Kubanski politički i izborni sustav - Potpuna

transparentnost i nepostojanje izbornih

kampanja
Marijan Kubik

Kritika kubanskog političkog i izbornog sistema desetljećima unatrag predstavlja jedan

od glavnih stupova kampanje koju SAD vode protiv Kube. Aktivnosti protiv Kube u
području demokracije i ljudskih prava, ne samo da čine glavno oruđe SAD-a u
nastojanju da 'ozakone' svoju politiku neprijateljstva i agresije prema Kubi, već i iza
svega stoji pokušaj da se Kubi nametne politički model koji bi olakšao dominaciju SAD
i multinacionalnih kompanija nad ovom zemljom.

Politički model koji su izabrali i koji brane sami Kubanci je originalno autohton i
autentičan, baziran na ravnopravnosti i solidarnosti među muškarcima i ženama, na
nezavisnosti, suverenitetu i socijalnoj pravdi.

U svojoj kampanji protiv Kube, SAD neprekidno vodi medijski i propagandni rat u
pokušaju da kubanski politički sistem predstavi kao antipod međunarodnim normama
prihvaćenim u području demokracije i ljudskih prava i da stvori sliku jednog
netolerantnog društva koje ne dozvoljava ni najmanju različitost i politički pluralizam.
U svojim nastojanjima SAD ne štede novac za regrutiranje, organiziranje i financiranje
kontrarevolucionarnih grupa koje predstavlja kao 'političku opoziciju' kubanskom
političko-društvenom sistemu.

Manipuliranje pojmom 'demokracije i ljudskih prava' od strane glavnih zapadnih sila

dovelo je do opasne imperijalne intervencionističke doktrine čiju krvavu primjenu smo
vidjeli na Balkanu, Iraku, Libiji,itd.

Kuba brani i podržava pravo naroda na slobodno opredjeljenje, međunarodno priznato

kao neotuđivo pravo da se 'demokracija zasniva na slobodno izraženoj volji naroda da
odredi svoj vlastiti politički, ekonomski, socijalni i kulturni režim i na njegovom punom
sudjelovanju u svim vidovima života' kao i poštivanje 'nacionalnih i regionalnih
osobnosti, kao i različitih historijskih, kulturnih i religijskih naslijeđa'.

Kuba je u svojoj prošlosti već upoznala američki model koji joj danas nastoje
nametnuti, već je proživjela tragično iskustvo 'višestranačkog' i 'zastupničkog' sistema
koji su joj propisale SAD i koji je kao posljedicu donio ekstremnu zavisnost, korupciju,

1
nepismenost i siromaštvo širokih slojeva stanovništva i rasizam, jednom rječju potpuno
negiranje najelementarnijih pojedinačnih i kolektivnih prava, uključujući i pravo na
istinski slobodne i demokratske izbore.

Zbog svega toga, kubanska Revolucija se potpuno predala dizajniranju vlastitog

modela, radi čega se okrenula vlastitim korjenima i pribjegla društvenoj, humanističkoj
i patriotskoj misli najznamenitijih ljudi kubanske nacije.

Što su glavne karakteristike kubanskog političkog sistema?

Partija ne imenuje niti promovira kandidate

KP Kube nije izborna partija.

Opće, automatsko i besplatno upisivanje građana

Riječ je o pravu koje se stječe veoma lako, pošto se navrši 16 godina života. Izborima
prethode izborne liste. Koje su dostupne javnosti u svim izbornim jedinicama da bi se
omogućilo svakom, tko iz bilo kojeg razloga nije na listi, da podnese prigovor i da se
upiše. Ako se čak ni tako ne nalazi na odgovarajućoj listi, može se upisati u trenutku
glasanja u mjestu prebivališta, dokumentirajući svoje prebivalište i starosnu dob. 

Predlaganje kandidata od strane samih birača

Osnova sistema je neposredno biranje kandidata od strane stanovništva. Delegati u

stalnom sastavu čine približno polovinu članova nacionalnog parlamenta.
Kandidate na ovu funkciju-minimum dva, maksimum osam - predlažu i biraju glasači
na javnim zborovima u raznim mjesnim zajednicama ili općinama koje ulaze u sastav
svake izborne jedinice. Da bi netko bio izabran, on mora dobiti više od 50% važećih
glasova. 

Nepostojanje izbornih kampanja

Djeljenje fotografija i biografija kandidata, koje se obavlja podjednako, zadatak je

izborne komisije u svakoj izbornoj jedinici. Podjela informacija o kandidatima sprovodi
se pod jednakim uvjetima, a isti ne mogu za svoj račun vršiti propagandne aktivnosti u
korist svoje kandidature. 

Potpuna transparentnost izbora

Glasanje je potpuno tajno.

2
Na početku glasanja, članovi biračkog odbora pozivaju javnost da provjere da li su
glasačke kutije potpuno prazne, prije nego što pristupe njihovom pečatiranju pod
nadzorom djece koja će ih čuvati tijekom cijelog dana. Pojedinačni čin zaokruživanja
broja na glasačkim listićima obavlja se u potpunoj tajnosti. Pošto zaokruži, birač
ubacuje listić u glasačku kutiju. Broj dobivenih glasova svakog kandidata i konačni
rezultati na svakom biračkom mjestu javno su izloženi ispred biračkih mjesta i na
drugim mjestima izborne jedinice. Kada je glasanje završeno obavlja se javno
prebrojavanje glasačkih listića na samom biračkom mjestu. Osim kubanskih državljana,
mogu biti prisutni i strani državljani koji to žele.
U slučaju biranja delegata za pokrajinske skupštine i zastupnike za Narodnu skupštinu
Narodne vlasti primjenjuju se isti principi, ali u skladu s činjenicom da će za njih glasati
veće biračko tijelo, po općinama ili izbornim okruzima koji se sastoje od mnogobrojnih
izbornih jedinica, uglavnom na desetke njih.
Skupštine općina predlažu kandidate za ove funkcije na osnovu izmjene unijete u Ustav
Republike, ali svi oni podliježu direktnom i tajnom glasanju od strane birača iz njihovih
izbornih jedinica. 

Transparentnost i masovnost podnošenja kandidatura

Izborne liste sa kandidatima sastavljaju samo delegati izborne jedinice i razne društvene
organizacije - među njima i radnički sindikati, seljačka udruženja, studentske
organizacije, organizacije mjesnih zajednica i žena- i one su predmet mnogobrojnih
konzultacija i analiza prije nego što ih konačno usvoje skupštine općina, koje odlučuju
koga će predložiti biračkom tijelu kao kandidate.
Kandidati za zastupnike i delegate pokrajinskih skupština održavaju zborove i susrete s
biračima iz svog okruga, ali to čine zajedno,. Isključujući svaku vrstu individualne
promocije.
Glasanje je potpuno dobrovoljni čin na svim izborima, premda se nastoji podsticati
najveća moguća izlaznost i da se svima pruži mogućnost da to i učine, zbog čega se
glasa u velikom broju.

Izborni postupci
Važeći izborni zakon utvrđuje dvije vrste izbornih postupaka:
- Opći izbori, koji se održavaju na pet godina i u kojima se biraju zastupnici za narodnu
skupštinu i delegati za pokrajinske skupštine
- Djelomični izbori, koji se obavljaju na dvije i pol godine i u kojima se biraju odbornici
za skupštine općina 

Biračko pravo

3
Svi Kubanci, muškarci i žene, uključujući pripadnike vojnih jedinica i ustanova, koji su
navršili 16 godina starosti i koji potpuno uživaju svoja politička prava, mogu sudjelovati
kao birači na raspisanim izborima i referendumima.
Glasanje je potpuno dobrovoljni čin.

Svi birači imaju pravo da budu birani kao delegati i zastupnici, mada u ovom
posljednjem slučaju trebaju navršiti 18 godina života.

Ovo pravo ne uživaju mentalno zaostala lica, kao i oni koji izdržavaju kaznu zbog
počinjenih krivičnih djela. 

Izborne jedinice

Na prijedlog odgovarajuće općine i shodno broju njenih stanovnika, Izborna pokrajinska

komisija određuje za svake izbore izborne jedinice u općini.

Izborne komisije

Formiraju se u cilju organiziranja, vođenja i autorizacije izbornih postupaka koji bi se

održali, kako bi se popunila zastupnička mjesta organa Narodne vlasti i održali
referendumi.
Nacionalnu izbornu komisiju ustanovljava Državni savjet, i nadležna je da organizira,
vodi i odobrava izborne postupke na čitavoj teritoriji zemlje, a među njenim ostalim
važnim nadležnostima je i uspostavljanje dodatnih normi Izbornom zakonu i
određivanje pokrajinskih izbornih komisija.
Komisije izbornih jedinica, koje imenuju odgovarajuća Općinska izborna komisija,
imaju kao svoj glavni zadatak da organiziraju i sprovode zborove građana radi
predlaganja kandidata za predstavnike skupštine općina; da određuju biračka mjesta i
njihove biračke odbore, kao i da vrše obradu glasova i objavljivanje rezultata glasanja,
nakon dobivanja rezultata prebrojanih listića sa svakog biračkog mjesta.

Biračka mjesta i birački odbori

U svakoj izbornoj jedinici, imajući u vidu broj birača, osniva se onoliko biračkih mjesta
koliko je potrebno da bi se omogućilo građanima da glasaju.
U svakom od njih, ustanovljava se birački odbor koji ispunjava ono što je utvrđeno
izbornim zakonom, pravilima izbornih komisija i održava disciplinu u tijeku izbornog
postupka. Osim toga, razmatra prigovore građana i vrši prebrojavanje glasova. 

Registar ili birački spisak

4
Izborni registar (birački spisak) organizira se u svakoj općini i u njega se automatski
upisuju svi građani koji su zakonski sposobni za glasanje. Nijedan građanin ne smije
biti isključen iz biračkog spiska.
U procesu izrade biračkog spiska, izborne komisije izbornih jedinica objavljuju liste
birača, kako bi isti mogli provjeriti da li se nalaze u njima ili da isprave bilo kakvu
grešku u vezi s njihovim osobnim podacima. Međutim, ako se iz bilo kojih razloga birač
ne bude našao na spisku, on može biti upisan u trenutku glasanja, a to će zatražiti od
svog biračkog odbora. 

Imenovanje kandidata za zastupnike skupština općine Narodne vlasti

Kandidati za zastupnike skupština općina predlažu se na zborovima birača u mjesnim

zajednicama, koje se organiziraju u tu svrhu u izbornoj jedinici, a koje saziva Izborna
komisija izborne jedinice. Svi birači koji sudjeluju na tom zboru, imaju pravo predlagati
kandidate. Nije dozvoljeno da se to čini u ime neke organizacije ili ustanove. Građani u
svoje ime daju prijedloge u kojima obrazlažu zasluge i kvalitete predloženog kandidata.
Prijedlozi se daju na glasanje dizanjem ruke, a na svakom zboru građana, među
predloženima se imenuje onaj koji ima najveći broj glasova. Ovakvim postupkom,
svaka izborna jedinica predlaže najmanje dva, a najviše osam kandidata na tu funkciju. 

Komisije za kandidaturu

Komisije za kandidaturu, određene na nacionalnoj, pokrajinskoj i općinskoj razini,

imaju zadatak da izrade i podnesu izborne liste kandidata za delegate pokrajinskih
skupština i zastupnike Narodne skupštine, kao i da popune mjesta koja biraju ove
skupštine.
U svim slučajevima one se sastoje od predstavnika društvenih organizacija-radnika,
seljaka, studenata, građana, žena, itd., imenovanih od strane istih, a na zahtjev
odgovarajućih izbornih komisija. Uvijek njima predsjedava predstavnik Centrale
radnika Kube. 

Dijeljenje fotografija i biografija kandidata

Po završetku procesa predlaganja, izborne komisije izbornih jedinica su jedine koje su

zadužene za dijeljenje fotografija i biografija kandidata, i stoga ih postavljaju na
prometnim mjestima.
Biografije svakog kandidata sadrže zasluge, sposobnosti, osobni kvalitet za
poduzimanje ove odgovornosti i drugih na osnovi kojih može biti izabran za skupštinu
općine.
5
Bilo koja aktivnost koja se obavlja u tu svrhu, vrši se pod jednakim uvjetima, i nije
dozvoljen nijedan drugi oblik izborne propagande u osobno ime ili osobne prirode. 

Izbori zastupnika za skupštine općine Narodne vlasti

Na dan održavanja izbora, jedan sat prije početka glasanja, ustanovljavaju se članovi
biračkih odbora u odgovarajućim biračkim mjestima i provjeravaju da li je sve spremno
za rad, u kakvom su stanju glasačke kutije, kao i da li su stvoreni uvjeti koji osiguravaju
privatnost glasanja.
Za obavljanje glasanja birač podnosi osobnu kartu ili identifikacijski dokument u
slučaju pripadnika vojnih jedinica i ustanova kojim se potvrđuje njegov status birača. 

Prebrojavanje glasova na biračkim mjestima

Po završetku glasanja, predsjednik biračkog odbora otvara glasačku kutiju, i zajedno s

ostalim članovima, pristupa brojanju glasova. Prebrojavanje glasova je javno, a tome
mogu prisustvovati predstavnici društvenih organizacija, kandidati i ostali građani, kao i
strana lica ukoliko to žele.
Rezultati prebrojavanja potvrđuju se jednim službenim dokumentom koji se pročita
pred svima prisutnim kako bi se upoznali s njegovim sadržajem.
Rezultati glasanja na svakom biračkom mjestu, rezultati dobivenih glasova za svakog
kandidata, kao i nevažeći i prazni listići, javno su izloženi kako bi građani bili s njima
upoznati. 

Obrada izbornih listića u izbornoj jedinici

Rezultat glasanja na svakom biračkom mjestu, kao i ostali dokumenti koji se koriste u
procesu glasanja, podnose se Izbornoj komisiji izborne jedinice koja počinje obradu
glasačkih listića da bi saznala koji je kandidat izabran.
Rezultat ove obrade objavljuje se u javnosti tako što se obavijest postavlja ispred
prostorija biračkih mjesta i na ostalim javnim mjestima.

Provjeravanje prebrojavanja glasova od strane Općinske izborne komisije;

Proglašavanje izabranih

Po dobivanju rezultata obrade glasačkih listića od strane izbornih komisija izborne

jedinice, Općinska izborna komisija pristupa provjeri njihove validnosti, proglašava
izabrane delegate i predaje im odgovarajuće potvrde o njihovom izboru.
Ukoliko od kandidata koji su predloženi u izbornoj jedinici, dva ili više, ili nijedan od
njih ne dobije više od polovice važećih glasova, održava se drugi krug izbora.
6
Drugi krug izbora

Ukoliko od kandidata koji su predloženi u izbornoj jedinici, dva ili više, ili nijedan od
njih ne dobije više od polovice važećih glasova, izborna komisija nalaže raspisivanje
novih izbora u roku od narednih deset dana od dana održavanja prvih izbora. 

Predlaganje kandidata za delegate u pokrajinskim skupštinama i zastupnike za

Narodnu skupštinu narodne vlasti

Skupštine općina, sastavljene od zastupnika koje je narod izabrao, sastaju se na

izvanrednim sjednicama, na dan koji naznači Državni savjet, radi predlaganja kandidata
za delegate pokrajinskih skupština i zastupnike Narodne skupštine.
Komisije za kandidature zadužene su napraviti izborne liste s delegatima izborne
jedinice i liste istaknutih osoba, bilo da su to studenti, radnici, znanstvenici,
intelektualci, rukovoditelji, seljaci i drugi; i da dostave skupštinama općina liste
kandidiranih za delegate i zastupnike pokrajinskih skupština, koje će skupštine općina
na kraju predložiti.
Predsjednik skupštine daje na glasanje prijedlog koji je podnijela komisija za
kandidaturu. Prijedlog se izglasava dizanjem ruke, a među predloženima postaju
kandidati oni koji dobiju od prisutnih delegata više od polovice glasova. Ako neki od
predloženih ne dobije potrebni broj glasova, komisija za kandidaturu podnosi novi
prijedlog koji podleže opisanoj proceduri.

Promoviranje kandidata za delegate pokrajinskih skupština i zastupnike Narodne

skupštine Narodne vlasti

Nacionalne, pokrajinske i općinske komisije za kandidaturu su zadužene vršiti

aktivnosti koje će omogućiti biračima da upoznaju predložene delegate i zastupnike za
pokrajinske skupštine. U tu svrhu one izlažu na javnim mjestima biografiju i fotografiju
svakog kandidata i organiziraju zborove građana na kojima se čitaju biografije.
Isto tako, kandidati zajedno održavaju susrete ili razmjene u radnim i studentskim
centrima, poljoprivrednim zadrugama, vojnim jedinicama i dr., na teritoriji na kojoj su
predloženi, i održavaju sastanke s rukovoditeljima društvenih organizacija, kao i s
biračima iz mjesnih zajednica i naselja. 

Izbori delegata za pokrajinske skupštine i zastupnike za Narodnu skupštinu Narodne

vlasti

Organizacija izbora za pokrajinske delegate i zastupnike je slična onoj koja se

7
primjenjuje prilikom izbora odbornika za skupštine, mada zbog svoje veće složenosti,
postupci su nešto drugačiji:

U ovom slučaju izbor se odvija po općini ili izbornoj jedinici, s obzirom na to da se u

općinama s više od sto tisuća stanovnika ustanovljuju izborne jedinice koje mogu imati
najmanje pedeset tisuća stanovnika.
Općinska izborna komisija obavlja konačnu obradu glasova i objavljuje imena
izabranih. U općinama u kojima su ustanovljene izborne jedinice konačnu obradu
glasova obavlja izborna komisija izborne jedinice i obavještava o rezultatima
odgovarajuću izbornu komisiju.
Za ove izbore se također primjenjuje norma prema kojoj svaki kandidat, da bi bio
izabran, treba dobiti na općini ili izbornoj jedinci, zavisno od slučaja, više od polovicu
glasova.
Ukoliko ne bude izabran jedan ili više kandidata, Državni savjet odlučuje kada će se
obaviti njihov izbor.

Pokrajinska skupština i skupština općine

Predstavljaju najviše lokalne organe Države, svaka u okviru svojih granica, kojima su
najviše vlasti dale sva ovlaštenja da sprovode svoje funkcije.
Formiraju se u zakonom određenom roku.

Narodni odbori

Narodni odbor je lokalni organ Narodne vlasti reprezentativnog karaktera kojem su

najviše vlasti dale sve ovlasti da sprovodi svoje funkcije; ima određeni teritorijalni
okvir; podržava skupštinu općine u obavljanju njenih nadležnosti i omogućava bolje
upoznavanje i brigu o potrebama građana iz njegove sfere djelovanja. Formiraju se u
gradovima, manjim mjestima, predgrađima, naseljima i ruralnim zonama, i obuhvaćaju
najmanje pet izbornih jedinica, mada mogu imati i manje, ukoliko postoje razlozi koji to
potkrepljuju.
Sastavljeni su većinom od zastupnika koji se biraju u odgovarajućim izbornim
jedinicama, a tom sastavu mogu pripadati i predstavnici koje imenuju najvažnije
društvene organizacije, ustanove i poduzeća na toj teritoriji.
Njihova glavna zaduženja su slijedeća: postizanje najveće efikasnosti kod razvoja
proizvodnih i uslužnih djelatnosti i potreba stanovništva, podstrek za većim udjelom
stanovništva kroz lokalne inicijative za rješavanje problema i usklađivanje rada i
suradnje među postojećim ustanovama na svom području, kao i vršenje kontrole i
inspekcije aktivnosti koje one razvijaju.
8
Konstituiranje Narodne skupštine Narodne vlasti; Izbor predsjednika,
potpredsjednika i tajnika Državnog savjeta

U roku od 45 dana od dana izbora zastupnika za Narodnu skupštinu Narodne vlasti,

Državni savjet određuje dan, sat i mjesto zasjedanja ovih zastupnika.
Ovu sjednicu vodi predsjednik Nacionalne izborne komisije, na kojoj ovi potpisuju i
polažu zakletvu na svoje funkcije i objavljuje se da je skupština konstituirana za novi
saziv.

Narodna skupština Narodne vlasti

Nakon svog konstituiranja, skupština prvo pristupa izboru svog predsjednika,

potpredsjednika i tajnika, tajnim i neposrednim glasanjem, a kasnije izboru Državnog
savjeta-stalni organ Narodne skupštine koji ima 31 člana, tako što bira predsjednika,
prvog potpredsjednika, 5 potpredsjednika, tajnika i ostala članove.

Narodna skupština Narodne vlasti je najviši organ vlasti koji predstavlja i izražava
slobodnu volju cjelokupnog naroda. To je jedini organ koji ima ustavotvornu i
zakonodavnu vlast u Republici. Osim toga, je nadležna je da usaglašava djelomične
izmjene Republičkog Ustava, da usvaja, modificira ili poništava zakone, može opozvati
zakonske dekrete koje donosi Državni savjet, usvaja planove za ekonomski i društveni
razvoj zemlje, kao i državni budžet; proglašava ratno stanje, bira predsjednika,
potpredsjednika i ostale suce Narodnog vrhovnog suda, glavnog tužitelja i zamjenike
glavnog tužitelja Republike.

Nadležnost Državnog savjeta

Državni savjet je organ Narodne skupštine koji je predstavlja između dva perioda
zasjedanja, izvršava dogovore skupštine i ispunjava ostale funkcije koje mu Ustav
nalaže. Udruženog je karaktera, a u međunarodne svrhe, najviši predstavnik kubanske
države.

Državni savjet
Između ostalog, određuje održavanje izvanrednih sjednica Narodne skupštine, usklađuje
datum izbora za njeno periodično obnavljanje; donosi zakonske dekrete, imenuje
članove Savjeta ministara, daje opće instrukcije sudovima i Javnom tužiteljstvu
Republike; odobrava amnestije, itd.

Radne komisije Narodne skupštine Narodne vlasti

Narodna skupština ustanovljava radne komisije koje rade tijekom cijele godine. U njen
9
sastav ulaze zastupnici čiji je zadatak da joj pomažu u kontroli državnih i vladinih
organa, u izradi nacrta zakona i sporazuma, kao i kod donošenja odluka u vezi s
planovima koji podliježu njihovom razmatranju, i da obavljaju istraživanja koja im se
povjere.
Također može ustanovljavati privremene komisije, vodeći računa o specifičnim
interesima u raznim sferama društveno-ekonomskog života zemlje.

Kubanski politički sistem na razne načine podstiče stvarno sudjelovanje građana i

efikasno povezivanje izabranih s njim, od predlaganja kandidata od strane samih birača
pa do njihove kontrole kandidata kroz mehanizme polaganja računa i opoziva čime se
ne iscrpljuje demokratski sadržaj kubanskog društva. Aktivno narodno sudjelovanje ne
ograničava se samo na biranje, predlaganje, izglasavanje, kontroliranje i opozivanje
svojih predstavnika.

U svakoj izbornoj jedinici, zastupnici za skupštine općina Narodne vlasti polažu račune
svojim biračima o onome što su postigli- dvaput godišnje- na sastancima na kojima
zajednica također razmatra bilo koju drugu temu od interesa. 

Svi izabrani dužni su periodično polagati račune o svom radu, a oni koji su ih izabrali
mogu u svako doba opozvati njihove mandate.
Nijedan predstavnik, zastupnik ili delegat, bilo koje razine, ne prima nikakvu
nadoknadu – plaću, dnevnicu, niti bilo koju drugu pomoć ili povlasticu - za obavljanje
posla za koji je izabran. Po pravilu oni nisu profesionalni političari. Oni koji moraju
posvetiti puno radno vrijeme tim aktivnostima da bi rukovodili radom skupština,
primaju istu plaću koju su imali na svojim radnim mjestima odakle su došli, i na koja će
se vratiti po završetku svog mandata. Sličan postupak primjenjuje se i na one kojima su
skupštine, njihove komisije ili Narodni odbori povjerili privremene odgovornosti. 

Kubanci ne smatraju da su dostigli stupanj demokratskog razvoja koji ne bi mogao biti

viši. Naprotiv, Kubanci smatraju da postoje razne značajne inovacije koje su uveli u
sustav, u njegove metode i mehanizme, i ulažu stalne napore za njegovo usavršavanje.
Postići puno, pravo i sustavno sudjelovanje naroda u upravljanju i kontroli društvom,
što je srž demokracije, predstavlja cilj za koji se Kubanci neprekidno bore. Onaj koji
istinski vjeruje u njega, teško da se može pomiriti s onim što je postigao, uvijek će
nailaziti na nova otkrića koja će biti podstrek za druga istraživanja.

Glavna kvaliteta kubanskog političkog sustava je njegova sposobnost za stalno

usavršavanje u funkciji pokazanih potreba za ostvarivanje punog, istinskog i sustavnog
udjela naroda u upravljanju i kontroli društva, suštini svake prave demokracije.

10