SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA

I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE

USPOREDNI PRIKAZ PRAVA

ZAKON O RADU
KOLEKTIVNI UGOVORI
Irena Cvitanović, viša savjetnica-specijalistica
Tajana Drakulić, tajnik SSZSSH
 HIJERARHIJA PROPISA
ZAKON O RADU (dalje: ZOR)
(„Narodne novine” broj: 93/14, 127/17 i 98/19)

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (dalje: TKU)

(„Narodne novine” broj: 128/17, 47/18 i 123/19)

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI (dalje: KU)

(„Narodne novine” broj 61/18, 3/19)

2
 ODMORI - STANKA
ZOR
 Odmor unutar jednog radnog dana
od najmanje 30 minuta:
- Punoljetni radnik, ako radi
najmanje šest sati dnevno
- Maloljetni radnik, ako radi
najmanje 4,5 sati dnevno i stanka
je neprekidna
- Kod nepunog radnog vremena,
pod istim uvjetima kod svakog
poslodavca ostvaruje razmjerno
ugovorenom nepunom radnom
vremenu
 Mogućnost uređenja putem
kolektivnih ugovora, sporazuma s
radničkim vijećem i ugovora o
radu
TKU
 Uređenje prava na stanku kod rada u
turnusima od 12 sati – stanka od 60
minuta ili dva puta po 30 minuta
 Ne može se odrediti u prva tri sata
nakon početka niti u zadnja dva sata
prije završetka radnog vremena
 Mogućnost da se način korištenja
stanke uredi granskim kolektivnim
ugovorom, ako posebna narav posla
ne omogućuje prekid rada radi njenog
korištenja
KU
 Ako priroda posla ne omogućava
korištenje, omogućava se da
zaposlenik radi toliko kraće
 Može se koristiti izvan ustanove
 DNEVNI ODMOR

ZOR TKU
 Tijekom svakog razdoblja od 24
sata – dnevni odmor od najmanje
12 sati neprekidno  Između dva uzastopna radna dana
 Dnevni odmor radnika se promatra kao vremensko – odmor od najmanje 12 sati
razdoblje od dvadeset četiri sata koje započinje neprekidno
početkom rada radnika sukladno njegovom
utvrđenom dnevnom rasporedu rada, uzimajući u  Zaposlenik ne smije raditi više od
obzir početak i završetak njegovog rada prema
utvrđenom rasporedu rada radnika. 16 sati neprekidno osim u slučaju
 Izuzetak je kod sezonskih poslova više sile, potrebe hitne
koji se obavljaju dvokratno, medicinske, socijalne,
trajanje dnevnog odmora je veterinarske ili slične intervencije
najmanje 8 sati neprekidno uz
osiguranje zamjenskog dnevnog
odmora odmah po okončanu
razdoblja koje je proveo na radu i
zbog kojeg nije iskoristio dnevni
odmor
 TJEDNI ODMOR
ZOR
 Neprekidno trajanje od najmanje
24 sata, kojem se pribraja dnevni
odmor (maloljetnik 48 sati)
 Koristi se nedjeljom ili dan koji
nedjelji prethodi odnosno iza nje
slijedi
 Poslodavac mora omogućiti
korištenje zamjenskog tjednog
odmora
 Zbog obavljanja rada u
smjenama ili zbog organizacije
rada, može trajati 24 sata bez
pribrajanja dnevnog odmora
TKU
KU
 Neprekidno 48 sati
 Dani tjednog odmora u pravilu su
subota i nedjelja
 Dužnost osiguranja zamjenskog
tjednog odmora
 Dužnost osiguranja neiskorištenog
tjednog odmora nakon 14 dana
neprekidnog rada
 TJEDNI ODMOR – ZAMJENSKI ODMOR

Odredbu o tjednom odmoru treba primjenjivati u vezi s propisanim

zamjenskim tjednim odmorom, budući određeni poslodavci nisu u
mogućnosti organizirati raspored rada na način da svi radnici tjedni
odmor koriste u nedjelju, odnosno subotu ili ponedjeljak.
Korištenje zamjenskog tjednog odmora poslodavac mora omogućiti
odmah po okončanju razdoblja koje je radnik proveo na radu, zbog
kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Zakonom o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u RH su

utvrđeni dani blagdana u koje se ne radi, a radnici imaju pravo na
naknadu plaće.
Pri određivanju zamjenskog tjednog odmora poslodavac mora voditi
računa da ga radniku ne odredi u dane blagdana ili neradnih dana u
skladu s posebnim propisom.
 GODIŠNJI ODMOR
 Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.
 Podatak o godišnjem odmoru je bitan sastojak ugovora o radu.
 Podatak o godišnjem odmoru mora biti ili određen ili odrediv, što znači da
radnik mora znati u kojem opsegu može ostvariti navedeno pravo.

 Pravo radnika na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu je pravo na

cijeli godišnji odmor ili njegov razmjeran dio.
 Najkraće trajanje je 4 tjedna uz povoljnije uređenje za maloljetnike i osobe
koji rade na “štetnim” poslovima.

 O rasporedu korištenja godišnjeg odmora odlučuje poslodavac.

 Poslodavac mora prikupljati prijedloge zaposlenika i savjetovati se o
rasporedu s radničkim vijećem
 Ne omogućavanje korištenja godišnjeg odmora radniku u skladu sa
Zakonom o radu, ne oslobađa poslodavca od prekršajne odgovornosti, bez
obzira na postojanje organizacijskih razloga i bez obzira na njihovu
opravdanost.
 PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR

TKU
 Najkraće trajanje je 4 tjedna, koje
se uvećava prema pojedinačno
određenim kriterijima koji se
uređuju GKU
 Kod rada u turnusima od 12 sati,
odmor će se koristiti kao da rade
u petodnevnom radnom tjednu po
osam sati dnevno
 Gornja granica od 30 radnih dana
za rad u petodnevnom radnom
tjednu
 Povoljnije uređenje za slijepe
zaposlenike i one koji rade na
„šetnim” poslovima – minimalno 6
tjedana, duže se uređuje GKU
KU
 KU određeni kriteriji:
- dužina radnog staža,
- složenost poslova,
- socijalni uvjeti,
- postotak povećanja plaće s osnova
uvjeta rada
 Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne
može iznositi više od 30 dana niti manje
od 4 tjedna
 Iznimno 35 radnih dana slijepom
radniku, darivateljima parenhimnih
organa i kada ostvaruju s osnove uvjeta
rada uvećanje plaće od 25 %
 PRAVILO KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Radnik mora iskoristiti najmanje dva tjedna svog godišnjeg

odmora upravo u onoj kalendarskoj godini u kojoj ga je i
stekao, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Stipulacija norme se odnosi na mogućnost dogovora da

dva tjedna ne koristi u neprekinutom trajanju te da tijekom
kalendarske godine koristi godišnji odmor koji bi bio kraći
od dva tjedna. Takvo određivanje je moguće isključivo ako
o tome postoji suglasna volja obiju ugovornih strana.
 UTVRĐIVANJE TRAJANJA GODIŠNJEG ODMORA

 Zbog određivanja godišnjeg u tjednima i dodatnih dana koje radnik

ostvaruje s osnova dodatnih kriterija, postoji potreba preračunavanja
tjedana godišnjeg odmora u dane.
 Kod prestanka radnog odnosa, najmanje polovica dana zaokružuje se na
cijeli dan, a polovica mjeseca na cijeli mjesec. Kada radni odnos prestaje
u polovici mjeseca s parnim danima – za taj mjesec radnik ostvaruje kod
poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

 Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o

radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

 Kod prvog zapošljavanja ili prekida između dva radna odnosa dužeg od
osam dana, pravo na „puni” godišnji odmor se stječe nakon 6 mjeseci
neprekidnog radnog odnosa (dakle, ne efektivnog rada). Ovu odredbu
treba sagledavati i u odnosu na prestanak radnog odnosa te ostvarivanja
prava na samo razmjerni dio godišnjeg odmora
 URAČUNAVANJE BLAGDANA
U GODIŠNJI ODMOR RADNIKA

 Blagdani i neradni dani određeni zakonom, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg

odmora.

 Iako tjedni odmor nije posebnim propisom propisan kao neradni dan, radnik u
skladu sa ZOR-om ima pravo na tjedni odmor (u pravilu je to nedjelja) i tada ne
radi. Da li se nedjelja uračunava u godišnji odmor radnika ovisi o rasporedu rada
radnika. Stoga, ako bi po rasporedu rada trebao raditi i radi nedjeljom, ona će se
uračunati u godišnji odmor, ali se neće uračunati neki drugi dan kojeg radnik koristi
kao dan tjednog odmora određenog sukladno odredbama Zakona.

 Iznimka je situacija kada bi radnik po rasporedu radnog vremena trebao raditi na

dan blagdana ili neradnog dana, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor.
Tada bi se u trajanje godišnjeg odmora uračunavao i taj dan (ne radi se o korištenju
godišnjeg odmora utvrđenog planom poslodavca).
 PRESTANAK RADNOG ODNOSA
I PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR
Kada tijekom kalendarske godine dođe do prestanka ugovora o radu, radnik
kod svakog poslodavca ostvaruje razmjeran dio godišnjeg odmora.

Prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana nije relevantan za utvrđivanje
prava radnika na godišnji odmor za tekuću kalendarsku godinu, već za
stjecanje prava radnika na “cijeli” ili razmjerni dio godišnjeg odmora u idućoj
kalendarskoj godini.

Koliko će godišnjeg odmora, nakon što se zaposli, radnik ostvariti u

kalendarskoj godini, ovisi o tome da li je u toj godini već bio prethodno u
radnom odnosu ili mu je to prvo zapošljavanje.
NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA
I NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR

Pravo na naknadu: u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu

ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri
mjeseca

TKU i KU: Odredba o pravu na naknadu plaće u visini kao da je radio u

redovnom radnom vremenu, odnosno najmanje u visini njegove prosječne
plaće u prethodna tri mjeseca, ovisno što je povoljnije. Ako je u konkretnom
slučaju tromjesečni prosjek veći – primjenjuje se za radnika povoljnije pravo.

U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku koji nije

iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora
(radnik se ne može odreći godišnjeg odmora)
Ovu naknadu treba razlikovati od naknade štete za neiskorišteni godišnji odmor
(poslodavac radniku nije omogućio korištenje) te od naknade za neiskorišteni
godišnji odmor kod prestanka ugovora o radu (radnik godišnji odmor ne može
koristiti jer mu prestaje radni odnos- npr. prestanak ugovora na određeno ili
izvanredni otkaz)
 KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA I
PRENOŠENJE U IDUĆU KALENDARSKU GODINU
 Zakonom je omogućeno prenošenje neiskorištenog razmjernog dijela
godišnjeg odmora i njegovo korištenje do 30. lipnja
 Ako je godišnji odmor prekinut ili nije korišten zbog bolesti ili korištenja
prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust ili dopust radi skrbi i njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju, može se iskoristiti do 30. lipnja iduće
godine
 Određena kategorija može godišnji odmor koji nije iskorišten do 30. lipnja,
iznimno koristiti do kraja kalendarske godine (ako ga nije bilo moguće
iskoristiti ili poslodavac nije omogućio do 30. lipnja – kod korištenja prava
prema posebnom propisu o rodiljnim i roditeljskim potporama)
 Član posade broda, radnik koji radi u inozemstvu ili vrši dužnost i prava državljana u obrani- može cijeli godišnji odmor
iskoristiti u kalendarskoj godini.

 Prenošenje godišnjeg odmora je moguće samo iz jedne kalendarske godine

u drugu
 RASPORED KORIŠTENJA
OBAVIJEST O KORIŠTENJU
ZOR
 Raspored utvrđuje poslodavac u
skladu s KU, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu, najkasnije do
30. lipnja tekuće godine
 Poslodavac mora radnika 15 dana
prije korištenja godišnjeg odmora
obavijestiti o trajanju i razdoblju
korištenja
 ZOR ne propisuje obaveznu
formu, ali u praksi, poslodavci
raspored korištenja godišnjeg
odmora svakog radnika najčešće
utvrđuju odlukom ili rješenjem o
korištenju godišnjeg odmora
TKU
 Pisana obavijest o korištenju
godišnjeg odmora najkasnije 15
dana prije početka korištenja
 Mogućnost odgode ili prekida radi
izvršenja osobito važnih i
neodgodivih službenih poslova, uz
naknadu stvarnih troškova (putni i
drugi troškovi)
 Zaposleniku se mora omogućiti
naknadno korištenje ili nastavak
 Utvrđuje se obveza zaposlenika
da se vrati onoga dana kada bi mu
godišnji odmor redovito završio
 Pravo na puni godišnji odmor kod
odlaska u mirovinu
 RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA I
PROMJENA RASPOREDA
 O rasporedu korištenja godišnjeg odmora odlučuje poslodavac
 Svaku promjenu termina korištenja godišnjeg odmora, poslodavac i radnik
bi trebali dogovoriti, uzimajući u obzir i potrebe radnika, ali i opravdanost
razloga poslodavčeve promjene rasporeda korištenja godišnjeg odmora
pojedinom radniku.
 Poslodavac bi bez obzira na opravdanost činjenice koja je dovela do
potrebe izmjene rasporeda korištenja godišnjeg odmora pojedinog radnika,
morao utvrditi novi raspored korištenja istog, usklađujući pri tome svoj
proces rada s utvrđenim planom i postojećim rasporedom korištenja
godišnjih odmora ostalih radnika, kao i potrebom radnika čiji se termin
korištenja godišnjeg odmora mijenja.
 U praksi bi ovakve situacije trebale biti svedene na minimalnu mjeru,
odnosno za prekidanje godišnjeg odmora radnika, na strani poslodavca bi
trebale postojati okolnosti koje poslodavac nikako nije mogao spriječiti,
ublažiti niti na njih na bilo koji način utjecati.
 PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST
 Tijekom kalendarske godine, radnik ima pravo na plaćeni dopust za važne
osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta,
težom bolesti ili smrću člana uže obitelji (do ukupno 7 dana godišnje). Na
zahtjev zaposlenika može odobriti neplaćeni dopust, za koje vrijeme sva
prava i obveze iz radnog odnosa miruju

 TKU i KU: Plaćeni dopust do ukupno najviše 10 radnih dana uz taksativno

nabrajanje osnova i broja dana. Ako slučaj nastane za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora, godišnji će se odmor na zahtjev zaposlenika prekinuti i
koristit će plaćeni dopust
 KU: za svaki smrtni slučaj ostvaruje pravo na plaćeni dopust bez obzira na
broj prethodno iskorištenih dana

 ZOR - pravo radnika da po osnovi darivanja krvi ostvari pravo na jedan

plaćeni slobodan dan (TKU i KU: dva dana) kojeg koristi na dan darivanja
krvi, ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog
vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.
 RADNO VRIJEME
ZOR
 Vremensko razdoblje u kojem je
radnik obavezan ili je spreman
(raspoloživ) obavljati poslove na
mjestu gdje se njegovi poslovi
obavljaju ili drugom mjestu koje
odredi poslodavac
 Nije radno vrijeme u kojem je
radnik pripravan odazvati se
pozivu (ne nalazi se na radnom
mjestu na kojem se njegovi
poslovi obavljaju)
 Vrijeme provedeno obavljajući
poslove po pozivu smatra se
radnim vremenom
 Vrijeme pripravnosti i visina
naknade uređuju se ugovorom o
radu ili kolektivnim ugovorom
KU - iznimke
• pripravnost postoji kada zaposlenik
ne mora biti prisutan u ustanovi ali
mora biti dostupan radi obavljanja
hitnih poslova
• plaća se u paušalnom iznosu:
- između dva radna dana 2%
- u neradne dane i blagdane 4%
• rad u pripravnosti plaća se kao
prekovremeni rad uključujući i sve
dodatke na uvjete rada
• plaćanje rada u pripravnosti ne
isključuje plaćanje paušala
 PUNO RADNO VRIJEME
ZOR
 Gornja granica je 40 sati tjedno
 Može se urediti zakonom,
kolektivnim ugovorom,
sporazumom između poslodavca i
radničkog vijeća, ugovorom o radu
 Mogućnost dopunskog rada – s
drugim poslodavcem u najdužem
trajanju do 8 sati tjedno (180 sati
godišnje), uz uvjet da poslodavac
s kojim radnik ima sklopljen
ugovor o radu za takav rad
radniku da pisanu suglasnost
TKU - KU
• TKU – 40 sati, 5 dana u tjednu
• u pravilu od ponedjeljka do petka
• u pravilu u jednoj smjeni
• KU - nema preraspodjele radnog
vremena
• u radno vrijeme uračunava se i vrijeme
radnika u pratnji korisnika
• rad po pozivu (kad nije u pripravnosti,
efektivni rad, vrijeme potrebno za
dolazak i stvarni troškovi)
 NEPUNO RADNO VRIJEME
ZOR
 Svako radno vrijeme kraće od
punog radnog vremena
 Rad kod više poslodavaca – ne
može duže od 40 sati tjedno
 Dužnost radnika da obavijesti
poslodavca o prethodno
sklopljenom ugovoru o radu u
nepunom radnom vremenu
 Mogućnost dopunskog rada
 Pro rata temporis za plaću i druga
materijalna prava ako kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu nije drugačije
određeno
KU
• U dvije ili više ustanova, obveza
usklađivanja godišnjeg odmora u
isto vrijeme
• Prava koja ostvaruje kod jednog
poslodavca ostvarit će kod onog
poslodavca kod kojeg radi više
sati
• Razdoblje rada u nepunom
radnom vremenu jednako je
razdoblju rada s punim radnim
vremenom u pogledu ostvarivanja
prava na otpremninu, otkazni rok,
jubilarnu nagradu i sva druga
prava za koje je važno prethodno
trajanje radnog odnosa
 SKRAĆENO RADNO VRIJEME
ZOR TKU
• Vrijeme radnika koji radi na • Iako predviđeno TKU-om, nije
„štetnim” poslovima skraćuje se predviđeno granskim kolektivnim
razmjerno štetnom utjecaju uvjeta ugovorom
rada za zdravlje i radnu
sposobnost radnika
• Poslovi i trajanje radnog vremena
uređuju se posebnim propisom
• Nema načela pro rata temporis - u
pogledu ostvarivanja prava rad je
izjednačen s punim radnim
vremenom
• Radnik ne smije raditi duže od
utvrđenog radnog vremena niti se
na takvim poslovima zaposliti kod
drugog poslodavca
 PREKOVREMENI RAD

ZOR KU
• rad u slučaju više sile, izvanrednog • Svaki sat rada duži od onog
povećanja opsega poslova i drugi
slučajevima prijeke potrebe
predviđenog redovitim
•
rasporedom radnog vremena
Pisani zahtjev poslodavca
• Ukupno trajanje rada radnika ne smije
• Uvećanje osnovne plaće za
biti duže od 50 sati tjedno izvršeni prekovremeni rad plaća
• Godišnje ograničenje na 180 sati, uz se na kraju svakog mjeseca za
mogućnost povećanja na 250 putem mjesec za koji je ostvaren
kolektivnog ugovora prekovremeni rad
• Apsolutna zabrana u odnosu na • Poslodavac je obavezan svakom
maloljetnika zaposleniku platiti prekovremeni
• Relativna zabrana: trudnice, roditelj rad
djeteta do 3 god., samohrani roditelj
• Mogućnost korištenja slobodnih
djeteta do 6 god., radnika u nepunom
radnom vremenu kod više dana na zahtjev zaposlenika
poslodavaca i radnika koji radi u
dopunskom radu, osim u slučaju više
sile
 RASPORED RADNOG VREMENA
ZOR KU
• Jednako i nejednako trajanje • Kada u slučaju nejednakog
• Kod nejednakog, radnik može u rasporeda radnog vremena na
tjednu, uključujući prekovremeni kraju razdoblja za koje je
rad raditi do 50 sati, ili do 60 ako nejednaki raspored radnog
je to ugovoreno kolektivnim vremena određen zaposlenik ima
ugovorom višak sati, višak sati se plaća kao
• U razdoblju od svakih 4 prekovremeni rad
uzastopnih mjeseci ne smije raditi
duže od prosječnih 48 tjedno (KU
se može ugovoriti 6 mjeseci)
• Banka sati – kod potrebe
intenzivnog rada u kraćem
razdoblju
• Nema ograničenja od 50 sati
tjedno, ali ukupan fond sati s
prekovremenim ne može biti veći
od prosječnih 45 u razdoblju od 4
mjeseca (KU može 6 mjeseci)
 PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

ZOR KU
• Ako narav posla to zahtijeva u • U djelatnosti socijalne skrbi nema
jednom razdoblju traje duže a u preraspodjele radnog vremena
drugom kraće od ugovorenog
radnog vremena
• Kada traje duže, uključujući
prekovremeni rad, ne može trajati
duže od 48 sati (iznimno može ali
ne duže od 56 ili 60 kod
sezonskog rada ako je tako
uređeno KU i ako je radnik pristao
na takav rad
 NOĆNI RAD
ZOR KU
• Definicija noćnog rada (22-6, • Noćni rad je rad zaposlenika u
maloljetnici 19-7) vremenu između 22 sata uvečer i
• Noćni radnik – onaj koji po 6 sati ujutro idućeg dana.
dnevnom rasporedu radi najmanje • Ukoliko je poslodavac rasporedom
3 sata u noćnom radu ili tijekom rada uredio drugačije trajanje
uzastopnih 12 mjeseci 1/3 svog noćnog rada, radnik ostvaruje
radnog vremena radi noću pravo na uvećanu plaću u skladu
• „obični” noćni radnik ne smije u sa stavkom 1. alinejom 1. članka
razdoblju od 4 mjeseca u noćnom 53. (uvećanje za rad noću 40%)
radu, raditi duže od prosječnih 8
sati tijekom svakih 24 sata
• Noćni radnik koji radi na
poslovima na kojima je izložen
opasnosti ili naporu ne smije raditi
više od 8 sati tijekom razdoblja od
24 sata u kojem radi noću
 ZABRANA NOĆNOG RADA

 Zabrana u odnosu na maloljetnog radnika (izuzetak ako je to

privremeno prijeko potrebno u djelatnostima u skladu s posebnim
propisima, a ne mogu ga obavljati punoljetni radnici, ali poslodavac mora
osigurati da se rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe)

 Kod izuzetka ne smije raditi:

- u razdoblju od ponoći do 4 sata ujutro
- duže od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi noću

 Zabrana noćnog rada trudnica propisana je posebnim propisom

 RAD U SMJENAMA

 Organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i

istom mjestu rada
 Definicija smjenskog radnika (tijekom jednog tjedna ili mjeseca, temeljem
rasporeda posao obavlja u različitim smjenama)
 Ako smjene uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako
da u noćnoj radi uzastopce najduže jedan tjedan
 Propisane su obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima:
 - briga o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima
 - osiguranje sredstva zaštite i prevencije
 - noćnom radniku prije početka rada i tijekom noćnog rada
zdravstvene preglede
 - u slučaju zdravstvenih problema, osiguranje obavljanja istih
poslova izvan noćnog rada (ili drugih odgovarajućih poslova)
 RAD U SMJENAMA I TURNUSU
• Rad u smjenama je naizmjenični rad zaposlenika prema utvrđenom
rasporedu rada poslodavca u dvije ili tri smjene, tjedno ili mjesečno

• Naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj

smjeni

• Rad u drugoj smjeni je rad od 14-22 sata.

• Radom u turnusu smatra se rad koji zaposlenik obavlja naizmjenično

tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.
 ZAMJENE ZAPOSLENIKA

• Ako zaposlenik radi zamjene odsutnog radnika po nalogu poslodavca

obavlja poslove više složenosti za vrijeme odsutnosti toga zaposlenika tj.
obavljanja tih poslova najmanje sedam dana, plaća mu se za vrijeme
trajanja zamjene isplaćuje u visini plaće radnog mjesta kojeg je obavljao po
nalogu.

• odsutni zaposlenik
• pisani nalog
• zamjena sedam dana
• plaća toga radnog mjesta (koeficijent i uvjeti rada)
 PLAĆA

 Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom

propisom, KU, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
 Obveza dostave obračuna plaće
 Obveza dostave obračuna neisplaćene plaće ili dijela plaće

 Poslodavac koji ne dostavi radniku obračun dugovane plaće je u

prekršaju – najteži prekršaj za koji je propisana kazna od 61.000,00
do 100.000,00 kn
 PLAĆE I OSTALA MATERIJALNA PRAVA

TKU

- Plaća: Osnovica za izračun plaća i uvećanja plaća

- Regres, Božićnica i Dar za djecu
- Jubilarna nagrada
- Naknada za trošak prijevoza
- Dnevnica i terenski dodatak
- Naknada za bolovanje
- Povlaštena otpremnina
- Pomoći zaposlenicima
- Sistematski pregledi
- 24 satno osiguranje od ozljede na radu
 PLAĆA

• Osnovna plaća i dodaci na plaću

• Osnovnu plaću čini osnovica, koeficijent i uvećanje s osnove staža.

• Osnovica za izračun plaća ugovara se svake godine prije donošenja
smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje.

• Za 2019. godinu visina osnovice ugovorena je od 01. siječnja do 31.

kolovoza 2019. g. 5.584,19 kn bruto, od 01. rujna 2019. g. pa
nadalje 5.695,87 kuna bruto

• Za 2020. godinu visina osnovice ugovorena je

• od 01. siječnja do 31. svibnja 2020. g. 5.809,79 kn bruto,

• od 01. lipnja do 30. rujna 2020. g. 5.925,99 kn bruto,
• od 01. listopada 2020. g. pa nadalje 6.044,51 kn bruto.
 PLAĆA

Dodaci na osnovnu plaću

– za rad noću 40%;

– za prekovremeni rad 50%;
– za rad subotom 25%;
– za rad nedjeljom 35%;
– za smjenski rad 10%;
– za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta i
duže 10%; i
– za rad u turnusu uvećat će se na način kako je
uređeno granskim kolektivnim ugovorom.
 UVEĆANJE PLAĆE

Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8% ako zaposlenik

ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15%
ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

Specifičnost uređenja granskim kolektivnim ugovorom za

djelatnost socijalne skrbi

„Ispravak” Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi

Primjena zaključka Zajedničkog povjerenstva za tumačenje

Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija

zaposlenici ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće od 8%
 REGRES I BOŽIĆNICA

O visini regresa i božićnice Vlada RH i sindikati javnih

službi pregovarat će svake godine prije donošenja
smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno
razdoblje, s time da ako se dogovor ne postigne, regres i
božićnica iznose najmanje onoliko koliko je bila zadnja
isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora
između Vlade RH i sindikata.

Ugovorne strane Dodatkom TKU-a za 2020. god.

usuglasile su da će regres i godišnja nagrada za božićne
blagdane iznositi po 1.500,00 kn neto.
 DAR U PRIGODI DANA SV. NIKOLE

Svakom zaposleniku roditelju, posvojitelju ili skrbniku

djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15
godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar,
pripada pravo na dar u prigodi Dana sv. Nikole.

Ugovorne strane usuglasile su da će visina dara za

djecu za 2020. g. iznositi 600,00 kn.
OTPREMNINA PRI ODLASKU U MIROVINU

Zaposleniku koji odlazi u mirovinu od 1. siječnja 2020.g.

pripada pravo na otpremninu u iznosu od dvije osnovice za
izračun plaće u državnim i javnim službama koje će biti
važeće na zadnji dan rada u javnoj službi prije odlaska
službenika i namještenika u mirovinu.
 DNEVNICA I TERENSKI DODATAK
Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna
naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova
smještaja, sukladno Uredbi Vlade RH.

Dnevnica iznosi 200,00 kuna.

Zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a
pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog

boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva
povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina dodatka za rad na terenu iznosi 200,00 kuna

ZAHVALJUJEMO
NA PAŽNJI!
Irena i Tajana / Tajana i Irena

Ie