ejh Muhamed hadi Mejli Baba

Ne zna se se odakle je doao ejh Muhamed hadi Mejli baba.Dok jedni

tvrde da je doao iz jednog malog mjesta na granici izmeu Turske i Sirije
postoi teorija da je doao iz istoimenog mjesta u Uzbekistanu.Zna se
pouzdano da je umro 1854 a to pie na tarihu njegovog niana.

On Allah,je vjeno ivi

Oh alosti to preseli voa zaljubljenih (dervia)

Bio je izvor dobrote,ovjek vjere ejh Muhamed

Taj slavuj Boijeg jedinstva nastani se u denetu.

Odbacivi (tekst oteen),napisae Mejliji kronogram seobe.(tekst nejasan)

I sastao se sa Voljenim.

10.dumadel-ahira 1270(1854-10.03.)

Mjeli baba je bio u velikom prijateljstvu sa Ali-Paom,Rizvanbegoviem-

Stoeviem.Dok neki vrsto vjeruju da mu je bio uitelj Ali Pai,drugi su
miljenja da je Ali Paa bio samo muhib (prijatelj tarikata).Mi prihvatamo
ovo prvo miljenje.

Prialo se kako je Mjeli-baba krenuo u posjetu Ali-pai Rizvanbegoviu u

Stolac iji je Mejli - baba bio murid.Put je protekao mirno,proljee i
cvjetovi na granama pored puta su probeharali.

Najednom blizu mosta u Begovini,konji stali kao prikovani za zemlju.Poeli

su njitati i propinjati se u zrak prednjim nogama.Iako su ih pratioci
pokuavali smiriti oni nisu htjeli da se pomjere ni za tren.

Mejli-baba je rukom iz torbe izvadio komad hrane i bacio ga pred konje koji
su se odmah smirili.Ovo je za vas rekao je nevidljivim silama koje su
prijeile put.Najednom konji su se smirili i nastavili put.

Naili smo na dinsku sofru i prekinuli ih-prokomentarisao je kratko

Mejli-baba.Ovaj keramet pokazuje njegov odnos sa nevidljivim svijetom.
Takoer prenosi se da je jedanput Mejli baba etao dvoritem ,u Begovini u
Stocu.Najednom vidio je dva djeaka a zreo ipak rumene boje stajao je
ispred njih na stolu.Bilo je oito da ele prepoloviti ipak ali nisu imali no a
u rukama snage.Bili su to djeaci od 5-6 godina.Mejli baba se zaustavio
pored njih i samo pogledao ipak,koji se djelovanjem njegova pogleda
odmah prepolovio.Djeca su stala u udu ,gledajui keramet koji se desio
pred njihovim oima....kako si uspio ...-otelo se nehotice jednom
djetetu.Mejli-baba se samo osmjehnuo i rekao:Recite Bissmillahi i
jedite,nek vam je ugodno.

Mejli-baba je dio svog ivota proveo veoma skromno.Jedaput je Ali paa

Rizvanbegovi dao da mu se u Bosni gdje je ivio,napravi kua.Kada je kua
bila gotova bacio mu je klju i rekao Evo,napravio sam ti malo kolibe.Kada
se Mejli baba vratio u svoj kraj vidio je oveu divno ureenu kuu koja je
zadivljavala svojom ljepotom .Bilo ga je strah Allaha od tolike raskoi(kua
je bila potpuno opremljena)te je stao plakati.Plakao je dugo i od njegovih
suza je potekao ljekoviti izvor ija voda i danas slui za lijeenje naroito
duevnih oboljenja.

Mejli-baba je bio Ehli Bejtski orijentiran i davao je prednost h.Aliji i

Dvanaestorici Svetih Imama vjerujui u njihovu Bezgrenost.Njegova ljubav
prema Poslanikovoj porodici bila je velika.

Mejli-baba je uvjek bio nasmijan i kod njega je preovladavao varid

njenosti(Lutf-a).esto bi se alio ,kako sa djecom,tako i sa odraslima
govorei i citirajui razne ale i dosjetke.Njegov najvei keramet kako se
govorilo bilo je hodanje po vodi.Idui kod Ali-pae (bila je zima)voda je bila
velika i nabujala.On je stao na kamen i preao vodu cijele Bregave sa jednog
kraja na drugi premostivi dvije obale.Ljudi su u udu gledali kako hoda po
vodi.On sam nita nije rekao,samo je oborio pogled utei.Iz
strahopotovanja niko ga nista nije pitao.Hodanje po vodi zapameno je jo
jedino od ejh a Mustafe uje koji je kao mladi preao Bregavu od kue do
damije.
Ali-paa je veoma potovao Mejli babu i on bi se esto vraao sa velikim
poklonima koje mu je Ali paa davao.Prenosi se da su Mejli-baba i Ali
paa jedanput sjedili u Begovini.Kresivo Ali-pae nikako nije htjelo da se
upali.Mejlija je uzeo malo pepela sa tri prsta iz mangale i bacio u
zrak.Kresivo se zapalilo isotg trena.

Volio je sve ljude i ivotinje koje bi mu same ili na njegov poziv

prilazile.Divljih ivotinja se nije bojao a mravi i sitni insekti su se snagom
njegove srane volje (himet)klanjali s puta tako da nikada nije pregazio ni
mrava.

Ovaj velikan zasluuje veliko mjesto u tradiciji,vjeri i kulturi Bonjakog

naroda i treba uiniti sve da ne bude zaboravljen.

Stolac,16.10.2017 arac Jasminko