ESEJ IZ PREDMETA

POLITIKI SUSTAVI
POLITIKI SUSTAV SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA

Bojan Petrovi
Busovaa, prosinac 2014.

Uvod
Sjedinjene Amerike Drave (SAD) su najmonija ekonomska, politika i vojna sila na svijetu.
Sjedinjene Drave su po veliini izbornog tijela druga svjetska demokracija, samo Indija ima vee
glasako tijelo. Karakteristika ovog politikog sustava je da pripada obliku zastupnike
demokracije. Uz politike sustave Velike Britanije (parlamentarni), Francuske (polupredsjedniki),
politiki sustav SAD-a predstavlja predsjedniki politiki sustav vlasti koji se kao prototip prvi put
pojavio u 18. stoljeu u SAD-u (Hartmann 2006). Nakon toga se proirio Latinskom Amerikom i
nekim drugim zemljama svijeta.
SAD-e su prva drava svijeta koja je imala formalni ustav donesen u 18. stoljeu prilikom stjecanja
neovisnosti od britanske krune. Deklaracija neovisnosti iz 1776. godine te Ustav iz 1789. ine
temelj federalne vlade SAD-a. Deklaracija neovisnosti je stvorila SAD kao politiki entitet, a Ustav
kreira osnovnu strukturu federalne vlade. Ameriki politiki sustav jasno poiva na ova dva bazina
dokumenta (Darlington 2014). Institucije vlasti koje su uspostavljane ovim ustavom su:
Predsjednik koji predstavlja izvrnu vlast, Kongres koji predstavlja zakonodavnu vlast, a sastoji se
od Zastupnikog doma i Senata te Vrhovni sud koji obnaa vrhovnu sudbenu vlast.
Ukoliko se eli napraviti promjena Ustava, ona iziskuje iroki konsenzus uz najmanje dvotreinsku
veinu u oba doma Kongresa. Promjenu nakon toga moraju odobriti zakonodavna tijela ili posebno
sastavljene ustavne konvencije u tri etvrtine svih drava u odreenom roku. Promjena ustava mora
proi svu proceduru u roku sedam godina, a ukoliko uspjeno proe, tek tada promjena stupa na
snagu. Ustavne promjene su dopune izvornog ustavnog teksta, koji je vezan za tekst Ustava to je
usvojen 1787. Prvih deset lanaka o promjenama (Amendments) stekli su pravnu snagu 1791., a
do danas na snagu je stupilo ukupno samo 27 promijenjenih lanaka (Hartmann 2006).
Politiki sustav SAD-a je usklaen tako da nijedna od tri grane vlasti nema previe moi i moe
biti nadjaana od strane druge, a za pravilno funkcioniranje je potrebna suradnja meu njima.
Sjedinjene Drave imaju dvostranaki sustav koji se razvio tokom 19. stoljea u kojem su nastale
dvije najjae politike stranke, a to su Demokratska i Republikanska te se one od tada izmjenjuju
na vlasti (Hartmann 2006). Za razliku od europskih stranaka, ove dvije stranke nemaju izgraenu
stranaku infrastrukturu ni stranaki aparat koji bi stalno djelovao, nego se one aktiviraju u vrijeme
izbora kao potpora svojim kandidatima.
Politika akademija HDZ BiH znanje pobjeuje

Predsjednik
Predsjednik predstavlja izvrnu vlast te je najmonija osoba. U njemu se sjedinjuju funkcije
poglavara drave i efa vlade, obavlja dunost glavnog vojnog zapovjednika i glavnog diplomate
(Hartmann 2006). Predsjednik imenuje visoke savezne dunosnike i takoer imenuje sve suce na
federalnom nivou ukljuujui i suce Vrhovnog suda uz uvjet suglasnosti koji daje veina u Senatu
(Britannica 2014). Za svaki zakon koji proe Kongres potrebna je suglasnost Predsjednika, ali
takoer on ima i mo veta nad odlukama Kongresa. Kongres moe zaobii predsjednikov veto
samo u sluaju dvotreinske veine u oba doma Kongresa (Darlington 2014).
Predsjednik nije odgovoran Kongresu za svoje djelovanje. Poini li kazneno djelo ili zlorabi li svoj
mandat, s dunosti moe biti udaljen putem slubene tube (tzv. Impeachment). Tubu podie
veina Zastupnikog doma, a o njoj odluuje dvotreinska veina u Senatu pod predsjedanjem
Vrhovnog suda SAD-a. Bude li proglaen krivim, posljedica je samo udaljavanje s dunosti
(Hartmann 2006).
Predsjednik se bira na 4 godine i moe maksimalno biti biran 2 puta. Izbori se odravaju prvog
utorka nakon prvog ponedjeljka u studenom da bi se podudarali s kongresnim izborima.
Predsjednika ne biraju direktno glasai, nego glasovi elektora koji predstavljaju svaku dravu na
bazi kombinacije lanova Senata (minimalno 2 za svaku dravu) te broju lanova Zastupnikog
doma (broj lanova proporcionalan broju stanovnika). Ukupan broj elektorskih glasova je 538, a
da bi se postalo predsjednikom je potrebno 270 elektorskih glasova (Darlington 2014). Ovakav
izbor predsjednika znai da se moe desiti da kandidat sa najveim brojem glasova diljem SAD-a
ne postane predsjednik zbog elektorskih glasova.
Potpredsjednik se bira na 4 godine zajedno s predsjednikom i obino slui kao balans u
predsjednikim izborima da se zadovolji geografski, spolni, etniki ili neki drugi bitan kriterij.
Slubene dunosti potpredsjednika su da je lan predsjednikog kabineta, Vijea za nacionalnu
sigurnost te djeluje po slubenoj dunosti kao predsjednik Senata.
Na vrhu amerike savezne uprave je 15 tajnika, a svaki je na elu jednog odjela, odnosno jednog
sredinjeg upravnog nadletva (Hartmann 2006). Predsjednik je zaduen za imenovanje lanova
svog kabineta koje mora potvrditi i Senat. lanovi kabineta ine vijee savjetnika koje je poznato
pod imenom Predsjedniki kabinet, predsjednik tajnike moe otpustiti po svojoj volji.
Politika akademija HDZ BiH znanje pobjeuje

Kongres
Usvajanjem Ustava SAD-a i tekstom iz lanka 1. stav 1., sva zakonodavna vlast pripada Kongresu
koji se sastoji iz Zastupnikog doma i Senata (US Senate 1994).
Zastupniki dom je donji dom dvodomnog zakonodavnog tijela. Ovaj dom je u poetku zamiljen
da bude dominantno politiko tijelo u federalnom sustavu, ali postupno je Senat preuzeo tu ulogu
(Darlington 2014).
Zastupniki dom ine 435 izabrana predstavnika, koji su proporcionalno raspodijeljeni na 50
drava s obzirom na njihov broj stanovnika u ukupnoj populaciji. est lanova ovog Doma su
lanovi bez prava glasa i oni predstavljaju District of Columbia, Puerto Rico i druga etiri teritorija
koji pripadaju SAD-u. Tijelom predsjedava slubenik pod nazivom Speaker, a njega izabiraju
svi lanovi te je on trei u liniji nasljeivanja predsjednika (Whitehouse 2014).
lanovi Zastupnikog doma se biraju na mandat od dvije godine, a izbori se odravaju prvog utorka
nakon prvog ponedjeljka u studenom u parnim godinama. Ovaj Dom kroz svoja povjerenstva
ispunjava svoju zakonodavnu i istranu funkciju, a veina odbora je fokusirana na aktivnosti vlade.
Ovlasti koje su iskljuivo dodijeljene Zastupnikom domu su predlaganje zakona o prikupljanju
prihoda, opozivu federalnih dunosnika i u sluaju izjednaenja biraju predsjednika.
Senat je gornji dom Kongresa i sastoji se od 100 lanova koji predstavljaju savezne drave i biraju
se svakih 6 godina. Neovisno o broju stanovnika svaka drava je jednako zastupljena, tj. ima dva
senatora. Potpredsjednik SAD-a slui kao predsjednik Senata te on moe donijeti bitan glas u
sluaju izjednaenosti (Whitehouse 2014).
Senat ima jedinstvenu mo da potvruje Predsjednikove odluke koje zahtijevaju pristanak Senata
i da ratificira sporazume. Senat takoer djeluje kroz povjerenstva koja su usmjerena na aktivnosti
vlade, a i na ona bitna poput prorauna i propisa.
Bitno je da u sluaju donoenja zakona, potreban je pristanak oba doma Kongresa veinskih glasom
te tek onda zakon ide na potpis Predsjedniku. U sluaju da Predsjednik iskoristi pravo veta,
Kongres moe zaobii veto ponovnim glasanjem u svakom domu, ali u ovom sluaju
dvotreinskom veinom.

Politika akademija HDZ BiH znanje pobjeuje

Vrhovni sud
Vrhovni sud je najvie sudsko tijelo u SAD-u. Sastoji se od 9 sudaca, a meu njima je jedan
predsjedavajui dok svi imaju jednaka glasaka prava i odluke donose obinom veinom. Ispod
vrhovnog suda se nalazi sustav prizivnih sudova i okrunih sudova. Ove tri razine predstavljaju
federalni sudski sustav (Darlington 2014). Suci se imenuju na doivotni mandat, a nominira ih
predsjednik uz suglasnost senata dok mogu biti uklonjeni s dunosti impeachmentom u
zastupnikom domu i opoziv mora potvrditi senat (Whitehouse 2014) .
Federalni sudovi jedini imaju ovlast tumaiti zakon, odrediti ustavnost zakona i primijeniti na
pojedinani sluaj. Formalnim putem je jako teko promijeniti ustav SAD-a, ali Ustavni sud moe
donijeti odluku o posebnom znaenju pojedinog dijela ustava kao generalnog zakona. to je jedna
od mnogih neloginosti demokratskog sustava, a ta je da tijelo neizabrano od naroda ima takvu
mo.

Politike stranke
Amerikim politikim sustavom dominiraju dvije politike stranke, a one su Demokratska stranka
i Republikanska stranka koja je jo poznata kao i Velika stara stranka (Darlington 2014).
Karakteristika ovih stranaka da su jako stare i stabilne, a osnovane su prije vie od 150 godina.
Glavni razlog njihove dominacije je elektorski izborni sustav kao i u mnogim drugim Anglosaksonskim zemljama (Darlington 2014). Drugi razlog, ali ne i manje bitan, je i utjecaj novca u
Amerikom izbornom sustavu. Kandidati mogu potroiti neogranienu koliinu novca, odnosno,
onoliko koliko mogu skupiti i tako kupiti veliki koliine oglasnog prostora to si jedinu mogu
priutiti ove dvije stranke te je tako formirana financijska barijera za ulazak drugih stranaka u
izbornu trku.
Kao i mnogim zemljama podjela stranaka na lijevi i desni centar moe se primijeniti i u SAD-u, ali
ova analogija u ovom sluaju ima mnogo mana. Republikanci se preteno smatraju desnom i
konzervativnom strankom, a demokrate vae kao stranka koja je orijentirana na socijalni
liberalizam. Predstavnici ovih stranaka ne dre se vrsto stranake stege (whipping system) te
mogu glasati i djelovati individualno. Glavne razlike proizlaze iz ogromne geografske veliine i
razliitog shvaanja povijesti u razliitim dravama. Tako je mogue da republikanac sa sjevera

Politika akademija HDZ BiH znanje pobjeuje

drave je liberalniji nego demokrat sa juga SAD-a. Za razliku od drugih demokracija, politike
stranke u SAD-u su slabije kao institucije te su prilikom odabira kandidata manje aktivni, a tijekom
izbora su manje utjecajni jer pojedinane kampanje pojedinih politiara imaju vei utjecaj.
Izlazak na izbore za kongres je mnogo nii nego u drugim liberalnim demokracijama. U sluaju
kada se zajedno odravaju i predsjedniki izbori, odaziv biraa je oko polovice od ukupnog broja,
a u sluaju kada nema predsjednikih izbora, odaziv je oko jedne treine.
Sjedinjene Amerike Drave nisu nikad imale jasnu ideoloku ili klasno definiranu podjelu izmeu
dvije glavne politike stranke, tj. nisu nikada imale jasno socijalistiku ili antikapitalistiku
stranku, obje glavne stranke su pro-kapitalistike, pro-poslovne i svoje govore usmjeravaju prema
srednjoj klasi (Darlington 2014).

Zakljuak
injenica je da su Sjedinjene Drave poseban sluaj u odnosu na ostale drave svijeta i to je poznato
pod kontroverznim nazivom amerika izuzetnost1 tj. smatraju da sve to rade, rade na najbolji
nain, a tako je i s politikim sustavom. U ovom politikom sustavu je vidljivo nekoliko velikih i
neobinih utjecaja rase, religije i novca u usporedbi s drugim liberalnim demokracijama
(Darlington 2014).
Uz velika prirodna bogatstva i politiku stabilnost Sjedinjene Drave su postale najbogatija i
najdominantnija svjetska sila. U novije vrijeme, vjera u politiki sustav SAD-a je poljuljana zbog
toga to ljudi diljem svijeta preispituju sve slabiji utjecaj SAD-a kao dominantne svjetske sile, a
politiki aparat SAD-a e se morati suoiti s tim da e Kina nakon dugo vremena postati vodea
ekonomija svijeta. S obzirom na to, trend u SAD-u je da su graani nezadovoljni upravljanjem
dravom i da se sve vie raspravlja o efektivnosti politikog sustava (Darlington 2014).

American exceptionalism je pojam koji opisuje vjerovanje da Sjedinjene Drave zauzimaju posebno mjesto u
ljudskoj povijesti na temelju karakteristika koji su jedinstvene za njih. Lockyer S., America's Exceptionalism
[online]. Dostupno na: http://www.slideshare.net/slockyer/us-exceptionalism [2. prosinca 2014.]

Politika akademija HDZ BiH znanje pobjeuje

Literatura
1. Britannica, (2014). Presidency of the United States of America [online]. Dostupno na:
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/717803/presidency-of-the-United-States-ofAmerica [2. prosinca 2014.]
2. Darlington, R., (2014). A Short Guide to the American Political System [online]. Dostupno
na: http://www.rogerdarlington.me.uk/Americanpoliticalsystem.html [1. prosinca 2014.]
3. Hartmann J., Politiki sustavi Velike Britanije, SAD-a, Francuske: parlamentarni,
predsjedniki i polupredsjedniki sustav vlasti, Politika kultura, Zagreb, 2006., 196 str.
4. Lockyer S., America's Exceptionalism [online]. Dostupno na:
http://www.slideshare.net/slockyer/us-exceptionalism [2. prosinca 2014.]
5. Senate, (1994). Constitution of the United States [online]. Dostupno na:
http://www.senate.gov/civics/constitution_item/constitution.htm [2. prosinca 2014.]
6. Whitehouse, (2014). The Legislative Branch [online]. Dostupno na:
http://www.whitehouse.gov/our-government/legislative-branch [2. prosinca 2014.]

Politika akademija HDZ BiH znanje pobjeuje