Prestanak ugovora o radu

Doc. dr. sc. Mario Vinković

Katedra radnopravnih i socijalnih znanosti

Pravni fakultet u Osijeku
Načini prestanka ugovora o radu
1. smrću radnika (prestaje li r. o. smrću poslodavca!?; razlozi !),
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu (ugovor o
radu na određeno vrijeme),
3. navršavanjem 65 godina i 20 godina staža osiguranja,
4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini,
5. sporazumom radnika i poslodavca (pisani oblik; međusobna
prava i obveze, otpremnina, otkazni rok, čuvanje poslovne
tajne, ugovorna zabrana utakmice i sl.)
6. otkazom (isključivi ovisi o volji ugovornih stranaka, odnosno
jednostranom očitovanju volje; redoviti, izvanredni) i
7. odlukom nadležnog suda
 Redoviti otkaz
 Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili
ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog u slučaju:
 prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno
uvjetovan otkaz),
 ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz
radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti
(osobno uvjetovan otkaz),
 ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponašanjem radnika).
 Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako
poslodavca ne može zaposliti radnika na nekim drugim
posovima. Prilikom otkazivanja u nevedenim slučajevima
poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti
i obvezama uzdržavanja koja terete radnika.
 Poslovno ili osobno uvjetovan otkaz dopušten je samo ako
poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na
drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih
nije opravdano očekivati da poslodavca to učini.
 Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni
otkazni rok, ne navodeći razloge za to.
 Pored navedenoga, ZOR predviđa još dvije mogućnosti
redovitog otkaza: zbog neuspjeha probnoga rada (traje najduže
6 mjeseci) i u slučaju kad pripravnik ne položi stručni ispit.
(moguć samo ako je prilikom sklapanja ugovora o radi bio
ugovoren probni rad). U slučaju da je ugovoren probni rad
otkazni rok iznosi 7 dana. Tako suspumirana odredba čl. 23. st.
3 ZOR-a sugerira da nije riječ o rezolutivnom uvjetu
neispunjenjem kojega prestaje ugovor o radu, već je to posebni
i dodatni razlog redovitog prestanka/otkaza ugovora o radu.
 Zakon ne propisuje otkazni rok za redoviti otkaz zbog
nepolaganja stručnog ispita (primjenjuju se opći otkazni
rokovi)
 Sudska praksa
 “Okolnost da je donesena odluka o otkazu nije zapreka da poslodavca i radnik
zaključe sporazum o prestanku ugovora o radu koji je u tom slučaju temelj
prestanka ugovora” VSRH Rev 2385/97 Izbor VSRH 2/98-64
 “Pravo je poslodavca da organizira proces rada, uključujući i mogućnost ukidanja
radnog mjesta, premještaja na drugo radno mjesto, a sve suglasno potrebama
organizacije rada i cilju zbog kojeg je sklpoljen ugovor o radu” VSRH,
Rev1638/98, Izbor VSRH 1/99-107
 “kada se radniku otkazuje ugovor o radu zbog određenih osobina (plaha priroda) i
sposobnosti da ne ostvaruje rezultate rada radi se o osobno uvjetovanom otkazu, a
ne otkazu zbog skrivljenog ponašanja” VSRH Rev 3048/99 Izbor VSRH1/01-122
 “Uz obvezu osobnog obavljanja preuzetih poslova zaposleni je dužan pridržavati se
i odredaba zakona, k.u. i pravilnika o radu, i ako zaposlenik za vrijeme bolovanja,
bolovanje ne koristi u svrhu liječenja može se govoriti o kršenju obveza iz radnog
odnosa i takvo ponašanje može biti razlog za redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem radnika. Međutim, samačinjenica da komisija tuženika kao poslodavca
nije zatekla tužitelja kao zaposlnika kod kuće za vrijeme bolovanja, ne znači da je
tužitelj kršio obveze iz r.o., ovo tim više. Što bolest zbog koje se tužitelj nalazio na
bolovanjunije takove prirode da je bio vezan uz kuću” ŽS Bjelovar, GŽ 1253/00,
Izbor VSRH 1/01-121
 “…da li je zaposlenik na radnom mjestu pod utjecajem
alkohola treba utvrditi alkometrom ili drugim pogodnim
sredstvom i aparatom, a samo izuzetno, kad kod poslodavca
nema odgovarajućih sredstava, može se na drugi način utvrditi
alkoholiziranost ako ta činjenica u vrijeme samog događaja
nije bila sporna” VSRH, Rev 2077/00 Izbor VSRH 1/01-114
 “…sporna okolnost alkoholiziranosti osobe na radu ne može
se utvrđivati svjedocima” VSRH Rev 2873/99, Izbor VSRH
1/01-140
 “Ocijenjeno je da nije zakonito postupio poslodavac koji je
zadržao u radnom odnosu radnike s boljim socijalnim
prilikama, s manjim obiteljskim obvezama i kraćim trajanjem
radnog odnosa bez da su izneseni razlozi o nezadržavanju u
radnom odnosu radnika koji bi u pogledu tih uvjeta imao
prednost.” VSRH Rev 1555/98 Izbor VSRH 1/01-120
 Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest
mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Čl.
106. st. 5. ZOR
 Međutim, ukoliko poslodavac ipak zaposli drugu osobu
na istim poslovima prije isteka 6 mjeseci, odluka o
otkazu nije nezakonita, već je sankcija protiv takovog
ponašanja poslodavca prekršajna!!! (stav sudske prakse)
 “Ako poslodavac nakon otkaza zaposleniku prije isteka
roka od šest mjeseci zaposli drugog zaposlenika na istim
poslovima, to ne čini nezakonitom odluku o otkazu.”
VSRH Rev 1372/96 izbor VSRH 1/97-60
 Skupni otkazi/otkaz većem, broju radnika
 U skladu s odredbama smjernice Vijeća 98/95 o usklađivanju
zakonodavstva članice koje se odnosi na kolektivne/skupne otkaze utvrđeni
su drukčiji uvjeti…ZIDZOR/03 utvrđena je obveza poslodavca da izradi
program zbrinjavanja viška radnika. Navedena obveza poslodavca postoji u
slučaju kad u roku od 90 dana ima namjeru zbog gospodarskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu.
 Postoji obveza savjetovanja i sa radničkim vijećem i sa nadležnom službom
za zapošljavanje (kumulativna obveza savjetovanja). Ukoliko radničko
vijeće nije utemeljeno, njegova prava i obveze preuzima sindikalni
povjerenik. Nadležna služba dužna se na dostavljeni program zbrinjavanja
viška radnika, uključujući i razloge za namjeravane otkaze, očitovati u roko
8 dana. U protivnom smatra se4 da nema primjedbi. Navedenu dužnost ima
i radničko vijeće (čl. 145. st 11.).
 Poslodavac se prilikom utvrđivanja programa zbrinjavanja viška radnika
dužan izjasniti o mišljenjima i prijedlozima RV i službe za zapošljavanje,
ali njihovim prijedlozima i mišljenjima nije vezan. MEĐUTIM; odluka
poslodavca donesena bez provedenog postupka savjetovanja je ništava.
 Program zbrinjavanja viška radnika MORA sadržavati razloge nastanka
viška radnika, kao i mogućnosti da se radnicima osigura zaposlenje na
drugim poslovima ili kod drugog poslodavca. Ukoliko te predviđenim
mjerama nije moguće, poslodavca može otkazati ugovor o radu.
 Izvanredni otkaz
 Čl. 107.
 (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz
ugovora o radu sklopljenog na određeno i neodređeno vrijeme,
bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog
roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede
obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne
činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju
ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
 (2) Ugovor o radu može se otkazati samo u roku od 15 dana od
dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.
 (3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz st. 1. ovog članka
izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je
kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja
ugovorom o radu preuzetih obveza.
 Redoviti otkaz je pravilo, a izvanredni iznimka
(princip in ultima ratio).
 Mjerodavan objektivan kriterij - opće, a u krajnjem
slučaju i stajalište suda o tome je li nastavk radnog
odnosa moguć.
 Njemačka doktrina inzistira na procjeni interesa
stranaka i razlozima izvanrednog otkaza po principu
“od slučaja do slučaja”.
 Mogu li neke povrede radne obveze same po sebi (per
se) predstavljati zakoniti razlog za izvaredni otkaz
ugovora o radu?
 Prekluzivan rok 15 dana.
 Nema otkaznih rokova.
 Mogu otkazati i radnik i poslodavac.
 Sudska praksa
 “Udaranje šakom direktora tuženika za vrijeme trajanja radnog odnosa” ŽS
Split Gž 929/97
 “Prodaja ulja za loženje za vozila od strane vozača autobusa koji radi kod
poslodavca koji se bavi prijevozničkom djelatnošću” VSRH Rev 123/98
Izbor 1/98
 Alkoholiziranost i napuštanje radnog mjesta noćnog čuvara te ostavljanje
povjerene imovine bez zaštite VSRH Rev 1362/97 izbor 1798
 “Primanje studenata u prostorijama poslodavca, s kojim je zaposleni inače
izvanredni profesor na fakultetu imao sklopljen ugovor o radu za druge
poslove, predstavlja obavljanje poslova za svoj raču, protivno odredbama
ugovora o radu, a time i razlog za izvanredni otkaz VSRH Rev 2618/98
Izbor 1/2000-123
 “Ocijenjeno je da su ispunjene pretpostavke za izvanredni otkaz ugovora o
radu kad je zaposlenik u dva navrata odbio raditi po nalogu rukovoditelja,
a nakon toga samovoljno napustio radno mjesto.” VSRH Rev 2488/00
Izbor VSRH 1/01-129
 “Dugotrajno odbijanje rada unatoč fizičkoj prisutnosti unutar poduzeća ima
obilježje osobito teške povrede ugovora o radu.” VSRH Rev 2682/00 Izbor
VSRH 2/01-113
 Kada ne postoji opravdani razlog ?
 “Ocijenjeno je, uzimajući sve okolnosti slučaja i
interese stranaka u obzir, da okolnost što je zaposlenik
za vrijeme bolovanja prodavao proizvode na tržnici
nema značenje takve osobito teške povrede obveza iz
radnog odnosa da bi bile ispunjene pretpostavke za
izvanredni otkaz.” VSRH Rev 658/97 izbor VSRH
2/97-65
 “Alkoholiziranost na radnom mjestu ne mora u svakom
slučaju predstavljati razlog za izvanredni otkaz, već
mora imati značaj osobito teške povrede radne obveze
zbog koje, u okviru svih okolnosti konkretnog slučaja
nastavak radnog odnosa više nije moguć.” Izbor VSRH
2/01-114
 Saznanje za činjenice koje su razlog za izvanredni
otkaz
 “Trenutak saznanja za činjenice na kojima se
temelji izvanredni otkaz ugovora o radu od
strane osobe ovlaštene za donošenje takve
odluke ne mora se računati od neposrednog
saznanja te osobe već se može izvesti iz
saznanja osobe koja je zbog svojih voditeljskih
ovlaštenja dužna ovlaštenu osobu izvijestiti o
činjenicama koje su razlog za izvanredni
otkaz” ŽS Koprivnica Izbor VSRH 1/99-105
 Postupak prije otkazivanja
 Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, poslodavac je dužan radnika
pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza
za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije
opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Prije redovitog otkazivanja
uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika poslodavca je dužan omogućiti radniku
da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano
očekivati da poslodavac to učini.
 “propust poslodavca da pismeno upozori radnika na obveze iz radnog odnosa i
mogućnost otkaza (to upozorenje dato je u usmenom obliku) ne mora sam po sebi
imati za posljedicu ništavost odluke o redovitom otkazu.” VSRH Rev 1125/98
Izbor VSRH 1/99-106
 “propust poslodavca da zaposleniku omogući iznošenje obrane ne mora imati
značenje povrede koja dovodi do ništavosti rješenja o izvanrednom otkazu.”
VSRH Rev 1133/98 Izbor VSRH 2/97-68
 “u situaciji kad je povreda obveze iz radnog odnosa koja predstavlja razlog za
redoviti otkaz ugovora op radu, zbog izrazito neprimjerenog ponašanja zaposlenika
prema poslodavcu postala razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, poslodavca
nije dužan prije izvanrednog otkazivanja omogućiti zaposleniku iznošenje obrane,
jer to s obzirom na konkretne okolnosti slučaja ne bi bilo opravdano od njega
očekivati.” ŽS u Rijeci izbor VSRH 2/98-69
Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
 Pisani oblik.
 Obrazloženje poslodavca u pisanom obliku.
 Mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
 Otkazni rok teče od dana dostave.
 Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja
porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim
smetnjama u razvoju, korištenje prava na rad u
skraćenom radnom vremenu roditelja i posvojitelja,
korištenja posvojiteljskog dopusta, vojne službe te u
drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika
na radu određene Zor-om ili drugim zakonom.
 Neopravdani razlozi za otkaz
 Privremena nenazočnost zbog bolesti ili ozljede na
radu.
 Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u
postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona,
drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima
izvršne vlasti.
 Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na
korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj
sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima
državne vlasti (zviždači)-
 Teret dokazivanja
 Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, a za
valjanost otkaza se traži postojanje
opravdanog razloga, poslodavca mora dokazati
postojanje opravdanog razloga za otkaz.
 Radnik je dužan dokazati postojanje
opravdanog razloga za otkaz, samo ako ugovor
o radu otkazuje izvanrednim otkazom.
 Obveza savjetovanja
 Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavca je
dužan priopćiti radničkom vijeću te je dužan o toj odluci
savjetovati se s istim na način i pod uvjetima propisanim
ZOR-om.
 Kad postoji obveza savjetovanja poslodavca je dužan prije
donošenja odluke RV dostaviti sve potrebe podatke i predočiti
sve činjenice važne za donošenje odluke i sagledavanja
njezina utjecaja na položaj radnika.
 Poslodavac nije vezan mišljenjem RV i namjeravanu odluku
može donijeti unatoč njegovu protivljenju.
 RV se treba očitovati u roku od osam dana, a kod izvanrednog
otkaza u roku od 5 dana.
 Postupak otkazivanja
 Poslodavac može biti fizička i pravna osoba. Kad je
poslodavca fizička osoba, on ima isključivu ovlast za
donošenje odluka o ostvarivanju prava i obveza iz r.o.
(može izričitom pisanom punomoći prenijeti svoja
ovlaštenja na poslovođu, direktora ili drugu osobu).
 Poslodavac pravna osoba – ovlaštenje za donošenje
odluke o otkazu i odlučivanju o pravima i obvezama
iz r. o. ima direktor, predsjednik uprave, prokurist,
odnosno osoba koja je odgovarajućima aktima
poslodavca ovlaštena za navedeno.
 Obveza suodlučivanja
 Poslodavac samo uz prethodnu suglasnost RV može otkazati ugovor o radu:
 Članu RV,
 kandidatu za člana RV koji nije izabran te
 članu izbornog odbora u vremenu od tri mjeseca nakon ustanovljenja
izbornih rezultata,
 radniku kod kojeg postoji neposredna opasnost od invalidnosti,
 radniku starijem od 60 godina,
 predstavniku radnika u NO.
 Ukoliko se RV ne oglasi u roku 8 dana smatra se da je suglasno s odlukom
poslodavca.
 Ukoliko se RV protivi odluci o otkazu ugovora o radu, poslodavac može
zatražiti (u roku 15 dana od dana dostave odluke kojom se RV protivi
otkazu) da navedenu odluku nadomjesti odluka/očitovanje suda, odnosno
arbitraže. Sud prvog stupnja dužan je o tužbi poslodavca kojom traži
nadomještanje suglasnosti za otkaz , podignutoj protiv RV, odlučiti u roku
od 30 dana od dana podnošenja tužbe.
 Otkaz s ponudom izmijenjenog
ugovora
 Podrazumijeva okolnost u kojoj poslodavca otkazuje
postojeći ugovor o radu i istovremeno predloži radniku
sklapanje novog ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
 Ukoliko radnik prihvati ponudu, pridržava pravo pred
nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog
otkaza.
 Radnik se o ponudi mora izjasniti u roku koji odredi
poslodavca, a koji rok ne smije biti kraći od osam dana.
 Po isteku spomenutoga roka nastupaju pravne
posljedice otkaza.