DHondtova

metoda
raspodjele
 
Tvrtko Tadi
Parlamentarni izbori uvijek donose problem za koga glasati. No koji problem kod izbora zabavlja
matematiare? To je naravno problem raspodjele mjesta u parlamentu. Svaka stranka koja izlazi
na izbore dobije odreeni broj glasova. Proporcionalno tim glasovima ta bi stranka trebala biti
zastupljena u parlamentu. No upravo tu nastaje problem. Broj mjesta u parlamentu ogranien je
i nemogue je napraviti raspored u kojem bi broj glasova koje je pojedina stranka dobila bio tono
proporcionalan broju mandata u parlamentu. Cilj ovog lanka je upoznati itatelje s dvije metode
raspodjele mjesta i vaeim sustavom u Hrvatskoj.

Metoda najveih ostataka

U poetku je bilo dano sljedee rjeenje - metoda najveih ostataka (MNO). Neka imamo
tri stranke A, B i C i broj mandata odreen na 15.
Stranka
Broj glasova (g)

A
987

B
1089

C
564

Podjela se obavlja na sljedei nain:

s = 2640, M = 15,
gA
gB
gC
M, mB =
M, mC =
M,
s
s
s
mA = 5.607, mB = 6.187, mC = 3.204,

mA =

Dakle, stranci A sigurno ide 5 mandata, stranci B sigurno ide 6 mandata, dok C dobiva 3 mandata.
Ostaje 1 nerasporeen mandat. Kome ga dati? U metodi najveih ostatka mandati koji nisu
podijeljeni u prvom krugu dijeljenja dijele se dalje proporcionalno decimalnim ostacima. No budui
da je ovdje ostao jedan mandat, onda ga naim postupkom nikad ne bismo mogli dodijeliti. Kada
nam ostane toliko mandata da ih vie ne moemo proporcionalno dijeliti, onda dajemo mandat
stranci koja ima najvei ostatak, ako nam je ostao jo jedan mandat onda stranci koja ima drugi
najvei ostatak,... To bi u ovom sluaju znailo da e A dobiti preostali mandat. Dakle, dobivamo
raspodjelu (6,6,3). Pogledajmo sljedeu tablicu.
Stranka
Postotak glasova
Zastupljenost u parlamentu

A
37.38%
40%

B
41.25%
40%

C
21.37%
20%

Dakle naa metoda na prvi pogled izgleda u redu i na neki nain prirodna. U emu je problem ove
metode podjele mandata? Postoji nekoliko prigovora. Poznat je sluaj drave Alabame u SAD-u
kada se 1881. godine broj mjesta u kongresu poveao s 299 na 300. Omjeri stanovnitva meu
saveznim dravama nisu se mijenjali, a Alabama je umjesto 8 mjesta dobila 7 mjesta u Kongresu.
Pogledajmo sljedei primjer:
Neka je broj mandata M = 35.
Stranka
Broj glasova

A
4510

B
4000

C
500

Zdrava logika nam kae da je stranka A pobijedila jer je dobila oko 50.06% glasova, tj. veinu na
izborima. No raspodjelom glasova dolazimo do sljedeeg rezultata:
48

Stranka
Broj mandata

A
17

B
16

C
2

Znai da stranka A, unato natpolovinoj veini glasova, nema veinu u parlamentu! Da ne bi

dolazilo do ovakvih problema, osmiljen je novi sustav raspodjele mjesta u parlamentu.

DHondtova metoda
Uzmimo sljedei primjer.
Neka je broj zastupnika u parlamentu M = 10.
Stranka
Broj glasova

A
400

B
300

C
200

Dijelimo mandate po sljedeem postupku. 1. mandat ide stranci koja je dobila najvie glasova te
umjesto njenog broja glasova stavljamo g2A . Sada u tako novodobivenoj trojci ( g2A , gB , gC ) traimo
broj glasova koje je stranka dobila
najvei broj te njega zamjenjujemo s
. Tako u naem sluaju
broj mandata koje trenutno ima + 1
gA gB
ide trojka ( 2 , 2 , gC ), te se ponovo trai najvei broj u toj trojci. Ako su dva lana trojke jednaka,
onda prednost ima onaj koji ima vie glasova i tako sve dok se ne podijele svi dani mandati. To bi
na naem primjeru izgledalo ovako:
A
400
200
200
400/3
400/3
400/3
100
80
80
80

B
300
300
150
150
150
100
100
100
75
75

C
200
200
200
200
100
100
100
100
100
200/3

mA
1
1
2
2
2
3
4
4
4
5

mB
0
1
1
1
2
2
2
3
3
3

mC
0
0
0
1
1
1
1
1
2
2

M m a mb mc
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0

Tako bi DHondtovom metodom dobili sljedeu tablicu.

Stranka
Postotak dobivenih glasova
Zastupljenost u parlamentu

A
44.44%
50%

B
33.33%
30%

C
22.22%
20%

Upotrebom prethodne metode dobili bismo isti rezultat. No u emu je onda razlika?
Komentar: Oba dva algoritma ne bi dala dobre rezultate kad bi stranke imale isti broj glasova.
Jasno je da kad bi tri stranke imale jednak broj glasova, ne bismo mogli podijeliti 10 mjesta a da svi
dobiju jednako. To se na pravim izborima nikada ne dogaa, ali u manjim sredinama par glasova
vie moe odluiti o pobjedniku.
Ubacimo sada rezultate spornog primjera M = 35, gA = 4510, gB = 4000 i gC = 500. Dobivamo
sljedee rezultate:
Stranka
Broj mandata

A
18

B
16

C
1

Dakle, sada je stranka koje je dobila natpolovinu veinu glasova dobila i veinu u parlamentu. Nadam se da je sad jasno zato se primjenjuje dHondtova metoda. Usput, primijetimo kako dHondtova
metoda favorizira velike stranke (tj. daje im prednost). DHondtova metoda je relativno jednostavna
za programiranje.

49

Tko je Victor dHondt?

Belgijski matematiar i pravnik Victor dHondt (1841.-1901.g.) profesor graanskog prava na
sveuitu Grand, prvi je doao na ideju kako uvesti novi nain proporcionalnog zastupljivanja u
svojim djelima:

"La reprsentation proportionnelle des partis par un lecteur" (1878.)

"Systme pratique et raisonn de reprsentation proportionnelle" (1882.)
"Expos du systme pratique de reprsentation proportionnelle" (1885.)
"Rpartition proportionnelle des siges en matire lectorale avec expos de la mthode"
(1900.)

Kako je u Hrvatskoj
Na lokalnim izborima za gradske i upanijske skuptine primjenjivala se ista dHondtova metoda s time da je dodan uvjet izbornog praga od 5%. Na prolim parlamentarnim izborima Hrvatska
je bila podijeljena na vie izbornih jedinica, tako da se u svakoj biralo 12 zastupnika. Podjela mandata u izbornim jedinicama obavlja se po dHondtovoj metodi. Takoer je bilo potrebno prijei prag
od 5%.

Zakljuak
Nadam se da smo svi sad malo bogatiji u razumijevanju izbornog procesa. Inae, autor je za
potrebe ovog lanka napravio program u Pascalu koji se moe nabaviti posjetom web-adrese asopisa.

50