Pobjeda

Prvi broj izaao je 24. oktobra 1944. u Nikiu

Podgorica Crna Gora Utorak, 26. jul 2016. Godina LXXII/Broj 18171 Cijena 0,70 eura

London i
Ankara nee
odugovlaiti
ratifikaciju

Poslanici raspravljali o krovnom

medijskom zakonu, izjasnie se naknadno
D. MALIDAN

Slovenaki ambasador pri NATO

Jelko Kacin o potvrivanju sporazuma
Crne Gore i Alijanse

STR. 2. i 3.

Tabloidizacija
kao princip
AKCIJA TIVATSKE POLICIJE: Prekrajne prijave
protiv Vladimira Boovia i Darka Prelevia

STR. 6. i 7.

Odbornici Budve usvojili

Nacionalistiki ispadi na humanitarnom
planski dokument za jednu koarkakom turniru u Herceg Novom
od najatraktivnijih lokacija

Buljarica
dobila DUP
poslije 32
godine

STR. 12.

Od lanova kavakog
klana oduzeti panciri,
audi A8 na provjeri

Od navijakog
divljanja do
transparenta i
majica Kosovo
je srce Srbije

STR. 10. i 11.

Predsjednik Vlade Milo ukanovi

razgovarao sa eikom Mohamedom

I. BOOVI

Ministarstvo saobraaja uputilo zahtjev za

drugi tunel na trasi auto-puta Bar Boljare

Crna Gora eli vie

investicija iz UAE

STR. 4.

Trae
graevinsku
dozvolu za
tunel Kosman

STR. 4. i 5.

STR. 8.

Politika

Utorak, 26. jul 2016.

Predsjednik SNP-a optuio centre moi da ele njegov odlazak

Mili: Znam da nijesam

po ukusu druge familije
PODGORICA - Predsjednik
Socijalistike narodne partije Sran Mili kazao je da
zna da nije po ukusu vlasnika medijskog koncerna Vijesti, koji su u javnosti poznati
pod imenom ,,druga familija.
- Znam da Sran Mili nije po
ukusu ,,druge familije. Znam
da svih ovih godina tek nijesam bio po ukusu ,,prve familije - kazao je Mili u videu koji
je objavljen na Fejsbuk profilu
Socijalistike narodne partije.
Iz SNP-a su na upit Pobjede
objasnili da je video isjeak iz
intervjua koji je Mili dao Srpskoj televiziji.
Mili je u videu kazao da ne

Sran Mili

moe u tom smislu pomoi ni

prvoj ni drugoj familiji, jer, kako je kazao, zajedniko im je
da ele da vide kako naputa
SNP.
- Moja pomo njima bi bila da
kaem kako sam se umorio i
kako idem iz ove prie. To
mogu da kau samo oni ljudi
koji su bili na Kongresu, kao i
oni ljudi na narednom Kongresu, kada god on bio. To od
mene ne moe traiti neko ko
nikada nije glasao SNP kao i
neko ko je itavo vrijeme elio da ne postoji SNP. Ponos i
dostojanstvo moraju da se
vrate graanima i SNP uz sve
ove prepreke mora da radi na
tome iz dana u dan - rekao je
N. Z.
Mili.

Markovi primio delegaciju amerikog Senata

SAD cijene demokratski

napredak Crne Gore

Duko Markovi sa
delegacijom SAD

PODGORICA - Sjedinjene
Amerike Drave cijene nezavisnost Crne Gore, njen
demokratski napredak koji
ukljuuje borbu protiv korupcije, lanstvo u NATO-u
i ulazak opozicije u Vladu izbornog povjerenja.
To je ocijenjeno na sastanku
potpredsjednika Vlade Crne
Gore za politiki sistem, unutranju i vanjsku politiku Duka Markovia i delegacije amerikog Senata - Odbora za
oruane snage, predvoene
pukovnikom Tomom Gofusom.
Markovi je, kako je saopteno iz njegovog kabineta, kazao

da je Crna Gora od obnavljanja nezavisnosti snano napredovala sprovodei sveobuhvatne reforme, to joj je
omoguilo da bude na vratima
NATO-a i daleko na putu
evropskih integracija.
Ukazao je na to da je Protokol
o pristupanju Crne Gore Alijansi do sada ratifikovalo sedam drava, da se oekuje da
tokom jeseni to uini jo vie
od deset zemalja lanica ukljuujui i SAD, koja je, kako je
naveo Gofus, ve pokrenula
proceduru u cilju okonanja
tog procesa.
- Crna Gora, kako je kazao potpredsjednik, ne eli samo da

koristi benefite lanstva u NATO, ve aktivno da doprinosi

ostvarivanju globalne bezbjednosti, to je, istakao je
Gofus, prepoznato od strane
SAD. Izraena je zahvalnost
za uee crnogorske vojske u
misijama u Avganistanu - kae
se u saoptenju.
Navodi se da je pozitivnom
ocijenjena injenica da Crna
Gora za odbranu izdvaja 1,6
odsto BDP-a i konstatovano
da e se ii ka poveanju na
dva odsto, to je potpredsjednik Markovi ocijenio znaajnom investicijom u bezbjednost i slobodu pojedinaca i
drutva u cjelini.
Na sastanku je konstatovano
da se mora dati zajedniki odgovor na narastajue bezbjednosne izazove kakav je borba
protiv terorizma, posebno u
kontekstu odgovora na aktivnosti Islamske drave Iraka i
Levanta (ISIL) i stranih boraca.
Istaknut je znaaj snane borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala gdje se, prema ocjeni potpredsjednika
Markovia, biljee znaajni
rezultati.
R. P.

Predsjednik Skuptine primio u oprotajnu posjetu Mitju Drobnia

Skuptina od 2. juna
usvojila 132 pravna akta

PODGORICA - Skuptina
Crne Gore od 2. juna usvojila
je 132 pravna akta, a do kraja
sedmice planirano je usvajanje jo 21 prijedloga zakona,
saoptio je predsjednik parlamenta Darko Pajovi.

On je jue, kako je saopteno iz

njegovog kabineta, u Podgorici primio u oprotajnu posjetu
efa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadora
Mitju Drobnia.
Navodi se da je Pajovi rekao
da je zadovoljan to su u etiri
godine, tokom mandata Drobnia, odnosi Crne Gore i EU
otpoeli kvalitetniju fazu, koja
i institucionalno i sutinski
podrazumijeva najvii mogui nivo odnosa koje EU ima sa
dravama ne-lanicama.
Pajovi se zahvalio i na podrci Skuptini, koja je doni-

Mitja Drobni i Darko Pajovi

jela niz novih zakona koji su

omoguili otpoinjanje, ali i
nastavak pregovora Crne Gore sa EU, od seta zakona vezanih za pravosue, sudstvo,
tuilatvo do seta izbornih
zakona, to je znaajno uticalo na dalju demokratizaciju
drutva.

Navodi se da je Drobni naglasio da su ove etiri godine dobar momenat da se napravi

analiza ostvarenih rezultata
i istakao da se pokazalo koliko je bila pravilna odluka EU
da se otvore pregovori sa Crnom Gorom krajem 2012.
godine.
R. P.

Pobjeda

Slovenaki ambasador pri NATO-u Jelko Kacin smatra

London i Ank
nee odugovl
ratifikaciju
PODGORICA - Slovenaki
ambasador pri NATO-u Jelko Kacin ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da proces
ratifikacije pristupnog Protokola veoma dobro napreduje i da oekuje takav
trend i u narednim mjesecima. Slovenaki diplomata je
dodao da ne oekuje probleme prilikom potvrivanja
tog dokumenta u Turskoj i
Velikoj Britaniji bez obzira
na dogaanja u tim dravama.
- Nema nikakvog razloga za
skepsu ili bilo kakvu sumnju
da bi Ankara, ali i London mogli da eventualno odgode ratifikaciju Protokola. Taj dokument je potpisan u Briselu od
strane ministara vanjskih poslova svih drava lanica NATO-a i svi e se striktno drati
tog potpisa - rekao je Kacin za
Pobjedu.

Kurs

Prema njegovim rijeima, Velika Britanija nije najavila

izlazak iz NATO niti izlazak iz
Evrope.
- Samo je izglasala odlazak iz
Evropske unije. Meutim, i za
tu najavu se jo sa sigurnou
ne zna ta i kako. Britanci nijesu oekivali takav ishod i sada
im je teko. Oni su posveeni

Graani koji su imali dosta skepse

prema NATO-u su, nakon realne
mogunosti da Crna Gora ue u
Alijansu, sada vidjeli da je NATO
jedna velika uspjena pria i da
e se proces prikljuenja uskoro
zavriti, naveo je Kacin
zajednikoj kolektivnoj odbrani i znaju ta Alijansa znai
u bezbjednosnom i politikom smislu - kazao je Kacin.
Slovenaki diplomata do kraja jula oekuje jo neku ratifikaciju, prije svega u zemljama
Sredozemlja.
- to se tie Grke i Italije, to
su zemlje Sredozemlja i njihovi parlamenti rade malo
due od ostalih. Jednostavno,
samo treba malo saekati - naveo je on.
Govorei o parlamentarnim
izborima u Crnoj Gori, koji su
zakazani za 16. oktobar, Kacin
je kazao da ne oekuje promjene u evroatlantskom kursu drave. Dodao je da oekuje e novi parlament i nova
vlada nastaviti kurs ka evroatlantskim integracijama.
- Ne oekujem nikakve pro-

bleme u Crnoj Gori i kada je u

pitanju njen kurs ka NATO i
u EU. Treba imati malo vie
samopouzdanja i povjerenja jer i vaa Skuptina e
- kada za to doe vrijeme
- odraditi posao vezan
za lanstvo u NATO
rekao je Kacin.
Prema njegovim rijeima, u svim dravama
lanicama Alijanse
su redovno izbori i nije bilo
promjene

Odbor za ljudska prava u etvrtak raspravlja o krenju Etikog kodeksa

DF prijavio Mustafia,
Staniia i Jelia

PODGORICA - Demokratski front predao je jue Odboru za ljudska prava i slobode prijavu protiv
potpredsjednika Skuptine
Sulja Mustafia, poslanika
DPS-a Obrada Mia Staniia i Zorana Jelia zbog, kako
navode, krenja odredaba
Etikog kodeksa prilikom
incidenta koji se dogodio u
Skuptini 4. jula.

Odbor za ljudska prava i slobode trebalo bi u etvrtak da razmatra prijavu za krenje Etikog kodeksa koju je protiv
poslanika Demokratskog
fronta Milana Kneevia,
Branka Radulovia, Janka Vuinia i Veljka Vasiljevia podnio predsjednik Skuptine
Darko Pajovi.
Novu prijavu je u ime DF-a
potpisao predsjednik kluba
poslanika Milutun ukanovi, a adresirana je na zamjenicu predsjednika Odbora Ljiljanu urakovi koja je
shodno odredbama Etikog
kodeksa nadlena za sazivanje
i predsjedavanje sjednicom.
- Zahtjev podnosioca prijave
je da se na sjednici Odbora za
ljudska prava i slobode, koju je
sazvao predsjednik parlamen-

Sa jednog od incindenata u Skuptini

ta Darko Pajovi, u dnevni red

uvrste i prijave koje je DF podnio protiv poslanika DPS-a i
potpredsjednika Sulja Mustafia - kazali su iz DF-a.
Pajovi je 18. jula podnio prijavu protiv etvoro poslanika
DF-a koji su, kako se navodi,
neprimjerenim i nedolinim
ponaanjem na sjednici Skuptine, 4. jula, naruili ugled

Zamjenica predsjednika Odbora za ljudska

prava i slobode Ljiljana
urakovi saoptila je
u meuvremenu da je
odbacila prijavu koju je
Pajovi podnio protiv
poslanika DF

Pobjeda

Politika

Utorak, 26. jul 2016.

a da proces potvrivanja sporazuma sa NATO ide dobro

kara
vlaiti

Obama kazao da cijeni

ukanovieve stavove i
analize o kriznim podrujima
Kacin je otkrio i javnosti nepoznat detalj sa Samita NATO-a
u Varavi, koji je odran 8. i 9. jula, da je ameriki predsjednik Barak Obama prilikom sesija kazao javno pred ostalim
liderima NATO-a da veoma cijeni ukanovieve analize o
kriznim podrujima u Evropi i nainima njihovog rjeavanja.
- Ameriki predsjednik se posebno zahvalio prijatelju iz
Crne Gore, premijeru Milu ukanoviu i kazao da veoma
cijeni njegove analize o kriznim podrujima, kao i raspletima i nainima njihovog rjeavanja u Evropi - naveo je
slovenaki diplomata. On je dodao da je jako bitan pozitivan stav predsjednika Obame o neophodnosti brze
ratifikacije.
- To se najbolje ogleda kroz njegovo pismo Senatu,
bez obzira to se radi o proceduri unutar amerikog
Kongresa. Nee biti bilo kakvih potekoa oko ratifikacije Protokola u Sjedinjenim Amerikim Dravama
- rekao je on.

kursa.
- Isto vjerujem da e biti i u
Crnoj Gori. Izbori su nain da
se odri demokratija, mijenja
vlast, ali i da se odredi kurs drave za koji oekujem da nee
biti promijenjen - naveo je
Kacin.

Javno mnjenje

Slovenaki diplomata
vjeruje da je poziv za
NATO i svi dalji koraci
koji su uslijedili, ukljuujui i Samit na kojem
je Crna Gora ravnopravno sjedjela za stolom sa svim drugim
lanicama, podigli raspoloenje javnog mnjenja za lanstvo u Alijansi.
- Graani koji su imali
dosta skepse prema NATO-u su, nakon realne
mogunosti da Crna Gora ue u Alijansu, sada
vidjeli da je NATO jedna
velika uspjena pria i da
e se proces prikljuenja
uskoro zavriti - naveo je
Kacin. Nenad ZEEVI
parlamenta i prekrili Etiki
kodeks poslanika.
U obrazloenju se istie da se
prijava podnosi protiv poslanika DF zbog korienja rijei, izraza, ili njihovih sinonima, kojima se omalovaavaju
druga lica i vrijea njihovo
dostojanstvo, podstie mrnja, netolerancija i nasilje, i
ponaanja suprotno naelima
profesionalne etike i opte
kulture.
- Ukoliko sjednica Odbora za
ljudska prava i slobode, na kojoj bi se raspravljalo o prijavi
ne bude zakazana u najkraem roku, Odbor e, shodno
Poslovniku Skuptine Crne
Gore, sazvati predsjednik parlamenta - kae se u ranijem
saoptenju iz kabineta Pajovia.
Zamjenica predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode
Ljiljana urakovi saoptila
je u meuvremenu da je odbacila prijavu koju je Pajovi
podnio protiv poslanika DF.
Prema rijeima urakovi, s
obzirom da se incident desio u
pauzi, kada je sjednica Skuptine bila prekinuta, prijava
Pajovia je neosnovana.
- Njegov selektivni pristup i
odnos prema uesnicima incidenta, optuujui samo poslanike DF-a a ne i glavne inicijatore, upuuje na zakljuak da
je ovo jo jedan pokuaj obrauna sa poslanicima DF-a, jedinom pravom opozicijom u
Skuptini Crne Gore - kae se
ranijem u saoptenju urakovi.
R. P.

Premijer ukanovi primio turskog ambasadora Serhata Galipa

Uskoro potvrivanje
sporazuma sa NATO
u parlamentu Turske
PODGORICA - Protokol o
pristupanju Crne Gore NATO-u proao je odgovarajuu proceduru parlamentarnih tijela ime je
otvoren put za skoru ratifikaciju Protokola u Velikoj
narodnoj skuptini Turske,
rekao je ambasador te drave u Podgorici Serhat Galip.
Galipa je jue u Podgorici primio crnogorski premijer Milo
ukanovi.
Premijer ukanovi je ocijenio znaajnom to skoriju stabilizaciju stanja u Turskoj,
izrazivi istovremeno u ime
Vlade i u svoje ime sauee
porodicama stradalih u pokuaju dravnog udara.
Govorei o okonanju procesa
ulanjenja Crne Gore u NATO, predsjednik Vlade je rekao da naa zemlja cijeni to to
Republika Turska podrava
proces nae evroatlantske in-

Milo ukanovi i Serhat Galip

tegracije od njegovog poetka.

Na sastanku je obostrano ocijenjeno da su odnosi dviju drava odlini, to simbolino
potvruje i predstojee otva-

Rudovi: Beiu
smeta GP URA

Neeljko Rudovi

PODGORICA - lan Koordinacionog odbora Graanskog pokreta URA Neeljko

Rudovi reagovao je na
ocjene koje je politiki analitiar Milo Bei saoptio u
jueranjem intervjuu za
Pobjedu, kazavi da Bei ne
moe da sakrije simpatije
prema odreenim partijama,
ali ni to da mu smeta GP
URA.

eki: Nee biti

vanrednih izbora
PODGORICA - Predsjednik
optine BeraneDragoslav
ekiza Antenu M kae da
niko nije podnio inicijativu
za skraenje mandata lokalne vlasti i ne oekuje da se
izbori u Beranama mogu desiti 16. oktobra, zajedno sa
parlamentarnim izborima.
- Graani to ne oekuju. Graani su legitimno na izborima
dali povjerenje koaliciji
,,Zdravo Berane i smatram
da je to njihovo povjerenje u
potpunosti opravdano. Ja bih
prije rekao da pojedinci zbog
svojih linih interesa i ambicija to prieljkuju - saoptio je

eki.
Predsjednik optine Berane,
koji je visoki funkcioner SNPa, dodao je da je siguran da se u
skorije vrijeme to ne moe dogoditi.
- S obzirom na to da je bilo nekih problema u okviru koalicije, tanije u okviru DF-a, mi
emo svakako obaviti na koalicionom nivou razgovore nakon kojih emo odluiti ta
emo dalje raditi. Jasno je, meutim, da mi nastavljamo da
vrimo vlast i mimo donoenja
odreenih odluka. Svakako,
pojedinci moraju biti odgovorni za ono to rade - kae
eki.
R. P.

ranje izlobe crnogorskoturskih odnosa koju zajedno

pripremaju Ambasada Republike Turske i Dravni arhiv
Crne Gore, navodi se u saoptenju.
R. P.

lan Koordinacionog odbora Ujedinjene reformske akcije

reagovao na ocjene politikog analitiara

Predsjednik optine Berane ne oekuje skraenje

mandata lokalnog parlamenta

Dragoslav eki

- Kada neko pokuava da analizira politiku scenu, onda se od

njega oekuje da bude ozbiljan
i da argumentuje svoje stavove.
Bei to ne radi nego samo
iznosi puke konstatacije. Ne
moe da sakrije simpatije prema odreenim partijama, ali ni
to da mu smeta URA - navodi
Rudovi u reagovanju dostavljenom Pobjedi.
Prema njegovim rijeima, Bei se, kao politiki konsultant
koji radi na tritu Crne Gore,
preporuuje potencijalnim klijentima i nudi svoje usluge.
- A iz njegovog intervjua Pobjedi se moe naslutiti da ih je
naao i da je poeo da djeluje u
stilu koji ne pripada univerzitetskom profesoru. GP URA
nije njegov klijent niti je to bilo
realno, to Bei dobro zna. Izmeu ostalog i zato to su njegov angaman i savjeti nekadanjoj Pozitivnoj Crnoj Gori

bili jedan od razloga to su arko Rakevi, kao i svi ostali lanovi, napustili Savjet te stranke
2012. godine. Sada se predsjednik URA nalazi na meti Beia.
Interesantno - rekao je Rudovi.
On ocjenjuje da pored udnih
konstatacija da opozicija u Vladi izbornog povjerenja nije nita dokazala, to, kako je naveo,
pokazuje da Bei slabo prati
deavanja u Crnoj Gori, kae i
da e se URA pogubiti i da nema dovoljno snanu ideju.

- To kae osoba koja je savjetovala 2014. godine koaliciju

SDP-Pozitivna na izborima u
Podgorici, zbog ega su njihove snane ideje doivjele fijasko. A razlog je prost - nijesu
htjeli da kau da li e vlast u
Podgorici formirati sa DPSom ili sa opozicijom. Zbog toga su, izmeu ostalog, imali
poraavajui rezultat i ostvarili ono zbog ega ih mnogi nijesu glasali - prili su DPS-u kazao je Rudovi.
On u reagovanju navodi kako
je Bei autor opcije treeg
puta.
- Koja je ve u dva izborna ciklusa nepogreivo, uz prevaru
opozicionih biraa, zavrila na
DPS kontu. Vrlo smo zadovoljni to naa ideja nije dovoljno
dobra za Beia, ba kao ni za
DPS i njihove priveske. Mi neemo kalkulisati, varati graane, koji ele zdrave promjene i
evropsku budunost, i spaavati DPS. Naprotiv, uiniemo
sve da doe do promjene vlasti
jer je to uslov izlaska iz krize i
napretka Crne Gore. A to znai
da nikakvih paktova GP URA
sa DPS-om ne moe biti ni prije, ni poslije izbora. U tome je
jedna od naih razlika sa onima koji koriste usluge Beia zakljuio je Rudovi u reagovanju.
Iv.P.

Vujovi: DPS zakamuflirao

sve to je mogao prije naeg
ulaska u Vladu
I potpredsjednik Vlade Milorad Vujovi reagovao je na Beieve ocjene, koji je, izmeu ostalog, kazao da e se opozicione partije koje su delegirale ministre u Vladi povui iz nje
kada se bude otkrilo da nema dokaza o zloupotrebi dravnih
resursa u partijske svrhe.
- Da li neko zaista misli da DPS nije zakamuflirao sve to se
moglo zakamuflirati prije naeg stupanja na dunost? Ne
smatram da nijesmo nita otkrili i pokrenuli. ta je sa dodjelama stanova funkcionerima, otpisivanjem poreza, sluajem
Jeli u Zavodu za zapoljavanje, pa sa vraanjem poreza u
depove tajkuna, funkcionera i ostalih imunih graana Crne
Gore koji su takoe bliski vlasti, sa etiri krivine prijave koje su
podnijete zbog zloupotrebe slubenog poloaja... Bavili smo
se i zatitom dravnog interesa u sumnjivim privatizacijama i
valorizacijama prostora, zatitom energetskog sistema, nezakonitim zapoljavanjima - kazao je Vujovi Portalu Analitika.

Ekonomija

Utorak, 26. jul 2016.

Premijer razgovarao sa eikom Mohamedom

Crna Gora eli vie

investicija iz UAE

ukanovi i eik Mohamed jue u Tivtu

PODGORICA Premijer
Milo ukanovi susreo se
jue sa premijerom i potpredsjednikom Ujedinjenih
Arapskih Emirata i vladarem Dubaija Mohamedom
Bin Raid Al Maktoumom, u
Tivtu.
Oni su razmatrali bilateralne
odnose izmeu UAE i Crne
Gore inaine za dalje promovisanje ovih odnosa ucilju
poveanja zajednikih investicija navedeno je u saoptenju.
ukanovi je, kako je saopteno na sajtu Vlade UAE, istakao
da je elja crnogorske Vlade
da privue to vie investicija
iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, naroito privatnog sektora i preduzetnika.
Mohamed Bin Raid Al Maktoum, poznat kao eik Mohamed, kazao je da je uvjeren da
e zakoni i regulativa u Crnoj
Gori tititi strane investicije.
-Vlada i privatni sektor UAE
raduju se saradnji i osnaivanju ekonomskih, turistikih i
kulturnih veza dvije zemlje
kazao je eik Mohamed.

On je dodao da mladi treba da

imaju jednake mogunosti za
zaposlenje koje e im omoguiti pristojan ivot.
ukanovi je istakao kako Crna Gora eli da privue jo investicija iz UAE, posebno privatnih kompanija i biznismena,
a da e im Vlada omoguiti odgovarajue olakice.
-U tom kontekstu on je pomenuio i Investment Corporation, luksuzni nautiko-turistiki kompleks Dubai ICD i
marinu za megajahte Porto
Montenegro navedeno je u
saoptenju.
eik Mohamed i ukanovi su
takoe razmijenili miljenja o
najnovijim meunarodnim
dostignuima i vanosti unapreenja bezbjednosti i mira
irom svijeta.
Osim ukanovia, sastanku su
prisustvovali i ministar odrivog razvoja i turizma Branimir
Gvozdenovi i ambasador Crne
Gore u UAE Darko Uskokovi.
eik Mohamed u Crnu Goru
doao je jue.
Mohamed Bin Raid Al Maktoum vlada Emiratima od
2006. godine.
C.G.

Eurodizel tri centa jeiniji

Kursna lista

PODGORICA - Eurodizel i lo ulje od danas su jeftiniji tri, odnosno etiri centa, dok su cijene benzina ostale iste, saopteno je iz
Ministarstva ekonomije. Eurodizel e narednih 15 dana biti jeftiniji
tri centa i kotati 94 centa. Lo ulje za grijanje i za veleprodaju
jeftinije je etiri centa, odnosno tri centa, pa e kotati 63 centa,
odnosno 91 cent. Cijene eurosupera 95 i 98 ostae 1,08 eura,
S. P.
odnosno 1,11 eura.
1.09820

CHF

1.08390

JPY 116.64000

AUD

1.46660

GBP

CAD

1.44650

USD

0.83670

Pobjeda

Ministarstvo saobraaja uputilo zahtjev za drugi tunel na trasi ceste

Trae dozvolu za
tunel Kosman
PODGORICA Ministarstvo saobraaja podnijelo je
zahtjev Ministarstvu odrivog razvoja za dobijanje graevinske dozvole za tunel
Kosman, saznaje nezvanino Pobjeda.
Ovo je trei objekat na trasi
auto-puta Bar Boljare, od
Smokovca do Mateeva, za
koji je Ministarstvo saobraaja zatrailo graevinsku
dozvolu. Duina jedne cijevi
tunela Kosman je 2671
metar, a gradie se dvije
cijevi.
Ranije su dobijene grae-

vinske dozvole za most Moraica, duine oko tri kilometra,

te za tunel Vjeternik duine
3042 metra, gdje e se takoe
graditi dvije cijevi. Ovo su najzahtjevniji objekti ne samo na
prioritetnoj dionici auto-puta,
ve na cijeloj trasi te budue
saobraajnice.
Gradnja prioritetne dionice

Smokovac Uva Mateevo,

dugake 41 kilometar, poela
je 11. maja prole godine i od
tada kree rok od etiri godine
koji Kinezi imaju za zavretak
radova.

U maju ove godine se poelo

sa izlivanjem betona temeljnih
jama mosta Moraica, ime su
poeli glavni radovi na autoputu.
Izgradnja auto-puta kotae
dravu 809 miliona eura. Od
kineske Eksim banke pozaj-

Parlament jue zavrio raspravu o formiranju odbora za praenje izgradnje auto-puta

Ista meta, isto odstojanje

- liberali povukli potpis
PODGORICA Parlament je
jue, poslije skoro etiri sata,
zavrio raspravu o prijedlogu 13 opozicionih poslanika
da se formira skuptinski odbor za praenje gradnje auto-puta. O njemu e se naknadno izjasniti.
Poslanici iz redova vlasti su saoptili da su protiv formiranja
odbora, podsjeajui da je Zakonodavni ocijenio da je takva
odluka neustavna. Poslanici
opozicije smatraju da nema
nijednog osnova za neustavnost i da je sutina u kontroli
gradnje ovog velikog i rizinog
projekta. Andrija Popovi
(LP), koji je jedan od 13 potpisnika prijedloga za formiranje
odbora, jue je povukao potpis.
On je objasnio da nije imao
pojma da su sastavni dio odluke postali amandmani Srana

odluka ustavna, a da protivljenje predstavlja sauesnitvo u

moguim zloupotrebama.
Aleksandar Damjanovi (SNP)
tvrdi da odbor ne preuzima nijednu ingerenciju Vlade, dok
Radojica ivkovi (DF) kae
da nije tano da je opozicija
protiv auto-puta, ve je protiv
pljake, a za kontrolu utroka
novca. Branko Radulovi (DF)
kae da nije u pitanju auto-put
nego kako i kada ga napraviti.

ansa

Andrija Popovi

Milia (SNP) koji sutinski

mijenjaju stvari jer se u nadlenost odbora uvlae svi kapitalni projekti. Iz opozicije su
povlaenje potpisa protumaili kao pritisak DPS.

Ustavnost

Miodrag Vukovi (DPS) je kazao da je Zakonodavni odbor

utvrdio da predloena odluka
nema ustavno utemeljenje.

Njegov kolega Milorad Vuleti je kazao da DPS nee podrati formiranje odbora, dok je
Damir ehovi kazao da nema
nijednog razloga da SD glasa
za formiranje posebnog odbora. Dodao je i da su netane
tvrdnje da je Bar - Boljare najskuplji auto-put u Evropi, kao i
da e uvesti dravu u prezaduenost. Draginja Vuksanovi
(SDP) tvrdi da je predloena

Dritan Abazovi tvrdi da su podizvoai na tom projektu

uzeli graevinski materijal za
50 miliona eura bez PDV i da
sada grade stanove po Podgorici. Goran Tuponja (Pozitivna)
smatra da ima dovoljno dravnih organa koji kontroliu
gradnju auto-puta, dok se Jelisava Kalezi pita zato se vlast
toliko protivi kontroli.
Ministar saobraaja Ivan Brajovi je kazao da inicijativa nije u
saglasnosti sa lanom 82 i 100
Ustava, kao i da postoji ogroman broj mehanizama za kontrolu, pa nema razloga da se
formira odbor.
M.P.M.

Pobjeda

Ekonomija

Utorak, 26. jul 2016.

e Smokovac- Mateevo

DRI dala uslovno miljenje na finansijski izvjetaj Agencije za zatitu okoline za 2015.

Nezakonita isplata eksperata

PODGORICA Dravna revizorska institucija dala je

uslovno miljenje na finansijski izvjetaj i usklaenost
poslovanja sa propisima
Agencije za zatitu ivotne
sredine za 2015. godinu.

mljena su 944 miliona amerikih dolara na 20 godina i

sa kamatom od dva odsto, uz
grejs period od est godina.
Ugovor o projektovanju i
izgradnji prioritetne dionice auto-puta potpisan je sa
kineskim kompanijama China

Road and Bridge Corporation

(CRBC) i China Communications Construction Company
(CCCC).
Prioritetna dionica infrastrukturnog projekta vijeka bie
dugaka 41 kilometar i na
njoj e biti izgraeno ukupno 18 tunela, duine preko
17 kilometara, 13 mostova,
duine oko tri kilometra, pet
vijadukata duine 470 metara i etiri petlje na Smokovcu,
Pelevom brijegu, Verui i
Mateevu.
S. P.

Protest radnika fabrike Bjelasica Rada

nansijske poslove, u kojoj su

22 radnika na neodreeno vrijeme, to je etvrtina ukupno
zaposlenih.

Probijanje stavki

Kolegijum DRI, u sastavu dr

Branislav Radulovi i Nikola
N. Kovaevi, u izvjetaju su
konstatovali da su u Agenciji
na pogrenim stavkama evidentirali novac.

Stavke

U izvjetaju se podsjea da je
Zakonom o budetu za prolu
godinu Agenciji bilo opredijeljeno 1.226.830 eura, odnosno
1.236.560 eura nakon preusmjerenja.
- Prema podacima glavne
knjige trezora budet je izvren iz optih prihoda u iznosu
1.175.859 eura ili 95,84 odsto.
Budetom Agencije nijesu
planirani prihodi po osnovu
donacija i kredita, a iz tih izvora je isplaeno 275.335 eura to je dozvoljeno prekoraenje budeta - navodi se u
izvjetaju.
Agencija je 83.853 eura isplaenih za naknade eksternim
ekspertima prikazala na stavci
ostala lina primanja, a trebalo

Agencija za zatitu ivotne sredine

U izvjetaju je konstatovano da je isplata

84.000 eura eksternim ekspertima
uraena sa pogrene stavke, suprotno
Zakonu o budetu
je na ostali izdaci izdaci po
ugovoru o djelu. U izvjetaju je
konstatovano da to nije u skladu sa Zakonom o budetu.
- Agenciji je preporueno da u
Komisiji za procjenu uticaja
imenuje eksterne eksperte samo kada zaposleni Sektora za
izdavanje dozvola ne mogu da
sprovedu postupak utvrivanja obima i sadraja i ocjene
elaborata, a ne po pravilu, kako
je sadanja praksa - konstatuje
se u izvjetaju i preporuuje
donoenje procedure kojom

e se urediti nain odabira i

angaovanja eksternih eksperata.
- Iz sredstava rasporeenih na
raunu - konsultantske usluge, projekti i studije, isplaeno
je za nabavku rezervnih djelova i odravanje opreme ukupno 76.312 eura, a trebalo je sa
stavke tekue odravanje
opreme ocijenila je revizija.
U izvjetaju se podsjea da se
raunovodstveni poslovi u
Agenciji obavljaju u okviru
Slube za opte, pravne i fi-

Savjet Centralne banke saoptio polugodinje rezultate

Banke u plusu 14 miliona

Sa protesta

Blokada magistrale
BIJELO POLJE - Radnici
fabrike mineralne vode
,,Bjelasica Rada blokirali su
jue u devet sati magistralni
put prema Podgorici, kako
bi izrazili nezadovoljstvo
radom veinskog vlasnika
Eurofonda.
Radnici trae da vlasnik
potuje dogovor iz juna
prole godine i da isplati etiri zaostale plate, povee sta
i pokrene proizvodnju. Mira
Joksimovi, vrilac dunosti
predsjednika sindikata fabrike, kae da su ivoti radnika
i njihovih porodica ugroeni,
na ta niko ne reaguje. To
je, istie, bitnije od ugroavanja saobraaja. Nakon 15
minuta radnici su se povukli
sa magistrale, najavljujui

za naredne dane prekid

saobraaja na novoj lokaciji,
te blokadu fabrike iz koje se,
kako tvrde, iznosi imovina,
pa strahuju da se ne rasproda vozni park.
Radnike je podrao poslanik
DF Vladislav Bojovi, koji je
bio u koloni zaustavljenih
automobila. On je ocijenio
da stanje u ,,Radi najslikovitije pokazuje kako je sprovedena privatizacija.
- Oigledno je da je cilj privatizacije bila pljaka imovine
graana i drave, a da radnici budu kolateralna teta
rekao je Bojovi, najavljujui
aktuelizovanje problema
radnika ,,Rade i drugih preduzea na sjeveru koji dijele
istu ili slinu sudbinu. V. .

PODGORICA Bankarski
sistem je za pola godine
ostvario profit od 14,1 milion
eura. U junu je odobreno 121
milion eura novih kredita,
to je za 24,9 odsto vie u odnosu na prethodni mjesec.
Za prvih est mjeseci tekue
godine odobrile su 573,5 miliona eura novih kredita navedeno je u saoptenju
nakon sjednice Savjeta
CBCG.
Savjet je zakljuio da je finansijski sistem stabilan, a nivo
sistemskog rizika umjeren.
- Nastavljen je trend smanjen-

ja nekvalitetnih kredita, kao i

aktivnih i pasivnih kamatnih
stopa. Nekvalitetni krediti su
na kraju juna inili 11,8 odsto
ukupnih i bili su manji za 24,4
odsto u odnosu na isti period
prethodne godine. Prosjena
ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite je

bila 7,98 odsto i smanjena je za

1,03 procentna poena. Prvi put
od kada se statistiki prati je
pala na nivo ispod 8 odsto, a na
novoodobrene kredite 6,72
odsto - opala je 2,13 procentnih poena u odnosu na jun
2015. godine navodi se u saoptenju.
Poslovanje banaka je, kako je
ocijenjeno, stabilno, solventno
i likvidno.
- Savjet CBCG je usvojio inovirani nacrt zakona o Centralnoj
banci Crne Gore, nakon dobijenih komentara Evropske
komisije saopteno je nakon
sjednice.
M.P.M.

Boksitai se spremaju za Podgoricu

PODGORICA - Bivi radnici nikikih Rudnika boksita koji ekaju na isplatu otpremnina
okupie se u petak ispred Ministarstva finansija u Podgorici, ukoliko ih do tada ne primi na
razgovor ministar Rako Konjevi, prenosi
agencija Mina biznis.
Rije je o oko 70 bivih radnika Boksita koji su
zbog steaja ostali bez posla, nemaju pravo na
penziju, a tri i po mjeseca ekaju da ostvare pra-

vo na otpremnine. lan izvrnog odbora Samostalnog sindikata Boksita Nikola ugi podsjetio je da je Vlada sredinom prole godine
usvojila odluku za realizaciju socijalnog programa za radnike tog nikikog preduzea, kao
i da je do aprila ove godine po tom osnovu isplaen 101 bivi rudar. Otpremnine su iznosile od
6.000 do 13,4 hiljade eura, ali je od 12. aprila prestala isplata za ostale radnike.
S. P.

Odran poslovni forum crnogorskih i jordanskih privrednika u Privrednoj komori

Hoe da preko Luke Bar izvoze za EU

PODGORICA - Kvalitetna
saobraajna povezanost
preduslov je bolje ekonomske saradnje Crne Gore i
Jordana, zbog ega je bitna
saradnja Luke Bar sa lukama iz Jordana, ocijenjeno je
na poslovnom forumu crnogorskih i jordanskih privrednika u Privrednoj komori.
Jordanski privrednik Abdual
Rahman, koji predstavlja
kompanije sa Bliskog istoka,
Iraka i Jordana, naveo je da su
ranije najvie izvozili u Tursku, Siriju i u EU.
- Zbog viegodinih ratnih
deavanja u Siriji imamo problem sa transportom robe

Poklanjaju sjeme
lubenice i krastavca
Jordanski privrednik Nael Omar, ija se kompanija bavi proizvodnjom hibridnih sjemena lubenice i krastavca, najavio je da
e pokloniti Crnoj Gori odreenu koliinu sjemena.
- Spremili smo da nae proizvode testiramo u Crnoj Gori.
Nakon to crnogorsko Ministarstvo poljoprivrede izabere
odgovarajue sjeme, pokloniemo ga vaim poljoprivrednicima. Iz tog sjemena e se moi proizvesti 20.000 tona krastavca i lubenice izjavio je Omar.
Forum u PKCG

preko te drave, tako da bi bila

dobra mogunost da izvoz iz
Jordana u EU ide preko Crne
Gore kazao je Rahman.
Izvrni direktor Luke Bar Slobo Pajovi izjavio je da je najvea crnogorska luka otvorena

za svaku saradnju koje kompanije iz Jordana ele da imaju sa Crnom Gorom.

- Kompletan transport jordanskih proizvoda moe se
obavljati preko Luke Bar. Pomorskim putem ti proizvodi

mogu stii do Bara, a potom

eljeznikom prugom preko
Beograda i Budimpete do
srednje Evrope smatra Pajovi.
Predsjednik Privredne komore Amana Isa Haider Murad

naglasio je znaaj uspostavljanja letova izmeu dvije drave

u cilju razvoja turistike privrede.
Predsjednik PKCG Velimir
Mijukovi saoptio je da su
Crna Gora i Jordan dio Euro-

Agencija je skoro duplirala potronju za usluge. Rashodi za

usluge planirani su bili na
284.236 eura, a potroeno je
479.741 euro, odnosno 82,73
odsto vie. Za konsultantske
usluge, projekte i studije planirano je bilo 242.639 eura. Iz
optih prihoda finansirani su
izdaci u iznosu 242.639 eura ili
99,38 odsto plana. Izdaci na
ovom raunu finansirani su i iz
donacija u iznosu 96.815 eura i
kredita od 105.431 eura, tako
da ukupno izvrenje na ovom
raunu iznosi 479.741 eura navedeno je u izvjetaju.
Za ostale izdatke planirano je
bilo 38.795 eura, a potroeno
61.369 eura, odnosno 58,19 odsto vie.
Utvreno je i da Agencija nije
primijenila zakonom propisani postupak javne nabavke za
nabavku usluga mobilne i fiksne telefonije u iznosu od
12.215 eura, koje su realizovane neposrednim sporazumom. DRI je Agenciji ostavila
rok od est mjeseci da ispravi
nepravilnosti.
M.P.M.

Nova ponuda
Erste banke
PODGORICA Erste banka
omoguila je preduzeima jeftinije internacionalne transfere
u 12 drava u kojima posluju
banke lanice Erste i parkase grupe. Povoljnost vai za
inotransfere u Austriji, BiH,
Crnoj Gori, ekoj, Hrvatskoj,
Maarskoj, Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Slovakoj, Sloveniji i Srbiji. Iz banke su naveli da
e plaanje, bez obzira da li se
novac alje ili prima, biti obavljeno isti dan.
- Zahvaljujui sinergiji bankarske grupe i servisu Fast
Intragroup Transfer, kompanije
imaju 25 odsto nie provizije
za inotransfere u okviru Erste
i parkase grupe, uz definisani
minimum od deset eura za
transfere do deset hiljada eura.
Provizija posrednike banke se
ne naplauje, a nalogodavac je
osloboen dodatne naknade u
sluaju da izabere opciju OUR,
koja predstavlja kod u instrukcijama za meunarodna plaanja koji znai da nalogodavac
snosi sve trokove transakcije
- objasnili su predstavnici Erste
M.P.M.
banke.

mediteranskog partnerstva
koje, izmeu ostalog, podrazumijeva stvaranje zone slobodne trgovine, s ciljem jae
integracije mediteranskih
partnera sa ekonomskim sistemom EU.
- Pokazan je interes za uvoz
odreenih proizvoda iz nae
zemlje. Tu u prvom redu mislim na proizvode iz oblasti
hrane i pia, kao i na nae interesovanje za uspostavljanje
saradnje u oblastima farmaceutske industrije i informaciono-komunikacionih tehnologija - kazao je Mijukovi.
Predsjednik Jordansko evropske poslovne asocijacije
Jamal Fariz izjavio je da posjeta predsjednika Filipa Vujanovia Jordanu prije tri godine
predstavlja kamen temeljac za
ostvarivanje saradnje izmeu
dvije zemlje, kako bi se istraili resursi koji postoje.
S. P.

Drutvo

Zakanjeli poziv

BatOvani
i ikeBane
Ili: zato neemo biti dekoracija na slici sa
parlamentarnog konsultativnog sasluanja
o izmjenama Zakona o medijima
Iz medija smo u nedjelju saznali da emo u utorak biti
sasluani!
Nije ovo poetak svjedoenja iz Turske. Rije je o deavanjima u Skuptini Crne Gore. Konsultativnom sasluanju pred
parlamentarnim odborom za politiki sistem. O prijedlogu
izmjena Zakona o medijima.
Zvanini poziv stigao je u ponedjeljak. Vjerujemo da ete
razumjeti nae razloge i bez obzira na kratak period za pripremu odazvati se naem pozivu, pie u dopisu Sneane
Jonice, zamjenice predsjednika Odbora za politiki sistem,
koji je jue oko 15 sati i 30 minuta dospio u redakciju Pobjede i Televizije Prva.
Manje od 24 sata prije sasluanja.
Kad vas specijalni tuilac zove da svjedoite, pitaju vas
da li vam odgovara da doete u zakazano vrijeme. Kad politiari hoe da vas sasluaju nema pravila, osim onih koja oni
odrede.
U ovom sluaju, sve je bilo - mimo pravila logike. Prvo su, u
osami i onako ibicarski, bez javne rasprave, osmislili izmjene krovnog medijskog zakona. Onda je predlagaka trojka
Rastoder-Abazovi-Miljani, kao hokejaki napad kada pak
na brzinu umetnu u gol, ubacila izmjene zakona u mreu
skuptinske procedure. Potom su jue diskutovali. A onda
e danas biti odrano famozno konsultativno sasluanje,
iako je jue, moe se rei na brzaka, zavrena rasprava o
izmjenama Zakona o medijima!
ak ni paradoksima bogata istorija crnogorskog parlamentarizma ne pamti kada je javna rasprava o nekom
zakonu otvorena nakon zavretka skuptinske debate o
istom zakonu.
I sad jo treba da nam kau kako je sve to bilo za dobrobit
crnogorskih medija, kako je to zapisano u sporazumu vlasti
i opozicije i - pogaate ve - kako je sve to sjajna podloga za
vraanje povjerenja u izborni proces?!
Kakva tugaljiva predstava za javnost. Mimikrija demokratije.
U stvari, predstavnici medija treba da poslue kao puka
dekoracija, ikebana u vrtu naih politiara, batovana naeg,
kako bi se to nekad reklo, dinaminog drutvenog razvoja.
Da ih je stvarno zanimalo to misle mediji, neko bi se ve
sjetio da bi bilo dobro, prije koncipiranja izmjena Zakona o
medijima, pitati i novinare. Ne bi zvali da budemo sia u
politikim potkusurivanjima.
Mi neemo biti dio te dekoracije. Pogotovo, zato to se ve
zna ta o predlogu tih izmjena mislimo. Jasno smo o tome
ve pisali i izvjetavali, u Pobjedi i na Prvoj TV.
Ko zna, moda je opoziona trojka predlagaa, kada su
dostavili prijedlog izmjena Zakona o medijima, imala dobre
politike namjere. Ono to se konano pojavilo, ili selektivno
prepisalo, kao predloeni tekst to ne dokazuje. Naprotiv,
ukoliko budu usvojene izmjene, bie to karikaturalno srozavanje standarda novinarske profesije.
Neprihvatljivo je odreivati da se, i za najgrublju novinarsku
la, najvie moe platiti - 2.000 eura. I jo gore: drutveno
je tetno promovisati princip da se moe novano kazniti
medij - za svjesno sprovedenu kampanju uvreda, blaenja
i lai - samo do granice koja ne ugroava finansijski opstanak medija.
To nije demokratski iskorak u zatiti medija. Sasvim suprotno - predloena su rjeenja koja gaze moralne postulate
na kojima poiva profesionalno novinarstvo. U Zapadnoj
Evropi i SAD drutvo gradi mehanizme kojima se bori da
finansijski umrtvi pa i ugasi medije (sjetite se Mardoka) koji
- potirui etike i profesionalne standarde - slue kao puko
sredstvo za reketake kampanje novinara, urednitva ili vlasnika. Crna Gora e, ako budu usvojene, izmjene medijskog
zakona biti lider u regionu u - promociji novinarske neodgovornosti.
Treba li ozbiljno da se konsultativno sasluavamo o prijedlogu da se, bez jasnih kriterijuma, zakonom odredi (itaj:
naredi) dravnim organima, institucijama i kompanijama
gdje smiju, a gdje ne, da se oglaavaju, bez obzira na sadrinu, etinost i kvalitet medija?
Logikom predlagaa, dravni novac za oglaavanje bie
usmjeren u budet za rijaliti ou programe ili skandal - novine koji jure gole pjevaice po crnogorskim plaama jer su
njihovi rejtinzi najvei, njihova itanost probija limite, zavisno od broja golih guzica.
Tim se mjerilima u Crnoj Gori zavodi diktatura tabloidnog
novinarstva, ute tampe.
Prijedlog izmjena Zakona o medijima - ovakav kakav jeste
predloen u Skuptini - nije dobar. I nemogue je amandmanski ga poboljati kada je u sri izmjena pogrena logika.
Zato danas ne uestvujemo na parlamentarnom kontrolnom sasluanju o izmjenama Zakona o medijima. Ne zato
to ne treba unapreivati medijsku scenu, ve to, ovim i ovakvim izmjenama, nije mogue.
Sonja Drobac, direktorica i
odgovorna urednica TV Prva
Drako uranovi, izvrni direktor
i glavni urednik Pobjede

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Poslanici raspravljali o krovnom medijskom zakonu, izjasnie s

Tabloidizacija kao

Nijesu zadovoljni sa 80.000 eura koje dobijaju godinje.

Oni hoe 200.000 ili 300.000, ne znam koliko. Intencija
amerike trojke i vlasnika Vijesti jeste da se pokrene
preraspodjela plijena rekao je Koa Pavlovi, ocjenjujui da
su predlagai sve uradili zbog vlastitog, a ne javnog interesa
PODGORICA Nakon to su
jue pojedini poslanici u
Skuptini kritikovali predloene izmjene Zakona o medijima ocjenjujui da taj akt nee poboljati medijsku scenu
u Crnoj Gori, Rifat Rastoder
(SDP) je u ime predlagaa kazao da se boji da za usvajanje
zakona nema politike volje.
Prije nego to je saoptila stav
DPS-a o izmjenama ovog zakona, poslanica Branka Tanasijevi saoptila je propuste u aktu.
Zamjerila je predlagaima to
nijesu ispotovali, kako je rekla,
demokratsku proceduru, navodei, izmeu ostalog, izostanak
javne debate, odnosno ukljuivanje strune javnosti u izmjene akta. Ona je istakla i da su
sporni propisani kriterijumi
kao to su sluanost, gledanost,
itanost i povjerenje, a na osnovu kojih dravni organi treba da
donose odluku u kojim medijima e se oglaavati. Tanasijevi
je miljenja da ovi kriterijumi
nijesu provjerljivi to moe, kako je ocijenila, izazvati monopolizaciju medijske scene.
- Ovo ne predstavlja unapreenje postojeeg zakonodavstva iz
ove oblasti. DPS nee glasati za
predloeno rjeenje bila je kategorina poslanica ove partije.

Daba dijalog

Njen stav je, sudei prema reakciji, iznenadio Rifata Rastodera, koji je u Skuptini govorio u
ime predlagaa izmijenjenog
akta. On je saoptio da ga brine
miljenje DPS-a, jer ne ele da
razgovaraju o mogunosti uobliavanja ovog zakona.
- To nije dobar stav ocijenio je
on.
Poslanici DPS-a su se potom
saglasili da su raspoloeni za
dijalog, ali da je teko aman-

Mustafi skuplja dokumentaciju

Poslanik Suljo Mustafi (BS) ocijenio je da se predloenim izmjenama Zakona o medijima nee poboljati medijska scena u
Crnoj Gori. Kazao je da je medijski prostor kontaminiran.
- Njegova dekontaminacija pored rada regulatornih tijela morae da ima za predmet jednu objektivnu tuilaku istragu i sudske procese. Onaj ko prati medije vidi u koje blato su potonuli,
pogotovo takozvani nezavisni mediji rekao je on.
Mustafi je saoptio da su se mediji, pogotovo portali, pretvorili
u sramne pljuvanice, u beae koje prijeti da ak i narui
one osnovne odnose koje smo u Crnoj Gori uvali ak i tekih
devedesetih godina.
- To to rade prelazi u neto to e biti predmet sudskih procesa i tuilakih istraga. Prikupljam dokumentaciju, imam neto
i ovdje rekao je poslanik negodujui to se u medijima iri
nacionalna, ovinistika mrnja, kao i islamofobija.

Labudovi smatra da se
zakonom eli omoguiti da odreena medijska grupacija uzme apsolutni monopol u svim
segmentima na medijskom tritu
dmanskim djelovanjem poboljati sadrinu zakona.
Kako je donoenje zakona o
medijima predvieno sporazumom o izbornom povjerenju,
poslanik DF-a Emilo Labudovi pitao se kakav scenario e da
uslijedi ako ovaj akt ne bude
usvojen i da li e doi do raskida
sporazuma.
- ao mi je to u prvi put otkad
sjedim u parlamentu rei, ali
saglasan sam sa DPS-om. Ovo
ni iz jednog jedinog razloga ne
moemo da podrimo rekao
je Labudovi.

Stvarni razlog

On je istakao da se odredbama
Zakona o medijima eli omoguiti da odreena medijska

grupacija uzme apsolutni monopol u svim segmentima na

medijskom tritu Crne Gore.
Sa njim se kasnije saglasio i poslanik Koa Pavlovi (DF). On
je kazao da je zapazio da predlaga u razlozima za donoenje
zakona navodi samo jedan lan,
a to je preraspodjela novca iz
budeta koji drava daje na
oglaavanje. To je, kako je rekao
Pavlovi, stvarni razlog zbog
ega amerika trojka predlae
zakon.
- Nijesu zadovoljni sa 80.000
eura koje dobijaju godinje. Oni
hoe 200.000 ili 300.000, ne
znam koliko. Intencija amerike trojke i vlasnika Vijesti
jeste da se pokrene preraspodjela plijena rekao je Pavlovi,
ocjenjujui da su predlagai
sve uradili zbog vlastitog, a ne
javnog interesa.
Umjesto da zaustave krau
budeta iz kojeg se finansira 70
radija, televizija, Pavlovi je
kazao da zamjera to predlagai izmjena zakona ele da se
ugrade u podjelu plijena.
- Povraanje izaziva pokuaj da
se to ubaci u takozvani patriot-

ski mod, kau da zatitimo nae medije negodovao je poslanik.

Jedan od potpisnika izmjena
krovnog medijskog zakona, nezavisni poslanik Dritan Abazovi je kazao da u prii o oglaavanju treba zatititi domae
medije.
- Ne mislim da treba da dajemo
toliko novca i dravne pomoi
nekim medijima iji su vlasnici
iz Grke da bi blatili na najgori
mogui nain. Sjetite se iptarske svinjarije iz Informera.
Je li moda zaustavljena distribucija te novine, nije. Imamo
ozbiljne probleme i otvoreni

Djeca iseljenika u posjeti postojbini predaka

Goranovi: Ouvanje crnogorskog

identiteta i van granica drave
CETINJE Ministar kulture
Pavle Goranovi jue je u Narodnom muzeju na Cetinju
primio djecu iz dijaspore koja
tradicionalno borave na Ivanovim Koritima, na Lovenu,
u okviru jubilarne, desete
kole za djecu crnogorskih
iseljenika.
kolu pod nazivom Crna Gora
moja postojbina organizuju
Uprava za dijasporu i Zavod za
kolstvo Crne Gore, uz podrku
Ministarstva kulture.
Polaznici kole koji borave na
Lovenu su djeca iz brojnih zemalja svijeta gdje ive crnogorski iseljenici - Velika Britanija,
Turska, Italija, Albanija, Srbija,
BiH, Hrvatska, Makedonija,
Francuska, Urugvaj i Argentina.
- Ministar Goranovi pozdravio je djecu iseljenika i poelio

DOBRODOLICA DJECI U ZEMLJU PREDAKA: Goranovi sa

malianima iz dijaspore

dobrodolicu u zemlju njihovih

roditelja i predaka. Izrazio je
zadovoljstvo to se deseti put
organizuje ovaj vaan dogaaj
koji, kako je istakao, garantuje
ouvanje crnogorskog identiteta i van granica drave,

edukuje i njeguje svijest najmlaih o njihovom biu i ini

da se crnogorska kultura u svijetu prepoznaje na pravi nain
pie u saoptenju Ministarstva kulture.
Goranovi je, kako se navodi,

naglasio da e neposredan kontakt sa crnogorskom kulturom,

istorijom, jezikom, prirodom i
nainom ivljenja pruiti djeci
istinsko povezivanje sa onim
to je njihovo porijeklo, a time i
identitet.
Djeca su jue obila Narodni
muzej, a ranije i Njegoev mauzolej na Lovenu. Planira se i
obilazak podlovenskog kraja,
Cetinja, a u program je uvrtena i posjeta jo jednom atraktivnom lokalitetu - Lipskoj peini.
U okviru ljetnje kole Crna Gora, moja postojbina odvija se
niz edukativnih programa, gdje
se djeca iseljenika upoznaju sa
crnogorskim jezikom i knjievnou, istorijom, geografijom,
kulturnom batinom, muzikom i likovnom umjetnou i
brojnim drugim edukativnozabavnim sadrajima.
R. D.

Pobjeda

Drutvo

Utorak, 26. jul 2016.

se naknadno

o princip
Radulovi:
Gledajte samo
Skuptinu
Poslanik Branko Radulovi
(DF) poruio je graanima da
ne itaju crnogorske novine,
portale, jer e biti krivo informisani. Rekao je da ne treba
da gledaju ni crnogorsku
televizuju.
- Osim ovog prenosa (Skuptinu), jer tu ujemo dvije
istine, pa sami izaberite, a
onamo ete vidjeti samo lai
rekao je on.

smo za sugestije rekao je on.

Na ovu konstataciju reagovao
je poslanik Genci Nimanbegu
(Forca) navodei da su podnijeli krivinu prijavu zbog takvog
pisanja Informera, ali je negodovao to se predloenim izmjenama zakona predvia manja kazna za ovakav nain
pisanja tekstova.
- Demagogija je najgora u ivotu. Povlauje se interesima medijske grupacije, to prepoznajem u vaem prijedlogu zakona
i to je najgore rekao je on.

Ko je pao s neba

I Darko Pajovi (Pozitivna) oci-

jenio je da su predloene izmjene zakona loe. Smatra da akt

ne smije da bude u slubi interesa jedne porodice, jednog
koncerna, Vijesti.
- Zauen sam, Pajoviu, Vaom reakcijom, potpuno neosnovanom, kao da ste pali sa
neba. Ne mogu da vjerujem da
ulazite u insinuacije da je to zakon koji pogoduje jednoj porodici. Ne znam gdje to vidite
odgovorio mu je Rifat Rastoder.
Pajovi je potom ponovio da izmijenjeni zakon ide u korist Vijestima i ponudio dokaze za tu
tvrdnju.
- Podravaju ga pojedinci i
NVO koji su u funkciji koncerna Vijesti izriit je Pajovi.
Rastoder je potom u zavrnom
izlaganju naveo da aktom samo
ele da obezbijede transparentnost u reklamiranju dravnih
organa u medijima, ali i poboljaju zakonodavnu strukturu.
- Ne mislim da smo napravili
uda, ali smo oekivali konstruktivniji pristup od druge
strane. Moda bismo mogli
usaglasiti odredbe na konsultativnom sasluanju. Kako god
bilo, sretno bilo rekao je on.
Poslanici e se naknadno izjasniti o predloenim izmjenama
zakona, a danas e Odbor za politiki sistem odrati konsultativno sasluanje na kojem e
uestvovati i predstavnici medija i nevladinog sektora. Zamjenica predsjednika tog

ODBRANA ZAKONA: Rifat Rastoder

TJELOHRANITELJ U PODGORIKOM
BIROU RADA: Mirko Vasovi sa direktorom
biroa Aleksandrom Rakoeviem
NEE PODRATI:
Branka Tanasijevi

Slubenici vie ne
strahuju od stranaka
ZAKON ZA VLASNIKE VIJESTI:
Koa Pavlovi

SAGLASAN SA DPS-OM: Emilo

Labudovi

ZABRINUT ZA DOMAE
MEDIJE: Dritan Abazovi

skuptinskog tijela je Sneana

Jonica (SNP), koja je ocijenila
da postojei Zakon o medijima
ne valja, ali ni da nijesu dobra
sva predloena rjeenja za izmjene tog akta.
N. UREVAC

Veliko poskupljenje popularnog agruma

Limun skuplji od piletine

PODGORICA Visoka cijena limuna u trgovakim
lancima i na pijacama posljedica je rasta nabavne cijene i trokova prevoza tog
artikla, saopteno je iz
kompanije ,,Voli.
Dolo je, naime, do naglog i
velikog rasta cijena limuna.
Cijena tog popularnog agruma ovih dana dostie i do tri
eura, dok se prije mjesec, dva
mogao nai za upola manju
cijenu. Trenutno je kilogram
limuna skuplji od kilograma
piletine i svinjetine, kota koliko i kilogram nemasnog sira, koliko dva kilograma
groa, odnosno tri i po kilograma breskvi.
- Maloprodajnu cijenu limuna diktira nabavna cijena artikla, carinski trokovi, ali
itrokovi prevoza koji su visoki zbog udaljenosti zemlje
iz koje uvozimo saopteno

je Pobjedi iz ,,Volija.
Navedeno je da se u okviru
njihove prodajne mree trenutnamaloprodajna cijena
limuna kree u rasponu
od2.39 do 2.99 eura, u zavisnosti od koncepta objekta.
- Primjenjujemo najnie
mogue mare na limunu
naglasili su iz ,,Volija i kazali
da se u ovo doba godine limun moe nabaviti jedino u

U podgorikoj filijali Zavoda za zapoljavanje angaovano obezbjeenje

Argentini.
- Aktuelna visina cijene zadrae se sve dok ne pone
prodaja turskog limuna, a to
je otprilike tokom oktobra
pojasnili su iz ,,Volija i poruili da trenutna cijena limuna
nije specifinost, jednostavno nije sezona tog voa. Oni
su dodali da nestabilna politika situacija moe da uslovi
rast cijene limuna.
S. P.

PODGORICA Uh, sad smo

mirne i lake nam je da radimo - rekle su za Pobjedu slubenice podgorikog biroa rada nakon to je u toj ustanovi
od jue zapoljeno profesionalno obezbjeenje.
Direktor Zavoda za zapoljavanje Rade Miloevi prole sedmice saoptio je Pobjedi da su
mu se slubenici podgorikog
biroa poalili da ih stranke vrijeaju kada dobiju informaciju
da ne mogu da ostvare pravo na
naknadu za majke. On je zato
procijenio da treba da ih zatiti
zbog ega je angaovao profesionalca.
- Bila je velika guva, ali stranke nijesu stvarale problem. Bilo je malo nervoze. Uz ljubaznost koleginica sve se rjeava

kazao je Mirko Vasovi koji

obavlja posao obezbjeenja.
Kae da mu se dopada rad u birou.
U posljednje vrijeme, prema
rijeima efa ove ustanove
Aleksandra Rakoevia, sve vie je nezadovoljnih ljudi koji
najee pribjegavaju verbalnom nasilju.
- Morali smo da imamo profesionalno obezbjeenje. Nijesmo zabiljeili fiziko nasilje,
ali je verbalno na granici da
preraste u fiziki napad. Da ne
bi dolo do toga, bolje je da preventivno djelujemo rekao je
on.
Rakoevi nam je ispriao da
su prijavili tri stranke policiji
zato to su se nepristojno ponaale dok su bile u birou. Pritiskali su ih, kako kae, da urade

neto mimo propisa. Ti sluajevi su u postupku, jo nijesu

okonani.
- Veliko je nestrpljenje kod ljudi. Svi se negdje boje da e zakon o majkama biti ukinut, pa
onda pribjegavaju pritisku.
Uvreda je i kada neko sa vama
komunicira povienim tonom.
Obezbjeenje prisustvom daje
sigurnost zaposlenima rekao
je on.
Zavod za zapoljavanje Crne
Gore do sada je dobio od centara za socijalni rad oko 15.000
zahtjeva ena za sticanje prava
na doivotnu naknadu od ega
su donijeli neto vie od 2.000
negativnih rjeenja. Vie od 85
odsto predmeta je rijeeno pozitivno, a najvie negativnih
uvjerenja upravo je doneeno u
Podgorici -700.
N. .

Otkrivene dvije nove vrste

crnogorske ornitofaune
PODGORICA - Na ulcinjskoj solani ove godine, tokom redovnog monitoringa
koji sprovodi Centar za zatitu i prouavanje ptica
(CZIP), otkrivene su dvije
nove vrste crnogorske ornitofaune, ime je fond vrsta
povean na 350.
U saoptenju se navodi da je
slovenaki ornitolog Borut
Rubini iz DOPPS BirdLife
Slovenija otkrio novu vrstu za
Crnu Goru - irokokljunu
sprutku (limicola falcinellus).
Ta rijetka gnjezdarica sjevera
Evrope gnijezdi se, kako pie,
na ugroenim tresetitima
Skandinavije, a zimuje u junoj i jugoistonoj Africi, praktino migrirajui vie od pola
planete i pripada grupi najizdrljivijih letaa.
- Podatak o prisustvu ove vrste na ulcinjskoj solani samo
potvruje vanost ovog lokaliteta, kao migratorne stanice
za odmor i hranjenje brojnih
vrsta ptica - saopteno je iz
CZIP-a.

Ulcinjska solana

Navodi se da je u martu kustos

Joanneum muzeja iz Austrije
Peter Sakl otkrio prisustvo
utoglave pliske (motacilla
citreola), koja se gnijezdi u Sibiru i Rusiji, i ija ruta migracije nije uobiajena za Crnu
Goru.
Dodaje se da se u narednom
periodu, uz povean obim
istraivanja, a, prije svega u
okviru Natura 2000 projekta,
mogu oekivati slini nalazi
novih vrsta, ne samo na ovom,
ve i drugim lokalitetima irom Crne Gore.
Predstavnici CZIP-a su, po-

red redovnog monitoringa na

solani, konstatovali znaajno
poboljanje reima voda.
U saoptenju Centra pie da je
ovog vikenda primijeen izuzetno velik broj ptica iz razliitih porodica, za to vrijeme
uobiajeno estih ljukarica,
galebova i aplji, kao i znatan
broj, u to vrijeme manje brojnih, pataka i liski.
- Evidentno je da, u odnosu na
ranije periode, ptice nijesu
pokazivale znake uznemirenosti koje su poetkom godine bile alarmantne navodi se
u saoptenju.
Mina

Gvozdenovi u Italiji
PODGORICA - Delegacija
Ministarstva odrivog razvoja i turizma, koju predvodi
ministar Branimir Gvozdenovi, boravie danas u radnoj posjeti Italiji. Gvozdenovi e se sastati sa italijanskim

ministrom zatite ivotne

sredine, kopna i mora an
Lukom Galetijem, kada e se
utvrditi smjernice za dalje
unapreenje ukupnih odnosa Crne Gore i Italije kroz definisanje prioritetnih oblasti i

projekata od zajednikog interesa.

Kako je saopteno, bie potpisani tehniki dogovori kojima e se omoguiti nastavak
gradnje Eko-efikasne zgrade
u Podgorici.
R. D.

Drutvo

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Nacionalistiki ispadi na humanitarnom koarkakom turniru u Herceg Novom

Od navijakog divljanja
do transparenta i majica
Kosovo je srce Srbije
HERCEG NOVI/PODGORICA Koarkaki klub Primorje 1945 ustupio je za vikend svoj teren na Karai u
Herceg Novom za odravanje humanitarnog turnira
Trojka iz bloka ni ne slutei da e se humana ideja dijelom pretvoriti u nacionalistiko divljanje.

Prodavale su se i majice na kojima je pisalo Imamo izlaz na more, skandiralo

se Kosovu i Srbiji tvrde za Pobjedu osobe koje su pratile turnir

Nijesu znali
kako se zove
organizacija?!
Pobjedi je nezvanian
sagovornik iz KK Primorje 1945 kazao da
oni nijesu ni znali, do
prije nekoliko dana, da
se organizacija s kojom
su sklopili dogovor zove
Srbi za Srbe.
- Mislili smo da je to neko
beogradsko humanitarno udruenje Trojka iz
bloka kazao je on.

ORGANIZATORI NIJESU VIDJELI

TRANSPARENT: Publika na Karai

Klub se, zbog svega toga, jue

saoptenjem ogradio od itavog dogaaja, istiui da im je
cilj bio iskljuivo humanitarni
aspekat, s obzirom na to da je
sav prihod namijenjen socijalno ugroenim porodicama iz
Herceg Novog.

Djeli ikonografije

- Samim tim, Primorje je

smatralo moralnom obavezom da ustupi teren na Karai,
kao i sve potrebne rekvizite
navedenoj organizaciji naveli su oni u reagovanju.
Da e tu, osim sporta, biti i politike, postalo je jasno ve prvog dana turnira, jer je dogaaj molitvom osvetao i
otvorio izvjesni svetenik
SPC, paroh Nikola Todorovi,
koji je prvi i gaao za trojku, a
onda i Zoran Dojinovi, konzul Srbije u Herceg Novom.
- Prodavale su se i majice na
kojima je pisalo Imamo izlaz
na more, skandiralo se Kosovu i Srbiji tvrde za Pobjedu
osobe koje su pratile turnir.
Osim toga, na jednom od transparenata koji je bio okaen na
ogradi terena, vidi se mapa
Crne Gore preko koje je oslikana srpska zastava, sa etiri
ocila, a u kvadratu oivienom
crnim linijama pie nema
predaje.
- Sve to je samo djeli ikonografije koja je pratila ovaj dogaaj. Zadrao sam se desetak
minuta i poao ispriao je
Pobjedi jedan od posjetilaca
turnira.
Radio Jadran je prenio da je,
za razliku od prve noi i koarkakog spektakla, sljedee ve-

Prodavale
su se i majice na kojima je pisalo
Imamo
izlaz na more, skandiralo se Kosovu i Srbiji
eri dolo do nacionalistikog
divljanja na Karai, te da je
grupa navijaa nosila transparent Kosovo je srce Srbije,
kao i majice sa istim natpisom.
Novljanka Milijana Zambeli
koja stoji iza Humanitarne organizacije Srbi za Srbe Crna
Gora, koja je organizovala
turnir Trojka iz bloka, sino
je Pobjedi dala izjavu povodom dogaaja na ovom skupu,
ali je onda povukla i poslala
saoptenje.

Dala pa povukla izjavu

- Povodom teksta koji je

objavljen na portalu Radio Jadran, obavjetavamo javnost

Uspjeh studenata je
i uspjeh Ministarstva

Bokovi sa studentima

PODGORICA - Uspjeh crnogorskih studenata, koji su osvojili medalje na Evropskoj univerzijadi, uspjeh je i
Ministarstva prosvjete, koje je
stavilo akcenat na poboljanje
kvaliteta fizikog vaspitanja,
poruio je ministar Predrag
Bokovi.
On je jue primio studente Uni-

verziteta Donja Gorica Ivana

Simonovia, Mirka Rudia, Stefana Pajovia, Filipa Vujadinovia i Konstantina Vujoevia,
koji su osvojili medalje na
Evropskoj univerzijadi u Zagrebu, kao i njihovog trenera
Rajka Vujoevia. Uruio im je
prigodne nagrade.
Bokovi je estitao studentima

da je turnir u brzom utiranju

trojki Trojka iz bloka, koji je
odran u nedjelju, 24. jula, na
koarkakom terenu Karaa,
proao u miru i potovanju
svih graana Herceg Novog i
njihovih gostiju pie u saoptenju.

Navodi se kako se ovakav turnir redovno odrava u svijetu

- SAD, vajcarska, Njemaka,
Austrija, jo od 2012. godine,
to, pie u saoptenju, govori o
kvalitetu i podrci projektu.
- Projekat je podran od velikog broja poznatih linosti iz

svijeta sporta, muzike i kulture navodi se u dopisu.

Zambeli u saopenju nije komentarisala injenicu da se
klub ogradio od deavanja na
turniru, kao ni informacije o
transparentima, majicama i
povicima navijaa.

Klub se ogradio

Pomo za dvije porodice

Humanitarna pomo sa
turnira Trojka iz bloka bie
uruena porodicama ukovi
i Jani sa Suepana i Igala.
Koliko je novca prikupljeno,
bie naknadno objavljeno, a

na osvojenim nagradama i rekao da je veliko zadovoljstvo

pozdraviti mlade ljude koji su
ujedno dobri studenti i uspjeni
sportisti.
- On je naglasio da je ovaj uspjeh
ujedno i uspjeh Ministarstva
prosvjete koje je stavilo akcenat
na poboljanje kvaliteta fizikog vaspitanja i pohvalio UDG
za podrku koju prua studentima - saopteno je iz Ministarstva.
Bokovi se, kako je poruio,
nada da e karate postati olimpijski sport, kao i da e jednog
dana ti mladi ljudi predstavljati
Crnu Goru i na Olimpijadi.
- Student Filip Vujadinovi,
osvaja srebrne medalje na
Evropskoj univerzijadi u Zagrebu, zahvalio je u ime studenata Ministarstvu na podrci i
ministru Bokoviu na prijemu.
Izrazio je zahvalnost Studentskom sportskom savezu i UDG
na jedinstvenom pristupu sportu pie u saoptenju. Mina

porodice e pomo dobiti za

desetak dana.
Pobjedniki pehar podigao je
Boris Jovii iz Podgorice koji
je imao uinak od 31 poena u
superfinalu.

U saoptenju KK Primorje
1945 navodi se, pored ostalog, da su zahvalni graanima
Herceg Novog koji su prisustvovali turniru da bi razvili
sportski duh i pokazali humanost na djelu, ali se i izvinili zbog, kako su naveli, za njih
iznenaujue simbolike i po-

naanja glavnih organizatora

projekta Trojka iz bloka.
- Uz uvaavanje simbolike i
himni svih drava, naglaavamo da KK ,,Primorje nikada
nije podravao niti e ikada
podrati korienje sporta u
politike svrhe i alimo to je
navedeni dogaaj okonan sa
mrljom u tom dijelu pie u
reagovanju.
Uprava kluba ogradila se od,
kako su naveli, politizovanog
performansa organizatora
projekta Trojka iz bloka, uz
poruku da ovaj klub za svoj
primarni, ali i jedini cilj ima
promovisanje sportskih vrijednosti. K. KRSMANOVI

Protiv Poslovnika Ustavnog

suda glasalo troje sudija
PODGORICA - Institut za
vladavinu prava (IVP) saoptio je jue da je protiv usvajanja Poslovnika Ustavnog
suda glasalo troje od ukupno
sedam sudija tog suda.
Oni istiu kako su Poslovnikom
usvojena dva neustavna rjeenja, zbog ega je Institut podnio inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
IVP je podnio inicijative za
ocjenu ustavnosti i zakonitosti
nakon to je Ustavni sud donio
Poslovnik u decembru 2015.
koji nije u skladu sa Ustavom i
Zakonom o Ustavnom sudu.
Sudije Miodrag Ilikovi, Milorad Gogi i Mevlida Muratovi glasali su protiv usvajanja
Poslovnika, a za odreena rjeenja su smatrali da nijesu u

duhu Ustava. Za usvajanje Poslovnika glasali su predsjednica

Ustavnog suda Desanka Lopii i sudije Dragoljub Drakovi, Hamdija arkinovi i Budimir epanovi. IVP je ukazao
na dva neustavna, odnosno nezakonita rjeenja u Poslovniku.
- Prvim rjeenjem dopisan je
etvrti osnov za izuzee sudija,
iako Zakon o Ustavnom sudu
propisuje samo tri osnova za
izuzee sudija. Drugim neustavnim rjeenjem dopisano
je da vijee za ustavne albe ni
ne mora da odluuje o prijedlogu sudije izvjestioca, ve moe
odmah da uputi predmet na
sjednicu svih sudija, ukoliko je
predmet od posebnog znaaja
za zatitu prava i sloboda graana, iako Ustav propisuje da

vijee mora da odlui jednoglasno, u punom sastavu pie u

saoptenju.
Ustavni sud je, navode oni,
usvojio Poslovnik sa osam mjeseci i osam dana zakanjenja, sa
rjeenjima kojima je dopisao
Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, ime je povrijedio naela
vladavine prava i jedinstva
pravnog poretka.
- IVP smatra ohrabrujuim to
je dio sudija Ustavnog suda glasao protiv usvajanja Poslovnika i ukazao na rjeenja koja treba drugaije normirati istie
se u saoptenju i zakljuuje da
oekuju da e Ustavni sud zakazati sjednicu na kojoj e proglasiti neustavnim i nezakonitim sporne odredbe
Poslovnika.
R. D.

Pobjeda

Polemika

Utorak, 26. jul 2016.

EKSKLUZIVNO
TO TO HUI
Boro Krivokapi S U T J E S K A!

CRNA GORA
- ZLOIN LANSTVA
U NATO PAKTU

Pod Vaim rukovodstvom Crna Gora je mirnim putem

ostvarila nezavisnost i ponovo izala na scenu kao dinamina, demokratska zemlja na putu ka punoj integraciji
u Evropu i NATO. Vi i svi graani Crne Gore treba da
budete ponosni na vae uspjehe.
(...)
*
Dejms tajnberg (2011, Vaington):
(...)
estitam na dugoj i impresivnoj javnoj slubi. Vaa
karijera je izuzetna, a za sobom ostavljate rezultate i
ostvarenja na koja Vi i Vai sunarodnici moete biti veoma ponosni.
(...)
*
Dozef Bajden (2011, Vaington):
(...)
elio bih da Vam uputim moju zahvalnost za Vau dugogodinju javnu slubu. Ja mogu lino da potvrdim sa
kojom ste vjetinom vodili Crnu Goru kroz teka vremena do mirno steene nezavisnosti i postavili je na put
svjetlije budunosti.
(...)
Hvala Vam na Vaoj ulozi na unapreivanju mira na
Balkanu. estitam na Vaem istorijskom sluenju svojoj
zemlji.
(...)
*
Robert Gelbard (2011, Podgorica):
(...)
U Vladi SAD, ne samo aktuelnoj ve i u vladama prethodnih predsjednika Bua i Klintona, postoji snaan
osjeaj da je Milo ukanovi uradio izuzetan posao i da
je bio pravi heroj (...).
Iz vie razloga je nesrea to je odluio da se povue.
(...)

11.

DEURNI KRIVCI
I SUPERKRIVCI

Barak Obama i
Milo ukanovi

(Drama crnogorskog identiteta)

Zbogom... Predsjednie!
Koliko god na elu i s Tobom - najslavnije crnogorske divizije naunih pigmeja podrivale, a zatim horski prikrivale istorijski nepobitno (i crnogorski posebno indikativno): diskriminatorski prema dvojici,
samo prema dvojici koji su dravniki, i personalno, u
posljednjih 100 godina najvie, presudno doprinijeli
reafirmaciji, uspostavi onoga to si Ti banalno krmio,
i krmi, i to se kae: crnogorski identitet.
Crnogorski dravni i nacionalni, kulturni identitet.
Nije, oboavaoci, nije sluajno: jedino diskriminatorski prema ukanoviu i ilasu.
Identiteti - bez istorijskih nosilaca!
Takva i bez/drava i bez/nacija... I bez/Crna Gora.
Antikultura.
Nema ni crnogorske sitnarije pa vie ni kvisling
ni ratnih zloinaca kojima raznorazni nauni petoparci, i Tvoji, da ne eprkaju kakvu, uglavnom i ideoloki doraenu, ma i najsporedniju bolju stranu. A
samo su, jedino su istorijski nosioci savremenog identiteta, crnogorskog i Crne Gore izvini(te), ilas i
ukanovi bez imalo ostatka: deurni krivci.
...I Tvoj kotorski kolega, Knjaz Danilo.
Superkrivci.
Ueno, pa utoliko i crnogorski izmueno.
Zbogom... Predsjednie!
to se ilasa tie, Ti si se anatemi poodavno, drljevievski i po nalogu seniorskog pijuna iz Pipera pridruio... Kao ni oni, zato to ni Ti nijesi antifaist.
A to se tie ukanovia, upravo koaliciono drainovski masterie... Ti bi htio da podmetne da je mastrihtski, a dvostruko jeftino crnogorski: i to nijesi
antifaist i oceubistvo.
Sada mi je i jasnije zato si izigrao moju sugestiju
da se zauzme da se 13. jul dravno/prazniki uspo-

Zavrni
otpisni ispis
bivem
predsjedniku
crnogorske
Skuptine,
Ranku
Krivokapiu
(i trabantima)

Milovan ilas

stavi kao:
Dan dravnosti i antifaizma.
Dodatni dravni atribut koji bi malenu Crnu Goru, ali tenisonovski izdvojio na antifaistikim temeljima moderne
Evrope kako Crna Gora i jeste, evropski izdvojeno, grunula
13. jula 1941 a kontinuitetski ujedinio kako i treba, nerazdruivo, dva za vjekove najvanija crnogorska datuma. Ali
- kako da nijesam razumio! - time bi se kudikamo, neoprostivo suzilo planirano postolje za Tvoje/SDP izvorne crnogorske suvereniste, sporedno i kvislinge i ratne zloince
***
Sekulu Drljevia i Krsta Popovia; a nekmoli i za u tome TvoSiti i na broju?
je/SDP nuno balansirane, istorijskog pomirenja koalicionae (ve si blizu!...), petokolonake perjanice Blaa ukaZbogom... Predsjednie!
novia, Baja Staniia, ili uriiu, mlad majore... Kako bi
Kurtoazija?
se dravniki dokraja razmahnuo, kao i svaki kvislinki poModa, pri ovakvim povodima uvijek ima i toga... Ali
navlja:
Da domisli, crnogorski obogati okupatorsko/faistikog kad se i ukloni premaz kurtoaznosti, sadraja ostaje pogenerala Pircia Birolija, zapravo njegovu neprevazienu dosta. Pogotovu to se istorijske ocjene naroito ne u
ostroku zdravicu (Oktobar 1942), time i crnogorski jedin- kulturi ameriki ne izriu ni manifestaciono ni olako.
A ima i drugo: nije neto drukije ni bez kurtoazije.
stvenu himnu izdaje.
Tome je samo jedna prepreka: batina 13. jula 1941.
*
Antifaizam... Crnogorski antifaizam.
Izvini(te), prepreka i jo jedna: istorijski, antifaistiki liLord Donald Anderson (2010, Strazbur):
der ukanovi.
Definitivno e istorija pisati o ukanoviu kao lideru
vae nacije, koji vas je poveo do nezavisnosti i mislim da
Zbogom... Predsjednie!
...Ali, ve ujem nervozu avlijaa, diplomiranog pijuna iz mu je vaa zemlja duna. Ali, za svakog politiara se moe izvui i negativna strana, ali kad se istorijski napravi
Pipera, treba mu nasuti porciju nevienog udvaranja.
balans, ide ukanoviu u korist (Vijesti, Podgorica,
Oval... Ovalni kabinet.
Maj 2010).
Bijela kua.
***

Samo toliko, OK?

Barak Obama (2011, Vaington):
Potpisujem.
Potovani gospodine ukanoviu,
Kako je u anonimnosti?... Kako u bezimenosti kultu(...)
Odajem priznanje Vaem vostvu u slubi Vae zemlje. Vi re?... Kako u tami istorije?...
Sjutra:
ste vodili Crnu Goru u jednom veoma burnom periodu, a
NO, ICA,
Vaa zemlja je izbjegla najtee izazove koji su nastali raspaSREBRENICA!
dom Jugoslavije.
(De Golova demokratija)
(...)

10

Hronika

Utorak, 26. jul 2016.

Posebni tim ukljuen u potragu

za nestalim Petrovaninom

Interpol trai Medina,

sasluano 50 osoba

Nemanja Medin

PODGORICA Crnogorska
policija formirala je posebni
tim koji traga za 24-godinjim Petrovaninom Nemanjom Medinom, za kojim je
ujedno raspisana i meunarodna potraga.
Nemanja Medin nestao je 8.
jula kada je krenuo u pravcu
Virpazara. Vozio je ,,reno megan, koji je nekoliko dana kasnije pronaen zapaljenpored
lokalnog puta Virpazar - Rijeka Crnojevia, u mjestu Jabukov do.
Istraitelji su do sada, prema
saznanjima Pobjede, sasluali
pedeset svjedoka, a svi slubenici na graninim prelazima
su obavijeteni o Medinovom
nestanku.
Pronaeno vozilo i predmeti
su poslati u Forenziki centar
na vjetaenje, a formiran je i
poseban tim na nivou Centra
bezbjednosti Bar koji traga za
Medinom. Barski inspektori
pretresli su vie lokacija od
Virpazara do Rijeke Crnojevia, pregledano je nekoliko snimaka koji su izuzeti sa podruja Virpazara i tunela
Sozina, a provjeravaju se i telefonski listinzi.
U pretrage terena ukljueni su
policijski slubenici CB Bar,
Budva, Podgorica i Cetinje,

Avio-helikopterska jedinica
MUP-a i pripadnici slubi spaavanja na podruju optina
Bar i Budva, lanovi porodice
Medin i graani. Osim pretrage terena, pripadnici plovne
jedinice Sektora granine policije pretraili su dio oko priobalnog podruja Skadarskog
jezera.
Iz Uprave policije podsjeaju
da su naelnik CB Bar i starjeine u stalnom kontaktu sa porodicom Medin.
- Uz razumijevanje zabrinutosti i teke situacije u kojoj se
porodica Medin nalazi zbog
Nemanjinog nestanka, obavjetavamo vas da se lanovi porodice Medin blagovremeno
obavjetavaju o saznanjima i
preduzetim mjerama u najveoj mjeri koja je mogua, odnosno u granicama koliko je to
operativno dozvoljeno kako
ne bismo ugrozili tok izviajnih radnji koje se preduzimaju
u cilju pronalaska - navode iz
policije.
Barska policija jo traga i za
Vladimirom Ulamom, koji je
vien sa 24-godinjim Petrovaninom.
Ulama je samo dan nakon Medinovog nestanka svjedoio u
policiji, od tada je nestao i iskljuio telefon.
M. L.

AKCIJA TIVATSKE POLICIJE: Prekrajne prijave protiv Vlad

Od lanova kav
klana oduzeti p
audi A8 na pr
TIVAT Tivatski inspektori
jue su pretresli dva ,,audija
A8 za ijim su upravljaima
bili lanovi kavakog klana, od
kojih su zaplijenjena tri pancira, sirene, rotaciona svijetla
saznaje Pobjeda.
Policija je jue oko 13 sati, na
osnovu operativnih radnji i mjera, kontrolisala blindirani ,,audi
A8 podgorikih tablica, koji se
kretao iz pravca tivatskog aerodroma prema gradu. Voza je
koristio zvunu i svjetlosnu signalizaciju rotaciona svijetla.
Inspektori su zaustavili ,,audi
A8, kojim je upravljao Vladimir
Boovi, a na mjestu suvozaa
su bili Igor urii, Davor Prelevi i Sinia Vlahovi koji, prema
bezbjednosnim evidencijama,
slove za lanove kavakog klana.
Svi su privedeni na informativni
razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Tivat. Automobil je poslat
na tehniki pregled gdje su
uklonjeni ureaji za signalizaciju, a istraitelji su pretresom gepeka pronali i zaplijenili pancir.
Samo sat kasnije, prema nezvaninim saznanjima naeg lista,
tivatski istraitelji su u mjestu
Markuevina na Jadranskoj ma-

gistrali kontrolisali ,,audi A8

kotorskih registarskih tablica
kojim je upravljao Darko Prelevi, a na mjestu suvozaa je bio

Aleksandar urii. Obojica su

bliski kavakom klanu. Pregledom su primijeena fle svijetla blicevi, pa je ,,audi upu-

Nosio pitolj bez

orunog lista
HERCEG NOVI Policija je jue od M. B. iz Herceg Novog oduzela revolver bez orunog lista i pet metaka kalibra 38 specijal, prenosi CdM.
Njemu je odreen tuilaki pritvor od 72 asa.
Kako prenosi CdM, on je zaustavljen dok je vozio motocikl
marke ,,jamaha.
Pronaeno oruje je uz potvrdu oduzeto, a Novljaninu zbog
nedozvoljenog dranja oruja i eksplozivnih materija slijedi
krivina prijava.
M. B. je prije tri dana pretresen stan, a policija je tada pronala pitolj CZ M-57 kalibra 7,62 sa orunim listom na ime drugog lica, ije je vaenje isteklo.Kod njega je pronaeno i vie
komada metaka razliitog kalibra. Rije je o licu koje je povratnik u izvrenju krivinih djela.
C. H.

en na tehniki pregled. Blicevi

su demontirani, a u prtljaniku
su pronaena dva pancira koja
su oduzeta.

AFERA PRIJEVOR: Prihvaen sporazum sa sinom biveg visokog funkcionera DPS-a

Milo Marovi da plati 380.000

i da odlei godinu zatvora
PODGORICA Vii sud prihvatio je sporazum kojim je
Milo Marovi priznao uee u malverzacijama prilikom preprodaje optinskog
zemljita u mjestu Prijevor
iznad Jaza.

Podnijeta krivina prijava protiv Novljanina

Pobjeda

Ovom nagodbom predvieno

je da Marovi provede godinu
u zatvoru i da uplati 380.000 u
budet.
- Rjeenjem Vieg suda usvojen je sporazum o priznanju
krivice zakljuen izmeu
Specijalnog dravnog tuilatva i okrivljenog Marovia
zbog krivinog djela zloupotreba slubenog poloaja putem pomaganja na organizova n n a i n - n avo d i s e u
saoptenju suda.
Marovi moe da izjavi albu
krivinom vijeu Vieg suda u
roku od tri dana od dana prijema odluke.
- Nakon to rjeenje o usvajanju sporazuma o priznanju
krivice postane pravosnano,
sud e najkasnije u roku od tri
dana donijeti presudu kojom
se optueni oglaava krivim u
skladu sa usvojenim sporazumom - obrazloeno je iz Vieg
suda.
Milou Maroviu lisice su

Milo Marovi dolazi u Vii sud

stavljene 3. decembra prole

godine iako su prva hapenja
u ovom predmetu izvedena
dva mjeseca ranije. Izbjegao
je hapenje jer je bio na lijeenju u inostranstvu, a za njim
nije raspisivana potjernica jer
je redovno dostavljao medi-

cinsku dokumentaciju kao

dokaz specijalnom tuiocu.
Status svjedoka saradnika u
ovom predmetu dobili su Maroviev kum, Marko Vujovi,
bivi predsjednik optine
Budva Rajko Kuljaa i nekadanji direktor AMD Budva

Igor Trnski.
teta za optinski budet Budve, prema stavu Tuilatva,
nastala je 2008. godine kada je
donijeta odluka da se NVO
,,AMD Budva proda neurbanizovano zemljite u Prijevoru.
M.L.

Pobjeda

Hronika

Utorak, 26. jul 2016.

dimira Boovia i Darka Prelevia

vakog
panciri,
rovjeri

Kotorski i tivatski inspektori pomognuti

SAJ-om i Posebnom
svakodnevno kontroliu osobe koje su bliske
kriminalnim klanovima

,,Audi A8 kotorskih tablica, za

ijim upravljaem je bio Prelevi, privremeno je oduzet da bi
utvrdili da li je automobil regu-

larno kupljen.
Protiv Boovia i Prelevia
podnijete su prijave zbog prekraja u saobraaju. O dogaaju
je obavijeteno Osnovno i Vrhovno dravno tuilatvo, koja
e se izjasniti da li u njihovim
radnjama ima elemenata krivinog djela koje se goni po
slubenoj dunosti.
Prije tri dana kotorska policija
je pretresla stanove Boovia,
Vlahovia i Slavie Vukainovia. Kod Vukainovia je pronaena materija za koju se sumnja da je droga, dok kod
Vlahovia i Boovia nijesu
pronaeni nedozvoljeni predmeti.
Kotorski i tivatski inspektori
pomognuti Specijalnom antiteroristikom i Posebnom jedinicom svakodnevno kontroliu
osobe koje su bliske kriminalnim klanovima.
M. .

FALSIFIKOVANE PRESUDE: Cetinjanin Rajko Bojovi uhapen zbog sumnje da je

planirao da prisvoji 70.000 eura iz dravnog budeta

Advokat iza brave

zbog pokuaja prevare
PODGORICA Cetinjski
advokat Rajko Bojovi
uhapen je zbog sumnje da
je koristei falsifikovanu
presudu Vieg suda u Podgorici preko javnog izvritelja pokuao da ,,olaka
budet za 70.000 eura.
Njemu je nakon sasluanja
kod sudije za istrage Osnovnog suda Zorana Radovia
odreen pritvor do 30 dana.

Lane isprave

Bojovi se tereti da je poinio

krivino djelo prevara u pokuaju, a pritvor mu je odreen
zbog opasnosti od ponavljanja
djela.
On se sumnjii da je 21. jula sa-

Zavod za izvrenje krivinih sankcija

inio lane isprave, prijedloge

za izvrenje i rjeenja Vieg suda u Podgorici, koje je potom
predao izvriteljki Aleksandri
Tomkovi-Vukoslavevi.
Crnogorska policija i tuila-

Pretpostavka nevinosti
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begovi kazao
je da je neprijatno iznenaen informacijom da je uhapen
advokat.
- Kao advokat i predsjednik Komore osjeam neprijatnost.
Postoji pretpostavka nevinosti i ne mogu da kaem da li je
poinio to krivino djelo ili ne. Nadleni organi e raditi svoj
posao, svako ima pravo na odbranu. Iskreno se nadam da to
nije uradio neko ko je lan Advokatske komore, jer se radi o
nedostojnom krivinom djelu - naveo je Begovi.

Odluku je donio sudija za

istrage Vieg suda Miroslav
Baovi.
Fikretu Orahovcu je pritvor
odreen zbog opasnosti od
bjekstva, a na teret mu se stavlja krivino djelo ubistvo. Prema saznanjima Pobjede,
osumnjieni je pred tuiocem
Miloem okiem priznao

Privoenje osumnjienog u Tuilatvo

Bez peata

U prijedlozima za izvrenje
traili su naplatu sudskih tro-

Dragan Marovi priznao da

je bio lan kriminalne grupe
calo to to nije osuivan i da je
porodian ovjek - dodao je aenovi.
Sudija Savi postavio je nekoliko
pitanja Maroviu, a izmeu
ostalog zanimalo ga je da kae
koje djelo mu se stavlja na teret i
koliko je kazna za to, na ta je
Marovi precizno odgovarao.
Savi je pitao i da li je u trenutku
potpisivanja sporazuma bio pod
dejstvom narkotika, tableta ili
alkohola na ta je Marovi
odrino odgovorio.
Predstavnik optine Budva nije
postavio imovinsko-pravni zahtjev jer, prema navodima optunice, Dragan Marovi nije za
sebe pribavio imovinsku korist.

Fikretu Orahovcu
odreen pritvor
krivino djelo i ispriao kako
se sve odigralo.
Fikret je kazao da su sjedjeli
zajedno u kafani i dogovorli se
da se potuku. Nakon toga odvezli su se autom do Matagua
gdje je dolo do tue. Fahrudin
je od povreda koje je zadobio
preminuo na licu mjesta, nakon ega ga je Fikret, kako se
sumnja, bacio u vatru koja je
ve gorjela pored lokalnog puta Matagui -Skadarsko jezero, u mjestu Lugovi.
Fikret Orahovac je od ranije
poznat policiji po svaama i
tuama. On je ubrzo uhapen i
pred istraiteljima je priznao
zloin.
M. L.

tvo pokrenuli su istragu nakon

to su dvije osobe, lano se
predstavljajui kao advokati
Milan Meedovi i Vladimir
Bojanovi i koristei falsifikovanu presudu Vieg suda u
Podgorici, preko javnog izvritelja pokuali iz dravnog
budeta da ,,izvuku 70.000
eura.
Kako je ranije kazala javna izvriteljka Tomkovi-Vukoslavevi, prijedlog za izvrenje bio joj je poslat po taksisti,
to je kod nje odmah izazvalo
sumnju.

kova za usluge odbrane koju

su, navodno, pruili optuenima u predmetu iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
Iako je u prilogu dostavljena
presuda, na prijedlozima za
izvrenje rjeenja po kojima je
iz dravne kase trebalo biti naplaeno oko 33.000 i 36.000
eura nije bilo peata advokata.
Ubrzo je shvatila da je rije o
prevari, te i da je dokumentacija falsifikovana.
Ovo nije jedinstven sluaj jer
je prije izvjesnog vremena na
osnovu falsifikovane sudske
presude, a kako je Pobjeda pisala o tome, nekadanji predsjednik Komore javnih izvritelja Aleksandar Zlokovi sa
rauna Ministarstva za informaciono drutvo i telekomunikacije nezakonito uzeo
263.000 eura. Istraga o ovom
dogaaju je u toku. I Elektroprivreda je u maju Tuilatvu
podnijela krivinu prijavu
protiv Zlokovia i njegovog
kolege iz Nikia Aleksandra
Mijukovia, koji su kao javni
izvritelji u aprilu ove godine
pokuali da sa rauna ove
kompanije nezakonito skinu
706.000 eura.
M. L.

Razmatrana nagodba biveg potpredsjednika optine Budva koju je potpisao sa Tuilatvom

Osumnjieni za ubistvo roaka Fahrudina

Orahovca sasluan kod sudije za istrage

PODGORICA Fikretu
Orahovcu (42), koji se sumnjii da je na svirep nain u
subotu vee, u mjestu Vladne kod Tuzi, ubio roaka Fahrudina Orahovca (48), jue
je odreen pritvor do 30 dana.

11

Dragan Marovi
ispred Vieg suda

PODGORICA Bivi potpredsjednik optine Budva

Dragan Marovi ponovio je
jue u Viem sudu da je kriv za
malverzacije u dvije budvanske afere kojima je steena viemilionska korist firmi Gugi
komerc na teret budvanske
optine.
On je pred sudijom Borisom Saviem kazao da pristaje na kaznu od sedam mjeseci zatvora,
koliko je predvieno sporazumom za sluajeve Donji bulevar
i seoski put Krapina.

O visini kazne

Nakon to je specijalni tuilac

Saa aenovi proitao optunicu, sudija Savi je upitao da li
je Marovi bio pod pritiskom
kada je potpisao nagodbu.
aenovi je naveo da je inicijativa za pokretanje sporazuma

potekla od branioca, te i da nije

bilo nikakvog pritiska.
- to se tie visine kazne zatvora,
pored injenice da je sam priznao izvrenje krivinog djela,
uzeli smo u obzir i nain na koji
je dato priznanje kojim se dolo
do otkrivanja drugih poinilaca.
Na odluku o visini kazne je uti-

Olakana kasa

Prema navodima optunice,

Marovi se 2007. godine kao sekretar Sekretarijata za urbanizam i investicije u Budvi udruio u kriminalnu grupu na ijem
je elu bio njegov brat Svetozar
Marovi, u okviru koje je, zloupotrebom slubenog poloaja,
omoguio drugima sticanje
imovinske koristi na tetu optine Budva.

Begovi: Platie 1.000 eura

za trokove postupka
Advokat Zdravko Begovi, koji zastupa Dragana Marovia,
kazao je nakon odranog roita da je njegov klijent za ove
predmete proveo ve dva mjeseca u zatvoru, to e mu se
odbiti od kazne.
- Draganu Maroviu nije na teret stavljena obaveza plaanja
protivpravne imovinske koristi, jer je sebi nije ni pribavio. To
mu moe biti jedna vrsta satisfakcije za svu agoniju koju je
proao. Platie 1.000 eura na ime trokova postupka - objasnio je Begovi.

Marovi je, prema stavu Tuilatva, omoguavanjem povlaenog poloaja u tenderskoj

proceduri, a kasnije i neadekvatnom kontrolom situacija na
izgradnji lokalnog puta u Krapini priinio tetu optini Budva u
korist Gugi komerca, vlasnika
Branislava Savia, u iznosu od
1.150.457,607 eura. Marovi je,
prema navodima optunice,
omoguio toj firmi da protivpravno stekne i dodatnih
3.7066.160,57 eura.

Pritvor

Dragan Marovi puten je iz pritvora 13. maja nakon devet mjeseci provedenih u Istranom
zatvoru u Spuu.
Njegovo putanje na slobodu
uslijedilo je nakon to je sa Specijalnim tuilatvom potpisao
sporazumno priznanje krivice u
tri afere.
Naime, Marovi je pristao da
provede godinu i pet mjeseci u
zatvoru zbog zloupotreba u poslovima gradnje TQ Plaze, platoa na Jazu, izgradnje Donjeg
gradskog bulevara od Pote do
Jadranskog sajma i seoskog puta za Krapinu, gdje je budvanskoj optini nanijeta viemilionska teta. Sporazumi za TQ
Plazu i Jaz razmatrae se u septembru.
Dragan Marovi je ranije osuen na etiri godine zatvora u
predmetu ,,Zavala zbog zloupotrebe slubenog poloaja prilikom izgradnje kompleksa na
istoimenom rtu kod Budve.
Prema prvostepenim presudama, optina je u ovom sluaju
oteena za 820.000 eura. Meutim, ta presuda nije pravosnana.
M. L.

12

Crnom Gorom

Niki: Optoj
bolnici aparat
vrijedan
80.000 eura

Utorak, 26. jul 2016.

Odbornici Skuptine optine Budva usvojili vaan planski dokument

Buljarica dobila DUP

poslije 32 godine
VODA JEFTINIJA: Sa sjednice

NIKI Japanska Agencija za meunarodnu saradnju i koordinaciju donirala

je Optoj bolnici u Nikiu
videogastroskop vrijedan
80.000 eura.
Aparat su instalisali predstavnici kompanije ,,Olimpus, koji su i proizvoai te
opreme.
Direktor bolnice, Ilija Aanin, kazao je da je videogastroskop od danas u primjeni i da predstavlja zadnju
rije tehnike u tom domenu po svim karakteristikama.
- Aparat ima endoskopsku
sliku u HD rezoluciji, endoskopsku mogunost prikazivanja vaskularizacije djelova tijela koji se snimaju
- rekao je Aanin.
On je dodao da je Opta bolnica dobila i set opreme za
videogastroskop.
Aanin je kazao da videogastroskop omoguava da se
tokom dijagnostike reaguje
terapeutski, to, kako je pojasnio, znai da e u toku
rada moi da se zaustave krvarenja digestivnog trakta,
uzme biopsija i urade manje
hirurke intervencije.
On je podsjetio da je Opta
bolnica od te japanske agencije ranije dobila i vakuum
aspirator za potrebe Odjeljenja ginekologije, kao i neophodne rezervne djelove
za aparat za anesteziju.
Aanin je najavio da e sljedee sedmice poeti rekonstrukcija Odjeljenja za urologiju, a radovi vrijedni oko
174.000 eura bie okonani
za tri mjeseca.
C. G.

BUDVA Odbornici su jednoglasno usvojili detaljni urbanistiki plan za lokaciju

Buljarica I. Dokument je
pripreman osam godina i
njime se prvi put za vie od
tri decenije planski ureuje
to podruje.
Plan, koji pokriva zapadni dio
Buljarice, naseljeno podruje
ispod i iznad magistrale prema Petrovcu, kako je obrazloila Senka Deleti iz Del projekta, firme koja je radila
DUP, podijeljen je u vie zona.

Nije razmatran prostorni

plan za obalno podruje

- Ispod i iznad magistrale je

uglavnom mjeovita zona, koja obuhvata porodino stanovanje uz mogunost izgradnje turistikih kapaciteta, a
blie moru je iskljuivo turistika zona sa vie lokacija za
koje e se raditi posebni urbanistiki projekti kazala je
Deleti.
Ona je kazala da je DUP predvidio nii koeficijent pokrivenosti prostora i izgraenosti, da
nee biti ugroena ivotna sredina, te da su ponuena dobra
saobraajna rjeenja i potrebni

Veinom glasova odbijen je prijedlog opozicionih odbornika da

se razmatra nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno podruje. Sekretar Sekretarijata za investicije i prostorno
planiranje Mihailo Kapisoda kazao je kako se radi o dravnom
planskom dokumentu.
- Optina je dala primjedbe i miljenja, iskazala neslaganje sa
nekim rjeenjima i oekujemo da ih obraivai plana razmotre
i prihvate kazao je Kapisoda.
Mijomir Pejovi (Demokrate) ocijenio je da je nelogino da
optina bude iskljuena iz izrade plana i dovedena pred svren
in.
Protiv rasprave o tom dokumentu bila je DPS. ef odbornikog
kluba te partije Gojko Ljubanovi kazao je kako su tako odluili
zato to je bila javna rasprava i to su dali primjedbe i miljenja.
-Ali, ako ne dobijemo informaciju da su nai prijedlozi prihvaeni, traiemo posebnu sjednicu SO kazao je Ljubanovi.

drutveni i javni sadraji.

Iako su opozicioni odbornici
bili jednoglasni prilikom usvajanja tog dokumenta, u raspravi su ocijenili da je ubrzano
donoenje politiki motivisano uoi izbora, kao i da postoji
opasnost da ga neko obori

Voda od 1. avgusta jeinija osam centi

Odbornici su dali saglasnost
na odluku odbora direktora
preduzea Vodovod i kanalizacija o smanjenju cijene
vode po kubiku sa 1,66 na
1,58 eura (pravna lica plaae
dvostruko vie) i da mjesena naknada po vodomjeru
od 8,09 eura (sa PDV) bude
upola manja. Te cijene odnose se na potroae u Budvi i
Beiima koji su prikljueni
na sistem za preiavanje
otpadnih voda, dok je za

ostale potroae cijena po

kubiku 1,27 eura.
Izvrni direktor Vodovoda
Milenko Medigovi kazao
je kako e moda doi do
jo jednog pojeftinjenja do
kraja godine, ukoliko to budu
dozvolili rezultati devetomjesenog poslovanja.
Predstavnici opozicije
smatraju da je odluka o
pojeftinjenju vode politika,
jer bi po ekonomskim parametrima zapravo trebalo da

poskupi. ore Vujovi (DF)

kae da se zbog toga trokovi nadoknauju iz pokradenih para.
Lucija urakovi (Demos)
predloila je da se graani
oslobode plaanja kredita za
postrojenje za otpadne vode.
Razmatrajui informaciju
o poslovanju Vodovoda,
odbornicu su najvie komentarisali gubitke na mrei koji
su 2014. godine iznosili 58 a
2015. godine ak 65 odsto.

Tivatski privrednici nezadovoljni tokom turistike sezone

zbog nedostataka i ve sada

javno iznesene ocjene da nije
usaglaen sa planovima vieg
reda.
Predstavnik graana Buljarice
ore Gregovi, izrazio je zadovoljstvo to to naselje poslije 32 godine dobija novi plan.
On je kazao da e to graanima

Pobjeda

Bez radio
prenosa
Sjednica Skuptine optine
nije, kako je uobiajeno,
prenoena na Radio Budvi
zbog odluka Savjeta tte
medijske kue od 21. jula
da se sjednica ne moe
prenositi poto su raspisani parlamentarni i lokalni
izbori i time poela izborna
kampanja.
Za odbornike opozicije to
obrazloenje je bilo neprihvatljivo, a pitanje na koje
nijesu dobili odgovor bilo
je kako to da TV Crne Gore
moe u isto vrijeme da
prenosi sjednice dravnog
parlamenta, a Radio Budva
ne moe da prenosi sjednicu lokalnog.

omoguiti da, iako imaju brojne primjedbe, valorizuju svoju

imovinu.
- Plan nije uraen u skladu sa
planovima vieg reda, Prostornim planom posebne namjene za obalno podruje i
Prostornim planom Crne Gore, nijesu prihvaeni svi predlozi graana, ali oni, ipak, mole
da se Plan usvoji kazao je
Gregovi.
Odbornici su usvojili i odluku o
utvrivanju broja odbornika
zbog poveanja broja upisanih
u birakom spisku, u sljedeem
sazivu Skuptina optine Budva imae 33, umjesto dosadanja 32 odbornika.
V. St.

Medigovi: Moramo pomoi da

se odri Regionalni vodovod
Odbornik Gojko Ljubanovi (DPS) pitao je zato se ne koristi
lokalno izvorite Podgor (Crmnica), u koje je optina Budva
prije 40 godina uloila znatna sredstva. Izvrni direktor
Vodovoda Milenko Medigovi odgovorio je kako je poetkom preuzimanja vode iz regionalnog vodovoda prije est
godina to izvorite konzervirano jer je tada bila povoljnija
cijena vode iz regionalnog sistema.
- Sada je Podgor u fazi pripravnosti, za sluaj potrebe. Voda
iz regionalnog vodovoda je poskupila, ali moramo i mi neto
progutati da bi se odrao sistem regionalnog vodovoda
koji obezbjeuje dovoljne koliine vode za primorske optine
kazao je Medigovi.

Konkurs NVO upa u srcu

Najvei problem izdavanje radnih dozvola Biraju najbolji suvenir

etiri krivine prijave zbog
organizovanog prosjaenja

SEZONA SVE KRAA:

Sa skupa u Tivtu

TIVAT lanovi novoformiranog Udruenja privrednika

Tivta jue su o problemima u
poslovanju razgovarali sa elnicima lokalne uprave i direktorima javnih preduzea.
Na skupu koji je drugi put u
kratkom vremenskom roku
organizovan na inicijativu
predsjednice optine, Sneane
Matijevi, tivatski privrednici
poalili su se na probleme
zbog prijava i dobijanja radnih
dozvola, parkinga, prosjaenja, a iskazali su i nezadovoljstvo radom inspekcijskih slubi.
Toni Franceskovi iz restorana Volat upozorio je da je tu-

ristika sezona u Tivtu iz godine u godinu sve loija i kraa i

da ovog ljeta jo i nije krenula.
- Treba nam pomo oko prijave
radnika - kazao je Franceskovi.
On je dodao kako mu je objanjeno da se radne kvote prvo
alju u Budvu.
Da im je najvei problem izda-

Problem prave i neodgovorne osobe koje upuuju anonimne

prijave inspekcijama i
sajtu Budi odgovoran

Uesnici skupa istakli su kako je veliki problem prosjaenje,

koje je naroito izraeno na gradskoj rivi Pine. Starjeina
Odjeljenja bezbjednosti Tivat za javni red i mir, Radovan
Todorovi, kae da ga policija mora rjeavati u saradnji sa
Centrom za socijalni rad.
- Tivatska policija pokrenula je prijave protiv etiri osobe za
organizovanje prosjaenja, a za jednu je traila zatvorsku
kaznu. Problem je to prosjae djeca romske populacije
ispod 14 godina koja prekrajno nijesu odgovorna - naglasio
je Todorovi.

vanje radnih dozvola saglasan

je Vesko Novovi iz kafea Teodo.
- Privatnicima je najvei problem izdavanje radnih dozvola
zbog nekoordinacije Ministarstva unutranjih poslova i
Uprave za inspekcijske poslove kae Novovi.
eljko Klemenc je ukazao na
problem anonimnih prijava
koje upuuju neodgovorne
osobe inspekcijama i sajtu
Budi odgovoran, a sa njegovom konstatacijom da se tako
optereuju i privrednici i inspekcije sloila se Nada uri iz Uprave za inspekcijske
poslove, naglasivi da je 80
odsto prijava od NN osoba, ali

da inspektori moraju da postupe po svakoj inicijativi.

Na jueranjem skupu privrednici su ukazali i na nelagalni arter jahti, none trke
automobila i motociklista kroz
grad, problem vezivanja turistikih brodova na obali Pine i
na nelojalnu konkurenciju.
Optina je Udruenju privrednika obezbijedila kancelarijski
prostor u montanom objektu
preko puta Doma zdravlja u
kome e raditi njihov sekretar,
a predstavnicima udruenja
bie omogueno korienje
slobodne stolice u Skuptini i
mjesto u koordinacionom timu za praenje turistike sezone.
S. K.

sa lokalnim motivima
NIKI Radi promocije turistiko-kulturnih vrijednosti upe Nikike, nevladina
organizacija upa u srcu
raspisala je konkursza izbor
najboljih suvenira sa lokalnim motivima. Javni poziv
majstorima rukotvorina u
sklopu je projekta Suveniri
ka razvoju upe, koji je finansijski podrao Fond za
aktivno graanstvo (FAKT),
a cilj je, kako kae direktor
NVO Jovo Radulovi, stvaranje kolekcije turistiki suvenira.
- Za javno nadmetanje u izradi
suvenira predviene su dvije
kategorije: mladi do 16 godina
i odrasli stvaraoci. Suvenir
mora posjedovati elemente
prepoznatljivosti lokalne sredine i biti odraz tradicije, kulture, istorijske i materijalne
batine upe, a imati upotrebnu vrijednost. Takoe, treba
da je lako prepoznatljiv, stilski
i estetski privlaan, kako bi
izgledom mogao da zadovolji
umjetnike i proizvodne standarde, a za njegovu izradu se
ne mogu koristiti nerazgradivi, ve iskljuivo ekoloki prihvatljivi materijali. Suvenir

mora da bude proizvod namijenjen turistikoj promociji

upe, koji e cijenom biti prihvatljiv u prodaji na slobodnom tritu.
Autori treba do 15. avgusta da,
na adresu NVO upa u srcu,
Miolje Polje, 81418 upa Nikika, lino ili potom dostave
primjerke suvenira (po jedan
u posebnim poiljkama) sa ifrom na poleini, a u zatvorenom kovertu rjeenja ifre,
opis i cijenu rada, uz izjavu da
je originalno idejno rjeenje.
Komisija za izbor suvenira i
dodjelu markice Suveniri
upe odabrae do 20 suvenira, a za najbolje bie dodijeljene po tri nagrade. Prva u kategoriji odrasli iznosi 100
eura, druga 30 i trea 20. Tri
mlada autora najboljih suvenira bie nagraeni sa po 50
eura. Svi primljeni suveniri
bie izloeni u prostorijama
Doma za mlade u selu Carine
kae Radulovi, uz upozorenje da Komisija zadrava pravo ponitenja odluke o nagradi ukoliko se utvrdi da je
izabrano rjeenje plagijat, a
autor je duan da vrati novani iznos nagrade.
G. K.

Pobjeda

Crnom Gorom

Utorak, 26. jul 2016.

Danas vanredna sjednica Skuptine optine Herceg Novi

13

PZU Opta bolnica ,,Meljine

Odbornici o reprogramu
duga bolnice ,,Meljine
HERCEG NOVI - Odluka o
davanju saglasnosti na ugovor o reprogramu duga izmeu optine i Privatne
zdravstvene ustanove Opta bolnica Meljine jedina
je taka dnevnog reda 9.
vanredne sjednice Skuptine optine koja e biti odrana danas.
Vrilac dunosti izvrnog direktora bolnice dr Olivera
Elez uputila je predsjednici

optine Natai Aimovi prije

pet dana prijedlog o reprogramu duga. Predloenom
odlukom koja e se nai pred
odbornicima danas, utvrena
je dinamika plaanja duga u
roku od 18 mjeseci u iznosima po 8.000 eura do konanog namirenja. Prva rata dospijeva u roku od 30 dana od
dana potpisivanja ugovora.
Nedavno je Uprava lokalnih
javnih prihoda pokrenula postupak prinudne naplate du-

ga po osnovu poreza na nepokretnosti u iznosu od 143.071

euro, zbog ega je dolo do
blokade rauna Bolnice, ime
je oteano njeno funkcionisanje ali i ugroeno pravo graana na kvalitetnu zdravstvenu zatitu. Zaposleni u
Bolnici nijesu ve etvrti
mjesec primili platu, a posljednja uplata Fonda zdravstva za aprilske plate u iznosu
od 85.000 eura skinuta je sa
rauna poetkom jula. Nakon

toga je uslijedio jednoasovni

trajk upozorenja zaposlenih, ali i posjeta potpredsjedGRAD NEMA PROBLEM
SA BIJELOM KUGOM:
uranovi i Bokovi

Ministar prosvjete
boravio u Danilovgradu

Spuu su
potrebne
jaslice

On je dodao kako se to poklopilo

sa strategijom razvoja predkolskog obrazovanja u naoj zemlji.

Kapaciteti

- Mi hoemo da sva djeca u Crnoj Gori imaju iste uslove boravka i da se taj obuhvat povea na
95 procenata. U tom pogledu
Danilovgrad je svijetao primjer,
ali i pored injenice da u posljednjih nekoliko godina taj
rast iznosi oko 300 odsto, planiramo da do 2020. godine sva
djeca u Danilovgradu imaju mogunost da se obrazuju u vrtiima rekao je Bokovi.

,,Telemont pomae ureenje

vrtia u Novom Selu
Branislav uranovi je kazao da e vlasnik firme ,,Telemont
eljko Savovi uloiti 50 odsto sredstava potrebnih za adaptaciju jedne prostorije kolskog objekta u Novom Selu za
smjetaj najmlae populacije.
-Ve 1. septembra ove godine djeca e boraviti u adaptiranim
prostorijama Mjesne zajednice, a ve naredne godine MZ e
dobiti novu lokaciju za svoje sjedite rekao je uranovi.

On je napomenuo da e naredne godine poeti formiranje

jaslica u Spuu, budui da je
ve obezbijeena parcela za
izgradnju objekta.
Bokovi je posjetio i podruno odjeljenje O ,,Njego u
Novom Selu i predkolsku
ustanovu ,,Zora aranovi u
Spuu. Konstatovao je da je
neophodno proiriti kapacitete za boravak maliana jer su
postojei nedovoljni, a broj
polaznika se iz godine u godinu poveava.

Da Danilovgrad nema problem bijele kuge svjedoe

brojke. Prema rijeima direktorice matinog vrtia ,,Irena
Radovi Duanke Ulame, u
odnosu na kolsku 2010/11.
godinu kada je upisano 160
maliana, ove je u toj ustanovi
sa podrunim odjeljenjima
rasporeeno 480, dok je broj
najmlaih u jaslicama uvean
sa 52 na 80. Da su jaslice neophodne i u Spuu, obrazloila je
predsjednica Savjeta roditelja
Lidija Zeevi, zahvaljujui se

na razumijevanju i podrci lokalne uprave i resornog ministarstva da se rijei i ovaj problem.

Projekti

Predsjednik optine Branislav

uranovi kazao je da lokalna
uprava u saradnji sa reijskim
odborima uspjeno ostvaruje
znaajne projekte.
- Zavrena je sanacija objekata
osnovnih kola ,,Njego i ,,Vuko Jovovi, dok su u toku radovi na rekonstrukciji zgrade
Gimnazije ,,Petar Prvi Petrovi-Njego i matinog vrtia.
Dobra komunikacija sa roditeljima daje odline rezulate u
praksi, jer djeca su uvijek na
prvom mjestu i kada su ona u
pitanju novac se ne tedi, naprotiv, uz pomo resornog ministarstva i drugih dravnih
subjekata kao i donatora, bilo
iz zemlje ili inostranstva, obezbjeuju se sredstva za razvoj
kolstva - rekao je uranovi.
B. K.

Morsko dobro saoptilo najnovije rezultate analize uzoraka sa 91 kupalita

Voda ista i bezbjedna na svim plaama

BUDVA Morska voda na
97,8 odsto kupalita du Crnogorskog primorja izuzetno je ista i bezbjedna za kupanje i rekreaciju saoptilo
je Javno preduzee za

upravljanje morskim dobrom.

U saoptenju navode kako su
to pokazali rezultati analize
uzoraka sanitarnog kvaliteta
morske vode za 91 javno kupa-

lite du Crnogorskog primorja, obavljene od 18. do 20. jula.

- Od 14 kupalita u Ulcinju, na
13 kvalitet je bio K1, a na jednom kupalitu K2 klase. Kvalitet morske vode K1 klase bio

Gosti predloili dva kupalita u Kraiima

Institut za biologiju mora u
Kotoru, koji radi analize vode,
ovoga puta uzorke je uzeo sa
91 kupalita, to je jedno vie u

odnosu na prethodni put.

- Na zahtjev velikog broja
kupaa i mjetana, nova
lokacija za mjerenje kvaliteta

nadmentom i zaposlenima
utvrdili probleme i modalitete njihovog rjeavanja. . K.

Barani se ukljuili u humanitarnu akciju

Budite dio Ivinog tima

Iva Bijeli

BAR - Humanitarnoj akciji

prikupljanja pomoi za lijeenje mlade odbojkaice,
Novljanke Ive Bijeli, pridruili su se i Barani. Koordinator je paraolimpijac Boidar
Nikoli arli.

U matini vrti upisano je 480

maliana to je gotovo tri puta
vie nego lani. Broj najmlaih u
jaslicama uvean sa 52 na 80
DANILOVGRAD Podatak
da je prirataj stanovnitva na
ovom podruju 12,7 odsto impozantan je i obavezuje Ministarstvo da podri nove projekte radi obezbjeivanja
kvalitetnih uslova za odrastanje i vaspitavanje djece rekao je ministar prosvjete Predrag Bokovi tokom posjete
Danilovgradu.

nika Vlade Petra Ivanovia i

ministra zdravlja Budimira
egrta, tokom koje su sa me-

morske vode uvedena je na

kupalitima ,,Volat i ,,Anderba u Kraiima, u optini Tivat
kazali su iz Morskog dobra.

je na svih 10 kupalita u Baru,

svih 23 kupalita u Budvi, na
svih 14 kupalita u Kotoru i
svih 24 kupalita ukljuena u
program monitoringa u Herceg Novom. U Tivtu, kvalitet
morske vode bio je K1 klase na
devet kupalita, dok je na jednom bio K2 klase - navedeno je
u saoptenju.
Iz Morskog dobra navode da
ponovljenim analizama uzoraka morske vode na podruju
Velike plae nije utvreno mikrobioloko zagaenje. C. G.

- Molim volontere svih uzrasta,

a posebno odbojkaice i odbojkae iz tri barska kluba, da budu
dio tima za sprovoenje akcije
prikupljanja novca za nastavak
lijeenja 11-godinje Ive. Naa
Iva boluje od najteeg galopirajueg djejeg sarkoma kostiju i
od brzine sakupljanja novca i
njenog odlaska u Njemaku zavisi tok daljeg lijeenja - istakao
je Nikoli.
On je, nakon to je akcija naila
na dobar odziv u ostalim crnogorskim gradovima, doao na
ideju da bude organizovana i u
Baru.
- Ne sumnjam u humanost sugraana koji su pokazali da, bez

obzira na lou ekonomsku situaciju, mogunost za pruanje

pomoi uvijek postoji. Stoga i
pozivam Baraneda se pridrue
i budu dio ,,Ivinog tima kao to
su to graani Herceg Novog,
Podgorice, Budve... - poruio je
Nikoli.
On je objasnio da je procedura
jednostavna - volonterima tima
koji imaju flajere, mogu donirati novac u kutiju za prikupljanje
novca sa Ivinom fotografijom.
Akcija e u Baru trajati narednih deset dana.
V. K. V.

Budvansko komunalno preduzee

nabavilo dva specijalna vozila

Stizae do svakog
kutka u gradu
BUDVA Komunalno preduzee nabavilo je dva nova specijalna vozila za sakupljanje i
transport komunalnog otpada, koja e koristiti za rad u
gradskom i seoskom podruju, mjestima koja su tee dostupna za vee kamione.
Direktor ore Medin kae da
su platili gotovo stotinu hiljada
eura.
- Rije je o malim specijalnim
vozilima za sakupljanje i transport komunalnog otpada, tzv.
malim smearama. Kotala su
nas 99.695 eura, odnosno jedno
vozilo kotalo je oko 50.000 eura - kazao je Medin.
Po njegovim rijeima, vozila su
dragocjena za sakupljanje otpada u djelovima grada gdje je teko prii veim vozilima, u naseljima i na seoskom podruju
gdje su ui putevi, tako da e,
kako je istakao, imati viestruku
namjenu.
Komunalno ima oko 40 specijalnih vozila, dvadesetak je za
odravanje istoe i odvoz komunalnog otpada, a ostala slue

za odravanje zelenih povrina i

javne rasvjete i ostale djelatnosti.
Medin kae da komunalci u
budvanskoj optini ovog ljeta
imaju vie posla nego prethodnog, pa su od 1. juna do 15. jula
odvezli oko 6,5 odsto komunalnog otpada na sanitarnu deponiju Moura izmeu Bara i Ulcinja.
- Dnevno se sada odvozi izmeu
140 i 150 tona otpada sa dvadesetak vozila. Nai zahtjevi za
umanjenje cijena nijesu prihvaeni, pa je za nas i dalje cijena po
toni otpada 20 eura plus sedam
odsto PDV. Oekujemo da ove
godine odvezemo 22-24.000 tona to e nas kotati izmeu 450
i 500.000 eura naveo je Medin.
Komunalno organizuje i odvoz
mulja iz postrojenja za tretman
otpadnih voda.
- Odvoz mulja odvija se prema
ugovoru sa firmom koja ga izvozi u Albaniju. Uklonjen je mulj
koji je bio nagomilan i sada se
dnevno, izuzev vikendom, odvozi 20-25 tona kazao je Medin.
V. St.

14

Crnom Gorom

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Park prirode u Podbiu postao omiljeno izletite Mojkovana

I roendane
slave u ukovini
Prvo smo uredili i
oistili umu potujui
savjete strunjaka.
Nastojali smo da
to manje naruimo
ivotni ritam prirode.
Poinju da dolaze i
strani turisti, i to je ono
to posebno raduje
- kae predsjednik
ekolokog drutva
Tera nostra Zoran
Mileti

PRIRODA OSVAJA
MOJKOVANE: Detalj iz ukovine

MOJKOVAC ukovina,
nekoliko hektara ureene
ali, ipak, netaknute prirode,
pored visokim borovima
okruene osnovne kole u
Podbiu, nedaleko od Mojkovca, postalo je omiljeno
izletite ljudi iz tog kraja.
Mirisi i svjeina prostrane ume, skladne mjeavine tridesetak etinarskih i listopadnih
vrsta drvea, livade i sportski
tereni, privlae i mlade i stare.
Dolaze sportisti i aci, penzioneri, rekreativci i prirodnjaci,
ak i grupe radnika, najee
iz kompanije Tara... Sve ee i mladi odluuju da proslave roendan na izletitu ukovina, umjesto u ranije
obaveznim kafiima i slinim
objektima. Priroda polako
osvaja Mojkovane.
Osniva mojkovakog Udruenja ekonomista Rade Vujii kae da su ljudi umorni od
stresnog gradskog ivota i vreline asfalta.
- ukovina im doe kao najljepi mogui poklon, prilika
da se besplatno opuste, da se
barem nakratko vrate prirodi,
kojoj inae pripadaju samo su
to zaboravili, da ponu ponovo
da je cijene i uivaju u njenoj
aroliji. Ja, recimo, sa drutvom, a ima nas dosta, esto
dolazim ovdje. Malo rotiljaBERANE - U okviru Beranskog kulturnog ljeta u gradu na Limu odrana je tradicionalna sportska
manifestacija laufijada
u kojoj je uestvovalo vie
od 30 posada.
Sputanje niz Lim na kamionskim ili traktorskim gumama skoro 40 godina je zatitni
znak ljeta u Beranama. Ove
godine, laufijadu je organizovala Turistika organizacija uz pokroviteljstvo optine. Manifestaciju je zvanino
otvorio direktor TO Berane
Ivan Radevi.
U trci dvosjeda prvi su kroz
cilj kod Gradskog mosta proli lanovi posade Priganice
- Luka irkovi i Stefan Babovi. Drugoplasirana je posada
Pokemon Go koju su inili

Etno muzej i
prirodnjaka
zbirka

BESPLATNO UREDILI
IZLETITE: Aktivisti u akciji

mo, odigramo partiju fudbala i

prepustimo se osvjeavajuoj
hladovini ovog pravog malog
parka prirode. Vjerujte, srca
su nam tada puna, svje vazduh, mirisi livade i ume prosto opijaju. Sada je samo vano
da ovo izletite uvamo, jer
ima, koliko znam, i pojedinaca
koji tu dou da se drue i fino
se provedu i ostave smee iza
sebe. Deavalo se i da unite
poneku sadnicu. Sreom, velika veina pazi da ne ostavi za
sobom nikakav trag - pria Vujii.
Izletite u Podbiu poelo je,
prije desetak godina, da ureuje ekoloko drutvo Tera
nostra. Predsjednik drutva

Zoran Mileti kae da sve rade

volonterski, iako skromna pomo ponekad stigne od donatora, pomogne pomalo i lokalna uprava.
- Prvo smo uredili i oistili umu, naravno, potujui savjete
strunjaka. Nastojali smo da
to manje naruimo ivotni ritam prirode. Dosta toga smo i
zasadili, ali glavnu rije, da ponovim, preputamo prirodi.
Ona odluuje ta e gdje i kako
da raste. Jednostavno, uvamo
izuzetno bogat biodiverzitet
ovog izletita, na kojem ljubitelji prirode, a i to se esto deava, mogu mnogo toga da naue o biljnom svijetu
ukovine i itavog kraja. U

posljednje vrijeme ovdje navrate i strani turisti, i to je ono

to posebno raduje - kae
predsjednik Tera nostre Zoran Mileti.
Park prirode u Podbiu, gdje
su nekada na izlete dolazili
uenici mojkovakih kola,
ima klupe, stolove, korpe i kante za odlaganje izletnikog otpada i ureen rotilj. Izgradnja
vienamjenskog doma privodi
se kraju. Do izletita od grada
vodi asfaltni put, ali posjetioci
vozila moraju ostaviti nekoliko
stotina metara dalje od parka
prirode. Ulaz i posjeta besplatni su. Oni koji dou imaju samo jednu obavezu da uvaju
prirodu.
R. ETKOVI

Odrana beranska ,,laufijada

Najbre ,,Priganice
ONI SU NAJBOLJI:
Nagraeni uesnici

Lazar Veljovi i Adam Adrovi. Trei su niz talase Lima

do Gradskog mosta stigli lanovi posade Bog je jedan
Mihailo urii i Ismir Jaarovi.
Prvo mjesto na takmienju u

Prvo mjesto u ronjenju

osvojio je Ivan Bojovi,
najbolji skok u vodu
izveo je Milutin Rajovi,
a nagraen je i najmlai
uesnik Dario Dragovi

Naredne godine, kako je

planirano, u ukovini e biti
otvoren i dom. Izletnici e u
njemu moi da borave, ali i
da poneto vide i naue.
- Jedan dio doma imae
muzejsku etno postavku,
vezanu za Podbie ali i
itav mojkovaki kraj. Pored
toga, bie tu i prirodnjaka
zbirka neka vrsta herbarijuma, koji e i laicima i
strunjacima dati potpune
i detaljne informacije o
bogatstvu biljnog svijeta
ovog kraja - rekao je Zoran
Mileti. On je dodao da radovi na domu traju nekoliko
godina, zbog nedostatka
sredstava.
- Sve to su mogli uraditi
ekolozi, uradili su besplatno.
Problem je to materijal
kota, a bili su potrebni i profesionalni majstori. esto
nas je koila besparica, ali
uz podrku donatora, posao
nekako privodimo kraju.
Vjerujem da emo dom
opremiti i otvoriti u toku
naredne godine - kazao je
Mileti.

ronjenju osvojio je Ivan Bojovi, drugi je bio Nikola Lupi, dok je tree mjesto zauzeo Lazar ivkovi.
U okviru laufijade odrano je i takmienje u skokovima u vodu, a najbolji ove godine u toj disciplini bio je
Milutin Rajovi.
Drugo mjesto zauzeo je Danilo Buli, dok je trei bio Ivan
Bojovi.
Nagradu je dobio i najmlai
uesnik ,,laufijade, osmogodinji Dario Dragovi.
U takmienju u odbojci na pijesku najvie uspjeha imala je
ekipa Pokemon.
U gradskom parku pored Lima posjetioci su mogli da
probaju svjee skuvanu riblju
orbu, a manifestaciju je zatvorio koncert benda Mikrokozma.
V. J.

Nenad Ostoji

Inicijativa karikaturiste
Nenada Ostojia

Da se
pobratime
Kolain i
Sisak
KOLAIN - Meunarodna
kolonija karikaturista 2 + 2
koja je odrana prole sedmice
pored izlobe i kole karikature
i crtanja, mogla bi da ima jo
jedan uinak, jer je karikaturista iz Hrvatske, Nenad Ostoji,
pokrenuo inicijativu da se Kolain i Sisak pobratime.
Ostoji je nakon 30 godina
doao u Crnu Goru na poziv
svoga prijatelja karikaturiste
Darka Drljevia.Tano prije tri
decenije bio je vojnik JNA u
tadanjem Titogradu i nakon
prekomande u Pljevljima. Bio
je to jedini alpski bataljnon van
Slovenije...
-Obradovao sam se Darkovom
pozivu a u Kolainu smo doekani na pravi nain. Projekat
koji smo zapoeli je ambiciozan i pored ostalog ima za cilj
da karikaturom ali i kulturom
preskaemo granice. Zbog
toga sam pokrenuo inicijativu
da se Kolain i Sisak pobratime.
Zapravo da postanu gradovi
prijatelji jer se na taj nain otvaraju vrata saradnje na svim
poljima - kazao je Ostoji.
Sisak je domain Festivala karikature Miks jednog od pet
najprestinijh smotri te vrste
na svijetu. Festival je pokrenuo
Nenad Ostoji i smatra da bi se
slian dogaaj mogao organizovati i u Kolainu.
-Zbog toga bi bilo znaajno
da Sisak i Kolain uspostave
i ozvanie saradnju i pobratimstvo. Kao gradovi-prijatelji
imali bi vee mogunosti za
zajednike i konkretne projekte. Ja u svoju inicijativu zvanino uputiti rukovodstvima
dva grada - kazao je Ostoji
koji je 1985. kao dvadesetogodinjak uestvovao na izlobi
karikatura u Titogradu.
Naredni korak ka realizaciji
inicijative je da se nadje na
radnim stolovima rukovodstava ova dva grada. Kolain
je u prolom vijeku bio grad
pobratim sa Prijepoljem ali
je tradicija susreta i saradnje
skoro etvrt vijeka prekinuta.
Kada je u pitanja nekadanja
pobratimska saradnja sa
Hrvatskom, Kolain je posebnu
saradnju imao sa zagrebakom optinom Trenjevka a
veza je bio spomenik Veljka
Vlahovia narodnog heroja i
revolucionara. Spomenik panskog internacionalca i jednog
od najharozmatinijih aktera
socijalistike revolucije nalazio
se i u Parku na Trenjevci koji
se tada zvao njegovim imenom i na Gornjem kolainskom
Dr.D.
trgu gdje je i sada.

Sisak je domain
Festivala karikature
Miks jednog od pet
najprestinijh smotri
te vrste na svijetu

Pobjeda

Utorak, 26. jul 2016.

Marketing

15

16

Kultura

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Rezolucija o Rjeniku dobila podrku skuptinskog Odbora, jedna odredba sporna Mladi likovni

(Ne) treba ukinuti

finansiranje CANU
DPS se ne slae da Vlada treba da privremeno suspenduje finansiranje Akademije, ukoliko ona ne
uvai rezoluciju, dok poslanik Nik eljoaj insistira na toj odredbi
PODGORICA - Odbor za
prosvjetu, nauku, kulturu i
sport jue je veinom glasova podrao predlog rezolucije kojom se, izmeu ostalog, trai da Crnogorska
akademija nauka i umjetnosti povue prvi tom Rjenika
crnogorskog narodnog i
knjievnog jezika.
Za rezoluciju, iji su podnosioci poslanici Nik eljoaj (AA)
i Genci Nimanbegu (Forca),
glasali su poslanici DPS-a
Branka Tanasijevi, Saa Pei
i Reid Adrovi i poslanik LP
Andrija Popovi. Protiv je bila
poslanica DF-a Branka Bonjak, dok je uzdran bio Vuk
Roen iz DPS-a.
U Predlogu rezolucije navodi
se da predstavnici graana i
naroda u Skuptini ocjenjuju
neprimjerenim djelove Rjenika koji se tiu uvredljivih
kvalifikacija za Albance, Bonjake i pripadnike islamske
vjeroispovijesti.

Namjera

eljoaj je na sjednici Odbora

ocijenio da se ne radi o grekama, ve o namjeri.

UMJESTO PRIE PREI NA

DJELA: Sa Odbora za prosvjetu,
nauku, kulturu i sport

- Ovim aljemo poruku CANU

da treba da isprave greke,
upute izvinjenje onima koji su
uvrijeeni i vie obrate panju
kada ove pojmove budu objavljivali, jer vjerovatno e ovo
sada znaiti da e ostali tomovi biti obazrivije raeni - rekao

Stvar nauke, a ne politike

Poslanica DF-a Branka Bonjak protiv je ideje da Skuptina
razmatra rezoluciju.
- Dali smo sebi za pravo da mi CANU izdajemo nekakva nareenja. Kao da se Akademija bavi samo Rjenikom i kao da
je ovo namjerno uraeno. Znajui tim koji je radio na ovom
rjeniku, gotovo mogu da garantujem da nijesu imali zlu
namjeru, posebno ne ni prema kojoj nacionalnoj manjini. Ovo
je stvar nauke, a ne politike. Nijesmo mi ti koji e Akademiji
da diktiraju kako e da radi, a posebno ne da dajemo Vladi
smjernice za kaznene mjere - poruila je Bonjak.

je eljoaj.
Predsjednica Odbora Branka
Tanasijevi, za razliku od eljoaja, ne smatra da su autori
Rjenika imali namjeru da
uvrijede manjine.
Kako bi problem bio rijeen,
Tanasijevi kae da je potrebno zabraniti upotrebu i dalju
distribuciju Rjenika i napraviti odreene ispravke.
Ona je kazala da prihvata pet
lanova rezolucije, ali da se ne
slae sa estim, u kojem se poziva Vlada da privremeno suspenduje finansiranje CANU,
ukoliko ne uvai rezoluciju.
- Rezolucija ne moe propisivati ovakvu normu niti predlagati blokiranje CANU, jer bi
suspendovanje njenog finansiranja znailo da projekti, koji su u toku ili planu, ne mogu

Autorsko vee Zuvdije Hodia uprilieno na Barskom ljetopisu

Knjievne i ivotne istine

BAR - U maniru vrsnih poznavalaca literarne svijesti i ukusa ovdanje publike, jedan od
najpriznatijih crnogorskih pisaca Zudvija Hodi i moderator, novinar, publicista i
knjievni kritiar Vlatko Simunovi, odrali su u sklopu
Barskog ljetopisa vee proeto humorom i sjeanjima na

neka lijepa i bezbrina vremena.

Uvod u Hodiev stvaralaki
put bio je moderatorov osvrt i
podsjeanje na porodicu u kojoj
je ponikao, po mnogo emu neobinu...
- Roen sam u brojnoj porodici.
ivjeli smo u zajednici sa strievima. Deseto sam muko dijete.
STVARALAKI PUT:
Knjievno vee u Baru

Moj otac je bio u braku sa jednom divnom enom, ali nijesu

imali djece. Bilo joj je ao da takav ovjek ostane bez potomstva, pa je otila i isprosila mu i
dovela enu. Rekla je da e u kui da bude metla ako treba, a
jedini uslov je bio da ivi sa njima. Tako je i bilo. Pazila je djecu,
ja je nijesam zapamtio, a stariji
su je jako cijenili, bila je ovjekena, posvetila se mojoj brai i
olakala mojoj majci - kazao je
Hodi.

Novinar, slikar

Od njenog i plaljivog djeteta,

ivotni put vodio ga je do dobrog
sportiste, kasnije do novinara,
slikara, publiciste... Sa sjetom se
sjea Radnike mahale u Gusinju u kojoj je odrastao. Pamti i
specifinosti muzike iz svoga
kraja.
- Za razliku od Plava, udaljenog
devet kilometara, u kojem su
dominantne epske, junake pjesme, Gusinje toga nema. Pitao
sam se zato je to tako. Shvatio
sam da su oni putnici, koji su
morali da imaju kolektivne pje-

biti realizovani - istakla je Tanasijevi, dodajui da e predloiti amandman kojim se brie sporni lan rezolucije.
eljoaj je kazao da nee prihvatiti taj amandman i da e
odluiti ta e biti sa rezolucijom ako proe na plenumu
bez odredbe o zabrani finansiranja.

Kulturocid

- Treba umjesto prie konano

prei na djela. Vlada je suspendovala finansiranje CANU
kada nije htjela da ugura u svoje redova Jevrema Brkovia,
erba Rastodera i Zuvdiju
Hodia, one koji sad imaju
zadatak da brane Rjenik, a ne
moe da suspenduje zbog toga
to vrijea 25 odsto graana
Crne Gore? Neprihvatljivo -

kazao je eljoaj.
Andrija Popovi je rekao da je
objavljivanje Rjenika kulturocidni postupak CANU i teak udarac multietnikoj i
multikonfesionalnoj Crnoj
Gori.
- U meuvremenu je dolo do
izbora novog rukovodstva CANU. Vjerujem da e neki novi
vjetrovi zaduvati u najvioj crnogorskoj naunoj instituciji i
da e doi do povlaenja spornog rjenika - rekao je Popovi.
Nezavisna poslanica Jelisava
Kalezi kazala je da se nee
izjanjavati o rezoluciji zbog
naziva jezika.
- to Rjenik bude vie odmicao, bie vie zbrke. Ne moe
se jezik praviti vjetaki - kazala je Kalezi.
Iv. P.

Stvaralatvo Violete
Taneve - Zlateve
Autorsko vee makedonske knjievnice Violete TaneveZlateve bie odrano veeras u 21 sat u Dvorcu kralja Nikole,
u okviru Barskog ljetopisa. Moderator e biti eljko Milovi,
a uvodniarka programa selektorka knjievnog segmenta
Barskog ljetopisa Mila ordaevi.

sme, lirske, koje se zajedno pjevaju. Oni putuju, sviraju i pjevaju. I kad sjede - pjevaju. I kad su
u hanu - pjevaju. Prolaze kroz
teritorije drugih religija i nacija i
ne ele nikoga da vrijeaju. Ako
bi snimao epsku pjesmu moda
bi mogao svoga Malisora, svoga
Crnogorca, svoga pravoslavca,
da uvrijedi. Ovako je bio siguran
i pjesme se kao sevdalinke pjevaju. Njima lijepo i drugima lijepo - objanjava Hodi.
Pria je tekla, dotakla istoriju
gusinjskog kraja, ali i sutinu
knjievnosti.
- Ljudi trae istinu. Ne mogu da
shvate da knjievnost nije istorija. Knjievnost jeste istorija,
ali i vie od toga. Knjievnost je
ono to bi moglo da bude, ono
to je moda i bilo, a istorija samo ono to je bilo - istakao je
Hodi.
Zanimljivi su bili, kae, i njegovi

umjetnici
izlau u
Dvorcu
Petrovia
PODGORICA - Izloba radova
24 mlada crnogorska umjetnika
bie otvorena veeras u 21 sat u
Dvorcu Petrovia na Kruevcu.
Postavku uprilienu povodom
obiljeavanja dva jubileja decenija obnove nezavisnosti i hiljadu godina dravnosti Crne
Gore - realizuje Centar savremene umjetnosti u saradnji sa
Ministarstvom kulture.
Rije je o autorskom projektu
istoriarke umjetnosti ane Filipovi.
Radove na izlobi predstavie
Bojana Bogavac, Maja akalovi, Marko akalovi, Milka Delibai, Zdravko Delibai, Selma eevi, Darko urovi,
Tijana Gordi, Ivana Tiodorovi, Adin Rastoder, Jelena Pavievi, arko Glavatovi, Milijana Istijanovi, Duica Iveti,
Rina aboti, Brigita Antoni,
Dalibor etkovi, Tijana Dedei, Ivana Stani, Milija Stojanovi, Igor unti, Jovana Vujovi, Ivana Radovanovi i Nikola
Radovi.
Izlobu e otvoriti direktor
Centra savremene umjetnosti
mr Nenad oki, a posjetiocima e se obratiti i autorka postavke, istoriarka umjetnosti
ana Filipovi.
R. K.

Vee Blagote
Mitria u Tivtu
TIVAT Knjievno vee Blagote Mitria, tokom kojeg e
biti predstavljena njegova knjiga Ja sa mnom, bie prireeno veeras u 21:30 sati u rezid e n c i j a l n o m ko m p l e k s u
Ksenija u galeriji Pizana u
Porto Montenegru. O njegovom djelu govorie reditelj Blagota Erakovi i novinar Pobjede Jovan Nikitovi.
Dugogodinji profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, Blagota Mitri, diplomirao je 1968.
godine, magistrirao 1978. i doktorirao 1983.na Pravnom fakultetu u Beogradu. Objavio je vie
knjiga i na stotine naunih radova. Bio je prodekan i dekan
Pravnog fakulteta u Podgorici i
predsjednik i sudija Ustavnog
suda Crne Gore.
R. K.

Koncerti za
najmlae na
Kotor Artu

poeci u novinarstvu. Nije zaboravio da istakne i kako je najbolje ivio upravo kad je ostao bez
posla.

Novi roman

Moderator veeri Vlatko Simunovi najavio je izlazak novog

romana Zuvdije Hodia.
- Imao sam priliku da u rukopisu
itam dugo najavljivani roman
Zuvdije Hodia. Prvi naslov je
bio Tekija, pa Album nestalih
slika. Sada nosi ime Svi moji.
Dovodim ga u vezu sa albumom
slika, ljudi i udesnih situacija
koje se vezuju za va ivot. To je
roman o bektaijama, o porodinoj istoriji, o udesnim linostima koje su uticale na porodicu i
ivot Zuvdije Hodia - kazao je
Simunovi.
Roman je u tampi i oekuje se
da e biti objavljen u avgustu.
V. K.V.

Duvaki kvintet

KOTOR - Don Brankovi dani

muzike i ove godine organizuju
segement KotorArti koji
obuhvata koncerte za najmlau
publiku. Danas i sjutra u 19 sati
na Pjaci Sv. Luke djeci e se
predstaviti Duvaki kvintet kojeg ine: flautistkinja Radica edovi, oboistkinja Milica Zinaji, klarinetista Nikola Jani,
fagotistkinja Eleonora Stipi i
hornista Urmin Nes Majstorovi.
Oni e izvesti simfonijsku bajku
za djecu Pea i vuk, op. 67 Sergeja Prokofjeva, a narator e biti
glumac Dejan onovi. R. K.

Pobjeda

Kultura

Utorak, 26. jul 2016.

17

Hercegnovski filmski festival od 1. do 7. avgusta okupie brojne sineaste iz regiona

Jubilej na Kanli kuli

po konceptu jugosfere
Takmiie se samo filmovi koji su
nastali u produkcijama eks-Ju. To
ne znai da nee biti ostvarenja sa
Mediterana i iz Jugoistone Evrope kazao je Stevan Koprivica
HERCEG NOVI Jubilarno,
30. izdanje Hercegnovskog
filmskog festivala (Montenegro film festival) bie odrano
od 1. do 7. avgusta po konceptu jugosfere, najavljeno je
jue na konferenciji za novinare.
U glavnom programu, koji obuhvata selekciju dugometranih
ostvarenja, na Kanli kuli takmiie se filmovi nastali u produkcijama i koprodukcijama na
prostoru bive Jugoslavije. Fe-

stival e se ove godine odvijati

pod motom Dodir filma, a
otvorie ga slavni glumac Mustafa Nadarevi.

Novinarski iri

Odavanje poasti

Izvrni direktor Festivala, Zoran ivkovi, poruio je da je

Hercegnovski filmski festivala
punih 30 godina otvoren za sve
sineaste iz regiona, a usvajanjem nove koncepcije 2010. godine i za stvaraoce iz svijeta.
- Kada je rije o takmiarskom
programu na Kanli kuli, ovogo-

POAST POETNOJ KONCEPCIJI FESTIVALA: Konferencija za novinare u Herceg Novom

dinje izdanje obiljeie filmovi

autora sa prostora bive Jugoslavije, to je na jedan nain odavanje poasti poetnoj koncep-

Deset filmova u glavnom programu

U glavnom takmiarskom
programu je deset ostvarenja.
Festival e otvoriti film Miloa
Radovia Dnevnik mainovoe u srpsko-hrvatskoj koprodukciji. Uslijedie i projekcija
crnogorskog filma Biserna
obala reditelja Duana Kasalice. Druga festivalska no
rezervisana je za ostvarenja
S one strane Zrinka Ogreste
i Dvorita Ivana Salatia.
U srijedu, 3. avgusta, bie

prikazani Dobra ena koji je

reirala Mirjana Karanovi i
film Dalibora Matania Zvizdan. Narednog dana publika
e imati priliku da vidi Otadbinu Olega Novakovia i
Graduation Kristijana Munguia, koji je van konkurencije
za nagradu.
U petak, 5. avgusta, bie prikazani filmovi Naa svakodnevna pria, u reiji Ines Tanovi
i Smrt u Sarajevu Danisa

nizacionom smislu.
- to se tie koncepta, podvlaim, ne radi se o jugonostalgiji,
ve o injeninom stanju koje se
zove jugosfera. Ono predstavlja
proimanje i sinergiju, jer jedni
bez drugih ne moemo - finansijski, znaenjski, kreativno,
ideoloki itd. Sve zemlje su nakon raskida, makar kada su u
pitanju film i kultura, ostale u
zajednikom imenitelju jugosfere. I to jeste konceptualna
odrednica i novost Festivala. To
ne znai da na Kanli kuli nee
biti filmova sa Mediterana i iz
jugoistone Evrope, ali oni e
biti prikazani van konkurencije.
Dakle, takmiie se samo filmovi koji su nastali u produkcijama
i koprodukcijama eks-Ju - kazao
je Koprivica.

Tanovia. Ispod mosta meu

stijenama, crnogorski film
u reiji Pavla Simonovia
na programu je u subotu, 6.
avgusta, nakon ega e van
konkurencije biti prikazano i
ostvarenje Like crazy reisera Paola Virzija. U zavrnici
festivala takoe su filmovi
van konkurencije - ivot je
truba Antonia Nuia i Chebalier koji Athine Rachel
Tsangari.

ciji Festivala koji je krenuo kao

Jugoslovenski filmski festival
reije - kazao je ivkovi.
On je naglasio da je jedna od
osnovnih misija Festivala promovisanje crnogorske kinematografije, pa e ove godine ponuditi i jednu domau
premijeru - Ispod mosta, meu
stijenama, mladog reditelja Pavla Simonovia. Tu su, kako je
naglasio, i filmovi mladih autora
Duana Kasalice i Ivana Salatia, kao i fimovi studenata FDU
sa Cetinja.
On je dodao da e, u saradnji sa
Deskom za kreativnu Evropu
Ministarstva kulture, biti organizovana i dva predavanja. Odrae ih istaknuti filmski stvaraoci edo Kolar iz Pariza,
Branislav Srdi iz Ljubljane i

Ognjen Svilii iz Hrvatske.

Festivalski pobjednici

ivkovi je ukazao i na odlinu

selekciju festivalskih pobjednika koja e biti prikazana na tvravi Forte mare. Publika e imati priliku da odgleda ostvarenja
istaknutih reisera poput Dima Darmua, Kena Loua, Kristijana Muniua i drugih. Posebno je naglasio da ne treba
izostaviti izuzetno kvalitetnu
selekciju dokumentarnog filma,
selektora Vladimira Perovia,
koju e ove godine initi ak 40
ostvarenja iz cijelog svijeta.
Izvrni producent Festivala je
JUK Herceg Fest. Direktor
ove ustanove Stevan Koprivica
kazao je da je 30. jubilarna godina ujedno i prekretnica u orga-

Selekcija dokumentarnog i studentskog filma, kazao je on, pored iskusnih filmskih vukova
u energetskom smislu ini potencijal festivala.
Novina ovogodinjeg izdanja
bie novinarski iri. Glavni iri
dodijelie Zlatne mimoze kao
i nagrade Milan muki i Fondacije ivko Nikoli.
Zatitno lice festivala ove godine je glumac Momilo Otaevi,
koji je kazao da se jako raduje
ovoj ulozi.
Sekretarka za kulturu Tamara
Lepeti istakla je da 30 godina
postojanja festivala ukazuje na
njegovu zrelost, otvaranje sutinskih pitanja i davanja odgovora na ambicije organizatora
da se ova manifestacija stopi sa
gradom i ivi sa njim, to potvruje i ovogodinji moto Dodir
filma.
Selektori festivala su - u glavnom programu Srdan Golubovi, u dokumentarnoj selekciji
Vladimir Perovi i Sran Koljevi u kategoriji studentskog filma.
. K.

Grad teatar: Incident na izvoenju predstave Aveti u Beiima

Mirjana Karanovi u borbi za tiinu

BUDVA - Jedan od dogaaja
koji e obiljeiti 30. izdanje
Grada teatra svakako je i incident koji se preksino dogodio na sceni Vjetice u
Beiima, tokom izvoenja
predstave Aveti, kada je
glumica Mirjana Karanovi
prekinula igru i izala sa scene da se sama izbori sa komunalcima i bukom koju su
pravili.

udaljenim od scene, a onda i

rad komunalaca Autobaze
komunalnog preduzea, koja
se takoe nalazi gotovo uz reflektore. Oni su na polovini
predstave poeli da premjetaju kontejnere i utovaruju u
vozilo koje je bilo ukljueno.
Kao odgovor na molbe predstavnika Grada teatra da prestanu sa bukom, od komunalaca je stiglo bacanje
kamenja.

Tako je, upravo na jubilarnom

festivalu kulminirao viegodinji problem sa preglasnom
muzikom iz kafia, koja ve
deceniju i po ugroava izvoenje programa i na sceni Terase
izmeu crkava, pa je umjetnost esto prinuena da bjei i da se seli iz Starog grada.

Srean epilog

Neadekvatno rjeenje

To je uinila i sada - Grad teatar je naao ad hoc rjeenje u

godini kada mu stiu estitke
od brojnih eminentnih umjetnika iz regiona koji ga vide kao
jedan od najrespektabilnijih
festivala u regionu i najprepo-

ZAHVALNOST ZA PODRKU:
Mirjana Karanovi u predstavi Aveti

znatljiviji kulturni brend Crne

Gore.
Pokazalo se, meutim, na pri-

Koncert crnogorskih dezera

Koncert ansambla Montenegro Jazz Youth, pod vostvom
dez gitariste Milorada ula Jovovia, bie odran veeras u
21:30 sati na sceni izmeu crkava.
Na programu su djela Kenija Dorama, Telonijusa Monka,
Luiza Bonfa, Sema Luisa, Edvarda Hejmana, arlija Parkera,
Sonija Rolinsa, Herbija Henkoka, Semija Fejna, Deralda Marksa, Dorda Gervina i Reja Nobla.

mjeru predstave Aveti, da

prostor Vjetice u Beiima,
smjeten izmeu Postrojenja
za tretman otpadnih voda i
Autobaze komunalnog preduzea, nije i ne moe biti adekvatna scena za festival koji je
ugostio najpoznatije umjetnike iz svijeta. Jer, igru ansambla
(tu su i Branko Cveji, Slobodan Beti, Milan Mari i Jovana Gavrilovi), najprije su
uznemiravali automobili koji
su prolazili ljunkovitim putem samo nekoliko metara

Krajnje iznervirana, Mirjana

Karanovi prekinula je predstavu i sama krenula da se
objasni sa komunalcima, to
je publika kao znak podrke
ispratila ovacijama. To je, vjerovatno, bio i jedini razlog da
se jedna od najuglednijih glumica u regionu vrati na scenu i
da izvoenje Aveti ne doivi
ruan epilog. Aplauzi na zavretku predstave trajali su nekoliko minuta, a na kraju su
Mirjana Karanovi i ostali
glumci aplaudirali publici, u
znak zahvalnosti za podrku.
Uprkos srenoj zavrnici ove
predstave, i dalje ostaju isti
problemi. I pitanja - ko treba
da bjei iz istorijskog, kulturnog i duhovnog lokaliteta
Starog grada umjetnost i kultura ili e novim generacijama
Budvana kao zaostavtina dananje civilizacije ostati jeftine kafanske zabave, estrada
kao amblem naina ivota i
prostota duha koja ide uz to.
R. BAKOVI

Gitaristiki duo nastavlja turneju po svijetu

Cerovi i Krivokapi
nastupaju u Koreji i Kini
PODGORICA Crnogorski
gitaristiki duo, koji ine Danijel Cerovi i Goran Krivokapi, od 22. jula do 9. avgusta odrae nekoliko
koncerata u Junoj Koreji i
Kini. U okviru turneje izvee svjetsku premijeru koncerta za dvije gitare i orkestar uta rijeka, u saradnji
sa Simfonijskim orkestrom
enjanga.
Na programu koncerata su i
Bahova djela (Engleske svite
u transkripciji lanova dua),
kao i kompozicije Rodriga, De
Falje i savremenog poljskog
autora Gerarda Drozda.
U septembru prole godine
prestina izdavaka kompanija
Naxos objavila je, kao svjetsku premijeru, prvi od dva CDa sa Bahovim Engleskim svitama, u transkripciji ovog dua.

Zvanina promocija CD-a organizovana je u dvorani Concertgebouw u Amsterdamu, a

od tada je ovaj materijal predstavljen na nastupima ovih
muziara irom svijeta.
U najnovijem izdanju, magazin
Soundboard donosi afirmativni prikaz pomenutog ostvarenja. Takoe, afirmativne kritike stigle su i od uglednih
amerikih magazina Fanfare
, ClassicsToday, kao i od specijalizovanog francuskog asopisa Guitare Classique.
Crnogorski gitaristiki duo u
oktobru u Torontu snimie Bahove Engleske svite br. 4, 5. i
6, koje e se nai na Naxosovom CD-u sredinom 2017. godine, ime e zaokruiti viegodinji projekat.
U nastavku sezone duo e nastupiti na festivalima u SAD-u,
Kanadi, paniji i Holandiji. J. N.

18

Hronika Podgorice

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Na nedavnom optinskom nadmetanju penzionera-ribolovaca rezultat bio u drugom planu

Druenje sjajnija
strana medalje
Na optinskom takmienju
penzionera u ribolovu udicom na plovak, koje je nedavno odrano na stazi tj.
kanalu Morae u Zeti, meu
dvadesetak uesnika najbolji su bili Beir Mujahodi,
Igor Radunovi i Ratko Pavievi. Iako su trojica prvoplasiranih stekla pravo uea na dravnom
takmienju, 6. septembra na
Zeti u Danilovgradu, jednoduni je zakljuak da je lijepo druenje pored vode bilo
vei motiv nego samo takmienje.

Uivanje na vodi

Beir Mujahodi istie da se

osvojeno prvo mjesto ne moe
porediti sa zadovoljstvom koje
donosi boravak na vodi.
- To je pravi psihiki i fiziki
odmor i to je najvanije. Ulov
nije toliko bitan, uvijek sam
zadovoljan i ponesem doma
to mi nafaka da kae ovaj
iskusni ribolovac, koji je vlasnik ampionskog pehara sa
prvenstva SFRJ 1980. godine.
Prije 55 godina, kae Mujahodi, kao sedmogodinjeg
djeaka, vjetinama ribolova
uio ga je na Morai ed Husein Kreponji, jedan od najpo-

Ako uhvatim ribu, dobro je. Ako nita ne ulovim, opet je

dobro. Znam da sam duu odmorio. Onaj ko se nervira
zbog toga to nije nita ulovio, ne treba ni da ide na
pecanje poruio je Mio Uljarevi
znatijih staropodgorikih pecaroa.
Igor Radunovi bio je jedan od
mlaih uesnika, iako je isku-

Foto-upozorenje

sni ribolovac i, kako kae, ve

15 godina boluje od pecaroke
strasti.
- Zbog posljedica teke sao-

braajne nezgode oporavljao

sam se etiri godine. Ovo mi je
bilo prvo takmienje nakon
pauze. Osvojeno drugo mjesto

potvrda je da sam na pravom

putu, ali najvanije je da smo
se lijepo druili kazao je Radunovi.
Ratko Pavievi, koji je prije
est godina sa prijateljem Radem aranoviem, tapom iz
amca na Skadarskom jezeru
izvadio 240 krapova i jo toliko manjih vratio u vodu, kae
da svaki slobodan trenutak na-

stoji da provede na vodi.

- Nema te medalje koja moe
da nadoknadi taj osjeaj. Nijesmo svjesni kakvu ljepotu
imamo, kakve rijeke i jezera.
Samo ih moramo bolje uvati
poruio je Pavievi.

Drugarstvo

ezdesetsedmogodinji Bajram Tii, za etiri godine kao

penzioner osvojio je tri prva
mjesta.
- itav ivot sam na vodi. Svakoga jutra sam na stazi Lesendro na Skadarskom jezeru i ii
u na pecanje dok god vidim i
stojim na nogama. Otac mi je
pecao u osamdeset i sedmoj,
pa namjeravam da ga stignem
kroz alu e Tii.
Pored njega je lovio Bato Uzelac, kome je drutvo pravio
prijatelj iz Australije Mio
Uljarevi. I on je, naglaava,
strasni ribolovac jo od kada je
kao osamnaestogodinjak,
prije 54 godine, otiao iz Herceg Novog u Australiju.
- Kako ivim u Brizbejnu, lovim iskljuivo mosrku ribu.
Svaki izlazak laom na otvoreno more za mene je prava harmonija. Ako uhvatim ribu, dobro je. Ako nita ne ulovim,
opet je dobro. Znam da sam
duu odmorio. Onaj ko se nervira zbog toga to nije nita
ulovio, i ne treba da ide na pecanje kazao je Uljarevi.
Takvih, izgleda, meu uesnicima takmienja nije bilo. Sudei prema nasmijanim licima
i dobrom raspoloenju svih
takmiara, bilo je vie nego jasno da im je jo jedan lijepi dan
kraj mirne, zelene Morae bio
vee zadovoljstvo od meusobnog nadmetanja.
I. MITROVI

Sjednica Savjeta za pitanja osoba sa invaliditetom

Predloena izmjena propisa o

izgradnji pristupnih objekata
Kako preko rupa
na bulevaru

Ulegnua oko reetaka za odvod atmosferskih padavina na najprometnijoj saobraajnici u gradu, Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, ve due stvaraju glavobolju vozaima. Na desetak
mjesta u oba smjera, od Moskovske do Ulice Jovana Tomaevia,
ulegnua, odnosno udar na tokove i trapove, mogue je izbjei
samo ako se vozi tik uz ivinjak razdjelnog ostrva ili ,,slalom
taktikom tj. prelaenjem u desnu traku. Naravno, ukoliko vam
otud ne nailazi neko kome se ba uri
Iako bi se reklo da udubljenja nijesu strana, svakako su dovoljna
da poslije vie prolazaka vaem automobilu treba odlazak kod
auto-mehaniara.
I. M.

Crnogorski Telekom: I na
putovanja sa 4G brzinom
Crnogorski Telekom pripremio je nove dodatke za
povoljniji internet u romingu
za sve postpejd korisnike.
Novi ,,Travel&Surf 4G dodaci
omoguavaju korisnicima brz
i bezbrian surf u 15 mrea
irom svijeta (VIP Srbija,
Cosmote Grka, Telenor
Bugarska, Telekom Njemaka, Telekom Maarska,
Telekom Hrvatska, Telekom
Slovaka, Telekom Rumunija,
T-Mobile Austrija, T-Mobile
Poljska, T-Mobile Holandija,

T-Mobile eka, ,,Everything

Everywhere Velika Britanija, T-Mobile SAD i Telekom
Makedonija).
Cijene ,,Travel&Surf 4G dodataka su 5,90 eura za jedan
dan interneta, 9,90 za tri
dana, odnosno 19,90 eura za
sedam dana bezbrinog surfa
u romingu.
Aktivacija novih dodataka
je mogua SMS-om, preko
Super menija, kroz Telekom
ME aplikaciju, u T-centru ili
pozivom kontakt centra. H. P.

Na sljedeem zasijedanju
Skuptine, 28. jula, pred odbornicima e se nai amandmani na prijedlog odluke o
graenju i postavljanju pristupnih rampi, liftova i slinih objekata za pristup i
kretanje osoba sa invaliditetom, zaljuak je sa jueranjeg zasijedanja Savjeta
za pitanja osoba sa invaliditetom.
Amandmanima, koje su podnijeli odbornici Goran Radonji, Slavia urovi, Boris
Pejovi, Branka Beovi i Maja Vueli, predlae se alternativno ispunjenje traenih
uslova za gradnju pristupnih
objekata, izdavanje upozorenja o obavezi ispunjenja
traenih uslova. Prethodnom
odlukom definisano je ruenje objekata koji ne zadovoljavaju propisane standarde i
izmjena kaznenih odredbi
radi njihovog smanjenja.
Obrazlaui amandmane,
Goran Radonji je kazao da je
cilj njihovog podnoenja poboljanje poloaja osoba sa
invaliditetom, budui da sama odluka to ne obezbjeuje.
- Predloili smo da se ne trae
kumulativno dva uslova (atest i garancija) za postavljanje
rampi, ve samo jedan od
njih. Drugim amandmanom
reagujemo na odredbu da se
komunalnoj inspekciji nalae
ruenje pristupnog objekta
koji ne zadovoljava tehnike
uslove o gradnji. Primjenom
ovog naela morala bi biti

IVA RASPRAVA:
Detalj sa sjednice

sruena i pristupna rampa

ovoj zgradi, budui da i ona ne
zadovoljava propisane standarde. Time je glavni grad, po
sopstvenoj odluci, u stanju
stalnog prekraja. Trei
amandman tie se kaznene
politike i visine kazni za koje
smatramo da su prestroge kazao je Radonji.
lanica Savjeta Miroslava
Ivanovi kazala je da je podatak koji je iznijela predstavnica Sekretarijata za
planiranje i ureenje glavnog
grada Radmila Maljevi, prema kome je do sada izdato
svega osam dozvola za gradnju ovih objekata, najbolji

dokaz o potpunoj nemogunosti primjene postojee

odluke.
- Ovakvi podaci su poraavajui, a pitanja osoba sa invaliditetom posmatraju se vrlo
usko. Model koji je radila Zajednica optina Crne Gore, a
po kome je uraena i ova
odluka, ne treba shvatiti kao
nareujui i nepromjenljiv,
ve kao uzor i obrazac koji se
moe mijenjati - kazala je Ivanovi.
Predstavnica predlagaa, Suzana Lakovi-Aimovi, navela je da problem nije odluka, ve nepostojanje
opredijeljenih finansijskih

sredstava za rjeavanje ovih

pitanja.
- Problem su postojei, a ne
novi objekti, koji propisno dostavljaju traene uslove. Ranije izgraene javne ustanove
nijesu na dobar nain planirale i izdvojile sredstva za
rjeavanje ovih problema ocijenila je Lakovi-Aimovi.
Na sjednici Savjeta bilo je rijei i o izvjetaju o realizovanim aktivnostima u sprovoenju Lokalnog plana za
unapreenje socijalne inkluzije i razvoju usluga socijalne
i djeje zatite za 2015. godinu.
I. KR.

Pobjeda

Hronika Podgorice

Utorak, 26. jul 2016.

Danas u gradu

Osam slubenika MUP-a upueno na ispomo u PJ Podgorica

DVORAC PETROVIA

PRIRODNJAKI MUZEJ

Izloba 24 mlada crnogorska

umjetnika
Otvaranje u 21 sat

Izloba Priroda nas spaja

Ponedjeljak: neradni dan
Utorak - petak: od 9 do 17 asova
Subota i nedjelja: od 17 do 19
asova

GALERIJA CENTAR
Od moderne ka savremenoj
iz fonda Centra savremene
umjetnosti Crne Gore

UMJETNIKI PAVILJON
ULUCG
Stalna postavka lanova
Udruenja likovnih umjetnika
Crne Gore

GALERIJA UDRUENJA
IZVORNIH
LIKOVNIH UMJETNIKA
CRNE GORE
Tradicionalna izloba radova
lanova UILUCG
Radno vrijeme od 17 do 20 sati,
osim utorkom i petkom

JU MUZEJI I GALERIJE

MUZEJ MARKA
MILJANOVA

MUZEJ GRADA

Stalna postavka. Otvoren je

svakog dana.
Kontakt telefon za organizovane
posjete: 069/616-200

Stalna postavka

VANIJI TELEFONI
Centar bezbjednosti
Vatrogasci
Hitna pomo
Kliniki centar
Informacije

122
123
124
412-412
1181

Kvar na telefonu
Telegrami
Telenor
T- Mobile
M-tel

1271
126
1188
1500
1600

MUP - albe i pritube graana

19-821,069-349-000
Komunalna policija
0800 81222 ; 237-861
Montenegro Call centar (turistiki serfvis)
1300
SOS lin. za rtve trgovine ljudima
020/656-166
Auto moto savez
19807 i 020/ 234-999
Autobuska stanica
620-430
eljeznika stanica
441-211
Montenegro erlajns, buking sluba
19804
Montenegro erlajns, poslovnica
664-433 i 664-411
Aerodrom Podgorica, informacije
020/444-244
Carinska otvorena linija
080-081-333
Centar za zatitu potroaa
210-670
Sigurna enska kua
020/ 234-253
Centar za djevojke Ksenija
256-865
Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika
psihoaktivnih supstanci
611-847
Kancelarija za prevenciju narkomanije
611-534
NVO 4 life
068/818 - 181
Kancelarija za pomo samohranim majkama
646-090
Podrka LGBT osobama - Juventas
020/230 - 474
Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji
112
Tano vrijeme
125
Univerzalna sluba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika
1180
SOS broj za rtve trafikinga
116666

DOMOVI ZDRAVLjA
Kol centar

19816

Blok 5:
Izabrani doktori za odrasle 481-911
izabrani doktor za djecu 481-912
ginekologija
(izabrani doktori za ene) 481-925
Centar za mentalno zdravlje 481-928
laboratorija
481-933
Centar:
Izabrani doktor za odrasle 201-955
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
201-956
Stari Aerodrom:
Izabrani doktor za odrasle 481-940
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
481-961
izabrani doktor za ene
(ginekolog)
481-955
ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954
Nova varo:
Izabrani doktor za odrasle 230-410
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
230-418
Iinterna medicina
428-922
Stara varo:
Izabranidoktor za odrasle 648-823
izabrani doktor za djecu
(pedijatar)
648-836
fizikalna medicina
481-991
Konik
607-120
Golubovci
603-310
Tuzi
603-940

19

INSPEKCIJE
Republika
Trina
230-529 i 230-921
Sanitarna
608-015
Ekoloka
618-395
Veterinarska
234-106
Odjeljenje inspekcije
zatite prostora
281-055
Inspekcija rada
230-374
Turistika inspekcija
647-562
Inspekcija Uprave
za igre na sreu
265 438
Fito - sanitarna
621-111
Metroloka
601-360
DEURNE SLUBE
Biro glavnoga grada za
komunikaciju sa graanima
(svakog dana od 08-24h)
080-081-081
Vodovod
440-388
Agencija za stanovanje 623-493
Komunalne usluge
655- 313
istoa
625-349
Elektrodistribucija
633-979
Pogrebno
662-480
APOTEKE
Kruevac
241-441 (NON-STOP)
Podgorica
230-798
Ribnica
627-739
Sahat kula
620-273
Galenika Crna Gora
245-019
Sanatea
248-677

Pojaanje smanjuje
guve u Limenci
Ministarstvo unutranjih poslova uputilo je osam slubenika Direktorata za upravne
unutranje poslove kao ispomo Podrunoj jedinici Podgorica, kako bi na adekvatan
nain bio rijeen problem velikih guvi u Limenci. Do guvi je proteklih nedjelja dolazilo usljed poveenog broja
zahtjeva za izdavanje razliitih vrsta dokumenata, uglavnom za registraciju motornih
vozila.
Iz Slube za odnose s javnou
MUP-a podsjeaju da je u ljetnjem periodu svake godine primjetan povean priliv zahtjeva
za registraciju motornih vozila, koje predaju vlasnici lino ili
preko stanica za tehniki pregled vozila. Statistika pokazuje
da slubenici ove PJ dnevno
uslue od 1.300 do 1.500 graana. Primjera radi, PJ Podgorica
u petak je po raznim osnovama
primila 970 zahtjeva i izdala
vie od 600 dokumenata, izvoda i uvjerenja, to znai da je
kroz Limenku prolo 1.570 graana.
- Slubenici PJ Podgorica, pored ovih zahtjeva, svakodnev-

no primaju i one za rjeavanje

drugih upravnih stvari - zahtjeva za izdavanje linih dokumenata, orunog lista, saobraajne
ili dozvole za privremeni boravak stranaca - pa je frekventnost graana i vea navodi se
u saoptenju MUP-a.
Pored navedenih, PJ Podgorica odnedavno sprovodi i aktivnosti koje proizilaze iz izbornog zakonodavstva za koje

je nadleno Ministarstvo
unutranjih poslova. Shodno
obavezama koje proizilaze iz
Zakona o birakom spisku,
slubenici te organizacione
jedinice u posljednih 15 dana
poslali su oko 2.000 pisanih
obavjetenja o promjenama
birakog mjesta, a predstoji
im slanje jo toliko odtampanih obavjetenja graanima.
- Uprkos brojnim navedenim

obavezama, slubenici PJ
Podgorica, uz maksimalan
trud i prekovremeni rad, uspijevaju da rijee zahtjeve graana u najkraem moguem
roku. Slubenici koji su nedavno upueni na ispomo u
PJ Podgorica e u tom smislu
biti od velike pomoi, radi
prevazilaenja aktuelnih kadrovskih i organizacionih izazova istiu iz MUP-a. Nj. B.

Mjetani Gornje Zete i Barutane ve drugi dan bez struje, ekipe CEDIS-a nemone

Ne mogu do dalekovoda
preko privatnog posjeda!?
Mjetani Gornje Zete i Barutane, kao i vodoizvorite
Bolje sestre, koje je kljuno
za snabdijevanje vodom
gradova na Primorju, bez
struje su jo od ranih jutarnjih asova u nedjelju, kada
je to podruje pogodilo snano nevrijeme. Iz Slube za
korporativne komunikacije
Crnogorskog elektrodistributivnog sistema saopteno
je kako njihove ekipe nijesu

mogle da otklone kvar na

dalekovodu zbog toga to
im porodica preko ijeg imanja prolazi dio dalekovoda,
nije dozvolila prilaz.
- Porodica Stamatovia
zabranila je ekipama da
priu mjestu kvara i otklone
ga. Samim tim postalo je
nemogue odrati uredno
napajanje cjelokupnog konzuma sa dalekovoda Podgorica1 - Gornja Zeta kae

se u saoptenju Slube za
korporativne komunikacije
CEDIS-a.
Zbog takve situacije na
terenu i ogranienog kapaciteta mree, iz CEDIS-a je
saopteno da su potroai
iz Zete i Barutane suoeni sa
prekidima u snabdijevanju u
trajanju od po dva sata naizmjenino.
CEDIS je, navodi se u saoptenju, poslao zahtjev za spro-

voenje privremene mjere

Upravi za inspekcijske poslove
i nadlenom sudu, kako bi
njihove ekipe mogle da uu na
privatni posjed i poprave kvar
na dalekovodu.
- Ekipe su pripravne i ekaju
da budu obezbijeeni traeni
uslovi kako bi zavrile posao
i obezbijedile uredno napa-

janje elektrinom energijom

navodi se u saoptenju
H. P.
CEDIS-a.

Vie
zgrada
bez struje
Potroai iz zgrade na mjestu
bive Vatrogasne, na uglu ulica
Novaka Miloeva i Bratstva i
jedinstva, zatim prvog dijela
Maksima u Moskovskoj, kao
i zgrade uz Vojnu komandu i
na uglu Ulice Vasa Raikovia
i Jovana Tomaevia, bie
danas bez struje od devet do
15 sati.
Do prekida u snabdijevanju
doi e zbog radova u trafostaH. P.
nicama.

Kia i
grmljavina
Meteorolozi za danas najavljuju promjenljivo oblano vrijeme sa sunanim periodima.
Popodne je mogua kratkotrajna kia ili grmljavina. Jutarnja
temperatura vazduha iznosie
oko 23 stepena, a najvia dnevna dostizae 33. podiok. H.P.

U petak sa Trga kree trideset peta biciklistika vonja ,,Kritikal mas

Svijetla i prsluci uvaju bicikliste

Trideset peta biciklistika
vonja ,,Kritikal mas bie
odrana u petak, 29. jula. S
obzirom na ljetnje vruine
julska vonja bie nona, a
start je zakazan u 21 sat na
Trgu nezavisnosti, gdje e
se biciklistkinje i biciklisti
zagrijavati uz DJ Krcka.
Prva ovogodinja nona kritina masa bie posveena
kampanji pod nazivom ,,#LightUpMyBike, iji je cilj da
podigne svijest biciklista o
vanosti posjedovanja svije-

tala na dvotokaima. Organizatori podsjeaju da su svijetla na biciklu, kako naprijed,

tako i pozadi, preduslov za
bezbjednu vonju po mraku,
kada je saobraaj i najopasniji. Pored toga, upozoravaju iz
NVO Biciklo.me, svijetla na
biciklu su i prijatelj novanika, jer svi koji nemaju adekvatno osvjetljenje rizikuju
visoku novanu kaznu.
Prije starta vonje, svi uesnici i uesnice koji ne budu propisno osvijetljeni moi e po
snienim cijenama da kupe

svijetla, fluorescentne prsluke i ostalu opremu na tandovima koje e na Trgu postaviti

,,Tempo i ,,Bajkeraj.
Prije vonje, Biciklo.me e u
saradnji sa NVO Grin houm
podijeliti nagrade za najboljih pet fotografija sa osvijetljenim biciklima koje stignu
na fejsbuk stranicu ovog
udruenja. Fotografije se mogu slati do etvrtka, 28. jula u
pono.
Nakon zavretka vonje, za
sve uesnike DJ Krcko e prirediti urku na Trgu.
H. P.

20 Svijet

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

NJEMAKA: Sirijac se raznio bombom na festivalu jer mu je odbijen azil

Napada se zakleo
na vjernost ISIL-u

Pucnjava na Floridi:
dvoje mrtvih, 16 ranjenih
PODGORICA - Najmanje dvije osobe su ubijene, a 16 ranjeno u
pucnjavi u nonom klubu na Floridi, ali vlasti su saoptile da nije
rije o teroristikom inu.
ef policije u Fort Majersu Dim Maligan u saoptenju je naveo da
je dosadanja istraga pokazala da nije rije o teroristikom napadu, ali da je u toku rad na utvrivanju motiva napada.
Pucnjava se dogodila u diskoteci Klub Blu u Fort Majersu jue u
ranim jutarnjim satima, izvijestili su lokalni mediji.
Policija Fort Majersa je takoe potvrdila da su u pucnjavi najmanje dvije osobe izgubile ivot.
Policija je saoptila da je troje ljudi privedeno zbog ispitivanja,
prenosi Gardijan.
Ameriki mediji javljaju da se u tom klubu odravala zabava za
tinejdere i da se pucnjava ula i kada su ljudi izlazili iz diskoteke.
Jedan oevidac je kazao da je uo tridesetak pucnjeva na podruju gdje se diskoteka nalazi.
Drugi oevici su kazali da su vidjeli ljude kako vrite dok su kola
hitne pomoi odvozila povrijeene.

Arapska liga osudila

terorizam u ime islama
NUAKOT - Lideri 22 zemlje Arapske lige jue su, uprkos podjelama oko razliitih pitanja, jednoglasno osudili nasilje i terorizam
koji se sprovode u ime islama.
Domain samita, predsjednik Mauritanije Mohamed Ould Abdel
Aziz kritikovao je slijepo nasilje terorista kao i strane intervencije koje su, kako je rekao, doprinijele nestabilnosti u arapskom
svijetu.
On je takoe pozvao na nove napore radi okonanja izraelskopalestinskog sukoba naglasivi da e regionalna nestabilnost
trajati dok se to pitanje ne rijei.
Samitu ne prisustvuje egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi
navodno iz bezbjednosnih razloga, kao ni saudijski kralj Salmon,
navodi AFP.
Egipatski premijer erif Ismail pozvao je na stvaranje arapske
strategije u borbi protiv terorizma, prenosi francuska agencija.
Teroristi su izopaili islamsku poruku mira, dodao je on. Samit e
se fokusirati na bezbjednost i planove za zajednike snage u regionu kojeg potresaju brojne tenzije i konflikti.

Anketa CNN-a: Tramp vodi

u trci za predsjednika
VAINGTON - Republikanski
kandidat u trci za predsjednika
SAD-a Donald Tramp trenutno
vodi sa 44 naspram 39 odsto
glasova u odnosu na njegovu
rivalku iz Demokratske stranke
Hilari Klinton, pokazuje najnovija anketa javnog mnjenja televizije CNN.
Trampov rejting je poslije konvencije Republikanske stranke
skoio za est procenata i to je
ujedno njegov najbolji rejting u
odnosu na Hilari Klinton od septembra 2015. godine.
Prednost je dobio uglavnom
zahvaljujui porastu podrke
meu nezavisnim biraima od
kojih je 43 odsto poslije konvencije u Klivlendu reklo da e ga
vjerovatno podrati, dok je 41
reklo da nee.
Anketa takoe odraava i otriju
podjelu po stepenu obrazovanja
meu bijelim biraima koja je
dominirala tokom kampanje.

BERLIN/ANSBAH Dvadeset sedmogodinji Sirijac, kojem su njemake vlasti odbile

da izdaju azil, raznio se bombom preksino u jednom baru
u njemakom mjestu Ansbah
kod Nirnberga i tom prilikom
povrijedio 15 osoba, od kojih
su tri u tekom stanju.

Ovo je etvrti napad koji se desio u Njemakoj za manje od

nedjelju dana. Bavarski ministar unutranjih poslova Joakim Herman izjavio da su u nap a d u ko j i s e d o g o d i o u
Ansbahu, malom gradu od
40.000 ljudi jugozapadno od
Nirnberga, u kojem postoji
amerika baza, meu ranjenima tri osobe koje se nalaze u
tekom stanju.
Kako tvrde istraioci, 27-godinji Sirijaczakleo se na vjernost
voi Islamske drave Irak i Levant. Novinska agencija Amak,
bliska ISIL-u, objavila je da je
ova grupa preuzela odgovornost za napad, prenosi Rojters.
Ministar policije Bavarske je
rekao da je stradali stigao u Njemaku prije dvije godine i da je
ve dva puta pokuavao da izvri samoubistvo.
- Mukarac je u rancu nosio eksploziv i metalne delie koji bi
bili dovoljni da ubiju vie ljudi
- naveo je Herman i dodao da je
njegovo lino miljenje da se,
naalost, najvjerovatnije radi o
islamistikom samoubilakom
napadu.
U rancu, prema njegovim rijeima, napada je imao eksploziv, kao i brojne otre metalne
djelove, koji su imali za cilj da
usmrte to vie ljudi u njegovom okruenju.
- Zbog tog podatka polazimo od
toga da se ne radi o samoubistvu, ve namjeri da se to vie
ljudima naudi - podvukao je
Herman.
Herman je kazao da je zastraujue da se azil zloupotreblja-

Novinska agencija Amak, bliska

Islamskoj dravi, objavila je da je ova
grupa preuzela odgovornost za napad

Istrauje se povezanost
59 izbjeglica sa terorizmom
Pod istragom je 59 izbjeglica osumnjienih za moguu povezanost sa teroristikim organizacijama, saoptio je ministar
unutranjih poslova Njemake Tomas de Mezijer.
Mezijer je rekao da bi bilo pogreno da sve izbjeglice budu
pod optom sumnjom ak i ako postoje istrage u pojedinanim sluajevima.
On je zatraio da granice Njemake budu bolje zatiene
bez spreavanja dolaska izbjeglica u tu dravu na legalne i
bezbjedne naine i u razumnom broju.
Govorei o oruanom napadu u Minhenu, Mezijer je rekao da
nema naznaka da Njemac iranskog porijekla, koji je pripremao napad, nije uspio da se integrie u njemako drutvo.

va i da neko na najstraviniji
nain odgovara na zatitu koju
dobija.
Prema navodima bavarskog

ministra, 27-godinjem Sirijcu

prole je godine uskraen azil u
Njemakoj, a ve je dva puta ranije pokuao samoubistvo.

Trebalo je
da bude
deportovan
u Bugarsku
Sirijcu je prijetila deportacija
u Bugarsku, saopteno je
iz njemakog ministarstva
unutranjih poslova.
- Sirijci se u ovom trenutku
ne mogu deportovati u
Siriju, ali to ne znai da se
uopte ne mogu deportovati. Bombau samoubici iz
Ansbaha je prijetila deportacija u Bugarsku - izjavio
je portparol Tobias Plate na
konferenciji za novinare njemake vlade.

Herman je naveo, da uprkos tome to mu je odbijen azil, napada je smio da ostane u Njemakoj zbog rata u Siriji.

PKK ubila
Nijedan segment drutva nije tri turska
podrao vojnu intervenciju policajca
Direktor Turskog kulturnog centra u Podgorici o neuspjelom puu

PODGORICA - Dravni udar

u Turskoj propao je zbog jedinstva politiara, civilnog
drutva, javnosti, policije i
vojske i to je pokazalo da nijedan segment nije podrao
vojnu intervenciju protiv demokratski izabrane vlade saopteno je iz instituta Junus Emre - Turskog
kulturnog centra iz Podgorice.

Direktor Turskog kulturnog

centra Cihan Ozdemir naveo je
u izjavi dostavljenoj medijima
da je desetine ljudi poginulo, a
hiljade ih je ranjeno.

Klinton je zapravo ojaala pozicije meu bijelim biraima sa

fakultetom i ima prednost nad
Trampom od 44 odsto naspram
39 odsto glasova u ovoj grupaciji.
Tramp je zauzvrat poveao
vostvo meu bijelim biraima
bez fakulteta na 62 naspram 23
odsto u odnosu na Hilari Klinton.

Jue u Ansbahu

- Prvi put zgradu parlamenta

napali su vojni avioni. Sjedite
Nacionalne obavjetajne slube napadnuto je iz helikoptera
- kazao je, izmeu ostalog, Ozdemir.
On je istakao da turska javnost i
zakonodavci ele hitnu istragu
i kanjavanje onih koji su pokuali da srue demokratski izabranu vladu i koji su prouzrokovali da ta drava proe kroz
jedan od traginijih trenutaka u
svojoj istoriji.
- Pored toga, u javnosti se oekuje da se zaustave dalji pokuaji gulenistike mree za zbacivanje vlade. Zbog toga se

oekuje da agencije za sprovoenje zakona preduzmu sve

mogue mjere opreza kako bi
se sprijeili takvi poduhvati rekao je Ozdemir.
On je poruio da e to ukljuivati mjere opreza u Turskoj kao
i vidljivu podrku od prijatelja i
saveznika na meunarodnoj
sceni da suzbiju aktivnosti takvih grupa na svojoj teritoriji.
- Turska demokratija prola je
jedan od najteih testova svoje
istorije i pokazala ostalim zemljama kako se brani demokratski izabrana vlada protiv
vojne intervencije - kazao je
Ozdemir.

Milano: Lana uzbuna u metrou

MILANO - Podzemna eljeznica
u Milanu je ponovo poela da
saobraa jue nakon kratkog
prekida usljed toga to je na
stanici u centru grada pronaen
sumnjiv paket, za koji se pokazalo da ne sadri eksploziv, objavila je milanska Sluba javnog

prevoza.
Saobraaj je bio obustavljen, a
centralna metro stanica evakuisana dok su strunjaci za eksploziv pregledali sumnjiv paket, koji
je sadravao bateriju i ice, saoptila je policija, a prenio Rojters.
Pokazalo se, ipak, da paket ne

sadri eksploziv, navodi se u

policijskom saoptenju.
U Italiji su ovog mjeseca pojaane mjere bezbjednosti nakon
teroristikih napada u Francuskoj i Njemakoj, a takoe
je intenzivirana pogranina
kontrola.

ANKARA - U bombakom
napadu pripadnika organizacije Radnike partije Kurdistana (PKK) u mjestu Derik,
turska provincija Mardin,
poginula su tri policajca, javlja
Anadolija.
Eksplozivna naprava postavljena na put u blizini naselja
Denktas aktivirana je u trenutku kada je tom dionicom
prolazilo policijsko oklopno
vozilo. Zapoeta je akcija u
cilju privoenja napadaa.
Pripadnici PKK-a su u nedjelju,
u napadu na policijski kontrolni punkt u provinciji Tunceli
na istoku Turske, ubili jednog
policajca, a dvojicu ranili.
Napad je izveden runim
raketnim bacaima i iz automatskog naoruanja.
Provincija Tunceli naseljena
je uglavnom Kurdima, ali se
nalazi u dijelu Turske gdje se
u proteklih nekoliko godina
vode estoki sukobi izmeu
PKK-a i bezbjednosnih snaga.
Priredio: Ivan PEROVI

Pobjeda

Feljton

Utorak, 26. jul 2016.

VIENJE NJEGOA

inio je ono to drugi

pjesnici nijesu morali
Njegoeva rije nije imala gotovo nikakvih formalnih iskustava umjetnike poezije. Ona je sama
stvarala ta iskustva. Ali, ona je naslijedila vievjekovno neprekidno iskustvo narodnog jezika, koji je u
Crnoj Gori bio u slobodnoj govornoj i pisanoj upotrebi jo od vremena stare Zete
Pie: BRANKO BANJEVI

21

2.
U nadahnutoj
analizi, autor sagledava dublje
slojeve Njegoeve poetike, ukazujui na viedecenijske zablude i
propuste u razumijevanju njegovog opusa

Tematska raznovrsnost i
svestranost Njegoeve linosti

Taj aktivni odnos prema drutvu i vremenu rezultat je istorijskog tjesnaca u kojemu se
nala Crna Gora. Naravno, taj
princip je dobio razvijenu, konanu umjetniku formu tek u
Njegoevim velikim djelima.
Za nas je vano da naglasimo
da se taj princip aktivnog odnosa, odnosno bezrezervne
afirmacije borbe za slobodu i
ovjekovo dostojanstvo i nepotednog negiranja svega to
iznevjerava taj princip, moe
pratiti od samog poetka, od
prvih Njegoevih pjesama.
Ako se Njegoeve pjesme posmatraju izolovano od razvoja
pjesnikove linosti i trai se u
svakoj od njih vrijednost koja
se podrazumijeva kad je Njego u pitanju, njihov znaaj za
Njegoa i za crnogorsku poeziju nee se shvatiti. Gledano u
cjelini, one imaju vie istorijsku a manje umjetniku vrijednost. Njihovu istorijsku
vrijednost ine jasni tragovi
Njegoevih lutanja, napora,
lektire i svega s im je dolazio
u dodir na putu ka svom zrelom stvaralakom biu. One
su, time, predistorija Lue mikrokozma, epana Malog i
Gorskog vijenca.

Njegoeva ubitana satira, koja u Gorskom vijencu stvara svevremensku stravu Mletaka, reljefno ispoljava svoje dimenzije
i snagu i u pjesmi Orao i svinja. Ta pjesma pokazuje i osnovnu
karakteristiku Njegoeve satire: iroku skalu znaenja koja
prerasta tu vrstu poezije. Dubinska ritmika Njegoevih umnih
emocija koje postavljaju i nastoje da razrijee osnovna pitanja
egzistencije i smisla ivota, tutnji ve u nekim od ovih pjesama
kao to su Misao, Crnogorac svemoguem bogu i druge. U
pjesmi Pla ili alosni spomen... ve srijeemo elegijsku istotu
izraza za najintimniji bol, koja se u Gorskom vijencu razrasla
u tragine dimenzije. Pjesma No skuplja vijeka mjesenom
prozranou osjeanja prethodi Snu Vuka Manduia. U
mnogim pjesmama iz Svobodijade prisutno je patriotsko pjanstvo slobodom, i tako dalje. Paljivom analizom vidjelo bi se da
je Njego toliko u jednom motivu, to znai da je toliko linost
ve na samom poetku, da izgleda da se stalno ponavlja, da
stalno pjeva isto. A sva ta tematska raznovrsnost samo znai
sloenost osnovnog motiva, tj. svestranost Njegoeve linosti.

Njegoevo oruje

Njego je narodni, odnosno knjievni jezik posisao sa majinim mlijekom, to je bio organski
dio njegovog bia. Otuda se od samog poetka,
probija potpuna jezika zrelost Njegoeva i zrelost jezika za Njegoev poetski poduhvat

Njegoeva linost

Kad se jednom naunije prie

svestranom prouavanju Njegoa, porae znaaj tih pjesama sa stanovita shvatanja i
otkrivanja razvoja njegove poetske linosti. Stvarajui ove i
ovakve pjesme pjesnik je, kao
to je reeno, stvarao i tradiciju crnogorske umjetnike poezije. On je tako prolazio sve
faze kroz koje je morala proi
crnogorska umjetnika poezija da bi se stiglo do Njegoa.
Kad se tako posmatraju, ove
pjesme dobijaju i na vrijednosti. To nam pomae da pratimo svu dubinu i svestranost
Njegoevog poetskog razvitka
kao i brzinu kojom je Njego
stvarao poetsku tradiciju i kojom se nje, istovremeno, oslobaao. Njego je morao da ini
ono to ne mora da ini nijedan pjesnik koji prije sebe ima
umjetniku poeziju na svom
jeziku. Otuda, na prvi pogled,
moe da nas obmane metarska i tematska raznovrsnost
ovih pjesama. Nehotice nam
se moe uiniti da Njego nema svoj motiv, pa ga taj nedostatak vodi podjednako u sve
teme s kojima se srijee u lektiri i ivotu, u sve lirske vrste i
metrove. Ali to nije tako. U
svakoj pjesmi prisutan je
osnovni motiv Njegoeve linosti, smjelost da istrauje i
priprema umjetnike osnove
na kojima e sazdati svoje djelo. To je bio i jedini put da ovlada sredstvima do kojih je poezija ve stigla, koje je poetska
umjetnika tradicija u svijetu
stvorila. U ovim pjesmama nalaze se sve teme, kao ivotni
oblici motiva, koje ive u Nje-

Poetak Gorskog vijenca

goevim glavnim djelima, neke u klici a neke u razvijenijem

obliku.

Kontekst

Pored svoga istorijskog znaaja ove pjesme sadre izrazite

poetske kvalitete bez kojih se
Njego Gorskog vijenca tee
moe shvatiti i razumjeti. Dakle, ove pjesme, svojim kvalitetom, pomau da uspostavimo istorijski kontekst odnosa
koji je Njegoevim rijeima u
dobroj mjeri odreivao estetske, etike i druge osobenosti.
Njegoeva rije nije imala gotovo nikakvih formalnih iskustava umjetnike poezije. Kao
to smo rekli, ona je sama stvarala ta iskustva. Ali, ona je naslijedila vievjekovno neprekidno iskustvo narodnog
jezika, koji je u Crnoj Gori bio
u slobodnoj govornoj i pisanoj
upotrebi jo od vremena stare
Zete, kao jedini komunikativni medij. Sva dijalektika odnosa na crnogorskom tlu zbivala
se u jeziku, koji je sve to uvao
i prenosio. U tom pogledu Njego je bio u povoljnijem polo-

Njegoevo pismo iz 1843.

aju od svih pjesnika koji su u

njegovo vrijeme stvarali na jeziku Crnogoraca, Hrvata, Srba
i Muslimana. On je narodni,
odnosno knjievni jezik posisao sa majinim mlijekom, to
je bio organski dio njegovog
bia. Otuda, od samog poetka, kroz poetske forme kojima
se Njego nevjeto slui, probija se potpuna jezika zrelost
Njegoeva i zrelost jezika za
Njegoev poetski poduhvat.

Izbor

Ovaj izbor pjesama, stihova i

misli, zabiljeki, nastoji da prezentira poetske vrijednosti koje se nalaze izvan Njegoevih
glavnih djela, tj. u pjesmama,
Svobodijadi i Njegoevoj biljenici. Postavilo se pitanje:
kako napraviti izbor? Da li pored pjesama koje zadovoljavaju u cjelini, unijeti i one u kojima ima dobrih stihova i
fragmenata, ili ove druge predstaviti samo fragmentima? I
jedna i druga varijanta imaju
odreene prednosti. Mi smo
se, ipak, odluili za drugu varijantu. ta bi ispalo da tako nije-

smo uinili? Napravili bismo

ono to je ve vie puta raeno
i to nije pomoglo itaocu da se
snae, da izdvoji vrijednosti iz
mnotva slabih i prosjenih
Njegoevih stihova. To je najlaki put, neutralan, pasivan
odnos koji prireivaa unaprijed obezbjeuje od svih eventualnih prigovora. Mi smo se
odluili za riziniji, ali odgovorniji i adekvatniji postupak.
Moe nam se prigovoriti da se
na to nema pravo, da je to ruenje konteksta pjesme koje izaziva pomjeranje znaenja kod
izvaenih cjelina i tome slino.
U prigovorima te vrste moe
biti istine. Ali mi smo se trudili
da izdvajanje odlomaka ne izazove pomjeranje znaenja, da
se ne iznevjeri autorova namjera, osjeanje i misao. A to
nije neizvodljivo upravo zato
to dobra mjesta u slabim pjesmama zrae svojom vrijednou, izdiu se; slabi stihovi su
izvan njihovog konteksta. Slabi stihovi u najboljem sluaju
mogu da ine narativnu vezu
izmeu dobrih mjesta, ne utiui na misaoni i emotivni in-

Portret Petra II Petrovia Njegoa

tenzitet i smjer uspjelih cjelina. Dobra mjesta u slabim

pjesmama su sama za sebe pjesme, to su ak i dobri stihovi.

Kriterijum

U prvom dijelu, u ciklusu Pjesme, donijeli smo sve Njegoeve pjesme koje, po naem osjeanju, zadovoljavaju kao
cjeline. U ostalim ciklusima
donijeli smo odlomke iz Svobodijade i pjesama koje nijesu
ule u izbor, kao i uspjele misli,
odnosno opaske iz Biljenice.
Sve smo to razvrstali u tematske cikluse. Ciklusi imaju za
naslov neki Njegoev stih ili
polustih, izuzev posljednjeg i
prvog ciklusa. Nasov knjige
uzet je iz stiha Svobodijade:
Dim u dimu, plam u plamu.
Najvie slobode dozvolili smo
sebi u sluajevima kad smo
spojili dva susjedna odlomka,

uklanjajui slabe stihove izmeu njih, koji su ometali i njihovo formalno jedinstvo. To
smo samo inili onda kad su ti
odlomci u tijesnoj vezi, kad ine organsku cjelinu. Kao primjer takvog postupka neka
poslui odlomak iz pjesme Kula uriia, e su oba dijela prirodno vezani, izlaze jedan iz
drugoga, a njihovo jedinstvo
bilo je ometano stihovima koji
su se nalazili izmeu njih: Junak dobar ma obraza nema,
prevari se, kukala mu majka!
Prevari se, crn mu obraz bio,
osramoti i ive i mrtve... Dakle,
tu nam se moe prigovoriti
zbog pretjerane slobode, ali mi
smo ili za stihovima, za njihovom vrijednou, za njihovim
ponaanjem u samoj pjesmi i ta
naa sloboda je ustvari sloboda
samih stihova.
(NASTAVLJA SE)

22

Zabava

Utorak, 26. jul 2016.

! Pitali Muja koji mu je najdrai film koji

je gledao.
Kae Mujo:
-Moja svadba, ali unazad.
Zato unazad, pitae ga!
Mujo:
Muzika mi vraa pare, Fata ide svojoj kui!

! Pita ena mua:

- Sjea li se kad si bio na pecanju prije
est mjeseci?
- Kako da ne, bio je odlian ulov!
- E, pa zvala te riba koju si ulovio - oekuje
ribice!

Sudoku

Pobjeda

! Pita slubenik efa:

- efe da li mogu danas ranije izai sa
posla da pomognem eni oko kunih
poslova?
- Ne!
- Hvala puno, efe znao sam da mogu da
se uzdam u vas!

Zaponite
dan aom
mlake vode

Veina ljudi jutro poinje oljom tople kafe ili aja da osvjei tijelo
nakon izlaska iz kreveta, a prije prvog obroka mnogi popiju i au
vode kako bi im organizam pravilno radio u toku dana. Ovaj jutarnji ritual - da sa aom vode ponete dan - treba svakodnevno
praktikovati, ali umjesto hladne, strunjaci savjetuju da popijete
au tople vode. Topla voda ima mnogobrojne pozitivne efekte na
organizam. Pomae tijelu da izbaci tetne toksine, a popijena na
prazan stomak poboljava varenje i ojaava imuni sistem. Vodu
ujutru prokuvajte i pustite da odstoji nekoliko minuta kako bi se
prohladila, a u au moete da nacijedite i malo limuna. Iako njen
ukus moda nije najprijatni, ljekari savjetuju da ukoliko elite da
ostanete zdravi, ovaj napitak konzumirate svakoga dana. Topla
voda pomae stomaku da bre svari hranu i odrava sistem za
varenje zdravim. Hladnu vodu za vrijeme ili poslije obroka treba
izbjegavati, jer ona zapravo moe da ovrsne masti koja se nalaze
u hrani koju jedemo i stvori masne naslage u crijevima. Za dobar
rad probavnog trakta tokom jela, osim ae tople vode, preporuuje se i aa mineralne vode, ali bez leda. Dodavanje leda nije
preporuljivo, zato to on moe da uniti dio prirodnih minerala
koji se nalaze u gaziranoj vodi, a koji doprinose boljem radu stomaka. Smatra se da je topla voda najmoniji prirodni lijek, jer moe
da ublai skoro svaki bol, od onog menstrualnog kod ena do
bola koji uzrokuju glavobolje. Toplota iz tople vode ima umirujue
dejstvo na trbune miia, i u kratkom vremenskom roku moe da
olaka menstrualne greve. Vrua tenost, takoe, poveava protok krvi i dovodi do smanjenja bola u tkivima i miiima.

Rjeenje
iz prolog broja

RECEPT

Cvekla,
pirina
i orasi
POTREBNO: Za etiri osobe:
400 g cvekle, 250 g integralnog pirina, 600 ml biljnog
bujona, 150 g zelene boranije,
etiri kaike maslinovog ulja,
100 g svjeeg kozjeg sira, 50
g oraha, dvije struka mladog
crnog luka, limun, veza alfije,
morska so i biber.
PRIPREMA: Pirina sipajte u
400 ml bujona i kuvajte oko
60 minuta. Cveklu oljutite i
izreite na krike, a boraniju
popreno na manje komade.
U tiganju zagrijte tri kaike
ulja i proprite cveklu oko pet
minuta. Sipajte ostatak bujona,
dodajte boraniju, posolite i
pobiberite, poklopite i dinstajte
deset minuta. Luk oistite i
izreite na tanke prstenove.
Orahe isjecite na krupnije
komade, kratko ispecite u
tiganju bez masnoe, izvadite
i ohladite. Ostatak ulja sipajte
u tiganj i na srednjoj temperaturi isprite listie alfije da
budu hrskavi. Kuvani pirina i
mladi luk dodajte u cveklu sa
boranijom. Posolite, pobiberite,
umjeajte rendanu koru i sok
od limuna, pospite orasima i
hrskavim listiima alfije i servirajte sa kozjim sirom.

Boranija topi
kilograme
Jaa srce i krvne sudove, regulie pritisak, smanjuje visok
nivo eera i holesterola, pomae u borbi s masnim naslagama, ubrzava metabolizam, isti organizam... Boranija ,,radi
sve to, ali vrijedi jo mnogo vie, pa se preporuuje kao obavezna namirnica u ishrani. Bogata je mineralima kalijumom,
kalcijumom, fosforom, magnezijumom, gvoem, vitaminima A, C, E i B grupe. U boraniji se nalaze i bakar, mangan,
molibden, triptofan, folna kisjelina, vlakna i omega tri masne
kisjeline. Istraivanja su pokazala da svakodnevnim konzumiranjem ovog povra moe da se snizi holesterol za 20
odsto i smra do tri kilograma nedjeljno. Preporuuje se za
dijetalnu ishranu djece i trudnica, ali i kao lijek za prevenciju
i lijeenje mnogih bolesti.

Pobjeda

Drugi piu

Utorak, 26. jul 2016.

Dodik, bosanski roak

svih vladara u Srbiji
Pie: Dragoljub Petrovi
Milorad Dodik je oduvek bio
dobar sa vladajuim politiarima Srbije dok je sa onim
opozicionim uglavnom verbalno ratovao, bez obzira da li
su oni zagovornici meke ili
tvrde nacionalne linije, liberali ili radikali. Kao i pre neki dan
kad je bio kod Vuia, gde je
korigovao svoje stavove o
evropskim integracijama BiH,
savete i ,,uke primao je samo od politiara ,,sa funkcijom.
Njegov glavni protivnik meu
srbijanskim politiarima je
edomir Jovanovi, zbog poznatih stavova o ,,Republici
Srpskoj kao genocidnoj tvorevini, a glavni prijatelj mu je
uvek onaj ko je na vlasti. I mada je teko verovati da e Jovanovi ikada u budunosti biti
bitan politiki faktor na srpskoj politikoj sceni, on je valjda jedini politiar s kojim Dodik nikada ne bi pravio
,,dilove. ak i kada bi se ovaj
spletom udnih okolnosti doepao neke vee vlasti.
U predizbornoj kampanji za
parlamentarne izbore 2007.
godine Dodik je napravio uveni lapsus jer je bio ak na tri
mitinga, DS-a, G17 i DSS-a, pa
je na skupu Demokratske
stranke izjavio kako se nada da
e pobediti Demokratska

Kada iz Srbije prima i ,,uke, predsjednik BiH entiteta

Republika Srpska ih prima samo od politiara ,,s funkcijom
stranka Srbije. Posle se ispravio: ,,Odnosno, samo Demokratska stranka.
U toj kampanji molio je narod
Srbije da ga ,,ne ostavlja radikalima u kojima su tada bili
dananji naprednjaci, jer sa
njima nee saraivati.
I kada su radikali postali na-

prednjaci, dakle proevropska

stranka sa proruskim nijansama, on ih nije doivljavao kao
mogue saradnike, sve dok nisu pobedili na izborima.

Putinovski nain vladanja

I Vui je dolaskom na vlast

izjavio da mu je teko palo ka-

da je Dodik u predsednikoj
kampanji 2012. podrao Borisa Tadia. Isto kao to je Tadi
podravao Dodikov SNSD na
izborima. Od kad je Tadi politiki ,,pao, fokus glavnog oveka RS-a otiao je u smeru
onih koje skoro nikada nije
podravao u svim njihovim

ideolokim inkarnacijama.
Od Dodika se, naravno, ekuje
da podrava Srbiju i svaku legitimno izabranu vlast, ali je
pitanje uvek bilo koliko on
svojim nespornim autoritetom meu Srbima u Bosni moe da utie na izborne rezultate i da li bi trebalo da koketira
sa politiarima u Srbiji u kampanjama. Pa da posle ,,vadi fleke ukoliko njegovi favoriti izgube.
Ipak, i on zna da bi kurclus sa
vladajuim politiarima iz Srbije za njega verovatno znaio
poetak kraja, s obzirom da
Dodik nigde nije rado vien
gost, osim u Srbiji. I taj status
,,roaka svih srpskih vlasti iz
Bosne, ljubomorno uva,
spreman da poslua savet iz
Srbije. Mada retko slua savete.
Otud i njegova spremnost da
svoj ,,putinovski nain vladanja u Republici Srpskoj, koriguje i postane ovek koji posluno stoji iza Vuia na
konferencijama za tampu,
kao to je posluno stajao i iza
Tadia i iza Kotunice. Dodik,
inae, smatra da je ovaj poslednji za svog mandata najvie uradio za Republiku Srpsku.
U delu srpske javnosti postoji
dojam da su vlasti Republike
Srpske nekakvi avanturisti koje s vremena na vreme valja
usmeriti na pravi put. Glavni
Indijana Dons meu tim
avanturistima, naravno, jeste

Nikola Kojo: Radimo

za hranu i raune

AleksinAc: Grom
ubio dvije djevojice
Anela B. (15) i Ivana I. (15) poginule su od udara groma u nevremenu koje je zahvatilo
Aleksandrovac.
Prema saznanjima Blica, dvije djevojice su ile trotoarom
Kruevake ulice, kod Hale
sportova, vraajui se sa bazena, kada ih je, oko 17.50 asova,
direktno pogodio grom.
Anela je preminula na licu
mjesta, dok je Ivana u komi
prebaena u kruevaku bolni-

cu. Ljekari na internom odeljenju vie od sat i po vremena

pokuavali su da je reanimiraju, ali nijesu uspjeli. Prema
nezvaninim saznanjima Blica, Ivana je preminula neto
poslije 20.30 sati.
Kako saznajemo, Anela B. je
ivjela u Industrijskoj ulici u
Aleksandrovcu.
Ivana I. je bila etvrto dijete u
porodici u selu Rudenice, gdje
su se svi spremali za udaju Ivanine najstarije sestre.
U toku je istraga o tome da li su
djevojice koristile mobilni telefon u trenutku nesree.

Odluka da Nikola Kojo reira

film Stado, iako iznenaujua, jer poznati glumac nije dosad ispoljavao rediteljske ambicije, zapravo nije
neoekivana. Kojo je, naime,
na mnogo naina spiritus
movens celog Stada - ovek
u ijoj se glavi ideja o tekom
glumakom hlebu zaela i razvijala, iz ijeg su se ivota i
okruenja krale fore, a situacije prebacivale u formu scenarija...
Inae, film Stado produkcijska kua K12 snima u koprodukiciji sa Prvom televizijom,
Ministarstvom kulture i informisanja, Filmskim centrom
Srbije i bioskopom Cinepelexx.
Sam scenario pak, potpisuje
Neboja Romevi, a ulogu
supervizora reije dobio je prvobitno planirani reditelj Goran Gaji.
- Neke ivotne situacije prenosio sam piscu Neboji Romeviu, koji je sve to pretoio u
scenario. Nekako sam i radei
tu pilot epizodu, i uz sve kroz
ta sam prolazio tokom protekle dve i po godine, ostao potpuno uvuen u celu ovu priu...
NOVOSTI: Ima li, na poetku
snimanja, ve nekih neslaganja, kae li vam Goran Gaji:

Glumac Nikola Kojo o svom rediteljskom

prvjencu ,,Stado: Vjerujem da e se u filmu
o muci naeg esnafa prepoznati i mnoge
druge profesije. Teko je reirati kolegama
koji su rasli sa mnom - kae glumac
Ja bih to drugaije reirao?
- Naravno da ima neslaganja,
to je kreativni proces, Goran
ima svoju viziju a ja imam svoju, ali uvek posluam savet nekog ko je zanatski iskusniji od
mene. Dakle, sluam i Gajia,
sluam i Duana Joksimovia,
koga zovem Glas razuma. esto nam svrati na snimanje i
Sran Dragojevi, okupi se
ba lepa ekipa, i vlada neka lepa drugarska atmosfera.
NOVOSTI: Deluje li vam ovo u
ta ste se upustili kao hra-

brost?
- Definitivno jeste hrabro i
svakako je veliki poduhvat. Biti istovremeno ispred i iza kamere je neverovatno zahtevno, i fiziki i mentalno
predstavlja veliki stres. Naroito je teko reirati kolegama
koji su rasli sa mnom, glumcima koji su stekli ozbiljno znanje i iskustvo u ovom poslu.
Morate pronai nain da sa
njima uspostavite rediteljski
odnos - koji je pomalo neprirodan u mom sluaju.

23

Dodik. Reagujui na takva razmiljanja, Dodik je jednom,

ba na mitingu Borisa Tadia
rekao da oni nisu avanturisti,
ve da u Republici Srpskoj ivi
,,bolji deo srpskog naroda.
Dubinski gledajui, ni ta izjava
nije sasvim racionalna, jer se
delovi jednog te istog naroda
ne mogu razvrstavati na bolje
ili loije.

Nedostaje bosanski Ljaji

Stav Dodika bio je da predstavnici vlasti u Srbiji u Bosnu i

Hercegovinu moraju dolaziti
preko Banjaluke. Tanije, da
saradnja sa vlastima u Sarajevu, bez da se prethodno konsultuje on, ne moe biti interes
Srbije. Kako razmiljanja Dodika i srpskih vlasti o regionalnoj saradnji nisu komplementarna, njemu nikada nije milo
to su neki srpski vlastodrci,
poput Vuia, pre svega pod
pritiskom Zapada, u Republiku Srpsku poeli da ulaze preko Sarajeva.
Lako je vama sa Rasimom,
viknuo je jednom prilikom
Dodik, opet na nekom predizbornom mitingu, mislei na
Rasima Ljajia, koji je postao
sastavni deo svih srpskih vladajuih koalicija.
Najpre jer je vrlo fleksibilan
politiar, a i zbog svog uticaja
meu muslimanskim ivljem
u Sandaku, gde je esto bio
,,izborni jeziak pomou kog
su se dobijali oni neizvesniji
izbori.
Hteo je da kae da jedan Bonjak poput Rasima fali u Bosni
i Hercegovini, te da bi se on,
takav kakav je, toboe mnogo
bolje funkcionisao kada bi
imao svog bosanskog Ljajia.
Opet, slinost Dodika i Ljajia
je frapantna, ali samo u jednoj
dominantnoj nijansi obojica
su najbolji prijatelji svake nove vlasti u Srbiji u poslednjih
desetak godina.

NOVOSTI: ,,Stado prikazuje

ivot glumaca - hoe li ta pria
biti univerzalno gledljiva?
- Mislim da je pria u ,,Stadu,
prvo, primenljiva na svim
kontinentima, a drugo, i u
svim profesijama. Glumaka
profesija se ovde nala u fokusu sticajem okolnosti, zato to
sam ja glumac. Verujem ipak
da e u njoj moi da se prepozna svako, da e u naoj, glumakoj muci prepoznati svoje
muke svako ko ivi u zemljama gde mora da ima vezu da
bi preao na zeleno svetlo, u
zemljama u kojima nita ne
poiva na normalnim odnosima.
NOVOSTI: ta onda ostaje
kao neto lepo, to pripada
glumakoj profesiji a to e
nam prikazati Stado?
- Lepa je ta radost igre i ta,
uslovno reeno, umetnika
elja da se, bez obzira na to koliko puta propadne, uvek podigne i nastavi dalje. Ali,
opet kaem, tako bi trebalo da
bude i u drugim profesijama,
trebalo bi da je to sutina svake profesije, svakog bivstvovanja. Pred svakog oveka su
postavljeni izazovi sa kojima
se treba izboriti, ali treba i
znati da e sve kad-tad proi.
NOVOSTI: ta je sa gradnjom
(pod)kosmajskog glumakog sela koju ste zapoeli pre
nekoliko godina?
- Projekat trenutno tapka u
mestu, ekamo da se ponovo
svi okupimo. Nije otkazan, radi se poneto, ali pomalo, jer
smo svi zapali u situaciju da
radimo za hranu i raune i ne
moemo ni da sanjamo da napravimo neto to e nam pojeftiniti ivot. Ukratko, ekamo neka bolja vremena.

24

Oglasi i obavjetenja

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Pobjeda

Utorak, 26. jul 2016

Oglasi i obavjetenja

25

26

Oglasi i obavjetenja

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Mali oglasi
NekretNiNe
OBALA MORA -BAR Crvena
plaa Kaskadan plac od magistrale do obale mora.irina
27m2 a duina uz obalu mora
30m2.Uknjien.Vlasnik. Prodajem
tel.069/656-240
(30615)

POSLOVNA ZGRADA 543m2

blizu ugla Hercegovake ulice
i ulice Slobode.Objekat je
vrhunske arhitekture.Jedinstven veoma prostran.Svjeckog izgleda sa parkingom
150m2 i garaom 155m2
tel.069/539-328
(30616)

EKSKLUZIVNA poslovna zgrada 719m2-Hercegovaka ulica

sa 11 parkinga. Objekat nov
unikatan, izuzetno araktivan,
ekstra klase, prostran sa velikim izlozima.Prodajem.
Tel. 069/64-84-00
(30637)

PRODAJEM kuu sa placem od 11 ari na Dedinju, u

Beogeadu,vasnik.
Tel.+381112660655
(30640)

IZDAJEM jednosoban namjeten stan u zgradi Cijevna

Komerc, ispod Ljubovia
Tel.067/724-736
(30643)

UslUge

OTEPLJENJE kanalizacije
elektricnom sajlom WC olja,
sudopera , kada , umivaonika i ahti dolazim odmah.
Povoljno!!!Vukevi. Podgorica-Primorje.
Tel.069/441-444,067/666-806
(30621)

KUNI SERVIS
Odepljenje kanalizacije el.
sajlom, zamjena dotrajalih
cijevi, sve sitne popravke
Podgorica - Primorje
Tel.069/269-550
067/579-709
(30533)

MATEMATIKA ,FIZIKA
asovi uenicima i studentima
svih fakulteta.Spremam za
avgustovski rok i pratim tokom
kolske godine.
Tel. 069/441-164
(30641)

razNo
NALIVPERA vrhunska kolekcija od Omas, Montblan. Montegrapa.Nova nekoriena
najbolji primjerci ekstra klase.
Prodajem.
Tel. 069/656-240
(30607)

SOBNA ,blind, sigurnosna

vrata za stanove, kue,
vikendice ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.
069-101 460
(30624)

KUPUJEM dinare,lire, perpere,

medalje, ordenje, sablje, bajonete, emere, umjetnike slike,
knjige, razglednice, markice,
gramofonske ploe, predmete
od srebra, porculana i kristala.
Tel. 069/019-698,
067/455-713
(30355)

Pobjeda

Utorak, 26. jul 2016

Oglasi i obavjetenja

27

28

Oglasi i obavjetenja

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Posljednji pozdrav zaovi i tetki

INI JOVIEVI
od DANICE, RAJKA i MILANA sa porodicama

1017

S tugom se opratamo od nae drage prijateljice i

iskrenog prijatelja nae erke

STOJE MIJOVI

RAJKO, SANJA, JELENA i FILIP PROTI

1042

OGLASNO
ODJELJENJE
POBJEDA
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020-202-455,
020-202-456.
e-mail: oglasno@t-com.me
1111

Posljednji pozdrav dragom

VUKU
od PAJA, KRSTA, RADOVANA i
ANDRIJANE KILIBARDA

1016

Pobjeda

Oglasi i obavjetenja

Utorak, 26. jul 2016.

29

Dana 25.7.2016. godine poslije kratke bolesti umrla je u 67.

godini ivota naa draga
Dana 25.7.2016. godine preminula je u 86. godini ivota

24.7.2016.
50.

MILKA Veselina RACKOVI

roena Vukevi

ELMAZA Mahmuta KRPULJEVI

1967-2016.

roena Ademovi

25. 7. 2016. 9 16 26.

7.2016. 9 11 ,
,
15 , .

Hajtar - sauee primamo na mezarju Cijevna dana 26.7.2016.

godine od 10 do 15 asova kada e se i obaviti sahrana.
Kua alosti ul. Kralja Nikole br.302, Podgorica.

Sauee primamo u mjesnoj kapeli u Berima dana 25.7. od 11 do 19

asova i 26.7.2016. godine od 10 do 14 asova , kada e se obaviti sahrana na mjesnom groblju.
Oaloeni: snahe ZAGORKA i VERA, unuad DEJAN,
VASILIJE, MILICA i DIJANA, everi LJUBO, VLADO i MIRKO,
zaova LJUBINKA, everine SONJA i SLAVICA, sestrii,
sestrine i ostala rodbina RACKOVI i VUKEVI

: , ,
, , , ,
, ,

1012
Dana 25.7.2016. godine, umrla je naa draga

1014

VASILJKA VASE Bajova VUKEVI

roena Jovievi

Tunim srcem javljamo roacima, kumovima, komijama,

prijateljima da je na dragi

Porodica prima sauee dana 26.7.2016. godine u periodu od 9 do 14

asova u kapeli na epurcima, odakle povorka polazi na groblju
ispred crkve Svete Trojice u Goljemadima, gdje e biti sahranjena u
16 asova.
Oaloeni: erka VESELINKA, unuka NAA, sin VESELIN,
snaha NEDA, everina MILEVA BULA, everiii VOJISLAV,
VELJKO i MILORAD sa porodicama, zaove DARINKA i SENKA
sa porodicama, bratani PREDRAG, zet BRANKO RAOVI i
ostala rodbina VUKEVI i JOVIEVI

1029
Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav svojoj dragoj

baki

STOJAN Maksima POPOVI

preminuo dana 25.7.2016. godine u 57. godini ivota.
Sauee primamo na gradskom groblju epurci dana 25. jula od 10
do 16 asova i 26. jula u porodinoj kui selo Crkviko Polje - Pluine. Sahrana e se obaviti u 15 asova na seoskom groblju.
Oaloeni: supruga STANA, kerke MIRJANA i IVANA, braa
DESIMIR, VLADIMIR i JAKA, sestre DESANKA, NJEGOSAVA
i ZLATICA, snahe GORDANA, VINKA i ZAGORKA, bratanii,
bratanine, sestrii, sestrine i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragom

VASKI

Ostae draga Vasiljka u divnoj

uspomeni.

Uvijek u se sjeati tvojih ruku koje

su me toplo doekivale i milovale.

TOMISLAV LJEKOVI
sa porodicom

Tvoja unuka NAA

1040

1041

1019

24.7.2016.

1013

VASILJKA VUKEVI

Oaloeni: majka GONDA, sinovi DIHAD, NIHAD i

KEMAL, unuad ELDIN, DINA i DARIO, braa IBRAHIM
BIMO i FUAD FUO, braa od strieva VERO, BAKO,
MIRSO, JASMIN i ALMIR, sestre od strieva
MUNEVERA, ISMETA, LJIKA, MIRSADA, ALMA i
REHANA, snahe ELVIRA, DUBRAVKA, REMZIJA,
SABINA, SLAVICA i HANKA, zaova DEVAHIRA, jetrve
HILMIJA, MAGBULIJA i VAHIDA, everiii MEHMED,
ANES, MUSTAFA, SELVER i HARIS i ostala mnogobrojna
porodica i rodbina

.
.

: , ,
, ,

1035

STOJANU
Veliki prijatelju, hvala ti na svemu to si inio za nau porodicu, to
nam daje za obavezu na vjeno pamenje.
Porodica BAKRA: LJUBIA, VESO, RUICA, MIO, ANA,
TANJA, JELENA, MILKA i MILENA

Potovanom

RADOMIR RADII

1039

Brate, poivaj u miru.

RADIVOJU NIKEVIU

Tvoj brat DUKO RADII

25.7.2016. 75.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju.

Nedostajae nam tvoj blagorodni, plemeniti i srdani lik.

1037

Porodica MILORADA IKOVIA

1028

26.7. 11
16 27.7. 11 14
.
.
: , , ,
, , ,
,

1034

,

.

1036

OGLASNO ODJELJENJE POBJEDA 020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavjetenja

Utorak, 26. jul 2016.

Posljednji pozdrav dragom i potovanom

Pobjeda

Dana 24.7.2016. godine preminula je u 81. godini ivota naa draga

Dana 25.7.2016. godine preminula je poslije due i teke bolesti

u 63. godini ivota naa draga

NIKOLI ONAJU
od VLADIMIRA i SVJETLANE ZEKOVI,
kao i porodice URIK iz Osijeka

GROZDANA Simova ADI

1033

Sahrana je obavljena u krugu najue porodice po elji pokojnice.

Dana 23. jula iznenada je u Beogradu u 82. godini preminula naa

STOJANKA STOJA Veskova MIJOVI

roena Simonovi
Sauee primamo u kapeli u Donjim Kokotima dana 25.7. od
16 do 21 as i 26.7.2016. godine od 9 do 15 asova kada e se
obaviti sahrana

GRANICA Radivoja ZINDOVI

roena Pejovi

Posmrtni ostaci pokojnice bie dovezeni 26. jula u jutarnjim asovima.

Sauee se prima 26. jula od 9 do 14.30 asova na mjesnom groblju
u Poljima, Mojkovac.
Sahrana nae drage Granice iji e lik i beskrajna dobrota biti sauvana od zaborava obavie se 26. jula u 15 asova na mjesnom groblju
u Poljima.

Oaloeni: suprug VESKO, sin SAA, kerka SANJA, braa

DANILO i JOVAN, sestre RUMICA, MILKA I MILICA,
snahe MILENA, ROSA i OLGA, unuad NIKOLINA i
MARIO, bratanii, bratanine, sestrii, sestrine, kao i
ostala mnogobrojna rodbina MIJOVI i SIMONOVI

Ozaloseni brat VUK i porodica ADI

1015

Dragoj tetki, prijateljici i babi

DESI Acovoj ALETI

1030

roenoj Savovi

Posljednji pozdrav dragoj strini

Tvoj plemeniti lik zadraemo u trajnom sjeanju.

BRANKA i MILOJICA DAKI s porodicom
1038

Oaloene porodice PEJOVI i ZINDOVI

POMENI
1020

VASILJKI VUKEVI

Posljednji pozdav dragoj

TUNO SJEANJE
26.7.2012 26.7.2016.

everiia MILEVE, VOJISLAVA, VELJKA i MILORADA

sa porodicama

1031
Posljednji pozdrav dragoj majci

DEJAN DADO LUBARDA

GRANI Radivoja ZINDOVI

roena Pejovi

Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ne jenjavaju. Ostaju uspomene

koje nam makar malo popunjavaju prazninu koju si ostavio tvojim
preranim odlaskom.

S potovanjem e ostati u naem sjeanju.

SNEANA i BRANKO s porodicom

Za sve ti majko veliko hvala, poivaj u miru, uvijek e biti u naim

mislima i srcima.

1021

PORODICA

VASILJKI Bajovoj VUKEVI

1018

Kerka VESELINKA-VESNA i zet BRANKO

S tugom se opratamo od nae

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

Pet je godina od smrti moje jedinice

1032
Posljednji pozdav dragoj strini

IKI

INI

Njeni ETKOVII

Od kumova MILORADA i
MARTE sa porodicom

MIRELE DRAGOVI
Sa hrianskom nadom, ekam keri tvoje vaskrsenje, kada Isus
ponovo doe, da budemo zajedno u vjenosti.

VUKICI VUERAKOVI
BRANKA, MIJO i BATE

1023

1027

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav naoj dragoj

Majka VERA
1010
TUNO SJEANJE

1025

Posljednji pozdrav dragoj strini i babi

INI

INI

od NIKOLE sa porodicom

od RADMILE i ILINKE

VUKOSAVI VUERAKOVI

ZARIJA M. LEKOVI

DANICA Z. LEKOVI

26.7.1996-26.7.2016.

roena Perazi
11.11.2003-26.7.2016.

S potovanjem
PORODICA

SLOBODAN, DRAGAN i MARKO VUERAKOVI

1024

1022

1026

1011

Pobjeda

TV program

Utorak, 26. jul 2016.

FILM

EMISIJA

Rijei

Mediteraneo

RTCG 2 12:05

RTV BUDVA 20:00

RTCG 1

RTCG 2

06:00 Budilnik
06:30 Dobro jutro,
Crna Goro, vijesti
svakog sata
11:05 Alternativa
11:05 Nauno-obrazovni
program
12:05 Alternativa
12:05 BBC
13:05 Alternativa
13:05 Meridijani, r.
13:30 Alternativa
13:31 Moe i ti, r.
14:00 Vijesti
14:05 Alternativa
14:06 Nodi
14:15 SAT TV
15:00 Lajmet
15:30 Dnevnik
16:10 Tajna starog
mosta, serija
17:00 Slobodna Evropa
17:30 Opasne igre, serija
18:25 Budva na pjenu od
mora, serija
19:15 Ukusi jutra
19:30 Dnevnik 2
20:05 Akcenti
21:35 Dokumentarna
emisija
22:05 Visoki hrastovi,
dok. film
22:50 Dnevnik
23:20 Meridijani
23:35 Budva na pjenu od
mora, r.
00:25 Akcenti, r.
02:00 Slobodna Evropa
02:30 Dokumentarna
emisija, r.

TV PRVA

07:00 Glas Amerike

07:30 Koncert
08:00 Dokumentarni:
Majstor Brajan
08:30 Moe i ti, r.
09:00 BBC, r.
10:00 NVO
10:30 Mostovi, r.
11:00 Opasne igre, r.
12:00 Vijesti
12:05 Rijei, film
14:00 Zapis: Bokeka
trpeza, r.
14:30 Tajna starog
mosta, serija
15:30 Slobodna Evropa, r.
16:00 Akcenti, r.
17:00 Tenis, Toronto
17:05 Koncert
17:50 Fle sport
18:00 BBC
19:00 Nodi
19:30 Dnevnik
20:00 BBC
21:00 Tajna starog
mosta, r.
22:00 Brod, serija
23:30 Glas Amerike
00:00 Tenis, Toronto

PINK M

06:00 Patrolne ape, r.

06:20 Tenkai vitezovi, r.
06:40 Dvije djevojke bez
love, r.
07:00 Ekskluziv, r.
07:15 Nikita, r.
08:00 Zvala se Feriha, r.
09:00 Patrolne ape
09:25 Tenkai vitezovi
10:00 Brusko, r.
10:30 Gilmorove, r.
11:00 Mamaro, r.
13:00 Praktina ena
14:00 150 minuta
16:00 Brusko, serija
16:30 Gilmorove, serija
17:15 Junjako srce,
serija
18:05 Ekskluziv
18:30 Dvije djevojke bez
love, serija
19:00 Vijesti
19:30 Zvala se Feriha,
serija
20:15 Andrija i Anelka,
serija
21:05 Folk
22:00 Moljac, film
23:35 Noni urnal
00:00 Exkluziv
00:15 Nikita, r.
01:00 Gilmorove, r.
01:45 Junjako srce, r.
02:30 Dvije djevojke bez
love, r.
04:30 Praktina ena, r.
05:15 Praktina ena, r.

06:30
06:45
07:00
09:30
10:25
11:03
11:28
12:03
12:10
12:25
13:03
14:52
15:25
15:46
16:44
17:03
17:06
17:13
18:00
18:20
18:55
19:03
19:16
20:03
21:10
21:53
23:03
01:18
01:49
02:04
02:13
02:17
02:38
04:00
05:43

ATLAS

Siti M
Siti kids M
Dobro jutro
Pet minuta kuvajte
sa Dajom, r.
Siti kids M
Premijera
Premijer
Sportisimo
Siti M
Seks i grad, serija
Magazin in
Meteo
Mala nevesta
Mala nevesta
Siti M
Meteo
Pet minuta kuvajte
sa Dajom
Kafanica blizu SIS-a
Info monte
Premijera
Meteo
Sportisimo
Elif, serija
Bahar, serija
Zehra
Kua od srca
Amidi ou
Seks i Grad
City M
Sportisimo
Meteo PLUS
Premijera
Film
Film
Elif, r.

07:30
08:00
10:00
11:00
12:00
12:02
14:00
14:02
16:00
16:02
16:55
18:00
18:30
19:00
19:30
19:59
20:00
21:00
21:30
22:00
00:00
01:00
02:00

TV VIJESTI

07:00
10:00
10:07
12:00
12:45
14:00
14:05
14:07
14:10
15:10
16:30
16:55
17:20
18:30
19:10

Glas Amerike
Film
Pet do pet, r.
Ljetnji retrovizor, r.
Vijesti Radio Atlasa
Film
Vijesti Radio Atlasa
Film
Vijesti Radio Atlasa
Ljetnji retrovizor
Pet do pet, summer
edition
Forum
Klub A, r.
ourum, r.
DV: Fokus, r.
Vijesti Radio Atlasa
Ljetnji retrovizor
Klub A
Forum
Film
Pet do pet, r.
Ljetnji retrovizor, r.
Klub A, r.

20:00
21:00
22:00
22:30
23:00
23:30
00:30

Boje jutra
Vijesti
Crna rua, r.
Vijesti
Tajne, r.
Vijesti
Meteo
Ukusno, a lako
Hotel Vavilon, r.
Boje ljeta
Vijesti
Perspektiva
Tajne, serija
Vijesti
ivot tee dalje,
serija
Poaro, serija
Hotel Vavilon,
serija
Vijesti
Bez granica
Perspektiva
Poaro, r.
Boje ljeta

Najava programa
Muzika
Bez recepta
Umijee ivljenja
Muzika
Video-katalog
Farma
Video-katalog
Na tokovima
Video-katalog
Muzika
Bez recepta
Na tokovima
Vijesti, Al Dazira
Video-katalog

14:00
15:00
17:00
17:05
18:00
18:45
19:00
19:35
20:00
20:30
20:45
21:00
21:30
22:00
22:35
23:00
00:35

Lijek iz prirode
Kuica u cvijeu
Muzika
Umijee ivljenja
Biznis, Al Dazira
Na tokovima

TV BUDVA
08:00
09:30
10:00
10:05
11:00
12:00
12:05
13:45

Jutarnji program
Grad teatar Budva
Vijesti
Serija
Hrana i vino
Vijesti
Film
Muziki program

Dokumentarni program
Film
Vijesti
Prelaz
Hrana i vino
Bioskopske najave
Polis
Grad teatar Budva
Mediteraneo
Muziki program
Bioskopske najave
Serija
Muziki program
Polis
Muziki program
Film
Video tekst

Andrijevica
Bar
Berane
Bijelo Polje
Budva
Cetinje
Danilovgrad
H. Novi
Kolain
Kotor

16
24
16
17
24
19
22
23
15
24

26
32
27
28
33
30
32
32
25
31

Niki
Plav
Pluine
Pljevlja
Podgorica
Roaje
avnik
Tivat
Ulcinj
abljak

28
24
27
25
33
26
26
32
32
19

05:00 NVO
05:30 Obrazovna emisija
06:10 Sat tv: Dijaspora i
Poslovne vijesti
06:30 Jutarnji program
09:00 Vijesti
11:00 Vijesti
11:05 Naunoobrazovni program
11:45 Muzika
12:00 Vijesti
12:20 Slobodna Evropa, r.
13:00 Vijesti
14:05 SAT TV
15:00 Lajmet, vijesti na albanskom
15:30 Dnevnik 1

Pluine
abljak
Bijelo Polje
avnik

Niki

Roaje

Kolain

Srijeda 27. 07. 2016.

Andrijevica
Plav

Danilovgrad
Herceg Novi

Promjenljivo oblano sa sunanim periodima,

poslijepodne uslovi za ponegdje kiu ili lokalno
pljusak sa grmljavinom. Vjetar sjeverni i
sjeveroistoni, uglavnom slab do umjeren.

Mojkovac
Berane

PROGNOZA VREMENA ZA NAREDNE DANE:

www.meteo.co.me

RTCG SAT

Pljevlja

18
15
17
16
23
15
15
22
23
12

Tivat

Kotor

Podgorica
Cetinje

IZLAZAK SUNCA 5.30 sati

Budva

Temperatura mora:
Budva: 25
Bar: 25
Ulcinj: 25
Petrovac: 25
Herceg Novi: 26

Bar

etvrtak 28. 07. 2016.

Ulcinj

ZALAZAK SUNCA 20.09 sati

DRAKO URANOVI

Zamjenik direktora:
LAZAR MIUROVI

Direktorica marketinga:
ELJKA RADULOVI

REDAKCIJSKI
KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i
odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIIVANOVI
(desk)

JADRANKA RABRENOVI
(ekonomija)

prognoza za 26. 07. 2016.

Temperatura Crna Gora / danas

Direktor i glavni
i odgovorni urednik:

NENAD ZEEVI
(politika)

Crna Gora

Vremenska prognoza

PODGORICA
19. decembar br. 5

SERIJA

Junjako srce
19:30
20:10
20:40
21:00
21:30
22:15

MBC

Izdava:
NOVA POBJEDA d.o.o.

Pomonici glavnog i
odgovornog urednika

PRVA TV 17:15

08:00
08:05
08:45
09:30
10:55
11:20
12:05
12:55
14:00
14:55
15:30
16:15
17:30
18:00
19:05

31

16:00
16:20
17:00
17:30
17:35
18:00
18:25
19:10
19:30
20:05
21:00
21:30
22:00

SAT dijaspora
Mostovi
Slobodna Evropa
Dnevnik na gestovnom
jeziku
Obrazovna emisija
Muzika
Budva na pjenu od mora,
serija
SAT Dijaspora
Dnevnik 2
Akcenti
Dokumentarna emisija
Muzika
SAT TV

KAUA KRSMANOVI
(drutvo)
MARIJA JOVIEVI
(nedjeljno izdanje)
Urednici
VLATKO SIMUNOVI
(kultura)
MARIJA II
(crna hronika)
DRAGICA AKOVI
(Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULI
(hronika Podgorice)

TV 777
07:00
09:30
09:45
10:30
10:45
11:45
12:30
13:00
13:30
14:15
14:30
15:00
15:15
15:45
15:55
16:00
17:00
18:15
18:45
19:00
19:30
20:00
20:45
22:00
22:15
00:00

Uz jutarnju kafu
Crtani film
Dogodilo se...
Top deset
Legende
Smijeh kao lijek
Zabava
Vie od petice
Goleada
Ekstremno
Legende
Toto vijesti
Zvjezdane staze
Na domaem terenu
Loto najava
Zabavni magazin
Toto info
Trijaa
Smijeh kao lijek
Aktuelno
Loto
Pria dana
Guteranje
Aktuelno
Filmoteka
Pria dana

JOVAN TERZI
(Arena)
SLOBODAN UKI
(feljton i arhiv)
IGOR LAKOVI
(dizajn)
DRAGAN MIJATOVI
(fotografija)

TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
desk@pobjeda.me

Broj iro rauna: 560-822-77

Universal Capital Bank

32

Magazin

Utorak, 26. jul 2016.

Pobjeda

Devetnaesta internacionalna smotra mode 29. i 30. jula u Kotoru

Istorija mode uz
,,Gatinoni, ,,Vionet
i Borisa alia

PODGORICA - Devetnaesta
internacionalna smotra
mode u Kotoru bie odrana 29. i 30. jula. Ispred zidina Starog grada prve veeri
modele iz posljednje kolekcije predstavie uvena italijanska modna kua Gatinoni kao i renomirani
crnogorski dizajner Boris
ali. U subotu, 30. jula
istinski ljubitelji modnih
trendova uivae u kreacijama francuske modne kue
,,Vionet.

-Tema ovogodinje smotre u

Kotoru je ,,Istorija svjetske
mode, pa smo u skladu sa tim
paljivo odabrali ovogodinje
uesnike. Mnogo smo sreni
to e u predivnom ambijentu
Kotora biti predstavljene besprijekorne kolekcije ove dvije modne kue - kazala je vlasnica agencije ,,Fabrika Vesna
Mandi.
Dodala je da e uvena itali-

janska modna kua Gatinoni

predstaviti kolekciju visoke
mode sa oko 30, 40 modela,

dok e najstarija franskuska

modna kua Vionet crnogorskoj publici prikazati preta

Objavljen novi album

grupe ,,Grimm
Novi album sastava
,,Grimm pod nazivom ,,Iza
tiine objavljen je jue u izdanju ,,Miner recordingsa,
a na roendan pjevaa i
frontmena grupe Neboje
ukanovia.
Ba na roendan Disk se
naao u prodaji Nekako lijepo zvui a jo ljepe izgleda.
Uskoro e moi da se kupi i u
Crnoj Gori, a promociju albuma emo pripremiti za septembar-oktobar zajedno sa
najljepim jesenjim danima.
Pozdrav i ivjeli. napisao je
ukanovi na Fejsbuku.
U ranijem razgovoru za Pobjedu, ukanovi je kazao da e
ovo biti njihov najbolji album
do sada, i da vjerna publika nee biti razoarana.
Pjesme su neobine, neke e
potpuno oamutiti poznavaoce ,,Grim zvuka, ali nadam se
vie nego pozitivno. Neke e
odvesti na astralna putovanja,
a neke e prikovati za stolicu

one koji su oekivali da ,,Grim

nije i ne moe biti hard ili metal bend.

poter kolekciju.
-Mnoge najpoznatije ene svjeta nosile su modele Fer-

nande Gatinoni i nazivale je

modnim genijem, kao to su
Ingrid Bergman, Odri Hepbern, Kim Novak, Ava Gardner, Princeza Margareta i
mnoge druge, a za veinu je
radila i kostime za najpoznatije filmove. Zahvaljujui Gogi
Aksenazi koja se nalazi na elu kue Vionet, postali su
omiljeni brend mnogih
poznatih ena svijeta- rekla je
Mandi.
Osvrnula se i na biografiju
crnogorskog dizajnera Borisa
alia koji je 2011. proglaen
za najboljeg domaeg dizajnera.
-Radio je za Roksandu Ilini
u Londonu. Godine 2014. svoju master kolekciju predstavlja na mjesecu dizajna u Ljubljani, gdje je osvojio nagradu
za najboljeg kreatora Jugoistone Evrope.Trenutno je angaovan kao saradnik na
fakultetu za dizajn i multimediju - UDG.
B.V.

Nova
kolekcija
Igora
Todorovia
U okviru prateeg programa
19. inernacionalne smotre
mode u etvrtak u 19 h
neposredno pored glavnih
vrata Starog grada Kotor
u kafe restoranu ,,Dojma
odrae se revija Igora Todorovia. Prvi dio je kolekcija
,,Cruise koja je inspirisana
elementima mora i egzotinih motiva, intenzivnih kolorita i pruga. U okviru ,,Cruisa
predstavie i nekoliko koktel
haljina koje spadaju u novu
estetiku sezone pred nama.U
drugom dijelu dizajner je
odluio da obraduje publiku
sa modelima crnih koktel i
dugih haljina koji spadaju u
prepoznatljivu i glamuroznu
estetiku koju Atelje Igor
Todorovi njeguje godinama
unazad.

MODEL
Ameriki
model Emili
au slikala
se za asopis
,,Plejboj

,,Grim je ostao goth bend, ali

sa znatno proirenim uplivima atmosferine i klasine rock and roll muzike. Tekstovi
su paljivo graeni tekstovima i harmonijama, odsviranim sa mojih deset prstiju,
gdje sam bez straha prvi put
pokazao kako vladam instrumentima, naravno ne kao perfektan muziar, nego kao ovjek koji je tano znao ta
hoe-zakljuio je tada Neboja ukanovi.
B.V.

Adel je dobila prvu

filmsku ulogu
Adel e u filmu ,,The Death and Life of John F. Donovan glumiti s holivudskim glumicama poput Natali Portman i Susan Sarandon, a uskoro planira da se oproba i kao knjievnica.
-Ovaj put neu snimati samo pjesmu za film- kae ona dodajuu
da e iskoristiti etrnaestodnevni odmor od amerike muzike
turneje i snimiti scene za film. Reditelj Ksavier Dolan (27) ve je
reirao njen spot za pjesmu ,,Hello.
Adel takoe uskoro planira da se okua i kao knjievnica.
-Nee biti autobiografija. Zanima me fikcija, ali jo nijesam sve
razradila- kae ona.

Emili au

Arena
Pobjeda

Str. 8-9.

Jedva
ekam
defile na
Marakani

Svjetska juniorska ampionka u

bacanju diska vratila se iz Poljske

I. BOOVI

BOJANA POPOVI
od odluke da se vrati
rukometu do asti da
nosi crnogorsku zastavu
na otvaranju OI

Kristina
stigla kui

Str. 13.

M. BABOVI

Utorak, 26. jul 2016. / Godina IX / Broj 3417

Biu
u top
formi

Str. 10-11.

NBA superstar Nikola Vuevi sa nestrpljenjem

eka poetak kvalifikacija za Eurobasket

Arena

3.

Fudbal

Utorak, 26. jul 2016.

Kako su Podgoriani nadigrali Genk

Pie:

Branislav
MILAI

POLUVRIJEME

Dugo ekasmo, ali i doekasmo! Posle mnogo godina

na tlu Crne Gore, u evropskom klupskom takmienju,
odigrana je prava utakmica.
Utakmica u kojoj je na
predstavnik pokazao evropski fudbalski mek.
Na stadionu pod Goricom gostovao je Genk,
predstavnik Belgije u Ligi
Evrope. Predstavnik drave
ija je reprezentacija na
UEFA listi prva u Evropi.
To je klub koji je redovan
uesnik zavrnog dijela
Lige Evrope, a vrlo esto
i Lige ampiona. U svojim
redovima ima 11 stranaca.
Domain Budunost, klub
slavne prolosti, sa bezbroj
problema u sadanjosti,
od koga su svi digli ruke. U
ekipi nema nijednog stranca, prestavljaju Crnu Goru
u malom. Nastupilo je est
Podgoriana, pet Cetinjana
i po jedan Bjelopoljac i Beranac. Svako realan morao je
rei da e to biti neravnopravna borba, borba Davida
i Golijata. I ta se desilo? U
julu kada u Podgorici nita
ne cvjeta, procvjetao je FK
Budunost! Iz tog fudbalskog cvijeta, razvio se miris
dobrog evropskog fudbala.
Fudbaleri su nam podarili
izvanrednu utakmicu.
Na teren je istralo 11
momaka u plavim dresovi-

ma koji su znali da je njihov

klub, u bilo kojim uslovima
egzistirao, institucija. Kad je
tako, onda nema predaje.
Uli su u boj rijeeni da daju
sve od sebe, pa ak i vie
od toga. Nijesu respektovali
favorizovane protivnike.
Od prvog minuta utakmice
jasno su poslali poruku svojim navijaima. Sa Vama mi
to moemo, mi vjerujemo,
vjerujte i vi u pobjedu.
I poela je fudbalska simfonija. Trener Vukoti je do
tanina snimio protivnika.
Poetna postava njegove
ekipe bila je perfektno
izbalansirana u odnosu
na potencijal suparnika.
Utakmicu je izvanredno
spremio i taktiki postavio.
Od starta se vidjelo, a do
kraja utakmice potvrdilo, da
je vjerovao u svoje momke.
Nije elio da ustukne pred,
na papiru, jaim protivnikom. Svoju hrabrost prenio
je na igrae koji su se na
terenu ponaali kao da igraju protiv bilo kojeg protivnika iz nae lige. Izmjenama,
i pored relativno dobrog
rezultata, trener Vukoti
nije poremetio taj ,,junaki
duh ekipe. Naprotiv. Protivnik se ponekad moe
pobijediti i kada se ne igra
pretjerano kvalitetno, mada
ne i onaj znatno kvalitetniji.
Dekadentnom igrom i

Svaka ast
Budunosti
dozom velike sree u fudbalu je sve mogue. ta je
od toga imala Budunost?
Nita! Da li su fudbaleri
Genka trali vie od naih
fudbalera? Stadion pod
Goricom jedan je od rijetkih
stadiona, na kojem igra
dravna reprezentacija, koji
nema ugraenu tehnologiju koja daje sve statistike
podatke o uinku fudbalera
na utakmici. Da je imamo,
siguran sam da bi utvrdio
da su fudbaleri Budunosti
pretrali vie kilometara od
protivnika.
Da li su fudbaleri Genka
bolje kontrolisali igru od
nas? Nijesu. Da li su izveli
vie kornera, uputili vie
udaraca na na gol? Nijesu. Jesu li bili jai u duelu,
skoku? Nijesu. Da li su nai
fudbaleri ustuknuli u bilo
kojem duelu? Nijesu. Kome
je srea bila saveznik na
ovoj utakmici? Bez dileme njima. Da li nam je sudija ta
pomogao? Nije. Ne alimo
se, ali moemo rei da nas
je uskratio za jedan jedanaesterac.
Pa ljudi moji, iz svega
vienog izvlai se jasan
zakljuak. Struni tab FK
Budunost u svemu je nadmaio kolege iz suprotnog
tabora, dok su fudbaleri
Budunosti nadigrali renomiranog protivnika u svim

elementima igre!!! Svaka

vam ast, momci. Zasluili
ste sve pohvale. No, morate
shvatiti da ste prikazanom
igrom i ostvarenom pobjedom na svoja plea nabacili
veliki teret. Ova utakmica
e ubudue biti reper za
Vae igre u prvenstvu Crne
Gore. Neete vie moi da u
Evropi igrate u kontinuitetu
kvalitetno, a u Crnogorskoj
ligi promjenljivo.
elim da ukaem i na jo
jednu injenicu koja je bila
presudna za ostvareni
podvig. Ako jedan na klub,
a bogme i evropski, ima
najstarije igrae koji svojom
borbenou i portvovanou prednjae u ekipi, to je
nevjerovatan stimulans za
one mlae oko njih. To je
Budunost na ovoj utakmici
imala. Dva najstarija igraa
alovi i Vukevi iskazali
su tokom igre gore navedene atribute. Prednjaili
su u svemu. Uz to, fudbalski
gledano, pruili su izvanrednu partiju. Alal vjera, stari
vukovi. Naim klubovima su
potrebni takvi stariji igrai,
igrai velikog karaktera.
Ushien poslije utakmice,
koju eliminacija iz daljeg
takmienja nije mogla da
poremeti, u udu sam se
pitao. Zar neko normalan
moe i pomisliti da ovaj
klub, crnogorsku institu-

ciju, rui i svede na nivo

prosjenosti ili ak ispod
toga. Takvi bi morali da
znaju da je ruenje naeg
FK Budunost adekvatno
ruenju naih crkvi. Na ovim
prostorima oevi i edovi
su ruili crkve, a sada ih
unuci i praunuci obnavljaju i
grade nove.
Ne inite sa FK Budunost
istu greku. to hitnije preduzmite ono to treba za
stabilizaciju Kluba. Akteri
ovog divnog mea uinili
su prve prave korake. Sada
ste vi na potezu. Podignite
ovaj klub na mjesto koje mu
i pripada.
P.S. Uinak fudbalera na
utakmici sportski novinari
oznaavaju ocjenama. Nije
dobro kada se fudbaler
ocijeni ocjenom koju nije
zasluilo. Grijeh je kada se
istima daju slabije ocjene od
onih koje su zasluili. Neki
sportski novinari poinili
su grijeh. Za pobjedu protiv
renomirane ekipe, uz najbolju igru FK Budunost u
posljednjim godinama, fudbaleri su ocijenjeni od 6 do
7,5. Ove ocjene oznaavaju
igru kao solidnu ili neto
malo iznad!!! Imao sam
tokom kolovanja mnogo
otrih profesora, ali nikada
ovakve. Ovi pretjerae.
Neshvatljivo.

Fudbal

Fle vijesti

Dabanovi
sudi u Turskoj
PODGORICA - Sudijska
komisija UEFA delegirala
je crnogorski sudijski tim
za prvu utakmicu treeg
kola kvalifikacija za plasman u Evropa ligu.
Sudijski tim koji e predvoditi Nikola Dabanovi
dijelie pravdu u Turskoj
na duelu Osmanlispora
i estonskog tima Nome
Kalju.
Dabanoviu e na utakmici koja se igra u Ankari
asistirati orije Ranatovi i Nikola Radulovi, dok
e ulogu etvrtog sudije
obavljati Milo Bokovi.
Uinak naeg sudijskog
tima ocjenjivae Manuel
Lopez Fernandez koji dolazi iz panije.
Utakmica Osmanlispor
Nome Kalju igra se 28.
avgusta sa poetkom u 20.
00 asova.
R.P.

Disciplinska komisija
FSCG odluila

Ukinuta
suspenzija Grblju
PODGORICA - Fudbalskom klubu Grbalj ukinuta
je suspenzija - to je odluka
Disciplinske komisija
Fudbalskog saveza Crne
Gore, koja je na jueranjoj
sjednici obustavila disciplinski postupak i ukinula
suzpenziju prvoligau
iz Radanovia. Grblju je,
inae, suspenzija izreena
odlukom Disciplinske
komisije FSCG br.1821 od
28. 06. 2016. godine, jer je
FK Grbalj u cjelosti izvrio
Odluku Komisije za status
i registraciju igraa FSCG
br. 1072 od 28. aprila.
Shodno odluci lana 143
stav 2 Disciplinskog pravilnika FSCG, FK Grbalj
Radanovii je ukinuta
mjera zabrane registracija
(transfera) igraa izreena
Odlukom Disciplinske
komisije FSCG.
R.P.

Utorak, 26. jul 2016.

Arena

Luka orevi golovima se namee treneru Zenita Mirei Lueskuu

Poetak
koji obeava
PODGORICA - Luka orevi je na novom poetku u Zenitu i izgleda da je
to poetak lijepe prie.
Talentovani dvadesetdvogodinji napada
vratio se sa pozajmice u
panskoj Ponferadini i
ve je na pripremama najavio da e biti veliko pojaanje za klub iz Sankt
Peterburga.
Postigao je tri gola, dva protiv Monaka, jedan protiv lisabonskog Sportinga i odmah sebe lansirao u krug
igraa na koje Mirea Luesku ozbiljno rauna.
- Utisci su za sada odlini.
Pripreme su bile jako teke
i mislim da se ekipa dobro
spremila. I ja se osjeam
dobro i spreman sam, to je
veoma vano u ovom periodu - kae za Arenu orevi.
Golovi su automatski unijeli veliku dozu samopouzdanja, prijeko potrebnog za
nastupe u klubovima kao
to je Zenit.
- Imali smo jake protivnike
na pripremama, dobio sam
dosta prostora da igram.
Mislim da sam dobro iskoristio taj prostor, tako da i
na planu samopouzdanja
se osjeam sve bolje - istakao je orevi.
Mladi crnogorski reprezentativac dobio je podrku trenera Lueskua, koji je
prije nepuna dva mjeseca
preuzeo mjesto trenera Zenita.
- ef je zadovoljan. Imali
smo nekoliko kratkih razgovora u kojima mi je to potvrdio. Jo ne znam konkretno kakav e biti plan za
sljedeu sezonu, ali i ne optereujem se, potrudiu se
da svaku priliku iskoristim
na najbolji nain, kao i do

sada - otkrio je orevi.

Sa Zenitom je ve osvojio
jedan trofej ove sezone, u
subotu vee savladan je
CSKA u Superkupu (1:0).
orevi je dobio priliku u
finiu utakmice igrane na
stadionu Lokomotive u
Moskvi.
- Osvojiti trofej sa tako velikim klubom je poseban
osjeaj. Proslavili smo ga sa

velikim brojem naih navijaa u Moskvi i tako otvoriti

sezonu je stvarno najbolji
mogui poetak - objanjava mladi Budvanin.
Zenit ove sezone nee igrati Ligu ampiona, a klub je
ve napustio Hulk, dok e
to isto vjerovatno uraditi i
Aksel Vicel. Ipak, to ne mijenja ambicije etvorostrukog ampiona Rusije.

- Glavni cilj je da se osvoje

Premijer liga i Kup Rusije, a
svakako da vidimo i ansu
da se u Ligi Evrope stigne
daleko. Bie puno utakmica
i Zenit, kao veliki klub i
klub koji mnogo ulae, mora igrati na sve trofeje koji
su u igri - zakljuio je bivi
fudbaler Mogrena, Tventea, Sampdorije i Ponferadine.
Da.V.

Arena

Fudbal

Utorak, 26. jul 2016.

Pljevljaci danas zavravaju pripreme u Kuevu

Klub iz Radanovia rijeio problem u napadu

Dini pojaao Grbalj

PODGORICA - Grbalj gotovo od starta priprema,
odnosno nakon odlaska Petra Vukevia, trai adekvatno rjeenje u napadu, a u smiraju prelaznog roka
i samo desetak dana pred start nove sezone tim iz
Radanovia rijeio je veliko pitanje. Iskusni Slobodan
Dini bie novo pojaanje Grbljana.
Kako Arena saznaje, tim iz Radanovia ve neko vrijeme
je u pregovorima sa 33 - godinjim napadaem, koji ima
prilino bogatu karijeru. Dini je osim vie srpskih klubova (Zemun, Kolubara, Javor, Metalac, ukariki, Srem,
BASK), nastupao za Domale, Leotar, portugalsku Santa
Klaru i vijetnamski Tan Hoa
Dini je posljednju sezonu prvo poeo u Kolubari, a drugio dio sezone bio je jedan od glavnih igraa Zemuna.
Slobodan Dini bie etvrto pojaanje za Grbljane, jer
su ve stigli Marko Ilini, Marsel Garu i Vladan KaradR.P.
i

Bjelopoljci dobijaju novo pojaanje

Baoi u Jedinstvu
PODGORICA - Jovan Baoi bie novo pojaanje
Jedinstva. Kako Arena saznaje, mladi toper, nakon
epizode u Jagodini izrazio je elju da se oproba u sredini u kojoj bi imao veu minutau, a obzirom da prvoliga iz Bijelog Polja ve neko vrijeme trai topera,
ve danas bi moglo da doe do dogovora.
Kao veliki potencijal Baoi je, nakon mlaih selekcija
Mogrena, bio standardni prvotimac budvanskog tima, a
iako je bio na meti nekoliko klubova iz inostranstva, bivi
omladinski reprezentativac Crne Gore na kraju se obreo
u Jagodini.
Jedinstvo je ve angaovalo Jovana Pejovia, Luku Tiodorovia, Slobodana Lakievia, orija etkovia, Alena
Kalia i Rinata Hajrulina
Jedinstvo danas u Roajama igra kontrolni me protiv
Bese iz Pei, a generalnu probu Bjelopoljci e imati u
subotu 30. jula, kada e im rival biti ekipa Ibra.
R.P.

Pakleni ritam
za velika djela
PODGORICA - Ba kao i
prole godine Rudar je
bazu i mjesto za pripreme
pronaao u malom mjestu
na sjeveroistoku Srbije Kuevo. Pljevljaci e iz totalne idile u kojoj se ,,muica ne uje ciljati nove
evropske ambicije, uvjereni da e i u sezoni koja
samo to nije poela imati
ta da pokau.
- Sigurno je da emo opet
ciljati vrh. Rudar uvijek ima
velike ambicije, a uvjeren
sam da emo u sezoni koja
slijedi biti u vrhu. Iako smo
eliminisani na startu kvalifikacija za Ligu Evrope,
smatram da smo i tada pokazali da imamo kvalitet, a
svakako da emo nakon
ovih priprema biti mnogo
bolji - jasno je poruio Mirko Radii, defanzivac Rudara.
Pljevljaci su tokom boravka
u Kuevu odigrali kontrolni
me protiv srpskog ligaa
Mihajlovca (0:0).
- Nijesmo imali mnogo provjera, ali smo igrali izmeu
sebe i to nam je mnogo koristilo. Nakon ispadanja iz
Evrope izmijenili smo ekipu, ali dosta dobro smo se
uklopili ve sada, tako da
sam uvjeren da emo start
prvenstva doekati spremni i da e se novajlije potpuno ukomponovati u na
sistem - naglaava stameni
Cetinjanin.
Iako je za Kuevo malo ko
uo, ,,rudari uivaju u idealnoj klimi, ali i dobrim
uslovima
- Ovdje su ljudi nevjerovatno ljubazni, tako da od hotela, hrane, pa i do terena
sve djeluje odlino. Istina,
prole godine tereni su bili
u neto boljem stanju, tako
da nas je to donekle poremetilo na poetku, ali svakako da nam je ovaj period
mnogo koristio - dodao je
defanzivac Pljevljaka.

Mirko Radii

Nakon bolnog oprotaja,

iako su ve bili vieni u
drugom kolu kvalifikacija
za Ligu Evrope, u taboru
aktuelnog osvajaa Kupa
Crne Gore fokusirali su se
na domae obaveze.
- Nije bilo lako. Prokockali
smo veliku ansu, ansu koja se ne ukazuje ba esto.
Ali, ba zbog toga ovo su
specifine pripreme u pravom smislu rijei. Svakog
dana radili smo punom pa-

rom. Dan u Kuevu izgleda

tako to dva puta dnevno
treniramo, a sve u cilju da
podiemo formu - objasnio
je nekadanji lan Lovena,
Mogrena i Petrovca.
Ekspedicija Rudara veeras, nakon drugog treninga, zavrie pripreme u
Kuevu, a do poetka prvenstva radie na svom terenu, s tim to e generalku
imati u Priboju protiv
FAP-a.
R.PEROVI

Meunarodni fudbal

Utorak, 26. jul 2016.

Arena

KVALIFIKACIJE ZA Ligu ampiona: Dinamo protiv imenjaka iz Tbilisija

Raspored
Veeras
20.00 - BATE - Dandalk
20.00 - Ludogorec - Crvena zvezda
20.00 - Partizani - Salcburg
20.00 - Sparta - Steaua
20.15 - Plzenj - Karabag
20.30 - Rostov - Anderleht
20.45 - Ajaks - PAOK
20.45 - Dinamo Z. - Dinamo T.
20.45 - ahtjor - Jang Bojs
Srijeda
16.00 - Astana - Seltik
19.15 - Rozenborg - APOEL
19.30 - Astra - Kopenhagen
20.30 - Fenerbahe - Monako
20.30 - Trenin - Legija
20.45 - Olimpijakos - Hapoel Ber eva

Veeras se nastavljaju
kvalifikacije za Ligu ampiona, a u programu prvog dana treeg kruga izdvaja se duel Ludogoreca
i Crvene zvezde u Razgradu.
Ekipa Miodraga Grofa Boovia nije briljirala protiv
Valete u prethodnoj rundi,
a u prvom kolu Super lige
Srbije jedva je stigla do remija protiv Napretka.
- Ova utakmica je moda

Moda
se vratim
u Marsej

Zvezda protiv
,,lude ume
vanija od one to e se
igrati u Beogradu. Ako
ostvarimo dobar rezultat,
to bi rijeilo mnoge stvari.

Igraemo onako kako znamo i umijemo. Teko da emo da se branimo. Igramo

fudbal, na naim utakmica-

Pjer Emerik Obamejang dao obeanje djedu

Didije Droba
o planovima
za budunost

IZ BORUSIJE
SAMO U REAL

Didije Drogba mogao

bi da se vrati na ,,Velodrom i jo jednom
obue dres Marseja.
Legendarni napada, u koji
je svojevremeno stigao
upravo iz Marseja, poruio
je u razgovoru za radio
Monte Karlo da ima odreenih planova, ali da nita
nije nemogue.

- Ljudi u Marseju znaju ta

ja mislim o klubu, koliko ga
volim. Znaju to i navijai.
Ispred sebe imam odreene izazove, ali prije ili

ma uvijek ima golova, koje

oekujem i ovog puta - rekao je Boovi na konferenciji za novinare u Raz-

gradu.
Prema njegovim rijeima,
treba uraditi sve to je u
mogunosti igraa Zvezde
da se napravi dobar rezultat, ali da nee biti ,,smak
svijeta ako se to ne desi.
- Svaka utakmica je pria za
sebe. Igrai nemaju nikakav pritisak jer niko nije
rekao da emo da se plasiramo u Ligu ampiona. Ovo
uopte nije utakmica biti ili
ne biti. Niko nee poslije
ove utakmice da zavri sa
ivotom - kazao je Boovi.
Zanimljivo e biti i u Zagrebu, gdje Dinamo doekuje imenjaka iz Tbilisija.
- Protiv Tbilisija idem sistemom na koji su mi igrai
naviknuti. Razmiljao sam
puno o tome i shvatio kako
sa 4-2-3-1 moemo odgovoriti protivniku na pravi nain. Ko zna to nosi sljedea
utakmica, pogotovo revan
gdje moda moramo ii po
plasman u plej-of - izjavio
je Zlatko Cico Kranjar,
trener ,,modrih.
Da.V.

kasnije mogao bih opet da

doem - rekao je 38-godinji golgeter, koji oigledno
nema namjeru da se zaustavi.
Da.V.

Pjer - Patrik Obamejang kae da je njegov glavni cilj

u karijeri da zaigra za Real Madrid i da jedino taj klub
moe da ga odvede iz dortmundske Borusije.
Gabonski napada obeao je svom djedu da e jednog
dana zaigrati za najtrofejniji klub na svijetu.
- Ove godine neu naputati Dortmund. Ali, jedini klub
zbog kojeg bih napustio Borusiju je Real. Ako ne pozovu,
ne idem. Moj djeda, otac moje majke, oduvijek je elio da
igram u paniji. Prije dvije godine, kada je preminuo, obeao sam mu da u jednog dana igrati za Real. Radim naporno kako bih to ostvario - kae Obamejang, koji je prole
sezone za ,,milionere postigao 39 golova.
Da.V.

Arena

Meunarodni fudbal

Utorak, 26. jul 2016.

Karlos Tevez smirio navijae

OSTAJEM U BOKI
Dobre vijesti za navijae Boke juniors, Karlos Tevez
ostaje u klubu sa ,,Bombonjere.
U lokalnim medijima bilo je pisanja kako je Tevez
nezadovoljan, iako sa Bokom ima ugovor na jo dvije
godine. Ipak, kako sada stvari stoje Napoli i elzi, koji
su se pominjali prethodnih dana kao mogue Tevezove destinacije, morae da potrae napadaa na drugoj
adresi.
- Sa Bokom sam potpisao ugovor na tri godine. Moj
san je da ovdje zavrim karijeru. Tano je da me trae
Napoli i elzi, ali ponavljam, hou da ostanem ovdje rekao je Tevez novinarima u Buenos Ajresu.
Karlitos je prole sezone za Boku odigrao 23 utakmice
i postigao devet golova.
Da.V.

Napolitanci alju poruke Argentincu

Omraeni Iguain
Gonzalo Iguain najomraenija je osoba u najveem gradu italijanskog
juga, nakon to je iz Napolija preao u Juventus.
Otkako je prije tri godine
doao iz Reala, postao je
idol navijaa kluba za koji
je postigao 91 gol, nakon
svake utakmice dolazio je
pod njihovu tribinu da pje-

va u slavu grada i kluba koji

su mu se klanjali i koji ga se
odriu nakon to je otiao u
mrski Juventus. Napoliju
se ova ,,izdaja isplatila, jer
je dobio 90 miliona eura
odtete, ali navijaima to
nita ne znai i ne prestaju
sa izlivima mrnje i prezira
prema dojueranjem heroju.
Oni koji su po tijelu tetovi-

rali Iguainov lik ekspresno

se laserom rjeavaju tog
znamenja, postao je zvijezda uvrjedljivih grafita i
transparenata na gradskim
trgovima, a njegovi dresovi
koje su Napolitanci do jue
ponosno nosili, sada su
omotani oko kanti za smee, dok zastave sa njegovim
likom krase smearske kamione.
Da.V.

Napoli pokuava da dovede Argentinca

Inter
ne puta
Ikardija

Potraga Napolija za nasljednikom Gonzala Iguaina morae

da se nastavi u nekom drugom
gradu jer Inter nema namjeru
da proda Maura Ikardija.
Razlog je taj to kineski vlasnici
ele da oforme mlad tim, koji e
kroz nekoliko godina moi da
prekine dominaciju Juventusa.
Kompanija ,,Suning je, uostalom, zbog takve poslovne politike ve ula u sukob sa trenerom
Robertom Maninijem, koji trai iskusne i skupe igrae kako bi
mogao odmah da napadne trofeje. Novi vlasnici su, pie Gazeta
delo sport, mnogo spremniji da
ekaju.
Sportskom direktoru Pjeru Ausiliju gazde sa Dalekog istoku
tako su naloile da momentalno
prekinu sve pregovore o prodaji
23 - godinjeg Argentinca, bez
obzira na to to se pominjalo i
obeteenje od 50 miliona eura.
Ausiliju, navodi se, jasno reeno
da odbije ponudi i od 60 miliona
eura.
Da.V.

Utorak, 26. jul 2016.

Arena

5-21. avgust

5-21. avgust

Vaterpolo reprezetacija Crne Gore jue otputovala za Hjuston

Filter pred Brazil

PODGORICA Vaterpolo reprezentacija Crne

Gore otputovala
je jue za Hjuston,
gdje e odraditi posljednje pripreme sa
domainom, pred
odlazak na Olimpijske igre u Rio da aneiru.
Ajkule smatraju da
e im ovaj filter moda i najvie koristiti
kako bi u najboljem
moguem stanju doekali 6. avgust, premijerni duel sa Francuskom.
- Jedva ekamo da ponu Igre. Posljednja dva
mjeseca estoko smo radili za Rio, a vjerujem da
emo i u ovih nekoliko
dana popraviti neke
sitnije stvari u igri. Siguran sam da smo i
do sada uradili dobar
posao - istakao je Saa Mii, jedan od

Trea srea, medalja prioritet

- Nadam se da emo biti spremni za Igre, ali i pametniji
u ovom treem nastupu. Vjerujem da je ovo trea
srea i da emo uspjeti da osvojimo medalju. Imamo
dosta iskustva, negativnog iskustva sa Olimpijskih
igara, jer smo izgubili sve etiri utakmice za medalju.
Naalost, biemo oslabljeni neigranjem Nikole Janovia, koji je odigrao fenomenalno Evropsko prvenstvo,
bio pravi kapiten i nosio ekipu do medalje. To je veliki
hendikep, ali mi - starosjedioci i ostali momci, sa iskustvom sa prethodnih Olimpijskih igara, sa poukama
koje smo izvukli, uradiemo sve to je do nas da ne
napravimo iste greke i da se vratimo sa nekom od
medalja - poruio je Predrag Joki.

debitanata na OI.
Kae da mu nije svejedno
zbog nastupa na najveoj
sportskoj smotri, ali i da se
nikoga ne plai.
- To je dokaz da mi je stalo.
Uvijek u se baviti sportom
dok bude pozitivne treme,
koja e nestati ve sa prvom
utakmicom. Osjeam veliku
elju da se dokaem, opravdam poziv selektora i pomognem ekipi da doe do
cilja.

Bolt cilja
rekord
na 200
metara
Usein Bolt, prva zvijezda
moderne atletike, kazao
je jue da vjeruje da moe
oboriti svjetski rekord na
200 metara na Olimpijskim igrama u Rio de aneiru.
Dobar rezultat na mitingu
Dijamantske lige u Londonu je Jamajanina uvjerio
da je na putu ka dobroj formi nakon oporavka od povrede.
- Imam osjeaj da u savrenu formu pogoditi tano u

Ne bjee od rezultata, ele

olimpijsku medalju. Centar
ajkula misli da e put do
vrha traiti est, sedam reprezentacija. A na pitanje
da li je Srbija favorit, odgovorio je:
- Moda na papiru, a mi smo
pokazali da imamo snagu i
kvalitet da igramo sa njima.
Zato, ne bih ba neto puno
Srbiju favorizovao, jer najmanje jo sedam ekipa mogu do medalje. Srbi e mora-

Spisak od
15 igraa
Za pripreme u Hjuston selektor Vladimir
Gojkovi rauna na 15
igraa. Dvojica e se po
zavretku pripremama
vratiti kui, a na Olimpijskim igrama Crnu
Goru predstavljae 13
reprezentativaca. Pod
znakom pitanja je samo
Uro ukovi, koji
vue povredu ramena,
ali Gojkovi je siguran
da e biti spreman da
odgovori zadacima na
olimpijskom turniru.
Rezerve su Stefan Vidovi i Stefan Pjeivac.

ti u bazenu da pokae da li
su glavni kandidati za zlato.
Crnogorski reprezentativci
danas e odraditi prvi trening, a sparing utakmica sa
Amerikancima zakazana je
A.M.
za 30. jul.

Hrvati bez Pavlovia

pravo vrijeme, kada budu

trke na Olimpijskim igrama. Rekord na 200 metara
sam davno poelio da oborim upravo u Riju. Sada mi
to djeluje kao ostvariv cilj,
samo da se ne desi neka nova povreda do poetka Igara
poruio je estostruki
olimpijski ampion.
Olimpijske igre u Rio de aneiru bie vjerovatno po-

sljednje na kojima e uestvovati kralj atletskog

sprinta. Bolt juri treu uzastopnu ,,triplu krunu na tri
sprinterske discipline - 100,
200 metara i tafeti 4x100
metara.
Kraj karijere Jamajanin je
najavio za Svjetsko prvenstvo naredne godine, za kada je planirao da se potpuno
posveti trci na 100 metara.

Hrvatska rukometna
reprezentacija nee moi
da rauna na Domagoja
Pavlovia na Olimpijskim
igrama, saopteno je jue.
Sjajni srednji bek povrijedio
je utersko desno rame i
nee moi da se oporavi do
poetka takmienja u Rio
de aneiru. Magnetnom
rezonancom je utvreno da
se radi o ozbiljnom oteenju hrskavice.
- teta to nas je ovo zadesilo, jer smo u finiu priprema, oekuju nas posljednji
kontrolni meevi sa Slovenijom i jedan sa Njemakom
kad stignemo u Riju. Ne
sumnjam u uspjeh, imamo
odlinu atmosferu i dobro

smo se pripremili kazao je

selektor eljko Babi.
Hrvatska, predvoena
bekom Domagojem Duvnjakom, jedna je od favorita
na olimpijskom turniru u
rukometu.

Arena

Utorak, 26. jul 2016.

5-21. avgust

Bojana Popovi - od odluke da se vrati rukometu d

Jedva ekam defi

PODGORICA - Moe li
majka ispriati sreu kada prvi put uje pla djeteta? Ponestaju rijei, zar
ne!

Kada smo prvi put, a onda i

drugi razgovarali na ovu
temu sa Bojanom Popovi,
kazala je: Sad je meni Lea
sve. Prije godinu i tri mjeseca, rodila je sina Krsta.
Ispriala nam je da je njena
srea duplirana i da ne postoje rijei koje mogu da
opiu osjeanja. Ova rukometaica, koja e 5. avgusta, na sveanoj ceremoniji
otvaranja Olimpijskih igara nositi crnogorsku zastavu, od Leinog roenja pa
sve do prije dva i po mjeseca bila je samo i najvie
majka.
Sada je majka sa skraenim
radnim vremenom, a
njene misli i fokus su na rukometu i pripremi terena
da u Riju, poslije etiri godine pauze (posljednju
utakmicu odigrala je na OI
u Londonu u uvenom finalu i krai sa Norvekom), sa svojim lavicama
ponovo poleti visoko. Najdalje to moe, a da li moe?
Osvajaice srebrne medalje iz Londona u Rio nose
breme tereta. Javnost oekuje najvie. Bojana sputa
loptu, iako timski ele (a ko
ne eli) savrenih 480 minuta.
- Nijesu minuti vani, ve
trenuci u kojima moramo
da pokaemo sve najbolje
to znamo. Ima nas dosta,

Proba u
Holandiji
Jesi li imala tremu na
turniru u Holandiji?
- Imala sam neko
uzbuenje od same
prve utakmice, ali bila
sam smirena. Znala
sam, otprilike, u kom
pravcu treba da igram.
Morala sam prvo sebe
da osjetim, a onda da
donosim pravilne odluke. Na dosta stvari sam
morala da obraam
panju, jer jo uvijek ne
znam ta mogu i koliko
mogu. Probala sam da
odradim sve kako treba,
a da ne doem u situaciju da se povrijedim.
Jer, u ovom momentu
moram da mislim o tim
stvarima, a i nije mi ni
teko. Naravno, lake je
kada si potpuno spreman, zato se nadam se
da e brzo i ta faza doi.

samo pametno treba da

rasporedimo snagu i bie
nam lake - jasna je Popovi.
Pitanje svih pitanja - koliko
moe Bojana, poslije etvorogodinje pauze.
Okruenje, njeni najblii
kau da moe puno, a mediji je pitaju da li je luda
ili hrabra, obzirom na sve
okolnosti, da ponovo tri,
skae, utira i asistira.
- I luda i hrabra, puno ljudi
mi je kazalo da ne mogu da

Utorak, 26. jul 2016.

Arena

5-21. avgust

do asti da nosi crnogorsku zastavu na otvaranju OI

M. BABOVI

file na Marakani
Zdravlje, pa - maksimum
Kako se osjea?
- Uz manje upale i neke problemie, koji su ranije
bili prisutni, svakodnevno pokuavam da odravam
ritam treninga i da skoro sve maksimalno odradim.
Vjerujem da emo sa jo pet-est treninga u Riju, sklopiti kockice. Uslov je, naravno, dobro zdravlje, a onda
moemo da damo maksimum. Ima nas dosta, rasporeivaemo snagu i sa kvalitetom odravati nivo na
svim utakmicama.

vjeruju u ta sam ula, ali su

mi poeljeli sreu. Svakako
je veliki rizik od povrede,
ali smatram da sam iskusna i da mogu da vodim rauna o tijelu. Vidjeemo
sve na kraju, da ne govorim
unaprijed, a svakako u biti
od koristi ovako ili onako.
Ali, zaista, ono to smatram je da su Olimpijske
igre specifine i bilo je uivanje trenirati za to ta slijedi.
Pria oko povratka na teren bila je realna koliko i snijeg u Sahari.
- etiri godine bila sam van
svih aktivnosti, rodila dvoje djece i nijesam imala
vremena za druge stvari ili
za bilo kakvo drugo razmiljanje. Do jednog trenutka, kada sam stala na noge,
dobila malo prostora da
diem, jer su djeca porasla
i... Svaki put kada bi se pomenule Igre budile su elju
i emociju da mogu i pored
svih dnevnih obaveza, da
dodam i treninge. U poetku nijesam znala ta sve
moe da se desi i ta me
oekuje. Bilo je pitanje da li

Nijesu minuti vani,

ve trenuci u kojima moramo da pokaemo sve najbolje to znamo. Ima
nas dosta, samo
pametno treba da
rasporedimo snagu
i bie nam lake jasna je Popovi
u uopte moi da uem u
proces treninga i da li e tijelo da izdri. Ali, izdralo
je, a sve ovo ta se dogodilo
prije dva dana i ranijih dana za mene je novo, ali daje
vei motiv i volju.
A da li osjea griu savjesti to sa djecom nije ni
blizu onoliko koliko je bila
do prije dva i po mjeseca:
- Gdje god mogu vodim ih
sa sobom, tako da su do sada, uglavnom, bili sa
mnom. Jedino gdje e 20
dana biti bez mene je kada
otputujem u Brazil. Ali se
ne brinem. Nadam se da u
biti dovoljno jaka i da se

neu optereivati. Nedostajae mi, ali probau da

ko m u n i c i ra m o p re ko
drutvenih mrea.
erka Lea, koja zna da joj
majka igra rukomet, a ne
koarku, iako su mnogi
pokuali da je zavaraju trik
pitanjima, gledae na TV-u
5. avgusta majku na sveanom otvaranju Igara sa crnogorskom zastavom. I
zbog toga je Bojana ponosna.
- Specifino je to, velika
ast koju ne doivi puno
sportista. Nemam rijei i
jedva ekam otvaranje, a
nadam se da e biti savreno organizovano, sa dobrim obezbjeenjem, kako
bismo se osjeali sigurno.
Jer, to je neto o emu se
skoro i najvie pria u posljednje vrijeme.
in predaje zastave, prije
dvije noi, doekala je u suzama.
- Pokuavam da zamislim
Marakanu, gdje u zajedno
sa svim velikim naim
sportistima predstavljati
zemlju. I to budi specijalna
osjeanja, jer sam emotivna, svjesna velike odgovornosti i asti koja mi je ukazana. Taj sami in od prije
dvije noi mogu da uporedim sa nekim od najveih
sportskih stvari koje sam
doivjela i osvojila. Ali,
opet, ovo nije samo sportska stvar, da mogu da kaem da sam pobijedila, ali
je velika stvar za mene i
porodicu. Kasnije u djeci
priati o svemu, ali o ovom
najvie. A. MARKOVI

10 Arena

Sportski miks

Utorak, 26. jul 2016.

NBA superstar Nikola Vuevi jedva eka poeta

Biu u top fo
Danka Kovini od jue 57. teniserka svijeta

Pad za tri mjesta

PODGORICA Danka Kovini od jue je 57. igraica na
planetarnoj WTA listi najboljih teniserki, to je za tri pozicije loiji plasman u odnosu na prethodnu sedmicu.
Najbolja crnogorska igraica u sedmici za nama nije nastupala na turnirima, to je kotalo gubljenja bodova zaraenih u
istom periodu 2015. godine.
Sada Kovini ima 1020 poena, to je za samo dva poena
manje od Ruskinje Margarite Gasparjan i tri poena manje
od Hrvatice Mirjane Lui Baroni. Slavna Karolina Voznjacki,
nekada prva igraica svijeta, ima samo est WTA poena vie
od Danke na 53. mjestu planetarne liste.
Mlada Novljanka je od 1. januara osvojila 743 WTA poena, po
emu je 62. na svijetu. Danka je u jeku priprema za nastup na
Olimpijskim igrama u Rio de aneiru narednog mjeseca. S. S.

Kadeti Crne Gore izgubili od Turske u Tivtu

Poraz koji ne brine

PODGORICA Kadetska selekcija koarkaa Crne Gore
poraena je od Turske 72:71 u prijateljeskom meu u
Tivtu.
Izabranici Mladena Ostojia jedino su u drugoj etvrtini odigrali ispod nivoa, a minut prije kraja imali su poen prednosti.
,,Crvene su predvodili talenti Budunost Volija, Danilo
Brnovi postigao je 19 a Jovan Kljaji 15 poena.
Crna Gora polako ulazi u zavrnicu priprema za nastup
na Evropskom prvenstvu A divizije. Jedina su nacionalna
selekcija koja nastupa na elitnom takmienju kontinenta
mlaih kategorija. Na ampionatu u Poljskoj u avgustu naa
reprezentacija bie u tekoj grupi sa ampionom Bosnom i
Hercegovinom, Litvanijom i Francuskom.
S. S.

PODGORICA Nikola
Vuevi nakon tri godine i
Evropskog prvenstva u Sloveniji konano e doekati
meeve sa reprezentacijom.
NBA superstaru, prvoj zvijezdi Orlando Medika, falio
je crveni dres Crne Gore.
Ono 17. mjesto u Sloveniji i
dalje stoji kao razoaranje,
koje su pratile spekulacije
da Nikola nije bio u idealnoj
formi na ampionatu Evrope 2013. godine. Nije ga bilo
u kvalifikacijama za naredni
Eurobasket. Zato sada ne
udi, da je jedna od glavnih
tema vezanih za reprezentaciju da li e Nikola biti
spreman da u dovoljno
dobroj kondiciji zapone
pripreme za novi kvalifikacioni ciklus.
Vuevi je za Arenu, na
poetku priprema na Zlatiboru, govorio o sopstvenom radu ovog ljeta.
- Postoji program rada koji
svakog ljeta dobijem od
ljudi koji o tome brinu u
Orlandu. Nakon odmora,
fizikog i psihikog, koji je
bio potreban nakon estoke
sezone, radio sam na kondiciji. Sada je taj program
po kojem radim bio modifikovan, u dogovoru ljudi iz
nae reprezentacije i onih iz
Orlanda, tako da garantuje
da u dobroj formi doekam
poetak kvalifikacija krajem
avgusta. Ne sumnjam da u
biti u top - formi poruio je
Nikola.
Slavni centar ne sumnja u
uspjeh u kvalifikacijama.
- Plasman na Eurobasket je
cilj koji sam sebi postavio,
koji smo svi u reprezenta-

ciji postavili pred sebe kao

neto to elimo. Vjerujem
da nee biti lako, rivale
ne smijemo potcijeniti, ali
bitno je da se sada bavimo
sobom, na pripremama.
Imaemo sasvim dovoljno
prijateljskih meeva, nadam
se da e nas povrede zaobii, svakako sve zavisi od
nas kazao je Vuevi.
Mnogo se ve spekulie o
njegovom potencijalnom
duelu sa prvom zvijezdom
Gruzije, centrom Zazom
Paulijom, takoe NBA zvijezdom.
- To je igra vrhunskog kvaliteta kojeg odlino poznajem. Svjestan sam da e,
ukoliko on potvrdi uee
u timu Gruzije to se eka

18,2
poena i 8,9 skokova
po meu prole sezone za Orlando biljeio
je Vuevi

ovih dana, upravo duel

nas dvojice biti u fokusu u
javnosti. Od toga ne bjeim.
Ipak, Gruzija je mnogo vie
od Paulije, da nije tako
ne bi bila redovan uesnik
Evropskog prvenstva. Isto
tako ni Crna Gora nije samo
Nikola Vuevi. To je duel
kojem se radujem, oni su

Donson i Miel otili iz Teoda

PODGORICA Amerikanci
Manuel Donson i Aron
Miel nakon dvije sezone u
istom timu nee vie igrati
za tivatski Teodo. Obojica su
preli u Daliju Sportiv, klub iz

Tunisa.
Na taj nain Teodo je ostao
bez dvije vane opcije u
rotaciji. Krilni centar Donson prole sezone biljeio je
12,3 poena i 7,5 skokova po

utakmici u Balkanskoj ligi.

Bek Miel imao je uinak od
8,7 poena, 3,9 skokova i 2,5
asistencija po utakmici. Sa
tivatskim timom prole sezone stigli su do etvrtfinala

Koarka

Arena 11
I. BOOVI

Utorak, 26. jul 2016.

ak kvalifikacija za Eurobasket

Nikola Vuevi imao je

komentar na spekulacije
o njegovom eventualnom trejdu iz Orlanda,
koje su zavrene saoptenjem elnika kluba sa
Floride da na Baranina i
dalje gledaju kao prvog
centra.
- Prirodno je bilo da ameriki mediji o tome spekuliu, jednostavno nijesu
oekivali da dovoenjem
Ibake i Bijomba na pozicijama pod obruem
postanemo tako jaki. Vrlo
brzo nakon to su njih
dvojica doli imao sam
razogovor sa upravom
Orlanda i dobio sam uvjerenja da se moja uloga
kao startnog centra nee
mijenjati. Oni su vrhunski
igrai, savreno e popuniti nau rotaciju, ali moja
minutaa i odgovornost
ostaju isti poruio je
Vuevi.

Vrijeme za plej-of
Orlando je u sezoni za nama bio blizu plej - ofa u Istonoj konferenciji, ansa je proputena nizom poraza u
januaru...
- Imali smo nizove odlinih i loih partija, dobro zapoeli i finiirali sezonu. Sada je cilj da se te oscilacije u
igri u dugim periodima vie ne deavaju, a vjerujem
da imamo kvalitet da apsolutno to prevaziemo. ao
mi je to sam u jednom periodu sezone, kada se desio
neto loiji niz, povrijedio i bio u fazi oporavka. Naredna sezona je ansa za plej - of, mislim da je vrijeme za
taj korak u mojoj NBA karijeri poruio je Vuevi.
nai najvei rivali u grupi ali
vjerujem da smo kvalitetniji
poruio je Vuevi.
Reprezentacija estoko
radi na Zlatiboru u fazi
priprema na fizikoj spre-

mi, pod budnim okom

selektora Tanjevia, a
prvi pripremni meevi sa
Maarskom i vajcarskom
oekuju je sredinom
avgusta. S. STAMENI

domaeg ampionata.
Radi se o dva iskusna igraa,
a Teodo tek treba da nae
nain da pokrije te dvije pozicije. Donson je odigrao prethodne etiri sezone u Tivtu,
po emu je bio stranac sa
ubjedljivo najduim staom
u nekom naem klubu. S. S.

Kapiten mladih Petar Popovi ponosan na titulu B prvenstva Evrope

Jedinstvo na najvei kvalitet

PODGORICA Kapiten
crnogorske mlade selekcije Petar Popovi uvao
je pehar ampiona B prvenstva Evrope od trenutka kada ga je primio na
pobjednikom postolju u
nedjelju, do slijetanja na
podgoriki aerodrom kasno sino.
I nije skidao osmijeh sa lica.
Petar ima mnogo razloga za
satisfakciju, dolazak u Mega Leks ovog proljea bio je
pun pogodak, a mjeseci odlinog i napornog rada su se
isplatili najvie na B prvenstvu Evrope. Sve do dramatinog finala sa Islandom. U
selekciji koja je sa sedam
pobjeda u sedam meeva
zasluila povratak u A diviziju, skupu jednakih i slonih, podreenih kolektivu,
Petar je bio ipak lider.
- To jedinstvo bilo na najvei kvalitet. Podreenost
timu, od poetka priprema
koje su bile estoke. Postavili smo rano cilj, jer smo
bili samouvjereni da pripadamo elitnom drutvu. Kada smo ga ostvarili plasmanom u finale, nijesmo stali i
borili smo se za titulu, na ta
sam posebno ponosan kazao je Petar.
Bio je prvi strijelac Crne
Gore na takmienju, sa 12,9
poena po meu. Kapiten,
talentovani bek-uter, u finalu je bio posebno inspirisan. Postigao je 21 poena
protiv Islanda, utirao 18-8
iz igre, ali i imao tri ukradene lopte...
- Teko je rei ta je donijelo

I. BOOVI

ormi

U Orlandu
nedodirljiv

12.

strijelac na B prvenstvu Evrope bio je

Petar Popovi

trijumf u finalu, osim te velike emocije i motiva koji

smo imali, da prevaziemo
umor i odlinu seriju rivala
u finiu, jer smo odigrali tri
mea u tri dana. U skoku
smo bili odlini tokom cijelog turnira, ali i u defanzivi
u cjelini. Vjerujem da smo
odigrali zrelo rekao je Popovi.

Mladi Cetinjanin poelio je

pred turnir finale sa Grkom, gdje je proveo dvije
godine. Moda i malo iz inata, jer do dolaska u Mega
Leks nije dobijao prilike u
seniorskoj ligi u Grkoj...
- To je bila moja elja jer sve
njihove igrae skoro znam i
izuzetno su kvalitetni. B prvenstvo Evrope je bilo
izvanredno, iza nas su ostale selekcije poput Hrvatske,
Rusije, a Island je u finalu
dokazao koliko je dobar. To
sve ovu titulu ini fantastinim iskustvom za nas, koje
nam je sigurno pomoglo da
napredujemo i sazrijevamo, ega emo biti svjesni u
budunosti zakljuio je
Petar.
S. S.

12 Arena

Utorak, 26. jul 2016.

Odran Meunarodni atletski miting ,,Ivangrad 2016

Marijin
skok za
pamenje
PODGORICA - etvrti Meunarodni atletski miting ,,Ivangrad 2016 dugo e se prepriavati, a apsolutni heroj ovog
takmienja je Marija Vukovi, koja je sa preskoenih 195
centimetara postavila novi crnogorski rekord.
Upravo nekadanja svjetska juniorska ampionka uljepala je
ovo takmienje, jer je malobrojna publika, ali i oko 100 takmiara iz 19 klubova, imalo priliku da uiva u njenim skokovima,
tako da su svi drugi rezultati ostali u sjenci njenog nevjerovatnog rezultata, iako je oboreno 12 rekorda mitinga
Upravo je lanica barskog ,,Dionisa ubjedljivo najbolja takmiarka ovog mitinga, jer njen rezultat u skoku u vis od 195 cm
vrijedi 1154 boda, druga je bila Katarina Ili iz Srbije (na 400m
imala vrijeme 55,71, to je 987 bodova), a trea Tanja Markovi,
lanica Rogatice, iji rezultat u skoku u dalj od 5,92m vrijedi
970 bodova. Najbolji atletiari mitinga u mukoj konkurenciji
su Strahinja Jovanevi, iz Srbije, iji rezultat u skoku u dalj od
7,86 m po IAAF tablicama vrijedi 1107 bodova, drugi je Hamza
Ali iz Bosne i Hercegovine iji rezultat u bacanju kugle od 19,72
m vrijedi 1104 boda, a trei Lazar Ani iz Srbije, jer je rezultatom
u skoku u dalj od 7,53m sakupio 1036 bodova.
REZULTATI: MUKARCI 100 m: 1. Filip Itvanovi (SRB) 11,06,
2. Blagota Petrievi (MNE - Podgorica) 11,15, 3. Mentor Ajazaj
(KOS) 11,16; 400 m: 1. Semir Avdi (BiH) 49,07, 2. Ivan Stojovski
(SRB) 49,28, 3. Ivan Markovi (SRB) 49,66; 800 m: 1. Valentin
Sadiku (KOS) 1:53,68, 2. Marko Vozab (SRB) 1:53,72, 3. Milo
Pendi (BiH) 1:56,79; 110 m prepone: 1. Marko Mikovi
(SRB) 14,85; 3000m: 1. Haris Ajdarevi (SRB) 9:30,44, 2.
Faris Kobilica (BiH) 9:30,49, 3. Amel Dakovac (SRB)
9:39,72; skok u dalj: 1. Strahinja Jovanevi (SRB) 7,86,
2. Lazar Ani (SRB) 7,53, 3. Milan Mladenovi (SRB) 6,72;
bacanje kugle (7,260kg): 1. Hamza Ali (BiH) 19,72, 2.
Armin Sinanevi (SRB) 18,49, 3. Toma urovi (MNEDraevina) 18,07; bacanje kugle (5kg): 1. Risto Drobnjak
(MNE - Jedinstvo) 15,90, 2. Aldin Meki (MNE - Jedinstvo)
12,40; ENE 60 m (ml.pionirke): 1. Maa Bubanja (Lim)
9,05, 2. Jana Pejatovi (SRB) 9,15, 3. Bojana olovi (SRB)
9,69; 100 m: 1. Kristina Dubak (MNE - Podgorica) 12,62, 2. Anela Drobnjak (MNE - Jedinstvo) 13,03, 3. Katarina Radevi (MNELim) 13,85; 300 m (ml.pionirke): 1. Anela Radoi (SRB9 43,27,
2. Marijana oovi (SRB) 50,63, 3. Sofija Slovi (SRB) 53,49;
400m: 1. Katarina Ili (SRB) 55,71, 2. Violeta Markovi (SRB)
59,49, 3. Ena Balijagi (MNE - Jedinstvo) 1:01,29; 800 m: 1. Jovana urovi (MNE - Jedinstvo) 2:25,22, 2. Anastasija Magdelini
(MNE- Jedinstvo) 2:25,95, 3. Marija ivkovi (MNE - Lim) 2:26,90;
skok u dalj (ml.pionirke): 1. Marija oovi (SRB) 4,37, 2. Maa
Bubanja (MNE-Lim) 4,14, 3. Anela Brbovi (SRB) 3,80; skok u
dalj: 1. Tanja Markovi (MNE - Lim) 5,92, 2. Anela Drobnjak
(MNE - Jedinstvo) 5,76, 3. Ljiljana Matovi (MNE - Dionis) 5,73;
skok u vis: 1. Marija Vukovi (MNE - Dionis) 195, 2. Anela Drobnjak (MNE - Jedinstvo) 170, 3. Marija Milutinovi (SRB) 160. R.P.

Atletika

Sportski miks

Utorak, 26. jul 2016.

Arena 13

Svjetska juniorska ampionka Kristina Rakoevi doputovala sino iz Poljske

Stigao Tarin zlatni biser

PODGORICA - Prije godinu Atletski savez upriliio
je na podgorikom aerodromu sveani doek Kristini Rakoevi, nakon
osvojenog srebra u disku i
bronze u kugli na prvenstvu svijeta za mlae juniore.
Sino, samo 370 dana kasnije na istom mjestu brojni
atletiari, atletski radnici i
zaljubljenici u kraljicu sportova imali su jo vei povod
da saekaju 18-godinju
Mojkovanku, koja je stigla
iz poljskog Bidgoa sa titulom juniorske ampionke
svijeta. Rezultat od 56,36m
uao je u istoriju, a Crna Gora je nakon Marije Vukovi
doekala jo jednu heroinu.
Ba zbog toga, kada je Kristina, prva putnica Montegerlo erlajnza, koji je oko 22
asa sletio iz Beograda,
prola pasoku kontrolu i
pojavila se na vratima aerodromskom zgradom prelomio se gromoglasan aplauz,
a ve uarena atmosfera
dostigla je vrhunac. Zagrljaji, obaveze suze radosni-

ce, bile su samo uvod u

neopisivo slavlje
- Oduevljena sam. Lijepo
je kada se sa takmienja
vratite i kada vam uprilie
ovakav doek. Hvala svima koji su doli, iznenadili su me i zaista mi je puno
srce - prokomentarisala je
Kristina Rakoevi.
Nakon dvije medalje na
najveem takmienju u
svojoj konkurenciji stiglo je
i najsjajnije, a injenica da
je crnogorska atletiara

imala hitac (56,36m) za ak

dva metra i 45 centimetara
bolji rezultat od drugoplasirane Australijanke Kristi
Vilijams (53,91m) dokaz je
apsolutne dominacije Mojkovanke.
- Ovo je sjajan rezultat. Naj-

sjajnije odlije i zbog toga

ima posebnu mo i draa je
od prethodne dvije - naglasila je lanica ,,Tare, koja
na pitanje o narednom cilju
nije imala dilemu.
- Naredni cilj bie svakako
Olimpijske igre u Tokiju!

Najzasluniji ovjek za
njen uspjeh svakako je trener profesor Marko Risti,
koji je ponosno istakao:
- Rad se isplatio. Dvije - tri
godine smo u svjetskom vrhu. Nijesmo eljeli da urimo, jer smo se plaili pada.
Ili smo korak po korak,
uspjeli smo i ovo je kruna
petogodinjeg rada - prokomentarisao je Risti, objanjavajui da e Kristina sada imati konano predah.
- Naredna takmienja su
tek naredne godine,
tako da je sada oekuje zaslueni odmor. Vjerujem da
moe izboriti normu
za seniorsko prvenstvo svijeta, a zatim
juniorsko prvenstvo,
dok bi kruna narednog etvorogodinjeg perioda bile
Olimpijske igre. Tada e
Kristina imati 22 godine,
nee biti seniorka, ali nadam se da e tada moi da se
uvrsti u sam vrh svjetske
atletika - podvukao je Risti.
R.PEROVI
Foto: I. BOOVI

Sino u Rijeci zavrene Evropske univerzitetske igre

Pet medalja za ,,crvene

PODGORICA - Sveanom
ceremonijom zatvaranja
na glavnom gradskom trgu u Rijeci sino su zavrene Evropske univerzitetske igre, koje su okupile
rekordnih 5800 studenata
sportista sa skoro 500 univerziteta iz 41 zemlje, a
nakon to su dudista Danilo Panti i Bala Radunovi u tekvondou jue
osvojili srebro, odnosno
bronzu, Crna Gora sa pet
medalja zavrila je ovo takmienje
Pored Pantia i Radunovia,
odlijima su se okitili dudista Nikola Gui, karatista
Filip Vujadinovi u borbama i kata tim Univerziteta
Donja Gorica.
Posljednjeg dana nai stu-

denti na Evropskim univerzitetskim igrama u Zagrebu

i Rijeci osvojili su dvije medalje dudista Danilo Panti stigao je do srebrne medalje u kategoriji do 100
kilograma, dok je na najbolji tekvondoista Bala Radunovi sigao da bronzanog
odlija u kategoriji do 74 kg,
a malo je nedostajalo da njegova medalje bude jo sjajnija.
U Pantievoj kategoriji nastupilo je 18 takmiara, a
nakon to je bio slobodan u
prvom kolu, u drugom je savladao eha Mrvu Mihala,
da bi u narednim rundama
dominantno stizao do pobjeda protiv Larsa Entgensa
iz Njemake i Aleksisa Rabijea iz Francuske i tako sti-

gao do finala, gdje je ipak tijesno poraen (1:0) od

odlinog borca iz Litvanije
Zirvinasa Lekaviijusa. U
istoj kategoriji nastupio je i
Lazar Dakovi, koji je poraen u treem kolu od budueg ampiona, dok je u drugom bio bolji od borca iz
panije Moline Burguenosa. Kroz repasa je stigao do
sedmog mjesta.
Odlian nastup imao je na
igrama na tekvondoista
Bala Radunovi, student
Univerziteta Donja Gorica.
Na kraju se okitio bronzom,
a bio je veoma blizu plasmana u finale. Do polufinala
savladao je Francuza Jasera
Keaija 10:0, Hrvata Martina Divijana Kelavu 2:0, Bugarina Teodora Georgijeva

Nikola Gui

5:3, a u meu za plasman u

finale za protivnika imao
borca iz Srbije, Budimira
Krivokuu. Odlian je bio
Bala u prve dvije runde, vodio sa 4:1, ali je tei put do
tog mea uinio da mu u samom finiu ponestane snage i odlini Krivokuaje to
iskoristio da doe do izjednaenja, a zatim i do pobje-

Danilo Panti

de zlatnim bodom u samom

finiu dodatne runde.
Osim Pantia i Dakovia, od
dudista su jue nastupali I
Anela Dakovi u kategoriji do 70kg, Neboja Gardaevi do 81kg i teka Jovan
Pekovi. Anela je nastup
zavrila na visokom, petom
mjestu, Gardaevi i Pekovi na sedmom.
R.P.

14 Arena
14 Arena

Igre na sreu
Igre na sreu

Utorak, 26. jul 2016.

Utorak, 26. jul 2016.

U t o rak
07:00 Jutarnji program
09:30 Crtani film
09:45 Dogodilo se
10:00 Humoristika serija
10:30 Top 10
10:45 Legende
11:00 Extremno
11:15 Sportski intermezzo
11:25 Loto najava
11:30 Zabava
11:45 Smijeh kao lijek
12:00 Toto vijesti
12:30 Zabava
13:00 Vie od petice
13:30 Goleada
14:00 Top 10
14:10 Loto najava
14:15 Extremno
14:30 Legende
14:45 Teme i dileme
15:00 Toto vijesti
15:15 Zvjezdane staze
15:45 Na domaem terenu
15:55 Loto najava
16:00 Zabavni magazin
16:30 Humoristika serija
17:00 Toto info
18:00 Dogodilo se
18:15 Trijaa - premijerno
18:40 Loto najava
18:45 Smijeh kao lijek
18:55 Kolaii sudbine
19:00 Aktuelno
19:15 Extremno
19:30 Loto
20:00 Pria dana
20:45 Guteranje
22:00 Aktuelno
22:15 Film - premijerno
00:00 Zvjezdane staze
00:45 Humoristika serija

Autoaak
www.skoda-auto.me

REKLAMIRAJTE SE

LED DISPLAY
LUTRIJE CRNE GORE
Reklamirajte Vau djelatnost na
audio vizuelnom display-u koji se
nalazi na jednom od najprometnijih mjesta u Podgorici, na adresi
Rimski trg, zgrada Poslovni centar
Kruevac. Za vie informacija o
nainu i uslovima predstavljanja
Vae djelatnosti na display-u, kao
i na ostalim sredstvima javnog
oglaavanja koje prua Lutrija
Crne Gore, kontaktirajte marketing slubu na broj telefona 020 234
201 ili putem e-mail adrese:
marketing@lutrija.co.me.

Samo na TV 777
TOTO INFO
Saznajte vie o
deavanjima na fudbalskim
terenima i ostaloj
TOTO ponudi.
Voditelj: Slobodan Dokni

www.tv777.me
www.extratv.me/webtv

Marketing TV 777

020 234 201

marketing@lutrija.co.me

Igre na sreu
Igre na sreu

Utorak, 26. jul 2016.

Utorak, 26. jul 2016.

Arena 15
Arena 15

FOND ZA SEDAM POGOENIH BROJEVA LOTO 7 / 42

480.000,00

FOND ZA ESTICU

1.000
Veeras pratite javno
izvlaenje brojeva igara na
sreu LOTO 7/33, 7/36, 7/39 i
7/42 na TV 777 i MBC TV.
Uee u igri moete ostvariti ulogom od
1 po kombi-naciji, danas
do 17h.

aljite vae
nedobitne
Loto, Toto,
SP13 i Lucky balls listie i
nedobitne sreke Instant
lutrije, koje e se sva
svakog utorka i petka nai u
studiju iz kojeg se emituje
javno izvlaenje dobitnih
kombinacija. Igra za nedo
nedobitne listie i sreke daje
vam mogunost da
ostvarite novani dobi
dobitak u iznosu od 50 ili
100.

LOTO - Cijena uea u igri, po kombinaciji, iznosi 1. Javno izvlaenje

dobitnih kombinacija veeras u 19:30h, na TV 777 i MBC TV.

OEKIVANI FONDOVI ZA DOBITKE SA 6 i 7 POGODAKA:

SEDMICA

LOTO

ESTICA

SEDMICA

LOTO

ESTICA

78.000 7/33 1.000

338.000 7/39 1.000

SEDMICA

LOTO

ESTICA

SEDMICA

LOTO

ESTICA

200.000 7/36 1.000

TELEVIZIJA

480.000 7/42 1.000

16 Arena

Sportski miks

Utorak, 26. jul 2016.

Reakcija na odluku MOK-a da ne suspenduje ruski tim

WADA je
razoarana
Milo Raoni
sedmi na svijetu
Milo Raoni i dalje je sedmi teniser svijeta, pred nastup
na Roders kupu, Mastersu u Torontu koji je na programu ove sedmice.
Najbolji kanadski teniser, finalista Vimbldona koji je roen
u Podgorici, ima 4285 poena na ATP listi koja je objavljena
jue, samo pet manje od Japanca Keija Niikorija.
U TOP 10 na svijetu nije bilo promjene pozicija ovog
ponedjeljka. Prvi je okovi (15040 poena) ispred Mareja
(10065), Federera (5945), Nadala (5290) i Vavrinke (4720).
Meu najboljih deset su i Niikori, Raoni, Berdih, Tim i
Conga.
S. S.

Svjetska antidoping
agencija (WADA) jue se
obratila saoptenjem povodom odluke Meunarodnog olimpijskog komiteta da ne suspenduje
kompletan tim Rusije za
Olimpijske igre u Rio de
aneiru.
WADA je saoptila da je
duboko razoarana ovakvom odlukom, ali i zabrinuta jer je i sama preporuila suspenziju kompletne
ruske reprezentacije, nakon dokaza o viegodinjem dopingovanju takmiara koje je sponzorisala
drava.
- Na ovaj nain oni sportisti

koji su ,,isti bie manje

zatieni, a njihovo odricanje i rezultati bie manje
vrednovani. Naa preporuka za potpunu suspenziju
ruskog tima i dalje vai
stoji u saoptenju WADA.
Predsjednik Svjetske antidoping agencije Kreg Ridi
je kazao da nije dovoljno
suspendovati samo ruske
atletiare sa Igara u Riju.
- Izvjetaj koji je podnio
lord Meklaren jasno je, bez
ikakve sumnje dokazao da
je u Rusiji postojao ili postoji sistem organizovanja i
zatakavanja dopinga iza
kojeg stoji drava. To do temelja naruava principe
Svjetskog antidoping koda

Fetel optuio Rozberga

Sebastijan Fetel, etvorostruki prvak svijeta
Formule 1, optuio je Nika
Rozberga, viceampiona iz Mercedesa, da je
namjerno izigrao pravila
tokom kvalifikacija u
subotu u Maarskoj i
izbjegao kaznu.
Rozberg je stigao do pol-

pozicija u finiu kvalifikacija

na slavnom Hungaroringu,
iako je u tom krugu vozio
dok su aktivne bile ,,ute
zastave za usporavanje.
- Niko je imao sree, igrao
se sa pravilima i proao
nekanjeno. Najgore od
svega je to mi treba da
budemo primjer djeci,

saoptio je Ridi.
Takoe, Ridi se zapitao
zbog ega MOK ne dozvoljava Juliji Stepanovoj, atletiarki koja je raskrinkala
sistem dopinga, da se kao
lanica neutralnog tima takmii u Riju.
Meunarodni olimpijski
komitet je odluio da se o
odluci o eventualnom suspendovanju ruskih sportista izjanjavaju pojedinane sportske federacije.
Sada se iz WADA nadaju da
e njihovu sugestiju prihvatiti iz Svjetskog paraolimpijskog komiteta, uoi
Paraolimpijskih igara u Rio
de aneiru koje su na programu krajem ljeta. S. S.

Titula za Monfisa
Gael Monfis, slavni francuski teniser, osvojio je jue rano
ujutru po naem vremenu ATP turnir u Vaingtonu.
Na prvom turniru uvene ,,amerike turneje na betonu
Monfis je u uzbudljivom finalu savladao Hrvata Iva Karlovia 5:7, 7:6, 6:4.
Ovo je za Francuza prvi trofej nakon dvije i po godine. Sprijeio je Karlovia da u 38. godini postane najstariji teniser sa
titulama na dva uzastopna turnira.
sljedee sedmice e neko
na trci kartinga da vidi ute
zastave i nee usporiti i
ugroziti bezbijednost na
stazi. Nemam rijei za ovakav postupak kazao je
Fetel, prvi voza ove sezone loeg Ferarija.
Rozbergov odgovor je bio
da ,,nije uradio nita nelegalno, to je utvrdila i istraga nakon kvalifikacija. S. S.