Pravilnik o Radu

PRAVILNIK O RADU
RASCO d.o.o.
Kalinovac
kontrolirana kopija:
DA NE
PRAVILNIK O RADU
Sukladno čl. 26 st. 1. i čl. 27 Zakona o radu (NN 93/14) i čl. 4 Pravilnika o načinu objave
Pravilnika o radu (NN 146/14) Uprava društva Rasco d.o.o.Tvornica komunalne opreme, sa
sjedištem u Kalinovcu, Kolodvorska 120b, koju zastupa predsjednik Uprave Frane Franičević
(dalje u tekstu: Poslodavac) dana 15. prosinca 2014. godine, donijela je slijedeći:
PRAVILNIK O RADU
društva RASCO d.o.o.
1. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
1) Ovim Pravilnikom uređuju se prava i obveze Radnika u radnim odnosima, plaće,

naknade plaće, ostvarivanje materijalnih prava Radnika, organizacija rada, pravila o
radu i u svezi s radom, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva Radnika i mjere za
zaštitu od diskriminacije te druga pitanja bitna za uređivanje radnog odnosa kod
Poslodavca.
2) Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve Radnike zaposlene kod Poslodavca, osim

ako prava i obveze pojedinog Radnika nisu drugačije uređena ugovorom o radu.
3) U ime Poslodavca, Odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa donose

osobe ovlaštene za zastupanje poslodavca društvenim ugovorom, time da svoja
ovlaštenja mogu prenijeti pisanom odlukom na drugu poslovno sposobnu punoljetnu
osobu, ponajprije onu koja u radnom odnosu kod Poslodavca ima posebna ovlaštenja
i odgovornosti.
Članak 2.
1) Radnikom se, u smislu ovog Pravilnika smatra fizička osoba s petnaest (15) i starija
od petnaest (15) godina, koja u radnom odnosu s Poslodavcem obavlja za njega
određene poslove, neovisno o tome je li radni odnos zasnovan na određeno ili
neodređeno vrijeme te neovisno o činjenici radi li Radnik u punom, nepunom ili
skraćenom radnom vremenu ili kao pripravnik.
2) Osoba mlađa od petnaest (15) godina ili osoba s petnaest (15) i starija od petnaest
(15), a mlađa od osamnaest (18) godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje
ne smije se zaposliti.
3) Malodobnik od petnaest (15) godina i stariji od petnaest (15) , a mlađi od osamnaest

(18) godina, koji ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje, može sklopiti ugovor o
radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika,odnosno uz prethodno odobrenje
tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi,koje mora pribaviti skrbnik prije nego sam
da ovlaštenje maloljetniku za sklapanje ugovora o radu.
4) Poslodavac će od zakonskog zastupnika malodobnog Radnika prije sklapanja

ugovora o radu zahtijevati pisano ovlaštenje iz st. 3. ovog članka.
Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 2/52

PRAVILNIK O RADU
5) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu

sigurnost,zdravlje,ćudoređe ili razvoj,a iste poslove propisuje ministar posebnim
Pravilnikom.
6) Osobe koje za Poslodavca obavljaju određeni posao temeljem ugovora o

djelu,ugovora o nalogu, autorskog ugovora i slično ili su kod Poslodavca na stručnom
osposobljavanju za samostalni rad te redoviti učenici ustanova za strukovno
obrazovanje koji kod Poslodavca pohađaju praktičnu nastavu i vježbe i studenti na
obavljanju stručne prakse, ne smatraju se radnicima u smislu ovog Pravilnika, a prava
i obveze Poslodavca i takovih osoba ravnaju se prema njihovom međusobnom
ugovoru i posebnim propisima.
2. PRIMJENA PRAVILNIKA
Članak 3.
1) Ako nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika, Zakonom, i/ili drugim propisom koji
obvezuje Poslodavca, pojedina prava Radnika budu utvrđena u većem opsegu nego
što su utvrđena ovim Pravilnikom, na ta će se prava neposredno primjenjivati odredbe
takvog Zakona i/ili drugog propisa, dok će Pravilnik ostati na snazi i primjenjiv u
preostalom dijelu.
2) Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na drukčiji način pisanim ugovorom
o radu sklopljenim između Radnika i Poslodavca, primjenjivat će se odredbe ugovora
o radu.
3. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 4.
1) Svatko može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete na način propisan Zakonom

i ovim Pravilnikom zasnovati radni odnos kod Poslodavca ako ispunjava opće uvjete
za zasnivanje radnog odnosa utvrđene Zakonom i posebne uvjete za zasnivanje
radnog odnosa određene Odlukom Uprave Poslodavca za pojedino radno mjesto,a
odnose se na uvjete stručne spreme,radno iskustvo i posebna znanja,vještine i
sposobnosti .i nalaze se u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
2) Prilikom stupanja na rad Radnik će se pobliže upoznati s propisima o radnim

odnosima, poslovima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, pravima i obvezama
iz radnog odnosa, organizacijom rada, te mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Članak 5.
1) Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim Radnikom donosi Uprava

Poslodavca. Oglas za zasnivanje radnog odnosa može se objaviti u dnevnom i/ili
tjednom tisku odnosno kod nadležne službe Zavoda za zapošljavanje, na Internet
portalima i Agencije za zapošljavanje.
2) Radni odnos se zasniva ugovorom o radu koji se sklapa u pisanom obliku.

PRAVILNIK O RADU
3) Pisani ugovor o radu mora sadržavati uglavke propisane Zakonom o radu, odnosno,
kada je to Zakonom dopušteno, upućivanje na pojedine odredbe ovog Pravilnika.
4) U slučaju kada odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi ovog
Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.
5) Prije stupanja na rad, Radniku se mora omogućiti uvid u Pravilnik o radu i ostale
Pravilnike kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa.
6) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan Radniku
najkasnije prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
7) Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane

Zakonom o radu.
8) Poslodavac je dužan Radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i

zdravstveno osiguranje u roku od osam (8) dana od isteka roka za prijavu na obvezna
osiguranja
Članak 6.
1) Radnik je obvezan savjesno i marljivo osobno obavljati poslove radnog mjesta za

obavljanje kojeg je sklopljen ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine,
štititi poslovne interese i ugled Poslodavca i pridržavati se pravila struke, a
Poslodavac će Radniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarenje drugih prava
utvrđenih ovim Pravilnikom.
2) Radnik materijalno i kazneno odgovara za imovinu Poslodavca koja mu je povjerena

i kojom se služi u radu.
3) Zabranjeno je svako neovlašteno raspolaganje, prisvajanje ili posluga imovinom

Poslodavca unutar ili izvan radnog vremena te unutar ili izvan prostorija Poslodavca.
4) Radnici su obvezni pristojno i dolično se ponašati međusobno, prema strankama,

poslovnim partnerima, te prema nadređenim osobama, kao i izbjegavati svako
ponašanje kojim se remeti rad, osobito timski rad , poslovanje Poslodavca ili nanosi
šteta ugledu Poslodavca. Izričito je zabranjeno vrijeđanje, izazivanje svađe, nereda,
tučnjave te drugo nedolično ponašanje na radnom mjestu, za vrijeme i izvan radnog
vremena Radnika.
5) Sva postupanja Radnika koja su suprotna odredbama ovog Pravilnika, odnosno

drugim aktima Poslodavca (ostalim Pravilnicima Poslodavca,radnim uputama,
Odlukama i sl.) mogu imati za posljedicu otkaz ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim
ponašanjem Radnika.
6) U skladu s posebnim Zakonom, drugim propisima i aktima Poslodavca, Radniku se

moraju osiguravati uvjeti za siguran rad, te zaštita njegovog zdravlja i sigurnosti na
radu.

PRAVILNIK O RADU
Članak 7.
1) Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa, Radnik je dužan
obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga posredno ili neposredno
onemogućuje ili bitno ometa ili bi ga mogla onemogućiti ili bitno omesti u izvršenju
obveza iz ugovora o radu, ili koja ugrožava ili bi mogla ugroziti život ili zdravlje osoba
s kojima u izvršenju ugovora o radu Radnik dolazi u dodir. Također, Radnik je dužan
prilikom sklapanja ugovora o radu izvijestiti Poslodavca o svim svojim već sklopljenim
ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim Poslodavcem ili Poslodavcima.
2) Međutim, prilikom sklapanja ugovora o radu, kao i prilikom odabira kandidata za radno
mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično), Poslodavac ne smije tražiti od
Radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na takva
nedopuštena pitanja Radnik ne mora odgovoriti.
4. PRETHODNO PROVJERAVANJE SPOSOBNOSTI RADNIKA
Članak 8.
1) Prije sklapanja ugovora o radu, Poslodavac (direktor ili osoba koju on ovlasti) može
provjeriti stručne i druge radne sposobnosti kandidata, pri čemu će odlučiti koji će
oblik provjeravanja primijeniti, time da to može učiniti:
- uz pomoć odgovarajućih testova

- rješavanja zadataka
- razgovora s kandidatom
- uvidom u određenu dokumentaciju i sl.
- razgovorom s prethodnim Poslodavcem, pri čemu mora voditi brigu o
odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o radu kao i o
odredbama drugih zakonskih ili autonomnih izvora radnih prava.
2) Postupak prethodnog provjeravanja, a niti njegovi rezultati, ne obvezuju Poslodavca,

ali kandidat za radno mjesto ne smije biti diskriminiran po bilo kojoj osnovi u odnosu
na druge kandidate u postupku prethodnog provjeravanja.
3) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,

Poslodavac može uputiti Radnika na liječnički pregled. Troškove utvrđivanja
zdravstvene sposobnosti Radnika snosi Poslodavac. Poslodavac je dužan
maloljetnog kandidata za radno mjesto uputiti u postupak prethodnog utvrđivanja
zdravstvene sposobnosti za rad na takvom mjestu.
4) Prije sklapanja ugovora o radu za poslove s posebnim uvjetima rada, kandidata se

mora uputiti na propisani liječnički pregled, time da troškove pregleda snosi
Poslodavac.

PRAVILNIK O RADU
5. TRAJANJE RADNOG ODNOSA
a) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 9.
1) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je

sklopljen na neodređeno vrijeme.
2) Poslodavac može sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu sukladno uvjetima
utvrđenim Zakonom o radu.
3) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način

određen Zakonom o radu.
b) Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 10.
1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme,za zasnivanje radnog

odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom,izvršenjem određenog posla ili
nastupanjem određenog događaja,a osobito u slučaju:
.
-privremenog povećanja opsega posla
-zamjene odsutnog radnika
-privremenih poslova za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu
-ostvarenje određenog poslovnog pothvata ili projekta
-rada pripravnika do isteka pripravničkog staža
-u drugim slučajevima predviđenim Zakonom o radu
2) Poslodavac smije s radnikom sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno

vrijeme(drugi i idući) samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili
u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora navesti.
3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno

vrijeme,uključujući i prvi ugovor o radu,ne smije biti neprekinuto duže od tri
godine,osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je
zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom.
4) Ograničenja iz stavka 2) i 3) odlomka b) ovog članka ne odnose se na prvi ugovor o

radu sklopljen na određeno vrijeme.
5) Svaka izmjena odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala
na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora,smatra se svakim sljedećim
uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
6) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka
3 odlomka b) ovog članka.
7) Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno Zakonu o radu smatra se da je

sklopljen na neodređeno vrijeme.

PRAVILNIK O RADU
8) Poslodavac je dužan obavijestiti Radnike koji su kod njega zaposleni na temelju

ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti Radnici mogli kod
Poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti
usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i Radnicima koji su sklopili
ugovor o radu na neodređeno vrijeme,a koji obavljaju slične poslove i imaju slična
stručna znanja i vještine.
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati,o čemu se u ugovor treba
unijeti poseban uglavak,sukladno Zakonu o radu.
6. ZAŠTITA ŽIVOTA,ZDRAVLJA I PRIVATNOST
Članak 11.
Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja te ga

osposobiti za rad na siguran način.
Članak 12.
1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati,obrađivati,koristiti i dostavljati trećim

osobama samo ako je to određeno zakonom,odnosno u vezi s radnim odnosom.
.
2) Poslodavac će radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa:
prikupljati,obrađivati,koristiti i dostavljati trećim osobama samo one osobne
podatke koji su nužni za navedenu svrhu,a te će podatke dostavljati samo na
zahtjev sudova i drugih državnih ili javnih tijela.
3) Osobne podatke radnika smije prikupljati,obrađivati,koristiti i dostavljati trećim

osobama samo Poslodavac ili osoba koju za to ovlasti Poslodavac posebnom
odlukom
.
4) Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je ,osim njega ovlaštena nadzirati da li
se osobni podaci radnika prikupljaju,obrađuju,koriste i dostavljaju trećim osobama
u skladu sa zakonom.
5) Osobe koje u obavljanju svojih poslova saznaju osobne podatke radnika dužne su
ih čuvati kao povjerljive,a njihovo nezakonito korištenje predstavlja osobito tešku
povredu obveza iz radnog odnosa.
7. PROBNI RAD
Članak 13.
1) Pri sklapanju ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, pri čemu se određuje
njegovo trajanje (najdulje šest (6) mjeseci).
2) Duljina probnog rada određuje se razmjerno potrebi da se utvrde radne i druge

sposobnosti Radnika za svako konkretno radno mjesto.

PRAVILNIK O RADU
3) Rad Radnika u probnom radu prati, nadzire i ocjenjuje njegov neposredni rukovoditelj,
odnosno osoba koju za to ovlasti Poslodavac.
Prema potrebi Poslodavac može odrediti i drugog ili druge Radnike koji će pratiti i
ocijeniti rad Radnika.
Osoba ovlaštena od Poslodavca za praćenje i nadzor probnog rada Radnika, dužna
je 15 (petnaest) dana prije isteka probnog rada, dati pismenu ocjenu o uspješnosti
(neuspješnosti) probnog rada i predočiti je Poslodavcu.
4) Ukoliko radnik za vrijeme probnog rada ne zadovolji u obavljanju poslova utvrđenih

ugovorom o radu,takvo nezadovoljavanje predstavlja posebno opravdan razlog za
otkaz ugovora o radu.
Obje ugovorne strane mogu za vrijeme probnog rada otkazati ugovor o radu, poštujući
pri tome otkazni rok od 7 (sedam) dana,koji teče od dana dostave pisane odluke.
Na otkaz se ne primjenjuju odredbe ZOR-a o otkazivanju,osim da mora biti
pisan,obrazložen i dostavljen.
Nema zastoja u tijeku otkaznog roka.
5) Odluka iz prethodnog stavka može se donijeti i prije proteka cjelokupnog predviđenog
vremena trajanja probnog rada, ako se pokaže očiglednim da Radnik ne zadovoljava
za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je zaposlen.
6) Ako se za vrijeme probnog rada Radnik razboli ili bude spriječen raditi zbog drugih
objektivnih okolnosti koje Poslodavac ocijeni kao opravdane, Poslodavac mu može
produžiti probni rad za onoliko vremena koliko su te objektivne smetnje trajale.
7) Ako Poslodavac najkasnije posljednjeg dana probnog rada ne donese odluku o otkazu
ugovora o radu radniku na probnom radu zbog neuspjeha probnog rada, smatra se da
je radnik s uspjehom obavio probni rad. Dostava donesene odluke o uspjehu probnog
rada i njezino trajanje ne utječu na valjanost same odluke o otkazu ugovora o radu
zbog neuspjeha probnog rada, ukoliko je donesena u ovdje navedenom roku.
8) Ako se ugovara probni rad ugovorom o radu na određeno vrijeme, u tom se ugovoru
mora navesti da ga se može redovito otkazati.
8. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 14.
Poslodavac može, prema vlastitim potrebama uputiti Radnika na daljnje

osposobljavanje odnosno stručno usavršavanje. Također, Poslodavac može Radniku
omogućiti stručno usavršavanje pohađanjem stručnih seminara.
Pri upućivanju na osposobljavanje odnosno stručno usavršavanje, načelno, sve
troškove putovanja, smještaja i stručnog usavršavanja snosit će Poslodavac ali se
Radnik i Poslodavac u svakom pojedinom slučaju mogu drugačije dogovoriti u
pisanom obliku, u kojem će se slučaju za ocjenu njihovih prava i obveza u cijelosti
koristiti i primjenjivati taj njihov zaseban dogovor.

PRAVILNIK O RADU
9. PRIPRAVNIŠTVO I STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 15.
1) Osobe, koje se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su se školovale (pripravnici)

osposobljavaju se za samostalan rad za vrijeme pripravničkog staža.
2) Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, ako

Zakonom nije drukčije određeno.
3) Dužina pripravničkoga staža utvrđuje se prema stupnju stručne spreme i to:
- III. stupanj stručne spreme ….. 3 mjeseca

- IV. stupanj stručne spreme ….. 3 mjeseca
- VI/1. stupanj stručne spreme… 12 mjeseci
- VII/1. stupanj stručne spreme… 12 mjeseci
4) Poslodavac može, kad to ocijeni opravdanim, skratiti pripravnički staž.
5) S pripravnikom se u pravilu sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme i to na

vremenski period za koji je utvrđena duljina pripravničkog staža, osim ako posebnim
propisom nije utvrđen drukčiji period.
6) Osposobljavane pripravnika za samostalan rad provodi i prati njegov voditelj-mentor,

kvalificirana osoba najmanje istog stupnja stručne spreme kao i pripravnik, kojeg za
to ovlasti Poslodavac, a prema planu i programu osposobljavanja koji sačinjava
mentor, a koji obuhvaća: upoznavanje s djelatnošću i organizacijom rada Poslodavca,
upoznavanje općih akata Poslodavca, upoznavanje mjera sigurnosti na radu,
upoznavanje rada na poslovima zanimanja za koje se pripravnik osposobljava, te
polaganja stručnog ispita samo ako je to propisano Zakonom ili drugim propisima.
7) Pripravnik ostvaruje pravo na plaću u visini od 75 % najniže bruto plaće radnog mjesta
za koje se osposobljava, osim u slučaju drukčijeg sporazumnog uređenja.
Članak 16.
1) Pripravnika se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog Poslodavca,

ako se time, s obzirom na narav poslova za koje se pripravnik osposobljava,
pripravniku omogućuje stjecanje posebnih znanja i/ili iskustava koja će mu koristiti za
kasniji samostalan rad.
2) Osposobljavanje pripravnika kod drugog Poslodavca smije trajati najdulje jednu

polovinu njegovog pripravničkog staža, time da posljednji mjesec pripravničkog staža
pripravnik mora provesti kod ovog Poslodavca.
Članak 17.
1) Mentor pripravnika je obavezan tijekom trajanja pripravničkog staža provoditi i pratiti

obuku pripravnika, sukladno programu izobrazbe.
2) Mentor je dužan Poslodavcu predati izvješće o osposobljavanju pripravnika i to 15

dana prije isteka pripravničkog staža.
PRAVILNIK O RADU
3) Izvješće iz stavka 2) ovog članka mora biti sačinjeno u pismenom obliku i sadržavati
ocjenu o tome da li je pripravnik savladao obuku predviđenu programom o
osposobljavanju.
4) Pripravniku koji ne zadovolji u osposobljavanju za zanimanje za koje se osposobljava

kao i pripravniku koji ne položi stručni ispit koji je obavezan položiti po Zakonu ili
drugim propisima, poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu.
Članak 18.
1) Ako su stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeni Zakonom ili drugim propisom kao uvjet
za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslodavac može osobu
koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
2) Stručno osposobljavanje za rad traje najduže koliko traje pripravnički staž.
3) Ako Zakonom nije drukčije propisano i na osobu koja se stručno osposobljava za rad
se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu,
plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu. Ugovor o stručnom
osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
10. RADNO VRIJEME
a. Puno radno vrijeme
Članak 19.
1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je Radnik obvezan obavljati poslove,

odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama
Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi
Poslodavac.
2) Puno radno vrijeme kod Poslodavca iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno, ako Zakonom ili
ugovorom o radu ne bude određeno kraće radno vrijeme.
3) Puno radno vrijeme je jednokratno i obavlja se u jednoj, dvije ili tri smjene, od
ponedjeljka do petka svaki tjedan. Poslodavac može od Radnika zahtijevati da radi ili
putuje subotom ili nedjeljom.
4) Radnik je dužan započeti rad u vrijeme određeno rasporedom radnog vremena i ne

smije ga završiti prije isteka tog vremena, osim uz dozvolu Poslodavca ili osobe koju
ovaj za to ovlasti.
5) Radnik koji radi u punom radnom vremenu i radnik koji radi kod više Poslodavaca u
nepunom radnom vremenu,čije je ukupno radno vrijeme 40h tjedno ,može sklopiti
ugovor o radu s drugim Poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati
tjedno,odnosno do sto osamdeset sati godišnje samo uz pisanu suglasnost
Poslodavca s kojim već ima sklopljen ugovor o radu(dopunski rad)
PRAVILNIK O RADU
b. Nepuno radno vrijeme
Članak 20.
1) Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog
vremena.
2) Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti kada narav i opseg
poslova odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu, s tim da
Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više Poslodavaca
s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, zbog čega je dužan,
u skladu s odredbom čl. 7. st. 1. ovog Pravilnika, prilikom sklapanja ugovora o radu
dati Poslodavcu sve informacije o postojećim ugovorima o radu temeljem kojih radi u
nepunom radnom vremenu kod drugih Poslodavaca.
3) Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima

na kojima rade Radnici s pravom na kraće radno vrijeme.
4) Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi
dva Radnika, svaki s nepunim radnim vremenom.
Članak 21.
1) Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju
tijekom tjedna, odnosno na samo neke dane u tjednu.
2) Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i Radnici s punim
radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora,
najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Ostala prava ti Radnici
ostvaruju u opsegu koji odgovara dužini trajanja nepunog radnog vremena.
3) Ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno, Radnicima s nepunim radnim vremenom
osnovna plaća određuje se razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Ako je za
stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim
Poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u
punom radnom vremenu.
c. Skraćeno radno vrijeme
Članak 22.
1) Na poslovima koji su posebnim propisom utvrđeni kao poslovi na kojima, ni uz

primjenu mjera zaštite i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi Radnika od štetnih
utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju na zdravlje Radnika,
sukladno posebnom propisu.

PRAVILNIK O RADU
2) Radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu, ostvaruju sva prava kao i Radnici
koji rade u punom radnom vremenu.
3) Iznimno, Radnici koji rade na poslovima za koje je radno vrijeme skraćeno, obvezni
su u preostalom vremenu do punog radnog vremena obavljati druge poslove na
kojima ne postoje štetni utjecaji, pod uvjetom da je to određeno ugovorom o radu.
d. Prekovremeni rad
Članak 23.
1) Radnik je dužan na pisani zahtjev Poslodavca odnosno voditelja organizacijske

jedinice kojeg za to ovlasti Poslodavac, raditi i duže od punog, odnosno nepunog
radnog vremena (prekovremeni rad) u slučaju više sile(otklanjanja posljedica
elementarne nepogode) izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim
slučajevima prijeke potrebe,osobito radi dovršenja procesa rada čije se trajanje nije
moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu kao i u slučaju potrebe
obavljanja određenih neodgodivih poslova radi sprečavanja nastanka štete
Poslodavcu ili trećim osobama, u slučaju zamjene odsutnog Radnika u procesu rada
u neprekidnom trajanju,te u drugim sličnim slučajevima,a o hitnoj potrebi
prekovremenog rada će Radnika prije početka rada obavijestiti rukovoditelj
organizacijske jedinice pisanom odlukom koju objavljuje na oglasnoj ploči.
.
2) Prigovor protiv Odluke o prekovremenom radu ne odgađa izvršenje te Odluke i Radnik
je dužan odraditi prekovremeni rad bez obzira na prigovor.
3) Iznimno,ako priroda prijeke potrebe onemogućava rukovoditelja organizacijske

jedinice da prije početka prekovremenog rada uruči Radniku pisani zahtjev na način
iz prethodnog stavka,može usmeno naložiti prekovremeni rad,ali ga je dužan pisano
potvrditi u roku sedam (7)dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
4) Ako Radnik radi prekovremeno,ukupno trajanje rada Radnika ne smije biti duže od
50 sati tjedno . Prekovremeni rad određenog Radnika ne može trajati duže od sto
osamdeset (180) sati godišnje.
5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika
6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri (3) godine starosti, samohrani roditelj s djetetom
do šest (6) godina starosti, Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više
poslodavaca te Radnik koji radi kod drugog Poslodavca u dopunskom radu od 8 sati
rada tjedno,mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Članak 24.
Izjavu o pristanku na prekovremeni rad, Radnik dostavlja voditelju organizacijske

jedinice,a ovaj bez odgode Poslodavcu, koji je odlaže u osobni spis(dosje) Radnika.

PRAVILNIK O RADU
e. Raspored radnog vremena
Članak 25.
1) Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena utvrđuje Poslodavac odnosno voditelj

organizacijske jedinice kojeg Poslodavac za to ovlasti, pisanom Odlukom, koju
objavljuje na oglasnoj ploči.
2) Utvrđeno trajanje i raspored radnog vremena Poslodavac odnosno osoba koju

Poslodavac za to ovlasti, može izmijeniti zbog potreba procesa rada.
3) O rasporedu i promjeni radnoga vremena Poslodavac odnosno osoba koju

Poslodavac za to ovlasti, obavijestiti će Radnika tjedan dana unaprijed, osim u slučaju
prijeke potrebe za radom Radnika.
4) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima koji zbog
svoje naravi zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, radni tjedan raspoređen
je u šest (6) radnih dana.
5) Dnevno radno vrijeme je jednokratno, osim ako Poslodavac ne odredi drugačije.
6) Radnici su prema rasporedu obvezni raditi u smjenskom radu.
7) Radno vrijeme Radnika može se rasporediti u jednakom ,odnosno nejednakom

trajanju po danima,tjednima,odnosno mjesecima,tako da ono tijekom jednog
razdoblja može trajati duže,a tijekom drugog razdoblja kraće od punog,odnosno
nepunog radnog vremena.
8) Razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena određuje Poslodavac pisanom

odlukom i ono ne smije biti kraće od jednog mjeseca,niti duže od jedne godine,te
tijekom tako utvrđenog rasporeda,radno vrijeme mora odgovarati radnikovom
ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
9) Rad u nejednako raspoređenom radnom vremenu može trajati najviše 50 sati

tjedno,uključujući i prekovremeni rad,a kroz 4 uzastopna mjeseca takovog
rasporeda,radno vrijeme ne smije trajati duže od prosječno 48 sati tjedno,uključujući
i prekovremeni rad,time da se razdoblje godišnjeg odmora i privremene spriječenosti
za rad ne ubraja u razdoblje od 4 mjeseca.
10) Tijekom razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena,raspored Radnika može

se promijeniti samo za preostalo razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.
11) Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena,radno
vrijeme Radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom,odnosno nepunom
radnom vremenu,Poslodavac će tom radniku,tijekom preostalog utvrđenog razdoblja,
naložiti ,po potrebi,prekovremeni rad.
12) Ako je Radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na
određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog ili nepunog radnog
vremena,broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog,odnosno nepunog radnog
vremena smatrat će se prekovremenim radom.

PRAVILNIK O RADU
13) Maloljetnik ne smije raditi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.
14) Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više Poslodavca ,trudnica,
roditelj s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest godina
života, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako dostave
Poslodavcu pisanu izjavu da pristaju na takav rad.
f. Korištenje radnog vremena
Članak 26.
1) Radnici su dužni pridržavati se Odluke Poslodavca, odnosno voditelja organizacijske

jedinice kojeg Poslodavac za to ovlasti, o trajanju i rasporedu dnevnog i tjednog
radnog vremena pa slijedom navedenog, rad treba točno započeti i ne smije završiti
prije vremena utvrđenog gore navedenom Odlukom.
2) Kontrola točnosti Radnika glede početka i završetka radnoga vremena obavlja se na

način koji određuje Poslodavac.
3) Radnik smije napustiti mjesto rada samo uz prethodnu dozvolu neposrednog

rukovoditelja.
4) O radnom vremenu svakog kod njega zaposlenog Radnika, Poslodavac odnosno

voditelj organizacijske jedinice vodi evidenciju u skladu s odredbom članka 5 Zakona
o radu.
g. Preraspodjela radnog vremena
Članak 27.
1) U slučajevima kada narav posla to zahtijeva može se uvesti preraspodjela radnoga

vremena tako da radno vrijeme u jednom razdoblju traje duže ,a u drugom kraće od
punog ili nepunog radnog vremena, temeljem odgovarajuće Odluke Poslodavca i
može obuhvaćati period koji ne može biti dulji od dvanaest (12) neprekidnih mjeseci,
a taj period može obuhvaćati i dvije kalendarske godine, a da prosječno radno vrijeme
tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog
vremena,a tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog
vremena,uključujući i prekovremeni rad,ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
2) Poslodavac će utvrditi plan preraspodjele radnog vremena s naznakom poslova i

broja Radnika uključenih u preraspodijeljeno vrijeme i takav plan prethodno dostaviti
inspektoru rada.
3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom i Poslodavac

nema obvezu takav rad platiti uvećano.
4) Rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu ne smije trajati duže od osam

(8) sati dnevno.

PRAVILNIK O RADU
5) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog
radnog vremena može trajati najdulje četiri (4) mjeseca.
h. Rad u smjenama
Članak 28.
1) Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene
Radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog
vremena.
2) Rad u smjenama može biti prekinut i neprekinut.
3) Smjenski Radnik je Radnik, koji kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u
smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog
vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
4) Ako istovremeno postoji noćni i smjenski rad, mora se osigurati izmjena smjena tako
da Radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže(1) jedan tjedan.
i. Noćni rad
Članak 29.
1) Noćni rad je rad Radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja općenito u
vremenu između 22,00 sata uvečer i 6,00 sati ujutro idućeg dana, osim ako Zakonom
ili drugim propisom nije drugačije određeno.
2) Noćni rad maloljetnim Radnicima i trudnicama je dopušten pod uvjetima utvrđenim

Zakonom o radu.
3) Noćni Radnik je Radnik, koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena
redovito radi najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada (između 22,00 sata uvečer i
6,00 sati u jutro idućeg dana) odnosno koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi
najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada.
11.ODMORI I DOPUSTI
j. Stanka
Članak 30.
Punoljetni Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na stanku od
najmanje trideset minuta dnevno, a maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata
PRAVILNIK O RADU
dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor-stanku od najmanje trideset minuta
neprekidno.
Vrijeme i način korištenja stanke određuje Poslodavac, a vrijeme stanke se ubraja u
radno vrijeme.
Članak 31.
Ako narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, vrijeme korištenja
stanke utvrdit će se u dogovoru s Poslodavcem, odnosno voditeljem organizacijske
jedinice koji je nadređen Radniku.
k. Dnevni odmor
Članak 32.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri (24) sata, Radnik ima pravo
na dnevni odmor od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno.
l. Tjedni odmor
Članak 33.
1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri
(24) sata,kojem se pribraja dnevni odmor (12 sati neprekidno) a maloljetnik od
najmanje četrdeset osam (48) sati neprekidno, koji koristi nedjeljom,te u dan koji
nedjelji prethodi,odnosno iza nje slijedi.
2) Odlukom Poslodavca o rasporedu radnoga vremena utvrđuju se poslovi na kojima se

zbog specifičnih potreba djelatnosti Poslodavca mora raditi subotom i/ili nedjeljom.
3) Radnicima koji rade na poslovima iz prethodnog stavka, umjesto subote i/ili nedjelje,
kao razdoblje tjednog odmora utvrđuju se neki drugi dan/dani u tjednu.
m. Iznimke od pravila o radnom vremenu, noćnom radu i odmoru
Članak 34.
1) Mobilni radnici i vozači u cestovnom prijevozu u pogledu radnog vremena,noćnog

rada i odmora podliježu pod Zakon o radnom vremenu,obveznim odmorima mobilnih
radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 75/13)
2) Na rukovodeće osoblje, ovlašteno voditi poslove Poslodavca,u koliko s Poslodavcem

ugovore samostalnost u određivanju radnog vremena,noćnog rada te dnevnog i
tjednog odmora,neće se primjenjivati odredbe Zakona o radu koje se odnose na
PRAVILNIK O RADU
navedeno. .Rukovodeće osoblje je ono koje je društvenim ugovorom ovlašteno

zastupati Poslodavca.
n. Godišnji odmor
Članak 35.
1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
najmanje četiri tjedna, pri čemu je radno vrijeme kod Poslodavca raspoređeno na pet
radnih dana tjedno.
2) Maloljetni Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu
od najmanje pet tjedana, do njegove punoljetnosti.
3) Radnik koji se prvi puta zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od
osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada
u toj kalendarskoj godini kod Poslodavca.
Članak 36.
1) Na najmanje utvrđeni broj dana godišnjeg odmora iz st 1. prethodnog članka,dodaje

se broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor Radnika po osnovi slijedećih
kriterija:
Toč.1.Duljina radnog staža:
- na radni staž do 5 godina 0 radnih dana

- na radni staž od 5 do 10 godina 1 radni dan
- na radni staž od 10 do 15 godina 2 radna dana
- na radni staž od 15 do 20 godina 4 radna dana
- na radni staž od 20 do 25 godina 6 radnih dana
- na radni staž od 25 do 30 godina 8 radnih dana
- na radni staž preko 30 godina 10 radnih dana
2) Radnicima koji rade na poslovima površinske zaštite u komorama za sačmarenje i

lakiranje , godišnji se odmor utvrđuje na način da se na broj radnih dana iz st 1.toč.1
ovog članka dodaju dva radna dana.
3) Godišnji odmor po svim kriterijima ne može biti duži od 30 radnih dana.
Članak 37.
Razmjerni dio godišnjeg odmora
1) Uvijek kada mu prestaje radni odnos, Radnik će za tu kalendarsku godinu imati pravo
samo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
PRAVILNIK O RADU
2) Radnik koji kod jednog Poslodavca radi manje od 6 mjeseci u toj godini, ima pravo na
razmjerni dio godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu.
3) Radnik koji se zaposlio kod drugog Poslodavca, uz prekid radnog odnosa u trajanju
dužem od 8 dana, prije nego odradi neprekidno 6 mjeseci za tog Poslodavca, u toj
kalendarskoj godini, ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za tu kalendarsku
godinu, a radnik koji prijeđe na rad kod drugog Poslodavca bez prekida radnog odnosa
ili s prekidom kraćim od 8 dana, ima pravo kod tog Poslodavca na razmjerni dio
godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu
4) Razmjerni dio godišnjeg odmora se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine punog

godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
5) Ako je Poslodavac Radniku iz st 1. ovog članka prije prestanka radnog odnosa

omogućio korištenje istog u trajanju dužem od onoga koji bi mu pripadao, nema pravo
od Radnika tražiti naknadu plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Članak 38.
Utvrđivanje godišnjeg odmora
1) Puni godišnji odmor Radnika se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom
tjednom rasporedu radnog vremena.
2) Blagdani i neradni dani određeni zakonom,razdoblje privremene nesposobnosti za rad

koje je utvrdio ovlašteni liječnik,te dani plaćenog dopusta,ne uračunavaju se u trajanje
godišnjeg odmora.
3) Iznimno od odredbe st.2.ovog članka,ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na

dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi,a toga dana na svoj
zahtjev koristi godišnji odmor uz odobrenje Poslodavca,u trajanje godišnjeg odmora
uračunava se i taj dan.
4) Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora,najmanje polovica dana

godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan,a najmanje polovica mjeseca rada
zaokružuje se na cijeli mjesec.
5) Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana,
pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca
kod kojeg mu prestaje radni odnos.
Članak 39.
1) Ništav je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade

umjesto korištenja godišnjeg odmora.
2) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini
njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca(uračunavajući sva primanja
u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad)

PRAVILNIK O RADU
3) U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan Radniku koji nije iskoristio
godišnji odmor, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, a naknada se
određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.
Članak 40.
1) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom
trajanju,osim ako se Radnik i Poslodavac drukčije dogovore,pod uvjetom da je ostvario
pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
2) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna Radnik može
prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30.lipnja sljedeće kalendarske godine.
3) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od
dva tjedna,može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30.lipnja
slijedeće kalendarske godine.
4) Radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora od dva
tjedna ako mu je bilo omogućeno korištenje godišnjeg odmora.
5) Godišnji odmor,odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u
kalendarskoj godini u kojoj je stečen,zbog bolesti te korištenja prava na
rodiljni,roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njega djeteta s težim
smetnjama u razvoju,Radnik ima pravo koristiti po povratku na rad,a najkasnije do
30.lipnja slijedeće kalendarske godine.
6) Iznimno od st.5. ovog članka,godišnji odmor,odnosno dio godišnjeg odmora koji Radnik
zbog korištenja prava na rodiljni,roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i
njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje
nije omogućio Poslodavac do 30.lipnja slijedeće kalendarske godine,radnik ima pravo
iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Članak 41.
1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac pisanom Odlukom koja

se objavljuje na oglasnoj ploči ili na drugi način dostavlja svakom Radniku najkasnije
do 30. lipnja tekuće godine. Do tog roka Poslodavac može, uvažavajući potrebe
organizacije rada, odobriti korištenje godišnjeg odmora na pojedinačni zahtjev
Radnika.
2) Poslodavac je dužan najmanje petnaest (15) dana prije korištenja godišnjeg odmora
obavijestiti Radnika o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.
3) Od plana korištenja godišnjeg odmora iz prethodnog stavka može se iznimno

odstupiti, ako to zahtijeva prijeka potreba neometanog odvijanja rada.
4) Radnik ima pravo koristiti dva dana godišnjeg odmora po svom izboru,uz uvjet da o
tome obavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije dana namjeravanog korištenja
godišnjeg odmora,
.

PRAVILNIK O RADU
PLAĆENI DOPUST
Članak 42.
1) Tijekom kalendarske godine Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz

naknadu plaće (plaćeni dopust) u ukupnom trajanju od sedam (7) radnih dana
godišnje, za važne osobne potrebe, osobito za slučaj sklapanja braka, poroda
supruge, teže bolesti ili smrti člana uže obitelji, kako slijedi:
- sklapanje braka ……………………………………………………3 radna dana

- rođenje djeteta ...…………………………………………………..3 radna dana
- teža bolest ili smrt djeteta, bračnog ili izvanbračnog
druga, roditelja, braće i sestara, posvojitelja i posvojenika……..3 radna dana
- smrt djedova i baka, unuka, roditelja
supružnika, očuha i maćehe ………………………………....2 radna dana
- smrt drugih krvnih srodnika u ravnoj liniji ili njihovih bračnih
drugova, te drugih srodnika po tazbinskoj liniji, kao i
osoba koje Radnik uzdržava ……………………………………1 radni dan
- za svako darivanje krvi …………………………………………….1 radni dan
2) Radnik je dužan predočiti dokumentaciju kojom dokazuje osnovanost prava na

plaćeni dopust.
3) Plaćeni dopust koristi se uvijek u vrijeme kad nastupi događaj zbog kojeg Radnik ima
pravo na taj dopust, a ako je u to vrijeme na godišnjem odmoru ili bolovanju ili događaj
pada u neradni dan, nema pravo na plaćeni dopust.
4) Radnici – dobrovoljni darivatelji krvi će jedan (1) radni dan koristiti na dan darivanja
krvi.
5) Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog
dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 43.
1) Poslodavac može posebnom Odlukom u slučaju važnih osobnih potreba iz

prethodnog stavka, bez obzira na maksimum propisan Zakonom, odobriti Radniku
koji je u jednoj kalendarskoj godini iskoristio plaćeni dopust u cijelosti i koji je izgubio
daljnje pravo na plaćeni dopust u toj kalendarskoj godini, dodatne radne dane
plaćenog dopusta sukladno vlastitoj slobodnoj odluci.
2) Plaćeni dopust iz prethodnog stavka u svakom pojedinom slučaju odobrava i njegovo

trajanje određuje Poslodavac na način da se korištenjem plaćenog dopusta ne remeti
tijek rada, uvažavajući pritom sve okolnosti na strani Radnika.
3) Ako Radnik od Poslodavca bude upućen na školovanje ili stručno usavršavanje

temeljem odredbi članka 14. ovog Pravilnika, Odlukom Poslodavca odobrava se
plaćeni dopust za vrijeme pohađanja nastave i polaganja ispita i u trajanju potrebnom
za okončanje ugovorenog vremena obrazovanja.

PRAVILNIK O RADU
NEPLAĆENI DOPUST
Članak 44.
Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, u koliko to dopuštaju

priroda posla i potrebe Poslodavca. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava iz radnog
odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom nije drukčije određeno.
12. EVIDENCIJA O RADNICIMA
Članak 45.
1) Poslodavac temeljem odredbe članka 5. Zakona o radu, vodi u elektroničkom obliku

evidenciju o Radnicima, koja sadrži podatke o Radnicima i njihovom radnom vremenu
navedene u daljnjim stavcima ovog članka. Poslodavac evidenciju za svakog Radnika
počinje voditi danom početka rada Radnika i vodi je do dana prestanka radnog
odnosa, a evidenciju čuva kao dokumentaciju trajne vrijednosti. Radnik ima pravo
uvida u ovu evidenciju.
2) Evidencija o Radnicima Poslodavca sadrži slijedeće podatke:
- ime i prezime,
- osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB),
- spol,
- dan, mjesec i godinu rođenja,
- državljanstvo,
- o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je Radnik stranac i ako je
posjedovanje iste obvezno,
- prebivalište ili uobičajeno boravište,
- o završenom obrazovanju i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i
usavršavanja za rad (stečena školska ili stručna sprema te određena razina
visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju),
- dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan izdavanja pisane potvrde o
sklopljenom ugovor u o radu,
- dan početka rada,
- naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje Radnik obavlja,
- naznaku je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te
očekivano trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
- vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno,
- trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja
stručnog ispita, ako je isti predviđen i obavljen,
- trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada, u slučaju upućivanja Radnika
u inozemstvo,
- naznaku radi li se o poslovima na kojima se staž osiguranja računa s
povećanim trajanjem i kako se to povećanje računa,
- naznaku radi li se o poslovima na kojima Radnik može raditi samo nakon
prethodnog i redovitog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje,
- mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se
rad obavlja na različitim mjestima,
- tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraćeno radno
vrijeme u satima,
PRAVILNIK O RADU
- ukupni mirovinski staž do početka rada kod Poslodavca,

- vrijeme mirovanja radnog odnosa te vrijeme rodiljnog, odnosno roditeljskog
dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnom propisu,
- dan prestanka radnog odnosa,
- razlog prestanka radnog odnosa,
- vrijeme za koje će Poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko
osiguranje za Radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za
stalne sezonske poslove.
3) Osim podataka iz prethodnog stavka, Poslodavac prikuplja i vodi u elektroničkom

obliku evidenciju i o drugim, od Radnika ili od nadležnog tijela prijavljenim podacima,
od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom (korištenje prava po osnovi trudnoće, statusa roditelja, statusa posvojitelja,
profesionalne bolesti, ozljede na radu, profesionalne nesposobnosti za rad,
neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, invalidnosti, za Radnike koji rade u
nepunom radnom vremenu podatak o drugom Poslodavcu ili Poslodavcima kod kojih
Radnik radi u nepunom radnom vremenu i slično).
4) Ako Poslodavac koristi rad osoba koje se kod Poslodavca nalaze na stručnom
osposobljavanju za rad, redovitih studenata koji kod Poslodavca rade posredstvom
ovlaštenih studentskih centara, redovitih učenika koji kod njega rade posredstvom
ovlaštenih srednjoškolskih ustanova, redovitih učenika ustanova za strukovno
obrazovanje koji kod Poslodavca pohađaju praktičnu nastavu i vježbe, Poslodavac
obvezno vodi posebne evidencije u elektroničkom obliku o takvim osobama, koje
počinje voditi danom početka rada navedenih osoba kod Poslodavca i ažurno je vodi
do prestanka rada tih osoba kod Poslodavca, a evidenciju čuva tri (3) godine od dana
prestanka njihova rada. Predmetna evidencija sadrži slijedeće podatke:
- ime i prezime,
- osobni identifikacijski broj (OIB),
- spol,
- dan, mjesec i godina rođenja,
- prebivalište ili uobičajeno boravište,
- naziv akta temeljem kojeg osoba radi kod Poslodavca,
- naziv posla,
- mjesto rada,
- dan početka rada,
- dan prestanka rada.
5) Poslodavac u sklopu evidencije o Radnicima vodi, također u elektroničkom obliku,

evidenciju o njihovom radnom vremenu, i to po razdobljima isplate plaće i naknade
plaće, uredno i razumljivo najkasnije sedmog (7.) dana od dana za koji se podaci
popunjavaju. Evidencija o radnom vremenu čuva se 4 (četiri) godine, uvijek je
dostupna u sjedištu Poslodavca, odnosno na mjestu rada Radnika ukoliko bude
ostvaren slučaj iz čl. 8. st. 7. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o
Radnicima („Narodne novine“, broj 37/11.) i sadrži slijedeće podatke:
- ime i prezime Radnika

- dan u mjesecu
- ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati:
- rad noću
- prekovremeni rada
PRAVILNIK O RADU
- rad nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvrđeni posebnim propisom

- zastoj, prekid rada i slično do kojega je došlo krivnjom Poslodavca ili uslijed
drugih okolnosti za koje Radnik nije odgovoran
- sati u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom u kojima
Radnik ne radi, a po redovitom rasporedu bi trebao raditi pa za iste ostvaruje
pravo na naknadu plaće
- sati pripravnosti
- sati korištenja godišnjeg odmora
- sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)
- sati plaćenog dopusta
- sati nenazočnosti tijekom dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima
Radnik ne obavlja ugovorene poslove
- sati provedeni u štrajku
- sati isključenja s rada
Poslodavac nije obvezan voditi evidenciju o svakodnevnom početku i završetku rada

Radnika (podaci iz čl. 8. st. 1. podstavak 3. i 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja
evidencije o Radnicima („Narodne novine“, broj 37/11.), sukladno ovlasti iz čl. 8. st. 2.
istog Pravilnika, jer takva obveza nije ugovorena niti jednim propisom primjenjivim na
Poslodavca.
6) Ako Poslodavac sukladno važećim propisima organizira proces rada u smjenama, a

puno ili nepuno radno vrijeme bude raspoređeno nejednako po tjednima unutar
razdoblja propisanog Zakonom o radu ili ako je radno vrijeme preraspodijeljeno,
Poslodavac će redovito evidentirati te podatke navodeći razdoblje nejednakog
rasporeda radnog vremena po tjednima, odnosno razdoblje preraspodijeljenog
radnog vremena, a ostvarene prekovremene sate u slučaju nejednakog rasporeda
radnog vremena po tjednima, evidentirat će na kraju mjeseca u kojemu je odstupanje
od punog ili nepunog radnog vremena iznosilo više od propisanog mjesečnog trajanja,
odnosno na kraju toga razdoblja, ako je njegovim protekom, prosječno tjedno radno
vrijeme bilo duže od punog ili nepunog radnog vremena. Također, Poslodavac vodi
evidenciju i o posebnim podacima o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje
pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom utvrđenim posebnim
propisom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
7) Radnik je obvezan Poslodavcu dostaviti sve osobne i druge podatke koje sadrži
evidencija iz ovog članka ili su važećim propisima predviđeni kao podaci koje prikuplja
i obrađuje Poslodavac a svaku promjenu podataka koju Poslodavac u evidenciju
unosi temeljem izjave, obavijesti Radnika i slično ili temeljem osobnih dokumenata ili
isprava Radnika, Radnik i druga osoba iz st. 4. ovog članka , dužna je prijaviti
Poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana nastanka
promjene. Radnik koji ne dostavi podatke koje je dužan dostaviti, sam snosi štetne
posljedice tog propusta.
8) Poslodavac je dužan tijelu nadležnom za vođenje podataka o osiguranicima prema

posebnom propisu o mirovinskom osiguranju u elektroničku bazu podataka dostaviti
podatke o radniku,kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog
odnosa,na način,u sadržaju i roku propisanim posebnim propisom.o mirovinskom
osiguranju.
9) Poslodavac će posebnom odlukom ovlastiti osobu koja će u njegovo ime biti

ovlaštena prikupljati podatke o radnicima, koristiti i dostavljati ih trećim osobama u
PRAVILNIK O RADU
skladu sa Zakonom, te osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni

podaci radnika prikupljaju, obrađuju i koriste sukladno Zakonu.
13. PLAĆE,NAKNADE I OSTALI PRIMICI RADNIKA
PLAĆA
Članak 46.
1) Za obavljeni rad kod Poslodavca Radnik ima pravo na plaću. Za vrijeme kada ne radi
zbog opravdanih razloga određenih Zakonom, drugim propisom, Radnik ima pravo na
naknadu plaće.
2) Plaća Radnika sastoji se od osnovne plaće te eventualno njezinog stimulativnog dijela

i dodataka, sukladno primjenjivim izvorima radnog prava i diskrecijskoj odluci
Poslodavca.
3) Poslodavac je dužan isplatiti jednake plaće ženama i muškarcima za jednaki rad i rad
jednake vrijednosti.
OSNOVNA PLAĆA
Članak 47.
1) Plaće za izvršeni rad i naknada plaće iskazuju se u bruto iznosima, a druga primanja
u neto iznosima.
2) Najniža osnovna plaća Radnika ne može biti manja od najniže osnovne plaće kao
osnovice za obračunavanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, odnosno najniže
plaće propisane posebnim Zakonom, što god je od navedenoga povoljnije za
Radnika.
3) Osnovna plaća Radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima
na kojim Radnik radi, ugovara se ugovorom o radu sa svakim pojedinim Radnikom,
pri čemu Poslodavac uzima u obzir složenost i opseg poslova, te standardne uvjete
rada na predmetnom radnom mjestu na kojemu zapošljava Radnika te se utvrđuje na
način da se broj bodova određen za svako radno mjesto dijeli sa brojem sati redovnog
radnog vremena u mjesecu i množi sa iznosom utvrđene vrijednosti boda.
4) Broj bodova za svako radno mjesto utvrđen je sistematizacijom radnih mjesta, koja
čini sastavni dio ovog Pravilnika.

PRAVILNIK O RADU
5) Vrijednost boda utvrđuje Poslodavac posebnom Odlukom.
6) Broj bodova za svakog Radnika utvrđuje Poslodavac posebnom Odlukom i ista je

sastavni dio ugovora o radu.
7) Poslodavac ima pravo umanjiti broj bodova Radniku koji je utvrđen u određenom
rasponu u okviru istog radnog mjesta i time mu umanjiti osnovnu plaću, uz uvjet da
tako umanjeni iznos plaće ne može biti manji od najniže osnovne plaće za tog radnika
propisane posebnim Zakonom, u slijedećim slučajevima:
– kada se zbog raspodijele poslova radniku smanji opseg poslova i radnih

zadataka, odnosno kada mu se smanji odgovornost za obavljene poslove i
radne zadatke utvrđene ugovorom o radu
– kada učestalo ne izvršava zadane poslove i radne zadatke, kada kasni s
izvršavanjem istih ili ih izvršava suprotno danim radnim uputama, iako za takvo
postupanje ne postoje objektivne zapreke ili razlozi
8) Obračun i isplata plaće vrši se mjesečno, najkasnije do petnaestog dana u mjesecu

za protekli mjesec.
9) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest (15) dana od dana isplate plaće, naknade
plaće ili otpremnine, Radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su utvrđeni
iznosi plaće, naknade plaće ili otpremnine.
10) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću,naknadu plaće ili otpremninu ili ih
ne isplati u cijelosti,dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata
plaće,naknada plaće ili otpremnine, Radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan
isplatiti.Ovi obračuni su ovršne isprave.
DODACI NA PLAĆU
Prekovremeni rad
Članak 48.
1) Radnik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću u iznosima kako slijedi:

a) Za prekovremeni rad:
- radnim danom ………………………………………………………………..10%
- neradnim danom ……………………………………………………………..25%
- za rad u nedjelju, dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom ... 50%
b) Za rad noću: ……………………………………………………………………..25%
2) Ako Radnik ostvaruje pravo na dodatke na plaću po više kriterija iz st. 1. ovog članka,
dodaci na plaću se zbrajaju.

PRAVILNIK O RADU
STIMULATIVNI DIO PLAĆE
Članak 49.
1) Stimulativni i destimulativni dio plaće Radnika utvrđuje se u postotku na osnovnu

plaću.
2) Stimulativni dio plaće utvrđuje Uprava društva u skladu s utvrđenim kriterijima i

mjerilima i može iznositi do 20% osnovne plaće, osim ako Poslodavac ne odluči
drugačije.
3) Pravo na stimulativni dio plaće će ostvariti Radnik:
- koji u usporedbi sa svojim kolegama, na istom radnom mjestu napravi više

- koji kvalitetnije obavi zadatke kontrolirane vizualnim i drugim mjernim
metodama od strane neposrednog rukovoditelja
- koji poštuje propise, norme i procedure koje su propisane kod Poslodavca
- koji iskazuje posebnu brigu o povjerenim mu sredstvima rada
4) Uprava društva može destimulirati Radnika do deset (10) % vrijednosti njegove

osnovne plaće, time da tako umanjeni iznos plaće ne može biti manji od najniže
osnovne plaće za tog Radnika propisane posebnim Zakonom.
5) Radnik će se destimulirati na način opisan u prethodnom stavku u slučaju:
- kršenja obveza iz radnog odnosa, a koje kršenje po ocijeni Poslodavca ne

predstavlja razlog za otkazivanje ugovora o radu
- nanošenja štete ugledu Društva kod kupaca i konkurencije, za koju
Poslodavac ocijeni da nije takove prirode da bi bila razlog otkazu ugovora o
radu
- nepažnje u izvršavanju zadataka koja može dovesti do manjeg škarta u
vrijednosti od 200,00 kn do 500,00 kn, samoozljeđivanja Radnika ili lakšeg
ozljeđivanja drugih Radnika
- nepažnje koja može dovesti do manjih oštećenja strojeva ili alata, ostale
pokretne i nepokretne imovine poslodavca, a visina nastale štete iznosi od
200,00 kn do 500,00 kn
6) Prijedlog za dodjeljivanje stimulativnog, odnosno oduzimanje destimulativnog dijela

plaće može za pojedinog Radnika Poslodavcu dati i voditelj organizacijske jedinica.
OTPREMNINA PRILIKOM ODLASKA U MIROVINU
Članak 50.
1) Radniku prilikom odlaska u mirovinu pripada otpremnina ako je radio neprekidno kod
ovog Poslodavca najmanje deset godina, u visini neoporezivog iznosa utvrđenog
poreznim propisima.
2) Ako je pravo na otpremninu različito utvrđeno Zakonom o radu, Pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu, otpremnina se određuje po najpovoljnijem pravu za radnika.
PRAVILNIK O RADU
NAGRADA ZA VJERNOST (jubilarna nagrada)
Članak 51.
1) Radnik ima pravo na nagradu za vjernost (jubilarnu nagradu) za višegodišnji

neprekidni rad kod Poslodavca kako slijedi:
- za navršenih 10 godina rada - u visini neoporezivog iznosa utvrđenog

poreznim propisima
poreznim propisima
poreznim propisima
poreznim propisima
2) Novčani iznosi iz st. 1. ovog članka mogu se uvećati posebnom Odlukom Poslodavca.
3) Jubilarna nagrada će se isplatiti najkasnije do isteka godine u kojoj je ostvareno pravo

na istu.
NAKNADA PLAĆE
Članak 52.
1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih Zakonom ili drugim
propisom, Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće iz
članka 47. ovog Pravilnika.
2) Razdoblja u kojima Radnik ne radi zbog opravdanih razloga jesu primjerice:
a) za vrijeme godišnjeg odmora,

b) za vrijeme dopusta,
c) za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,
d) za vrijeme obrazovanja prema potrebama Poslodavca,
e) za vrijeme prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja,
f) za vrijeme obavljanja drugih funkcija utvrđenim aktima Poslodavca i drugim
propisima,
g) za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani.
Članak 53.
Ako Radnik ne ispuni svoju obvezu u pogledu uspješnog završetka obrazovanja,

prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja ili ne ostane na radu kod Poslodavca
nakon školovanja još onoliko vremena koliko je to ugovorom o radu, ugovorom o
školovanju, ugovorom o stručnom usavršavanju, drugim ugovorom ili ovim
Pravilnikom utvrđeno, obvezan je vratiti bruto iznos koji je u njegovu korist i za njegov
račun isplaćen kao naknada plaće iz nekog od gore navedenih razloga, uvećan za
iznos zakonskih zateznih kamata.
PRAVILNIK O RADU
Članak 54.
1) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, sukladno važećim

propisima.
2) Kada se naknada iz st. 1. ovog članka isplaćuje na teret Poslodavca, ona iznosi 70%
Radnikove plaće iz članka 47. ovog Pravilnika, ako Zakonom ili drugim propisom nije
drugačije propisano.
3) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez
njegove krivnje, ako nije moguće da se radom u slobodne dane ili dane tjednog
odmora nadoknadi izgubljeno radno vrijeme, a ista se utvrđuje u postotku Radnikove
osnovne plaće, koji postotak utvrđuje Poslodavac posebnom Odlukom, ako Zakonom
ili drugim propisom nije drugačije određeno.
RAZDOBLJA ISPLATE PLAĆE
Članak 55.
Plaća se isplaćuje u novcu jednom mjesečno,sukladno članku 47.st.8 ovog Pravilnika,

a u opravdanim okolnostima isplata se može izvršiti u dva dijela.
.
NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA
Članak 56.
1) Radniku se, po odluci Poslodavca, može isplatiti naknada troškova prijevoza na

posao i s posla u visini koju odredi Poslodavac, sukladno poreznim propisima.
2) Radnik ne ostvaruje pravo iz prethodnog stavka za dane kad nije radio.
NAKNADA TROŠKOVA ZA SLUŽBENI PUT
Članak 57.
1) Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvo,
ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu
troškova noćenja.
2) Troškovi noćenja priznaju se u visini stvarnih troškova, temeljem priloženih računa, u

pravilu do visine cijene hotela sa tri (3) zvjezdice, ali se u iznimnim slučajevima

PRAVILNIK O RADU
Radniku mogu priznati i veći troškovi, ako je takav trošak bio nužan s obzirom na
nepostojanje ili zauzetost drugog smještaja u konkretnom mjestu (gradu).
3) Radnik je dužan u roku od tri (3) dana od povratka sa službenog putovanja u zemlji,
odnosno u roku od sedam (7) dana od povratka sa službenog putovanja iz
inozemstva, ispostaviti Poslodavcu obračun troškova službenog putovanja s
priloženim računima.
Članak 58.
Dnevnica za službeni put u zemlji isplaćuje se u visini neoporezivog iznosa utvrđenog

poreznim propisima, osim ako se Odlukom Poslodavca ne odredi drugačije.
Članak 59.
Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se u neoporezivoj visini propisanoj

Odlukom o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se
financiraju iz sredstava Državnog proračuna.
Članak 60.
1) Radnik ima pravo na punu dnevnicu za svaka dvadeset četiri (24) sata provedena
na službenom putu, te za ostatak vremena dulji od dvanaest (12) sati.
2) Radnik ima pravo na cijelu dnevnicu i u slučaju kada službeno putovanje traje kraće
od dvadeset i četiri (24) sata, ali dulje od dvanaest (12) sati.
3) Ako službeno putovanje traje dulje od osam (8) sati, ali kraće od dvanaest (12) sati,
Radnik ima pravo na pola dnevnice.
4) Kada službeno putovanje traje dulje od dvadeset četiri (24) sata, Radnik ima pravo
na pola dnevnice za ostatak vremena dulji od osam (8) sati, ali kraći od dvanaest
(12) sati.
5) Dnevnica u zemlji utvrđena prethodnim stavcima će se isplatiti za udaljenost od

sjedišta Poslodavca koja iznosi trideset (30) kilometara i više.
6) Vrijeme provedeno na službenom putu je ukupno vrijeme trajanja putovanja: vrijeme

putovanja i povratka s mjesta službenog puta, vrijeme rada na službenom putu, u
slučaju višednevnog putovanja; vrijeme za odmor, spavanje. Vrijeme potrebno za
putovanje, vrijeme potrebno za spavanje, odmor ili slobodno vrijeme ne smatra se
radom. Vrijeme provedeno u obavljanju poslova zbog kojih je radnik upućen na
službeni put smatra se radom.

PRAVILNIK O RADU
NAKNADA ZA KORIŠTENJE VLASTITOG AUTOMOBILA ZA SLUŽBENE POTREBE
Članak 61.
Ako Radnik po nalogu Poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebe

Poslodavca, isplatit će mu se naknada za korištenje privatnog automobila sukladno
poreznim propisima.
Članak 62.
Poslodavac će nalog iz prethodnog članka izdati za svaki posao zasebno.
OSTALI PRIMICI
Članak 63.
O isplatama Radnicima koje nisu obvezne za Poslodavca, a drugim propisom

predviđene su kao mogućnost (božićnica, uskrsnica i sl.) odlučuje Poslodavac
posebnom Odlukom.
14 . UNUTARNJA ORGANIZACIJA RADA I UVIJETI ZA NAPREDOVANJE RADNIKA
Članak 64.
1) Radom i poslovanjem Poslodavca rukovodi Uprava, koja je nadređena svim

Radnicima.
2) Proces rada organiziran je po organizacijskim jedinicama i prikazan je u zasebnoj

organizacijskoj shemi, a poslovi i radni zadaci po radnim mjestima uređeni su
sistematizacijom radnih mjesta i katalogom poslova i radnih zadataka, te se nalaze u
prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.
3) Poslodavac je ovlašten mijenjati organizaciju rada ovisno o potrebama procesa rada

odnosno radi uvođenja poboljšanja organizacije rada posebnom odlukom.
4) Radnik će napredovati u slijedećim slučajevima:
- ako usvaja znanja koja omogućavaju rad na složenijim poslovima i zadacima

- ako aktivno sudjeluju u inoviranju, poboljšanju procesa i tehnologije
- kritički se osvrće na tehnologičnost proizvoda u cilju da predlaže poboljšanja
sa tehničkog stajališta (poboljšanja karakteristike proizvoda) i tehnološkog
stajališta (jednostavnija i jeftinija izvedba uz zadržavanje ili poboljšanje
tehničkih performansi)
5) Prijedlog Upravi o napredovanju Radnika daje Glavni voditelj organizacijske jedinice,

u dogovoru s neposrednim rukovoditeljem Radnika.
6) Ako je Odluka o napredovanju vezana uz premještanje Radnika iz odjela u odjel, istu

donosi predsjednik Uprave.

PRAVILNIK O RADU
15. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM
ZAKONSKA ZABRANA
Članak 65.
1) Radnik ne smije za svoj ili tuđi račun obavljati poslove kojima konkurira Poslodavcu,
osim iznimno, na temelju posebne prethodne pisane suglasnosti, koju u svakom
pojedinom slučaju daje Poslodavac.
2) Ako Radnik prekrši zabranu iz prethodnog stavka, Poslodavac može od Radnika

tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra
sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu Radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog
posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvog posla, sve u roku
predviđenom Zakonom o radu.
3) Postupanje Poslodavca na način iz prethodnog stavka ne isključuje njegovo pravo da

Radniku zbog kršenja zabrane utakmice otkaže ugovor o radu.
4) Ugovorom o radu ili posebnim ugovorom koji se sklapa s pojedinim Radnikom, mogu
se drugačije urediti prava i obveze Radnika glede obavljanja poslova iz st. 1. ovog
članka.
16. ZAŠTITA TAJNOSTI PODATAKA I AUTORSKIH DJELA
Članak 66.
1) Radnik i osobe iz čl. 2. st. 6. ovog Pravilnika se obvezuju čuvati kao poslovnu tajnu
sve podatke i saznanja tehničke, tehnološke i poslovne prirode do kojih dođu u
obavljanju svoje dužnosti kod Poslodavca, odnosno prilikom obavljanja poslova ili
osposobljavanja na način opisan u čl. 2. st. 6. ovog Pravilnika i postupati tako da ne
omoguće trećim osobama da ih saznaju za vrijeme trajanja radnog odnosa, odnosno
posebnih ugovornih odnosa i nakon njihovih prestanaka. Ova obveza čuvanja
poslovne tajne obuhvaća i one podatke o strankama Poslodavca koje su im bile
poznate u okvirima njegove djelatnosti, a javnosti nisu bile dostupne.
2) U slučaju povrede obveze čuvanja poslovne tajne iz prethodnog stavka, Radnik i

osobe iz čl. 2. st. 6. ovog Pravilnika će biti dužne naknaditi Poslodavcu svu nastalu
štetu u njenom cjelokupnom iznosu, te izmaklu dobit koju je Poslodavac mogao realno
očekivati uzimajući u obzir sve okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Članak 67.
Sva djela Radnika koja se smatraju autorskim djelima, a koja je Radnik proizveo na
radu ili u svezi s radom, te sva autorska prava koja proizlaze iz navedenog djela,
smatrat će se da pripadaju isključivo Poslodavcu, sukladno Zakonu o radu.
17. POSEBNE ODREDBE VEZANE UZ PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 68.

PRAVILNIK O RADU
1) Radniku prestaje radni odnos na način i uz uvjete utvrđene Zakonom o radu.
2) Radnik i Poslodavac mogu redovito otkazati ugovor o radu s otkaznim rokom u

najkraćem trajanju određenom Zakonom o radu, ako samim ugovorom o radu nije
ugovoren dulji rok.
3) Otkaz mora biti u pisanom obliku.
4) Poslodavac mora obrazložiti otkaz.
5) Radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok,ne
navodeći za to razlog.
6) Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
7) Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora oradu.
Članak 69.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem Radnika, Poslodavac je dužan

Radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost
otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza , osim ako postoje okolnosti zbog kojih
nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Članak 70.
1) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem Radnika,

Poslodavac je dužan omogućiti Radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje
okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
2) Smatra se da je Radniku omogućena obrana ako mu je dostavljen dopis o namjeri

otkazivanja s pozivom u kojem je određen rok od pet (5) dana (u slučaju redovitog
otkaza) odnosno tri (3) dana (u slučaju izvanrednog otkaza) za iznošenje pisane
obrane. Pisanu obranu Radnik dostavlja Poslodavcu, koji će je razmotriti ako je
pravovremeno dostavljena.
Članak 71.
1) Radnik kojem Poslodavac otkazuje nakon dvije (2) godine neprekidnog rada, osim
ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem Radnika, ima pravo na
otpremninu koja se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja
radnog odnosa s tim Poslodavcem.
2) Otpremnina se ne smije ugovoriti,odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine

prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora
o radu,za svaku navršenu godinu rada kod tog Poslodavca.
3) Ukupan iznos otpremnine iz st.2 ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih
mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

PRAVILNIK O RADU
18. OSOBITO TEŠKE POVREDE OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 72.
1) Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa, zbog kojih Poslodavac može
izvanredno otkazati ugovor o radu sklopljen na određeno i neodređeno vrijeme,bez
obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, smatraju se naročito ove
povrede obveza iz radnog odnosa:
- neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno ili nemarno izvršavanje obveza

iz radnog odnosa;
- nezakonito raspolaganje imovinom Poslodavca;
- povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i od
štetnog djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari;
- zlouporaba položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja;
- odavanje poslovne ili druge tajne koju je Radnik saznao na radu ili u svezi s
radom;
- zlouporaba prava korištenja bolovanja;
- povreda propisa i nepoduzimanje mjera radi zaštite života i zdravlja Radnika,
zaštite imovine Poslodavca i životne okoline;
- ometanje drugog Radnika u radu;
- neovlaštena posluga sredstvima koja su dana Radnicima za izvršavanje
njihovih poslova;
- dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili drugog omamljujućeg sredstva,
uzimanje alkohola ili drugog omamljujućeg sredstva tijekom radnog vremena,
osim u razumnim količinama u slučajevima sastanaka s poslovnim partnerima,
poslovnog ručka i večere i u sličnim okolnostima, ali uvijek u mjeri koja ne
utječe bitno na mogućnost rasuđivanja i uljudnog ponašanja Radnika;
- izazivanje nereda ili tuče u prostorijama Poslodavca;
- neopravdano izostajanje s rada (3) tri uzastopna radna dana
- protupravno pribavljanje imovinske koristi na štetu Poslodavca;
- protupravno pribavljanje imovinske koristi na štetu drugih Radnika ili trećih
osoba, nastalo na radu ili u svezi s radom;
- kazneno djelo počinjeno na radu ili u svezi s radom;
- neizvršavanje zakonskih , ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je prijetilo
nastupanje ili je nastupila imovinska ili druga šteta za Poslodavca;
- neovlašten ulazak u poslovne prostorije Poslodavca;
- obavljanje rada kojim se konkurira Poslodavcu;
- organiziranje ili sudjelovanje u štrajku na način protivan Zakonu;
- podnošenje netočnog obračuna troškova službenog putovanja, osim ako je
takav pogrešan obračun sastavljen zbog nenamjerne pogreške Radnika;
- neovlašteno korištenje opreme (hardware) ili programa (software)
Poslodavca;
- nepristojno ponašanje Radnika prema poslovnim partnerima ili drugim
Radnicima;
- neovlašteno davanje podataka u svezi s Poslodavcem i njegovim
djelatnostima;
- davanje netočnih podataka važnih za donošenje Odluka Poslodavca;
- odbijanje odgode odnosno prekida korištenja odmora koje je u prijeke
potrebe zatražio Poslodavac;
- neopravdano odbijanje izvršenja naređenog posla;

PRAVILNIK O RADU
- onemogućavanje ovlaštenog Radnika u provođenju inventure, revizije ili

drugog oblika interne kontrole;
- netočno evidentiranje podataka o radu s namjerom pribavljanja imovinske
koristi sebi ili drugoj osobi;
- napuštanje posla (radnog mjesta) tijekom radnog vremena bez potrebnog
odobrenja rukovoditelja;
- u slučaju težeg oblika uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja odnosno
diskriminacije Radnika;
- narušavanje ugleda Poslodavca;
- postupanje s osobnom podacima Radnika protivno ovom Pravilniku i Zakonu
o radu
- i u slučaju druge osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili druge
osobito važne činjenice zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.
2) Rukovoditelj organizacijske jedinice, koji u svom radu sazna za bilo koju povredu
obveze iz radnog odnosa iz st. 1. ovog članka, dužan je bez odgode o tome obavijestiti
Poslodavca, u protivnom čini povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje mu se
može redovito otkazati ugovor o radu.
3) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja
za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.
19. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 73.
1) Odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom donosi osoba ovlaštena za zastupanje Poslodavca.
2) Osoba iz stavka 1.ovog članka može svoja ovlaštenja pisanom punomoći prenijeti na
drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu,ponajprije na onu koja u radnom odnosu
kod Poslodavca ima posebna ovlaštenja i odgovornosti.
3) Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može
u roku od petnaest (15) dana od dostave Odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo,
odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje
toga prava. Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa ne zadržava izvršenje pobijane
Odluke Poslodavca, osim ako Zakonom nije drugačije određeno.
4) Poslodavac i Radnik će nastali spor nastojati riješiti mirnim putem,a u protivnom,

Radnik može zahtijevati zaštitu pred nadležnim sudom,na način i u rokovima
određenim Zakonom o radu.
Članak 74.
1) Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza

iz radnog odnosa, obavlja se u pravilu njihovim neposrednim uručivanjem Radniku,
uz naznaku datuma i uz potpis Radnika da je akt primio.

PRAVILNIK O RADU
2) Ako Radnik odbije primiti akt, osoba koja vrši dostavu o tome će sačiniti zabilješku s
naznakom datuma, a akt će se istog dana objaviti na oglasnoj ploči Poslodavca i time
se smatra da je toga dana akt uručen Radniku.
3) Radniku se akt može dostaviti i putem pošte, na adresu koju je prijavio Poslodavcu.
Ako se pismeno vrati zbog netočne adrese ili odbitka primitka, ili ako dostava ne bude
obavljena iz nekog drugog razloga (primjerice, pošiljka se vrati s naznakom da je
Radnik obaviješten o prispijeću pošiljke, ali je nije u ostavljenom roku preuzeo ili je
promijenio prijavljenu adresu o kojoj promjeni nije obavijestio poslodavca), sve daljnje
dostave tom Radniku obavljati će se objavom pismena na oglasnoj ploči Poslodavca,
a dostava se smatra obavljenom istekom roka od osam (8) dana od dana objave.
4) U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane Poslodavca, Odluka o otkazu

dostavlja se Radniku neposrednim uručivanjem ili u nemogućnosti takve dostave,
navedena Odluka dostavit će se poštom preporučeno uz povratnicu, uz primjenu
odredbe prethodnog stavka u svezi eventualne potrebe presumiranja dostave.
20. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE
Članak 75.
1) Poslodavac je dužan štititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području

rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju,
napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i
usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonima.
2) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od

postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u
obavljanju svojih poslova, ako je takvo ponašanje neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom
o radu i posebnim zakonima.
3) Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja
.
4) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova:
rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog
stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne
orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje
uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
5) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje

spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje
uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
6) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja

povredu obveza iz radnog odnosa.

PRAVILNIK O RADU
Članak 76.
Poslodavac će posebnom Odlukom imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena

primati i rješavati pritužbe vezane za dostojanstvo Radnika.
Članak 77.
Kada Poslodavac ili osoba iz članka 76. Pravilnika primi pritužbu u vezi s
uznemiravanjem i zaštitom dostojanstva Radnika ili diskriminacijom, obvezna je u
roku osam (8) dana od dostave pritužbe ispitati pritužbu i ako ocijeni da je ona
utemeljena na relevantnim činjenicama koje upućuju na vjerojatnost, mora poduzeti
sve potrebne hitne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog
uznemiravanja odnosno diskriminacije.
Članak 78.
1) U postupku ispitivanja pritužbe, osoba iz članka 76. ovog Pravilnika(voditelj postupka)

ispitat će Radnika koji je pritužbu podnio i osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala
ili spolno uznemiravala odnosno diskriminirala Radnika, utvrditi način i okolnosti
uznemiravanja te izvesti i druge dokaze radi utvrđivanja relevantnih činjenica te o
svemu tome sastaviti zapisnik kojeg potpisuje voditelj postupka, Radnik koji je podnio
pritužbu, osoba protiv koje je pritužba podnesena i druge osobe koje su sudjelovale
u postupku.
2) Radnik koji je podnio pritužbu i osoba protiv koje je pritužba podnesena mogu prije
potpisivanja zapisnika u isti unijeti svoje primjedbe.
3) Ako je Radnik koji je podnio pritužbu i osoba protiv koje je pritužba podnesena odbio
potpisati zapisnik, voditelj postupka će to konstatirati i ovjeriti svojim potpisom te
zaključiti zapisnik.
Članak 79.
Ako utvrdi da je Radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan ili spolno uznemiravan
odnosno diskriminiran, voditelj ovog postupka upozorit će Upravu društva na hitno
poduzimanje mjera kojima se sprječava nastavak uznemiravanja,te istoj dostaviti
zapisnik sačinjen na način utvrđen u prethodnom članku.
Članak 80.
Ako je riječ o blažem obliku uznemiravanja Radnika i ako postoje realni izgledi da se
uznemiravanje više neće ponoviti, osobi koja uznemirava ili diskriminira,Poslodavac će
uručiti pisano upozorenje - opomenu.
Članak 81.
Kad se pritužba Radnika odnosi na osobu – Radnika drugog Poslodavca i slično, osoba
iz članka 76. Pravilnika će bez odgode obavijestiti njegova Poslodavca i zabraniti daljnji
PRAVILNIK O RADU
doticaj te osobe s uznemiravanim odnosno diskriminiranim Radnikom, te udaljiti tu

osobu iz radnih prostorija ili prostora Poslodavca.
Članak 82.
Ako je riječ o težem obliku uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja odnosno

diskriminacije Radnika, Poslodavac će takvoj osobi – Radniku odmah uručiti izvanredni
otkaz ugovora o radu.
Članak 83.
Svi podaci prikupljeni u postupku zaštite dostojanstva Radnika tajni su i za čuvanje

njihove tajnosti je odgovorna osoba iz članka 76. Pravilnika, koja je rješavala pritužbu
u vezi sa zaštitom dostojanstva Radnika kao i druge osobe koje su sudjelovale u
postupku rješavanja pritužbe, na što moraju biti upozorene od strane voditelja
postupka, a što će voditelj postupka izričito navesti u zapisniku.
Članak 84.
Postupak zaštite dostojanstva Radnika je hitan.
Članak 85.
1) Ako Poslodavac u roku iz članka 77. ovog Pravilnika ne poduzme mjere za sprječavanje
uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito
neprimjerene, Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad
dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam (8) dana
zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
2) Za vrijeme prekida rada iz st. 1. ovog članka, Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini
kao da je radio.
21. NAKNADA ŠTETE
Članak 86.
1) Radnik koji na radu, odnosno u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzroči
štetu Poslodavcu, dužan je tu štetu naknaditi. Visina štete utvrđuje se temeljem cjenika
ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako oni nisu dostupni ili ne postoje, procjenom
vrijednosti oštećenih i/ili uništenih stvari vještačenjem odnosno ekspertizom za to
stručne osobe.
2) Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu
trećoj osobi, a štetu je nadoknadio Poslodavac dužan je Poslodavcu naknaditi iznos
naknade isplaćene trećoj osobi.
Članak 87.
1) Ako je štetu uzrokovalo više Radnika, svaki Radnik odgovara za dio štete koji je
uzrokovao.
PRAVILNIK O RADU
2) Ako se za svakog Radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da
su svi Radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
3) Ako je više Radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu
odgovaraju solidarno.
22. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 88.
1) Poslodavac je dužan u roku od 15 (petnaest) dana od dana prestanka radnog odnosa

Radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju
radnog odnosa.
2) Osim podataka iz st. 1. ovoga članka u potvrdi se ne smije ništa naznačiti što bi Radniku
otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
3) Za trajanja radnog odnosa, Poslodavac je dužan, na zahtjev Radnika, u roku od osam

(8) dana od postavljenog zahtjeva, izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju
radnog odnosa, na koju se potvrdu također primjenjuje odredba prethodnog stavka ovog
članka.
Članak 89.
Radnik je obvezan pridržavati se odredbi Zakona o radu, ovog Pravilnika, ugovora o

radu i drugih propisa koji se odgovarajuće primjenjuju na pitanja iz radnog odnosa.
Članak 90.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za

njegovo donošenje.
Članak 91.
3) Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se nakon proteka roka od osam dana od dana
objave na oglasnoj ploči Poslodavca, izloženo na vidljivom mjestu na način da je
dostupan na uvid radnicima na koje se odnosi.
4) Osim toga Pravilnik se uvijek može dobiti na uvid kod neposrednog rukovoditelja, kao i
kod poslovne tajnice koja će, na zahtjev radnika, o njegovu trošku, omogućiti izradu
preslike Pravilnika o radu.

PRAVILNIK O RADU
5) Pravilnik se objavljuje na internoj mrežnoj stranici poslodavca, a na zahtjev radnika isti se

dostavlja elektroničkom poštom.
6) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu Poslodavca od

10.studena 2011.god.

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

PRAVILNIK O RADU

Pravilnik o Radu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik o Radu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVILNIK O RADU

1) Ovim Pravilnikom uređuju se prava i obveze Radnika u radnim odnosima, plaće,

2) Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve Radnike zaposlene kod Poslodavca, osim

3) U ime Poslodavca, Odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa donose

3) Malodobnik od petnaest (15) godina i stariji od petnaest (15) , a mlađi od osamnaest

4) Poslodavac će od zakonskog zastupnika malodobnog Radnika prije sklapanja

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 2/52

5) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu

6) Osobe koje za Poslodavca obavljaju određeni posao temeljem ugovora o

3. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

1) Svatko može slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete na način propisan Zakonom

2) Prilikom stupanja na rad Radnik će se pobliže upoznati s propisima o radnim

1) Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim Radnikom donosi Uprava

2) Radni odnos se zasniva ugovorom o radu koji se sklapa u pisanom obliku.

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 3/52

7) Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane

8) Poslodavac je dužan Radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i

1) Radnik je obvezan savjesno i marljivo osobno obavljati poslove radnog mjesta za

2) Radnik materijalno i kazneno odgovara za imovinu Poslodavca koja mu je povjerena

3) Zabranjeno je svako neovlašteno raspolaganje, prisvajanje ili posluga imovinom

4) Radnici su obvezni pristojno i dolično se ponašati međusobno, prema strankama,

5) Sva postupanja Radnika koja su suprotna odredbama ovog Pravilnika, odnosno

6) U skladu s posebnim Zakonom, drugim propisima i aktima Poslodavca, Radniku se

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 4/52

4. PRETHODNO PROVJERAVANJE SPOSOBNOSTI RADNIKA

- uz pomoć odgovarajućih testova

2) Postupak prethodnog provjeravanja, a niti njegovi rezultati, ne obvezuju Poslodavca,

3) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,

4) Prije sklapanja ugovora o radu za poslove s posebnim uvjetima rada, kandidata se

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 5/52

5. TRAJANJE RADNOG ODNOSA

a) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

1) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je

3) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način

b) Ugovor o radu na određeno vrijeme

1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme,za zasnivanje radnog

2) Poslodavac smije s radnikom sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno

3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno

4) Ograničenja iz stavka 2) i 3) odlomka b) ovog članka ne odnose se na prvi ugovor o

7) Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno Zakonu o radu smatra se da je

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 6/52

8) Poslodavac je dužan obavijestiti Radnike koji su kod njega zaposleni na temelju

6. ZAŠTITA ŽIVOTA,ZDRAVLJA I PRIVATNOST

Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja te ga

1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati,obrađivati,koristiti i dostavljati trećim

3) Osobne podatke radnika smije prikupljati,obrađivati,koristiti i dostavljati trećim

2) Duljina probnog rada određuje se razmjerno potrebi da se utvrde radne i druge

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 7/52

4) Ukoliko radnik za vrijeme probnog rada ne zadovolji u obavljanju poslova utvrđenih

8. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Poslodavac može, prema vlastitim potrebama uputiti Radnika na daljnje

Dokument broj: 5.3.00.00.01 Revizija broj: 4-12/16 Strana: 8/52

9. PRIPRAVNIŠTVO I STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

1) Osobe, koje se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su se školovale (pripravnici)

2) Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže godinu dana, ako

3) Dužina pripravničkoga staža utvrđuje se prema stupnju stručne spreme i to:

- III. stupanj stručne spreme ….. 3 mjeseca

4) Poslodavac može, kad to ocijeni opravdanim, skratiti pripravnički staž.

5) S pripravnikom se u pravilu sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme i to na

6) Osposobljavane pripravnika za samostalan rad provodi i prati njegov voditelj-mentor,

1) Pripravnika se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog Poslodavca,

2) Osposobljavanje pripravnika kod drugog Poslodavca smije trajati najdulje jednu

1) Mentor pripravnika je obavezan tijekom trajanja pripravničkog staža provoditi i pratiti

2) Mentor je dužan Poslodavcu predati izvješće o osposobljavanju pripravnika i to 15