istoimenom naredbom (slika 24). Sve relacije su raene prema tipu 1:M, uz potivanje
pravila referencijalnog integriteta.

55

Slika 24. Prikaz veza izmeu tablica

6.3.3.

Definiranje upita

Upit (Query) slui za dobivanje potrebnih informacija koje su pohranjene u bazi podataka.
Upiti se mogu postavljati na dva naina:

postavljanje upita SQL jezikom i

upiti po primjeru QBE (Query By Example) metoda.

Upite sam kreirao kombinacijom QBE metode i Query Design (slika 25). QBE metodom
kreiramo upite na nain da raunalu dajemo primjer (Example) dovodei odreena polja na
QBE mreu, te postavljajui eljene uvjete. Raunalo nakon toga prevodi taj primjer u
SQL jezik i zapoinje izvravanje samog upita.

56

Slika 25. Upit za podatke A lista u nainu prikaza Query Design

Dodatne kriterije na upite mogue je kreirati grediteljem izraza (Expression Builder) (slika
26).

Slika 26. Graditelj izraza

6.3.4.

Primjer SQL upita

Oblik SQL upita kojim e se izdvojiti svi potrebni podaci za list A1, uz uvjet broja KK
uloka:
SELECT [Vrste objekata].[Vrsta i namjena objekta], Objekti.[Godina izgradnje], Objekti.[Broj katova],
Objekti.[Broj soba], Objekti.[Broj ulaza], Objekti.[Broj poslovnih prostorija], Objekti.[Broj kuhinja],
Objekti.[Broj kupatila], Objekti.[Broj WC], Objekti.[Ukupna povrina], Objekti.[Povrina posebnog dijela],
Objekti.Tlocrt, Objekti.[Broj zgrade na parceli], estice.[Broj estice], [KK Uloci].[Broj KK uloka]
FROM [Vrste objekata] INNER JOIN ((estice INNER JOIN Objekti ON estice.[ID estice] = Objekti.[ID
estice]) INNER JOIN ([KK Uloci] INNER JOIN [A1 list KK uloka] ON [KK Uloci].[ID KK uloka] =
[A1 list KK uloka].[ID KK uloka]) ON Objekti.[ID Objekta] = [A1 list KK uloka].[ID objekta]) ON
[Vrste objekata].NamjenaID = Objekti.[Namjena objekta ID]
WHERE ((([KK Uloci].[Broj KK uloka])=[Forms]![Odabir KK Uloka]![kku]));

57
6.3.5.

Unos podataka

U svrhu unosa podataka u bazu izradio sam maske za unos. Maske su u osnovi suelje,
veza izmeu korisnika i samog programa Access. Slue za prikaz, promjenu i unos
podataka. Prednost maski je u tome to unos podataka moe obavljati osoba bez ikakvog
znanja o Access-u ili bazama podataka. Maska se moe temeljiti na tablici ili upitu. Kod
toga je bitno da maska moe kao izvor podataka imati samo jednu tablicu, odnosno upit.
Maske za unos podataka izraene u ovoj bazi slue za pregled podataka iz vie tablica.
Zbog toga je trebalo izraditi podmaske (Subforms).
Za unos podataka u bazu, izradio sam etiri maske. Maska prikazana na slici 27 slui za
unos podataka o osobama. Jednostavnosti radi, preko ove maske se unose podaci i o
pravnim i o fizikim osobama. Tu mora postojati odreena konvencija. Naime, naziv
pravne osobe treba unositi u polje ime, dok bi se polja prezime i ime oca u ovom sluaju
ostavljala prazna.

Slika 27. Maska za unos podataka o osobama

Podaci o esticama unose se preko maske estice (slika 19). U polje KO_ID unosi se ifra
katastarske opine. ifra se takoer unosi i u rubliku ifra iskoritavanja. Ukoliko je
estica uzorna, ili je na toj estici stabilizirana neka geodetska toka, to svakako treba
naznaiti u polju napomena.

Slika 28. Maska za unos podataka o esticama

58
Svi podaci za potrebe evidencije etanog vlasnitva unose se preko maske objekti,
prikazane na slici 29. Tlocrt objekta se unosi naredbom Insert Object, na nain da se
definira putanja do direktorija u kojem je spremljena datoteka tlocrta.

Slika 29. Maska za unos podataka o objektu

Maska za unos podataka o katastarskoknjinom uloku i upisnim listovima (slika 30), je
najopsenija i sadri najvie informacija. Ovakvo rjeenje i nije nuno ali prua bolji
pregled nad upisanim podacima u pojedine upisne listove.

Slika 30. Maska za unos podataka o broju KK uloka i listovima uloka

59
6.3.6.

Izvjetaji

Katastar nekretnina izdaje podatke o vlasniku, zemljitu, objektima, pravima i teretima

svim zainteresiranim strankama. Upravo zbog te osnovne funkcije Katastra nekretnina,
vano je da se i iz digitalne baze podataka mogu izdavati podaci u tradicionalnoj analognoj
formi. Izvjetaji slue upravo za takve svrhe. Baziraju se na upitima i njihova izrada je
mogua na dva naina:

u nainu prikaza Design View te

primjenom "arobnjaka" (Report Wizard)

Izvjetaje sam kreirao primjenom "arobnjaka" uz odreene izmjene u nainu prikaza

Report Design.
Na slici 31. prikazan je katastarskoknjini uloak sa tri lista (A, B i C). U sluaju da u
uloku nema evidentiranih objekata, ne postoji potreba za listovima A1 i B1.
Katastarska opina: K.O. HUM

Broj KK uloka:

A
POPISNI LIST ZA ZEMLJITE
2

Broj estice

Naziv estice

Rudina

Nain iskoritavanja

Povrina m

450

Dolovi

NJIVA 1. KL.

590

493/1

Dolovi

NJIVA 2. KL.

737

613/2

Dolovi

PANJAK 3. KL.

1579

615/1

Dolovi

VONJAK 4. KL.

511

616/2

Dolovi

VONJAK 4. KL.

493

620/2

Dolovi

VONJAK 3. KL.

622

631/1

Dolovi

VONJAK 2. KL.

507

631/3

Dolovi

VONJAK 3. KL.

471

635

Dolovi

LIVADA 3. KL.

1690

639

Dolovi

NJIVA 2. KL.

2151

B
VLASNIKI LIST ZA ZEMLJITE
JMBG/MB

Prezime

0304958360003 Gudac

Ime oca Ime

Ilija

Mato

Ulica
Bare 23

Mjesto Broj pote Drava

Jajce

Vrsta prava Obim pr.

BiH

TERETNI LIST
Vrste tereta

Datum upisa tereta

Napomena

Nema tereta

Slika 31. Katastarskoknjini uloak sa listovima A, B i C.

Vlasnitvo

1/1

60
Ukoliko kk uloak ima podatke i o objektima, izvjetaj ima svih pet listova (slika 32).
Katastarska opina: K.O. HUM

Broj KK uloka:

A
POPISNI LIST ZA ZEMLJITE
Broj estice

Naziv estice

Rudina

Povrina m2

Nain iskoritavanja

449

Dolovi

KUA I DVORITE

820

474/2

Dolovi

NJIVA 2. KL.

957

617

Dolovi

VINOGRAD 4. KL.

2568

621

Dolovi

NJIVA 2. KL.

2489

624

Dolovi

NJIVA 2. KL.

3521

A1
POPISNI LIST ZA ZGRADE
Broj
estice
449

Vrsta i namjena
objekta

Ukupna
povrina

Kua za

Povr. pos. Broj

dijela
zgrade

130

Broj
katova

Broj soba
Broj soba

Br. posl.
prostorija

prostorija
Broj ulaza
1

B
VLASNIKI LIST ZA ZEMLJITE
JMBG/MB

Prezime

Ime oca Ime

0205946360035 Peri

Petar

Andrija

Ulica

Mjesto

Raka 23

Broj pote Drava

Jajce

BiH

Vrsta prava Obim pr.

Vlasnitvo

1/1

B1
VLASNIKI LIST ZA ZGRADE
JMBG/MB

Prezime

02059463600

Peri

Ime oca
Petar

Ime
Andrija

Vrste prava
Vlasnitvo

Obim prava
1/1

C
TERETNI LIST
Vrste tereta

Datum upisa tereta

Napomena

Nema tereta

Slika 32. Katastarskoknjini uloak sa pet listova

Iz baze podataka mogue je dobiti i popis estica. Kako je zakonom predvieno puno
podataka u popisu estica, primjer na slici 33 prikazuje samo prvu stranicu iz popisa
estica.

61

Slika 33. Prva strana iz popisa estica

Kod popisa osoba mogue je birati izmeu popisa fizikih, popisa pravnih ili popisa svih
osoba.

POPIS OSOBA
JMBG/MB

Prezime

Ime oca

Ime

Ulica

Mjesto

Broj pote Drava

06089643

Firma d.o.o.

Sarajevska 23

Jajce

BiH

2412975

Opina Jajce

Zagrebaka 20

Jajce

BiH

15109493300

Baagi

Muhamed

Omer

rtava faizma 87 Jajce

BiH

14059603350

Dedi

Mustafa

Osman

Masarikova 24

Jajce

BiH

03049583600

Gudac

Ilija

Mato

Bare 23

Jajce

BiH

11039513650

Huski

Latif

Omer

Krapinska 28

Jajce

BiH

25059543350

Ivi

Ivan

Ante

Strossmayerova

Jajce

BiH

12029543650

Jakovi

Andrija

Vladimir

Novo naselje 4

Jajce

BiH

10049463650

Juri

Stipan

Mladen

Bulii 23

Jajce

BiH

07089523600

Jurii

Mato

Nikola

Ive Andria 12

Jajce

BiH

05109483687

Justi

Kuzma

Pavle

Miikine 34

Jajce

BiH

31059353600

Kezunovi

Ante

Marko

Laktaeva 126

Jajce

BiH

10029553350

Koli

Ahmet

Mustafa

ibenica 34

Jajce

BiH

07039413300

Kovaevi

Adnan

Amir

Zagrebaka 56

Jajce

BiH

02059463600

Peri

Petar

Andrija

Raka 23

Jajce

BiH

31039333600

Stani

Marko

Ivan

Kokii 55

Jajce

BiH

28109373650

Stipi

Nikica

Anto

Baagieva 23

Jajce

BiH

14. lipanj 2002

Strana 1 od 1

Slika 34. Abecedni popis osoba

62
Makro programi automatiziraju izvoenje odreenih radnji. Pridrueni su pojedinim
komandnim tipkama, to olakava rukovanje bazom podataka. Slika 35 prikazuje izgled
prozora makro programa.

Slika 35. Prozor makro programa

6.3.7.

Rad s bazom podataka

Pokretanjem aplikacije otvara se glavni izbornik (slika 36) pomou kojeg je mogue
pregledavati, unositi, ispisivati i pretraivati podatke iz baze.

Slika 36. Glavni izbornik

Pritiskom na komandne gube u kategoriji pregled i unos otvaraju se ve prikazane maske
za unos i pregled podataka. Za ispis su predvieni kk uloci, popis estica i popis osoba.
Pritiskom na komandni gumb kk uloak, u kategoriji ispisi otvara se nova forma (slika 38)
za odabir broja uloka. Uloak je mogue pregledati ili ga ispisati na papir.

63

Slika 37. Odabir broja kk uloka

Ispis osoba (slika 38) nudi mogunost odabira popisa fizikih, pravnih ili svih osoba.

slika 38. Odabir popisa osoba

64

7. GIS Katastra nekretnina

U ovom poglavlju cilj mi je prikazati mogunost praktine primjene GIS-a u Katastru
nekretnina. Za realizaciju ovog dijela diplomskog rada koristio sam aplikaciju Autodesk
Map, proizvod tvrtke Autodesk. Za sam poetak, nekoliko rijei o programu.
7.1. Openito o Autodesk Map-u
Autodesk Map (slika 39) je Autodeskovo rjeenje za izradu mapa i GIS analize u
AutoCAD okruenju. Bitno je naglasiti da Autodesk Map nije dodatni modul za AutoCAD,
ve samostalan program koji sadri AutoCAD-ovu jezgru, unaprijeenu alatima za
kartiranje i GIS. Nakon pokretanja programa otvara se dijaloki okvir Autodesk Map
Today (slika 40). Osnovna mu je svrha olakano rukovanje projektima.

Slika 39. Korisniko suelje Autodesk Map-a

Slika 40. Autodesk Map Today project manager

65
Poetni korak pri radu s programom je definiranje projekta. Projekt je okruenje u kojem
se izvode pretraivanja, ureivanja, te spremanja promjena.
Elementi projekta sadrani su u radnom prostoru projekta (Project Workspace),
prikazanom na slici 41.

Slika 41. Radni prostor projekta (Project Workspace)

Jedan projekt unutar Autodesk Map-a moe sadravati:
S

skupa crtea (drawing set),

spremljenih upita (Saved queries),

indekse crtea (Drawing Indexes),

postavke koordinatnog sustava (Coordinate system setings),

vezu s vanjskom bazom podataka ili objektne podatke, (External databases or

object data),

predloke veza s vanjskom bazom podataka (Link templates),

definiranost kljunog pogleda (Key View definition) i

tablicu simbola (Simbol table)

Skup crtea ine crtei pridrueni radnoj podlozi za rad na odreenom projektu. Crtei
mogu biti posloeni jedan do drugog u istoj ravnini (tiled drawings), jedan iznad drugog
(stacked dravings), ili u kombinaciji ova dva naina.
Upit (query) je niz kriterija kojima se definira podskup objekata. Upotrebom upita podskup
se pronalazi u aktivnim radnim crteima te prikazuje u crteu radne podloge. Ukoliko se
odreeni upit eli primjeniti vie puta, tada se sprema u knjinicu upita (Query Library)
radne podloge. Upiti se mogu spremiti kao unutarnji upiti (internal) ili kao vanjski

66
(external). Unutarnji se upiti u tom sluaju spremaju u radnu podlogu i dostupni su samo u
tom projektu. Preduvjet za primjenu vanjskih upita je ureivanje datoteke upita (query
files), koji se onda spremaju samostalno i moe ih koristiti vie korisnika.
Indeksi slue za bre izvoenje razliitih upita, ali poveavaju veliinu datoteke izvornog
crtea. Radi poboljavanja svojstava pretraivanja objektnih i vanjskih podataka, poeljno
je kreirati indekse za sve crtee u skupu podataka.
Za povezivanje objekata crtea sa opisnim informacijama u bazi podataka, Autodesk Map
upotrebljava veze (links). U ranijim verzijama, komunikacija s vanjskim bazama podataka
ostvarivana je preko ASE (AutoCAD SQL Environment). Poevi od verzije 2000,
Autodesk Map koristi Microsoft-ov standard za komunikaciju sa vanjskim bazama
podataka, ime je sam proces znatno pojednostavljen.
Autodesk Map podrava sljedee baze podataka (Autodesk 2000.):

Microsoft Access

dBASE

Microsoft Excel

Oracle

Paradox

Microsoft Visual FoxPro

SQL Server

Osim vanjskog spremanja opisnih informacija, te njihovog povezivanja s objektima na

crteu, mogue je spremanje i pridruenih informacija u sam crte. Takvi se podaci zovu
objekti podaci (object data).
Podaci se spremaju kao dio crtea:

ako ih nema puno,

ako e se upotrebljavati samo u Autodesk Map-u,

ako se esto ne mjenjaju, te

ako veliina datoteke nije bitna.

U ostalim sluajevima preporua se spremanje podataka u vanjsku bazu.

7.2. Praktini dio
Za sam poetak na GIS projektu potrebno je naredbom Attach (slika 42) prikljuiti sve
potrebne izvorne crtee. Za ovaj praktini dio uzet je jedan manji dio katastarskog plana u
digitalnom obliku. Ukoliko datoteka izvornog crtea nije spremljena na C disk, potrebno je
definirati drugo ime jedinice za pogon diska.

67

Slika 42. Prikljuivanje izvornog crtea za rad na projektu

Nakon uitavanja izvornog crtea, pripremamo upite kojima se pozivaju objekti iz
izvornog crtea. Pretraivanja se mogu temeljiti na razliitim tipovima kriterija: poloaj,
svojstvo, podatak ili SQL.
U ovom primjeru definiramo uvjet da se svi objekti izvornog crtea iscrtaju u prostoru
radne podloge. Naredbom Query Define Query otvara se prozor za definiranje tipa
pretraivanja (slika 43).

Slika 43. Definiranje tipa pretraivanja

Naredbom Execute Query svi objekti izvornog crtea se iscrtavaju na zaslonu monitora. Za
daljnji rad na GIS projektu potrebno je uitati vanjsku bazu podataka te ostvariti veze
grafikih objekata crtea sa tekstualnim informacijama u vanjskoj bazi.
7.2.1.

Rad s vanjskom bazom podataka

Zahvaljujui novom Microsoft-ovom standardu za rad s bazom podataka uitavanje baze

podataka je svedeno na rutinski postupak. Bazu je mogue uitati naredbom Attach uz
definiranje direktorija u kojem se nalazi ili drag and drop metodom, odnosno

68
jednostavnim dovlaenjem datoteke baze i njeno isputanje u prostoru projekta (Project
Workspace).
Slika 44 prikazuje elemente uitane baze. Vidljivo je da se automatski uitavaju sve tablice
i svi oni upiti koji nisu definirani uz neki kriterij.

Slika 44. Uitani elementi baze podataka

Sve prikazane elemente baze podataka mogue je pregledavati u nainu prikaza Data View
(slika 45).

Slika 45. Prikaz tablice "estice"

Nakon uitavanja baze podataka slijedi povezivanje grafikih elemenata crtea sa
informacijama u bazi podataka.
7.2.2.

Uspostavljanje veza s bazom podataka

Autodesk Map koristi veze (link) za povezivanje objekata crtea s informacijama u bazi
podataka. Veze je mogue uspostaviti pomou informacije o bloku, zatvorenom bloku,
tekstu ili zatvorenom tekstu.

69
Uspostava veze s bazom podataka zapoinje definiranjem predloka veze (slika 46).

Slika 46. Definiranje predloka veze

U ovom koraku se odabire tablica s kojom se eli ostvariti veza, kao i vrijednost kljunog
stupca. Vrijednost kljunog stupca je broj estice koji je takoer ispisan unutar svake
estice na planu. Generiranje samih veza ostvaruje se naredbom Generate Links.
Kod generiranja veza (slika 47) ostvarene su veze izmeu brojeva estica na planu i
informacija o esticama sadranih u tablici estice osobe uloci.

Slika 47. Generiranje veza

70
Ovaj upit je izraen u Access-u s ciljem da se u jednoj tablici imaju svi potrebni podaci o
broju estice, kulturi i klasi, broju kk uloka kao i podaci o osobi.
Veze su kreirane uz uvjet Link Must Exist, to znai da se tekst na crteu (broj estice)
mora poklopiti s vrijednou u kljunom stupcu baze podataka. Veze je mogue kreirati i
runo. Po izvrenju naredbe u komandnoj liniji se pojavi poruka sadraja:
Text objects to generate from: Select/<All>:
57 object(s) to process.
Checking unresolved links 57...done.
Processing 57...done. 57 links created.

Program nas izvjetava o uspjenom uspostavljanju 57 veza, to odgovara broju estica.

Ispravnost uspostavljene veze je mogue u svakom trenutku provjeriti koritenjem Link
Manager-a prikazanom na slici 48.

Slika 48. Link Manager

Sada kad su estice povezane s podacima u bazi moemo upotrijebiti te podatke za razne
analize i prezentacije.
7.2.3.

SQL pretraivanje

Pretraivanjem moemo upotrijebiti informacije iz baze podataka da bi prikazali skup

objekata iz pridruenog crtea.
U ovom primjeru e biti prikazan nain SQL upita koji e prikazati u crteu sve katastarske
estice upisane u katastarskom uloku broj 1. Definiranje SQL upita uz uvjet da rezultat
bude iscrtan na planu prikazan je na slici 49.

71

Slika 49. Definiranje SQL upita

Odmah po izvrenju upita, u prostoru crtea (slika 50) se iscrtavaju brojevi svih
katastarskih estica upisanih u kk uloak broj 1.

Slika 50. Rezultati SQL upita

Rezultate SQL upita je mogue dobiti i u formi izvjetaja (report) spremljenog u
tekstualnoj datoteci. Na slici 51 prikazan je rezultat istog upita u tekstualnoj datoteci.

Slika 51. Rezultat SQL upita spremljen u tekstualnu datoteku

72
Osim u ova dva prikazana oblika, rezultati upita mogu se ispisati i na samoj estici. U
sljedeem primjeru prikazanom na slici 52 za esticu broj 449 ispisan je broj kk uloka (1),
matini broj vlasnika te njegovo ime i prezime.

Slika 52. Rezultati upita ispisani u estici

7.2.4.

Ureivanje topologije

Topologija definira odnose izmeu susjednih objekata i grupa objekata, te sprema

informacije kao objektne podatke.
Autodesk Map podrava tri tipa topologije: vornu, mrenu i poligonsku. U nastavku u
prikazati proces kreiranja poligonske topologije.
Poligonska topologija upotrebljava veze za definiranje zatvorenih podruja. Svako
podruje ini poligon, a svaki poligon se sastoji od niza veza koje ine rubove poligona.
Poligon takoer moe sadravati i centroid koji uva informaciju o tom poligonu u obliku
objektnih podataka. Veze u poligonskoj topologiji imaju informacije o zajednikim
vezama i poligonima koji su takoer spremljene kao objektni podaci.
Kreiranje topologije zapoinje naredbom Topology Create, nakon ega se otvara prozor
za definiranje parametara topologije (slika 53).

Slika 53. Definiranje parametara topologije

Parametri su definirani na nain da se topologija kreira iz estica, dok su za centroide uzeti
brojevi katastarskih estica. Naredbom Proceed, kreirana je topologija na unaprijed
definiranom sloju Topologija.

73
Autodesk Map stvara poligonsku topologiju i pridruuje objektne podatke vezama i
centroidima topologije. Centroidi su brojevi katastarskih estica koje su ranije povezane s
vanjskom bazom podataka. Na osnovu ovih veza mogu se vriti razne topoloke analize i
izraivati tematski prikazi.
Naredbom Define Topology Query, definiran je upit koji e utom bojom tematski
prikazati sve katastarske estice iz katastarskoknjinog uloka broj 1 (slika 54).

Slika 54. Tematki prikaz svih estica kk uloka br. 1

74

8. Zakljuak
U drugom i treem poglavlju dao sam kratak prikaz osnovnih pojmova o katastru zemljita
i zemljinoj knjizi. Jasno je vidljivo da se tu radi o dosta kompliciranim institucijama, to
je ekvivalentno ozbiljnosti i odgovornosti posla koji obavljaju.
Voenje jedinstvene evidencije nekretnina i prava na nekretninama namee se u prvi mah
kao sasvim logino rjeenje. Time se postiu znaajni financijski uinci. Naime, bar
teoretski, takva evidencija bi dravu puno manje kotala od postojee dvojne evidencije.
Glavni motiv za donoenje zakona u BiH, bila je elja da se osigura jedna suvremena
evidencija voena na jednom mjestu. Naglasak je stavljen na aurnost evidencije. Gledano
s geodetske strane, to nije upitno jer su lokalni katastarski uredi manje - vie bili u stanju
pratiti stvarno stanje na terenu. Problem je nastajao u dijelu evidencije koju je vodila
Zemljina knjiga. Da li je Zakon osigurao aurnost ovog dijela evidencije, ostaje da se vidi
u praktinoj primjeni zakona. Povijest je pokazala da je puno lake uspostaviti evidenciju
nekretnina i prava na nekretninama, nego joj osigurati trajnu aurnost koja bi se ogledala u
punom skladu izmeu stvarnog i evidentiranog stanja. Dakle, nije dovoljno samo donijeti
zakon, ve ga treba i provoditi. Uporite ovom nalazimo u injenici da su i prijanje
evidencije funkcionirale po odreenim zakonskim propisima, pa uprkos tome nisu bile u
stanju ispuniti svrhu za koju su bile osnovane.
Gledano sa geodetskog stanovita, Zakon gotovo da i ne donosi nita novo. Primjenjeni su
svi klasini modeli po kojima je funkcionirao i Katastar zemljita. Zakon, fiziki sjedinjuje
dvije evidencije u jednu i to na nain da sva dokumentacija i osoblje zemljine knjige
prelazi u katastarski ured. elim vjerovati da se imalo dobar uvid u stanje na terenu i
tehniku mogunost provedbe ove odluke. Naime, da li su svi katastarski uredi u
mogunosti to realizirati?
Glavu zamjerku Zakonu neki pronalaze u njegovom pravnom dijelu, tonije u dijelu koji
definira upis prava na nekretinama, te se geodetskim strunjacima spoitava da su oni ti
koji odluuju o pravima. Meutim, pogledajmo to o tome kae Zakon. Ve u postupku
izlaganja podataka katastarske izmjere, glavnu rije vodi diplomirani pravnik, kao
predsjednik komisije za izlaganje. Zadatak mu je utvrditi prava na nekretninama koje se
imaju voditi u evidenciji. Pravnici su duni i odravati takvu evidenciju u pravnom smislu
pa je logina njihova dominacija u toj i takvoj zajednikoj evidenciji. Tu se postavlja i
pitanje o ulozi geodeta u novom sustavu, posebno ima li se u vidu da nemali broj sadanjih
katastarskih ureda vode pravni strunjaci.
Zadatak katastra je u svakom sluaju da preraste porezne okvire i pretvori se u jednu
bogatu i suvremenu evidenciju prostornih informacija, kako bi bio znaajna podrka u
upravljanju prostorom.
Po miljenju mnogih, koncept katastra nekretnina kao jedinstvene evidencije o
nekretninama i pravima na nekretninama, predstavlja najbolji mogui koncept za Bosnu i
Hercegovinu. U prvom redu iz razloga to je dosadanja primjena dala zadovoljavajue
rezultate.
U uvjetima novog ekonomskog i politikog ureenja BiH, potrebno je doraditi tekst
Zakona, u koji e se ugraditi duh novog vremena, primjeniti najnovija tehnoloka

75
dostignua, dijelom prikazana i u ovom radu i nastaviti sa procesom izrade katastra
nekretnina. Bez obzira na moguu sudbinu evidencije nekretnina, primjena informatike
tehnologije namee se kao nezaobilazno rjeenje u svakodnevnom radu katastarskih ureda i
sudova.

76

Literatura:
Autodesk (1999): AutoCAD Map 2000, User's guide.
Begi, M. (2000): 115 godina Katastra zemljita Bosne i Hercegovine, Geodetski glasnik
34, str. 59-61., Sarajevo.
Begi, M. (1999): Katastar nekretnina, Geodetski glasnik 33, str. 57-83., Sarajevo.
Begi, M. (1997/98): Zemljovlasnici Bosne, Knjiga I i II, Sarajevo.
Karabeg, D. (1999): Stanje radova premjera i uspostavljanje Katastra nekretnina na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, Geodetski glasnik 33, str. 84-90., Sarajevo.
Lesko, I. (2001): Katastar nekretnina u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Drugog
Kongresa o Katastru, Hrvatsko geodetsko drutvo, Zagreb, str. 151-160.
Luki, V., Begi, M., Imamovi, J. (1991): Teorijski i praktini komentar Zakona o
premjeru i Katastru nekretnina, Sarajevo.
Maneralo, S. (1996): Kutija za uvanje vremena, Svjetlo rijei, Livno.
Medi, V., Fanton, I., Roi, M. (1999): Katastar zemljita i Zemljina knjiga, interna
skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.
Praque, C., Irwin, M., (2001): Access 2002 Bible, New York.
Roi, M., (1997): Digitalni katastar, folije s predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb.
Skoir, Z., Matasi, I., Vrdoljak, B. (2000): Organizacija obrade podataka, Fakultet
elektrotehnike i raunarstva, Zagreb.

77

ivotopis:
Roen sam 24. 12. 1975 god. u Jajcu (Bosna i Hercegovina), gdje sam zavrio osnovnu
kolu. Prva dva razreda Geodetske tehnike kole sam zavrio u Sarajevu, a trei i etvrti u
Zagrebu. Po zavretku srednje kole godinu dana sam radio u njemakoj firmi Streif
GmbH. Geodetski fakultet upisujem u jesen 1995 godine.