Izborni sustav

Izborni sustav
 Izbori su postupak kojim narod povjerava na određeno vrijeme
obavljanje političke vlasti u predstavničkom tijelu, a u mnogim
državama i predsjedniku republike.
 Izbori moraju biti slobodni i pošteni, a to znači da državna
vlast u izborno-političkom procesu poštuje politička temeljna
prava i slobode građana.
 Izborni sustav je pravnim propisima uređen skup društvenih
odnosa koji nastaju pri izboru predstavničkih tijela i
predsjednika republike.
 Izborni sustav
 Aktivno biračko pravo ili pravo biranja zastupnika.
 Tijekom 19. stoljeća bilo je ograničeno cenzusom imućnosti i
cenzusom naobrazbe.
 Evolucija od ograničenog do općeg biračkog prava nije se
razvijala u svim zemljama jednako. Npr. U Velikoj Britaniji se
odvijala postupno, a u Francuskoj skokovito.
 Sve do potkraj 19. stoljeća žene nisu imale biračko pravo.
Najprije su dobile pravo glasa na općinskim izborima u
Švedskoj 1867. godine, a do početka Prvog svjetskog rata u
svim skandinavskim zemljama, Australiji i u nekim
državicama SAD-a.
 Izborni sustav
 Otprilike od dvadesetih godina 20. stoljeća u većini država
primjenjuje se opće biračko pravo.
 To znači priznavanje prava svim stanovnicima određene države
koji udovoljavaju određenoj dobi (u suvremenim
demokracijama to je dob od 18. do 21. godine), imaju
državljanstvo dotične države te ukoliko imaju poslovnu
sposobnost.
 Postojale su situacije oduzimanja biračkog prava u slučajevima
političke nedostojnosti, a posebice unutar struktura unutar
kojih se krila politička diktatura.
 Izborni sustav
 Postoji mogućnost stvarnog posrednog ograničenja gdje se
može ograničiti na način određivanja roka u kojem birači
moraju boraviti ili prebivati.
 U nekim državama se ograničavalo pravo glasa vojnim
osobama kako bi se spriječila politizacija vojske i njeno
uplitanje u politički život (Francuska u vrijeme III. republike).
 Danas se smatra kako je to suprotno demokratskom ustrojstvu
vlasti.
 Izborni sustav
 Jednako ili nejednako biračko pravo – s koliko glasova
raspolažu pojedine skupine birača.
 Jednako biračko pravo postoji ako svaki birač ima jedan glas.
 Ne treba miješati s kategorijom općeg i ograničenog prava jer
može postojati sustav ograničenog a jednakog i općeg i
nejednakog biračkog prava.
 Oblici nejednakog biračkog prava:
 Pluralni votum (Belgija) gdje su pojedine kategorije građana
temeljem imovine ili obrazovanja imale dva ili više glasova.
 Izborni sustav
 Mnogostruki votum (Velika Britanija) – svi birači su imali
jedna glas, ali građani s nekretninama određenih vrijednosti
mogli su glasovati i u izborni jedinicama gdje se te nekretnine
i nalaze.
 Delegatski sustav (SFRJ) – zaposleni građani a ujedno i
članovi određenih društveno-političkih organizacija imali su tri
glasa; zaposleni građani koji nisu bili članovi određenih
društveno-političkih organizacija a isto tako nezaposleni
članovi društveno-političkih organizacija imali su dva glasa;
građani izvan tih kategorija imali su samo jedan glas.
 Izborni sustav
 Prikriveni oblici nejednakosti biračkog prava (krojenje
izbornih jedinica) – može se ostvariti ako izborne jedinice s
različitim brojem birača biraju jednak broj zastupnika.
 Suvremeniji način utjecanja na sastav predstavničkog tijela je
krojenje izbornih jedinica.
 Neposredni i posredni izbori.
 Neposredni izbori su kada građani sami biraju svoje birače, a
posredni kad građani biraju određeno tijelo koje će izabrati
zastupnike.
 Posredni izbori u jednom stupnju su kada birači biraju izborno
tijelo, tj. drugostupanjske birače koji biraju zastupnike.
 Izborni sustav
 Posredni izbori u više stupnjeva postoje kada drugostupanjski
birači biraju trećestupanjske birače koji biraju zastupnike.
 U svim suvremenim predstavničkim demokracijama
primjenjuju se neposredni izbori (iznimka je u nekim
federativnim državama).
 Javno i tajno glasovanje.
 Izbori u svim suvremenim predstavničkim demokracijama
obavljaju se tajnim glasovanjem jer se smatra kako javno
glasovanje sužuje slobodu birača.
 Izborni sustav
 Što dalje sve je izraženija apstinencija birača jer sami birači
smatraju kako svojim pristupom glasovanju neće puno toga
promijeniti te neke države (Danska, Grčka, Belgija)
primjenjuju i sankcije u slučaju neglasovanja, iako su se iste
pokazale neprikladnima za sprječavanje apstinencije.
 Aktivno biračko pravo veže se uz prebivalište ili boravište u
određenoj izbornoj jedinici te ne mogu glasovati u više
izbornih jedinica te zbog toga postoji oformljen sustav stalnih
biračkih popisa koji je stalni i jedinstven. Stalni znači da se ne
vode za pojedine izbore, već se unose sve osobe koje imaju
aktivno biračko pravo, a jedinstveni jer vrijede za sve izbore.
 Izborni sustav
 Osim aktivnog biračkog prava postoji i pasivno, a znači tko se
u određenoj državi bira neposredno od naroda.
 Najčešće je dobna granica za aktivno i biračko pravo jednaka,
a u nekim južnoameričkim državama pasivno pravo se ne
priznaje prirođenim državama ili im se priznaje nakon isteka
određenog broja godina.
 Parlamentarna nepodudarnost (inkompatibilitet je
nepodudarnost istodobnog obnašanja zastupničke dužnosti i
dužnosti obavljanja neke od vodećih funkcija u izvršnoj vlasti,
državnoj upravi i suca.
 Izborni sustav
 Temeljni argument u njenu korist proizlazi iz načela diobe
vlasti. Npr. ne ometa se neovisnost sudstva, zatim sprječava se
upletanje izvršne vlasti u koja raspolaže informacijama u rad
predstavničkih tijela. Još jedan praktični razlog očituje se u
činjenici čestog zasjedanja predstavničkog tijela.
 Ako se prihvati sistem parlamentarne nepodudarnosti, rješava
se na tri načina:
1. Zabrana kandidiranja; ukoliko se želi, najprije ostavka.
2. Dopušta se kandidiranje, a ostavka tek ako budu izabrani.
3. Najblaža opcija – njihov funkcija se suspendira za vrijeme
trajanja zastupničkog mandata,a nakon isteka mogu se vratiti
 Izborni sustav
 …na prijašnje ili neko slično mjesto.
 Posebno pitanje koje ostaje je pitanje određivanja kandidata na
izborima i to većinom onih koje podrže političke stranke (iako
postoji otvorena mogućnost pasivnog biračkog prava, stvarnu
mogućnost da budu izabrani imaju kandidati koje su istaknule i
podržale političke stranke.
 Prema tome, imamo tri načina svrstavanja kandidata:
1. Kandidate određuje stranačko vodstvo.
2. Kandidate stranke biraju svi članovi stranke.
3. Svi imaju pravo biranja (SAD).
 Izborni sustav
 Nakon predloženih kandidata unutar stranaka postoji i
zakonsko propisivanje uvjeta određenog broja potpisa kako bi
stranački kandidat postao i kandidatom izborne jedinice.
 Nekima se može činiti ovakova situacija neprihvatljiva, ali
stvarna realnost višestranačke parlamentarne demokracije ne
može postojati bez političkih stranaka.