NOVINE I AKTUELNOSTI U OBLASTI

RADNO-PRAVNIH ODNOSA
I KAKO IH PRIMJENITI U PRAKSI

LJILJANA ĆEHAJIĆ,DIPL.IUR.
ROKOVI-za pravilnik i ugovor o radu
• Zakon o radu („Slubene novine Federacije BiH“, broj
26/16)-ZOR
• Stupio na snagu 14.04.2016.godine
• Rok za usklađivanje pravilnika o radu-14.10.2016.godine
• Rok za usklađivanje ugovora o radu-01.01.2017.godine

• Rok za usklađivanje ugovora o radu poslodavaca koji ne

donose pravilnik o radu-14.07.2016.godine

2
Rokovi za kolektivne ugovore

•ZOR-120 dana -11.08.2016. godine

•Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije Bosne i
Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 48/16 i
62/16)-OKU-primjenjuje se od 22.06.2016.godine

•Granski kolektivni ugovori-11.08.2016. godine

•Odluka o produženju primjene kolektivnih
ugovora(“Službene novine Federacije BiH”, broj 60/16),
primjenjuje se od 14.08.2016.godine
•produžava se primjena neusklađenih kolektivnih ugovora
najduže 90 dana - 11.11.2016.godine
3
OBAVEZE KOJE PROIZILAZE IZ ZOR-A I OKU

• Usklađivanje ugovora o radu

• Usklađivanje pravinika o radu i ugovora o radu

• Do usklađivanja-neposredna primjena povoljnijeg prava

(važećih granskih kolektivnih ugovora i pravilnika o radu)

Različiti krajnji rokovi za usklađivanje

• Pravilnik o radu -14.10.2016.
• granski kolektivni ugovori- 11.11.2016.
4
Šta se usklađuje s OKU
Dostupnost propisa svim radnicima:
najniža satnica (za 2016. ne niža od 2,31 KM+doprinosi
iz plaće);
najniža plaća (satnica x broj sati rada);
Povećanje plaće iz člana 11.OKU (član 76.ZOR-a)
Minuli rad- 0,4% za svaku godinu radnog staža, kod tog
poslodavca
• Topli obrok-od 0,5-1,0% od prosječne neto plaće
isplaćene u Federaciji BiH;
• Djelovanje i uslovi rada sindikata;

5
ŠTA SE REGULIŠE- USKLAĐUJE SA
GKU (član 14.stav 1.OKU)
a) Način utvđivanja plaće i radnog učinka;
b) Način i visina obračuna povćanja plaće po osnovu - otežanih
uvjeta za rad
c) naknade plaća za:
- slučaj smrti radnika i članova uže porodice;
- vrijeme odsustva sa rada;
- vrijeme bolesti radnika;
- rad ne terenu;
d) način i visinu utvrđivanja naknade za službeno putovanje;
e) uslove i visinu naknade plaće zbog odsustva sa rada žene za
vrijeme trudnoće u slučaju kada ne može biti raspoređena na
druge poslove;
6
f) pravo na otpremninu.
ŠTA SE JOŠ MOŽE REGULISATI-USKLADITI
SA GKU (član 14.stav 2.OKU)

a) naknade za prijevoz sa posla i na posao;

b) uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor,
pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu
godinu završio sa gubitkom;
c) druga prava koja se, u skladu sa Zakonom o radu,
definišu kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu.

Ukoliko prava nisu regulisana granskim kolektivnim ugovorom

ista će se regulisati pojedinačnim kolektivnim ugovorom,
Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu za poslodavce koji po
osnovu člana 118. Zakona o radu nisu obavezni donositi
Pravilnik o radu.(član 14.stav 4) 7
KAKO POSTUPITI DO DONOŠENJA
GRANSKIH KOLEKTIVNIH UGOVORA-GKU

Do donošenja granskih kolektivnih ugovora

poslodavci primjenjuju dosadašnje GKU ili sami
regulišu:
•Elemente za određivanje osnovne plaće-u skladu sa granskim
kolektivnim ugovorom
•Elemente za utvrđivanje radnog učinka-u skladu sa granskim
kolektivnim ugovorom
•Utvrđuju osnovnu plaću -na osnovu elemenata utvrđenih
granskim kolektivnim ugovorom

8
OBAVEZE POSLODAVACA

USKLADITI PRAVILNIKE I UGOVORE O RADU SA

ZOR
OKU
GKU

9
SVI POSLODAVCI (član 75.ZOR-a) usklađuju
pravilnike i ugovore o radu sa ZOR-om
Osiguranje uvjeta za rad sindikata (član 18.ZOR-a)
puno radno vrijeme i raspred u toku sedmice (član
36.ZOR-a)
način i vrijeme korištenja odmora u toku rada i dnevnog
odmora radnika koji rade noću (član 40.ZOR-a)
način i vrijeme korištenja odmora u toku rada i dnevnog
odmora radnika (čl.44.ZOR-a)
Drugi slučajevi kad radnik mora da radi na dan svog
sedmičnog odmora (član 46.ZOR-a)
Drugi slučajevi i trajanje plaćenog odsustva do 7 dana
(član 53.stav (6) ZOR-a)
10
 Arbitraža , za rješavanje individualnog radnog spora, ako
sindikat ne da saglasnost za otkaz invalidu II kategorije(član
74.ZOR-a)
 Najniža plaća (član 78.ZOR-a)
 Osnovna plaća , dio plaće za radni učinak i uvećanje plaće
(Član 75.ZOR-a)
 elementi za utvrđivanje dijela plaće za radni učinak i uvećane
plaće iz člana 76.ZOR-a
 naknada plaće i period odsustvovanja sa rada za koji se
isplaćuje (godišnji odmor, privremena spriječenost za rad,
porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo i sl.)(član 81.st.1. i
2.ZOR-a).
 Uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od obaveze 11
naknade štete (član 92.ZOR-a)
 Lakši i teži prestupi i povrede radnih obaveza (član 97.ZOR-a)
 Organizovanje štrajka (član 156.stav (2) ZOR-a)
 naknada plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog
okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u
proizvodnji i sl.- slučaj smrti radnika i članova uže porodice,za
vrijeme odsustva sa rada, za vrijeme bolesti radnika, rad ne
terenu)(član 81.stav 3.ZOR-a);
 uslove i visinu naknade plaće zbog odsustva sa rada žene za
vrijeme trudnoće u slučaju kada ne može biti raspoređena na
druge poslove (član 61.ZOR.a);
 Visina otpremnine iz člana 111.ZOR-a
12
druga prava koja se, u skladu sa Zakonom o radu,
definišu kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu, kao
što su:
• naknade za prijevoz sa posla i na posao;
• uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor;
• druga prava.

13
Primjena kolektivnih ugovora na potpisnike
ili sve poslodavce

Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar može proširiti

primjenu općeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge
poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca - strane
kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani
interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u
Federaciji u cilju obezbjeđenja jednakih uvjeta rada.
Prije donošenja odluke o proširenju važnosti kolektivnog
ugovora, Federalni ministar je obavezan zatražiti mišljenje
Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine.
Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile,
kao i za strane koje su mu naknadno pristupile (član 142.ZOR-a)
14
Važnost primjene principa najpovoljnijeg
prava za radnika (član 19.stav 3.ZOR-a)
 Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,
primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.(član 19.stav 3.ZOR-a)

 Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o

radu ili drugim zakonima koji definišu radno-pravne odnose, ovim
kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom na razini Kantona,
granskim kolektivnim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorom,
Pravilnikom o radu, ili Ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika
najpovoljnije pravo, osim u slučaju člana 8. ovog kolektivnog ugovora.
(član 3.OKU)

 Ustavno pravo jednakosti svih pred zakonom, zakonitosti, otklanja

nedoumice i različita postupanja, poštuje dogovor poslodavca i
radnika kad je propisano povoljnije pravo u odnosu na postojeće 15
Ugovori na određeno vrijeme i prava
radnika i poslodavaca
 Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za
period duži od tri godine.
 ZOR ne određuje kada se ovi ugovori zaključuju.
 Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na
određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili
prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez
prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na
neodređeno vrijeme.
 Istekom roka na koji je zaključen ugovor o radu PRESTAJE.
 Ugovor o radu NE PRESTAJE za vrijeme privremene
spriječenosti za rad usljed povrede na radu ili profesionalnog
obolenja 16
ŠTA SE NE SMATRA PREKIDOM
UGOVORA O RADU
a.godišnji odmor
b.privremena spriječenosti za rad;
c. porođajno odsustvo;
d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
e. period između otkaza ugovora o radu i dana povratka na
radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu
sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu;
f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;
g. vremenski period do 60 dana između ugovora o radu sa istim
poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži 17
vremenski period
PRAVA RADNIKA na radu na
određeno vrijeme

Ista prava kao i radnika na neodređeno vrijeme

Godišnji odmor zavisi od dužine neprekidnog radnog staža
Pravo na plaću pripravnika -70% od plaće radnog mjesta na
kojem se obučava.
Radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora
poslodavac je dužan isplatiti naknadu umjesto korištenja
godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli,
odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili
njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

18
SPORAZUM POSLODAVACA I RADNIKA
PRILIKOM UPUĆIVANJA RADNIKA U
INOSTRANSTVO
Ako se radnik upućuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u
inozemstvo, mora se postići pisana saglasnost između
poslodavca i radnika u pogledu slijedećih uvjeta ugovora:
a. radnog mjesta u inozemstvu;
b. trajanju rada u inozemstvu;
c. mjestu rada i boravka u inozemstvu;
d. valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u
novcu i naturi na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u
inozemstvu;
e. uvjetima vraćanja u zemlju.
Obavezno sporazumom dogovoriti naknadu poslodavcu u
19
slučaju da radnik otkaže ugovor o radu
UGOVOR O RADU SA RADNICIMA KOJI RADE
U DIJELU PRAVNOG LICA NA TERITORIJI RS

Primjena Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj 1/16) i

kolektivnog ugovora, a izuzetno pravilnika o radu (opšti akti)
Ugovor o radu zaključuje se u pravilu na neodređeno vrijeme
Ugovor o radu na određeno vrijeme zaključuje se pod
uslovima iz člana 39.Zakona:
• trajanje unaprijed određeno objektivnim razlozima koji su
opravdani rokom,
• izvršenjem tačno određenog posla ili
• nastupanjem unaprijed određenog događaja.
za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od
ukupno 24 mjeseca.
20
Ne smatra se prekidom prekid kraći od 30 dana
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME MOŽE DA
SE ZAKLJUČI NA PERIOD DUŽI OD 24 MJESECA

1) ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog

radnika, do njegovog povratka,
2) za rad na projektu čije je trajanje unaprijed određeno, do
završetka projekta, a najduže 60 mjeseci i
3) sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za
ostvarivanje prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina,
najduže do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen suprotno
odredbama ovog zakona ili ako radnik ostane da radi kod
poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje
je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na 21
neodređeno vrijeme.
OBRAZAC UGOVORA O RADU

• Ministar nadležan za poslove rada pravilnikom propisuje

obrasce ugovora o radu

22
RADNI ODNOS ZA OBAVLJANJE POSLOVA SA
POSEBNIM USLOVIMA RADA

• samo ako radnik ispunjava uslove za rad na tim poslovima

• samo na osnovu prethodno utvrđene zdravstvene sposobnosti
za rad na tim poslovima od nadležnog zdravstvenog organa

RADNI ODNOS ZA OBAVLJANJE POSLOVA

VAN PROSTORIJA POSLODAVCA
• Rad van prostorija poslodavaca, radnik obavlja sam ili sa
članovima svoje uže porodice, u ime i za račun poslodavca

23
RADNI ODNOS SA NEPUNIM RADNIM
VREMENOM
 ne kraće od ¼ punog sedmičnog radnog vremena
Poslodavac je dužan da blagovremeno obavijesti radnike
o dostupnosti poslova sa punim i nepunim radnim
vremenom, na način i u rokovima utvrđenim opštim
aktom.
Poslodavac je dužan da razmotri zahtjev radnika sa
nepunim radnim vremenom za prelazak na puno radno
vrijeme, kao i radnika sa punim radnim vremenom za
prelazak na nepuno radno vrijeme.
• Kolektivnim ugovorom uređuje se saradnja i informisanje
radnika o poslovima sa punim i nepunim radnim
vremenom. 24
PRIPRAVNICI
Radni odnos:
1) šest mjeseci za lica koja imaju završenu srednju školu,
2) 12 mjeseci za lica koja imaju visoko obrazovanje, pod
uslovom da se ova lica prvi put zapošljavaju u svojoj
stručnoj spremi ili zvanju
Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na
platu i sva druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa
zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

25
DRUGA RAZLIČITA PRAVA

ZOR ZOR RS
Prekovremeni rad -  Prekovremeni rad-ne može
najviše do osam sati trajati više od deset časova
sedmično, niti duže od
sedmično četiri časa dnevno.
Ne duže od tri  u toku kalendarske godine
sedmice neprekidno do180 časova,a izuzetno ,
kolektivnim ugovorom se
Ne duže od deset
može utvrditi do 230
sedmica u toku godine časova godišnje.
 Prekovremenim radom
smatra se i dežurstvo na
radnom mjestu. 26
DRUGA RAZLIČITA PRAVA
ZOR
• Rad u smjenama –nije
posebno razrađeno
• Ako je rad organiziran u
smjenama koje uključuju i
noćni rad mora se osigurati
izmjena smjena tako da
radnik u noćnoj smjeni radi
uzastopno najduže jednu
sedmicu.
ZOR RS
• Rad u smjenama-puno ili
nepuno radno vrijeme
radnika ne mora biti
raspoređeno jednako po
radnim sedmicama, već se
utvrđuje kao prosječno
sedmično radno vrijeme na
mjesečnom nivou, a radnik
može da radi najduže 12
časova dnevno, a najduže
48 časova sedmično,
uključujući i prekovremeni 27
rad.
DRUGA RAZLIČITA PRAVA
ZOR
 Noćni rad -Zabranjen je noćni
rad trudnica počev od šestog
mjeseca trudnoće, majki i
usvojitelja, kao i lica kojem je
na osnovu rješenja nadležnog
organa dijete povjereno na
čuvanje i odgoj, i to do
navršene dvije godine života
djeteta.
 Odmor u toku rada -Radnik
koji radi duže od šest sati
dnevno, ima pravo na odmor u
toku radnog dana u trajanju od
najmanje 30 minuta.
ZOR RS
 Noćni rad-zabranjen je
noćni rad trudnicama,
počev od šestog mjeseca
trudnoće i majkama sa
djetetom do dvije godine
života
 Odmor u toku rada-Radnik
koji radi duže od četiri sata,
a kraće od šest sati dnevno
ima pravo na odmor u toku
rada u trajanju od najmanje
15 minuta. 28
DRUGA RAZLIČITA PRAVA

ZOR ZOR RS
Vrijeme odmora ne  Radnik koji radi duže od
uračunava se u radno punog radnog vremena, a
najmanje deset sati
vrijeme dnevno, pored odmora od
30 min.ima pravo i na
dodatni odmor u toku rada
u trajanju od najmanje 15
minuta.
 Vrijeme odmora uračunava
se u radno vrijeme

29
DRUGA RAZLIČITA PRAVA

ZOR ZOR RS
Sedmični odmor-ako radi Sedmični odmor- Ako je
na dan sedmičnog neophodno da radnik
odmora osigurava mu se radi na svoj sedmični dan
jedan dan u periodu odmora, poslodavac je
određenom prema dužan da mu obezbijedi
dogovoru poslodavca i odmor iz stava 1. ovog
radnika koji ne može biti člana u toku naredne
duži od dvije sedmice. radne sedmice.

30
STATUS RADNIKA KOJI RADE U DIJELU
PRAVNOG LICA IZ FBIH NA TERITORIJI
RS
• Na radnike koji rade u dijelu pravnog
lica registrovanog u FBiH, a koje se
nalazi na teritoriji RS, primjenjuju se
propisi RS

STATUS RADNIKA KOJI RADE U FBIH

SA PREBIVALIŠTEM U RS
31
Na radnike iz RS koji rade u FBiH, bez
obzira na prebivalište, primjenjuju se
GODIŠNJI ODMOR
ZOR ZOR RS
za svaku kalendarsku  najmanje četiri radne
godinu, pravo na sedmice, odnosno
najmanje 20 radnih dana.
plaćeni godišnji odmor
 Radnik koji radi na
u trajanju od najmanje poslovima sa posebnim
20 radnih dana, a uslovima rada, ima pravo
najduže 30 radnih na godišnji odmor najmanje
dana. u trajanju od 30 radnih
dana, koji se uvećava...
Maloljetni radnik ima
 Pri utvrđivanju dužine
pravo na godišnji godišnjeg odmora radna
odmor u trajanju od sedmica računa se kao pet 32
najmanje 24 radna radnih dana.
dana
STICANJE PRAVA
ZOR ZOR RS
Pravo na najmanje Radnik ima pravo na
jedan dan odišnjeg jedan dan odmora za
odmora za svaki svaki mjesec dana
navršeni mjesec dana rada u kalendarskoj
rada. godini.

Prekid- prekid radnog Prekid-prekid radnog

odnosa duži od 15 odnosa duži od 30
dana radnih dana
33
Način korištenja
ZOR
 Godišnji odmor može se
koristiti u dva dijela.
 prvi dio koristi bez prekida
u trajanju od najmanje 12
radnih dana u toku
kalendarske godine, a drugi
dio najkasnije do 30. juna
naredne godine.
 pravo da koristi jedan dan
kad zatraži
ZOR RS
 na zahtjev radnika, a uz
saglasnost poslodavca,
godišnji odmor može se
koristiti u dva ili više
dijelova.
 prvi dio koristi najmanje u
trajanju od dvije radne
sedmice u toku
kalendarske godine, a drugi
dio najkasnije do 30. juna
naredne kalendarske
godine. 34
Način korištenja
ZOR ZOR RS
Radnik koji ne iskoristi Radnik koji nije u
dio godišnjeg odmora cijelosti iskoristio
od najmanje 12 dana, godišnji odmor u
nema pravo tekućoj kalendarskoj
prenošenja godišnjeg godini zbog odsutnosti
odmora u narednu sa rada sa naknadom,
godinu. ima pravo da preostali
dio godišljeg odmora
iskoristi najkasnije do
30. juna naredne 35
godine.
Način korištenja
ZOR ZOR RS
• Pri utvrđivanju trajanja • Pri utvrđivanju dužine
godišnjeg odmora smatra godišnjeg odmora radna
se da je radno vrijeme sedmica računa se kao pet
raspoređeno na način kako radnih dana.
je utvrđeno kolektivnim • Regres- Radnik ostvaruje
ugovorom, pravilnikom o pravo na regres za
radu ili ugovorom o radu. korišćenje godišnjeg
odmora, u skladu sa
zakonom i kolektivnim
ugovorom.

36
PLAN/RASPORED
KORIŠTENJA
ZOR
• Plan korištenja godišnjih
odmora utvrđuje poslodavac,
uz prethodnu konsultaciju sa
radnicima ili njihovim
predstavnicima, uzimajući u
obzir potrebe posla, kao i
opravdane razloge radnika.
• pisanom odlukom obavijestiti
radnika o trajanju godišnjeg
odmora i periodu njegovog
korištenja najmanje sedam
dana prije korištenja godišnjeg
odmora.
ZOR RS
 Raspored korišćenja godišnjeg
odmora utvrđuje poslodavac,
 najkasnije do 30. juna, pisanim
putem obavijesti radnike, s tim što
radnik može tražiti korišćenje
godišnjeg odmora u jednom ili više
dijelova
 Prema potrebi, poslodavac može
od savjeta radnika ili sindikata
zatražiti da daju svoje prijedloge ili
mišljenja o rasporedu korišćenja
godišnjih odmora.
37
OBAVEZA OMOGUĆAVANJA KORIŠTENJA
GODIŠNJEG ODMORA U TOKU RADNOG
ODNOSA
ZOR ZOR RS
• NIJE REGULISANO • Radnik kojem prestane
radni odnos radi prelaska
na rad kod drugog
poslodavca, za tu
kalendarsku godinu
koristi godišnji odmor
kod poslodavca kod
kojeg je stekao pravo i to
prije prestanka radnog
odnosa. 38
 ZOR ZOR RS
• NIJE REGULISANO  Radniku kojem prestaje radni
odnos zbog ispunjavanja
uslova za odlazak u starosnu
penziju i
 radniku kojem prestaje radni
odnos na određeno vrijeme,
poslodavac je dužan da
obezbijedi korišćenje
godišnjeg odmora prije
prestanka radnog odnosa,
odnosno sticanja uslova za
starosnu penziju.
39
Naknada /naknada štete
ZOR
• U slučaju prestanka ugovora o
radu, poslodavac je dužan
radniku koji nije iskoristio cijeli
ili dio godišnjeg odmora
isplatiti naknadu umjesto
korištenja godišnjeg odmora u
• iznosu koji bi primio da je
koristio cijeli, odnosno
preostali dio godišnjeg
odmora, ako godišnji odmor ili
njegov dio nije iskoristio
krivicom poslodavca
ZOR RS
• Ako radnik iz st. 1. i 2. ovog
člana krivicom poslodavca,
u cijelosti ili djelimično, ne
iskoristi godišnji odmor, ima
pravo na naknadu štete u
visini prosječne plate
radnika ostvarene u
prethodna tri mjeseca,
srazmjerno dužini
neiskorišćenog godišnjeg
odmora.
40