ZNAČENJE MEDEDA

Meded ja Resulallah!

Dokaz za ovo je Govor Njega Uzvišenog: „A trebali bi se zadovoljiti onim što im daju Allah i
Poslanik Njegov i kazati: 'Dovoljan nam je Allah, Allah će nam dati iz obilja Svoga, a i Poslanik
Njegov, mi samo Allaha hoćemo.'“ (Et-Tevbe; 59)
Šta znači meded? Kada odete učenjaku i kažete „meded“ to znači: „poduči me“. Kada se obraćate
Allahovom evliji sa „meded“ to onda znači: „čini mi hajr dovu“. Također, kada kažete „Meded ja
Resulallah!“ to znači: „O, Allahov Poslaniče, moli Allaha da mi oprosti“.
„A Mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se, prema Allahovom naređenju,
pokoravali. A da oni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i
da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv.“ (En-Nisa;
64)
Prema tome onaj ko se služi izrazom meded mora poznavati i njegovo značenje. Na primjer kada
se obraćate evliji izrazom „meded“ vi ne tražite od njega hljeb (opskrbu). Prema tome, brate, shvati
značenje izraza „meded“. To je izraz u kojem nema širka i dozvoljeno je pod uvjetom da (ispravno)
razumiješ njegovo značenje. Mi kažemo: „Meded ja Resulallah!“ u značenju: „Zauzmi se za nas, traži
oprost za nas o Allahov Poslaniče“ to je dozvoljeno. Prema tome, brate, nauči značenje „mededa“ da to
nije širk i nauči da je značenje riječi „Meded ja Resulallah“ traženje njegovog zagovorništva i
zauzimanja. Značenje izraza meded zavisi od toga kome se njime obraćaš.
Stoga, ako čovjek izučava neku nauku i ljudi mu kažu: „Meded ja sejjidi-šejh!“ to znači „Daj i
nama da i mi čujuemo nešto od tvog znanja“. Ako čovjek sjedi i čini dovu Uzvišenom Allahu, a ti mu
kažeš: „meded“ to onda znači „čini i za mene dovu“. Ako čovjek jede voće i ti mu kažeš: „meded“, to
znači „daj i meni malo“. Možda u ovome leži odgovor za one koji pitaju za značenje mededa u možda
ovo ukloni sumnje i tvrdnje da je to širk i grijeh za onoga koji ovaj izraz koristi. Zašto? Zato što učenjaci
kažu: '“Donošenje propisa o nečemu se bazira na onome što je jasno“. To znači: ne donosi sud dok ne
vidiš jasnu sliku, stvarno stanje. Stoga, na primjer, ako vidiš muškarca i ženu same u sobi ne podliježi
ružnim mislima i ne trči da ih odmah osudiš dok ne saznaš u kakvoj su oni vezi jedno s drugim. Možda je
ta žena njegova majka, supruga, kćerka, tetka, sestrina kći, itd.
Dakle, izraz „meded“ znači: tražiti od nekog nešto i treba ga tumačiti ovisno o onome kome je
upućen. Ako je upućen nekome kome dolikuje onda je halal kao, na primjer, ako je taj izraz upućen
učenjaku (šejhu) koji podučava ili evliji koji dovi Allahu ili osobi koja posjeduje hranu ili darežljivom
čovjeku. Međutim, ako je izraz meded upućen nekome ko drži bocu vina i pije, drogira se, čini zinaluk i
sl. onda bi taj izraz bio haram. Ukratko, izraz meded je halal (dozvoljen) ako se njime traži ono što je
halal (dozvoljeno), a ako se njime traži ono što je haram (zabranjeno) onda je haram (zabranjen).

Obraćanje izrazom meded evlijama koji su preselili

Svako ko ima pameti morao bi znati značenje one riječi koju izgovara. Stoga, pitam te: ako si
gladan i kažeš svojoj majci meded šta to znači? To znači, daj mi da jedem. Prema tome meded znači daj
mi (proslijedi i meni) malo onoga što radiš ili imaš. Čovjek jede hurme. Ako mu kažeš: meded, to znači
daj i meni hurmu. Čovjek pije vodu, ako mu kažeš meded to znači daj i meni jednu čašu. Razumijete li o
vi koji zapitkujete? Allahov evlija je stalno u zikru i stalno čini dove. Prema tome, ako mu se obratiš
izrazom meded to znači čini dovu za mene. A one Allahove evlije koje su preselile sa ovog svijeta su u
zikrullahu u džennetskom bašćama, i danju i noću. Prema tome ako mu se (evliji) obratiš izrazom meded
ja sejjidi to znači čini dovu za mene. Taj evlija ne posjeduje ni hranu ni piće, jedino što ima jesu dove koje
su primljene. Razumiješ li o ti koji zapitkuješ?
Pitanje: Šta znače riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Ako tražiš traži od
Allaha?“ Da li to znači da ljudi ne smiju tražiti ništa od ljudi već samo od Allaha?
Odgovor: Ako je vrijeme da jedeš da li obrok tražiš od majke, odnosno supruge, ili tražiš samo od
Allaha? Da li kažeš: O Allahu serviraj ručak?

1
 Pitanje: Ali Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ako tražiš, traži od Allaha?“
Odgovor: Obratio sam ti se običnim govorim, a govor Uzvišenog Allaha je najrječitiji i On kaže:
„A na prosjaka ne podvikni.“ (Ed-Duha; 10) i u tom je dozvola da se stvorenje obrati za pomoć drugom
stvorenju poput sebe. I On Uzvišeni kaže: „Pitajte ehliz-zikr (učene) ako ne znate.“ (El-Enbija; 7)
Prema tome, On Uzvišeni je dozvolio stvorenju koje traži znanje da pita (za pomoć) drugo
stvorenje koje je učeno. Naš Gospodar nas izvještava i o Zul Karnejnu, kada je Zul Karnejn tražio (od
stvorenja): „...vi pomozite meni što više možete, i ja ću između vas i njih zid podići.“ (El-Kehf 95) Dakle,
vidimo pravednog vladara kako traži pomoć od svojih podanika koji su, opet, stvorenja. Allah Uzvišeni
kaže: „Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti“ (El-Ma'ide; 2) Dakle, On, Uzvišeni, nam je
dozvolio da jedni drugima pomažemo kao što je dozvolio da musliman pita svoga brata da mu pomogne
ili pozajmi novac. Je li to dozvoljeno?
Odgovor: Dozvoljeno je. Jer ovakav govor može biti shvaćen jedino putem znanja. Kao što je
rečeno u hadisu: „O Fatima bint Muhammed! Čuvaj se vatre, jer ja ti kod Allaha ne mogu pomoći.“ To
znači: „Vjeruj, jer nevjernik se ne može okoristiti šefa'atom (zagovorništvom) Poslanika.“ On Uzvišeni,
kaže: „Njima posredovanje posrednika neće biti od koristi.“ (El-Mudessir, 48) Ovo je njegov, sallallahu
alejhi ve sellem, govor upućen Fatimi, radijallahu anha, kako je preneseno: „Na tebe mislim, i čujte
susjedi.“ To je rekao zbog jedne žene iz Kurejša koja je još uvijek bila u kufru, ne bi li se njeno stanje
promijenilo pa rekla: „Ja sam vjernica muslimanka“. Kao da je rekao: „Govorim tebi za dobrobit drugih:
poduči se islamu o Fatima. Moje zagovorništvo ti može pomoći ako vjeruješ i ako si muslimanka, ali ako
odbiješ vjeru onda ti ništa ne mogu pomoći.“
Allah Uzvišeni, govoreći o melekima, kaže: „i oni će se samo za onoga kojim On bude zadovoljan
zauzimati“ (El-Enbija; 28) Dakle i meleki se zauzimaju, ali se mogu zauzimati samo za vjernike. On
Uzvišeni, kaže: „mole se da budu oprošteni grijesi vjernicima“ (El-Mu'min; 7) Dakle, Nosači Arša i drugi
meleki oko Arša za koga mole oprost? Za vjernike. On Uzvišeni, kaže: „Ko se može pred Njim zauzimati
za nekoga osim sa dopuštenjem Njegovim?!“ (El-Bekare, 255) To znači da postoji zauzimanje kod Njega,
ali samo sa Njegovom, Uzvišen je On, dozvolom. Što se tiče hadisa: „Ako tražiš traži od Allaha i ako
tražiš pomoć traži je od Allaha“ to je rečeno u doba džahilijjeta. To je kao da je rekao Ibn Abbasu da ne
čini ono što čine nevjernici, da ne ide kod Lata i Uzzata i drugih idola kojima su robovali pored Allaha.
To znači: ako tražiš traži od Allaha, a ne od Lata i Uzzata. Dolaskom Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, idoli su porušeni i ništa nije preostalo ljudima osim Kur'ana i Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, koji ih je upozorio na idolopoklonstvo. On, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ja se ne bojim
da ćete vi poslije mene postati mušrici. Mene je strah da ćete vi, ubijajući jedni druge zbog
ovodunjalučkih interesa, propasti kao drevna plemena.“ (Buhari, Muslim). Širk, kako ga je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, objasnio, jeste uzeti pored Allaha drugog boga. On Uzvišeni, kaže: „već pored
Allaha druge bogove prihvaćaju“ (Ja Sin; 74) Bog je, u ljudskom poimanju, stvoritelj, koji daje opskrbu,
i zbog toga mu se mora robovati. Islamski Ummet robuje samo Allahu.
Nije mu se desilo ono što se desilo Izraelićanima koji su obožavali zlatno tele kada je pustilo zvuk.
A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas upozorava: „Ja se ne bojim da ćete vi poslije mene postati
mušrici. Mene je strah da ćete vi, ubijajući jedni druge zbog ovodunjalučkih interesa, propasti kao
drevna plemena.“ Što znači: „Ja se ne bojim da ćete poslije mene činiti širk i robovati idolima jer vaša
srca su upućena, ali se bojim da će vas dunjaluk zavesti i odvratiti vas od namaza i zekata.“
Ako pitate prosječnog muslimana o tevhidu reći će vam da vjeruje da je Allah Jedan, bez druga.
Reći će vam: majka našeg hazreti Husejna je hazreti Fatima, a Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem,
majka je Amina... Nema među muslimanima niko ko bi tvrdio da je Muhammed sin Božiji, neuzubillah!
Muslimani do dana današnjeg, govore: Muhammed je Allahov Poslanik. A kada govore o Allahu, kažu:
Gospodar Kur'ana, Posjednik Veličine, Gospodar Poslanika...
Što se tiče hadisa: „Ako tražiš, traži od Allaha, i ako tražiš pomoć traži je od Allaha“ Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je to rekao da odvrati od robovanja bilo čemu sem Allahu. Znači: ako ti treba
pomoć ne tražije od Lata i Uzzata nego od Allaha, ako tražiš pomoć od nekoga onako kao boga što se
traži (tražiš ono što ti samo Bog može pomoći) onda je traži od Allaha samo.
Dokaz je to što je Zulkarnejn rekao (kako Allah Uzvišeni navodi u Kur'anu): '“vi pomozite meni
što više možete.“ (el-Kehf; 95) On je bio vjernik i obraćao se vjernicima i to nije problem. A Uzvišeni
Allah kaže: „Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti“ (El-Ma'ide; 2) To znači: pomažite jedni
drugima kao Allahovi robovi, a ne kao bogovi.

1
 Ako neko nekome kaže: „O, taj i taj, pomozi mi!“ Da li to znači da on misli da je ovaj bog ili
gospodar? Ne. On kaže: „O taj i taj“, a Gospodar je dozvolio pomaganje jedni drugih i rekao: „Pitajte
ehliz-zikr (učene) ako ne znate.“ (El-Enbija; 7) a to znači učenjake i one koji imaju znanje. Ako te neko
pita: „Gdje je put?“ ili te pita: „Pomozi mi da naučim to i to...“ onda nema štete u tome. Ali ako tražiš
ono što se samo od Boga traži poniznošću, onda ne traži osim od Allaha. Od njega traži milost i oprost.
Ko je Gospodar ummeta? Allah. Ko je Gospodar duše? Allah. Ko upravlja danju i noću? Allah. Ko će me
proživjeti iz kabura? Allah.
Ali ako tražiš od majke ručak, je li to haram, obzirom da si tražio od nekoga drugog, a ne od
Allaha? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao da nevjernik neće imati koristi od zauzimanja
Poslanika, makar mu bio i rod. I rekao je svojoj najdražoj Fatimi: „O Fatima, čuvaj se vatre, jer ja ti kod
Allaha ništa pomoći ne mogu.“ to je kao kada bi rekao: „Otkupi spas svoje duše od Allaha o Fatima:
'Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati.'“ (Et-
Tevbe; 111) Što znači: Budi muslimanka vjernica, jer onaj ko to nije, ja mu ne mogu pomoći kod Allaha
ni na koji način. Međutim, ako vjeruješ, mogu ti pomoći, na dunjaluku tako što ću ti obezbijediti ono što ti
je potrebno od hrane i odjeće, a na Sudnjem Danu tako što ću se zauzimati za tebe.
Svi učenjaci su se složili da je zagovornik na Sudnjem danu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem. Ali on će se zauzimati samo za vjernike, koji vjeruju u jednog Boga. Što se tiče nevjernika, nema
zagovorništva za njih. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Moj šefa'at (zauzimanje) je za
velike griješnike moga ummeta.“ (Ebu Davud, Tirmizi)

Šejh Sejjid Salih El-Džaferi, rahimehullahu te'ala