-4-

Vjena oporuka Sutina tevhida kod imam Ehli-bejta Muhammed Salim el-Hadr

Naslov originala El-Vasijjetu el-halide haqiqatut-tewhidi inde eimeti ehlil-bejt Prijevod Nedim Harai Lektura Abdurrahman Kuduzovi Korektura emsada Dani Tira 3000

-5-

-6-

Vjena oporuka
Sutina tevhida kod imam Ehli-bejta Muhammed Salim el-Hadr

Sarajevo 2010 -7-

-8-

Uvod Hvala neka je Allahu, Koji ureuje carstvo nebesa i Zemlje, Silnom i Uzvienom, Kojem nema ravnog, Onome Koji je nebesa postavio bez stupova i Koji je svakome odredio njegovu nafaku, Onome Koji je razumne uputio da se oslanjaju samo na Njega, a ne na one koji su i sami od Njega zavisni i pomoi potrebni. Oni zato ne oboavaju nikoga pored Njega, znajui da je On Jedan Jedini Bog, Allah, Koji je utoite svakom, i svjesni su da sva stvorenja, poput njih, Njegovi robovi, od kojih se ne trai opskrba. Neka je salavat i selam na onoga koji je pozivao na Pravi put i uklonio zabludu, na Muhammeda i na njegovu plemenitu porodicu. Ovo kratko djelo napisao sam nakon susreta s jednim lanom porodice Ehli-bejta, koju inae visoko potujemo i s ijom se ljubavlju pribliavamo Allahu, d.. Predloio mi je, na emu sam mu jako zahvalan, da napiem neto o samom tevhidu (jednoi) Gospodara svjetova, i da sve potkrijepim kuranskim i hadiskim tekstovima, kao i izjavama nekih lanova Ehli-bejta, Poslanikove, s.a.v.s., porodice, jer je tema bitna i korisna za sve pripadnike naeg ummeta. Prihvatio sam njegov prijedlog, ali stidei se, jer je on bio prei da tako neto napie, s obzirom na njegovo znanje i ugled u kojima prednjai ispred mene. Ipak, prihvatio sam da piem o ovoj temi, da se ne bih svrstao meu one koji taje znanje; a stavovi Ehli-bejta koje sam otkrio u svome radu podosta su razliiti od stavova mnogih koji se danas deklariraju kao sljedbenici njihovog uenja. -9-

Naalost, danas su smutnje uzele toliki mah da obian ovjek ne vjeruje ak ni ono to uje i vidi, a Allaha molimo da nas ne iskuava u vjeri. Jer, najvee iskuenje i smutnja u vjerovanju ovjeka u koju moe zapasti nalazi se u odstupanju od temeljnih vrijednosti ehadeta la ilahe illallah ve enne Muhammeden resulullah. A koliko je samo onih koji ljude odvode u zabludu, znajui istinu, i koliko je onih koji u zabludu upadaju slijepo slijedei druge! Na meni je bilo dakle da izotrim svoju inspiraciju i da maksimalno ojaam vlastitu odluku za radom, Allahu se obraajui i od Njega traei podrku i uspjeh da moje rijei dopru do ljudi. Pa, ako dopru do onih kojima sam ih namijenio, zahvaljujem se Allahu, d.., ijom se dobrotom upotpunjuju dobra djela. A ako ne, molim Ga da moje djelo uini iskreno radi Njegovog plemenitog Lica, isto od elje za reputacijom i ljudskom hvalom, i da mi ne uskrati nagradu za uloeni trud. Plemeniti itatelj sigurno zna da svijet niko ne moe zadovoljiti u potpunosti, a ko nastoji zadovoljiti ljude inei neto to izaziva Allahovu srdbu, On ga prepusti ljudima. Meutim, onaj koji nastoji da Allah bude zadovoljan, pa makar to srdilo ljude, Allah e biti njime zadovoljan i uinit e da ljudi budu njime zadovoljni. Naa je posljednja dova: Hvala Allahu Gospodaru svjetova.

Autor

- 10 -

irk je veliki zulum Uzvieni je Allah u Kuranu nedvosmisleno ukazao na opasnost grijeha irka, a irk je da se Allahu neko pridruuje i smatra ravnim. Rekao je: Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i boravite e njegovo Dehennem biti; a zulumarima nee niko moi pomoi.1 U drugom ajetu Uzvieni kae: Allah, doista, nee oprostiti da se Njemu ita ravnim pridruuje, a oprostit e sve mimo toga kome On hoe!2 Uzvieni, dakle, nee oprostiti irk ako se onaj koji je ino irk prethodno ne pokaje, a oprostit e, pored irka, one grijehe koje On hoe, a za koje se insan nije pokajao.3 Kod imama Alije, r.a., ovaj je ajet imao posebno mjesto. Prenosi se da je rekao: Nema mi u Kuranu draeg ajeta od rijei Uzvienog: Allah, doista, nee oprostiti da se Njemu ita ravnim pridruuje, a oprostit e sve mimo toga kome On hoe!4 Allah je opisao ovaj najopasniji grijeh kao veliki zulum: irk je, zaista, zulum veliki!5 Ko uini irk nanio je nepravdu samom sebi i propisao je sebi propast, za razliku od vjernika koje Uzvieni ovako opisuje: Samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje sa zulumom

1 2

Prijevod znaenja, El-Maida, 72. Prijevod znaenja, En-Nisa, 48. 3 El-Mesailu es-serevijja, ejha El-Mufida. 4 Et-Tevhid, Ibn Babevejh el-Kommij. 5 Prijevod znaenja, Lukman, 13.

- 11 -

(irkom) ne mijeaju bit e sigurni: oni su na Pravom putu.1 Djela onoga koji ini irk propast e, sva e mu djela biti odbijena, jer Uzvieni nee primiti otkupninu, niti e biti mogunosti da kaznu otkloni od sebe. Tako kazuje Uzvieni: A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono to su inili.2 tavie, i Svome je Poslaniku, s.a.v.s., rekao: A tebi, i onima prije tebe, objavljeno je: Ako bude druge Allahu ravnim smatrao, tvoja e djela sigurno propasti, a ti e izgubljen biti.3 A da bi se ostvario istinski tevhid i da bi se ljudi oslobodili oboavanja nekoga drugog pored Allaha, d.., Uzvieni je slao poslanike, donositelje radosnih vijesti i opominjatelje: Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu ibadet inite, a taguta se klonite!4 Zato je svaki poslanik svome narodu zapoinjao poziv u ibadet iskljuivo Allahu da samo Njega oboavaju i da Mu nikoga ravnim ne smatraju. Nuh, a.s., ovako je pozivao svoj narod: O narode moj, Allahu u ibadetu budite, vi drugog boga osim Njega nemate! Ja se doista plaim za vas patnje na Velikom danu!5 Hud, a.s., a.s., takoer je upozoravao svoj narod: O narode moj, Allahu u ibadetu budite, vi drugog boga osim Njega nemate, zar se ne bojite?6 A i naem je poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s., Uzvieni naredio da tako poziva
1 2

Prijevod znaenja, El-Enam, 82. Prijevod znaenja, El-Enam, 62. 3 Prijevod znaenja, El-Enam, 88. 4 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 65. 5 Prijevod znaenja, En-Nahl, 36. 6 Prijevod znaenja, El-Eraf, 59.

- 12 -

ljude: Reci: Doite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje: da Mu nita ne pridruujete...1 Zato je Poslanik odlazio meu ljude i pozivao ih: Recite la ilahe illallah, uspjet e te, a za njim bio iao amida mu Ebu Leheb, gaao ga je kamenjem i govorio mu svakakve uvrijedljive rijei.2 A kao to svaki ovjek zdravog razuma i ista srca prezire nepravdu i protivi se zulumarima, mrzei ih zbog njihovih zlih djela, tako onaj koji ini irk, najvei zulum, zasluuje najei prijekor i prezir jer on Uzvienom Allahu pripisuje ravnog i o Njemu misli kako ne valja. U hadisu koji se prenosi od Abdullaha ibn Mesuda, r.a, stoji da je upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je grijeh najvei, pa mu je Poslanik odgovorio: Da nekog Allahu pridrui, a On te je stvorio.3 Zbog svega toga, uvanje od irka i odricanje od onoga to murici rade pripisujui Allahu ravnog jesu djela koja predstavljaju najveu obavezu kojoj nema alternative. Na osnovu ovog principa Ibrahim, a.s., javno se ograivao od djela murika i od onoga to, pored Allaha, oboavaju, kako kae Uzvieni: A da li ste razmiljali, upita on da su oni koje oboavate vi, i koje su oboavali davni preci vai, doista, neprijatelji moji? Ali, to nije
1 2

Prijevod znaenja, El-Eraf, 65. Imam Ahmed u El-Musnedu (16066). ejh uajb Arnaut kae da je predanje vjerodostojno na osnovu drugih, slinih predaja. ejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u djelu Sahihu es-sireti ennebevijjeti, str. 143. 3 Mustedrek el-vesail, 14/332. Hadis su zabiljeili Buhari, u poglavlju Et-Tefsir (4477) i Muslim, u poglavlju El-Iman, s podnaslovom irk je najodvratniji grijeh (86).

- 13 -

Gospodar svjetova.1 I u drugom ajetu: Narode moj, ja nemam nita s tim to vi Njemu druge ravnim smatrate!2 Ibrahim, a.s., tako je ispovijedao vjeru, a Uzvieni je o njemu jasno rekao: Ko drugi vjeru Ibrahimovu izbjegava do onaj koji ne dri do sebe!3 Potom je sve ljude uputio da se na njega ugledaju: Zaista vam je dobar uzor u Ibrahimu i u onima koji su s njim, kada su narodu svome rekli: Mi s vama nemamo nita, a ni s onim to vi, umjesto Allaha, oboavate, mi vas se odriemo, i neprijateljstvo i mrnja e se izmeu nas stalno javljati sve dok ne budete u Allaha, Njega Jedinog, vjerovali!4

1 2

Prijevod znaenja, E-uara, 75. Prijevod znaenja, El-Enam, 78. 3 Prijevod znaenja, El-Bekara, 130. 4 Prijevod znaenja, El-Mumtehina, 4.

- 14 -

Dova je ibadet Dova Allahu je ibadet, to svaki vjernik moe osjetiti kada podigne ruke prema nebu, molei Allaha za dobro dunjaluka i ahireta. Ovakvo uzvieno znaenje nalazimo u Kuranu i sunnetu, kao i u izjavama Ehlibejta, neka je na njih selam. Znamo da se ova tri izvora meusobno prepliu: sunnet pojanjava Kuran, dok izjave Ehli-bejta pojanjvaju Kuran i sunnet. U njima se decidno potvruje da je dova ibadet, a da upuivanje dove bilo kome drugom mimo Allahu predstavlja vid davanja boanskih epiteta. Tako se od En-Numana ibn Beira prenosi da je rekao: uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da sa minbera govori: Zaista je dova ibadet, potom je prouio ajet: Gospodar je va rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Zbilja, oni koji se ohole pred time da Mi u ibadetu budu ui e, sigurno, u Dehennem ponieni.12 U djelu Otkrivanje tajni, Alije ibn Husejna Zejnul-Abidina, u tomu pod nazivom Es-Sahifetu essedadijjetu el-kamiletu stoje sljedei ajeti: I kad je Gospodar va objavio: Ako budete zahvalni, Ja u vam sigurno jo vie dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista e stroga biti3 i: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Zbilja, oni koji se ohole pred time da Mi u ibadetu budu ui e, sigurno, u Dehennem ponieni.4 Potom slijedi Zejnul-Abidinov komentar:
1 2

Prijevod znaenja, El-Mumin, 60. Tirmizi, u poglavlju Tefsirul-Kur'an (2969) s dobrim senedom. 3 Prijevod znaenja, Ibrahim, 7. 4 Prijevod znaenja, El-Mumin, 60.

- 15 -

Dovu koja se Tebi ini nazvao si ibadetom, a njeno zapostavljanje oholou, i obeao si, da e onaj koji je ostavi ui u Dehennem ponien, pa Te slave zbog nimeta Tvog, i hvale Te dobrotom Tvojom, i dovu Ti ine Tvojim emrom, i udjeljuju radi Tebe, oekujui da im uvea.1 Takoer, El-Mirza en-Nuri et-Taberisi u djelu Mustedrekul-vesail prenosi od El-Kutuba er-Ravendija da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Najbolji ibadet moga ummeta, poslije uenja Kurana, jeste dova, pa je potom prouio: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Zbilja, oni koji se ohole pred time da Mi u ibadetu budu ui e, sigurno, u Dehennem ponieni, pa zar ne zna da je dova ibadet?!2 El-Kulejni, nadalje, u djelu El-Kafi biljei predaju od Ebu Dafera el-Bakira u kojoj kae: Zaista Allah, azze ve dell, kae: Zbilja, oni koji se ohole pred time da Mi u ibadetu budu ui e, sigurno, u Dehennem ponieni, a taj je ibadet dova i ona je najbolji ibadet?!3 El-Kulejni u istom djelu i El-Hurru el-Amil, u djelu Vesailu-iia, biljee da je imam Dafer es-Sadik rekao: Zaista je dova ibadet.4 Od imama Dafera se takoer prenosi da je rekao: Najbolji je ibadet dova.5 U djelu Tehzibul-ahkam, Et-Tusi od Ibn Imada biljei da je upitao Ebu Abdullaha Dafera es -Sadika:
1

Es-Sahifetu es-sedadijjetu el-kamiletu, imama Alija ibn el-Husejna Zejnul-Abidina, str. 224-225. 2 Mustedrekul-vesail, 5/159. 3 El-Kafi, 2/466. 4 El-Kafi, 2/339, poglavlje: Dova. Vesailu-iia, 7/23, poglavlje: Dova i podstrek da se ona ini. 5 Vesailu-iia, 7/30, poglavlje: Izabrati dovu za nekoga predstavlja vrijedan ibadet.

- 16 -

Dva ovjeka ponu klanjati u isto vrijeme, pa prvi od njih odui uenje Kurana vie od dove, a drugi odui dovu vie od Kurana, i potom okonaju namaz u isto vrijeme. Koji je od ove dvojice bolji? On mu odgovori: U obojici je hajr, oboje je dobro djelo. Ibn Imad ree mu: Znam da je u obojici hajr i da je oboje dobro djelo. A on na to kaza: Doviti je bolje, zar nisi uo Allahove rijei: A Gospodar vam poruuje: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Zbilja, oni koji se ohole pred time da Mi u ibadetu budu ui e, sigurno, u Dehennem ponieni, jer dova je, tako mi Allaha, ibadet (ponovio je to tri puta). Doviti je, Allaha mi, bolje, jer dova je ibadet (pa je to opet ponovio tri puta). Dova je, tako mi Allaha, tea od uenja Kurana, ona je tea od uenja Kurana.1 U istom je djelu zabiljeeno da je Sudejr upitao Ebu Dafera el-Bakira koji je ibadet najbolji, pa mu je odgovorio: Nema nita bolje kod Allaha, azze ve dell, od toga da se Njemu dova ini i da se od Njega neto trai, a niko Allahu nije mri od onoga koji iz oholosti odbija da Mu ibadet ini i da od Njega trai.2 U El-Kafiju je takoer zabiljeeno da je Ebu Hamza upitao Ebu Dafera el-Bakira ta znae Allahove rijei: I Ibrahim koji je obaveze potpuno ispunjavao3 pa mu je odgovorio: Rijei velianja! Ponovo je upitao: A koje su to rijei? On bi, kada osvane prouio: Osvanuo sam, i neka je hvaljen Allah, osvanuo sam a Allahu ne pripisujem nikoga ravnim, i ne inim dovu nikom drugom do Njemu, niti pored njega
1 2

Tehzibul-ahkam, 2/104. Ibid, 2/104. 3 En-Nedm, 37.

- 17 -

traim zatitinika, odgovorio je.1 Zabiljeeno je takoer da je upitan koji je ibadet najbolji, pa je odgovorio: Nema kod Allaha nita vrednije od toga da od Njega tai i Njemu se obraa.2 Zaista, Uzvieni je rekao: I kad je Gospodar va objavio: Ako budete zahvalni, Ja u vam sigurno jo vie dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista e stroga biti.3 Sve to smo naveli nedvojbeno ukazuje da je dova ibadet i da injenje dove nekom drugom, a ne Allahu predstavlja ibadet nekom drugom pored Allaha, d..

1 2

El-Kafi, 2/388, poglavlje: Jutarnje i veernje dove. Ibid. 3 Prijevod znaenja, Ibrahim, 7.

- 18 -

Allahovi su vjerovjesnici ibadet inili samo Allahu i molili samo Njega

Kada je Ibrahim, a.s., opominjao svoj narod, ukazao im je na zabludu upuivanje dove i prinoenja kurbana nekome drugom pored Allaha: Pa zato onda, umjesto Allaha, oboavate one koji vam ne mogu ni koristiti niti od vas kakvu tetu otkloniti?!1 Zaista, zato initi ibadet i traiti pomo od onoga koji ne posjeduje ni za sebe ni za druge nikakvu korist niti tetu?! To je Uzvieni rekao rijeima Svoga poslanika Muhammeda, s.a.v.s.: Reci: Ja nemam moi ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe. A da poznajem gajb, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.2 El-Fadl ibnul-Hasen et-Taberisi u svome tefsiru ovako komentira navedeni ajet: Ove su rijei vid potvrde i javnog iskazivanja kome pripada boanstvenost. Poslanik kae da je on samo nemoni rob koji ni samom sebi ne moe bilo kakvu korist pribaviti niti ikakvu tetu otkloniti. A ...biva onako kako Allah hoe, tj. biva kako hoe Gospodar moj i Vladar, Koji mi korist pribavlja i titi me. A da poznajem gajb, ne bih bio u stanju u kojem sam sad, govori Poslanik, jer bi tada pribavio sebi to vie hajra i izbjegao svaku tetu, i ne bi se desilo da nekada u ratovima budem pobjednik, a nekad poraen, ili u trgovini, ne bi nekada stekao profit, a
1 2

Prijevod znaenja, El-Enbija, 66. Prijevod znaenja, El-Eraf, 188.

- 19 -

nekada izgubio. Ko sam ja osim rob koji je poslan da opominje i da obraduje, i nikakva znanja o svijetu gajba nemam.1 ejh Muhammed Devad Mugnijja u svom tefsiru El-Kaif o ajetu: Reci: Ja nemam moi ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe, navodi sljedei komentar: Ovako muslimani vjeruju o svome Poslaniku, najvrednijem Allahovom stvorenju. On nije posjedovao nita za sebe, a niti za druge (ime bi mogao pomoi ili odmoi). Ovakvo vjerovanje o Muhammedu, s.a.v.s., rezultat je akide tevhida. Rijei: A da poznajem gajb, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene, sadre vjerovanje u gajb, nevidljivo, ije je znaenje temeljito i aludira da gajb pripada iskljuivo Allahu, d.., i nikome drugom. Tome treba dodati i enjenicu da je to ovjek koji je najblii Allahu i da on sam izjavljuje kako je glede svijeta gajba samo obian ovjek, kao i svi drugi ljudi. A to jo potvruje navoenjem primjera i dokaza kroz postojanje i stjecanja dobra: da poznaje nevidljivo, znao bi ta e se desiti, pa bi sebi osigurao samo to mu koristi i izbjegao bi ono to e mu tetiti. Tako ga u ivotu ne bi snalo nita to ne voli i to je loe po njega. A da neko ne bi pitao: Kako to da Muhammed ne poznaje gajb, a on je bliski poslanik Allahov?! Muhammed, s.a.v.s., Allahovom e naredbom potom sam rei: Ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju. Dakle, on je nesumnjivo Allahov poslanik, a poslanici su imali zadau da Allahovu poslanicu prenesu ljudima, da grjenike opomenu kaznom i da pobone obraduju nagradom, a znanje o nevidljivom,
1

Demul-devamia, 1/488.

- 20 -

korist i teta samo su u Allahovoj ruci, ni kod kog drugog.1 Uzvieni je naredio Poslaniku, s.a.v.s., da ljudima prenese kako nikome nije u stanju donijeti kakvu korist, niti otkloniti tetu, pa mu zapovijeda: Reci: Ja se samo Gospodaru svome molim i nikoga njemu ravnim ne smatram. Reci: Ja nisam u stanju od vas kakvu tetu otkloniti, niti nekom od vas neku korist pribaviti.2 ejh Et-Tusi u svom tefsiru Et-Tibjan komentira ajet u kojem Allah nareuje Poslaniku, s.a.v.s., da kae ljudima: Ja nisam u stanju od vas kakvu tetu otkloniti niti nekom od vas neku korist pribaviti, govorei da znai kako on ne moe zakloniti ljude da im se ne desi kakav teta niti im moe pribaviti kakvu korist, nego mo za to posjeduje jedino Allah. A ono to Poslanik, s.a.v.s., moe jeste da pozove ljude hajru i na Pravi put, pa ako prihvate, postii e nagradu i korist, a ako odbiju, zasluuju kaznu i bolan kraj. Potom Allah nareuje Poslaniku: Reci: Mene niko od Allahove kazne ne moe u zatitu uzeti; samo u Njega mogu utoite nai, to znai da ni Poslanik ne moe natjerati Allaha da otkloni od njega nedau koju je odredio, a ne moe ni nai nekoga, pored Allaha, da mu se obrati za pomo i zatitu od kazne i boli koju je Uzvieni Allah odredio. To to Poslanik, s.a.v.s., govori za sebe odnosi se na cijeli njegov ummet, jer on nije taj koji ini nevaljalo pa da preza od kazne.3 ejh Et-Taberisi u svom tefsiru Medme'ul-bejan navodi da Allahova naredba Poslaniku, s.a.v.s.: Reci: Ja
1 2

Tefsirul-Kaif, 3/431. Prijevod znaenja, El-Dinn, 20, 21. 3 Tefsirut-tibjan, 10/157.

- 21 -

nisam u stanju od vas kakvu tetu otkloniti niti nekom od vas neku korist pribaviti znai da Poslanik, s.a.v.s., sam potvruje kako nema moi da sprijei tetu niti da pribavi korist ljudima takvu mo posjeduje jedino Allah, d.. Na Poslaniku je samo da prenese poruku, da pozove ljude u vjeru i na Pravi put. U ovome je oita potvrda da boanstvenost, snaga i mo pripadaju samo Uzvienom Allahu.1

Tefsiru Medmeil-bejan, 10/153.

- 22 -

Pripadnici Ehli-bejta govorili su da su samo Boiji robovi Imam Dafer es-Sadik nedvosmisleno i javno obznanjuje svim ljudima, prijateljima, sluajnim svjedocima, svima do kojih e doprijeti njegove rijei: Tako mi Allaha, mi smo samo robovi, nemamo snage otkloniti neprijatnost, niti pribaviti korist. Ako nam se Allah smiluje, to e biti Njegovom dobrotom, a ako nas kazni, uinit e to zbog naih grijeha. Tako mi Allaha, ne moemo Allahu nikakvu zamjerku nai, niti pred Njim imamo kakvo opravdanje, pred nama su neumitna smrt, i mezar, i proivljenje, i okupljanje, i stajanje, i odgovornost. Evo, budite svjedoci ta kaem: ja sam samo ovjek, potomak Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a nikakve garancije pred Allahom nemam. Ako Mu posluan budem, smilovat e mi se, a ako budem grjenik, kaznit e me tekom kaznom.1 A u pojedinim dovama Allahu, d.., znao je rei: Allahu moj, ne uveaj nau nevolju i ne dopusti da se neprijatelji naslauju naom nesreom, Ti, uistinu, odreuje i tetu i korist!2 Zabiljeeno je da je unuk imama Er-Ride uio ovu dovu: Allahu moj, pred Tobom priznajem da nemam snage ni moi, jer nema snage ni moi osim kod Tebe. Allahu moj, pred Tobom se odriem onih koji su nam pripisali ono na to nemamo pravo! Allahu moj, pred Tobom se odriem onih koji su rekli o nama ono to mi sami ne tvrdimo! Allahu moj, Tebi pripada stvaranje i
1 2

Biharul-envar, 25/289. Kurbu el-isnad, 4/10.

- 23 -

od Tebe dolazi odluka, samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo! Allahu na, Ti si nas stvorio, kao i nae oeve i nae potomke. Allahu moj, nikome ne pripada mo stvaranja i upravljanja osim Tebi, niti kome dolii boanstvenost osim Tebi! Prokleti neka su krani, koji su pokuali umanjiti Tvoju veliinu, i prokleti neka su oni koji Tebe izjednauju sa drugima! Allahu moj, rob sam Tvoj, sin roba Tvog, mi od sebe ne moemo ni tetu otkloniti niti korist pribaviti, ne odluujemo o svojoj smrti, niti o ivotu, niti o proivljenju. Allah moj, ko nas s Tobom poistovjeuje, mi ga se pred Tobom odriemo, i ko kae da mi stvaramo i opskrbljujemo, mi ga se pred Tobom odriemo, kao to se Isa, a.s., odrekao krana. Allahu moj, mi njih nismo podsticali da tako govore, pa nas ne osudi i oprosti nam za ono to govore!1 Ako promotrimo govor imama Es-Sadika i imama Er-Ride, kojim jasno izjavljuju da samo Uzvieni Allah daje korist i tetu, i da nijedan ovjek, pa ni imam iz Poslanikove porodice, ne posjeduje mo da pribavi korist niti da sprijei tetu, ni sebi ni drugima, dakle, kada vidimo ije su ovo izjave, bit e jasno da onaj koji drugaije govori, lae na imame i pripisuje im ono to su oni sami negirali.

El-Itikadat, Ibn Babevejha el-Kommija, str. 99.

- 24 -

Posrednitvo nije isto to i dova i traenje utoita kod stvorenja Mnogi od nas uine grijeh, moda ak i straan, pa ako nas ko upita u vezi s tim, ponemo traiti opravdanje i izlike koje e nas potedjeti kritike i neprijatnosti. Takoer, nemalo nas gradi svoje stavove na osnovu emocija, ne uzimajui u obzir eventulane argumente i dokaze u vezi s tim istim pitanjima; neosnovano dre do svojih stavova, istiu ih i bore se za njih. Tako, neko e pomisliti da je moja osuda uzimanja posrednitva bilo Poslanika, s.a.v.s., ili imama, ili lanova Poslanikove porodice, ili plemenitih ashaba, ili koga drugog iz plejade pobonih ljudi i evlija, plod moje krute naravi ili moda nedostatka ljubavi prema ovim velikanima. Ali je takvo miljenje daleko od stvarnosti, jer ja svoj ivot i svoju krv zalaem za njihovu odbranu i ne tedim svoju ljubav prema njima kako bi se pribliio i umilio Allahu. Isto tako, siguran sam da svako ivo srce koje voli Allaha i Njegovog Poslanika, i voli pripadnike Ehli-bejta i ashabe, bez ikakve sumnje i potpuno svjesno, zna da ljubav prema Poslaniku, njegovoj porodici i ashabima ne znai tvrdnju da su oni bogovi i da zasluuju oboavanje. Nijedan se musliman, takoer, ne slae s kranskom doktrinom, koja se temelji na obraanju Isau, a.s., i ednoj Merjemi, molitvama i traenjem pomoi od njih, ali to to musliman prezire njihova djela, ne znai da prezire Isaa i njegovu hazreti majku. Isto tako, ako neko prezire slina djela koja se

- 25 -

ine pripadnicima Ehli-bejta, to nikako ne znai da njih prezire. Povodom ovoga elim spomenuti ta mi se desilo prilikom susreta s majkinom prijateljicom. Kada je ula u auto, rekla je: Oslanjam se na Allaha i Muhammeda! Rekao sam joj: Majko, reci: Oslanjam se na Allaha! Muhammed, s.a.v.s., na je poslanik i miljenik, ali je on samo stvorenje, i nije doputeno oslanjanje na njega. Allah je jedini na Koga se oslanja. Ona potom ree: Oslanjam se na Allaha pa na Muhammeda! Nasmijao sam se i upitao je da li je doputeno da kaemo: Oslanjam se na Allaha i Isaa ili: Oslanjam se na Allaha pa na Isaa? ona ree: Nije. Upitao sam u emu je razlika, a ona se zbuni. Rekoh joj zar nije Isa, a.s., vjerovjesnik, a ona odgovori: Naravno, ali za njega nije doputeno tako neto rei! Majko, rekoh joj, Muhammed, s.a.v.s., vjerovjesnik je, a i Isa, a.s., vjerovjesnik je, oni su Allahovi vjerovjesnici o kojima Uzvieni u Kuranu kae: Poslanici su njihovi govorili: Zar se moe sumnjati u Allaha, Stvoritelja nebesa i Zemlje? On vas poziva da bi vam neke grijehe vae oprostio i da bi vas do roka odreenog ostavio. Oni su odgovorili: Vi ste ljudi kao i mi; hoete da nas odvratite od onih koje su nai preci oboavali pa, donesite nam dokaz oevidni. Mi jesmo ljudi kao i vi, govorili su im poslanici njihovi, ali, Allah daje blagodat samo onim robovima Svojim kojima On hoe; mi vam ne moemo donijeti dokaz osim s doputenjem Allahovim a vjernici neka se samo u Allaha uzdaju.1 A i Allahov vjerovjesnik Jakub, a.s., svojoj je djeci poruio: Ja vas ne mogu spasiti od onoga to vam Allah odredi; vlast
1

Prijevod znaenja, Ibrahim, 10, 11.

- 26 -

pripada jedino Njemu, ja se u Njega uzdam, i neka se samo u Njega uzdaju oni koji se uzdaju!1 Ovi su ajeti nadasve jasni i dovoljni da zakljuimo kako se moe oslanjati samo na Allaha Uzvienog, a to potvruju vjerovjesnici, koji negiraju da posjeduju mo i snagu, jasno istiui da snaga i mo pripadaju iskljuivo Allahu, d.. Ove su rijei djelovale poput mehlema na srce majkine prijateljice, pa je, Allahovom dobrotom, prihvatila savjet i vie se ni na koga nije oslanjala niti je dovama traila pomo osim od Allaha. Oni koji mole pomo od Vjerovjesnika, imam i dobrih ljudi, obraaju se samo stvorenjima, a traei da im pomognu i budu posrednici u postizanju uspjeha, sami sebe varaju i obmanjuju. A oni opet koji takve dove ine uzreicama: Spasi me Muhammede; Spasi me Ali; Spasi me Mehdi; Spasi me Gejlani, i je li mogue zamisliti da su mislili na Allaha kada su izgovarali ove molbe, ili su mislili na same osobe koje su prizivale, da im uistinu pomognu?! Uzvieni kae: Allah nijednom ovjeku dva srca u njedrima njegovim nije dao...2 Postoji oita razlika u traenju posrednitva i traenju pomoi. Traenje posrednitva uzreicama: Allahu moj, molim te au Muhammedovom, s.a.v.s., ili: Allahu moj, otkloni od mene nedau au Tvoga Poslanika, s.a.v.s., ili: Allahu moj, oprosti mi s pravom Muhammeda, s.a.v.s., i njegove porodice3 sutinski se razlikuje od traenja
1 2

Prijevod znaenja, Jusuf, 67. Prijevod znaenja, El-Ahzab, 4. 3 Posrednitvo je da se, naprimjer, kae: Allahu moj, molim Ti se Muhammedovim posrednitvom... Ili: Allahu moj, traim od Tebe

- 27 -

pomoi uzreicama poput: Spasi me Ali, ili: Pomo mi tvoja treba, o Poslanie, ili: Otkloni od mene nedau, o Allahov Poslanie, ili: Od tebe traim izlijeenje, o Kazime! U uzreicama traenja posrednitva molba je upuena direktno Allahu, d.., i nikome drugom, a onaj koji dovi konkretno i neposredno od Allaha, trai: Allahu moj, podari mi, ili: Allahu moj, zatiti me, pa na ovu dovu doda neto to mi moglo biti posrednitvo u dovi, poput asti koju Muahmmed, a.s.v.s., posjeduje kod Allaha, ili asti i potovanja nekih drugih vjerovjesnika ili dobrih ljudi. Uzreice kojima se od stvorenja trai pomo koju ne moe pruiti niko osim Gospodar stvorenja, treba pogledati sa erijatskog aspekta, koliko su u suprotnosti s Kuranom i sunnetom, i koliko su suprotne onome to su govorili imami i pripadnici Ehli-bejta, r.a.

au Muhammedovom i sl. I to je pitanje oko kojeg su se razili i prijanji i potonji uenjaci. Najtea osuda onih koji zabranjuju posrednitvo jeste da onaj nain upuivanja dove predstavlja novotariju, a injenica je da niko od uleme nije rekao da je to djelo irka. Istina, ibadet je normirano djelo, tj. ustanovljen Kuranom i sunnetom, i mora se obavljati samo onako kako je decidirano u ta dva izvora.

- 28 -

Nema posrednika izmeu Allaha i Njegovog roba Uei Allahovu Knjigu i istraujui njene upute, nai emo mnotvo ajeta u kojima ljudi postavljaju pitanja i na koja im Uzvieni Allah odgovara. Ljudi su se raspitivali o mlaacima, pa je Uzvieni objavio: Pitaju te o mlaacima. Reci: Oni su ljudima oznake za vrijeme i had. Nije dobroinstvo u tome da sa stranje strane u kue ulazite, nego je dobroinitelj onaj koji se Allaha boji. U kue ulazite na vrata njihova i Allaha se bojte da biste uspjeli.1 Raspitivali su se takoer ta da udjeljuju, pa je Uzvieni rekao: Pitaju te, ta e dijeliti? Reci: Imetak koji ete udjeljivati neka pripadne roditeljima i roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicima namjernicima; a za dobro koje inite Allah sigurno zna!2 Pitali su i o borbi u svetim mjesecima, pa je Allah objavio: Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu! Reci: Ratovanje u njemu veliki je grijeh; ali, odvraanje od Allahova puta i nevjerovanje u Njega, te od Mesdidi-Harama i izgonjenje stanovnika njegovih iz njega, jo je vei grijeh kod Allaha. A smutnja je gora od ubijanja! Oni e se neprestano boriti protiv vas dok vas ne odvrate od vjere vae, ako budu mogli! A oni meu vama koji od vjere svoje otpadnu i kao nevjernici umru njihova djela bit e ponitena na ovome i

1 2

Prijevod znaenja, El-Bekara, 189. Prijevod znaenja, El-Bekara, 215.

- 29 -

drugome svijetu. Oni e stanovnici Vatre biti i tamo e vjeno ostati.1 A u drugom ajetu odgovara im na pitanje o vinu i kocki i o tome ta da udjeljuju: Pitaju te o vinu i kocki! Reci: U njima je veliki grijeh, a i koristi ljudima; samo je grijeh od njih vei od koristi njihove! Pitaju te, ta da udjeljuju! Reci: Viak! Eto, tako vama Allah znakove objanjava da biste razmislili!2 Na pitanja o Smaku svijeta Uzvieni je objavio: Pitaju te o Smaku svijeta, kada e se zbiti. Reci: To zna jedino Gospodar moj, On e ga u odreeno vrijeme otkriti, a teak e biti nebesima i Zemlji, sasvim neoekivano e vam doi. Pitaju te kao da ti o njemu neto zna. Reci: To samo Allah zna, ali veina ljudi ne zna.3 Zanimljivo je da na pitanje koje su vjernici uputili Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., raspitujui se kako da ine dovu i mole Gospodara, u odgovoru, za razliku od prije, nije upotrijebljen imperativ: Reci, da bi se jasno obznanilo i ukazalo da nema posrednika izmeu Allaha i Njegovog roba Allah je blizu Svoga roba kada Ga skrueno moli i odaziva se Njegovom pozivu. Uzvieni kae: A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni na Moj poziv odazovu, neka vjeruju u Mene, kako bi bili na Pravom putu.4

1 2

Prijevod znaenja, sure El-Bekara, 217. Prijevod znaenja, El-Bekara, 219. 3 Prijevod znaenja, El-Eraf, 187. 4 Prijevod znaenja, El-Bekara, 186.

- 30 -

Tako je voa vjernika Alija, r.a., oporuio svome sinu imamu Hasanu: Znaj da te je Onaj Koji u rukama posjeduje riznice nebesa i Zemlje pozvao da Mu upuuje dove i obavezao se da e ih usliati, i oporuio je da od Njega trai svoje potrebe da bi ti ih podario, i da Ga moli za milost da bi ti se smilovao. Allah izmau Sebe i ovjeka nije postavio nikakav zastor ni pregradu, niti te je naputio na bilo koga da se za tebe zauzima.1 Muhammed Husejn Fadlullah u svome tefsiru Min vahjil-Kuran ispisao je divan komentar: Nema posrednika izmeu roba i Gospodara kada Mu se rob obraa i kada Mu ini dove. Ljudi dove i ibadet ine samo Allahu, Jedinom, to jasno moemo uvidjeti i u asnom ajetu u kojem Uzvieni ui Svoga roba ovoj injenici: Samo Tebi ibadet inimo i samo od Tebe pomo traimo.2 ovjeku, dakle, u njegovom obraanju Allahu, d.., ne treba nikakav posrednik, bio on ovjek, melek ili bilo ko drugi, jer je Gospodar blizu Svoga roba i nikakvu pregradu nije postavio izmeu Sebe i njega. Pregrade i zastori postoje samo ako ih ovjek sam postavi, udaljavajui se od onoga ime se stjee Allahova milost i inei (od zabranjenih djela) ono to onemoguuje njegovu dovu da se digne k Uzvienom Allahu. Jednostvano, Allah je propisao Svojim robovima da Mu direktno ine dovu kako bi im je usliao, i rekao je da im je blizu toliko da uje i njihova najtia dozivanja i da zna ono to im due njihove apuu: A kada te robovi

1 2

Nehdul-belaga, 3/47. Prijevod znaenja, El-Fatiha, 4.

- 31 -

Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli.1 I takoer: Mi smo stvorili ovjeka i znamo to mu dua njegova ape, i Mi smo njemu blii od vratne ile kucavice.2...3

1 2

Prijevod znaenja, El-Bekara, 186. Prijevod znaenja, Kaf, 16. 3 Tefsiru min vahjil-Kuran, 25/26, 27.

- 32 -

O vi koji vjerujete, ne budite poput nevjernika Kuran ne kazuje vijesti o drevnim narodima radi razonode ve radi pouke i poduke, te da opomene i zabrani slijeenje zabludjelih naroda kako ne bismo okonali kao to su oni okonali. Tako, Uzvieni vjernicima kazuje vijesti murika kojima je poslao Svoga poslanika Muhammeda, s.a.v.s., da im ukae na istinu i Pravi put i da ih izvede iz zablude irka na put imana. Allah, d.., opisuje ih i kae da su vjerovali u Allaha kao stvoritelja Zemlje i nebesa, kao Onoga Koji oivljava neivo i Koji svime upravlja. Uzvieni kae: Pa ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, oni e sigurno rei: Stvorio ih je Silni, Sveznajui!1 U drugom ajetu Allah je rekao: Upitaj: ija je Zemlja i sve ono to je na njoj, znate li? Allahova!, odgovorit e, a ti reci: Pa zato onda ne doete sebi? Upitaj: Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar Ara velianstvenog? Allah!, odgovorit e, a ti reci: Pa zato se onda ne bojite? Upitaj: U ijoj je ruci vlast nad svim, a On uzima u zatitu, i od koga niko ne moe zatien biti, znate li? To je Allahovo!, odgovorit e, a ti reci: Pa zato onda doputate da budete zavedeni?2 I rekao je takoer: A da ih upita: Ko je nebesa i Zemlju stvorio i ko je Sunce i Mjesec potinio?, sigurno bi rekli: Allah!, pa kuda se onda odmeu!? Allah u izobilju daje opskrbu onome kome hoe od robova Svojih, a i uskrauje kome hoe: Allah, zaista, zna sve. A ako ih upita: Ko s neba sputa vodu i s njom mrtvu
1 2

Prijevod znaenja, Ez-Zuhruf, 9. Prijevod znaenja, El-Muminun, 84-89.

- 33 -

Zemlju oivljava?, sigurno e rei: Allah!, a ti reci: Hvala Allahu!, ali veina njih ne shvata.1 Takoer: Upitaj: Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko izvodi ivo iz neivog i iz ivog neivo, i ko upravlja svim? Allah, rei e oni. A ti reci: Pa zato Ga se onda ne bojite?2 Poslije ovako jasnih ajeta, u emu je problem?! U navedenim se ajetima kazuje o onima koji su potvrivali da je Allah Stvoritelji i Opskrbitelj, Onaj koji ivot daje i usmruje, ali su pored toga obavljali odreene ibadete i upuivali ih nekome drugom mimo Njemu, kao to kae Uzvieni: Oni pored Allaha, oboavaju one koji im ne mogu ni nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti, i govore: Ovo su nai zagovornici kod Allaha.3 Znai govorili su da je Allah Uzvieni i Veliki, a da su oni obini grenici i da im treba neki posrednik koji e biti njihov zagovornik kod Allaha. Tako su prihvatili posrednike izmeu sebe i Allaha, te im poeli upuivati dove, prinositi kurbane, zavjetovati im se i moliti ih za pomo. I, kada bismo ih mogli upitati, da li su ovi posrednici istinska boanstva ili su samo veza izmeu njih i Allaha, d.., i boanstvenosti koju posjeduje Gospodar svjetova, oni bi odgovorili: Oni su u posjedu Gospodara svjetova, ali njima inimo dove, pronosimo kurbane, molimo ih za pomo i zavjetujemo im se kako bismo se tako pribliili Allahu, d.. O tome Allah ovako govori: ista vjera pripada samo Allahu! A onima koji pored Njega uzimaju zatitnike: Mi ih

1 2

Prijevod znaenja, El-Ankebut, 61-63. Prijevod znaenja, Junus, 31. 3 Prijevod znaenja, Junus, 18.

- 34 -

oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili!1 U komentaru na djelo Nehdul-belaga, Ibn EbulHadid o muricima Mekke kae sljedee: Izmeu sebe bili su podijeljeni u oboavanju kumira. Neke su smatrali Allahovim suparnicima i nazivali ih tako, pa su u jednom obredu govorili: Odazivamo Ti se, Allahu, odazivamo, odazivamo Ti se, Ti nema suparnika osim suparnika jednog, Ti posjeduje i ono to je njegovo! Neki su kumire nazivali suparnicima, a smatrali su ih sredstvima i posrednicima kod Allaha, govorei: Mi ih oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili...2 Allah je pojasnio u Svojoj knjizi kakav su paradoks inili murici kada bi ih snala nedaa: tada su se po svojoj unutranjoj prirodi, molili Uzvienom Allahu, a ne nekome drugom. Tada bi Ga iskreno molili, traili zatitu i pomo, a kada bi nevolja prola, vratili bi se irku i ponovno Allahu suparnike pripisivali. Znali su dakle da je Allah Taj Koji daje korist i otklanja tetu. Uzvieni je rekao: Kad ovjeka nevolja snae, Gospodaru se svome moli, Njemu se obraa, i to dovom koja je plod unutranje prirode u ovjeku, a onda: ...poto mu Allah milost Svoju daruje, zaboravi Onoga Kome se prije molio, i druge Njemu jednakim smatra.3 Allah, takoer, kae: Kad vas na moru nevolja zadesi, tada nema onih kojima se inae klanjate, postoji samo On. U nevolji se dakle mole Uzvienom Allahu, a potom: Kad vas On na kopno spasi, vi se okreete; ovjek je uvijek nezahvalan!4
1 2

Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 3. Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 3. 3 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 8. 4 Prijevod znaenja, El-Isra, 67.

- 35 -

Uzvieni kae: Reci: "Kaite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam dola Allahova kazna ili vas iznenadio Smak svijeta, da li biste ikog drugog osim Allaha prizivali?1 I takoer: I (kada) se oni uvjere da e nastradati, iskreno se mole Allahu: Ako nas iz ovoga izbavi, sigurno emo biti zahvalni.2 U drugom ajetu: Kad se u lae ukrcaju, Allaha mole, iskreno Mu se predajui, a kada ih On do kopna dovede, odjednom druge Njemu ravnim smatraju.3 Takoer: A kad ih talas, kao oblak, prekrije, mole se Allahu iskreno Mu vjeru ispovijedajui; a im ih On do kopna dovede, meu njima poricatelja bude. A dokaze Nae samo izdajnik, nezahvalnik porie.4 U drugom ajetu: Reci: Ko vas iz strahota na kopnu i na moru izbavlja kada mu se i javno i tajno ponizno molite: Ako nas On iz ovoga izbavi, sigurno emo biti zahvalni!5 Takoer: Kada ovjeka snae nevolja, on Nam se moli: ili leei ili sjedei ili stojei. A im mu nevolju otklonimo, on nastavlja kao da Nam se nije ni obraao molbom zbog nevolje koja ga je zadesila. Tako se nevjernicima, onim koji prelaze granice, lijepim ini ono to rade.6 Dakle, injenica da nema istinskog boanstva osim Allaha, ne znai samo to da nema Stvoritelja osim Allaha, jer u ovo potonje vjeruju i pojedini otvoreni neprijatelji islama. La ilahe illallah ima svoje neizbjene konsekvence koje ljudski rod nije usvajao osim pod
1 2

Prijevod znaenja, El-Enam, 40. Prijevod znaenja, Junus, 22. 3 Prijevod znaenja, El-Ankebut, 65. 4 Prijevod znaenja, Lukman, 32. 5 Prijevod znaenja, El-Enam, 63. 6 Prijevod znaenja, Junus, 12.

- 36 -

poslanikim patronatom, a kroz vijekove je uvijek bilo ljudi koji su teili da ovu injenicu iskrive i pomute s ogranienim materijalnim mjerilima. Tako su izmiljali posrednike izmeu Allaha i stvorenja. U kazivanjima o Nuhu odlian je primjer kako je svijet Allahove evlije i pobonjake Vedda, Seva'a, Jegusa, Jeu'ka i Nesra, s vremenom, kroz generacije, poeli oboavati i smatrati boanstvima. Tako Ibn Babuvejh el-Kommi u svojoj knjizi I'lelu e-era'i navodi da je imam Dafer es-Sadik o ajetu: I govore: Nikako boanstva svoja ne ostavljajte, i nikako, ni Vedda, ni Suvaa, a ni Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne naputajte1 rekao sljedee: Radilo se o ljudima koji su bili iskreni robovi, Allahu su inili ibadet, pa su umrli, to pogodi ljude i unese pometnju meu njih. Nato im doe prokleti Iblis i ree da izrade kipove po likovima tih dobrih ljudi, pa neka im to bude odreena zamjena i radost, dok budu Allahu inili ibadet. I tako je prema svakom liku dobrog ovjeka izraen po jedan kip, pa je narod ibadetio Allahu i posmatrao kipove. Kada im dooe kia i zima, unijeli su kipove u kue, ali su i dalje ibadet inili Allahu, sve dok ta generacija nije pomrla. Kada je dola nova generacija, njihovi potomci, rekoe da su njihovi oevi oboavali te kipove, pa im oni poee initi ibadet, pored Allaha, d.. To potvruju Allahove rijei: I nikako, ni Vedda, ni Suvaa, a ni Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne naputajte.2 Izriaj svjedoenja lahko je rei jezikom, ali su njegova prava puno vea nego to neko misli. Zato je
1 2

Prijevod znaenja, Nuh, 23. I'lelu e-erai'a, Ibn Babivejha el-Komija, 1/3, poglavlje: El-Illetu elleti min edliha ubidetil-esnam.

- 37 -

Allah, d.., rekao: Znaj da nema boga osim Allaha!1, a nije rekao: Reci da nema boga osim Allaha, jer ehadet trai potvrdu svoje unutarnje i spoljanje sutine. Rijei la ilahe illallah znae da u cijelom univerzumu ne postoji niko ko zasluuje da ga se oboava, osim Allaha, i samo On opskrbljuje, i samo On upravlja... Zato se ne bojimo nikoga osim Allaha, niti se oslanjamo ni na koga osim na Allaha, utjeemo se samo Allahu, samo Njega molimo, ni poslanike, ni evlije, nikoga, samo Allahu. Allah je slao poslanike da bi im se bilo pokorno, a ne da bi se njima utjecalo i dovilo, kao to kae uzvieni: A mi nismo nijednog poslanika poslali, osim da bi mu se pokoravalo uz Allahovo odobrenje.2 Poslao ih je dakle da budu posrednici u donoenju poslanice od Njega, a ne da budu posredinici izmeu Njega i stvorenja. Oni su Allahovi poslanica poslati nama, a ne nai poslanici do Allaha. Prenijeli su nam ono to je Allah htio, a nisu prenijeli do Allaha ono to smo mi htjeli.

1 2

Prijevod znaenja, Muhammed, 19. Prijevod znaenja, En-Nisa, 64.

- 38 -

Ista forma, razliiti nazivi Uzvieni Allah rekao je: Oni kojima se vi, pored Allaha, molite, zaista su robovi, kao i vi. Pa, vi ih molite, i neka vam se odazovu ako istinu govorite!1 Iz ovoga ajeta vidimo da je bilo murika koji su kao Allahove suparnike uzimali ljude, pored onih koji su uzimali kumire, pa su ih smatrali posrednicima kod Allaha. Krani su tako uzeli hazreti Merjemu kao posrednika izmeu njih i Stvoritelja, njoj se mole i od nje pomo trae, mada duboko u svijesti znaju, to esto potvrde rijeju i slovom, da ona nije boanstvo. Uglavnom, nain injena irka isti je, samo su drugaija imena i drugi posrednici. Kada onima koji uzimaju posrednike kojima se mole, na koje se oslanjaju i kojima se zavjetuju i kurban prinose, navedemo ajete i hadise koji zabranjuju njihove postupke, takvi nas u udu pogledaju i doekaju pitanjem: Zar porediti Poslanika, s.a.v.s., odnosno imame, evlije s kumirima?! Zaista, musliman ne moe porediti vjerovjesnika ni imama ni dobrog ovjeka s kumirima, jer zna da oni sami iskljuuju svaku mogunost da se njima ini ibadet pored Allaha, d.. Kao to je rekao Uzvieni: Nije primjereno ovjeku da mu Allah da Knjigu, i mudrost, i vjerovjesnitvo, a zatim da govori ljudima: Budite robovi moji mimo Allaha!, nego: Budite ueni i poboni, time to Knjizi pouavate i to je i sami prouavate! On vam ne nareuje da meleke i vjerovjesnike gospodarima smatrate! Zar da
1

Prijevod znaenja, El-Eraf, 194.

- 39 -

vam nareuje nevjerovanje, nakon to ste postali muslimani?!1 Ali, oita identinost jeste u samom inu koji ovi ljudi ine, jer kao to su Mekkanci prinosili kumirima kurbane, zavjetovali im se i upuivali im dove, da bi ih pribliili Allahu, tako i ovi potonji upuuju dove, zavjetuju se i prinose kurbane vjerovjesnicima, evlijama i imamima, kako bi ih Allahu pribliili. I u emu je razlika izmeu onih koji se mole Merjemi: O Merjema, pomozi mi, ili onih koji mole: O Fatima, pomozi mi? Tako su gotovo istim rijeima govorili i oni prije njih, ija su srca slina njihovim! A Mi dokaze objanjavamo ljudima koji vrsto vjeruju.2

1 2

Prijevod znaenja, Ali Imran, 79, 80. Prijevod znaenja, El-Bekara, 118.

- 40 -

Ehli-bejt poduava koje je posrednitvo doputeno Allah upuuje i podstie vjernike na bogobojaznost i na ibadet kojim e Mu se pribliiti: O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i traite ono to e vas Njemu pribliiti, i na putu se Njegovu borite da biste uspjeli.1 Komentirajui ovaj ajet, Et-Tusi navodi sljedee: Uzvieni se Allah ovim ajetom obraa vjernicima, nareujui im da Ga se boje, i to udaljavanjem od grijeha i traenjem nain i djel kojima e Mu se pribliiti.2 A u ubberovom tefsiru navodi se: Tj. inei ibadete pomou kojih ete zasluiti Njegovu nagradu.3 Dok se u El-Devheru es-seminu navodi: Tj. ibadete kojim ete postii Njegovu nagradu, zasluiti Dennet i Allahovo zadovoljstvo.4 Fahruddin et-Turejhi u svom tefsiru, GaribulKuran, o rijeima: Traite ono to e vas Njemu pribliiti navodi da to znai ono ime se Allahu pribliava, tj. dobra djela.5 lanovi Ehli-bejta bez izuzetka ukazivali su i poduavali da se posrednitvo moe traiti iskljuivo dobrim djelima, a nikako da se oni uzimaju kao posrednici izmeu Allaha i robova. Tako nam imam Alija ibn Ebu Talib, r.a., prema predanju zabiljeenom u Nehdul-belagi, opisuje ta je posrednitvo i dova:
1 2

Prijevod znaenja, El-Maida, 35. Et-Tibjan, 3/509. 3 Tefsiru ebber, 1/112. 4 El-Devheru es-seminu, 2/170. 5 Garibul-Kuran, str. 484.

- 41 -

Najbolje sredstvo s kojim se oni koji trae Allahovu bliskost, mogu Allahu pribliiti jeste iman u Njega i u Njegove poslanike, i dihad na Njegovom putu, jer on predstavlja vrhunac islama, i rijei iskrenosti, jer je ona okosnica naravi, i obavljanje namaza, jer je on osnova demata, i izdvajanje zekata, jer je on obligatna dunost, i post mjeseca ramazana, jer je post tit od kazne, i obavljanje hada i umre, jer oni uklanjaju siromatvo i briu grijehe, i odravanje rodbinskih veza, jer to uveava umetak i produuje ivot, i tajna sadaka, jer ona brie grijehe, i javna sadaka, jer spreava lo svretak, i dobroinstvo, jer ono titi od smrti u ponienju.1 Imam Seddad naveo je i opisao razliite naine posrednitva i traenja pomoi u svojim dovama, a u jednoj koju od njega prenosi Ebu Hamza e-imali, kazuje sljedee: Hvala Allahu, Kojega dozivam kad mi god neto treba, i Kojem povjeravam svoje tajne kad god hou bez posrednika. Hvala Allahu, Kojeg molim, a ne nekog drugog, jer kad bih molio nekog drugog, ne bi mi dove usliane bile. Na drugom mjestu rekao je ovako: Hvala Allahu, pored Kojeg ne molim nikog drugog, a da molim, propale bi molbe moje.2 A u dijelu O tajnom apatu pobonih navodi: Nema nama posrednika do Tebe, osim Tebe!3 Prenosi se da je takoer rekao: Ti si Onaj Kojeg zovemo radi potreba, i Ti si utoite kojem hrlimo u nevoljama.4 I rekao je takoer: Ti nema

1 2

Nehdul-belaga, 163/110, poglavlje: O dijelovima vjerovanja. Es-Sahifetu es-sedadijje, str. 213. 3 Ibid, str. 411. 4 Ibid, str. 67.

- 42 -

suparnika kada Te molim, niti ima ko s Tobom kada dovu inim, i niko pored Tebe nema kada Te zovem!1 Zabiljeeno je da je imam Dafer es-Sadik rekao: udim se onome koji dopane briga kako se ne utjee Allahovim rijeima: Nema boga osim Tebe, Uzvien neka si! Ja sam, zaista, bio od onih koji su nasilje uinili!2, jer ja itam Allahove rijei: Pa mu se odazvasmo i tegobe ga spasismo; eto tako Mi spaavamo vjernike.3 I udim se onome kojem se spletke ine kako se ne utjee Allahovim rijeima: A ja Allahu preputam svoj sluaj; Allah, uistinu, robove Svoje vidi4, jer ja itam ta Uzvieni potom kae: I Allah ga je sauvao od zla onog to su spletkarili5...6 Sam imam Dafer znao je ovako doviti: O Ti, Kojem nebesa ne zaklanjaju ono to je na njima, niti Zemlja ono to je na njoj i u njenoj utrobi, niti rubovi ono to je u sredini, niti zastor ono to je zastrto, niti planine ono to je u njenim korijenima, niti more ono to je u njegovim dubinama, o Ti, Koji razlikuje glasove koji Te zovu, i Kojeg ne optereti mnotvo potreba ljudi, i Kojem nisu breme njihove molbe!7 Ovakve se dove uistinu samo Allahu upuuju, jer da su sva stvorenja Allaha pozvala i zamolila, On bi prepoznao svaki zov, Njemu se ne bi izmijeali glasovi, niti bi Ga opteretilo mnovo potreba, niti mnotvo
1 2

Ibid, str. 144. Prijevod znaenja, El-Enbija, 87. 3 Prijevod znaenja, El-Enbija, 88. 4 Prijevod znaenja, El-Mumin, 44. 5 Prijevod znaenja, El-Mumin, 45. 6 El-Hisal, str. 218. 7 Kurbul-isnad, 6/18.

- 43 -

zahtjeva. A da li oni koji imame mole za pomo nalaze tu mo kod njih? Da li je imam Alija ili imam Rida, za ivota uo molbe i zapomaganje milona ljudi u Indiji, Pakistnu, Iraku, Bahrejnu, Libanu, Iranu, Kuvajtu ili gdje drugdje? Kako da ih uju, a oni nisu meu ivima?!

- 44 -

lanovi Ehli-bejta mole Allaha za pomo, a koga moli ti

Ibn Babevejh el-Kommi prenosi od Sulejmana ibn Mehrana, a ovaj od imama Es-Sadika, a on od svoga oca Muhammeda el-Bakira, a on od svoga oca Alije ibn elHusejna, a on od svoga oca El-Husejna ibn Alija, a on od svoga oca Alija ibn Ebu Taliba, r.a., da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Allah ima devedeset i devet imena, stotino manje jedno, ko ih naui (i razumije) ui e u Dennet potom je naveo imena, a, izmeu ostalih, naveo je ime El-Gajjas (Onaj Koji uvijek spaava).1 ejh Ibn Fehd el-Hali objanjava znaenje Allahovog imena El-Gajjas te navodi: El-Mugis znai: Onaj Koji mnogo spaava, a upotrijebljeno ime, u infinitivu naglaava znaenje, tj. da mnogostruko pomae potrebne i uvijek usliava dove nemonih.2 Zar nije udno da nevoljnik, onaj koji je nemoan zaboravi svoga Gospodara, Koji ga je stvorio i uio da bude skladan i uspravan?! Musliman je u osnovi svjestan da je svaki imam nemoan pred svojim Stvoriteljem, od Njega je ovisan i Njega je potreban, Njemu se obraa za pomo, molei ga i danju i nou, pa kako onda da ovjek njih moli i da im dove upuuje, ostavljajui Dareljivog, Koji uje svaki zov za pomo?! Imam Es-Sadik u vezi s tim naveo je divan primjer koji vrijedi za svakog muslimana, da se nikoga ne moli za pomo osim Allaha, d.., i da je svako stvorenje namono, ne moe sebi ni
1 2

Kitabu et-tevhid, str. 194, i El-Hisal, str. 593. Uddetu ed-daii, str. 307.

- 45 -

pomoi ni odmoi, zavisno je i u vlasti Velianstvenog Gospodara. Ibn Babevejh el-Kommi prenosi od imama ElHasena el-Askerija da je o rijeima: U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog rekao: Allah je Taj Kojeg boanstvenim smatra svako stvorenje kada Mu se obraa radi kakve potrebe ili u nevolji, kada nestane svake nade osim kod Njega i kada ne bude nikakvog posrednika do Njega. Izgovorivi: U ime Allaha, utjee se u svakoj prilici i u svim stvarima Allahu, pored Kojeg niko ne zasluuje ibadet, Onaj Koji daje spas kada Mu se utjee, Onaj Koji usliava kada Ga se zove. Kada je jedan ovjek upitao Es-Sadika: O sine Allahovog Poslanika, uputi me na Allaha, ko je On? Na mene su bili navalili pojedinci koji se vole raspravljati, pa su me ostavili u nedoumici. Odgovorio mu je: Allahov robe, jesi li ikada putovao brodom? Jesam, odgovori ovjek, a imam upita: Jesi li vidio da kada bi se prevrnuli u nevremenu, nema amaca niti pojasa za spaavanje koji moe pomoi? Odgovorio je: Jesam. Pa jesi li u dui pomislio na nekog ko je kadar i moan da te izbavi iz te situacije?, upita ponovo Es-Sadik, a ovjek potvrdno odgovori, nato imam ree: E Taj na koga si pomislio jeste Allah, On je kadar da te spasi kada nema drugog spasitelja i da ti pomogne kada nema drugog pomagaa.1 U drugoj predaji jo stoji: Allah je Taj Kojeg boanstvenim smatra svako stvorenje kada Mu se obraa radi kakve potrebe ili u nevolji, kada nestane svake nade osim kod Njega i kada ne bude nikakvog posrednika do Njega. Jer, svaki velikan i svaki uglednik na ovome
1

Kitabut-tevhid, str. 230.

- 46 -

svijetu, bez obzira koliko velik bio i koliko bogatstvo posjedovao, doivjet e trenutak da e se umnoiti i uveliati potrebe ljudi na koje nee moi odgovoriti. A i samim velikanima i uglednicima nekad e zatrebati neto to sami nisu kadri uiniti, pa e se obratiti Jedinom, Allahu, Koji je to kadar uiniti, a kada im potreba bude ispunjena, vrate se svome irku. Kao da niste uli rijei Uzvienog: Reci: Kaite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam dola Allahova kazna ili vas iznenadio Smak svijeta, da li biste ikog drugog osim Allaha prizivali? Njega biste samo molili da, ako hoe, otkloni od vas ono za to ste Ga molili, a ne bi vam ni naumpali oni koje ste Mu ravnim smatrali.1 Allah, dakle, poruuje Svojim robovima: Vi, koji ste ovisni o Mojoj milosti, obavezujem vas da od Mene traite svaku svoju potrebu i da, skrueno, samo Meni ibadet inite, i da se samo Meni utjeete u svakoj prilici, kada udite ili stremite za neim, jer kada Ja hou da vam neto podarim, niko to ne moe sprijeiti. Ja sam najprijei da Me se moli, i najpriliniji da se od Mene zatita trai, pa kada god ta zaponete, bilo bezazleno ili vano, zaponite rijeima: U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog, time se utjeete u svakoj prilici i u svim stvarima Allahu, pored Kojeg niko ne zasluuje ibadet, Onom Koji daje spas kada Mu se utjee, Onome Koji vam usliava molbe kada Ga zazivate.2 Ako promotrimo govor imama Es-Sadika i imama El-Askerija, jasno emo uoiti koliko je daleko vjerovanje imam i ono emu pozivaju i pouavaju od
1 2

Prijevod znaenja, Junus: 40,41. Et-Tevhid, Ibn Babivejha el-Komijja, str. 231.

- 47 -

onih ija se srce u nevolji obraaju stvorenjima. Imam Es-Sadik nedvosmisleno je rekao da nevolje i iskuenja zaustavlja i otklanja samo Allah, d.. Rekao je: Jesi li duom poelio da te iz nesnosne situacije izbavi neko svemoan? upitao je Es-Sadik ovjeka, a ovaj potvrdno odgovori, na ta imam ree: E taj na koga si pomislio jeste Allah, On je kadar da te spasi kada nema drugog spasitelja i da ti pomogne kada nema drugog pomagaa. Nije mu rekao da kada ga zadesi nevolja ili dopane muke da priziva Fatimu Zehru, ili njega, pa da mu otkloni nevolju! I zanimljivo je to to mu je rekao: Jesi li duom poelio da te iz nesnosne situacije izbavi neko svemoan? Znai, dua ili srce nisu sigurni od irka ako nisu u vezi s Allahom, d.. Kako onda porediti one koji svoja srca vezuju za stvorenja, bilo za poslanike, imame ili evlije, i spominju ih u nevolji i iskuenjima, s onima koji znaju ko im je Gospodar, i ija su srca vezana samo za svog Gospodara, molei Ga i zovui Ga skrueno i ponizno, pokoravajui Mu se, svjesni da samo Allah, d.., posjeduje mo i snagu da otkloni nevolju. Opasnost i osjetljivost ovog pitanja daju se primijetiti po stanovitu Ehli-bejta u kojem nije postojala nikakva nejasnoa, isto kao to su imali kristalno jasan stav spram upuivanja dove nekome drugom, a ne Allahu. Tako imam Alija ibn el-Husejn Zejnul-Abidin moli Uzvienog Allaha krajnjom skruenou i poniznou: Zatitnie moj, Spasitelju moj, Ti si Zatitnik, a ja sam rob, a da li roba iko milou obasipa osim njegov Zatitnik?! Zatitnie moj, Spasitelju moj, Ti - 48 -

si Uzvien, a ja ponizan, a da li poniznog iko milou obasipa osim Uzvieni?! Zatitnie moj, Spasitelju moj, Ti si Stvoritelj, a ja tvoje stvorenje, pa da li stvorenje iko milou obasipa osim njegov Stvoritelj?! Zatitnie moj, Spasitelju moj, Ti si Onaj koji daruje, a ja sam onaj koji trai, a da li potrebnog iko milou obasipa osim Onaj Koji daruje?! Zatitnie moj, Spasitelju moj, Ti si Spasitelj, a ja onaj koji pomo trai, pa da li bespomonog iko milou obasipa osim njegov Spasitelj?!1 Kao da svim ljudima obznanjuje: Allah, d.., Spasitelj je, a imam ne posjeduje nita drugo osim da od Njega pomo i spas trai, molei Ga za milost, zatitu, dareljivost i oprost. Imam Muhammed el-Bakir tako nam prenosi pojedine vijesti o svojoj neni Fatimi Zehri, te kazuje: Poslanikova ker Fatima, neka je na njih selam i spas, poslije Poslanikovog, s.a.v.s., preseljenja ivjela je ezdeset dana. Teko se razboljela, a jedna od dova koju je uila u toj bolesti bila je: O ivi, o Vjeni, milou Tvojom molim te za spas, spasi me! Allahu moj, zatiti me od Vatre i uvedi me u Dennet, i sastavi me s mojim ocem, Muahmmedom, s.a.v.s.!2 Sama Fatima Zehra, dakle, prvakinja svih ena, trai spas samo od Allaha. I pored njene ogromne ljubavi prema ocu, Muhammedu, s.a.v.s., i molbe Allahu da je pridrui njemu na ahiretu, Fatima ne moli, niti trai spas od Muhammeda, s.a.v.s., nego od njegovog Gopodara, Gospodara svih ljudi.
1

Es-Sahifet es-sedadijje, sakupio El-Ebtahi, str. 386, poglavlje: Poniznost imamove, a.s., dove. 2 Biharul-envar, imama El-Medlisija, 43/217.

- 49 -

A kako imam Dafer es-Sadik iskazuje svoju potrebu o Gospodaru i kako Ga moli za spas: Allahu moj, Ti govor moj uje, i poloaj moj vidi, Ti poznaje tajne moje sve i javno sve, Tebi nita ne promie u pogledu mene... Ja sam siromah beznadeni, za spas i zatitu Te molim, u strahu sam i u nadi, potvrujem svoje greke, i molim Te onako kako nemonici ine, molim Te molitvama grenika poniznog, i prizivam s dovom slijepca straljivog, dovom onoga koji je u Tvojoj vlasti, ije oi suze Tebi, koji strijepi od Tebe i ponizuje se zbog Tebe! Allahu moj, ne uini me s dovama mojim nesretnim, budi mi saaljiv i milostiv, najbolji Kojeg se moli i najbolji Koji daruje! I neka je hvala Gospodaru svih svjetova.1 Potom poduava sljedbenike kako da ine dovu u potrebi: Kada nastupi posljednja treina noi, ustani i klanjaj dva rekata te proi sure Mulk i Sedda, pa donesi ovu dovu: Gospodaru, evo sve su oi usnule, sve su zvijezde nestale, a Ti si ivi i Vjeni, ne obuzima Te ni drijeme, ni san, ne moe Ti umai mrka no, niti nebo puno sazvijea, niti Zemlja puna puteva, niti more duboko, niti tmine, sve jedne iznad drugih! O Pomagau estitih i Spasitelju nemonih, milou Tvojom, prui mi utoite!2 Vidimo, sm imam trai spas od Allaha i moli Ga za pomo, otvoreno i nedvosmisleno pozivajui svoje sljedbenike da Allaha mole i Njemu se utjeu i da Mu dove za potrebe, a nikako imamima, niti bilo kome
1 2

Ibid, 91/225. Mekarimul-ahlak, imama Et-Taberisija, str. 337.

- 50 -

drugom. Imam Es-Sadik takoer je poduavao da je pozivanje Allaha i traenje utoita kod Njega praksa svih vjerovjesnika, od Adema, a.s., pa sve do posljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Govorio je ovako: Troje su inili svi vjerovjesnici, od Adema, a.s., do Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada bi osvanuli, rekli bi: Allahu moj, molim Te za vjeru koja e usreiti moje srce i za uvjerenost kojom u znati da me nee zadesiti nita osim ono to si mi Ti propisao! Uini me zadovoljnim s onim to si mi dao, da ne bih pourivao ono to si mi Ti odgodio, te da ne bih odgaao ono to si mi Ti pourio, o ivi, o Vjeni, milou Tvojom traim spas, popravi sve moje prilike i ne prepusti me samom sebi ni koliko traje treptaj oka! I neka je salavat na Muhammeda i njegovu porodicu.1 Pa kome se moliti i od koga spas traiti, kada su svi vjerovjesnici i svi pripadnici Ehli-bejta samo kod Allaha utoite traili i samo Njega za spas molili?!

El-Kafi, 2/524, poglavlje: Jutarnje i veernje dove.

- 51 -

- 52 -

Zbog ega je Uzvieni Allah potopio faraona

Ibn Babevejh el-Kommi prenosi od Ibrahima ibn Muhammeda da je jednom prilikom upitao Ebul-Hasana ibn Musaa er-Ridu: Zbog ega je Allah, d.., potopio faraona, kad je on povjerovao i priznao Njegovu jednou? Zato to je, odgovorio mu je imam, povjerovao u trenutku kada je vidio svoj kraj, a tada se ne prihvata, jer je Allah tako odredio da to vai i u drvenim i u potonjim vremenima: A kad bi kaznu Nau vidjeli, onda bi govorili: Mi vjerujemo u Allaha, u Njega jedinog, a odriemo se onih koje smo Mu ravnim smatrali! Ali im vjerovanje njihovo, kada bi kaznu Nau vidjeli, ne bi nimalo bilo od koristi.1 Uzvieni takoer kae: Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou, nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije kao vjernik kakvo dobro uradio.2 Zato je faraon, kada je vidio da e se utopiti, povikao: Ja vjerujem da nema boga osim Onoga u Koga vjeruju sinovi Israilovi i ja se pokoravam! Pa mu bi reeno: Zar sada, a prije si neposluan bio i razdor sijao?! Danas emo izbaviti samo tijelo tvoje, da bi bio pouan primjer onima poslije tebe.3 Drugi razlog to je Allah potopio faraona jeste to to se stao utjecati Musau, kada je vidio potop, a nije od Allaha traio spas. Allah je potom objavio Musau: O

1 2

Prijevod znaenja, El-Mumin, 84, 85. Prijevod znaenja, El-Maida, 158. 3 Prijevod znaenja, Junus, 91-93.

- 53 -

Musa, ti nisi spasio faraona jer ga ti nisi ni stvorio, a da je od Mene spas traio, Ja bih ga spasio.1 Vidimo ta imam Er-Rida navodi kao razlog zbog ega je faraon potopljen i zbog ega mu nije primljeno pokajanje: jer se utjecao nekome drugom pored Allaha. On je traio spas od Musaa, a.s., kada je ugledao da e biti potopljen, a ne od Allaha, d.. Dakle, utjecao se Musau, a.s., jednom od peterice najodabranijih poslanika, a ne kumiru ili kipu, ali Allah to ne prihvata, nego objavljuje: O Musa, ti nisi spasio faraona jer ga ti nisi ni stvorio, a da je od Mene spas traio, Ja bih ga spasio. Zaista, kako pored ovakvih velianstvenih primjera oni koji prizivaju i mole poslanike, imame i evlije za pomo, mogu i dalje ivjeti u toj zabludi?!

Ilelu e-eraia, 1/59.

- 54 -

Kome se utjecati: Fatimi Zehri i imamima, ili njihovom Stvoritelju Kada su muslimani zatrebali pomo u povijesnoj Bici na Bedru, Uzvieni je Allah objavio kako su inili dove: I kada ste od Gospodara svoga pomo zatraili, On vam se odazvao: Poslat u vam u pomo hiljadu meleka koji e jedni za drugima dolaziti1, a uz njih, na popritu, bili su i Allahov Poslanik, s.a.v.s., i imam Alija, r.a., a u Medini Fatima, r.a. Molili su Allaha i prizivali su samo Njega za pomo, jer jedino On posjeduje mo da odagna tetu i d korist, a Muhammed, s.a.v.s., samo je ovjek, stvoren kao i ostali ljudi, ne posjeduje mo da sprijei nevolju ili pribavi korist, ni za sebe ni za druge. Tako Uzvieni Allah upuuje poslanika Muhammeda, s.a.v.s., da objasni ljudima, muslimanima i nemuslimanima, otvorenim i jasnim rijeima: Reci: Ja sam ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je va Bog jedan Bog. Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka ini dobra djela i neka u ibadetu Gospodaru svome ne smatra Njemu ravnim nikoga.2 I takoer: Reci: Ja nisam u stanju od vas kakvu tetu otkloniti niti nekom od vas neku korist pribaviti. Reci: Mene niko od Allahove kazne ne moe u zatitu uzeti; samo u Njega mogu utoite nai.3 Poslanik, s.a.v.s., samo prenosi od Allaha ono to mu se objavljuje, on je samo ovjek ija se ast i veliina ogledaju u tome da ga je Allah odabrao za poslanika,
1 2

Prijevod znaenja, El-Enfal, 9. Prijevod znaenja, El-Kehf, 110. 3 Prijevod znaenja, El-Dinn, 21-22.

- 55 -

izabravi ga izmeu ostalih ljudi, kao i u njegovom moralu i samoj linosti koja je dostigla razinu ljudske savrenosti u svakom pogledu. Ali i pored toga, on ne posjeduje mo da sprijei nesreu niti da donese korist, osim u ljudskim mogunostima, kako govori Kuran. Pa, kako onda da to moe uiniti neko ko nije na stupnju poslanika, ni po vrijednosti ni po znanju, poput imama, evlija i dobrih ljudi?! Pored Poslanikovog, s.a.v.s., primjera moemo navesti i primjer Allahu bliskog poslanika Ibrahima, a.s., o kojem asni Kuran ovako kazuje: Bio vam je dobar uzor u Ibrahimu i u onima koji su s njim kad su narodu svome rekli: Mi s vama nemamo nita, a ni s onim to vi, umjesto Allaha, oboavate, mi vas se odriemo, i neprijateljstvo i mrnja e se izmeu nas stalno javljati sve dok ne budete u Allaha, Njega Jedinog, vjerovali! ne i u Ibrahimovim rijeima ocu svome: Ja u se moliti da ti se oprosti, ali te ne mogu od Allaha odbraniti. Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo i Tebi emo se vratiti.1 Ili primjer Isaa, a.s., velikana meu poslanicima, na ijim su rukama pokazane mnogobrojne velianstvene mudize, poput stvaranja i oivljavanja mrtvih, Allahovim doputenjem, ali kada su njegovi sljedbenici poeli smatrati da je u njegovim rukama konaan raun i da je on opunomoenik Gospodara svjetova na Sudnjem danu i da je Njegov sin2, Uzvieni im je jasno odgovorio: Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik i prije njega su
1 2

Prijevod znaenja, El-Mumtehina, 4. Smatrajui da je Bog vei od utjelovljenog sina.

- 56 -

dolazili i odlazili poslanici a majka je njegova istinoljubiva bila; i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, njih kako se odmeu.1 Ovim jednostavnim primjerom Allah pojanjava da je Isa, a.s., samo ovjek koji konzumira hranu i da mu je ona neophodna, i da je potreban svoga Stvoritelja, ijom se dobrotom titi od nevolje. Kako onda njemu upuivati molbe i kako od njega trai spas, kako se njemu zavjetovati, prinositi mu rtve i initi mu bilo kakav vid ibadeta, kada on ne posjeduje mo da sebi korist pribavi niti da tetu otkloni, osim onoliko koliko Allah hoe?! Kako zapostavljati i zaboravljati Sveznajueg, Onoga Koji sve uje, isitinskog Boga, Koji zna ljudske tajne i saaptavanja i ono to grudi kriju! Zato Allah jasno kae: Nevjernici su oni koji govore: Bog je Mesih, sin Merjemin! Reci: Ko moe sprijeiti Allaha da, ako hoe, uniti Mesiha, sina Merjemina, i majku njegovu, i sve one koji su na Zemlji? Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na onome to je izmeu njih; On stvara to hoe, i Allah sve moe.2 U ajetu je izuzetno jasna poruka od Allaha, d.., da su Isa i njegova majka Merjema, neka je na njih selam, pored njihovog uzvienog mjesta kod Allaha, samo stvorenja koja On moe unititi, i niko Ga u tome ne moe zaustaviti. Pa ako oni nisu u stanju ni sebe zatiti, kako onda da se njima ini dova i ibadet?!

1 2

Prijevod znaenja, El-Maida, 75. Prijevod znaenja, El-Maida, 17.

- 57 -

Vjerovjesnici, imami i dobri ljudi ne mogu od sebe tetu otklonuti niti sebi korist pribaviti, pa ko njima bude dove upuivao, ili od njih pomo molio za ono to nijedan ovjek nije u stanju uiniti, ili ako se njima bude zavjetovao i kruban prinosio, takav je poinio oiti irk, tj. Allahu pripisao sauesnika. Zato je kuranski imperativ nezamjenjiv princip u vjeri: Znaj da nema boga osim Allaha! I trai oprosta za svoje grijehe...1 Uzvieni nije rekao: Reci da nema boga osim Allaha, jer je to lako izjaviti jezikom, ali se trai razumijevanje tih rijei i njihova praktina primjena. Muricima Mekke bilo je potpuno jednostavno izgovoriti la ilahe illallah, ali oni su bili svjesni ta te rijei iziskuju, da one nisu samo puka fraza. I oni su vjerovali da je Allah Stvoritelj i Tvorac, kao to to potvruje Uzvieni: A ako ih zapita ko ih je stvorio, sigurno e rei: Allah! Pa kuda se onda odmeu?!2 I rekao je: Ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, sigurno e rei: Allah!3 Ali su Gospodara poredili s vladarima koji su nekada vladali nad njima i drugim narodima, a kojima se nije moglo doi niti pribliiti osim preko njima bliskog posrednika. Govorili su: Allah je uzvieniji i velianstveniji od toga da od Njega traimo to i to, On je Uzvien, a mi smo grenici, pa kako da od Njega neto neposredno traimo? Nego, moramo nai posrednike koji e se zauzimati za nas kod Allaha. O tome nas je Uzvieni obavijestio rekavi: A onima koji pored Njega uzimaju zatitnike: Mi ih oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu
1 2

Prijevod znaenja, Muhammed, 19. Prijevod znaenja, Ez-Zuhruf, 87. 3 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 38.

- 58 -

pribliili.1 Tj. ne oboavamo ih inei im dove, zavjetujui im se i prinosei im kurbane, osim da nas priblie Allahu, a ne zato to mislimo da su nas oni stvorili, ili da nas oni opskrbljuju, ili da nam pomau u nevolji. Ali, da li Allah prima ovakvo vjerovanje? I hoe li im koristiti priznanje da je Allah stvoritelj kada mu pridruuju suparnika u ibadetu i injenju dove? Allah, d.., o njima kazuje i upozorava na njihovu zabludu: Veina njih ne vjeruje u Allaha, osim tako to Mu druge pridruuju.2 Zato im je Allah poslao Muhammeda, s.a.v.s., pa je on kao poslanik posvjedoio da e ih njihova borba za odbranu irka odvesti u Vatru i da im njihovo priznanje da je Allah Stvoritelj, uz injenje ibadeta nekome drugom pored Njega, nee biti ni od kakve koristi. Niko nije asniji kod Allaha od pripadnik Poslanikove, s.a.v.s., porodice i plemena, pa da bude hvaljen i oien od irka, iako ga je inio i u njega vjerovao, jer glede grijeha ne koristi rodbina ni prisnost. Ebu Leheb je bio Poslanikov, s.a.v.s., amida, ali kada je ostao murik u Allaha, rodbinska mu veza nije bila ni od kakve koristi. Ljudi danas nisu kod Allaha asnijih ni od naroda koji je ivio s Nuhom, a.s., a njih je Uzvieni, kada su irk poinili, sve redom unitio, spasivi samo pojedince koji su iskreno i pravilno vjerovali. Dokazivati mnotvom onih koji ine irk Allahu, traei spas kod nekog drugog mimo Njega, bez obzira to se takvi deklariraju kao pripadnici islama, nimalo nee koristiti istini, niti e Allah njihov irk uiniti istim
1 2

Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 3. Prijevod znaenja, Jusuf, 106.

- 59 -

tevhidom. Zato je Allah prekorio one koji su se poistovijetili sa zabludjelim: Allah je, zaista, neizmjerno dobar prema ljudima, ali veina njih ne zahvaljuje1; Zbilja, u tome je Znak, ali veina njih ne vjeruje!2; To je, zaista, pouka, i veina njih nisu bili vjernici3; U tome je pouka, ali veina ovih nisu vjernici.4 I u istoj suri: To je pouka, ali veina njih nisu vjernici.5 I na drugom mjestu: To je pouka, ali veina njih nisu vjernici.6 I: To je pouka, ali veina ovih nee da vjeruje.7 To je pouka, ali veina ovih nee da vjeruje8; vjeruje8; To je pouka, ali veina ovih nee da vjeruje,9 vjeruje,9 Mi smo vam slali Istinu, ali veina vas istinu prezire10 i mnogo drugih ajeta slinog znaenja. Deklarirati se kao pripadnik islama predstavlja ast i ponos, ali ako neko pripisuje Allahu suparnika, ili ako prihvati posrednike kojima se moli u nevoljama ili udobnosti, takav zaista nee imati koristi kod Allaha od svog ibadeta, ta njegovo je vjerovanje iskrivljeno. Uzvieni kae: Ako vi ne budete vjerovali, pa, Allah od vas ne zavisi.11 I kae takoer: Ako budete nezahvalni i

1 2

Prijevod znaenja, Junus, 60. Prijevod znaenja, E-uara, 8. 3 Prijevod znaenja, E-uara, 67. 4 Prijevod znaenja, E-uara, 103. 5 Prijevod znaenja, E-uara, 121. 6 Prijevod znaenja, E-uara, 139. 7 Prijevod znaenja, E-uara, 158. 8 Prijevod znaenja, E-uara, 174. 9 Prijevod znaenja, E-uara, 190. 10 Prijevod znaenja, Ez-Zuhruf, 78. 11 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 7.

- 60 -

vi i svi drugi na Zemlji, pa, Allah, doista, ni o kom nije ovisan i On je Jedini hvale dostojan.1 Nikome nije doputeno drati se forme, a zapostavljati sutinu i znaenje. Ne moe se, dakle, izgovarati la ilahe illallah, a potirati znaenje i smisao tih rijei djelima irka, danju i nou, mislei da e ga izriaj svjedoenja spasiti od estine Vatre. Imao sam prilikom drati knjigu Uksejrud-davat, iji je sadraj sastavljen od raznih dova, a koja je inae jako rasprostranjena meu obinim svijetom. U knjizi me zatee podnaslov Traenje pomoi od hazreti Fatime, ispod kojeg autor navodi slijedee: U sigurnoj zemlji klanjaj dva rekata, pa kada zavri, donesi tekbir tri puta, potom zikri kao to je hazreti Fatima Zehra zikrila i onda uini seddu i sto puta izgovori: O zatitnice moja, o Fatimo, pomozi mi! Potom spusti svoj desni obraz na zemlju i reci to isto, pa se vrati na seddu i reci isto, a onda spusti svoj lijevi obraz na zemlju i reci isto, a potom se vrati na seddu i reci isto sto i deset puta, te spomeni svoju potrebu, i bit e ti usliana, uz Allahovo doputenje.2 Sjetio sam se da sam, kada sam ovo proitao, pao skrhan od tuge i nae gorke svakodnevnice u kojoj proivljavamo rijei Uzvienog: Ko je u veoj zabludi od onih koji, umjesto Allaha, mole one koji im se do Sudnjeg dana nee odazvati i koji su prema njihovim molbama ravnoduni. Kada ljudi budu sabrani, oni e im biti neprijatelji i porei e da su ih oboavali.3 Razlika je
1 2

Prijevod znaenja, Ibrahim, 8. Uksejrud-davat, str. 410. 3 Prijevod znaenja, El-Ahkaf, 5, 6.

- 61 -

je ogromna izmeu onog koji moli stvorenja, koja ne posjeduju mo da sebe proive, niti imaju riznice nafake, niti oni usmruju, i izmeu onog koji moli Allaha, Koji se odaziva dovi nemonog i molitelja kada ga moli.

- 62 -

Zar Allah nije dovoljan robu Svome

Allah je, uzvien i velianstven je On, utoite u kojem trai zatitu i spas svako stvorenje, Njemu se zaklanja i u dobru i u zlu. To je prirodna vjera, u kojoj je Allah stvorio ljude, a tako vjeruje svaki musliman koji je svjestan sutine islama. El-Kulejni je u El-Kafiju zabiljeio od Davuda elKasima el-Daferija da je rekao: Jednom sam upitao Ebu Dafera Drugog: rtvovao bih se za tebe, ta znai EsSamed? Odgovorio mi je: Onaj Koji se trai i zbog sitnog i zbog krupnog.1 El-Kulejni je potom ovako komentirao ove Ebu Daferove rijei: Uzvieni Allah, utoite je i Njemu se utjeu sva stvorenja, dinni i ljudi, od Njega trae svoje potrebe, kod Njega se zaklanjaju u nevolji, Njega mole za stalno blagostanje i prosperitet, i utjeu Mu se od iskuenja.2 Od imama Dafera biljei se sljedea njegova izjava: Ako se ega uplai, reci: Allahu moj, pored Tebe niko nije potreban, Ti si dovoljan pored svih onih koji su poslije Tebe, zatiti me od toga i toga, i toga i toga!3 ta je onima koji prizivaju: O Muhammede, o Alija, vi ste mi dovoljni, ili: O Muhammede i Alija,
1

El-Kafi, 1/123. Poglavlje: O tevhidu pojanjenje izraza es-samed (1). 2 Ibid, 1/124. 3 Ibid, 2/404. Poglavlje: O dovi dova u nevolji, brizi, tuzi i strahu.

- 63 -

pomozite, vi ste moji pomagai, ili: Sauvajte me, vi ste moji uvari, ili: Vau zatitu trebam, ili: Podarite mi mir...1 Takve Uzvieni Allah pita: Zar Allah nije Zatitnik robu Svome!?2 Zar im nije dovoljan njihov Gospodar kao utoite i pomaga od Kojeg mogu traiti pomo, zatitu i smiraj?! Zar da Gospodaru svjetova druge ravnim smatraju?! Kae Uzvieni: Ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, sigurno e rei: Allah! A ti reci: Mislite li vi, da li bi oni koje vi pored Allaha, molite mogli otkloniti tetu, ako Allah hoe da mi je uini, ili, da li bi mogli zadrati milost Njegovu, ako On hoe da im je podari? Reci: Meni je dovoljan Allah, u Njega se uzdaju oni koji se pouzdavaju.3 Musliman se dakle dovom obraa iskljuivo Allahu, samo od Njega traei svoje potrebe i izbavljenje iz iskuenja, jer zna da utjecanje i traenje pomoi od nekog drugog, a ne od Allaha glede neega to je samo Allah kadar uiniti, predstavlja ibadet nekome drugom pored Njega, neka je uzvien i velianstven Allah! Naao sam neka lana predanja koja govore o istinskoj tragediji, tragediji u kojoj se obraa ljudima, koji ne posjeduju moi da zatite sebe, pa ni druge, ako im je Allah odredio nesreu. U tim predanjima stoji da je svaki imam zaposlen da titi od kakve nevolje ili da doprinose kakvu korist. Tako je, po tim lanim predanjima, Alija ibnul-Husejn zaduen da spaava od
1 2

Pogledaj, naprimjer,Vesailu-iia, 8/185. Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 36. 3 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 38.

- 64 -

zlih vladara i ejtanskih ubacivanja, Muhammed ibn Alija i Dafer ibn Muhammed za stvari ahireta i za pokornost Allahu, d.., Musa ibn Dafer za oprost od Allaha, d.., preko Alije ibn Musaa moe se traiti sigurnost i rahatluk, na kopnu i moru, a preko Muhammeda ibn Alije doi e opskrba od Allaha, dok je Alija ibn Muhammed zaduen za dobrovoljne namaze i dobroinstvo prema prijateljima, te poslunost Allahu, d.., a El-Husejn ibn Alija za ahiret. A za Sahibuzzemana (oekivanog Mehdiju) navode: Ako ti bude prijetila smrt, utjei mu se, i on e ti pomoi.1 Na ovo je, uz sama predanja, autor djela Biharul-envar El-Medlisi dodao dove koje su svojevrsna pojanjenja tih istih predanja, a koje sadre traenje pomoi od imama.2 Po ovom modelu nastalo je mnotvo dova i molitvi u kojima su imami spasioci i nada, a posjetitelji (njihovih kabura) prvo ih dozivaju rijeima poput: Temelji grada, Vrhovne sudije, Vrata imana, Otvorena dareljivosti koja se samo s vama sigurno upotpunjuje, ne postoji nita a da vi niste put do toga, niti ima spasa ni pribjeita osim kod vas, niti se ima kuda ii pored vas, oi Allahove budne!3 I zovu ih imenima: O Husejne, ili: O Ali, ili: O Mehdija, ili: O Abbase, pa trae od njih odreenu pomo, ili neku potrebu, ili da ih zatiti od kakve nevolje koju nisu u stanju podnijeti... Neki zazivaju: O Alija, uveaj opskrbu, drugi doziva: O Husejne, pomozi mi, trei skrueno stoji u turbetu imama Er-Ride i, plauu, potire rukama kabur, ljubi ga i doziva imama, zavjetujui
1 2

Biharul-envar, 94/33. Ibid, 94/35. 3 Ibid, 94/37.

- 65 -

mu se i sl. Pojedini misle da je imam El-Kazim klju za ispunjenje potreba, pa njemu upuuju molbe, nijednom rijeju ne spominjui Uzvienog Allaha, Koji jedini ne umire, Vjeni i ivi... Ovakvi postupci ovjeka neizbjeno navode na pitanje: kako musliman koji najmanje sedamnaest puta (u dnevnim namazima) proui ajet sure El-Fatiha: Samo Tebi ibadet inimo i samo od Tebe pomo traimo1 kada ima neku potrebu, okrene se moliti stvorenje, koje je poput njega!? Zar nikada nije razumio ajet koji svakodnevno po nekoliko puta ui od malih nogu?! Kako je mogue da misli da e mu potrebe biti ispunjene ponavljanjem rijei tipa: Ko zaziva Aliju kada bude u blagostanju, nai e ga pomagaem u iskuenju. Ili rijeima: Svaka briga i svaka nevolja prebrodit e se s tvojom zatitom, o Alija, o Alija, o Alija!2 Takoer dodaje molitve tipa: O ti, koji spas daje, o Alija, spasi me! Zaboravlja Gospodara svjetova, Koji o Sebi u asnom Kuranu kae: Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i Koji zlo otklanja i Koji vas na Zemlji jedne drugima smjenjuje. Zar pored Allaha postoji drugi bog?! Kako vi nikako pouku da primite!?3 Zapitajmo se poslije navedenog: ako su imami oni koji udovoljavaju nevoljnicima, i stjecite nemonima, i sigurnost uplaenima, i kibla moliteljima, i ako se dove ne primaju osim s pozivanjem na njihova imena, postoji li onda uope razlika izmeu obraanja imamima i molbi
1 2

Prijevod znaenja, El-Fatiha, 4. Mustedrekul-vesail, Mirza en-Nevevi, 15/483. 3 Prijevod znaenja, En-Neml, 62.

- 66 -

koje su idolopoklonici Mekke upuivali svojim kumirima? Da, postoji! Mekanski su idolopolonici Allahu iskreno upuivali dove kada bi ih zadesilo teko iskuenje, kao to kae Uzvieni: Kad se u lae ukrcaju, Allaha mole, iskreno Mu se predajui, a kada ih On do kopna dovede, odjednom druge Njemu ravnim smatraju.1 A oni koji se utjeu imamima i mole ih prizivajui njihova imena, Allahu pripisuju supranike i u blagostanju i u iskuenjima. Dakle, gori su od njih.

Prijevod znaenja, El-Ankebut, 65.

- 67 -

- 68 -

Dosta je parola

Budimo otvoreni i jasni: ljudi, dosta je parola! Dokle govoriti u ime Ehli-bejta, a mi ne ivimo tevhid1 koji su oni ivjeli, nego se veemo za stvorenja i od njih traimo pomo u nevoljama, molimo ih za blagostanje i nafaku, a okreemo se od istinskog Opskrbitelja, Onoga Koji uje svaki al i potrebu?! Dokle emo govoriti o ljubavi prema Uzvienom Allahu i prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a ravnoduni smo prema uputama kojima nas podstiu da se samo Allahu obraamo, a nikako poslanicima, niti ma kome drugom?! Dokle emo govoriti o sljedbenicima Ehli-bejta, a ne vidimo od mnogih sljedbenika nita do proklinjanje mrtvih, izazivanje raskola izmeu mislimana i raspirivanje naznaboakih i paganskih obiaja?! I gdje smo mi uistinu u odnosu na brigu i rtvu Ehli-bejta, neka je na njim selam, koje su uloili kako bi ljudima prenijeli tevhid i kako bi njegove temelje usadili u srca, borei se protiv novotarija i praznovjerja, odve prisutnih meu muslimanima? Mi smo, zaista, u velikoj potrebi da ispravimo svoja pogrena poimanja, te da iskreno i asno preispitamo sami sebe kako ne bismo bili od onih o kojima Uzvieni kae: Reci: Hoete li da vas obavijestimo o najveim gubitnicima u pogledu djel, iji
1

ivjeti tevhid znai ispoljavati Allahovu jednou u svim vrstama ibadeta, samo Njemu, vjerujui da se samo On oboava, da je On jedini Stvoritelj i da samo On posjeduje svrena svojstva i najljepa imena. (op. prev.)

- 69 -

e trud u ivotu na ovom svijetu uzaludan biti, a koji e misliti da je dobro ono to rade?1 Posljednja naa dova glasi: Hvala Allahu Gospodaru svjetova!

Prijevod znaenja, El-Kehf, 103, 104.

- 70 -

Izvori 1 El-I'tikadat mea' tashihil-i'tikad, Ibn Babevejh elKomijj i El-Mufid, recenzija: Isam Abdussamed, izdava: Darul-mufid, izdanje 2., 1414 h.g. 2 Biharul-envar, Muhammed Bakir el-Medlisi, izdava: Muesesa el-vefa', Libanon, izdanje 2., 1403 h.g. 3 Et-Tibjanu fi tefsiri el-Kur'an, Muhammed ibn ElHasen et-Tubi (ejh Et-Taife), recenzija: Ahmed Habib Kusejr el-A'meli, izdava: Mektebu el'ia'lami el-islami, izdanje 1., 1409 h.g. 4 Tafsiru dami' el-devami', El-Fadl ibn El-Hasen etTaberisi, izdava: Muesesa en-ner vel-islami ldemati' el-muderrisin, Koma, idzanje 1., 1418 h.g. 5 Et-Tevhid, Ibn Babevejh el-Komijj (Es-Saduk), recenzija: Sejid Haim el-Husejni el-Tahrani, izdava: Neru damia' el-muderrisin, Koma, izdanje 1., 1387 h.g. 6 El-Khisal, Ibn Babevejh el-Komijj, recenzija: Ali Ekber Gafari, izdava: Dema'atu el-muderrisin fi ElHuvze, Koma. 7 Es-Sahifetu es-sedadijje el-kamile, imam Ali ibn ElHusejn, izdava: Dema'atu el-muderrisin fi El-Huvze, Koma. 8 Es-Sahifetu es-sedadijje, Sejid Muahmmed Bakir nedl Sejid Murteda el-Muvehid el-Ebtahi el-Esfehani, recenzija: Muesesa el-imam el-Mehdi, idzanje 1., 1411 h.g. 9 I'lelu e-eraia', Ibn Babevejh el-Komijj (Es-Saduk), izdava: Menurat el-mektebe el-hajderijje, 1385 h.g. 10 Kurbul-isnad, Ebu El-Abbas Abdullah el-Humejri, izdava: Muesesa Ali el-Bejt lihja et-turas, Koma, izdanje 1., 1413 h.g., - 71 -

11 El-Kafi, El-Kulejni, recenzija: Ali Ekber Gafari, izdava: Darul-kutub el-islamijje, izdanje 4., 1365 h.g., 12 El-Mesail es-surevijje, E-ejhu El-Mufid, izdava: El-Mutemeru el-a'lemi lelfijjeti e-ejhi El-Mufid, 13 Mustedreku el-vesail, recenzija: En-Nuri etTaberisi, Muesesa Ali el-Bejt lihja et-turas, izdanje 1., 1408 h.g., 14 Nehdul-belaga, imam Ali, recenzija: Muhammed Abduhu, izdava: Darul-ma'rife, Bejrut, 15 Vesailu e-ija', recenzija: Muesesa Ali el-Bejt lihja et-turas, Koma, izdanje 2.

- 72 -

Sadraj

Uvod ........................................................................... 9 irk je veliki zulum .................................................... 11 Dova je ibadet ............................................................ 15 Allahovi su vjerovjesnici ibadet inili samo Allahu i molili samo Njega ....................................................19 Pripadnici Ehli-bejta govorili su da su samo Boiji robovi .............................................................. 23 Posrednitvo nije isto to i dova i traenje utoita kod stvorenja .............................................................. 25 Nema posrednika izmeu Allaha i Njegovog roba .... 29 O vi koji vjerujete, ne budite poput nevjernika .......... 33 Ista forma, razliiti nazivi .......................................... 39 Ehli-bejt poduava koje je posrednitvo doputeno ... 41 lanovi Ehli-bejta mole Allaha za pomo, a koga moli ti ....................................................................... 45 Zbog ega je Uzvieni Allah potopio faraona ........... 53 Kome se utjecati: Fatimi Zehri i imamima, ili njihovom Stvoritelju ................................................. 55 Zar Allah nije dovoljan robu Svome ........................ 63 Dosta je parola .......................................................... 69 Izvori ......................................................................... 71 Sadraj ...................................................................... 73

- 73 -