OTKAZ UGOVORA O RADU

Prestanak radnog odnosa uređen je Zakonom o radu, objavljenim u Narodnim

novinama 153/14, koji je stupio na snagu 07.kolovoza 2014.godine

Odredbom čl. 112. Zakona, navedeni su načini prestanka ugovora o radu, i to:
 smrću radnika
 smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili
brisanjemtrgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
 istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
 kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog
staža osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
 sporazumom radnika i poslodavca
 dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu
zbog potpunoga gubitka radne sposobnosti za rad
 otkazom
 odlukom nadležnog suda.

U praksi treba najviše pažnje obratiti na prestanak radnog odnosa otkazom.

Pri tom je važno da je, kaoi za sklapanje ugovora o radu i za prestanak ugovora o
radu obvezan pisani oblik.

A. OTKAZ UGOVORA O RADU

Otkaz ugovora o radu je način prestanka ugovora o radu jednostranom odlukom,
odnosno izjavom poslodavca ili radnika (kao ugovornih strana ugovora o radu).
Otkaz mora biti pisan, obrazložen i dostavljen osobi kojoj se otkazuje.
Otkaz se ne smije dati (neopravdani razlozi za otkaz)zbog:
 privremene nenazočnosti na radu zbog bolesti
 privremene nenazočnosti na radu zbog ozlijede
 podnošenja žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanja u postupku protiv poslodavca
zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu, odnosno obraćanja radnika nadležnim tijelima državne vlasti
 obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri i
podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima
državne vlasti.

Otkaz ugovora o radu može biti:

1) redoviti
2) izvanredni

I. REDOVITI OTKAZ
Poslodavac može dati redoviti otkaz ugovora o radu kad za to ima opravdani razlog.
Radnik može otkazati ugovor o radu, ne navodeći za to razlog.
Otkaz mora biti pisan, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok.

U skladu s odredbom čl. 115. st. 1.Zakona o radu, poslodavac može otkazati ugovor
o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u
slučaju:

Obrtnička komora Istarske županije 12.08.2014.g

1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih,
tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa
zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika), ili
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na
probnom radu).

a) Poslovno uvjetovani otkaz

je otkaz koji poslodavac može dati ako prestane potreba za obavljanjem određenog
posla,zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.
To su primjerice:
-Gospodarski razlozi: gubitak tržišta, nedostatak narudžbi, smanjenje prodaje,
smanjenje potražnje za uslugama, gubitak u poslovanju i slično.
-Tehnički razlozi:uvođenje novih tehnologija, novih procesa i/ ili sredstava rada koji bi
zahtijevaju manji broj radnika i slično.
-Organizacijski razlozi:zatvaranje izdvojenog pogona, spajanje ili podjela
poslodavaca i slično.
Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest
mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima
zaposliti drugog radnika. Ako u tom roku nastane potreba zapošljavanja zbog
obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu
radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac (koji zapošljava više od
20 radnika)mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama
uzdržavanja koje terete radnika.

b) Osobno uvjetovani otkaz

Poslodavac ga može dati radniku koji nije u mogućnosti uredno ispunjavati svoje
obveze iz radnog odnosa zbog:
a) određenih trajnih osobina ili
b) nedostatka sposobnosti.
Trajne osobine radnika su primjerice novonastala radnikova bolest trajnog karaktera
(primjericekožna bolest kod konobara, oštećenje kralježnice odnosno nemogućnost
duljeg sjedenja kod vozača, znatno oštećenje vida knjigovođe i slično).
Sposobnost (odnosno njen nedostatak) radnika odnosi se na uvođenje određene
nove tehnologije u okviru radnikova radnog mjesta, koju on ne može usvojiti na način
da bi mogao sigurno, neometano i samostalno raditi pomoću te tehnologije.

c) Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika

Opravdani razlozi za takav otkaz postoje ako radnik krši obveze iz radnog odnosa
odnosno stalno kasni na posao, redovito odlazi ranije s posla, učestalo prekoračuje
vrijeme stanke, nesavjesno koristi sredstva poslodavca, neljubazno se odnosi prema
strankama i slično.
Prije otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika poslodavac je obvezan
pisano upozoriti radnika na njegove obveze i upozoriti ga na mogućnost otkaza za
slučaj daljnjeg kršenja obveza.

Obrtnička komora Istarske županije 12.08.2014.g

Prije ovog otkaza, poslodavac je dužan i omogućiti radniku da iznese svoju obranu,
osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to
učini.

d) Otkaz zbog nezadovoljavanja na robnom radu

Ukoliko radnik ne zadovolji na probnom radu, primjenjuje se ovaj otkaz.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se (ali ne mora) ugovoriti i probni rad, koji
ne smije trajati dulje od šest mjeseci. Svrha probnog rada je u tome da poslodavac
provjeri stručne i druge sposobnosti radnika kako bi mogao utvrditi odgovara li radnik
zahtjevima radnog mjesta te da bi se radnik upoznao s uvjetima radnog mjesta.
Poslodavac je dužan u pisanoj odluci navesti da radnik prema njegovoj ocjeni nije
zadovoljio u probnom radu i ukratko objasniti na čemu to temelji.

II. IZVANREDNI OTKAZ

Poslodavac ili radnik mogu izvanredno otkazati ugovor o radu, pisano, bez obveze
poštovanja propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka, ali samo u roku od 15 dana
od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.
Za to poslodavac i radnik moraju imati opravdani razlog, te je takav otkaz dopušten
ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito bitne
činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak
radnog odnosa nije moguć.
Izvanredno se može otkazati ugovor o radu na određeno i neodređeno vrijeme.

B. OTKAZNI ROK
Zakonom o radu propisano je najmanje trajanje otkaznog roka, ovisno o trajanju
radnog odnosa radnika kod poslodavca koji otkazuje i godinama života radnika.
Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

Zakonom je određeno da otkazni rok ne teče za vrijeme:

 trudnoće
 korištenja dopusta
 rodiljnog dopusta
 roditeljskog dopusta
 posvojiteljskog dopusta
 rada s polovicom punog radnog vremena
 rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta
 dopusta trudnice ili majke koja doji dijete
 dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s
težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu
 vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od
ozljede na radu ili profesionalne bolesti
 vršenja dužnosti i prava državljana u obrani
 bolovanja (privremene nesposobnosti za rad).

Ukoliko je radniku, zbog bolovanja prekinut (prestao teći) otkazni rok, radni odnos
tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o
otkazu ugovora o radu, neovisno o mogućem duljem trajanju bolovanja.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja
privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku

Obrtnička komora Istarske županije 12.08.2014.g

oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Trajanje otkaznog roka jednako je kao i do sada.

Otkazni rok je najmanje:

a) 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno
manje od jedne godine
b) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno jednu godinu
c) mjesec dana i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca
proveo neprekidno 2 godine
d) 2 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno 5 godina
e) 2 mjeseca i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno 10 godina
f) 3 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo
neprekidno 20 godina. I
Radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset
godina, ovaj se minimalni otkazni rok produljuje za:
- 2 tjedna, ako je taj radnik navršio 50 godina života
- 1 mjesec, ako je taj radnik navršio 55 godina života.

Radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa
(otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)ima pravo na otkazni rok u dužini
polovice propisanih otkaznih rokova.
Kada radnik daje otkaz, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec danaako se radnik
pozove naopravdani (osobito važan) razlog, neovisno o tome što radi kod
poslodavca i više godina.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo, uz naknadu plaće, biti odsutan s rada
najmanje 4 sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Poslodavac može osloboditi radnika od obveze rada za vrijeme otkaznog roka, ali mu
je tada obvezan isplatiti naknadu plaće (u visini prosječne plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca) i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga
roka.

C. OTPREMNINA
Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako
se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu
u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja
radnog odnosa s tim poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne
trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka
ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje
je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne
bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije,
poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove ima pravo na otpremninu

Obrtnička komora Istarske županije 12.08.2014.g

najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na
otpremninu.
Ako je ovaj radnik prethodno neopravdano odbio novo ponuđene poslove koji
odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog
tijela (u sporu, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li
ponuđeni poslovi odgovarajući) nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

D. NOVOSTI U POSTUPKU OTKAZIVANJA

a)poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku zbog poslovno ili osobno
uvjetovanih razloga bez obzira na okolnost može li ili ne radnika zaposliti na drugim
poslovima, odnosno neovisno o tome može li ili ne radnika obrazovati ili osposobiti
za rad na nekim drugim poslovima

b) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i bolovanja

(privremene nesposobnost za rad) radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku
oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

c) Ukoliko je radnik u otkaznom roku u kojem je obvezan raditi bude otvoreno

bolovanje (utvrđena privremena nesposobnost za rad) otkazni rok se prekida, ali
radniku će radni odnos ipak prestati najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja
odluke o otkazu,

d)zadržana je zabrana otkaza trudnici, majci i drugim osobama iz čl. 34. st.1 Zakona,
za vrijeme korištenja određenih prava odnosno u roku od petnaest dana od
prestanka korištenja tih prava, ali je omogućeno da im ugovor o radu prestane
 smrću poslodavca fizičke osobe,
 prestankom obrta po sili zakona,
 brisanjem trgovca pojedinca (fizičke osobe ustanovljene ZTD-om) iz registra.
 otkazom zbog poslovno uvjetovanih razloga tijekom provedbe likvidacije u
skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

e) smanjen je iznos naknade štete zbog nedopuštenog otkaza. Ako sud utvrdi da
otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljiv nastavak radnog odnosa,
sud će odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u svoti od
najmanje 3 a najviše 8 prosječnih plaća tog radnika.

f) poslodavcu kod kojeg bi mogla prestati potreba za radom više od 20 radnika

propisana je obveza savjetovanja sa radničkim vijećem. Zbog toga je skraćen i
pojednostavljen postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika tako da je ukinuta
obveza poslodavca (koji nema mogućnost izbjeći otkaze) da izrađuje program
zbrinjavanja viška radnika i skraćeni rokovi kolektivnog otkaza ugovora o radu
radnicima na način da se rok od trideset dana ne računa od dana dostave programa
zbrinjavanja viška radnika, već od dana dostave obavijesti nadležnoj javnoj službi
zapošljavanja o namjeri prestanka potrebe za radom radnika.

Obrtnička komora Istarske županije 12.08.2014.g

Obrtnička komora Istarske županije 12.08.2014.g