Ninoslava Penik:

Prilog odbacivanju tjelesnog kanjavanja djece

Saetak
Unato zakonskoj zabrani, tjelesno kanjavanje djece jo uvijek je prisutno u naem
drutvu. Roditelji e prije koristiti drue odojne postupke ako su uvjereni da je tjelesno
kanjavanje djece poniavajue za dijete i nedjelotvorno. U ovom radu ponu!eni su dokazi u
prilo oba navedena razloa. U sredinjem dijelu rada iznijeti su rezultati istraivanja
doivljaja roditeljsko tjelesno kanjavanja retrospektivnim samoiskazom na studentskom
uzorku. "ni pokazuju da roditeljska pljuska i udarac predmetom mou uroziti odnos
uzajamno potovanja i povjerenja izme!u djeteta i roditelja te predstavljati prijetnju
psi#ikom i $izikom interitetu djeteta. %jelesno kanjavanje pratili su stra#, bijes, nemo,
alost, zabrinutost, bespomonost, sram, osjeaj nepravde, ponienja i drue neativne
emocionalne reakcije. Uestalije tjelesno kanjavanje bilo je povezano s viim percipiranim
odbacivanjem od roditelja. U zavrnoj raspravi saeti su empirijski dokazi da je tjelesno
kanjavanje, iako povezano s neposrednom poslunou, kratkorono i duorono povezano i
s nizom nepoeljni# obiljeja ponaanja i doivljavanja djece i odrasli#. Na kraju, opisani su
roditeljski ciljevi i temeljne roditeljske vjetine povezani s nenasilnim odojnim postupcima.
Kljune rijei: tjelesno kanjavanje djece, roditeljski odojni postupci, nenasilni odoj
1. Uvod
&uvremeni roditelji suoeni s nizom drutveni# promjena, izazova i novi# oekivanja.
Roditeljska uloa vie se ne zasniva na roditeljskom autoritetu ve na roditeljskoj
odovornosti. "dovornost roditelja je da zadovolji temeljne ivotne potrebe djeteta, da
osiura njeovu'njezinu siurnost, prui mu'joj emocionalnu toplinu, poticajne uvjete za
uenje i razvoj, vodstvo i ranice te stabilnost ()o*, +,,,-. U drutvu je tako!er polako sve
prisutniji i novi poled na dijete i djetinjstvo povezan s promicanjem djeji# prava. Umjesto
kao na objekt roditeljsko odoja na dijete se poinje ledati kao na aktivno i kompetentno
su.stvaratelja vlastito ivota i razvoja (&ommer, /001-.
2edan od za#tjeva drutva od dananji# roditelja je i da podiu djecu bez tjelesno
kanjavanja. 3atitu djece od svi# oblika tjelesno i duevno nasilja nalae lanak /0.
4onvencije o pravima djeteta (/010.- te lanak /5. 6uropske socijalne povelje (+,,/.-.
%emeljem lanka 15. "biteljsko zakona iz /001. odine *rvatska se svrstala me!u /7 drava
svijeta u kojima je roditeljima zabranjeno tjelesno i druo poniavajue kanjavanje djece.
8e!utim, donoenje zakonske odredbe nije dovoljno za promjenu nasilno roditeljsko
ponaanja. Podaci o rairenosti razliiti# oblika tjelesno kanjavanja prikupljeni od uenika
osnovni# i srednji# kola u razdoblju izme!u +,,,. i +,,9. pokazuju da je udio oni# koji su
podvrnuti roditeljskom nasilju jo uvijek visok (Penik, +,,9-.
8oue je da roditelji unato zakonskoj zabrani i dalje tjelesno kanjavaju djecu jer za
zakonsku odredbu ne znaju, ili, ako znaju, ne pridravaju je se jer ne znaju ili ne vjeruju da
tjelesno kanjavanje za djecu moe biti tetno. :ako zbo vrlo malo uzorka i njeove
nereprezentativnosti eneralizacije nisu opravdane, zanimljivi su rezultati ispitivanja roditelja
djece jedne zarebake osnovne kole (Novosel, +,,;-. Nji# 5,< navodi da je tjelesno
kanjavanje djece u *rvatskoj zakonom zabranjeno, /1< da nije, a /+< da ne zna. Uz to,
udaranje djeteta u dobi izme!u / i 5 odina po stranjici polovina roditelja smatrala je
nepri#vatljivim nainom discipliniranja djeteta, a treina pri#vatljivim.
"sim zakona, na (ne-koritenje tjelesno kanjavanja utjeu i drutvene norme, ali i
initelji koji se odnose na obiljeja samo roditelja kao to je stav prema tjelesnom
kanjavanju, doivljavanje tjelesno kanjavanja u vlastitom djetinjstvu ili emocionalno
stanje u trenutku sukoba s djetetom. :straivanja razloa zbo koji# roditelji tjelesno
kanjavaju djecu upuuju na to da se ti razlozi mou svrstati u distalne (koji postoje ve
otprije- i proksimalne (istovremeno prisute u situaciji kanjavanja-. )istalni initelji za koje je
prona!ena povezanost s roditeljskim koritenjem tjelesno kanjavanja su tjelesna
kanjavanost u vlastitom djetinjstvu (=untain.Rick$els i sur., /00>.-, i stav koji ukazuje na
slaanje s koritenjem tjelesno kanjavanja (?eta# i )urrant, +,,7-. Proksimalni initelji
povezani s koritenjem tjelesno kanjavanja su vrsta @prijestupa@ koje je dijete poinilo,
roditeljeva atribucija uzroka djetetovo @prijestupa@ i emocionalno stanje roditelja (?eta# i
)urrant, +,,7-.
?eta# i )urrant (+,,7- istraivale su relativan doprinos razliiti# distalni# i
proksimalni# initelja objanjenju tjelesno kanjavanja kod majki i utvrdile da su slaanje s
tjelesnim kanjavanjem i njeovo opravdavanje, dakle stavovi prema upotrebi tjelesno
kanjavanja, bili najbolji prediktor od svi# obu#vaeni# distalni# i proksimalni# initelja.
Ailj ovo rada je analizirati empirijske podatke o tetnosti tjelesno kanjavanja i njeovoj
nedjelotvornosti kao odojno sredstva kojima bi se molo djelovati na stavove prema
tjelesnom kanjavanju djece.
Pokuaj odre!enja tjelesno kanjavanja otvara pitanje razranienja izme!u tjelesno
kanjavanja i tjelesno zlostavljanja djece koje je u psi#oloiji jo bez opepri#vaeno
odovora. )ok veina autora istie da se radi o oblicima nasilno ponaanja izme!u koji# je
razlika samo u intenzitetu (Rodriuez i &ut#erland, /000. prema Penik, +,,9.-, drui
smatraju da se radi o kvalitativno razliitim vrstama roditeljeljsko ponaanja pri emu se
zlostavljanje nalazi na dimenziji abnormalno, a tjelesno kanjavanje na dimenziji normalno
roditeljsko ponaanja (?zar, /00/., prema ibid.-. 4ao kriterij razlikovanja esto je koriteno
postojanje tjelesne ozljede, pri emu se tjelesnim kanjavanjem smatralo ponaanje uz koji je
vezan nizak rizik tjelesne povrede, a zlostavljanjem ponaanje koje prati visok rizik tjelesne
povrede. 8e!utim, tjelesne povrede sporan su kriterij jer ne odraavaju nuno ozbiljnost
nasilja te zanemaruju njeove psi#ike posljedice (ibid.-.
"sim na obiljeja nasilno ponaanja (tj. intenzitet'tjelesne povrede, uestalost- i
njeovi# posljedica na dijete, de$inicije se oslanjaju i na namjeru poinitelja nasilja. &traus
(+,,,.B str. ///,- tjelesno kanjavanje odre!uje kao koritenje tjelesne sile s namjerom da se
djetetu nanese bol, ali ne i povrede, u svr#u ispravljanja ili kontrole djetetovo ponaanja.
4riterij svr#e nasilja i roditeljeve namjere tako!er je sporan. Poznato je da je nasilje prema
djetetu ponekad vie odraz emocionalno stanja roditelja neo li namjere da upravlja
djetetovim ponaanjem. U literaturi se spominje razlikovanje tzv. instrumentalno tjelesno
kanjavanja (koje je planirano, kontrolirano i nije popraeno snanim emocijama roditelja- i
impulsivno tjelesno kanjavanja (koje je @proizvod trenutka@, popraeno osjeajem srdbe ili
ak ubljenja kontrole- (&traus i 8ouradian, /001., prema Cers#o$$, +,,+.-. & drue strane, u
praksi se sluajevi tjelesno zlostavljanja djece najee opisuju kao @prekoraivanje ranice
tjelesno kanjavanja u odojne svr#e@, dakle povezuju s kontekstom odajanja.
Primjerenijom se stoa ini de$inicija koju koristi Dijee 6urope (+,,9.B 1-. Prema njoj,
tjelesno kanjavanje je svaki oblik kanjavanja u kom se koristi tjelesna snaa i kojim se
namjerava uzrokovati neku razinu boli ili nelaode.
U situaciji kada izostaje slaanje u odovoru na pitanja @U emu je kvalitativna razlika
izme!u tjelesno kanjavanja i zlostavljanjaE@, @4oliko jako je prejakoE@, @4oliko esto je
preestoE@ i sl., dobrodoao je zakonski okvir koji nepri#vatljivim dri svako roditeljsko
nasilno ponaanje prema djetetu, koje nanosi stvarnu ili potencijalnu tetu djetetovu razvoju i
dostojanstvu.
2. Problemi istraivanja
:skustvo djece ulavnom je zanemareno u znanstvenim @operacionalizacijama@
tjelesno kanjavanja, a nji#ovo vi!enje roditeljsko nasilja ne ukljuuje se kao kriterij u
de$inicije. &toa je znaajno saznati vie o tome kako sama djeca doivljavaju roditeljsko
tjelesno kanjavanje, kao i cjelokupan odnos s roditeljima koji i# tjelesno kanjavaju. & tom
svr#om provedeno je sljedee istraivanje. Prvi problem istraivanja bio je ispitati konitivne
procjene znaenja roditeljsko tjelesno kanjavanja te emocionalne reakcije na njea. )rui
problem istraivanja bio je provjeriti postoji li povezanost izme!u uestalosti tjelesno
kanjavanja od strane roditelja i percipirano roditeljsko pri#vaanja ' odbacivanja.
3. Metoda
4ako bismo odovorili na ova pitanja koristili smo podatke prikupljene u okviru
istraivanja me!ueneracijsko prijenosa zlostavljanja na studentima &veuilita u 3arebu
(Penik, +,,9-. :straivanje je, izme!u ostalo, pokazalo da je od //>; studenata nji# 09< bar
jednom doivjelo neki oblik tjelesno nasilja roditelja u obitelji do svoje /1. odine. 3a
potrebe ovo istraivanja izdvojeni su sudionici koji su kao najtei odnosno najstresniji
doa!aj roditeljsko nasilja koje su doivjeli naveli pljusku'pljuske ili udarac'udarce
predmetom (ibom, tapom, remenom, ku#aom i slino-, dakle tipine oblike tjelesno
kanjavanja.
3a ispitivanje doivljaja roditeljsko tjelesno kanjavanja koriten je retrospektivni
samoiskaz, tj. izvjetaji sudionika o nasilju koje su doivjeli u razdoblju do svoje /1 odine.
Pri tom treba imati u vidu da lonitudinalna istraivanja koja su provjeravala pouzdanost
dosjeanja tjelesno zlostavljanja u djetinjstvu pokazuju da se uestalost i teina zlostavljanja
doivljeno u djetinjstvu u odrasloj dobi podcjenjuje. %ako su, primjerice, intervjui sa
sudionicima prosjene dobi od +> odine, koji su 0 odina prije toa bili evidentirani kao
zlostavljani, pokazali da se nji# ;+< sjea zlostavljanja (Femina i sur., /00,.-.
9./ Uzorak
U istraivanju je sudjelovalo >>; studenata socijalno rada, prava, psi#oloije,
umarstva, prometa, ar#itekture, kriminoloije i predkolsko odoja &veuilita u 3arebu.
"d toa su 99+ bile studentice (5>.><- i //> (+7.;<- studenata. Prosjena dob sudionika bila
je +/ odina (AG+,, 8G+,.5, &)G+.,1-. Podaci o kolskoj spremi roditelja koji su tjelesno
kanjavali sudionike prikazani su u tablici /. Didljivo je da je malen udio roditelja niske
razine obrazovanja za koju je utvr!ena povezanost s veom vjerojatnosti tjelesno
kanjavanja djece ()ietz, +,,,.-.
%ablica /. Hkolska sprema roditelja sudionika istraivanja
8ajka "tac
Nezavrena osnovna kola ,.> ,.+
3avrena osnovna kola 0 +.+
3avren zanat 0.0 //.0
Nezavrena srednja kola +.+ ,.7
3avrena srednja kola >+.; +1.+
Nezavrena v. k. ili $akultet 7.1 5.5
3avrena via kola />.1 +,.9
3avren $akultet /7.+ +0./

9.+ :nstrumenti
Upitnik tjelesnog kanjavanja i zlostavljanja (Penik, +,,/-. Upitnik sainjava popis
od sedam oblika $iziki aresivno ponaanja roditelja prema djetetu u rasponu od
Ipljuska'amarJ do Iteke batine (pretuenost-J. 3a svaki od navedeni# 5 oblika roditeljsko
nasilno ponaanja sudionici procjenjuju uestalost doivljavanja u djetinjstvu na ljestvici od
7 stupnjeva. Prvi stupanj oznaavao je odovor InikadJ, a zatim su slijedili odovori (/-
@rijetko' doodilo se jednom ili dvaput u djetinjstvu@B (+- @ponekad' doa!alo se povremeno,
nekoliko puta odinje@B (9- @esto' deavalo se redovito, otprilike jednom mjeseno@B (>- @vrlo
esto' deavalo se vie puta mjeseno tokom djetinjstva@. &udionici uz pojedini oblik nasilja
tako!er navode dob u kojoj su a doivjeli te tko je bio poinitelj.
Upitnik tjelesnih povreda (Penik, +,,/- slui prikupljanju podataka o tjelesnim
posljedicama roditeljsko nasilja. &ainjava a popis od ; tipini# povreda na kom sudionik
navodi koliko esto i# je doivio, u kojoj dobi te tko je bio poinitelj.
Upitnik vanosti, znaenja i kontrole zlostavljanosti u djetinjstvu (Penik, +,,/.-.
"vaj upitnik konstruiran je u skladu s temeljnim postavkama Kazarusovo modela stresa
(/00/-. Prema njemu, osobna procjena situacije (a ne objektivne okolinske karakteristike-
prvenstveno odre!uje IstresnostJ situacije. Upitnik sadrava pitanja o: (/- intenzitetu
stresnosti Inajtee doivljajaJ, (+- intenzitetu uroenosti pojedini# IuloaJ u situaciji
nasilja, te (9- intenzitetu popratni# emocionalni# reakcija. Percepcija intenziteta
doivljeno stresa odmjerena je na temelju procjene sudionika o stupnju u kojem i# je
navedeni doa!aj tjelesno kanjavanja uznemirio, uplaio ili zabrinuo s obzirom na sve
neuodno to su doivjeli od roditelja na skali od , (Iuope me nije uznemirio, nije mi bio
stresanJ- do 9 (Ikrajnje me uznemirio, bio mi je krajnje stresanJ-. Procjena znaenja
najtee doa!aja obu#vaala je i procjenu toa to'tko je bio uroen odnosno to je bio
IuloJ koji je bio ili moao biti izubljen u konkretnoj situaciji tjelesno kanjavanja.
&udionici procjenjuju u kojoj mjeri su speci$ini razlozi za zabrinutost bili prisutni u
situaciji najtee doa!aja roditeljsko nasilja na skali od , (Jto me uope nije
uznemirivaloL- do 9 (Jto me silno uznemirivalo, to mi je bilo najtee u doa!ajuL-.
Procjene emocionalni# reakcija vezani# uz najtei doa!aj roditeljsko nasilja vrene su
pomou liste osjeaja na koju su sudionici odovarali na skali od , (Juope to nisam
osjeao'laL- do 9 (Jsnano sam to osjeao'laL-.
Upitnik roditeljskog prihvaanja/odbacivanja (Ro#ner, /01>.-. "vim upitnikom
operacionalizirana je percepcija roditeljsko ponaanja i odnosa prema djetetu. %emelji se na
teoriji roditeljsko pri#vaanja'odbacivanja (Ro#ner, /01>B Ro#ner i 4#aleMue, +,,7- koja
roditeljsko ponaanje smjeta du kontinuuma kojemu je na jednom kraju roditeljska toplina i
pri#vaanje, a na druom neprijateljstvo, zanemarivanje i odbacivanje. Ukupni rezultat na
upitniku, tzv. indeks odbacivanja majke ili oca pokazuje u kojoj mjeri se sudionik u djetinjstvu
doivljavao voljenim i pri#vaenim, odnosno nevoljenim i odbaenim od strane svako
roditelja. Upitnik ima +9 pitanja, a sainjavaju a etiri subskale: "dsustvo topline (npr.
@8ajka se prema meni odnosila njeno i ljubazno.@-, Neprijateljsko ponaanje'aresija (npr. @
8ajka mi je je uputila mnoo rubi# rijei.@-, 3anemarivanje'ravnodunost (npr. @ 8ajka nije
obraala panju na mene kada bi# traila pomo. @- i Nedi$erencirano odbacivanje (npr. @8ajka
me doivljavala kao teret .'- (Ro#ner, /01>.-
. !e"ultati i ras#rava
>./ "biljeja tjelesno kanjavanja
4ako bismo poznavali obiljeja roditeljsko nasilno ponaanja s obzirom na koje
sudionici iznose svoje reakcije, ispitali smo njeovu uestalost, trajanje, eventualno izazivanje
povreda te poinitelje. Podatci e biti prikazani odvojeno za svaki oblik tjelesno kanjavanja.
"d ++; studenata koji su izvjetavali o roditeljskoj pljuski'amaru kao najteem
doa!aju taj oblik tjelesno kanjavanja otovo dvije treine (;>.;<- doivjelo je Nrijetko,
jednom ili dvaput u djetinjstvuN. Cotovo treina sudionika (9/.><- navodi da su pljusku
doivjeli Nponekad, odnosno da se to doa!alo povremeno, nekoliko puta u odiniN. 3a +.+<
sudionika pljuska se doa!ala Nesto, redovito, otprilike jednom mjesenoN, a za nji# /.1<
Nvrlo esto, vie puta mjesenoN.
Podaci o trajanju u skladu su s podacima o uestalosti. Najvie sudionika (>>.+<-
navodi jednu odinu u kojoj su doivjeli pljusku ili pljuske od roditelja. 8e!utim, za drue
sudionike razdoblje tijekom koje su dobivali pljuske obu#vaa + (+/.5<-, 9 (/,.;<-, >
(1<-, 7 (9.7<-, ; (;.+<- pa sve do /+ (/.9<- i /> (,.0<- odina.
4ao dob kada su, prema svom sjeanju, prvi put doivjeli pljusku ili poeli
doivljavati pljuske 9 odina i manje navelo je 9./< sudionika, > odine 9.;<, a 7 odina
0.9< sudionika. Najvie sudionika kao dob kad su zapoele pljuske navodi ; (/>.5<- i 5
(/>.5<- odina. 4od ostali# sudionika, najnia dob kad su doivjeli pljusku ili pljuske bila je
1 (/,.+<-, 0 (1.0<-, /, (/+.><-, // (9./<-, /+ (7.1<-, /9 (>.0<-, /> (+.5<-, /7 (><-, /;
(/.9<- ili /5 (/.9<- odina. Prosjena dob zapoinjanja pljuski bila je 5, a zavravanja /+
odina.
)oivljene pljuske ulavnom nisu izazvale vidljive povrede. 8odricu uslijed
roditeljske pljuske /9.9< sudionika doivjelo je rijetko, a /.9< ponekad. Posjekotinu ili
krvarenje iz nosa uslijed pljuske rijetko je doivjelo +.5< sudionika, a jednom sudioniku je
bio razbijen zub . 4ao poinitelja pljuske majku navodi 91.7<, oca 9/.><, oba roditelja
+1.1< sudionika.
"d ++, studenata koji su izvjetavali o roditeljskom udarcu predmetom (ibom,
tapom, remenom i sl.- otovo dvije treine (;>./<- doivjelo je taj oblik tjelesno
kanjavanja N rijetko, jednom ili dvaput u djetinjstvuN. NPonekad, povremeno, nekoliko puta u
odiniN je udarac predmetom doivjelo +1.;< sudionika. 3a 7< sudionika udarci predmetom
doa!ali su se Nesto, redovito, otprilike jednom mjesenoN, a za nji# +.9< Nvrlo esto, vie
puta mjesenoN.
8anje od treine sudionika (9/.1<- navodi jednu odinu u kojoj su doivjeli
roditeljske batine. 8e!utim, za drue sudionike razdoblje tijekom koje su dobivali udarce
predmetima obu#vaa + (/0./<-, 9 (/7.7<-, > (5.5<-, 7 (>./<-, ; (>.7<-, 5 (>./<- itd., sve
do /; (,.7<- odina.
4ao dob kada su poeli dobivati batine 9 odina i manje navelo je 7.0< sudionika, >
odine 5.><, a 7 odina /9.+< sudionika. Najvie i# je kao dob kad su zapoeli udarci
predmetima navelo ; odina (/0.;<-. 4od ostali# sudionika, prema nji#ovom
retrospektivnom samoiskazu, batine su se javile kad su imali 5 (/9.+<-, 1 (/+.5<-, 0 (1.9<-,
/, (7.0<-, // (+.0<-, /+ (7.><-, /9 (+<-, /> (/<-, /7 (,.7<- ili /5 (/.7<- odina.
Prosjena dob zapoinjanja udaraca predmetom bila je 5, a zavravanja /, odina.
"ko treine sudionika imalo je vidljive povrede uslijed roditeljski# batina. 8odrice
uslijed roditeljsko udarca ibom, remenom ili nekim druim predmetom doivjelo je rijetko
+,.0<, ponekad 7.7<, esto +.5< i vrlo esto ,.7< sudionika. Posjekotine ili krvarenje iz
nosa doivjelo je rijetko ;.>< i ponekad ,.7< sudionika. Poinitelji udaraca predmetima bili
su majka (95.5<-, otac (9,.7<- i oba roditelja (+;.1<-.

:znijeti podatci pokazuju da je veina uzorka bila izloena roditeljskom nasilju @nisko@
intenziteta odnosno tjelesnom kanjavanju koje se doa!alo rijetko i ulavnom nije ostavljalo
modrice. 3a polovinu uzorka radi se o tjelesnom kanjavanju koje predstavlja izolirana
stresna iskustva dok je za manji dio roditeljsko nasilje bilo uestalije, trajalo vie odina te
izazvalo i tjelesne ozljede. Prema Kazarusovom modelu stresa (/00/-, vie od same
(objektivne- situacije tjelesno kanjavanja kojoj su izloeni, na IstresnostJ situacije (tj. kako
i koliko e ona djelovati na dijete- djeluju djetetove percepcije i interpretacije roditeljsko
ponaanja.
>.+ )o ivljaj tjelesno ka njavanja
"vdje emo opisati reakcije djeteta na tjelesno kaavanje, prema retrospektivnom
samoiskazu sudionika istraivanja. 4od polovine sudionika tzv. @najtei doa!aj@ roditeljsko
nasilja koji procjenjuju odnosi se na pljusku'amar (++;, 7,.5<-, a kod drue polovine na
udarac predmetom (ibom, tapom, remenom, ku#aom i slino- tj. ObatineN (++,, >0.9<-.
4ako su sudionici procjenjivali i tumaili situacije tjelesno kanjavanja ispitano je
pitanjima o intenzitetu stresnosti Inajtee doivljajaJ (tj. pljuske ili udarca predmetom-,
IulozimaJ koji su u toj situaciji bili uroeni, te popratnim emocionalnim reakcijama.
%emeljem psi#oloke literature i zakonski# odredbi tjelesno kanjavanje unaprijed smo
smatrali uznemirujuim i poniavajuim za dijete. "dovori sudionika takvu su
pretpostavku i potvrdili.
Percepcija intenziteta doivljeno stresa odmjerena je na temelju procjena
sudionika o stupnju u kojem i# je navedeni doa!aj uznemirio, uplaio ili zabrinuo s
obzirom na sve neuodno to su doivjeli od roditelja. "dovori su prikazani u tablici +.
%ablica +. Percipirani intenzitet stresnosti tjelesno kanjavanja (NG>>;-
4oliko Das je doa!aj uznemirio, uplaio ili
zabrinuo s obzirom na sve neuodno to ste
doivjeli od roditeljaE
$ <
(0) Uope me nije uznemirio, nije mi bio stresan ;/ /9.5
() !omalo me uznemirio i bio stresan /;9 9;.7
(") !rilino me uznemirio i bio stresan /7> 9>.7
(#) $rajnje me uznemirio, bio mi je krajnje stresan ;1 /7.+
Prosjeni odovor (8G/.7/, &)G,.0/- najvie odovara skalnoj vrijednosti uz
odovor da je doivljaj tjelesno kanjavanja sudionika prilino uznemirio odnosno bio
prilino stresan.
&ljedeim pitanjem nastojali smo utvrditi to je to to navedeni doivljaj ini
stresnim odnosno ispitati osobne konitivne procjene znaenja. 4onitivna procjena
znaenja odnosi se na speci$ine razloe za uznemirenost u nekoj situaciji. "soba
procjenjuje to'tko je uroen, u emu se sastoji rizik, to je IuloJ u odre!enoj stresnoj
situaciji. :straivanja pokazuju da to je IuloJ uroeniji i osobi vaniji, to e situacija
biti procijenjena stresnijom. &kinner i Pellborn (/00>. prema &paccarelli, /00>.-
navode da su za djecu stresni doa!aji oni koji uroavaju nji#ovu bazinu potrebu za
kompetentnou, odnosom i autonomijom. U skladu s time bili su i ponu!eni i odovori
na pitanje @4oliko vam je ovaj doivljaj (tj. roditeljska pljuska ili udarac predmetom-
bio teak zbo dolje navedeni# razloaE@ (%ablica 9-.
%ablica 9. NUloziN uroeni tjelesnim kanjavanjem (NG>>;-
Postotak sudionika
%aj mi je doa!aj bio teak jer se zbo
njea doodilo
ili molo dooditi da:
t
o

m
e

u
o
p

e

n
i
j
e

u
z
n
e
m
i
r
i
v
a
l
o
t
o

m
e

p
o
m
a
l
o

u
z
n
e
m
i
r
a
v
a
l
o
t
o

m
e

p
r
i
l
i

n
o

u
z
n
e
m
i
r
a
v
a
l
o
t
o

m
e

s
i
l
n
o

u
z
n
e
m
i
r
i
v
a
l
o
,
t
o

m
i

j
e

b
i
l
o

n
a
j
t
e

e
. izubim povjerenje roditelja prema meni >1 +9./ /5.9 //.5
. izubim potovanje prema roditeljima ;/.5 /1.1 //.0 5.;
. izubim povjerenje u roditelje ;9.7 +,.+ 0.; ;.5
. izubim samopotovanje ;;.; /1.1 1.7 ;./
. se prema meni ponaaju kao da nisam
ljudsko bie, kao da sam stvar ;0.5 /9.7 0.+ 5.;
. bude uroeno moje zdravlje ili siurnost ;5.5 /1.; /,.7 9./
. izubim kontrolu nad svojim tijelom i
ivotom 1>.1 5.1 9.; 9.1
Rezultati u tablici 9 pokazuju da je ono to je veini sudionika bilo najtee u
roditeljskom tjelesnom kanjavanju to to je ono protumaeno kao ubitak (ili moui
ubitak- roditeljevo povjerenja u dijete, te, za vie od treine sudionika i ubitak djetetovo
potovanja prema i povjerenja u roditelje. )ruim rijeima, tjelesno kanjavanje moe
uroziti odnos uzajamno povjerenja i potovanja izme!u djeteta i roditelja.
Utvr!ene konitivne procjene znaenja koje su sudionici pridavali roditeljskom
tjelesnom kanjavanju koje su doivjeli prije mnoo odina potvr!uju da za polovinu nji#
ono predstavljalo ubitak na planu kvalitete odnosa izme!u djeteta i roditelja, a za treinu
prijetnju nji#ovom psi#ikom i $izikom interitetu.
4onitivne procjene znaenja, odnosno prepoznavanje da se moe neto izubiti
to je relevantno za ciljeve ili dobrobit osobe, prate emocionalne reakcije. &adraj'kvaliteta
i intenzitet emocije ovisi o konitivnim procjenama. Rezultati ispitivanja emocionalni#
reakcija na roditeljsku pljusku ili udarac predmetom prikazani su u tablici >.
%ablica >. 6mocionalne reakcije na tjelesno kanjavanje (NG>>;-
U odnosu na roditeljsku
pljusku ili udarac predmetom
osjeao'la sam:
Postotak sudionika
uope nisam
to osjeao/la
pomalo sam
to osjeao/la
prilino sam
to osjeao/la
snano sam
to osjeao/la
&tra# /0.5 9+.9 9,.9 /5.5
4rivnju 99., +7.1 ++., /0.9
Kjutnju, bijes 9;.9 ++.+ /0.7 ++.,
Nemo 95.> ++.0 +/.9 /1.>
Qalost 90.+ +7./ +,.0 />.1
3abrinutost >/.9 +7.1 +/./ //.0
3bunjenost >/.7 +1.5 /5.7 /+./
&ram >+.+ ++.0 /0.9 /7.5
Nepravdu >+.1 +/.7 /7.+ +,.>
Nesiurnost >9.9 +7.1 /1.; /+.9
=espomonost >9.9 +9.1 /7.+ /5.5
Ponienje >5.7 ++.+ /7.+ /7.,
Razoaranje 7/.1 ++.+ /9.5 /+.9
%jelesnu bol 7+.+ +5.1 /+./ 5.1
Uroenost 77.; +9.7 //.0 0.,
"samljenost 71.9 /5.9 /+.; //.0
3akoenost ;/., /0.7 /9.7 ;./
"dbaenost ;>.9 /5.5 /,.1 5.+
Uas ;>.1 /;.> //.+ 5.;
8rnju ;5.9 /1.> 5.+ 5.+
=ezvrijednost ;1.1 />.1 5.1 1.7
Qelju za osvetom 59./ /9.7 5.+ ;.9
Prazninu 57.9 /+.9 ;.7 7.1
"vdje emo ponovo nalasiti da retrospektivni samoiskaz o roditeljskom nasilju na
opoj populaciji pokazuje tendenciju podcjenjivanja uestalosti i teine roditeljsko nasilja
(prema Penik, +,,9-. Podatci u tablicama 9 i > odnose se na doivljaj situacija tjelesno
kanjavanja koje su sudionici doivjeli, u prosjeku, prije /, ili vie odina. 8oe se oekivati
da je vrijeme donekle @smanjilo@ intenzitet uznemirenosti i neativni# emocionalni# reakcija o
kojima, prema svom sjeanju, izvjetavaju sudionici.
Rezultati prikazani u tablici > upuuju na to roditeljska pljuska i udarac predmetom
prije svea proizvode Nduevnu bolN pa zatim tjelesnu. 4ao lavna emocionalna reakcija na
roditeljsko nasilje javlja se stra# koje navodi 1,< sudionika. 4rivnju su osjeale dvije
treine sudionika, a tek neto manje nji# osjealo je ljutnju ili bijes i nemo. Qalost,
zabrinutost, zbunjenost i nesiurnost uslijed roditeljsko nasilja doivjelo je oko ;,<
sudionika. Cotovo jednaki udio osjeao je u odnosu na tjelesno kanjavanje nepravdu,
bespomonost, sram i ponienje.
Podatci pokazuju da roditeljska pljuska i udarac predmetom kod polovine izazvaju
osjeaj ponienja i bespomonosti, a treine osjeaj bezvrijednosti. "vi rezultati upuuju na
vanost provedbe zakonski# odredbi koje tite ljudsko dostojanstvo djece i zabranjuju tjelesno
i druo poniavajue kanjavanje.
Navedeni rezultati mou se tako!er interpretirati u kontekstu namjere roditelja da
tjelesnim kanjavanjem odojno djeluje na dijete. &nane neativne emocionalne reakcije
mou dovesti do toa da dijete ne moe usvojiti eventualnu disciplinsku poruku roditelja ve
da a izbjeava. "sjeaj stra#a, uznemirenosti i drue neativne emocije navode djecu da se
povuku i usmjere na sebe to je kontraproduktivno kada roditelj koji tjelesno kanjava dijete
eli da dijete razumije u emu je porijeilo ili kakve posljedice je njeovo loe ponaanje
imalo na drue.
&lino djeluje i tjelesna bol koju navodi otovo polovina sudionika. %jelesna bol koju
osjeaju potie djecu na izbjeavanje roditelja to tako!er onemouava eventualni pokuaj
roditelja da NsocijaliziraN dijete nakon tjelesno kanjavanja. 3animljivi i pouni su rezultati
eksperimenta kojim je utvr!eno da su odrasli koji su se prema djeci neativno odnosili i
kanjavali i# bili najdjelotvorniji u izazivanju neposredne poslunosti, ali da su i# djeca
kasnije izbjeavala u situaciji ire te da su i# procijenila kao najmanje poeljne (Redd i sur.,
/057, prema Cers#o$$, +,,+-. Pri tom treba istai da stra# i bol koji mou dovesti do
izbjeavanja roditelja smanjivanjuju roditeljevu mounost utjecaja na dijete u datoj situaciji,
ali vjerojatno i u budunosti.
Kjutnju ' bijes u situaciji tjelesno kanjavanja razliitim intenzitetom osjealo je ;><
sudionika, s ime se vjerojatno moe povezati i doivljavanje osjeaja mrnje (99<- i elje za
osvetom (+5<-. "vi rezultati mou ukazivati na potrebu djeteta da prui otpor roditeljskom
nasilju, a znaajno i# je i razmotriti u kontekstu istraivanja koja su dokazala doprinos
tjelesno kanjavanja djetetovom aresivnom ponaanju. %ako je primjerice analizom
sekvenci utvr!eno da kad majke koriste tjelesno kanjavanje djeca sama odovaraju
aresijom (&nRder i Patterson, /01;., prema Cers#o$$, +,,+.-.
4onano, polovina sudionika navodi kako je vezano uz tjelesno kanjavanje osjeala
razoaranje roditeljima. 8oe se pretpostaviti da ovaj osjeaj razoaranja, kao i pret#odno
navedene neativne emocije, tetno djeluje na povjerenje i bliskost u odnosu roditelja i
djeteta.
>.9 "dnos uestalosti tjelesno kanjavanja i percipirano roditeljsko
pri#vaanja'odbacivanja
U kakvom je odnosu doivljavanje roditeljsko nasilja s percipiranom kvalitetom
cjelokupno odnosa roditelja i djeteta ispitano je u okviru druo problema istraivanja.
)imenzija roditeljske topline odraava kvalitetu emocionalne povezanosti izme!u
roditelja i djece i ponaanja kojima roditelji pokazuju svoje osjeaje prema djetetu. & jedne
strana ovu dimenziju odre!uje doivljaj pri#vaanja od roditelja, a s drue doivljaj
odbaenosti (Ro#ner i 4#aleMue, +,,7-. Roditeljsko pri#vaanje odnosi se na pokazivanje
ljubavi prema djetetu $iziki ili verbalno, odnosno ponaanje na nain koji uzrokuje da se
dijete osjea voljeno ili pri#vaeno. Roditeljsko odbijanje ili odbacivanje moe biti izraeno
razliitim postupcima kojima roditelji pokazuju da dijete ne vole, emocionalnom #ladnoom,
neprijateljstvom, aresijom, ravnodunou i zanemarivanjem, a koji uzrokuju osjeaj
odbaenosti kod djeteta. 3a Ro#nera (/01>.- je, kao to se vidi, presudna djetetova percepcija,
subjektivno iskustvo roditeljsko ponaanja. &toa konstrukt @roditeljsko odbacivanje@ ne
oznaava speci$ian sklop roditeljevo ponaanja ve djetetova uvjerenja.
Na uzorku tjelesno kanjavani# sudionika provjereno je postoji li povezanost izme!u
uestalosti tjelesno kanjavanja i djetetovo doivljaja roditeljsko pri#vaanja '
odbacivanja. %ablica 7 sadri koe$icijente korelacije izme!u uestalosti doivljavanja
pojedino oblika kanjavanja i rezultata na Upitniku roditeljsko pri#vaanja ' odbacivanja.
%ablica 7. 4oe$icijenti korelacije izme!u uestalosti tjelesno kanjavanja i percipirano
roditeljsko pri#vaanja'odbacivanja od strane majke i oca (NG>>;-
Uestalost pljuske Uestalost udarca predmetom
$ndeks odbacivanja majke .2 .2%&
"dsustvo topline .+91 .+91
?resija ' neprijateljstvo .+>> .+;+
3anemarivanje ' ravnodunost ./57 .+,9
Nedi$erencirano odbacivanje ./0+ .+,,
$ndeks odbacivanja oca .22& .2'%
"dsustvo topline .+,0 .+7,
?resija ' neprijateljstvo .++0 .+>+
3anemarivanje ' ravnodunost ./>1 .+9,
Nedi$erencirano odbacivanje ./;5 .++/
SS &vi koe$icijenti korelacije znaajni su uz razinu rizika manju od /<.
4ao to je navedeno u tablici 7, utvr!ena je povezanost izme!u uestalosti tjelesno
kanjavanja i percipirano odbacivanja od majke i od oca. &udionici istraivanja koji su ee
doivljavali roditeljske pljuske ili batine doivljavali su i veu odbaenost od majke i oca,
odmjerenu ukupnim rezultatom kao i svakom pojedinom subskalom Upitnika roditeljsko
pri#vaanja'odbacivanja. )oivljaj pri#vaenosti od roditelja, emocionalne topline i
potvr!ivanja osobne vrijednosti manje je svojstven sudionicima koje su roditelji vie tjelesno
kanjavali. :nverzan odnos izme!u percipirane roditeljske topline i doivljeno roditeljsko
nasilja na studentskoj populaciji utvrdili su i Nic#olas i =ieber (/00;.-.
Rezultati o povezanosti roditeljsko nasilja i percipirano odbacivanja od roditelja u
skladu s s rezultatima o nepovoljnom utjecaju roditeljsko nasilja na kvalitetu odnosa
roditelja i djeteta koji je utvr!en u druim istraivanjima (&traus, /007.B *erbert, /00/. prema
=roTne i *erbert, /005.-. Posebno znaajno istraivanje predstavlja meta.analiza /9
istraivanja povezanosti izme!u tjelesno kanjavanja i kvalitete djetetovo odnosa s
roditeljem u kojem je kod svi# istraivanja ukljueni# u analizu utvr!eno da je uestalije
tjelesno kanjavanje povezano s loijim odnosom roditelja i djeteta (Cers#o$$, +,,+-. 8e!u
ponu!enim objanjenjima nalaza o rje!em i neativnijem kontaktu tjelesno kanjavano
djeteta s roditeljem nalazi se i ovo prema kojem dijete eneralizira neuodne emocije stra#a,
tjeskobe i ljutnje izazvane tjelesnim kanjavanjem na roditelja, te a se boji i izbjeava
(Crusec i CoodnoT, /00>., prema ibid.-.
3akljuno se moe istai da rezultati istraivanja doivljaja roditeljsko tjelesno
kanjavanja i s njime povezano doivljaja odbaenosti od roditelja pokazuju da i roditeljsko
nasilje JniskoL intenziteta predstavlja ubitak na planu odnosa djece prema sebi samima i
prema svojim roditeljima i u tom smislu idu u prilo zalaanju za tzv. nultu toleranciju prema
nasilju prema djeci. =uduim istraivanjima potrebno je saznati kako se djeca nose s
roditeljskim nasiljem te kakve oblike pomoi ele.
%. (avr)na ras#rava
7./ Povezanost roditeljsko tjelesno kanjavanja s ponaanjem i doivljavanjem djece i
odrasli#
Rezultati nae istraivanja uklapaju se u iri okvir nalaza o nepovoljnim korelatima
tjelesno kanjavanja djece koji emo ovdje detaljnije prikazati. Cers#o$$ (+,,+- je provela
meta.analize na 11 istraivanja povezanosti tjelesno kanjavanja od strane roditelja s djejim
ponaanjima i doivljajima. :ako meta.analize ne omouuju donoenje kauzalni# zakljuaka,
djelotvorno su sredstvo utvr!ivanja povezanosti. U skladu s time, autorica ovori o djejim
ponaanjima i doivljajima povezanim s roditeljskim tjelesnim kanjavanjem, a ne o is#odima
roditeljsko tjelesno kanjavanja kod djeteta. Rezultati upuuju na snanu povezanost
roditeljsko tjelesno kanjavanja s // kateorija djeji# ponaanja i doivljaja.
Razlo koje roditelji najee navode za koritenje tjelesno kanjavanja je da na taj
nain ele odma# zaustaviti nepoeljno ponaanje djeteta. %jelesno kanjavanje pokazalo se
djelotvornim za postizanje neposredne poslunosti (=aumrind, /00;., prema ibid.-, iako nalazi
istraivanja nisu konzistentni. U meta.analizi koju je provela Cers#o$$ (+,,+.- potvr!ena je
povezanost izme!u tjelesno kanjavanja i neposredne poslunosti u 9 od 7 istraivanja, dok
je u preostala dva tjelesno kanjavanje bilo povezano sa smanjenom poslunou. 8e!utim,
ovdje je vano podsjetiti da neposredna poslunost ne znai i internalizaciju poeljno
ponaanja.
:nternalizacija pretpostavlja preuzimanje drutveni# vrijednosti i stavova kao vlastiti#,
tako da je socijalno pri#vatljivo ponaanje motivirano intrinzino, a ne anticipacijom vanjski#
posljedica. )ruim rijeima, to to dijete poslua roditelja koji a je udario ili prijeti udarcem
razlikuje se od posluno ponaanja u kasnijoj vremenskoj toci od one kada se tjelesno
kanjavanje doodilo. ?ko se dijete i u okolnostima kada nije prisutan stra# od kazne ponaa
na poeljan nain, tada je to znak internalizacije. 4ao pokazatelji internalizacije moralno
ponaanja u istraivanjima koriteni su odupiranje napasti da se prekre pravila ire kad nitko
ne vidi (=urton i sur., /0;/, prema ibid.-, ili altruistino ponaanje i isprika vrnjacima (3a#n.
PaUler i sur., /050. prema ibid.-.
Nedvojbeno je da je razvoj djetetove samokontrole vaniji za djetetovu socijalizaciju
od neposredne poslunosti. %o je ujedno i krajnji cilj roditeljske discipline. 4uczRnski i
*ildebrandt (/005, prema ibid.- smatraju da internalizaciju moralno ponaanja kod djece
pospjeuju disciplinske strateije koje koriste minimalnu roditeljsku mo, promiu izbor i
autonomiju te pruaju objanjenja poeljno ponaanja. %jelesno kanjavanje poveava
eksternalne, a smanjuje internalne atribucije vlastito ponaanja kod djece. Uz to, tjelesno
kanjavanje ne olakava internalizaciju moralno ponaanja jer ne ui djecu razlozima
poeljno ponaanja niti ukljuuje djelotvornu komunikaciju o uincima koje je djetetovo
nepoeljno ponaanje imalo na drue (*o$$man, /019, prema ibid.-.
&ljedee podruje analize odnosilo se na aresivno ponaanje. =rojna istraivanja
provedena su kako bi se provjerila veza izme!u tjelesno kanjavanja i djeje aresivno
ponaanja. Rezultati nedvojbeno pokazuju da je tjelesno kanjavanje povezano s porastom
djeje aresivnosti (Cers#o$$, +,,+-. %o je utvr!eno u svi# +5 istraivanja ukljueni# u meta.
analizu. "vo je posebno vaan nalaz imamo li u vidu da se djeca esto tjelesno kanjavaju jer
su neko udarila, urizla ili bila aresivna na neki drui nain. Kiteratura nudi vie
objanjenja ove povezanosti od koji# su najznaajnija uenje po modelu (=andura i Palters,
/070. prema ibid.-, promicanje neprijateljski# atribucija koje poveavaju vjerojatnost
aresivno ponaanja ()ode i sur., /01;. prema ibid.- ili zapoinjanje krua nasilno i
averzivno ponaanja izme!u roditelja i djeteta ()is#ion i Patterson, /000., prema ibid.-.
"sim na istraivanjima u kojima su sudionici bila djeca, Cers#o$$ (+,,+- je provela
meta.analizu i na istraivanjima koja su podatke prikupljala od odrasli# osoba te je i ovdje
utvr!ena povezanost tjelesne kanjavanosti u djetinjstvu i aresivno ponaanja u odrasloj
dobi.
%jelesno kanjavanje ve se odavno smatra vanim initeljem u etioloiji
delinkventno, kriminalno i antisocijano ponaanja (Clueck i Clueck, /07,. prema ibid.-, a
rezultati koje je dobila Cers#o$$ (+,,+- pruaju podrku tom leditu. U // od analizirani# /+
istraivanja utvr!ena je povezanost izme!u tjelesno kanjavanja i delinkventno i
antisocijalno ponaanja djece i adolescenata. Prema atribucijskim teorijama, kao to je ve
navedeno, tjelesno kanjavanje ne omouava djetetu internalizaciju moralni# standarda i
vrijednosti to rezultira delinkventnim ili antisocijalnim ponaanjem (*o$$man, /019 prema
ibid.-. Prema teoriji socijalne kontrole, tjelesno kanjavanje naruava odnos roditelja i djeteta
to smanjuje djetetovu motivaciju da internalizira roditeljeve, pa i drutvene vrijednosti to
konano dovodi do slabe samokontrole (*irsc#i, /0;0. prema ibid.-. :straivanja na odraslima
pokazala su da roditeljski rubi disciplinski postupci, ukljuujui tjelesno kanjavanje,
tako!er predvi!aju kriminalitet i antisocijalno ponaanje u odrasloj dobi (Cers#o$$, +,,+-.
"dvojenim meta.analizama za djecu i odrasle bilo je za#vaeno i podruje mentalno
zdravlja. U svi# /+ analizirani# istraivanja, uestalije tjelesno kanjavanje pratila je slabija
psi#osocijalna prilaodba djece i adolescenata. %ako je, primjerice, rubo kanjavanje,
ukljuujui i tjelesno kanjavanje, povezano je s veom depresivnou adolescenata (%urner i
Finkel#or, /00; prema ibid.-. Nasilni odojni postupci povezani su sa smanjenim
samopouzdanjem i asertivnou te poveanim osjeajem ponienja i bespomonosti kod djece
(KaskR, /009. prema ibid-. : u svi# 1 analizirani# istraivanja koja su provedena na odraslim
osobama utvr!ena je povezanost tjelesno kanjavanja u djetinjstvu s razliitim pokazateljima
slabije mentalno zdravlja u odrasloj dobi ukljuujui depresivnost, alko#olizam,
suicidalnost i nisko samopotovanje.
4ao to je uvodno navedeno, tjelesno zlostavljanje esto zapoinje u kontekstu
tjelesno kanjavanja. %o se u policijskim zapisnicima evidentira kao tzv. @prekoraivanje
ranice tjelesno kanjavanja u odojne svr#e@ i predstavlja lavninu povoda tjelesno
zlostavljanja djece. Posljednja meta.analiza koju je na istraivanjima s djecom provela
Cers#o$$ (+,,+- odnosila se upravo na provjeru povezanosti izme!u uestalosti tjelesno
kanjavanja i doivljavanja tjelesni# povreda uslijed roditeljsko nasilja, odnosno, prema
nekim odre!enjima, tjelesno zlostavljanja djece. U svi# /, istraivanja obu#vaeni#
analizom utvr!eno je da tjelesno kanjavanje prati vei rizik od tjelesne ozljede.
Povezanost tjelesno kanjavanja s tjelesnim zlostavljanjem koje je odvelo do tjelesni#
povreda utvr!ena je i kod nas (Penik, +,,9-. &traus (+,,,.- tjelesno kanjavanje smatra
jednim od lavni# initelja rizika za tjelesno zlostavljanje djece. 2o jedan razlo za
nekoritenje tjelesno kanjavanja je taj da se time ujedno preventivno djeluje protiv
tjelesno zlostavljanja djece.
4onano, meta.analiza korelata tjelesno kanjavanja u djetinjstvu na odraslima
obu#vatila je i istraivanja me!ueneracijsko prijenosa nasilja u obitelji. Konitudinalna
istraivanja potvrdila su postojanje me!ueneracijsko prijenosa tjelesno zlostavljanja
djece (6eland, /009.-, me!ueneracijski prijenos tjelesno kanjavanja djece (&imons i
sur., /00/.- ali i me!ueneracijski prijenos pozitivno roditeljsko ponaanja (A#en i
4aplan, +,,/.-. Povezanost tjelesne kanjavanosti u djetinjstvu i zlostavljanja vlastito
djeteta ili partnera u odrasloj dobi objanjava se time da tjelesno kanjavanje dovodi do
stava da je aresija leitimna (=andura i Palters, /070., prema Cers#o$$, +,,+.-, do
eksternalni# atribucija vlastito ponaanja (*o$$man, /019., prema ibid.- odnosno do
pripisivanja neprijateljski# namjera ponaanju drui# ()ode i sur., /01;., prema ibid.- to
sve poveava vjerojatnost aresije prilikom sukoba s djetetom ili partnerom.
Uz teoriju socijalno uenja, najznaajniji doprinos objanjenju me!ueneracijsko
prijenosa nasilja dala je teorija privrenosti (=oTlbR, /01,., prema =elskR, /009.-. Prema
teoriji privrenosti, obrasci privrenosti steeni u djetinjstvu utjeu na obrasce privrenosti
koji se razvijaju s vlastitim djetetom. "brasci nesiurne privrenosti (koje razvijaju
tjelesno zlostavljana djeca- mou oslabiti psi#oloke barijere prema zlostavljanju,
vjerojatno putem smanjivanja roditeljske usmjerenosti na zatitu djeteta i poveanja
neativne percepcije djeteta (NeTcomb i Kocke, +,,/.-. 8orton i =roTne (/001.- istiu da
ono to se prenosi s eneracije na eneraciju nije nasilje kao takvo ve odnos skrbi i
uvanja doivljen u djetinjstvu.
:straivanja su tako!er pokazala da je znaajan prediktor stava prema tjelesnom
kanjavanju vlastita tjelesna kanjavanost u djetinjstvu. Roditelji koji su doivjeli pojedini
oblik tjelesno kanjavanja ili zlostavljanja procijenjuju a manje tekim i primjerenijim od
oni# koji takvo kanjavanje ili zlostavljanje nisu doivjeli (=untain.Rickle$s i suradnici,
/00>-.
&aeti prikaz rezultata meta.analiza koje je provela Cers#o$$ (+,,+- nalazi se u tablici
;. ?utorica istie da se ovi rezultati odnose na tjelesno kanjavanje te da i# nije opravdano
eneralizirati na drue oblike roditeljsko kanjavanja poput davanja djetetu @time.outa@ (tj.
prekida sudjelovanja u aktivnosti i odlaska na mirno i ti#o mjesto na nekoliko minuta- ili
uskraivanja privileija.
%ablica ;. &aeti rezultati // meta.analiza 11 istraivanja povezanosti tjelesno kanjavanja
od strane roditelja s djejim ponaanjima i doivljajima (Cers#o$$, +,,+-
4od djece, tjelesno kanjavanje od strane roditelja povezano je s:
neposrednom poslu%no%u (# od & istraivanja)
slabijim mentalnim zdravljem (/+ od /+ istraivanja-
slabijom kvalitetom odnosa roditelja i djeteta (/9 od /9 istraivanja-
slabijom internalizacijom moralni# standarda (/9 od /7 istraivanja-
poveanom aresivnou (+5 od +5 istraivanja-
poveanim delinkventinim i antisocijalnim ponaanjem (// od /+ istraivanja-
poveanim rizikom od ozljede tj. tjelesno zlostavljanja (/, od /, istraivanja-
4od odrasli#, tjelesno kanjavanje od strane roditelja je povezano s:
slabijim mentalnim zdravljem (1 od 1 istraivanja-
poveanom aresivnou (> od > istraivanja-
poveanim kriminalnim i antisocijalnim ponaanjem (> od 7 istraivanja-
poveanim rizikom za zlostavljanje vlastito djeteta ili partnera (7 od 7 istraivanja-
7.+ %jelesno kanjavanje djece i roditeljski ciljevi
Nalazi da tjelesno kanjavanje kratkorono moe ee osiurati poslunost, ali i da je
povezano s nizom nepoeljni# kratkoroni# i duoroni# is#oda upuuju na vanost uloe
roditeljski# ciljeva u odre!ivanju nji#ovi# odojni# postupaka. Na to su usmjereni prilikom
socijalizacije djeteta, te kako to djeluje na nji#ove odojne postupke (ukljuujui i koritenje
tjelesno kanjavanja- opisali su temeljem svoje istraivanja *astins i Crusec (/001-. "ni
su identi$icirali tri kateorije roditeljski# ciljeva koji dovode do razliiti# reakcija prema djeci
u situacijama discipliniranja. Primarna dimenzija odnosi se na sredite roditeljeve
usmjerenosti. %ako u situaciji sukoba s djetetom ili discipliniranja sredite roditeljeve
usmjerenosti mou biti potrebe roditelja (npr. neposredna poslunost-, dijete (uz razlikovanje
empatiki# i socijalizacijski# ciljeva- ili odnos roditelja i djeteta (razvijanje bliski# i
#armonini# veza izme!u lanova obitelji- (%ablica 5-.
%ablica 5. 4ateorije roditeljski# ciljeva s obzirom na sredite roditeljeve usmjerenosti i vremensku
perspektivu ('astings i (rusec, ))*+ str,-.0),
&R6):H%6
U&826R6N"&%:
Dremenska perspektiva
4ratkorona )uorona
R"):%6K2 Qeli promijeniti ili zaustaviti
aktualno djetetovo ponaanjeB
eli zadovoljiti roditeljevu
elju ili plan
/pr, 0rebam mir i ti%inu
Qeli imati posluno dijete, puno potovanjaB
eli osiurati da se odre!eno ponaanje ne
ponovi u budunosti
/pr, !obrinut u se da drugi put poslu%a,
):26%6 Qeli razumijeti djetetovo
vi!enje date situacijeB eli
promicati djetetovu sreu
/pr, 1elim otkriti %to ga ini
tako uzrujanim,
Qeli dijete nauiti vrijednostima, drutvenim
pravilima ili vanim lekcijama koje e mu
biti korisne u budunosti
/pr, 2na mora razumijeti da ne moe tako
lako od neega odustati
(empatini cilj- (socijalizacijski cilj-
")N"&
Razvijanje bliski# i
#armonini# veza
Qeli postii pravedno i
zadovoljavajue rjeenje neke
interakcijeB eli promicati sreu
svake strane
/pr, 1elim da smo u stanju
uivati da to radimo zajedno,
Qeli izraditi ili odrati ljubav, povjerenje i
bliske veze u obitelji.
/pr, /adam se da shvaa da e mi se uvijek
moi obratiti u nevolji,
*astins i Crusec (/001- utvrdili su dosljednu povezanost izme!u roditeljski#
ciljeva i ponaanja u situaciji sukoba s djetetom. Roditelji koji su bili usmjereni na
zadovoljavanje vlastiti# potreba koristili su najvie tjelesno kanjavanja, a najmanje su
pokuavali razovarati s djecom, nai kompromis ili pruiti toplinu i pri#vaanje. &
drue strane, roditelji usmjereni na potrebe djeteta pre$erirali su otvorenu komunikaciju i
davanje objanjenja, dok su prisila i kanjavanje izbjeavani. Vini se da su cilju
socijalizacije djeteta pristupili racionalno, ispitujui s#vaanja djeteta te izbjeavajui
neativnu atmos$eru koja bi mola onemouiti dijete da uje poruke roditelja. Roditelji
usmjereni na promicanje kvalitete obiteljski# odnosa nisu koristili tjelesno kanjavanje,
ve preovaranje i kompromis te pruanje emocionalne podrke.
%ako!er je prona!eno da ciljevi usredotoeni na roditelja vode reakcijama kojima se
situacija odma# prekidaB ciljevi usmjereni na dijete rezultirali su podravajuim i
empatinim roditeljskim ponaanjem prema djetetuB dok su ciljeve usmjerene na odnos
slijedila roditeljska nastojanja da prona!u rjeenja s kojim se dijete slae. :z ovo
istraivanja proizlazi da bi se tjelesno kanjavanje molo smanjiti tako da se roditeljima
pomone odrediti nji#ove kratkorone i duorone ciljeve, a naroito ciljeve vezane uz dijete
i kvalitetu odnosa s djetetom.
*. (akljuak
Pomo djetetu da naui upravljati vlastitim emocijama i ponaanjem, da naui pravila
pri#vatljivo ponaanja i stekne samodisciplinu spada me!u temeljne roditeljske zadae.
"dbaciti mounost koritenja nasilja ili prijetnje nasiljem pri obavljanju te zadae ne znai
biti popustljiv roditelj koji se ne suprostavlja djetetu i ne preuzima odovornost vodstva i
postavljanja ranica. )jetetova sposobnost samokontrole najbolje se razvija uz roditelje koji
vode dijete na pozitivan nain, osiuravaju prikladne okolnosti, objanjavaju pravila i zabrane
te sami pruaju primjer poeljno ponaanja. 3alaanje za odbacivanje opcije tjelesno i
drui# oblika poniavajue kanjavanja iz repertoara ponaanja suvremeno roditelja znai
zalaanje za odojne postupke koji pokazuju potovanje za djetetov osobni interitet i
dostojanstvo te koji pomau razvoj suosjeanja'empatije, drutvene i osobne odovornosti i
samodiscipline.
Na kraju, treba istai da je u ovom radu obu#vaen samo dio initelja relevantni# za
zaustavljanje tjelesno kanjavanje djece od strane roditelja. Naime, osim promjene
vrijednosti, znanja i stavova potrebno je i razviti roditeljske vjetine pozitivno, nenasilno
odoja (%ablica 1-. 8e!utim, to jo uvijek nije dovoljno. Postoje roditelji koji ele i znaju
nenasilno odajati djecu, ali nisu u mounosti usljed niza ekonomski#, socijalni# i
situacijski# izvora stresa s kojima se kontinuirano suoavaju. )onekle su poznate lavne
potrebe i problemi roditelja u *rvatskoj, kao i prijedlozi nji#ovo rjeenja (Rabote.Hari i
sur., +,,9B Puljiz i =ouillet, +,,/.-. Potrebno je da drutvo prepozna vrijednost pozitivno
odoja i, uz zakonsku zabranu tjelesno kanjavanja, roditeljima prui i potrebnu podrku.
%ablica 1. %emeljne roditeljske vjetine u pozitivnom roditeljstvu (&anders i Aann, +,,+.B str.
/7>-
%emeljne roditeljske vjetine u pozitivnom roditeljstvu
Djetine opaanja 2paanje djetetovog i vlastitog pona%anja
Djetine osnaivanja odnosa roditelj.dijete !rovo3enje kvalitetnog vremena s djetetom+
razgovaranje s djetetom+ pokazivanje ljubavi
Poticanje poeljno ponaanja 2pisne pohvale+ pozornost+ pruanje
privlanih aktivnosti
Poduavanje novi# vjetina i ponaanja !ostavljanje razvojno prihvatljivih ciljeva+
pruanje dobrog primjera+ kori%tenje
svakodnevnih ivotnih situacija za
pouavanje
&vladavanje loe ponaanja Uspostavljanje temeljnih pravila+ kori%tenje
vo3ene rasprave+ kori%tenje planiranog
ignoriranja+ davanje jasnih i mirnih uputa+
kori%tenje loginih posljedica+ kori%tenje
prekida (4time5outa4)
Prevencija problema u visokorizinim
situacijama
!lanirana priprema+ rasprava temeljnih
pravila za posebne situacije+ odabir
privlanih aktivnosti+ davanje
nagrada/poticaja+ odravanje naknadnih
rasprava
Djetine samoreulacije !ostavljanje zadataka za vjebu+
samovrednovanje vlastitih snaga i slabosti+
postavljanje osobnih ciljeva promjene
Upravljanje raspoloenjima i vjetine
suoavanja sa stresom
2pu%tanje+ razvijanje osobnih izjava
suoavanja+ mijenjanje misli koji odmau+
razvijanje plana suoavanja za visokorizine
situacije
Podrka partnera i komunikacijske vjetine Unapre3ivanje osobnih komunikacijskih
navika+ davanje i primanje konstruktivne
povratne in6ormacije+ odravanje neobavezne
konverzacije+razmjena podr%ke s partnerom
kad se pojavi pona%anje koje predstavlja
problem+ rje%avanje problema+ poveanje
zadovoljstva odnosom

+. ,iteratura
?eta#, A.?. i )urrant, 2.6. (+,,7- 8aternal use o$ p#Rsical punis#ment in response to c#ild
misbe#avior: implications $or c#ild abuse prevention. 7hild 8buse and /eglect, +0, /;0./17.
=elskR, 2. (/009.- 6tioloR o$ c#ild maltreatment: ? developmental.ecoloical analRsis.
!s9chological :ulletin, 9, >/9.>9>.
=roTne, 4. i *erbert, 8. (/005.- !reventing 6amil9 violence. NeT Work: PileR.
=untain.Rickle$s, 2.2:, 4emper, 4.2., =ell, 8. i =abonis, %. (/00>.- Punis#ment: P#at predicts
adult approvalE 7hild 8buse and /eglect, //, 0>7.077.
A#en, 3. i 4aplan, *.=. (+,,/- :ntereneratioanl transmission o$ constructive parentin.
;ournal o6 <arriage and the =amil9, ;9, /5.9/.
)epartment o$ *ealt#, )epartment $or 6ducation and 6mploRment, *ome "$$ice (+,,,-
=rame>ork 6or the 8ssessment o6 7hildren in /eed and their =amilies, Kondon: %#e
&tationerR "$$ice.
)ietz, %. (+,,,- )isciplinin c#ildren: c#aracteristics associated Tit# t#e use o$ corporal
punis#ment. 7hild 8buse ? /eglect, +> (/+-, /7+0./7>+.
6eland, =. (/009.- ? #istorR o$ abuse is a major risk $actor $or abusin t#e neUt eneration.
U: Celles, R.2. i Koseke, ).R (Ured.-: 7urrent controversies on 6amil9 violence. Kondon:
&ae, /05.+,1.
Femina, )), Waeer, A.?. i KeTis, ).". (/00,.- A#ild abuse: ?dolescent records vs. adult
recall. 7hild 8buse and /eglect, />, ++5.+9/.
Cers#o$$, 6.%. (+,,+- OAorporal punis#ment bR parents and associated c#ild be#aviours and
eUperiences: ? meta.analRtic and t#eoretical revieTN, !s9chological :ulletin, /+1, >: 790.750.
*astins, P.)., and Crusec, 2.6. (/001- OParentin oals as oranizers o$ responses to parent.
c#ild disareementN, @evelopmental !s9cholog9, 9>: >;7.>50,
Kazarus, R.&. (/00/.- Aonition and motivation in emotion. 8merican !s9chologist, >;, 97+.
915.
8orton, N. i =roTne, 4. (/001.- %#eorR and observation o$ attac#ment and its relation to
c#ild maltreatment: ? revieT. 7hild 8buse and /eglect, //, /,09.//,>.
NeTcomb, 8.). X Kocke, %.F. (+,,/- :nterenerational cRcle o$ maltreatment: a popular
concept obscured bR met#odoloical limitations. 7hild 8buse and /eglect, +7, /+/0./+>,.
Nic#olas, 4.=. i =ieber, &.K. (/00;.- Parental abusive versus supportive be#avior and t#eir
relation to #ostilitR and aression in Roun adults. 7hild 8buse and /eglect, /+, //07 Y
/+//.
Novosel, 4. (+,,;- &tavovi roditelja prema tjelesnom kanjavanju djece. &tudijski centar
socijalno rada Pravno $akulteta u 3arebu. @iplomski rad,
"biteljski zakon, Narodne novine, /;+'/001.
Penik, N. (+,,9- <e3ugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. 2astrebarsko: Naklada &lap.
Puljiz, D. : =ouillet, ). (ur.- (+,,9- /acionalna obiteljska politika . 3areb : )ravni zavod za
zatitu materinstva obitelji i mladei
Penik, N. (/00;.- %jelesno kanjavanje na razme!u zlostavljanja djece i drutveno
pri#vaeno roditeljsko ponaanja, Ajetopis Btudijskog centra socijalnog rada, /99./>/.
Penik, N. (+,,/- 8e!ueneracijski prijenos tjelesno zlostavljanja. @isertacija, "dsjek za
psi#oloiju, Filozoski $akultet u 3arebu.
Rabote.Hari, 3.B Penik, N.B 2osipovi, D. (+,,9- ;ednoroditeljske obiteljiC osobni doivljaj
i stavovi okoline , 3areb : )ravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
Ro#ner, R.P. (/01>.- 'andbook 6or the stud9 o6 parental acceptance and rejection. &torrs:
Aenter $or t#e studR o$ parental acceptance and rejection, UniversitR o$ Aonnecticut.
Ro#ner, R. P., and 4#aleMue, ?. (eds.- (+,,7- 'andbook 6or the Btud9 o6 !arental 8cceptance
and Dejection (>
t#
ed.-, &torrs, A%: Ro#ner Researc# Publications.
&anders, 8. i Aann, P. (+,,+- OPromotin positive parentin as an abuse prevention strateRN, in
4. =roTne, *. *anks, P. &tratton and A. *amilton (eds.- Earl9 !rediction and !revention o6
7hild 8buseC 8 'andbook, A#ic#ester: PileR, />7./;>.
&imons, R.K., P#itbeck, K.=., Aoner, R.). i ARi.:n, P. (/00/.- :nterenerational
transmission o$ #ars# parentin. @evelopmental !s9cholog9, +5, /70./5/.
&ommer, ). (/001- %#e reconstruction o$ c#ild#ood.implications $or t#eorR and practice.
European ;ournal o6 Bocial Fork, / (9-, 9//.9+;.
&paccarelli, &. (/00>.- &tress, appraisal and copin in c#ild seUual abuse: ? t#eoretical and
empirical revieT. !s9chological :ulletin, //;, 9>,.9;+.
&traus, 8.?. (+,,,.- Aorporal punis#ment and primarR prevention o$ p#Rsical abuse. 7hild
8buse and /eglect, +>, //,0.///>.
&traus, 8.&. (/007.- Aorporal punis#ment o$ c#ildren and adult depression and suicidal
ideation. U 8cAord, 2. (ured.-: 7oercion and punishment in long5term perspectives.
Aambride: Aambride UniversitR Press. 70.50.
Dijee 6urope (+,,9- Eliminating 7orporal !unishmentC 8 'uman Dights Gmperative 6or
Europe4s 7hildren, &trasbour: &ocial PolicR )epartment (nacrt zavrne verzije-.