U PONEDJELJAK POINJE DRUGI DIO DRAVNE MATURE

Jednostavniji
upisi na fakultet

7,00

KUNA

SLO 1,20 EUR  1,50 EUR

SUBOTA

Pula, 21. svibnja 2011.  Broj 137  GODINA LXVIII

str. 2 i 3

nezavisni dnevnik

Davor KOVAEVI

BIVI POTPREDSJEDNIK VLADE TEKO OPTUIO RAVNATELJA POLICIJE OLIVERA GRBIA

Polanec: EF POLICIJE
POTICAO NA
PODMETANJE
OPORBI
Da se u javnosti ne bi
stvorio dojam procesuiranja iskljuivo HDZovaca, Oliver Grbi me
2009. uvjeravao da u
HDZ-u moramo poeti
razmiljati o pisanju
anonimnih prijava protiv
elnika opozicije, tvrdi
Polanec str. 18 i 19

ANKETA U PAZINSKIM KOLAMA

IZ ROVINJSKOG INSTITUTA POZIVAJU NA OPREZ

Svaki drugi
srednjokolac

ZAVIRI U AICU

str. 12

NK UMAG: NOVO VODSTVO U KLINU S IGRAIMA

Klizei startovi
izvan
travnjaka

str. 10 i 11

meduze u
pliacima

PORE: OTVORENA IZLOBA

BA
OTMICA EUROPE

Paulettin
IZLET
U POP-ART

OPASNE

str. 3
str. 44

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

ZAGREB/BRATISLAVA - Razvoj infrastrukture i turizma u regiji bila je tema 13. sastanka predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, odranog juer u
Bratislavi. Na sastanku je u svojstvu gosta sudjelovalo i izaslanstvo Hrvatskog sa-

Bebi u
Slovakoj
novosti@glasistre.hr

591-505
ZAGREB - Izbori za lanove vijea i predstavnike nacionalnih manjina u upanijama, gradovima i opinama odrat e se u nedjelju 10. srpnja, a kandidate mogu predlagati udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika
nacionalne manjine s podruja opine odnosno 30 s podruja grada ili 50 s podruja upanije. Za lanove vijea
nacionalnih manjina Vlada je raspisala ukupno 312 izbora i to 71 u upanijama i Gradu Zagrebu, 127 u gradovima
i 114 u opinama. Za predstavnike nacionalnih manjina u
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
raspisana su ukupno 232 izbora, od ega 88 u upanijama
i i Gradu Zagrebu, 81 u gradovima i 63 u opinama. (H)

IDUEG TJEDNA POINJE DRUGI DIO ISPITA IZ DRAVNE MATURE, KOJA

Manuel ANGELINI

U srpnju izbori za predstavnike

nacionalnih manjina

bora predvoeno predsjednikom Sabora

Lukom Bebiem. Zemlje lanice Regionalnog partnerstva su Austrija, eka, Maarska, Poljska, Slovaka i Slovenija, a osim
Hrvatske, gosti na jueranjem sastanku
bile su Bugarska i Crna Gora. (Hina)

S. RADOLOVI

Drava prodala 24 posto

pulskog Tehnomonta

Pie Maa
PULA - Juer su
objavljeni rezultati ponude preuzimanja Tehnomonta tijekom koje
je Tehnomont-brodogradilite Pula steklo 28 posto kapitala i povealo svoj udio
s 40,43 na 68,43 posto. Ponudi je pristupio
31 dioniar, meu kojima je i HFP koji je prodao 24 posto kapitala
Tehnomonta i za to dobio 4,25 milijuna kuna.
Ovo je bio posve neuobiajen postupak drave koja do sada nije
pristupala ponudama
preuzimanja, ve je dionice iz svog portfelja
prodavala putem drabi i natjeaja koje je
sama raspisivala.
Ostalih 30 dioniara
Tehnomonta su zbirno
dobili 706 tisua kuna
za etiri posto kapitala. Svima koji su dionice prodali brodogradilite je isplatilo 66 kuna
po dionici, odnosno
ukupno 4,958 milijuna
kuna. udi da su dioniari pristali prodati brodogradilitu dionice po

cijeni od 66 kuna kada

je cijelo vrijeme trajanja ponude preuzimanja putem Zagrebake
burze za dionice nuena daleko vea cijena.
No, putem burze su dioniari prodali svega
0,02 posto kapitala po
cijeni od 101,28 kuna
po dionici. I juer je putem burze bilo interesa
za kupnju Tehnomonta,
a ulagai su nudili 76
kuna po dionici za 0,01
posto kapitala.
U postupak preuzimanja je brodogradilite
krenulo kada je u sijenju kupilo 19,79 posto
Tehnomonta od Eurobroda. Tehnomont-brodogradilite je prije 40ak godina pod nazivom
Crvena zvijezda ulo u
sastav Tehnomonta, a
sada je postalo njegov
najvei dioniar. Inae,
Tehnomont je vlasnik 20
posto brodogradilita, a
njegove dionice su, izmeu ostalih, zadrali i
Pavo Zubak, vlasnik i direktor tvrtke Auto Zubak,
te baljanska tvrtka Mon
P. G.
Perin.

Inspekcija: Veernji nije prekrio zakon

ZAGREB - Veernji list ne postupa protuzakonito kada
cjelodnevno zapoljava slobodne novinare, proizlazi iz
nalaza Dravnog inspektorata o Veernjem listu koji je
Sindikat novinara Hrvatske zatraio tvrdei da je stalni rad
slobodnih novinara u prostoru Veernjeg lista prikriveni
radni odnos, to bi bilo protuzakonito. SNH je nalaz zatraio tijekom nedavnoga trajka stalnozaposlenih novinara Veernjaka koji je obesmislilo to to su slobodni novinari, koji nemaju zakonsko pravo na trajk, nastavili raditi
i tako omoguili da Veernji list normalno izlazi.
Nije bilo osnova za poduzimanje zakonskih mjera protiv Veernjeg lista, stoji u nalazu Inspektorata napisanom
na pet stranica, a koji je dostavljen SNH-u. Rad u poslovnom prostoru i na sredstvima poslodavca samo je jedan od elemenata na osnovi kojeg se procjenjuje ima li
rad odreene osobe karakter radnog odnosa, ali ne i jedini, stoji u nalazu. Taj je zakljuak vaan zato to su SNH
i njegova podrunica u Veernjem listu tvrdili da slobodni
novinari koji nisu trajkali rade protuzakonito. Predsjednik
podrunice u Veernjem listu i predsjednik SNH-a Anton
B. P.
Fili ne slae se s tim nalazom.

JERIN

Sljedeeg tjedna nastavlja se

pisanje drugog dijela ispita iz dravne mature za koji se prijavio
31.161 uenik etvrtih razreda
srednjih kola u Hrvatskoj te jo
4.683 ostalih kandidata. Nakon
to su u travnju ve pisali eseje
iz hrvatskog, materinskih jezika
nacionalnih manjina i stranih jezika, uslijedila je pauza do zavretka nastave za maturante.

Najprije matematika

Upis na studije
s 14 na tri dan

Prvi je na redu obavezni ispit iz matematike i izborni iz etike u ponedjeljak, dok e se zadnji ispit u ljetnom roku odrati
6. lipnja. Na rasporedu su po
dva ispita dnevno, a obavezni
predmeti e se polagati iskljuivo ponedjeljkom, kako bi se
uenici za vikend odmorili i pripremili. Rezultati ispita bit e poznati najkasnije do 4. srpnja, a
objava konane rang-liste upisa
na sveuilita je 8. srpnja, dok
e se upisi na studije provoditi dan kasnije, odnosno prema
kalendaru Sveuilita.
Upravo je u tome najvea novost ovogodinje dravne mature, odnosno itavog postupka upisa na studije. Naime, lani,
kada je prvi put koriten sistem
upisa elektronikim putem pre-

ko Nacionalnog informacijskog
sustava za prijavu na visoka uilita, itava je procedura trajala ak dva tjedna, dok je sada
skraena na svega tri dana.
U Nacionalnom centru za
vanjsko vrednovanje obrazovanja na izmjene su se odluili zato to je lani ostalo neupisano oko 1.000 uenika iako su
stekli uvjete upisa. Razlog je to
su prethodno maturanti trebali u roku 48 sati potvrditi namjeru upisa na studij na kojem su

proli, a u protivnom bi bili izbrisani bez obzira na to to su stekli uvjete. Sada vie nema potvrivanja od strane buduih
studenata.

ZAGREB - Umjesto oekivane presude da se poglavlje

23 - najtee poglavlje hrvatskih
pregovora - moe zatvoriti, u Hrvatsku iz EU-a stie hladan tu:
Bruxelles poruuje da treba jo
vremena za odluku o Hrvatskoj.
Zbog toga zavretak pregovora
koncem lipnja postaje upitan,
a onda i davanje jo dva ciljana datuma: onog potpisivanja
pristupnog sporazuma krajem
godine i datuma kada bi Hrvatska konano, najvjerojatnije 1.
srpnja 2013., mogla postati punopravnom lanicom Unije.
Prema informacijama dobro
upuenih krugova, na radnom
doruku s povjerenikom tefanom Fleom u etvrtak niti jedna zemlja lanica nije izrijekom

kazala da Hrvatska ne moe zavriti pregovore do kraja lipnja ili

da nije ispunila uvjete. Meutim,
skupina od etiri, pet zemalja,
kako kae na sugovornik, bila
je vrsta u stavu da se nee izjasniti sve dok na stol ne dobiju izvjetaj Komisije. Veina veleposlanika ujedno nije bila sklona
razgovoru ni o datumu pristupa
Hrvatske. Nije to nita udno,
nisu ni imali ovlatenja za tako
neto, istie na izvor.
Rasprava se, navodno, vodila i oko uspostave nadzora nad
Hrvatskom nakon zakljuenja
pregovora, a prije pristupanja
Uniji. Poznato je da se za relativno vrsto strukturirani nadzor
zaloila Francuska, koja je predloila i uvoenje zatitne klauzu-

HLADAN TU: IZ BRUXELLESA TRAE JO VREMENA

Od svih obaveznih predmeta uenici najvie strahuju od

matematike. O tome svjedoi podatak da su se za viu
razinu ispita iz ovog predmeta opredijelila svega 304
maturanta iz Istre, dok je laki nivo izabralo njih 976

Brucoi rangiraju
Budui brucoi trebaju rangirati studijske programe koje su
prijavili prema prioritetu kako ih
ele upisati, ali pri tome se trebaju voditi bodovima koji su postigli na dravnoj maturi te realno procijeniti koji im je studij ne

samo najdrai nego koji zaista

imaju anse upisati. Konana lista treba biti gotova najkasnije
prije ponoi 7. srpnja jer e sljedeeg dana automatski biti upisani na onaj studij koji je najvie
rangiran na njihovoj listi i za koji
su ispunili uvjete. Na svim ostalim listama bit e izbrisani ime
e osloboditi mjesto za ostale
brucoe.
Ove kolske godine na dravnu maturu prijavila su se
1.283 maturanta iz Istarske u-

Upitan zavretak pregov

le koja bi omoguavala zemljama lanicama da, u sluaju da
procijene da Hrvatska ne ispunjava svoje obveze, kvalificira-

nom veinom odlue odgoditi njezin pristup Uniji na godinu

dana. No, prema tvrdnjama naih sugovornika, povjerenik Fle

Kosor i Josipovi o monitoringu

Mislim da smo nadomak osvajanju povijesnog cilja zavretka pregovora za ulazak u EU i sve to se dogaa,
dogaa se apsolutno oekivano, izjavila je juer Jadranka Kosor. Upitana smatra li se monitoring pregovarakim neuspjehom oko ulaska u EU, Kosor je rekla da se
stalno nadziru sva zatvorena poglavlja u suradnji s kolegama iz EK. Hrvatskoj nije potreban monitoring Europske unije, poruio je juer predsjednik Ivo Josipovi tijekom posjeta otoku Pamanu. (H)

novosti

Zaklada
Kultura Nova

Subota, 21. svibnja 2011.

ZAGREB - Sabor je juer podrao prijedlog Zakona o zakladi Kultura Nova, kojem je svrha promicanje i razvoj civilnog
drutva na podruju suvremene kulture
i umjetnosti. Donoenjem tog zakona
unaprijedit e se poloaj organizacija ci-

vilnoga drutva koje djeluju na podruju

suvremene kulture i umjetnosti kao vanog pokretaa novih kulturnih vrijednosti u Hrvatskoj, te osigurati struna i financijska potpora programima civilnoga
drutva u kulturi. (H)

SE OVE GODINE PROVODI PO NOVOM SISTEMU

T. K.

Glas Istre

*
*

CHRYSAORA HYSOSCELLA U ISTARSKIM VODAMA

U pliacima vrebaju
opasne meduze

Prijave iz Istarske
upanije

1.283
uenika prijavila su se
ove kolske godine na
dravnu maturu
panije. Osim 540 gimnazijalaca
zavrnog razreda, kojima je dravna matura obavezna, ispite
e polagati i 743 uenika etvrtih razreda strukovnih kola. Da
je i ove godine veliki interes uenika strukovnjaka za upis na studije svjedoi podatak da je ak
94 posto ovih maturanata iz Istre

ZA ODLUKU O HRVATSKOJ

vora u lipnju
REUTERS

nije sklon tako vrstom mehanizmu te bi kompromis mogla

biti uestalija izvjea Komisije
o stanju u pojedinim podruji-

prijavilo dravnu maturu.

Od svih obaveznih predmeta
uenici najvie strahuju od matematike. O tome svjedoi podatak da su se za viu razinu
ispita iz ovog predmeta opredijelila svega 304 maturanta iz
Istre, dok je laki nivo izabralo
njih 976. Iz hrvatskog jezika situacija je podijeljena, viu razinu ispita pisat e 639 maturanata, a laki ispit 644.
Osim hrvatskog jezika i matematike, u obavezni dio dravne mature ulazi i strani jezik, a
mogue je izabrati i do est izbornih predmeta koji se biraju
ovisno o uvjetima za upis koje
trae pojedini studiji. Najvie se
istarskih maturanata opredijelilo za fiziku (326), slijede biologija (258) te politika i gospodarstvo (232).
ma. Umjesto svakih est mjeseci, zemlje lanice bile bi izvjetavane svaka tri mjeseca.
Nai sugovornici smatraju da
ni na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak nee
biti odlueno o datumu zavretka pregovora ili o datumu pristupanja Hrvatske Uniji. Procjenju-

ju da e ministri tek dati mandat

Komisiji da krene u izradu zajednikih pregovarakih stajalita za jo otvorena poglavlja te
da u okviru stajalita za poglavlje 33 o financijskim i proraunskim odredbama odredi indikativni datum ulaska Hrvatske
u EU. Komisija, prema ocjenama naih sugovornika, stajalita
moe izraditi najkasnije do drugog tjedna u lipnju. No, pojedine zemlje lanice brine hoe li u
tom sluaju imati dovoljno vremena da do 21. lipnja, za kada
je zakazana pristupna konferencija, odrade sve potrebne procedure kod kue i u europskim
institucijama da bi tog datuma
mogla biti zatvorena preostala
poglavlja. I. FRLAN, D. ROMAC

M. ANGELINI

Konana lista treba biti gotova najkasnije prije ponoi 7. srpnja jer e sljedeeg dana kandidati automatski biti upisani na onaj studij koji je najvie rangiran
na njihovoj listi i za koji su ispunili uvjete

Osim rezultata iz dravne mature i ocjena iz

srednje kole, mnogi fakulteti kao uvjet za upis i
dalje trae dodatne provjere znanja koje k tome
i masno naplauju od
200 do 550 kuna. Kad
su u pitanju umjetnike
akademije ili studij koji
trai dodatne vjetine,
poput medicinskog ili arhitektonskog, pisanje
prijemnih ispita ima smisla, ali ne i plaanje.
Neki su se fakulteti
odluili na kompromisno
rjeenje - ne odustaju od prijemnih ispita, ali
su njihovu organizaciju
prepustili Nacionalnom
centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji
e ove ispite naplaivati kao i dravnu maturu
- besplatno za maturante, a 135 kuna za ostale
kandidate. Naalost, ovu
su praksu dosad podrala samo tri zagrebaka fakulteta - Medicinski
fakultet, Hrvatski studiji i
Uiteljski fakultet.

Ustupio Danilo Degobbis

e skraen
na

aroliko s
naplatom
prijemnih ispita

PULA - Ve nekoliko puta

tijekom proljea razni su etai svjedoili pojavi brojnih
meduza du istarske obale.
Tako su prolog tjedna one
Opasna meduza
Chrysaora hysosviene na pulskom kupalitu
cella na plai u
Valkane, a sredinom ovog
Rovinju
tjedna i kod Kanjona. No, ono
to smo doznali u Centru za
istraivanje mora (CIM) Instituta Ruer Bokovi u Rovinju nije nimalo bezazleno.
- Ono to su ljudi najvjerojatnije vidjeli bila je Aurelia aurita, meduza s etiri kruga na
klobuku, u narodu znana kao
uhati klobuk, koja i nije toliko opasna. Dodue, viena
je ve krajem sijenja, iako je
uobiajeno da dolazi kasnije,
ali nitko je ne primjeuje dok
ne pone sezona kupanja.
Od dubrovakih strunjaka
dobio sam informaciju da su
one ve vrlo velike, to znaMediji upozoravali na meduzu
i da bi trebale uskoro uginuportugalsku galiju na Mediteranu
ti, odnosno vjerojatno e ubrLani u kolovozu talijanski su mediji informirali o smrti
zo nestati. Iako nisu opasne,
69-godinje Marije Furcas, prve rtve otrova meduze
nije dobro igrati se njima jer
u Mediteranu. Nju je, kako su pisali, nedaleko od Caipak imaju otrova. Puno vei
gliarija u Italiji opekla meduza, nakon ega je premiproblem je to ve mjesecinula od zastoja srca, odnosno od anafilaktikog oka,
ma vidimo i pratimo drugu,
snane alergijske reakcije tijela na otrov meduze. Opevrlo opasnu meduzu Chrysakla ju je, po tvrdnjama strunjaka, vjerojatno meduza
oru hysoscellu, u narodu popoznata pod imenom portugalska galija.
znatu kao kompas meduzu.
Nedavno je i jedan na list objavio tekst pod naTo je inae naa domaa mezivom Uzbuna u panjolskoj: na Mediteran je stigla
duza, ali se ranije viala, remeduza ubojica!. Rije je o upozorenju turistima koji
cimo, jednom u pet godina,
se spremaju ljetovati na Mediteranu, i to na portugala sada se kontinuirano pojavsku galiju, jednu od najotrovnijih meduza na planetu.
ljuje ve nekoliko mjeseci posvuda du istarske obale, i to u
pliacima, ali na
sreu, za sada
samo u jedan
ili najvie dva
primjerka,
rekao nam
je znanstveni savjetnik
Instituta Danilo
Degobbis.
Dodaje da se Chrysaora hysoscella okreIako manje opasna, ni Aurelia
naopako, s vidljivim
ova meduza vrlo nuta
aurita nije za igru
slabo razvijenim lovkama
lako raspoznaje
te da je ribari esto ulove u nosan. Ne treba posebno na- da je u okoliu u kojem se hrasvojim mreama. Meutim, glaavati da je smrtonosan i u ni, istie Degobbis.
Ima je, kae, du cijele
upozorava ih da bi se mogli sluaju da se meduza progugadno opei diraju li je golim ta, to se dogodilo jednom ro- zapadne obale Istre, a u Trniocu unatrag nekoliko godi- anskom zaljevu - koji ima
rukama kada iste mree.
- Puno je opasnija od Aure- na. Po vienom, one su zasad drugaiji ekosustav nego
lie aurite, tako da bi ljudi, po- vrlo mlade i nemaju jo razvi- Istra - strunjaci prate njeno
gotovo kupai, trebali jako pa- jene izrasline koje im idu iz kretanje, stalno su u meuziti. Bilo bi poeljno na plai klobuka, a to znai da e jo sobnom kontaktu i razmjeimati prvu pomo, odnosno due vrijeme boraviti u moru. njuju informacije, no nitko
isti amonijak ili druge priprav- Naime, kod odrasle meduze ne zna hoe li i koliko dugo
ke koji se mogu kupiti u lje- te lovke imaju i do metar, a bi- opstati tijekom turistike sekarnama. Osobe koje su po- jele niti koje idu iz klobuka i zone. Osim toga, strunjaci
sebno osjetljive ili one koje su takoer jako are mogu biti i o ovim pojavama obavjetaalergine na ubod ose treba- do dva metra duge. Ovaj tip vaju i nadlena ministarstva
le bi sa sobom imati injekcije meduze moe se razmnoa- te nacionalne i lokalne instiprotiv otrova ove meduze, jer vati u vodi, odnosno za raz- tucije, ukljuujui one turibi on za njih mogao biti smrto- mnoavanje mu je dovoljno stike. S. ZRINI TERLEVI

Ustupio Danilo Degobbis

Ve mjesecima pratimo tu vrlo opasnu, u narodu poznatu kao kompas

meduzu, koja se ranije viala jednom u pet godina, a sada se pojavljuje posvuda du istarske obale, i to u pliacima. Osobe koje su posebno
osjetljive ili alergine na ubod ose trebale bi biti vrlo oprezne - otrov
te meduze za njih bi mogao biti smrtonosan, veli znanstveni savjetnik
Instituta Ruer Bokovi Danilo Degobbis

novosti

Glas Istre

Poeo skup
o poloaju
manjina

ZAGREB - Ekoloki aktivist,

znanstvenik i bivi saborski zastupnik dr. sc. Toni Tadi jedan je od najupuenijih javnih
djelatnika za probleme zatite
Jadrana i njegovih tradicija.
Iako ga javnost pamti kao glasnog sabornika, Tadi nije nita manje glasan danas, kada
kao predsjednik Euro-Mediteranskog foruma govori o ribarstvu i ekologiji, pregovorima s
Europskom unijom i odreivanju granice na moru.
- Kako komentirate zatvaranje 13. poglavlja u pregovorima Hrvatske i Europske
unije?
- U javnosti nije poznat sadraj pregovora s EU-om o
poglavlju 13 - ribarstvo. Ne
mislim podizati temperaturu
u Istri, meutim elim podsjetiti da se pregovori s EU-om
vode u vezi hrvatske ratifikacije zakonodavstva EU-a tj.
Acquisa u hrvatsko zakonodavstvo, odnosno o tome u
kojem e roku Hrvatska ratificirati direktive EU-a i hoe li
u tome imati neke izuzetke u
vezi odgode primjene neke
direktive ili u vezi zatite hrvatskih javnih interesa. Uvijek
treba voditi rauna da primjena direktive EU-a u Hrvatskoj
ne izazove diskriminaciju dijela dravljana EU-a, pa tako
i diskriminaciju hrvatskih ribara kao dravljana EU-a.
- Kako je mogue da iz
pregovora Hrvatske i EU-a
profitiraju - slovenski ribari?
- Pregovori s EU-om se,
dakle, ne vode o bilateralnim
odnosima Hrvatske s njenim
susjedima, pa ni sa Slovenijom u podruju ribarstva. Zato
je besmisleno i glupo svako
ukljuivanje prava slovenskih
ribara u hrvatske pregovore o
ribarstvu s EU-om.
- Moda jest, ali oni e,

BEGOVO RAZDOLJE - Juer je poeo 14.

skup o poloaju nacionalnih manjina u organizaciji Fakulteta politikih znanosti, Zaklade Friedrich Ebert te Savjeta za manjine. Nenad Zakoek pohvalio je napredak
u ostvarivanju prava manjina od poetka

odravanja ovog skupa do danas a Aleksandar Tolnauer istaknuo da Hrvatska zadnjih godina intenzivno radi na ostvarivanju zakonom odreenih prava manjina.
Skup je otvorio najzasluniji za njegovo
odravanje Sinia Tatalovi.
M. K.

DR. TONI TADI, PREDSJEDNIK EURO-MEDITERANSKOG FORUMA

Hrvatska moe
jednostrano ukinuti SOPS
RAZGOVOR

SOPS doputa Hrvatskoj ili Sloveniji da

jednostrano ukinu primjenu cijelog sporazuma ili nekog njegovog
lanka. Zato je najbolje da Hrvatska jednostrano ukine primjenu
stavka 4. u lanku
1. kojim se doputa
ribarenje slovenskih
ribara u naem moru
do Vrsara. To je trebalo ve davno uiniti

M. MIJOEK

Razgovarao

Dubravko GRAKALI

Subota, 21. svibnja 2011.

M. K.

Toni Tadi: Doputanje

ribarenja slovenskim
ribarima u naem moru
velika je pogreka Mate
Grania i njegove ekipe

po svemu sudei, imati pravo na osnovu sporazuma o

pograninom prometu ribariti do Vrsara?
- Kada je rije o SOPS-u,
on je ratificiran u Hrvatskom

saboru 1997., a 2001. i u slovenskom parlamentu. SOPS

doista u lanku 1. u stavku 4.
doputa ribarenje slovenskih ribara u naem moru do Vrsara i Funtane. I obratno, dopu-

ta ribarenje hrvatskih ribara u

cijelom slovenskom moru. Ali,
za primjenu SOPS-a preduvjet
je da Slovenci priznaju granicu
na moru, a oni stalno tvrde da
granica tamo nije definirana.

Pa se onda logino ni SOPS

ne moe primjenjivati!
- Zato je uope dolo do
takvog poputanja hrvatske
diplomacije kada je druga
strana godinama tvrdo na
svojim pozicijama?
- Doputanje ribarenja slovenskih ribara u naem moru
je velika pogreka Mate Grania i njegove ekipe iz Ministarstva vanjskih poslova. SOPS je
u izravnoj suprotnosti s odredbama lanaka 19. i 21. Konvencije
UN-a o pravu mora. Nejasno je
to se tim ustupkom htjelo postii - moda bolje pregovarako
stajalite kod pregovora sa Slovenijom o Ljubljanskoj banci, o
Svetoj Geri i o Krkom. No, trampei jedno za drugo u krug, na
kraju smo doli do toga da trampimo hrvatsko more za slovenski nuklearni otpad iz Krkog.

- Kako je taj problem bio

rijeen za doba bive drave,
u odnosima SFRJ i Italije?
- Usporedbe radi, sporazum o malograninom prometu izmeu FNRJ i Italije
iz 1956. ni u jednom lanku ne doputa talijanskim ribarima pravo ribarenja u naem moru.
- to e se desiti zapone li ipak primjena tog sporazuma?
- Odlui li Hrvatska, radi pritiska Slovenije, ipak primjenjivati SOPS, mogua je diskriminacija hrvatskih ribara, posve
protivno Acquisu EU-a. Naime, primjena SOPS-a ne prijei Sloveniju da nakon toga
iz ekolokih razloga zabrani
ribarenje u svom teritorijalnom
moru. Svi slovenski ribari bi nakon toga mogli ribariti u naem
moru, koje ionako ima vei riblji fond od slovenskog. Dok
bi hrvatski ribari, koji ni sada
nemaju interesa za ribarenje
u slovenskom moru, time bili
dvostruko zakinuti i diskriminirani u svom poslovanju.
- Kakvo rjeenje problema predlaete?
- SOPS u lanku 60., stavku
3., doputa Hrvatskoj ili Sloveniji da jednostrano ukinu primjenu cijelog SOPS-a ili nekog lanka SOPS-a. Zato je
najbolje da Hrvatska jednostrano ukine primjenu stavka
4. u lanku 1. SOPS-a. To je
trebalo ve davno uiniti!

PULJANIMA PREDSTAVLJENO ISTRAIVANJE O TOLERANCIJI I PREDRASUDAMA U HRVATSKOM DRUTVU

Ispitanici u Istri i Primorju

te Gradu Zagrebu ee od
graana drugih regija smatraju da su bili diskriminirani, i to najvie zbog dobi,
no to ne mora znaiti da su
ljudi u tim regijama doista
najvie diskriminirani, ve
je mogue da su najsenzibilniji po tom pitanju
PULA - Iz istraivanja o toleranciji i predrasudama u hrvatskom drutvu, koje je dr.
sc. Renata Franc preksino
predstavila u pulskom Institutu
Ivo Pilar, moe se zakljuiti
da Istra nije nita tolerantnija
od ostatka Hrvatske. Podaci
govore da ispitanici u Istri i Primorju te Gradu Zagrebu ee
od graana drugih regija smatraju da su bili diskriminirani,
i to najvie zbog dobi. Franc
je, meutim, napomenula da
to ne mora znaiti su ljudi u
tim regijama doista najvie diskriminirani, ve je mogue da
su najsenzibilniji po tom pita-

REUTERS

Istra (ni)je tolerantnija od ostatka Hrvatske

Predrasude i u publici

Najvie prikrivenih predrasuda ima prema homoseksualcima

- uobiajena scena s gay pridea

nju, odnosno da su upoznati s pojmom, ali i prisustvom

diskriminacije. U prilog takvom
tumaenju ide i injenica da
mlae osobe vie nego starije
smatraju da su doivjele nepravedno postupanje. Franc
je istaknula da to vjerojatno ne
znai da su mladi doista ee
diskriminirani od starijih, ve
da su osjetljiviji.

Naalost, istraivanje je pokazalo i da su graani veinom slabo ili nikako upoznati

s postojanjem Zakona o suzbijanju diskriminacije. Tek je
petina njih upoznata sa zakonom. Najgore je to za zakon
u veini sluajeva ne znaju ni
poslodavci, kojih ak 43 posto nikada nije ulo za njegovo postojanje, dok je tek 17

Rasprava nakon predavanja pokazala je da su predrasude prisutne i meu publikom u Institutu. Naime, jedan je stariji gospodin rekao da homoseksualcima treba priznati njihova prava, ali da ne
trebaju izazivati i izraavati ljubav na javnim mjestima. Homoseksualizam je genetski poremeaj
i to treba prihvatiti. Rije je o oiglednoj devijaciji, kazao je. Drugi je, pak, rekao da ne smatra da
su homoseksualci bolesni, ali da to nije prirodno.
Smatra da je mukarac stvoren da bude mukarac, a ena - ena. Franc im je pojasnila da pozivanje na znanost i nije ba vrsta teza kad se govori
o homoseksualizmu. Ne bi trebalo vrednovati na
nain je li neto prirodno ili nije samo zato to odstupa od veine, zakljuila je Franc.
posto upoznato sa zakonskim
odredbama. Franc je upozorila da to znai da velika veina
poslodavaca ne bi znala upoznati svoje radnike s njihovim
pravima. Vrlo malo njih zna i
kojim se institucijama mogu
aliti ukoliko su diskriminirani.
U percepciji rairenosti diskriminacije ispitanici su najvie
isticali osobe s invaliditetom,

zatim nepravedno postupanje

zbog dobi. Percepcija je ljudi
da se po etnikoj pripadnosti
najvie diskriminira Rome, a
zatim i Srbe, to, istie Franc,
odgovara i realnoj situaciji u
drutvu. Zanimljivo je i da se
ene ne osjeaju ee diskriminiranima od mukaraca.
Nita bolja situacija nije ni s
predrasudama u naem dru-

tvu. Mnogi se ne libe otvoreno

rei da ne vole Rome i Srbe,
no Franc je naglasila da ipak
nije drutveno prihvatljivo otvoreno izraavanje predrasuda,
pa se tek kroz prikrivene predrasude najee otkrije negativan stav prema nekoj osobi
zbog njene pripadnosti odreenoj skupini, a u hrvatskom
drutvu najvie ih ima prema
homoseksualcima. Tako veina ispitanika ne bi htjela za prvog susjeda imati homoseksualca iako ak deset posto njih
ne bi htjelo ni da im susjed ima
vie od 45 godina ili da je osoba s invaliditetom. Najvie se u
odnosu na Europu razlikujemo
u odnosu prema homoseksualcima, gdje su predrasude
prema njima znatno manje.
- Ljude je potrebno educirati, osvjetavati i putem ovakvih predavanja, ali i u medijima. injenica je da smo
skloni predrasudama, htjeli
mi to priznati ili ne, zakljuila je Franc.
B. IOVI

Glas Istre

novosti

Sluaj Milju:
Produljen
pritvor

Subota, 21. svibnja 2011.

ZAGREB - Darku Dakiu, jednom od dvojice osumnjienika za pokuaje ubojstva

novinara Duana Miljua i poduzetnika Josipa Galinca za jo mjesec dana
produljen je pritvor u kojem je od kraja
prole godine. Uz Dakia istraga se u

*
*

ovom sluaju vodi i protiv ora Vuletia koji je puten iz pritvora i brani se sa
slobode. Istrani sudac Zdenko Posavec Dakiu je pritvor ponovno produljio
zbog opasnosti od mogueg utjecaja na
svjedoke koji jo nisu ispitani. (H)

PREDAVANJE O NOVOM ZAKONU O KAZNENOM POSTUPKU, KOJI E SE PRIMJENJIVATI OD 1. RUJNA

Novosel: Ponekad u sudnicama

imamo pravi pivajz
BODLAJ IVAI

PULA - Primjena novog Zakona o kaznenom postupku,

iji se dijelovi vezani uz kaznena
dijela organiziranog kriminala i
korupcije primjenjuju od 2009.
godine, a koji e se od 1. rujna
cjelovito odnositi na sve predmete, bila je tema jueranjeg
predavanja Dragana Novosela,
prvog zamjenika glavnog dravnog odvjetnika, koje je odrano
u Odvjetnikom domu Istre u
Puli. Predavanje je organizirala
Hrvatska odvjetnika komora,
Odvjetniki zbor Istre, u suradnji
sa upanijskim sudom i upanijskim dravnim odvjetnitvom,
a u cilju informiranja sudaca,
odvjetnika i dravnih odvjetnika o novom nainu rada slijedom ovog zakona.
- Novi zakon trai nove naine rada, a nama e se dogoditi da novi zakon primjenjujemo na stari nain. Vjerujem da
vam neu rei nita to dosad
ne znate ili stvari o kojima niste itali, ali upozoravam vas
na opasnost da ete nova radikalna rjeenja primjenjivati
na stari nain. Ja sam dravni
odvjetnik pa u vam o zakonu
govoriti iz tog rakursa i dosadanje prakse, rekao je Novosel na poetku predavanja.
- Dravni odvjetnici bili su
fascinirani novim zakonom, a
ja mislim da e ga oni najvie mrziti. Upravo e njih dopasti puno poslova koje dosad nisu imali. Mnogi e biti
u oku. Svaki osumnjienik
mora biti ispitan prije optunice, kao i svjedoci. Dravni
odvjetnik nije gospodar, ve
sluga prethodnog kaznenog
postupka, rekao je Novosel.

Dravni odvjetnici bili su fascinirani novim zakonom, a ja mislim da e ga oni najvie mrziti jer e ih dopasti puno poslova koje
dosad nisu imali. Mnogi e biti u oku. Svaki osumnjienik mora biti ispitan prije optunice, kao i svjedoci. Dravni odvjetnik nije
gospodar, ve sluga prethodnog kaznenog
postupka, rekao je prvi zamjenik glavnog dravnog odvjetnika Dragan Novosel
Naime, kako je pojasnio zamjenik glavnog dravnog odvjetnika, novi zakon donosi velike promjene u prethodnom
i samom kaznenom postupku. Pokretanje i voenje istrage, kao sredinjeg podstadija prethodnog postupka, nije
vie u nadlenosti istranog
suca, ve je povjereno dravnom odvjetniku. Policija moe
primati prijave, ali ih dostavlja
nadlenom dravnom odvjetnitvu. Upisom kaznene prijave poinje kazneni progon,
a branitelji imaju pravo uvida
samo u to kad je kaznena prijava upisana. Usto, branite-

Zbog novog
naina rada
mnoga e mala
dravna odvjetnitva nestati.
Sada ih imamo
53, a sigurno
e ih se dvadesetak ugasiti.
Dragan Novosel

da obvezno itaju zakone o

policiji, odvjetnitvu i sudovima. Svi su oni vani u tom procesu, od detektiranja do zavretka kaznenog postupka.
Tako je, primjerice, rekao da
e suci biti samo suci. Oni
e moi nalagati samo iznoenje dokaza u korist okrivljenika, a ne optunice. Dokazi
optunice iskljuivo su na pleima dravnih odvjetnika.
Iako istragu vodi dravni
odvjetnik, Novosel je rekao da
su se pojavili problemi s istraiteljima kojima dravni odvjetnik nalae provoenje pojedinih radnji. Tako e Dravno
odvjetnitvo RH morati raspisati natjeaj za zapoljavanje
savjetnika koji e pomagati dravnim odvjetnicima.
Novosel je istaknuo da se
Dravno odvjetnitvo RH dosad nije eljelo igrati nalogom za pretragu pa je nijednom nije provelo bez naloga
suca istrage, a samo je u jednom sluaju samostalno provelo posebnu dokaznu radnju
- prislukivanje i snimanje, za
to je naknadno dobilo odobrenje suca istrage.
Prvi zamjenik glavnog dravnog odvjetnika u svojem je
predavanju istaknuo i primjer
kada su branitelji ili okrivljenici u dosadanjim uskokim
predmetima doskoili razlozima za pritvor, a jedan od njih
je mogunost ponavljanja kaznenog djela. Ti okrivljenici odmah su dali ostavku na radna
mjesta s kojima su bila povezana njihova kaznena djela te
su tako sruili razlog za pritvor
i izali iz njega. Kako je rekao
Novosel, ponekad u sudnicama imamo pravi pivajz.

Dalibor Urukalovi/PIXSELL

Pie Silva

lji nemaju pravo uvida u spis

dokle god traje istraga i dok
osumnjienik nije ispitan, a to
moe potrajati i est mjeseci.
Istraga je obvezna samo za
kaznena djela za koja je predvien dugotrajni zatvor.
- Neki su branitelji zbog
odredbe o pravu uvida u spis
tek nakon est mjeseci podnijeli ustavnu tubu i mislim da
emo tu odredbu u zakonu
morati mijenjati, rekao je Novosel. Dodao je da po dvogodinjem iskustvu s uskokim
predmetima nije podnesena nijedna alba na prvo ispitivanje
okrivljenika, koje se provodi u
sobi s dvije kamere i snima se.
Iskaz se ne zapisuje. Na tom
ispitivanju u posebnoj su sobi
okrivljenik, njegov branitelj, dravni odvjetnik, zapisniar, koji
zapisuje samo tijek ispitivanja,
i tehniar. Takve sobe na upanijskom sudu u Puli nee biti,
ve e se za tu svrhu prilagoditi jedan od ureda zamjenika dravnog odvjetnika, koji e svako malo morati izai iz ureda.
- Zbog novog naina rada
mnoga e mala dravna odvjetnitva nestati. Sada ih imamo
53, a sigurno e ih se dvadesetak ugasiti, najavio je Novosel.
Poruio je dravnim odvjetnicima, odvjetnicima i sucima

DRAGAN NOVOSEL O OVLASTIMA POLICIJE PO NOVOM ZKP-u

Policija nije ovlatena nekog samostalno prislukivati

P

osljednjih dana u medijima se razvila velika polemika o primjeni novog Zakona o kaznenom postupku,
odnosno onih dijelova toga
zakona koji e se primjenjivati od 1. rujna ove godine, a
navodno daju prevelike ovlasti policiji ime e biti ugroena temeljna ljudska prava
i slobode. Tako je pisano da
e policija od poetka rujna
smjeti prislukivati telefone ili
tajno ui u stan da bi postavila mikrofon ili kameru, da e
smjeti tajno presretati, prikupljati i snimati raunalne podatke, i to tek zbog sumnje
u sitno djelo ilegalnog skidanja i reproduciranja glazbe ili filma s interneta. Prvom
zamjeniku glavnog dravnog

- Hoe li od 1. rujna policija moi samostalno primjenjivati posebne dokazne

radnje, na primjer prislukivanje, ulaziti u domove bez
naloga suda te imati ovlasti
po kojima bi Hrvatska bila
prepoznatljiva kao policijska drava?
- Kao i do sada, iskljuivo
na zahtjev dravnog odvjetnika posebne dokazne radnje (prislukivanje, snimanje i
dr.) nalogom odobrava sudac
istrage. Policija samo provodi te radnje i nije ovlatena
samostalno nekoga prisluDragan Novosel
kivati. Bilo kakvo prislukivaodvjetnika Republike Hrvat- nje, ulazak u neiji dom radi
ske Draganu Novoselu po- postavljanja potrebnih urestavili smo nekoliko pitanja aja bez naloga suda je kazneno djelo. Tako se, na prina tu temu.

mjer, slubena osoba koja

bi u obavljanju slube ili javne ovlasti neovlateno ula u
tui dom, neovlateno i kriomice snimila drugoga filmski,
televizijski, videokamerom ili
fotoaparatom moe se kazniti
zatvorom do tri godine.
- Tko e nadzirati policiju i u kakvoj je ona korelaciji
s dravnim odvjetnitvom i
sudom? Koje su najvanije
odredbe ZKP-a u odnosu te
tri institucije? U kojoj mjeri
mogu biti ugroena temeljna ljudska prava i slobode
te kojim je pravnim normama zagarantirano upravo
da se nee ugroavati ta
prava? - lankom 337. stavak 1. Zakona o kaznenom
postupku je odreeno da o

tijeku izvrenja radnji policija sastavlja dnevna izvjea i

dokumentaciju tehnikog zapisa koju dostavlja dravnom
odvjetniku, na njegov zahtjev.
Dravni odvjetnik nadzire i
prati rezultate obavljenih radnji koje su odobrene nalogom suda, pratimo te rezultate mjera i predlaemo sudu
prekid ako mjere ne daju rezultate. Koliko je meni poznato, do sada od 1997. godine
niti u jednom sluaju nije bilo
naznaka da bi policija tijekom
provoenja mjera prela okvire sudskog naloga.
Pitanje u vezi s nadzorom
rada policije openito, u vezi
s radom Operativno-tehnikog centra za nadzor telekomunikacija (OTC) morate po-

staviti tijelima koja po zakonu

nadziru njihov rad.
- Biste li komentirali izjavu da u zemlji postoje etiri
ovjeka koji pohranjuju svaku nau SMS poruku i e-mail, kao to je nedavno izjavio
Ivan Zvonimir iak?
- Izjavu koju navodite ne bismo komentirali, jer ne raspolaemo svim informacijama
o svim tehnikim referencama u vezi s prijenosom podataka. Naime, bez obzira
na skromna tehnika znanja,
prilikom prijenosa podataka
od poiljatelja do primatelja
oni se biljee jer se na drugi
nain ne mogu prenijeti. Da
li i koliko se ti podaci uvaju, morate pitati regulatorne
agencije. S. BODLAJ IVAI

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

PULA - Maarsko kulturno umjetniko drutvo Moricz Zsigmond danas

e obiljeiti desetogodinjicu postojanja. Program obiljeavanja odrat e
se u prostorijama drutva u Gajevoj ulici na broju 3 u Puli u 19 sati, kada e

Desetogodinjica Moricza
Zsigmonda

pula@glasistre.hr

591-515
Ureuje se Valelunga

Kontrola mopeda i motocikala

PULA - Pulska prometna policija te policijske postaje Rovinj i Pore u nedjelju e od 13 do 17 sati provesti
akciju kontrole vozaa mopeda i motocikala. Iz PU istarske istiu da je primarni cilj akcije smanjenje prometnih
nesrea i stradavanja u prometu. Pored nadzora vozaa
mopeda i motocikla sankcionirati e se i sva ostala gruba krenja prometnih propisa ostalih sudionika u prometu.
S. P.

B. PETROVI

Trenje od
15 do 22 kune

PULA - Pulska je
trnica, nakon mnogo vremena, juer naprosto mamila svojom ponudom. Kada
vidim ega sve ima,
kako je sve lijepo, najradije bih samo etala
meu tandovima, kupovala i kuhala. Veliki
mi kupovni centri niti
ne padaju na pamet,
barem ne do zime
navela nam je juer
Puljanka Danijela, traei meu tandovima najljepe trenje.
A njih je doista bilo u
obilju, od onih crvenih
kao krv na kojima je
bio natpis motovunske do takozvanih
bijelih treanja. Cijena im je bila raznolika
i kretala se od 15 do
22 kune.

Osim brojnog crvenog voa poput treanja i jagoda sve je bolja ponuda i zelenog
povra - pinat, blitva
i salata kotali su od
osam do deset kuna,
tono su deset bili i kavuli, mladi kelj i kupus.
Radi je imao raznolike cijene - od 20 do 40
kuna. Sve je vie graka kojeg je kilogram
kotao od 20 do 26
kuna, a po istoj su se
cijeni mogli kupiti i ve
bioni. Tikvice su bile
po 12, koliko su kotali
i krastavci, dok su pomidori bili duplo skuplji. Kilogram mladog
krumpira kotao je od
est do osam, s tim da
se pakiranje od tri kilograma moglo kupiti za
B. P.
20 kuna.

Bonjaci spremni za
parlamentarne izbore
PULA - S obzirom na mobilnost lanstva, aktivnosti stranke, popularnosti koju uiva kod Bonjaka i
ire, te broj osnovanih izvrnih odbora po gradovima
i opinama, Bonjaka demokratska stranka Hrvatske spremna je za parlamentarne izbore, ustvrdilo je
predsjednitvo stranke. Takoer, s obzirom na trenutnu situaciju u zemlji, zagovaraju provedbu parlamentarnih izbora u to skorijem roku, najkasnije do rujna
ove godine.
O spremnosti za parlamentarne izbore, smjernicama
i oekivanjima, Bonjacima u Republici Hrvatskoj te aktivnostima ena Bonjakinja u stranci i poloaju ena
uope, govorit e se na skupu stranke koji e se odrati danas u hotelu Histria. Skup poinje u 19.45 sati, a
osim najavljenih tema, predvien je kulturno-umjetniki program uz degustaciju slastica i specijalitete bosanske kuhinje.
N. S.

u ponedjeljak bez struje

Zbog radova na postrojenju u ponedjeljak e bez
elektrine energije od 8 do 9.30 sati biti dio Valturske
ulice oko broja 42, od 9.30 do 11.30 sati biti dio Benusijeve ulici oko broja 17, od 12 do 14 sati dio Ulice
piljevac oko broja 1, te od 12.30 do 14 sati dio Ulice Pradorlando oko broja 10.

NAJVRJEDNIJI ARHEOLOKI NALAZI

Natpis na mramornoj
ploi iz 2. stoljea poslije Krista posebno je
znaajan za Pulu, zato
to donosi njezino puno
latinsko ime - Colonia
Iulia Pola Pollentia Herculanea, a na njemu je
uklesana odluka Vijea
vezana uz rituale kulta Minerve, to se smatralo korisnim za grad

Stari Puljan

Manuel ANGELINI

PULA - Sportsko ribolovno drutvo Mandra-Tivoli i

mnogobrojni aktivisti-volonteri danas e (subota 21.05.)
ureivati podruje Valelunge. Akcija e zapoeti u 8.30 i
trajati do 14 sati, nakon ega e za vie od 150 volontera biti spremljen rotilj odnosno srdele.
S. P.

biti predstavljena knjiga o deset godina djelovanja tog drutva. Na dnevnom

redu bit e i razgovor o manjinskim izborima, a zainteresirani e se moi informirati i o stjecanju maarskog dravljanstva.
S. P.

Pie

Ivana-Nataa TURKOVI
PULA - Bogatstvo arheolokih nalaza u Istri mnoge
ostavlja bez daha, druge pak
dovodi do sloma ivaca, no injenica je da materijalna svjedoanstva tisuljetne povijesti
ne mogu nikoga ostaviti ravnodunima. Uestalo imamo
priliku uti o tek otkrivenim
nalazitima ili onim starim,
gdje istraivanja na svjetlo
dana donose nove predmete
i nova saznanja. Kao rezultat
toga zbirka Arheolokog muzeja Istre sve je bogatija. Stoga smo upitali strunjake to
bi oni izdvojili, koji su najatraktivniji nalazi - zbog umjetnikih karakteristika, povijesnog
okvira njihovog nastanka ili,
primjerice, svjedoanstava
koja su ostavili nadolazeim
generacijama, a na ponos su
arheologa.
Voditeljica arheolokog
odjela i prapovijesne zbirke
dr. Kristina Mihovili na prvo
mjesto stavlja grupu kamenih
spomenika, reljefa i skulptura iz Nezakcija otkrivenih poetkom 20. stoljea. Datirani
su izmeu 8. i 6. stoljea prije Krista te predstavljaju izuzetnu pojavu s obzirom na to

Kao najvrjedniji spomenici spominje se grupa kamenih spomenika,

reljefa i skulptura iz Nezakcija otkrivenih poetkom 20. stoljea

da je u tom razdoblju na podruju Europe i Jadrana monumentalna skulptura rijetka ili

je uope nema.

ene koja raa i doji dijete.

Kompoziciji pripada i skulptura s konjanikom, no njezinu svrhu ne znamo, odnosno
jo je uvijek otvoreno pitanje
Spomenik s prikazom jesu li to nadgrobni spomenage ene
nici ili dijelovi svetita. Drugi
- Treba istaknuti i veliki znaajni predmet takoer je
spomenik s prikazom nage pronaen u Nezakciju, a radi

se o bronanoj situli ili vedrici koninog oblika ukraenoj

figuralnim prikazima. Takve
posude se pojavljuju izmeu 6. i 4. stoljea prije Krista u centrima moi na potezu od rijeke Po do Dunava,
te junije u Nezakciju, gdje
su izradu vjerojatno narui-

anketa
KOLIKO PULJANI POZNAJU POVIJEST GRADA

Znate li da je Augustov hram bio

poruen i ponovno izgraen?

Emir Kasumovi

Miro Ploj

Emir KASUMOVI - Znam

da je Augustov hram bio sruen pa ponovno obnovljen.
Stradao je prilikom amerikog bombardiranja Pule koncem Drugog svjetskog rata, a
1947. je zavrena njegova obnova. U bombardiranju je najvie oteeno krovite. Poznat
mi je taj podatak iz knjiga, studirao sam povijest, a i osobno
me zanima povijest grada Pule
pa sam esto u literaturi nailazio na taj podatak.
Miro PLOJ - Ne znam oda-

Filip Zorii

kle mi je poznat podatak da je

Augustov hram bio sruen u
Drugom svjetskom ratu, jednostavno ga znam. Mislim da nije
bio u potpunosti sruen, teko
je stradalo krovite, no vrlo brzo
nakon ruenja je obnovljen.
Filip ZORII - Poznato
mi je da je cijelo podruje oko
Foruma tijekom bombardiranja
bilo teko oteeno i srueno,
no nisam znao da je hram bio
sruen do temelja. Znam da je
bio oteen i kasnije obnovljen.
Inae, zanima me povijest Pule

Davor Uljani

Raul Vranki

i Istre pa te injenice znam iz literature. Bilo bi dobro zato pojaati nastavu iz zaviajne povijesti jer bi se tako nauilo vie
detalja o povijesti jednog grada, poput ove injenice o Augustovom hramu.
Davor ULJANI - Nisam siguran koje godine, no znam da
je bio sruen i kasnije obnovljen. Meu ostalim, taj sam podatak doznao uz aicu s profesorom, i ne samo to, esto
razgovaramo i o mnogim drugim povijesnim dogaajima.

Ina Kihli

Raul VRANKI - Ne sjeam

se da li sam o tome uio u koli, no injenica da je Augustov
hram bio sruen mi je poznata.
Sruen je u bombardiranju za
vrijeme Drugog svjetskog rata,
a kasnije je obnovljen.
Ina KIHLI - Da, znam da je
Augustov hram bio sruen u
bombardiranju krajem Drugog
svjetskog rata te da je naknadno obnovljen. Uili smo o tome
na nastavi povijesti u osnovnoj
koli.
N. SOFTI
Snimio D. TIFANI

pula

Promjena
trase Verudela
- ijana

Subota, 21. svibnja 2011.

PULA - Zbog radova na rekonstrukciji

asfaltnog sloja u Stankovievoj ulici,
koja e stoga biti zatvorena za promet tijekom vikenda, od subote u 15
do ponedjeljka u 5 sati ujutro, Pulapromet e preusmjeriti trasu linije 2a

(Verudela-Vidikovac-ijana). Tako e
u povratku na krianju Ulica Bartolomeo De Vitrei i Zagrebake autobusi skretati prema Giardinima i potom nastaviti do krajnjeg odredita
u ijani.
S. Z. T.

S. RADOLOVI

Glas Istre

*
*

- MATERIJALNA SVJEDOANSTVA TISULJETNE POVIJESTI

ni tovali kult Minerve

Carski torzo se
nalazio na centralnoj poziciji
scenske zgrade
u kazalitu na
Monte Zaru mogue ga je
vidjeti u Augustovom hramu

Zidni mozaik iz
june kapele bazilike sv. Marije
Formoze u Puli

li vladari. Graviranjem i iskucavanjem na njima je prikazan elitni sloj, njihovi obiaji,

odjea, povorke i druge aktivnosti, dok je na najvanijoj
mogue vidjeti brod s veslaima i pomorskom bitkom,
ispriala je Mihovili.
Vrijednim antiknim spomenicima s natpisima bogatim
informacijama o ljudima koji
su ovdje ivjeli i tadanjem
drutvenom ureenju odlikuje se pak antika zbirka ija
je voditeljica dr. Alka Starac.
Jedan natpis na mramornoj
ploi iz 2. stoljea poslije Kri-

sta posebno je znaajan za

Pulu, napomenula je Starac
i pojasnila da je to zato to
donosi njezino puno latinsko
ime - Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea. Na njemu
je uklesana odluka gradskog
vijea kojom se privatniku
dodjeljuje prostor za obavljanje religijskih rituala vezanih za kult Minerve, to se
smatralo korisnim za grad.
Natpis je danas mogue vidjeti na drugom katu muzeja u sklopu stalnog postava,
dok se privremeno u lapidariju nalazi drugi kameni spomenik, koji je takoer vezan
za grad Pulu.
- Rije je o bloku s reljefom
toljage iz 1. stoljea prije Krista
nedavno pronaenom u Kandlerovoj ulici na mjestu nesuene garae. Pripadao je svetitu posveenom Herkulu, a
svjedoi o religijskom ivotu grada. Njegova posebnost
odnosi se i na likovne karakteristike budui da se toljaga
razlikuje od svih dotadanjih
rimskih prikaza. Oni imaju izboene kvrge koje bi trebale
doaravati grau od jasena ili

Svjedoci naseljavanja Istre

iz 7. i 8. stoljea
- Ne moemo zaobii grupaciju srednjovjekovnih groblja ranijeg vala naseljavanja Istre iz 7. i 8. stoljea, kao
to su ona oko Novigrada, Buzeta ili Motovuna. Prilozi poput pojasnih kopa, nakita, oruja i alata ondje su
brojni te pokazuju da je naglaena slavenska poganska
komponenta u razdoblju bizantske vlasti. S druge strane, pronaeno prstenje s kriiima odraava odreeni
stupanj prve kristijanizacije. Meu brojnim grobovima se
istie ukop ene sa zlatnim filigranskim naunicama u
Velom Mlunu kod Buzeta, dok je iz doba franake vlasti
znaajno starohrvatsko groblje u minju. Ondje je pronaen tipini nakit za dalmatinsko podruje 9. i 10. stoljea, a obiaj polaganja pokojnika u grob bez priloga,
odnosno samo s nakitom kao to su filigranske srebrne naunice i bronano prstenje, svjedoi o ve kristijaniziranom stanovnitvu, rekao je voditelj srednjovjekovne zbirke eljko Uji.
Za kraj je izdvojio natpisnu plou ugarskog kralja Salomona iz 11. stoljea koji se nakon abdikacije sklonio u
benediktinskom samostanu sv. Mihovila u Puli, o emu
svjedoi ploa s njegovim imenom i titulom Rex Panoniae. Naime, prije no to je s glave skinuo krunu, Salomon je vojno pomogao buduem hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u osvajanju Marke Dalmatinske, prostora
nastanka Baanske ploe.

masline, dok
ovdje imamo udubine u koje se moda neto umetalo. Osim toga, toljaga ima proupljenu glavicu
za vjeanje, koju obino imaju privjesci s tim motivom, no
ne i kameni reljefi, rekla je Starac.

Grupa amfora iz
Kandlerove ulice
Osvrnula se potom na
mramorne skulpture careva,
pripadnika njihovih obitelji te
istaknutijih graana, vrijedne
unato tome to nisu cjelovite. Po dimenzijama je najvei carski torzo, koji se nalazio
na centralnoj poziciji scenske
zgrade u kazalitu na Monte Zaru. Bio je visok otprilike 260 centimetara te datira
iz kasnijeg 2. stoljea. S obzirom na veliku koliinu pronaenu na malom prostoru,
Starac nije mogla ne spomenuti grupu amfora iz Kandlerove ulice ondje postavljene u vrijeme gradnje svetita
Herkulu izmeu 45. i 30. godine prije Krista da bi usmjerile oborinske vode u bunar
i tako sprijeile ruenje zidova. Dokumentirano je 2.119
amfora, meutim njihov je
broj i vei. Ve je u vrijeme
gradnje austrijske kasarne
i sadanje Gradske knjinice i itaonice bilo pronaeno stotinjak amfora, a postoji mogunost da e u iduim
istraivanjima njihov broj dodatno porasti. Starac je dodala da iako ovako bogatih
nalazita ima i drugdje u Europi i na balkanskom poluotoku, jo se nikad nije desilo
da su sve amfore izvaene i
dokumentirane u sklopu jedne kampanje.
- Iz srednjovjekovne zbirke je teko izdvojiti odreeni spomenik i zato spominjemo spomenike skupine.
One odraavaju povijesne i
kulturoloke trendove razdoblja kao i pripadnost naeg
prostora europskom i mediteranskom razvojnom civilizacijskom krugu. To su,
primjerice, ranokranski i

srednjovjekovni predromaniki
sakralni kameni spomenici, takozvani crkveni namjetaj, dok se od
kasnoantikih istiu oltarne
pregrade, propovjedaonice i
sarkofag s figuralnim prikazom oranta iz pulske katedrale, kazao je voditelj zbirke

eljko Uji, dodajui nabrojenome podne mozaike iz nezakcijske crkve te one iz sv.
Felicite, sv. Ivana kod Nimfeja i sv. Nikole u Puli.
Posebnu panju zasluuje ulomak zidnog mozaika
iz june kapele bazilike Sv.
Marije Formoze iz 6. stoljea, nastavio je Uji te objasnio da su njezini zidovi bili
dekorirani poput onih u Eufrazijani. No, ouvan je samo
dio mozaika s prikazom Krista koji sv. Petru predaje zakonik, takozvani Traditio legis. O bazilici kae da je to
politika investicija u sakralnom kontekstu, koja je za cilj
imala pokazati snagu Justinijanove dravne politike nasuprot istarskim biskupima
okupljenim oko akvilejskog
patrijarha. Maksimilijan, zasluan za gradnju bazilike,
postavio se pak na carsku
stranu te proraunato postao
nadbiskup Ravenne.

pula

Glas Istre

PULA - Predsjednitvo
Sindikata Istre i Kvarnera
u ponedjeljak, 23. svibnja,
ispred upravne zgrade pulskog Vodovoda odrat e
javni prosvjed, kao izraz nezadovoljstva neutemeljenim i
nezakonitim izvanrednim otkazivanjem ugovora o radu
povjereniku SIK-a u Vodovodu Stanku Raduloviu, izvijestio je juer predsjednik
tog sindikata Bruno Buli.
Uprava Vodovoda, pojasnio
je Buli, najavila je namjeru
izvanrednog otkazivanja rada
Raduloviu (koji radi kao referent plana i analize) zbog
naruenog revizijskog izvjea, a vezano uz njegovu
navodnu odgovornost glede
izrade financijskog plana.
- S obzirom da se radi o
dokumentu koji je na prijedlog direktora usvojio Nadzorni odbor, kao i na neke
prethodne poteze direktora
usmjerene protiv naeg povjerenika (ukidanje stimulacije, usmeni zahtjev za nezakonitim postupanjem,
opomena zbog neizvravanja poslova), smatramo da je
izvanredno otkazivanje ugo-

Subota, 21. svibnja 2011.

SINDIKAT ISTRE I KVARNERA NAJAVLJUJE ZA PONEDJELJAK AKCIJE ISPRED VODOVODA

Javni prosvjed zbog otkaza

sindikalnom povjereniku
S obzirom na to da je financijski plan, na
prijedlog direktora, usvojio Nadzorni odbor,
kao i na neke prethodne poteze direktora
usmjerene protiv naeg povjerenika, smatramo da je izvanredno otkazivanje ugovora o
radu zapravo eklatantan primjer prebacivanja
odgovornosti, poruio je Buli
vora o radu zapravo eklatantan primjer prebacivanja
odgovornosti te finale sofisticiranog podmetanja sindikalnom povjereniku, poruio je Buli. Istovremeno,
nastavio je, beskrupuloznim
rtvovanjem i ugroavanjem
egzistencije sindikalnog povjerenika pokuava se ugroziti djelovanje sindikata u Vo-

dovodu, a sindikalnoj sceni i

aktivistima prenijeti zastraujua poruka o opasnostima
koje donosi sindikalni aktivizam.
- Zbog injenice da je plan
zbog kojeg se Raduloviu otkazuje ugovor o radu usvojio NO, a usvojen je upravo
na prijedlog direktora Darka Vinjia, SIK je uputio za-

htjev predstavniku radnika

u NO-u da zatrai hitno sazivanje sjednice. Zahtjev je
na znanje dostavljen svim
lanovima NO-a, Radnikom vijeu i gradonaelniku
Pule, kao predstavniku veinskog vlasnika Vodovoda,
izvijestio je Buli. Najavio je
da SIK oekuje da e zatraenu podrku aktivnostima
za zatitu svog povjerenika
u pulskom Vodovodu, koja
je, kae, i borba za obranu
slobode sindikalizma pred
pritiscima monika, pruiti i veinski Samostalni sindikat radnika u komunalnim
i srodnim djelatnostima.
N. SOFTI

U ponedjeljak javni prosvjed ispred Vodovoda

PRIOPENJE UPRAVE VODOVODA

Vinji: Radulovi
povrijedio
radne obveze
PULA - Nakon najave javnog prosvjeda predsjednitva
SIK-a ispred zgrade Vodovoda zbog najave otkaza sindikalnom povjereniku Stanku Raduloviu, priopenjem je
reagirala i uprava Vodovoda koje potpisuje direktor Darko
Vinji. U uvodnom dijelu kae da se pitanje prava i obveza iz radnog odnosa pojedinog radnika mora rjeavati unutar drutva, a ne putem medija ili na ulici. Meutim,
ipak smatra da je potrebno, prisiljen, kako kae, neistinitim i tendencioznim tvrdnjama i izjavama sindikata, javnosti ukazati na odreene injenice vezane za razloge i postupak otkazivanja ugovora. Navodi tako da je Radulovi
31. oujka 2011. godine odbio izvriti posao koji mu je
naloen te da takvo postupanje predstavlja valjani osnov
za izvanredni otkaz ugovora o radu.
No, pie dalje u priopenju, postupak radnika je blae okvalificirao i to kao krenje obveze iz radnog odnosa te mu 7. travnja uputio upozorenje na obvezu potivanja obveza iz radnog odnosa uz mogunost otkaza
ugovora o radu ukoliko se krenje ponovi. Nadalje, prigodom pregleda i upoznavanja s dokumentacijom koja se
odnosila na financijske pokazatelje poslovanja drutva u
protekloj godini, posumnjao je, kae direktor, u tonost i
pouzdanost podataka vezanih za poslovni plan kao i rebalans tog plana. Kae da je radi otklanjanja tih sumnji,
od ovlatene revizorske kue naruio strunu analizu te je
9. svibnja zaprimio analizu revizorske kue koja je ukazala na niz propusta poinjenih prigodom izrade rebalansa
poslovnog plana za 2010. godinu, a za koje je neposredno odgovoran referent plana i analize Radulovi. Budui da se prema stavu i ocjeni uprave radi o osobito tekoj povredi obveze iz radnog odnosa, s im je upoznat i
Nadzorni odbor, pokrenut je postupak izvanrednog otkazivanja ugovora o radu.
Odgovorno tvrdim da je postupak koji je pokrenut vezan iskljuivo za ponaanje radnika na njegovom radnom
mjestu i njegov odnos prema obvezama koje je preuzeo
ugovorom o radu, a ne radi se, kako se to eli prikazati, o
mobingu ili ikaniranju radnika samo zbog toga to obavlja funkciju sindikalnog povjerenika, istaknuo je Vinji te
dodao da osoba koja obavlja funkciju sindikalnog povjerenika, kao radnik drutva, nije poteena sankcija koje
mogu uslijediti ukoliko se neodgovorno ponaa prema
N. SOFTI
obvezama na svom radnom mjestu.

gradski reporter

Juer, danas, sutra...

remda sam se kao mladi zarekao, da moja malenkost nikad nee biti, odnosno u nekim (ne)prilikama
postupati poput moga oca,
danas, s gotovo 30 godinjim odmakom, sve vie uviam kako sam se po tom pitanju ipak lagano zahebao.
Ne potpuno, da se razumijemo, ali u veem dijelu svog
sadanjeg ivotnog opusa i
sam, sve vie uviam, kreem
stopama i putovima - kako
moga oca, tako i nekih mojih
starijih prijatelja; kojih, naalost, nema vie meu nama.
Tu vremensku misao jo jednom potvrdio sam si upravo
juer, krenuvi rano ujutro iz
naeg jo usnulog grada prvo
prema Premanturi, pa preko
Banjola i Pomera do Medulina, a potom sam se u punom luku do grada vratio preko Linjana, iana i, na kraju
s Busolera lagano odveo do
nae uvene gradske obilaznice. A onda od semafora na

Mladen
Kolenko
gradski.reporter@gmail.com

obilaznici preko Monvidala na

Katanjer i potom sam se drito s Katanjera spustio autom
do Trnice i nae male ribarnice. Ispred koje sam (Trnice)
juer, za ne vjerovati, odmah
naao mjesto za parkiranje.
Jamano e se mnogi od
vas, naih i mojih vjernih itatelja, zapitati a to nam tim
putnim vrtuljkom pisac eli
istaknuti i dokazati?. Pa elim
vam dokazati, potovani itatelji, upravo sve one gore izreene tj. napisane rijei. A to je,
da unato svim mojim nekadanjim lupetanjima sve vie
likom i ponekim djelom idem
putovima oca svog kao i ne-

kih mojih tada dosta starijih, a

danas pokojnih prijatelja. to
znai da sve vie uviam kako
god se ja ili bilo tko od nas
muio biti drugaijim od drugih, na kraju veina ipak shva-

ti (neki, dodue nikada, ali to

je pak posebna pria...) punu
smisao one narodne poslovice kako klada nikad ne pada
daleko od stabla. E, to sam
vam mislio istaknuti, a dokaz

je upravo moje jueranje puteestvije nekadanjim mjesnim zajednicama skuptine

opine Pula, a danas samostalnim opinama. ije sam
luke i luice obiao juer rano
ujutro u potrazi za ribarskim
brodovima koji dolaze u njih
iskrcati svjeu ribu; ba poput
nekad mog dobrog prijatelja
i prvog izbornika hrvatske reprezentacije u podvodnom ribolovu elimira Unukia, poznatijeg kao Mungi. On je to
svojedobno svakodnevno radio, a neki put bi i mene pokupio sa sobom. Meutim, sjeam se da sam mu jednom,
onako jo bunovan, rekao
neka se nosi k vragu. Sad mi
je ao, jer sam se juer ulovio
kako i sam kreem tim nekim
njegovim uobiajenim putovima. O bon! A sve, opet da dosadno dokrajim, kako bih od

naih, u zadnje vrijeme opravdano sve ljuih ribara, (posebno zapadne nam obale Istre
zbog netransparentnosti politike u pregovorima Vlade HR s
Europskom komisijom za pristup glede poglavlja 13), po
povoljnoj cijeni od 20 kuna do
najvie 50 kuna, dobio kojeg
oslia, pimolja, trlju od blata, lignjicu, sipicu. Ili pak koju
kaetu svjeih srdela, inuna,
ura i tako to, a ovisno o tipu
i vrsti ribarskog broda i njegovih alata (dal je to koa ili plivarica, odnosno, po domau,
akaleva). Jer, ako vam do
sada nije bilo jasno, najbolje
ete proi ako direktno s broda od posade kupite svjeu
ribu. Pogotovo to na njihovu
cijenu prekupci sebi pripisuju
sitne mare od 20 do 40 posto! Pa sad vi vidite i zbrojite
to se isplati?

Glas Istre

pula

Subota, 21. svibnja 2011.

ZAVRNICA PRVE BESPLATNE EDUKACIJE DIOPTER OTVORENOG UILITA

Od sredine oujka ukupno je 114 polaznika, 55

za sommeliera i 59 za barmena, s podruja Istarske
upanije pohaalo besplatnu edukaciju u organizaciji pulskog Diopter
otvorenog uilita
PULA - Ovih se dana odravaju
ispiti za 55 sommeliera i 59 barmena s podruja Istarske upanije koji
od sredine oujka za ovo zvanje
pohaaju besplatnu edukaciju u organizaciji Diopter otvorenog uilita
iz Pule. Bit e to prvi sommelieri
i barmeni u Hrvatskoj s verificiranim uvjerenjima koji e stei pravo upisa ovih zanimanja u radnu
knjiicu.
Treba naglasiti da se radi o prvoj generaciji polaznika Dioptera
koja je imala besplatnu edukaciju budui da je ovo otvoreno uilite uspjelo dobiti sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije.
Prednost pri upisu imali su nezaposleni kojima je ovo nova ansa
za pronalazak posla. Kako saznajemo, barmeni i sommelieri su deficitarna zanimanja te e ovo struno osposobljavanje polaznicima s
uspjeno zavrenom edukacijom
donijeti gotovo siguran posao. Tije-

M. ANGELINI

Vie od stotinu novih

sommeliera i barmena

Zanimanje barmena je atraktivno, a u takvom je ozraju proteklo i njihovo ispitivanje

kom dvomjesene edukacije odraeno je 120 sati teorijske i praktine nastave.

Diopter otvoreno uilite jedina
je ustanova u Istarskoj upaniji koja
je kao nositelj projekta dobila sredstva IPA-e za razvoj ljudskih potencijala. Za realizaciju kvalitetno i kreativno osmiljene nastave zasluni
su suradnici Dioptera u ovom projektu - pulska sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i Istarska razvojna agencija.

Projekt pod nazivom To4To

Learning Today for Working Tomorrow (Uiti danas - raditi sutra) odobren je za financiranje
bespovratnim sredstvima Europske unije u sklopu natjeaja Regionalne mree lokalnih obrazovnih ustanova.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 295 tisua kuna, od ega EU
kroz program IPA sufinancira 85
posto. Aktivnosti projekta usmjerene su na kreiranje dugoronih po-

stavki za podizanje kvalitete usluga

u turizmu i ugostiteljstvu kroz razvoj i struno usavravanje ljudskih
potencijala u navedenom sektoru
te promicanje cjeloivotnog uenja. Zajedno s Istarskom upanijom, ciljnu skupinu projekta ini
350 osoba sa zavrenom srednjom kolom ugostiteljsko-turistikog smjera u Brodsko-posavskoj,
Osjeko-baranjskoj, Vukovarskosrijemskoj i Splitsko-dalmatinskoj
upaniji.
S. ROJNI SINKOVI

AKTI GRADONAELNIKA

Odravanje javne
rasvjete povjereno
Zanitelu i Vintijanu
PULA - Gradonaelnik Boris Mileti na
jueranjoj redovnoj konferenciji za novinare obrazloio je 16 akata koje je donio u
razdoblju od 6. do 19. svibnja. Meu njima
se naao i zakljuak o uvoenju privremene regulacije prometa postavljanjem montanih krunih tokova na raskrijima kod
Mlina i Getroa. Radovi su poeli jo poetkom svibnja, a ovaj akt je zapravo samo
dio administrativne procedure. U obrazloenju akta kae se da je ova odluka donesena u cilju poboljanja protonosti i kapaciteta raskrija. U provedenom postupku
(VIA ING d.o.o. projektiranje i konzalting
Pula), izraeni su prometni projekti i ishodovane pozitivne suglasnosti Ministarstva
unutarnjih
poslova, Policijske uprave Istarske, cestovni uvjeti graenja i rjeenja Hrvatskih
cesta, kao i prometne suglasnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te
Uprave cestovnog prometa Zagreb.
Donesen je i zakljuak o utvrivanju prijedloga odluke o izboru osobe za obavljanje komunalne djelatnosti odravanja javne rasvjete o kojoj e naknadno odluivati
Gradsko vijee. Za posao vrijedan 12 milijuna kuna, kao najpovoljnija ponuda je izabrana zajednika ponuda trgovakih drutava Vintijan i Zanitel. Odravanje e se
provoditi prema programu odravanja komunalne infrastrukture za svaku proraunsku godinu do 2015. godine, a tvrtke su
za tu uslugu ponudile 2,96 milijuna kuna
(s PDV-om) godinje.
Nadalje, donesena je i odluka o poetku otvorenog postupka javne nabave za
usluge obvezatne deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije te odluka o uporabi poslovnog prostora u Koparskoj 58 koji se
dodjeljuje Vijeu mladih Istarske upanije.
Donesen je i Plan motrenja, ophodnje, dojave i deurstva za 2011. godinu te zakljuak o prihvaanju izvjea o reviziji funduN. S.
sa zbirke umjetnina Grada Pule.

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

Istarski vinari u Londonu

P. L.

SRNODQMD
H19\URRPKDOMLQX

.RQ]XPRYDSRQXGDRERJDHQD
QRYRPHNRORNRPWRUERP

.RQ]XP MH RG QHGDYQR X SRQXGX

VYRMLK 6XSHU .RQ]XP SURGDYDRQL
FD XNOMXLR L QRYX SODWQHQX WRUEX
QDPMHQMHQX YLHNUDWQRM XSRUDEL NRMX
VX GL]DMQLUDOL KUYDWVNL GL]DMQHUL H19\
URRP 1D WDNDY QDLQ .RQ]XP MH
GRGDWQR SURLULR SRQXGX HNRORNL
RGJRYRUQLKWRUELLGDRVYRMGRSULQRV
X HGXNDFLML L RVYMHWDYDQMX YDQRVWL
EULJHL]DWLWHRNROLDDVYHXVNODGX
VD NRUSRUDWLYQLP HNRORNLP VORJD
QRP69DPDNUR]LYRWXRXYDQMX
SULURGH

1RYD .RQ]XPRYD SODWQHQD WRUED

XMHGQR MH ELOD L SRYRG ]D RUJDQL]D
FLMX QDJUDGQH LJUH NRMD H WUDMDWL GR
OLSQMDDXVNORSXNRMHHQDMVUHW
QLML NXSDF PRL RVYRMLWL L SUHNUDVQX
H19\ URRP KDOMLQX SR VYRP L]ERUX
8YMHW]DVXGMHORYDQMHXQDJUDGQRMLJUL
MHNXSQMDQRYH.RQ]XPRYHSODWQHQH
WRUEH QDNRQ HJD MH SRWUHEQR SRV
ODWL606SULMDYXQDEURMVSR
GDFLPD LPH SUH]LPH DGUHVD L EURM
UDXQD ,]YODHQMH QDJUDGH  H19\
URRPKDOMLQHRGUDWHVHOLSQMDX
 VDWL X 6XSHU .RQ]XPX QD DGUHVL
6DUDMHYVNDX=DJUHEX
* 1LNLFD ,YDQHYL L] GL]DMQHUVNRJ
GYRMFD H19\ URRP RWNULR MH GD MH
LQVSLUDFLMD ]D GL]DMQ L YL]XDO WRUEH

SURQDHQD X RYRJRGLQMRM HNRWHPL

]DWLWHXPDWHMHQDWXWHPXL]MDYLR
'L]DMQHUVNL ]DGDWDN ELR MH VSRMLWL
PRGXL]DWLWXRNROLDSDWDNRYL]XDO
.RQ]XPRYHSODWQHQHWRUEHSR]LYDQD
DNWLYQRVXGMHORYDQMHXRXYDQMXSUL
URGH8MHGQRWRUEDNDRIXQNFLRQDOQL
PRGQL GRGDWDN RPRJXXMH RVREL
NRMDMHQRVLGDLVWDNQHVYRMXVYLMHVWR
YDQRVWL]DWLWHRNROLDWHNRPXQLFLUD
WXVYLMHVWVDVYRMRPRNROLQRP

,VWRGREQR MH QD .RQ]XPRYLP )D

FHERRN VWUDQLFDPD RGUDQ QDWMHDM
QD WHPHOMX NRMHJ H ELWL L]DEUDQH 
GMHYRMNH NRMH H GRELWL SULOLNX QRVLWL
HNRORNX PRGQX UHYLMX GL]DMQHUVNRJ
GYRMFDH19\URRPNRMDHVHRGUDWL
VYLEQMDXVNORSX*UHHQ&LW\3UR
MHFWD X 0X]HMX VXYUHPHQH XPMHW
QRVWL 1D QDWMHDM VH SULMDYLOR YLH
RG  GMHYRMDND D X ILQDOQL L]ERU
VXXOHVYHGMHYRMNHNRMHVXSULNXSLOH
 ODMNRYD 8 VNORSX SURMHNWD *UHHQ
&LW\ 3URMHFW NDR L FLMHOLP QL]RP VD
PRVWDOQLK HNRORNL RGJRYRUQLK LQLFL
MDWLYD.RQ]XPLQWH]LYQRUDGLQDLVWL
FDQMX YDQRVWL HNRORNL RGJRYRUQRJ
SRQDDQMDLXWRPVPLVOXVHWUXGLELWL
SULPMHUNDRWUJRYDNLOLGHUXRGULYRP
UD]YRMX
35202

Pie Kristina

Novo vods
doekano

FLEGAR

e nekoliko mjeseci, nakon ostavke starog vodstva i izbora novog na

elu s predsjednikom, dogradonaelnikom Veljkom Ivaniem,
umjesto neophodnog i prieljkivanog pozitivnog iskoraka, traju
napetosti u i oko Nogometnog
kluba Umag. Gotovo cijela prva
momad napustila je klub u etvrtoj ligi - zapad koji joj, prema
uvedenom novom nainu funkcioniranja, vie nee isplaivati novane nagrade, ve samo
opravdane trokove prijevoza.
Problematino je organiziranje treninga, mlae ekipe ve
nekoliko godina postiu loe rezultate, a nakon verbalnih, pa i
fizikog napada te peticije s 313
potpisa u kojoj je traena njegova ostavka, funkciju sportskog
direktora, koju mu je dodijelio
novi Izvrni odbor, napustio je
Ivan Vukeli, elei smiriti napetosti. Nai sugovornici Vladimir
Stipanovi i Ado Bori spoitavaju Vukeliu, izmeu ostalog,
da nije bio adekvatan za tu funkciju, bio je suvie autoritativan i
bavio se pojedinanim treniranjem djeaka, to mu je, kako
kau, bilo posebno plaeno, a
to on demantira. Inae, Vukeli je trenutno u ulozi predstavnika potencijalnih investitora koji
ele izgraditi novi sportski centar
u Stella Marisu, emu se nitko u
cijeloj ovoj prii ne protivi.
- Nakon snanih tenzija i, u
najmanju ruku, vrlo neugodnih
dogaaja, stanje u i oko kluba se smirilo i bitno popravilo.
Koncentrirani smo na novu takmiarsku sezonu, trudimo se
pokrivati potrebe kluba iz jedinog trenutnog izvora - gradskog prorauna. Na najvaniji
posao je sanacija financija kluba
koji smo poetkom godine preuzeli s dugom gotovo jednakim
godinjoj proraunskoj dotaciji od 400-tinjak tisua kuna, rekao je njegov predsjednik Veljko Ivani. Dodao je da se klub
vie ne moe financirati iskljuivo javnim novcem te da treba
traiti alternativne izvore.

Protjerani sa
savudrijskog igralita
- Neki ljudi oekuju da e se
novo vodstvo umoriti i da e oni
preuzeti upravljanje javnim sredstvima, a ima i onih koji u svemu
tome vide priliku da rijee vlastite financijske probleme. To je
sutina cijele prie. Proraunski
novac treba usmjeriti prvenstveno u rad s djecom i mladima,
to dosad nije bio sluaj. Kad
smo rekli igraima da mogu raunati na realan putni troak za
odlaske na treninge i utakmice,
ali vie ne na novane nagrade,
neki su otili u druge klubove. U
rangu etvrte amaterske lige pogreno je oekivati novanu nagradu ukoliko se financiramo iskljuivo javnim novcem. Osim
toga, bilo je dosta privatiziranja.
Primjerice, prostor uz stadion je
koristila jedna osoba i tamo se
odvijala nezakonita ugostiteljska djelatnost koju smo stopirali, ispriao je Ivani.
Skuptinu na kojoj e rezimirati dosad uinjeno najavio je

Interes jedne agencije iz Berlina je u prihodima od organiziranja priprema za nogometae,

nogometnog kampusa i kole koja bi za umaku djecu bila besplatna, a kasnije i od prodaje
talenata profesionalnim ekipama, od ega e
profit ubirati i klub. Vukeli je doveo i potencijalne ulagae za izgradnju novih igralita, kae predsjednik kluba Veljko Ivani
Pola je
igraa otilo, napadane su kvalitetne osobe,
nastalo je ope rasulo. I za dresove koje je nekolicina nas donirala, s natpisima naih firmi,
traili su da platim oko 1.200 kuna po utakmici,
kae Ado Bori

Milivoj MIJOEK

su prilikom pohvalili njihov

kontinuitet iz godine u godinu te pruili pogled na
trenutne trendove na britanskoj vinskoj sceni.
Vinari su na sajmu takoer primili nagrade u
sklopu dvaju natjecanja
na koja su proteklih mjeseci mogli poslati svoja vina, Decanter World
Wine Awards i International Wine Challenge.
Predstavljanje istarskih
vinara odrano je u sklopu nastupa hrvatskih vinara na sajmu, organiziranog uz potporu Hrvatske
gospodarske komore.

ca. Nastupit e crkveni pjevaki zbor, a

zatim e se druenje vjernika nastaviti
uz umaku manetru i kolae. Organizatori proslave su Grad Umag, upna
crkva i Zajednica Talijana Fulvio Tomizza iz Umaga.
T. K.

PREVIRANJA U NOGOMETNOM KLUBU UMAG: OD DOLASKA VELJKA

M. MIJOEK

591-518

Veljko Ivani
K. FLEGAR

istra@glasistre.hr

PULA - Istarski vinari predstavili su se britanskim uvoznicima, distributerima, ugostiteljima,

sommelierima i predstavnicima medija na jednoj
od vodeih svjetskih vinskih izlobi - Meunarodnom vinskom sajmu u
Londonu od 17. do 19.
svibnja. Vina su predstavile vinske kue Marijan Arman, Benvenuti, Cattunar,
Degrassi, Kozlovi, Matoevi, Roxanich, Saints Hills, Trapan i Veralda.
Budui da je veina renomiranih kritiara na sajmu ve imala priliku probati istarska vina, ovom

UMAG - Proslava zatitnika Grada Umaga, sv. Pelegrina, obiljeit e se u ponedjeljak u istoimenom prigradskom
naselju s poetkom u 18 sati. Program
e poeti celebriranom misom koju e
predvoditi umaki upnik Rudolf Kora-

U ponedjeljak
proslava
sv. Pelegrina

Ivan Vukeli
K. FLEGAR

10

e klub sa sto tisua eura godinje sponzorirati jedna njemaka

sportska agencija. Interes agencije je u profitu od organiziranja
priprema za nogometae, nogometnog kampusa i kole koja
bi za umaku djecu bila besplatna, a kasnije i od prodaje talenata profesionalnim ekipama,
od ega e profit ubirati i klub,
prema pravilima FIFA-e. Vukeli je doveo i potencijalne ulagae za izgradnju novih igralita i
nogometnog stadiona, na mjestu postojeeg koje jo uvijek
nije pokriveno potrebnom dokumentacijom, ali je u izradi Urbanistiki plan ureenja tamonje sportske zone Stella Maris.
Naravno, za tu drugu fazu Grad
treba raspisati javni natjeaj na
kojem e biti izabran najbolji ponua, objasnio je Ivani.
Odmah zatim, kako je rekao, poele su prie i hajka na
Vukelia, a na koncu i peticija
upuena Gradu, kojom se trai njegova smjena, a koju su
potpisali i lanovi NO-a. Nakon
svega toga i sastanka na kojemu su Izvrni i Nadzorni odbor
raspravljali o svemu, Vukeli je
dao ostavku.

Berlinac bi gradio
sportski centar?

Vladimir Stipanovi

na kraju proljetnog prvenstva.

Ukoliko nam se omogui da u
miru dovrimo zapoeto, ostat
u na elu kluba. U suprotnom
emo vodstvo prepustiti onima
koji misle da mogu bolje, poruio je.
Meu prvim odlukama je bilo
prihvaanje projekta Ivana Vukelia koji je imenovan sportskim direktorom.
- Taj je licencirani trener i nogometni menader ponudio da

Takvu je odluku Vukeli obrazloio eljom da se primire strasti. Napomenuo je da mu je neobjanjiva mrnja koju su neki
ljudi iskazali prema njemu ve
od trenutka kad se lani, nakon
umirovljenja u Njemakoj, za
stalno preselio u Savudriju i na
molbu pojedinih roditelja poeo
trenirati njihovu djecu.
- Poeli su iriti glasine da
za to uzimam novac, to je neistina, i praktiki smo protjerani
sa savudrijskog igralita, uz rijei lascia Savudrija!, ispriao
je Vukeli.
- Moja je intencija bila pokrenuti NK na zdravim temeljima,
na osnovu svog iskustva i odlinih kontakata u inozemstvu,
u emu sam onemoguen u

samom poetku, kad sam bio

prisiljen odustati od usluga dotadanjeg pomonog trenera
Igora Radetia, koji nema potrebnu licencu. On je istog trena poveo igrae u pobunu, blokirao rad kluba, a njegov je otac
Gracijano poeo iriti teke klevete na moj raun. Prijetili su mi
i to je zavrilo na policiji, a mladim igraima koji su, po meni,
bili zavedeni i jednom su upali na sjednicu IO-a i verbalno
me napali spreman sam pruiti
drugu priliku. U to je vrijeme na
stadionu ispisana i poruka Vili,
mi tebi da, a ti nama Ivania i
Vukelia - Vukeliu lopove, to
ne elim ni komentirati. Policiji
sam prijavio i oca jednog igraa, Vladimira Stipanovia, koji
me bez povoda oamario i vrijeao. Pretpostavljam da neki
ljudi smatraju da sam im doao uzeti kruh te da je nastao
snaan otpor zbog promjena
koje smo poeli uvoditi, poevi od transparentnog poslovanja. Osjeam se kao da smo
dirnuli u osinje gnijezdo, ispriao je Vukeli.
Spomenuo je i projekt izgradnje sportskog centra vri-

istra

Priprema za
nove kablove

11

Subota, 21. svibnja 2011.

ROVINJ - U Motovunskoj ulici u Rovinju

u tijeku je energetsko povezivanje trafostanice iz Turnine prema gradu, odnosno turistikoj zoni s hotelima Eden,
Monte Mulini i Lone. Nakon pripremnih
graevinskih radova bit e poloene ci-

jevi, a potom e po zavretku cijele dionice, na jesen biti poloeni i kablovi.

Radove, koji ulaze u redovno odravanje i poboljanje kvalitete napajanja elektrinom energijom, izvodi tvrtka Wats iz Rovinja.
M. Me.

M. MEDI

Glas Istre

IVANIA I IVANA VUKELIA ZAREDALI SE SUKOBI S IGRAIMA I PRIJATELJIMA KLUBA

stvo kluba
o na volej

Stipanovi i Ado Bori spoitavaju Vukeliu, izmeu ostalog,

da nije bio adekvatan za tu
funkciju, bio je suvie autoritativan i bavio se pojedinanim
treniranjem djeaka, to mu je,
kako kau, bilo posebno plaeno, a to on demantira
Policija: Umaanin
(50) kriv za krenje
javnog reda i mira
Na naa pitanja o tome to
je utvreno i poduzeto slijedom Vukelievih prijava
za verbalne i fiziki napad
te njegovo otvoreno pismo
naelniku umake policije
u kojem upozorava na nepravilnosti u poslovanju NK
Umag, pritiske i zastraivanja
koja je doivljavao, iz Odsjeka za izvjetajnu analitiku i
odnose s javnou PU istarske dobili smo sljedei odgovor:
Vezano za prijavu o nepravilnostima u poslovanju NK
Umag policija trenutno, u
suradnji s drugim nadlenim tijelima, provodi odreene aktivnosti u cilju utvrivanja injeninog stanja,
nakon ega e o utvrenom izvijestiti nadleno dravno odvjetnitvo. Nadalje,
u svezi naruavanja javnog
reda i mira policija je postupajui po navedenom dogaaju podnijela optuni prijedlog Prekrajnom sudu u
Umagu protiv 50-godinjaka
iz Umaga zbog poinjenog
prekraja iz l. 6 Zakona o
prekrajima protiv javnog
reda i mira te je isti od strane prekrajnog suda proglaen krivim.

Na stadionu je ispisana i
poruka Vili, mi tebi DA, a ti
nama Ivania i Vukelia Vukeliu lopove, to ne elim
ni komentirati. Policiji sam
prijavio i oca jednog igraa
koji me bez povoda oamario
i vrijeao.
Ivan Vukeli

Stadion kakav bi (u manjim dimenzijama) investitori

koje zastupa Ivan Vukeli gradili u Umagu

jednog izmeu 10 i 15 milijuna

eura, sa stadionom za pet tisua
ljudi za koji nudi spreman projekt jednog arhitekta iz Manchestera i investitora iz Berlina.

Peticiju protiv Vukelia

inicirali graani
lanovi NO-a nisu eljeli komentirati dosadanje dogaaje. Predsjednik Gracijano Radeti je to objasnio injenicom da
je prolo puno vremena od svega to se dogodilo i Ivanievog
istupa u novinama u kojemu je
spominjao balvan revoluciju
pa, kako je rekao, sad ekaju najavljenu skuptinu i Ivanievu ostavku. Dodao je i da se
nisu priklonili nijednoj od suprotstavljenih strana. Rekao je da je
peticija s 313 potpisa samostalna inicijativa slobodnih graana, te da je jedini interes lanova
NO-a volonterskim radom doprinijeti dobrobiti kluba.
Radeti je na Vukelievu
tvrdnju o ulozi njega i njegovog sina u dosadanjim dogaajima kratko i jasno rekao: To
nije istina.
U potrazi za inicijatorima peticije na koncu smo doli do Vla-

dimira Stipanovia i Ade Boria,

koji su se predstavili kao prijatelji kluba, volonteri, navijai i roditelji igraa.
- U klubu nemamo nikakvog
drugog interesa osim da on dobro funkcionira, da u njemu igraju naa djeca i, jednog dana,
unuci, te da se ljudi oko njega
okupljaju i drue, a novoj je upravi on u zadnjem planu u odnosu
na planirane velike inozemne investicije u budui sportski centar, naglasio je Stipanovi, koji
je kazao i da je sukob s Vukeliem rijeena pria. Zahtjev potpisnika bio je iskljuivo ostavka
Vukelia, za kojega Stipanovi
i Bori kau da ne udovoljava
potrebama kluba ni svojim ponaanjem, niti znanjem, da je
naplaivao pojedinano treniranje djece na gradskom stadionu te da je preuzimanjem funkcije sportskog direktora otjerao
trenera i mlade igrae stavom ili
po mom ili odlazite.

upali na sastanak IO-a da bi

iskazali svoje nezadovoljstvo,
slijedom Vukelieve prijave
pozivani na obavijesne razgovore u policiju. Pola je igraa
otilo, napadane su kvalitetne
osobe - lanovi NO-a, nastalo je ope rasulo i klub je u
ligi na izuzetno looj poziciji.
Osim toga odbija se svaka suradnja, pa su tako i za dresove
koje je nekolicina nas donirala, s natpisima naih firmi, traili da platim oko 1.200 kuna
po utakmici da ih igrai nose,
kae Bori. Stipanovi kae da
tvrdnja o koritenju klupskih
prostora za ilegalnu ugostiteljsku djelatnost nije tona, ve
se tamo drue igrai i navijai kojima su, nakon utakmica
i treninga, obavezno priutili
besplatno jelo i pie, a sad im
je zabranjen pristup. Obojica
se slau u ocjeni da se dolaskom Ivania u klub umijeala politika, to potkrepljuju i
Vukelievim lanstvom u njeNije ilegalna
govoj stranci HNS-u i poruuju
ugostiteljska djelatnost, upravi kluba neka ne idu ove druenje?
nom na ljude u i oko kluba,
Revoltirala ih je i injenica ve da se bace u potragu za
da su mladii, nakon to su sponzorima.

*
*
Pazintina kupuje
kombi za prijevoz
na dijalizu
PAZIN - Grad Pazin te opine Cerovlje, Graie, Karojba,
Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u
umi i Tinjan izdvojit e ukupno
iz svojih prorauna oko 210.000
kuna i tim novcem kupiti kombi za prijevoz pacijenata s Pazintine na dijalizu u Pulu. Ugovor
o sufinanciranju kupnje konbija predstavnici opina i Grada
potpisali su ranije, a juer ga je,
u nazonosti svih naelnika te
predstavnika pazinskog Doma
zdravlja, supotpisao i ravnatelj
ustanove Istarski domovi zdravlja
Ante Ivani.
Pazin e odmah pokrenuti postupak javne nabave i kombi bi
mogao stii u Dom zdravlja tijekom predstojeeg ljeta. Raspodjelom cijene kombija po kriteriju broja stanovnika Pazin ima
najveu obvezu s oko 103.000
kuna, slijede Tinjan i Cerovlje s
po 19.000 kuna, Graie i Karojba izdvojit e po 16.000 kuna,
Motovun i Sveti Petar u umi po
11.000 kuna, a Lupoglav deset tisua.
Ivani se zahvalio pazinskom gradonaelniku Renatu
Kruliu i opinskim naelnicima na donaciji i na dosadanjoj dobroj suradnji, poglavito na sufinanciranju dodatnog
tima Hitne medicinske pomoi,
za to osam jedinica lokalne
samouprave Pazintine godinje izdvaja 400.000 kuna.
Kombi za prijevoz pacijenata na dijalizu u Pulu bio je prijeko
potreban jer je dosadanje vozilo
za sedam pacijenata s Pazintine dotrajalo i neuvjetno. Novi e
kombi imati osam sjedala i jedan
leaj te nunu medicinsku opremu, a mjeseno e, prevozei
pacijente na dijalizu u Pulu, prelaziti 4.000 kilometara.
Prigoda je iskoritena za jo
jednu donaciju: Kruli je voditeljici patronane slube u pazinskom Domu zdravlja Slavici Rigo
uruio prijenosno raunalo vrijedno 5.200 kuna, koje e svoju primjenu nai u edukaciji trudnica.
D. IOVI

Sutra izbori za
mjesne odbore
PAZIN - Sutra od 7 do 19 sati
odravaju se izbori za vijea 11
mjesnih odbora na podruju Grada Pazina. Biraki su popisi aurirani, a otvoreno e biti 14 glasakih mjesta.
Iako izbori formalno trebaju
proi da bi se utvrdili i proglasili rezultati, ve sada se zna tko e
initi sastav vijea ak devet od
ukupno 11 mjesnih odbora, jer je
naime u njima istaknuta samo po
jedna kandidacijska lista. Tako e
u vijea MO-ova Grdoselo, Heki,
Kaerga, Krikla, Zamask i Zareje u stopostotnom sastavu zasjesti IDS, dok e sva mjesta u vijeima MO-ova Beram, Lindar i
Zabreani pripasti nezavisnim listama. Izborne utrke odnosno
ozbiljnijeg posla za izborna povjerenstva bit e dakle samo u
mjesnim odborima Pazin i Stari Pazin, u kojima su istaknute
po etiri kandidacijske liste: SDPa, IDS-a, HDZ-a i po jedna nezavisna.
Jedino mjetani MO-a Trvi
nee se u nedjelju morati baviti izborima, budui da za njega
nije prijavljena niti jedna kandidacijska lista.
D. .

12

istra

Glas Istre

LOVCI UPOZORAVAJU

PAZIN (PONOVNO) U BORBI PROTIV MALOLJETNIKOG ALKOHOLIZMA

ak je 42 posto uenika pazinske Gimnazije
i strukovne kole Jurja
Dobrile izjavilo da pije
povremeno, uglavnom
tijekom vikenda. Anonimno je anketirano
700 srednjokolaca

Redovito pije
15 posto uenika

PAZIN - Po rezultatima
ankete nedavno provedene
meu uenicima pazinske Gimnazije i strukovne kole Jurja Dobrile, od 700 anonimno
anketiranih aka njih 15 posto
izjavilo je da redovito pije, a
ak 42 posto ih pije povremeno, uglavnom tijekom izlazaka
vikendom. To zajedno upuuje na zabrinjavajue visok postotak mladih s afirmativnim
stavom prema alkoholu. Rezultati ankete bili su povod da
Vijee roditelja zatrai od kole
da neto ozbiljnije poduzme.
Stoga je poetkom mjeseca
odran sastanak izmeu roditelja, predstavnika kole, gradskih vlasti, policije i zdravstva,
a zakljuke s tog sastanka na
jueranjoj su konferenciji za
novinare iznijeli gradonaelnik Renato Kruli, proelnik
gradskog odjela za drutvene
djelatnosti Boris Demark te voditeljica kolskog preventivnog
programa Jasna Slokovi.
Odlueno je da se formira
ui radni tim koji e se detaljnije pozabaviti problemom alkoholizma mladih, a lanovi tog
tima su Agneza Maji iz gradskog Centra za socijalnu skrb,
Jasna Slokovi iz Gimnazije,
Boris Demark te Armando Derossi iz pazinske policijske postaje. Jedan od prvih poteza
bit e im sastanak s predstavnicima Dravnog inspektorata,
Demark je istaknuo da je ljem, vandalizmom, prometradi dogovora o pojaanom rano pijenje mladih problem nim nesreama, maloljetnikim
nadzoru zakonskih odredbi o koji je esto povezan i s nasi- trudnoama i drugim neeljezabrani prodaje i toenja alkohola maloljetnicima. Pripremit
e i letak s informacijama kojima se roditelje i druge graane eli uputiti to da ine i
kome da se obrate u kriznim
situacijama izazvanima maloljetnikom konzumacijom alkohola, ukljuujui i naputak
kome i kako da prijave prekritelje zakonskih odredbi o zabrani toenja alkoholnih pia.
Arhiva/Novi list

Vukovi i na podruju Oprtlja

OPRTALJ - Locirana su
tri vuka na podruju lovakog drutva Vepar, tamo
ispod Kluna (Zrenj), na padinama prema Sloveniji.
Zaklali su jednu srnu, nali
smo njene ostatke i po tragovima zakljuili da je rije
o vukovima, kae lovouvar Stelio Gardina.
Od kolega iz Buzeta, kae, dobili su dojavu
o kretanju vuka ovim podrujem, a lociran je po
ogrlici.
- Opasnost od vuka postoji, bez obzira koliko se
vuk boji ovjeka. Ako je
gladan ili bijesan u panici e napasti ovjeka. To
je divlja ivotinja i treba biti
na oprezu, kae Gardina.
Primijeeno je i sedam
krmaa divljih svinja s oko
50 mladih to predstavlja
veliki problem. Istina, postoje hranilice, ali kapaciteti su svega par kilograma
kukuruza.
- Premalo je to za toliki broj divljih svinja. Sada
e neto malo ublaiti ova
kia jer im je lake kopati po umi traiti crve i drugo, ali kada nastupi sua
naprosto e juriati na zasijane povrine. Po zako-

Subota, 21. svibnja 2011.

Stelio Gardina

nu, na krmae i mladunad ne smijemo pucati,

a do sada smo odstrijelili
devet veprova, istie Gardina.
Poljoprivrednici i drugi koji imaju vee okunice u blizini uma i graje
pokuavaju nekako zatititi usjeve, ali ne mogu sprijeiti nalete tolikoga broja divljih svinja. Prijavljivat
e tetu, a pitanje je imaju
li lovaka drutva dovoljno sredstava da je namire,
saznajemo od lovouvara
V. Ha.
Gardine.

Festival samoniklog bilja

VODNJAN - Drugi Festival samoniklog ljekovitog i jestivog bilja poinje danas u Vodnjanu u 10.30 sati na
Narodnom trgu. Od 10.30 do 17 sati nudit e se prigodni proizvodi i jela spravljena od samoniklog bilja.
Degustacija e biti od 13 do 14 sati s detaljnim opisom
svih ponuenih jela. Botaniar Slavko Brana od 11 sati
predavat e o skrivenim opasnostima uporabe samoniklog bilja. Dr. Tihomir Milievi otkrit e botaniki sastav
miancije, dr. Kroata Hazler Pilepi predavat e o ljekovitosti bilja. Radionica izrade biljnih sirupa, masti te kuhanja odrat e se u nedjelju od 10.30 do 13.30 sati.
Predvieno je i branje bilja u prirodi.
P. L.

u ponedjeljak bez struje i vode

UMAG, MEDULIN - U ponedjeljak od 8 do 10 sati
e u Umagu bez struje biti ulice Pozioi, Mattea Benussija, 22.lipnja, Ruera Bokovia, Lino Mariani,
Boe Milanovia i Moela. Od 12 do 13 sati u Umagu
e bez struje biti Ulica Libera Brajka, dio Jadranske i
dio Istarske ulice.
Bez vode e u ponedjeljak od 7.30 do 15 sati bez
vode biti naselje Katanje u Banjolama zbog izgradnje kanalizacijskog sustava.

Jedan od prvih poteza formiranog

tima bit e sastanak s predstavnicima Dravnog inspektorata,
radi dogovora o pojaanom nadzoru zabrane prodaje i toenja
alkohola maloljetnicima

nim pojavama, i zajednica ne

bi trebala ekati neku nesreu
s kobnim ishodom da se tek
onda zapita je li se neto moglo uiniti. Slokovi je ukazala
da po rezultatima ankete, koja
se provodi svake etiri godine, zanimanje srednjokolaca
za puenje sve vie opada, situacija s drogom je pod kontrolom, ali je konzumacija alkohola u stalnom porastu. Sve
popularnije postaje opijanje vikendom, a sve je vie i djevojaka koje se opijaju. D. IOVI

gradski reporter

Vandalizam na djelu

oda je u pitanju luna

koja loe utjee na raspoloenje ljudi ili su s proljeem zbog buenja hormona uzavrele sve vrste strasti
jer je zadnjih mjeseci vandalistiko ponaanje na podruju Umaga sve uestalije.
Vandalizma je uvijek bilo, ali
nikad se toliko gradska imovina nije unitavala kao sada,
to se redovito dogaa svakog vikenda zadnjih nekoliko
mjeseci. To smo uli od gradskih elnika koji ne znaju vie
kako bi tome stali na kraj.
- U Danteovoj ulici, ispred
kafia, odnosno u prolazu
prema gradskoj plai, u ponedjeljak smo nali iupan
stupi s betonom koji ga je
drao! To je mogao napraviti samo kamion koji ga je nasilno izvukao. Stupii i inae redovito stradavaju, zatim
kante za smee i kontejnere nalazimo u moru, naroito
u starom gradu, klupice su
razbijene posvuda, uniteni

Tanja
Kocijani
su novopostavljeni reflektori
na novom krunom toku na
Punti, kantice za smee na
rivi su poupane, od jakog
udarca stradao je elektrini
pilomat na ulazu na parking
kod trnice, nizao je dogradonaelnik Mauro Jurman.
Spomenuo je jo i etiri svjee postavljena boksa u
centru grada za pseu kakicu,
iju traku sa stotinjak najlonskih vreica vikendom nepoznati poinitelji izvuku. Dosta
se toga ve nakupilo, jer stalni popravci i nabavka novih
stvari poprilino kotaju. Dogradonaelnik se pita jesu li
vandali svjesni da se sve to

opet kupuje i plaa iz njihovih

ili depova njihovih roditelja.
Vikend-divljanje, osim javnu, pogaa i privatnu imovinu, pa se tako nerijetko dogaa da su nakon nonog

provoda stolice ugostiteljskih

terasa razbacane ili su nestale. Usput stradavaju i parkirani automobili. alili su se i
vlasnici robne kue u ijoj se
podzemnoj garai na ulazu

Na meti vandala koevi za smee i boksevi za pseu kakicu

na parkiralite lome rampe i

razbijaju aparati za naplatu.
Bolje ne prolaze ni tamonje
lampadine, ali ni veliki lampioni ispred robne kue, od
kojih se jedan nedavno sru-

io usred jutarnje vreve, sreom bez ozlijeenih. Tvrtka

koja odrava robnu kuu alila se da prijave policiji nisu
donijele rezultata.
Nedavno smo pisali o mukama poljoprivrednika ije su
stvari redovito, im zatopli, na
meti lopova koji, da bi ukrali baterije, mehaniarski alat,
agregate i(li) naftu, razbijaju
sve to im se nae na putu prozore, vrata, brave Kao i
svi gore navedeni, i poljoprivrednici su se poalili da su
nemoni i da zovu policiju, ali
dosad nitko nije uhien, niti im
je ikad neto od ukradenog
vraeno. U est godina Policijska postaja Umag zaprimila
je tek tri prijave imovinskih delikata na polju, to je oiti dokaz da oteeni nemaju povjerenja u organe reda. Zasad
rjeenje nije na vidiku.

Glas Istre

istra

Subota, 21. svibnja 2011.

Manuel ANGELINI

BUZETSKO VIJEE IZGLASALO PRVI OVOGODINJI REBALANS PRORAUNA

Najava novih
europskih vjetrova
Grad Buzet namjerava otkupiti vrijednu zbirku Ostavtina Mira Blainia

BUZET - Prvim ovogodinjim

m rebalansom donesenim
na preksinonjoj sjednici buzetskog vijea proraun je
povean za 4,7 milijuna kuna
pa gradski budet iznosi 43,1
milijun kuna. Proraunskom
plusu pridonijeli su, izmeu
ostalog, prijenos vika prihoda iz prethodne godine od
3,1 milijun kuna, namjenski
za ugovorene i zapoete investicije, dok se 1,6 milijuna
kuna veinom odnosi na potpore iz upanijskog i dravnog prorauna te odobrena
sredstva za projekte kandidirane na europske pretpristupne fondove, obrazloila je
proelnica Odjela za financije i gospodarstvo Ornela Rumen.
- To je pozitivan rebalans,
ujedno najava novih europskih vjetrova u Buzetu, izjavio
je gradonaelnik Valter Flego.
Za etiri EU-projekta odobreno je tri milijuna kuna s tim

To je pozitivan rebalans. Za etiri EU-projekta odobrena su tri

milijuna kuna s tim da
e za neke projekte
sredstva pristizati kroz
tri proraunske godine, izjavio je gradonaelnik Valter Flego
da e za neke projekte sredstva pristizati kroz tri proraunske godine.
U rashodovnoj strani Flego
je izdvojio 350.000 kuna osiguranih za sanaciju klizita Juradi, odnosno istrane radove
i ostalu tehniku dokumentaciju te manje interventne zahvate, kao i 210.000 kuna za
privatnu vrlo vrijednu kulturnopovijesnu zbirku Ostavtina
Mira Blainia, koja je ponuena na otkup Gradu. Gradonaelnik je prenio da je s
vlasnicom Mirom Jaspricom

potpisano pismo namjere o

kupnji zbirke. Dio iznosa namjerava se namaknuti iz manifestacije Subotina po starinski, koja bi se trebala sama
financirati pa e se poraditi
na novim izvorima prihoda i
ta sredstva usmjeriti u zbirku
koja se eli kupiti i otvoriti za
Buzeane i turiste.
Pokojni Slavomir Cerovac (Miro Blaini) jedan je
od osnivaa dananjeg Zaviajnog muzeja u Buzetu
poetkom ezdesetih godina prolog stoljea. U svome
djelovanju sakupio je i bogatu privatnu zbirku namjetaja,
slika, hladnog i toplog oruja, militarija, keramike, satova, svijenjaka, gramofona,
pegli, lula, potanskih marki,
glazbenih instrumenata, etnografskih predmeta, arheolokih i geolokih nalaza
Predmeti iz zbirke sakupljeni
su na buzetskom podruju, a
dijelom iz itave Istre, tijekom

Na Ministarstvu je da korigira smanjenje

financijskih sredstava vatrogascima
Vijenik Nezavisne liste ino Piuti zaloio se da se
rebalansom u gradskom proraunu osigura dodatnih
173.000 kuna kako bi se financijska sredstva vatrogastva zadrala na dosadanjoj razini budui da su
ovogodinjom odlukom Vlade smanjena za taj iznos,
odnosno za est posto. Proelnica Rumen obrazloila je da je Vlada svim proraunskim korisnicima u
ovoj godini smanjila sredstva za est posto, no prema najnovijem prijedlogu Dravne uprave za zatitu
i spaavanje, smanjenje bi trebalo iznositi 1,2 posto.
Onog trenutka kada Ministarstvo financija izmjeni odluku i doznai ta sredstva po korigiranim osnovicama, kako je rekla Rumen, Grad e ih odmah preusmjeriti vatrogastvu, no Piuti nije bio zadovoljan
takvim rjeenjem.
60-ih i 70-ih godina prolog
stoljea te predstavljaju gotovo nemjerljiv doprinos poznavanju kulturne prolosti
Buzetine. Zbirku je u nekoliko navrata, na zahtjev vlasnice, pregledao, popisao i
snimio Berislav Valuek, povjesniar umjetnosti i arheo-

log, dok je Grad Buzet zatraio strunu procjenu zbirke

koju su obavili mr. sc. Lidija Nikoevi, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, te
Katarina Pocedi i Graciano
Keac, kustosica i ravnatelj
Povijesnog muzeja Istre.
G . ALI VERKO

MAURIZIO VIVODA, GLASNOGOVORNIK PIONIRA POREKOG IDS-a, 20. GODINA NAKON OSNUTKA PODRUNICE STRANKE

PORE - Maurizio Vivoda,

nekadanji gradski vijenik,
lan IDS-a, javio nam se kao
glasnogovornik jedne grupe
svojih stranakih kolega koji
su na margini ili vie ak nisu
u stranci koju su osnovali.
- Okupili smo se u petak,
13. svibnja, na dan kada je prije 20 godina osnovana poreka podrunica IDS-a. Veina
graana moda ni ne zna za
taj datum, ali je tuno to su
ga zaboravili gotovo svi sudionici, osim nas nekolicine. eljeli smo se prisjetiti tih trenutaka, atmosfere i entuzijazma
stvaranja IDS-a. Ostali su mi
dali povjerenje da govorim u
njihovo ime, ali i da ih ne spominjem za sada, iz raznih poslovnih i privatnih razloga, rekao nam je Vivoda.
Razgovarali su, kae Vivoda, zapravo analizirali rezultate rada gradskog vodstva posljednjih godina, a pozvali su
na druenje upana Ivana Jakovia, predsjednika podru-

nice Eidija Kodana, gradonaelnika Edija tifania.

- Htjeli smo se zajedno s
njima prisjetiti onih trenutaka,
ali su nas razoarali, jer se niti
jedan od njih nije odazvao.
Bilo nam je, svejedno, lijepo.
Prisjetili smo se niza anegdota, ali i entuzijasta kojih vie
nema. Zakljuili smo da sadanja gradska garnitura vie
nije tako bliska gradu, nema
senzibilitet da bi osjetila kolike su ambicije potrebne da
bi se grad razvijao. Ustanovili smo da nam grad stagnira, da se turistika privreda razvija preskromno, da je
odnos prema starom gradu
lo i da su daleko od graana koji u vrijeme krize trebaju
vie kolaborativnosti i pomoi od gradskih vlasti. Ne elimo nikoga kritizirati niti vui
za ui, ali mi koji volimo svoj
grad poznajemo njegove potencijale, pa zato s pravom
traimo ambicioznije rezultate. Pore je dugo bio lider re-

S. MATEJI

Gradskoj vlasti nedostaje ambicija i senzibiliteta

Maurizio Vivoda

gije, a sada traimo slamicu spasa za opstanak. Ekipu

koja posljednja dva mandata
vodi i odgovorna je za grad
ine dva-tri ovjeka, pa su po
tome i rezultati skromni, kae
Vivoda.
Naglaava da oni nisu protiv ove vlasti, ali su Poreani

koji misle da treba i moe biti

uinjeno vie.
- IDS je osnovan da bi se
napravili bolji uvjeti za malog
ovjeka, za male privrednike, da bi se rijeile komunalne potrebe u selima, pa sve
do ambicioznih ideja regionalizma i decentralizacije. Pri-

je 20 godina govorili smo o

potrebi gradnje pristojne bolnice za nae nonie. Znamo
da se moglo i trebalo bolje,
jer i Pore i Istra imaju kapacitet, a od svega obeavanog u
kampanjama malo je toga uinjeno. Neemo dopustiti da
preko skromne odgovornosti
veliki kapital apsorbira. Pore
je bio nauen timski rjeavati probleme, a sada se stvari dogaaju po inerciji, veli Vivoda.
Kae da se nada da e oni
koji se nisu odazvali prolotjednom pozivu ipak jednom
htjeti razgovarati s njima, sasluati ih i uvaiti drugaije miljenje. Pioniri IDS-a ele da
se gradska vlast konkretno
usmjeri na poboljanje kvalitete ivota svojih sugraana,
da ponovo Pore postane jak
i lider. A to se moe dogoditi,
smatra Vivoda, ako se u razmiljanje ukljui vei broj dobronamjernih i ambicioznih
Poreana.
S. MATEJI

13

Uveden paualni
iznos za vodu
od 2,57 kuna
ROVINJ - Komunalni
servis Rovinja je uskladio tarife svojih usluga
odvodnje i proiavanja
otpadnih voda s novim
Zakonom o vodama. Od
ovog je mjeseca uvedeno paualno plaanje od
2,57 kuna domainstvima i pravnim osobama.
Uz ovaj fiksni i dalje e
se plaati varijabilni dio
prema utroenoj vodi.
Novouvedeni fiksni dio slui za pokrie trokova koji nastaju
prikljuenjem nekretn
nekretnina na javnu odvodnju
odvodnju.
Varijabilni dio ovisi o
koliini isporuene vo
vode
oitanoj na vodomjeru. Uz fiksnih 2,57 kun
kuna
domainstva e za od
odvodnju i dalje plaati 2,62 kuna, a za pro
proiavanje 0,47 kuna po
kubiku vode. Za ostale korisnike fiksni dio
je takoer 2,57 kuna,
odvodnja 4,72 kuna,
a proiavanje takoer 0,47 kuna po kub
kubiku. Zbrinjavanje otpad
otpadnih voda i nadalje e se
obraunavati i napla
naplaivati putem rauna Ista
Istarskog vodovoda.
Nedavno je Gradsko
vijee uvelo namjensko
plaanje dodatne kune
za zbrinjavanje otpadnih
voda. Prikupljena sredstva koristit e se za izgradnju kanalizacije u
treini Rovinja, kuda jo
nije dospjela kanalizacijA. P.
ska mrea.

Izabran Savjet
mladih
BRTONIGLA - Nakon
to je prvom sazivu istekao mandat, za lanove Savjeta mladih opine
Brtonigla izabrani su Keti
Brljavac iz Medelina, Toni
Buri iz Nove Vasi, Kristian Krasti iz Serbana,
Andrea Lakovi iz Fernetia i Igor Pali iz Fiorina. Predsjednika tog
tijela odabrat e novoizabrani lanovi meu sobom na konstituirajuoj
sjednici.
Prvi javni poziv za
odabir kandidata za Savjet nije bio uspjean, jer
su pristigla tek dva nepotpuna prijedloga. Javni poziv morao je stoga
biti ponovljen, na koji se
prijavilo tono koliko treba - pet kandidata, i sve
ih je predloila Agencija
lokalne demokracije Brtonigla. Zbog toga su vijenici za zadnjoj sjednici tajno glasanje odradili
radi formalnosti, jer su to
po zakonu bili obavezni
T. K.
uiniti.

Touroperater iz Njemacke broj

1 u iznajmljivanju vikendica
i apartmana nudi mogucnosti
dobre popunjenosti od proljeca
do jeseni, uredno placanje

TRAI
zainteresirane partnere
za sezonu 2011/2012.
koji posjeduju objekte uz
more, objekte sa bazenom ili
obnovljene kamene kuce
Mob. 091/385 00 88
e-mail: g.poropat@interchalet.com
www.interchalet.com

14

Glas Istre

istra

Katel Rota inspirira slikare

ISTARSKI STUDENTI OPET SE OKUPILI U POREU

onici imati vremena od 11

do 19.30 sati. Uslijedit e
okrjepa kod obitelji Brajko
u Oskoruu.
Grad Buje trenutno radi
na rjeavanju imovinskopravnih odnosa, nakon
ega e pokrenuti postupak za uvrtenje dvorca
u popis zatienih kulturnih dobara pod ingerencijom Ministarstva kulture. U pripremi je prva od
dvije faze neophodne sanacije i zatite koja ovisi o
dostupnosti izvora financiranja, a sastoji se od osiguravanja kvalitetnog pristupa, plombiranja zidova,
opasavanja kule prstenima i njeno prekrivanje bakrenim krovom, kako se
K. F.
ne bi uruila.

Arhiva/ E. STRENJA

MOMJAN - lanovi umjetnikih sekcija zajednica Talijana iz Porea,

Tara, Novigrada i Momjana sutra e se druiti i
stvarati uz momjanski katel Rota. Nakon struno voenog razgledavanja, ostaci ove vrijedne
graevine biti e tema njihovih slikarskih radova.
Cilj je valorizirati ih i interpretirati u slikama koje e
biti izloene u sjeditima
ukljuenih ZT-a i drugim
izlobenim prostorima, doznajemo od umjetnika i
profesora likovne kulture
Luke Stojnia, pokretaa
ove inicijative.
Okupljanje je u podnoju katela zakazano u 10
sati, a za slikanje e sudi-

Subota, 21. svibnja 2011.

Nova pjeako-konjika
staza u Barbanu
BARBAN - Nova pjeako-konjika staza opine
Barban pod imenom Putem izvora na potezu Hrboki - aune - Puntera - Hrboki otvara se danas. Pjeaenje e zapoeti sputanjem stazicom s 258 metara
nadmorske visine, s odmorita Sv. Ivan kod Hrboki uz
pogled na cijeli Raki zaljev do dolaska u dolinu gdje
se prolazi kraj izvora pitke vode aune. Zatim se nastavlja uspon na Punteru, na 261 metara nadmorske
visine gdje e za pjeake biti osigurana okrjepa prije nastavka pjeaenja natrag do odmorita Sv. Ivan.
Okupljanje na startu staze na odmoritu Sv. Ivan planirano je u 8.30 sati, a sveano otvorenje i proglaenje Prijatelja staze uz poetak pjeaenja je u 9 sati. U
10.30 slijedi odmor i okrjepa nakon uspona na Punteru
kod Drutvenog doma, a u 11 sati je nastavak pjeaenja. Povratak na Sv. Ivan slijedi u 13 sati. Organizator i pokrovitelj pjeaenja su Opina Barban i Turistika zajednica Opine Barban.
P. L.

Prijave za Kumrovec
LABIN - U Udruzi antifaistikih boraca Labina (UAB)
primaju prijave za jednodnevni izlet u Kumrovec, na
proslavu Dana mladosti, koja e se odrati 28. svibnja.
Cijena puta iznosi 120 kuna, a u dva autobusa preostalo je jo 30-ak mjesta, doznajemo od Narciza Ruia, tajnika UAB-a. Organizator izleta je Drutvo Josip
Broz Tito.
I. R.

Istrijada prkosi krizi

PORE - U koordinaciji
istarskih klubova studenata iz Rijeke, Trsta, Zagreba i
Pule, odrana je 17. Istrijada,
ve etvrtu godinu zaredom
u apartmanskom naselju Lanterna u Poreu. Time je dokazano da su mladenaki duh i
dobra volja jo uvijek dovoljni
da se projekt takvih razmjera
odri i u ovo krizno doba. Uz
nastup klape Istarskog kluba
Rijeka - Kantaduri, svibanjsku
Istrijadu otvorio je doupan
Vedran Grubii.
Cilj Istrijade, rekao je Emi-

Istrijada nije bila nita loija od prijanjih, pa moglo bi se rei, s obzirom na financijske prilike - i
puno bolja. U ime svih istarskih klubova zahvalni
smo sponzorima koji su omoguili da Istrijada
doivi svoje 17. izdanje, rekao je Emilio Moibob
lio Moibob iz Istarskog kluba
Rijeka, okupljanje je i druenje istarskih studenata, no radi
se ujedno o manifestaciji ispunjenoj radionicama i sportskim natjecanjima. Sudionici
ovogodinje Istrijade imali su
priliku sudjelovati na sommelierskoj, glazbenoj folklornoj,

plesnoj i sportskoj radionici,

onoj o odrivom turizmu, ali i
o Vijeu i Savjetu mladih Istarske upanije kao i na radionici pod nazivom Povijest Istarskih klubova i Istrijada...
Za sve sudionike organizirana je zajednika radionica
Istra u Europskim fondovi-

ma, koju je vodila Manuela

Hrvatin, struna savjetnica za
meunarodnu suradnju pri
Istarskoj upaniji.
-Istrijada nije bila nita loija od prijanjih, pa moglo
bi se rei, obzirom na financijske prilike - i puno bolja. U
ime svih istarskih klubova, zahvalni smo Istarskoj upaniji,
gradovima i opinama te ostalim sponzorima koji su svojom
dobrom voljom i rtvovanjem
omoguili da Istrijada doivi svoje 17. izdanje, rekao je
Moibob. G. ALI VERKO

U OPATIJI ODRANA PREZENTACIJA TRADICIONALNE TALIJANSKE KUHINJE IZ DOLINE RIJEKE PO

OPATIJA, PULA - Prezentacija talijanske kuhinje iz doline

rijeke Po, to jest iz okolice grada Roviga, odrana je ovog
tjedna u Opatiji u organizaciji
Generalnog konzulata Italije u
Rijeci. Originalne namirnice sa
svojega agroturizma donijeli
su suprunici Giulia Boscolo i
Mauro Girelo, a uenike iz svih
ugostiteljskih kola Istarske
upanije (zanimanje kuhar) i
njihove nastavnike upoznali
su s nainom pripreme tradicionalnih jela iz podruja delte
rijeke Po.
Ono to su gosti iz Italije u
suradnji s uenicima i nastavnicima iz Istre pripremili, uenici konobari iz Ugostiteljske
kole iz Opatije posluili su
uzvanicima, ukupno 120 go-

Istarski uenici spremali

specijalitete iz okolice Roviga

stiju, koji su se odazvali pozivu Generalnog konzula Republike Italije.

Generalni konzul Renato
Cianfarani osobno se zahva-

lio proelnici Upravnog odjela

za obrazovanje, sport i tehniku kulturu Istarske upanije
Patriciji Smoljan na pomoi u
organizaciji dolaska uenika

iz ugostiteljskih kola iz Istre.

Svim uenicima uruena
su priznanja za sudjelovanje
na prezentaciji talijanske kuhinje.
Sudjelovali su uenici iz
Strukovne kola Eugena Kumiia iz Rovinja, Srednje
kole Mate Blaine iz Labina,
Ugostiteljsko-turistike kole
Antuna tifania Pore, Gospodarske kole Buje te pulske kole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, odnosno
ukupno 17 uenika i sedam
nastavnika.
V. BEGI

Glas Istre

istra

Subota, 21. svibnja 2011.

15

NAKON KRENJA VODOTOKA PAZINICE NASTALI PROBLEMI S EROZIJOM

Preventivna obrana od poplava

ili popravljanje tete?
U duini stotinjak metara uzvodno od Zarianskog mosta radnici na nalog Hrvatskih
voda bagerima uklanjaju bujini nanos kanaliziranog vodotoka
te kamenim blokovima poploavaju obalu
potoka koja je nakon
uklanjanja vegetacije, dakako, erodirala.
Slubeni naziv radova glasi preventivna
obrana od poplave

Radovi na vodotoku Pazinice

ka te kamenim blokovima poploavaju obalu potoka koja

je nakon uklanjanja vegetacije, dakako, erodirala. Slubeni naziv radova glasi preventivna obrana od poplava, a
radovi su, kako kae voditelj
buzetske ispostave Hrvatskih

voda Aleksandar Krui, iniciirani nastankom spruda od bujinog nanosa koji je izazvao
plavljenje poljoprivrednih povrina uz vodotok na predmetnoj lokaciji te erozijom dijela
pokosa vodotoka s opasnou daljnjeg odnoenja vrijed-

nog poljoprivrednog zemljita

uz lokaciju zahvata. Vrijednost
radova procjenjuju na oko 300
tisua kuna.
S obzirom na to da su djelatnici Hrvatskih voda vieni
na terenskom obilasku nekoliko nizvodnih lokacija u smje-

PAZINSKA GIMNAZIJA PRIMILA SREBRNI EKOLOKI CERTIFIKAT

Obnovljen status Meunarodne eko-kole

PAZIN - U predvorju Gimnazije i strukovne kole
Jurja Dobrile juer su pazinski gradonaelnik Renato Kruli i uenica Martina
Skok podigli Zelenu zastavu u povodu obnove statusa meunarodne Eko-kole. Meunarodni program
realizira se pod geslom
Eko-moja kola, kao europski projekt osmiljen sa
svrhom provedbe smjernica odgoja i obrazovanja
za okoli na razini itavih
kola.
- Program odreuje i
usmjerava nain na koji
se nastavni sadraji o zatiti okolia, kao dio redov-

nog kolskog programa,

primjenjuju u svakodnevnom ivotu kole, pojasnio
je ravnatelj Josip ikli. U
ostvarenju ovih programa
koli pomau Grad Pazin i
komunalno poduzee Usluga.
Nakon to je predsjednica Vijea uenika Koviljka
Ljutina u ime uenika poruila da je zdrav okoli u
kojem djeluju poticajan za
rad, gradonaelnik Kruli
okupljene je uenike i profesore upoznao s nastojanjima koje Grad Pazin ulae
u ouvanje okolia, emu
je veliki doprinos dala izgradnja proistaa otpad-

nih voda. Mirjana Galant iz

Usluge i uenik Vanja Mari otkrili su srebrni certifikat Meunarodne Eko-kole, koji je ove godine od
Meunarodne koordinacije za Eko-kole, na prijedlog Hrvatskog povjerenstva
Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli, dobila Gimnazija i strukovna kola
Jurja Dobrile Pazin.
Sputanje Eko-zastave
i certifikata uprilieno je u
sklopu programa obiljeavanja Dana kole koji je bio
i prigoda za prijem ravnatelja za mentore i uenike koji
su postigli zapaene rezultate na upanijskim i drav-

nim natjecanjima. Ove je

godine na upanijskim natjecanjima sudjelovalo 145
uenika ove kola, od ega
65 na natjecanjima znanja,
80 sportskim natjecanjima,
a 11 ih je uspjeno nastupilo na raznim dravnim natjecanjima. Program je zavren predavanjem Ane
Fornaar iz Centra za opekulturne funkcije uma u
Pazinu o Meunarodnoj godini uma, koju ove godine
na poticaj Hrvatske obiljeavaju Ujedinjeni narodi.
M. R.
Gradonaelnik Renato
Kruli i Martina Skok
podigli su eko-zastavu

M. RIMANI

PAZIN - Nakon to su tijekom studenog 2008. sjeom

rijenog drvea uredili okoli
vodotoka Pazinice uzvodno
od Zarianskog mosta nedavno su djelatnici buzetske Vodoprivrede na nalog Hrvatskih
voda pristupili sanaciji erodirane obale.
U duini stotinjak metara
uzvodno od Zarianskog mosta (u Hrvatskim vodama slubeno koriste nepostojei naziv
most Dubrovica, op.a.) radnici bagerima uklanjaju bujini
nanos kanaliziranog vodoto-

Pazinica uzvodno od Zarianskog mosta

prije krenja u studenom 2008. godine

ru Zarekog krova i Pazinske

jame, upitali smo ih imaju li
namjeru intervenirati nizvodno od Zarianskog mosta.
- Trenutno Hrvatske vode
nemaju nikakvih planova inte
tervenirati
na lokaciji prirodne atrakcije Zareki krov. U
sluaju
potrebe za intervensl
cijama,
bit e konzultirane
ci
mjerodavne slube, odgovaraju u dopisu u kojem su kao
opravdanje nesporno potrebnih radova priloili fotodokumentaciju o izgledu vodotoka nedavno prije posljednje
intervencije.

Meutim, nisu nam poslali fotografije poumljenog vodotoka prije njihove intervencije u studenom 2008., o kojoj
smo tada pisali upozoravajui na predstojee probleme,
kada zbog postojanja rijene
vegetacije, gle uda, nije bilo
veih problema s erozijom.
Nisu spomenuli ni da su krenjem unitili prirodni izgled
pazinskog potoka, kupaima
oduzeli ljetnu hladovinu, poveali temperaturu vode u potoku, pa time i ugrozili potonu faunu.
Napisao i snimio A. DAGOSTIN

Glas Istre

istra

ir po markatu

Trnica je ivnula
kuna. Vezica koromaa je
pet kuna, a od njega se
da, uz malo krumpira, komad suhog mesa i graka, napraviti odlina lagana proljetna juha.
Po pet se kuna prodaje i mac mladog luka, svjei kupus je 10 kuna, matovilac i rokula 50, blitva 12,
paruge su 30, krastavci
12 kuna, a glavica enjaka je tri kune.
Od gljiva ima tek suhih
vrganja koji se ovisno o
pakovanju (100 ili 200 grama) prodaju po 50 ili 100
M. Me.
kuna.

M. MEDI

ROVINJ - ivo je bilo juer na rovinjskoj trnici. Uz

toplije vrijeme stie i vie
turista, pa se uz lokalne
kupce tu pomijeaju i grupe stranaca koji sa zanimanjem prate to se nudi.
I u ribarnici je vie
prodavaa nego zimi, a
nude se sardele, inuni i
pari za 20 kuna, riba za
brodet, male sipe i muzgavci za 50 kuna. Dagnje
su 25, brancini i orade
od 60 do 80 kuna, rakovice 60 kuna.
Trenje su 30 kuna, a
posudica jagoda je 10

Danas eko-akcija na turagu

ROVINJ - Rovinjski ogranak Ladonje danas organizira eko-akciju turago 2011. Otok turago e oistiti
od naplavina, smea, sruenih stabala, a bit e oieni
i zarasli putovi. Graani koji se ele prikljuiti akciji trebaju danas u 9 sati biti kod mola na pristanitu AquatelDelfin gdje e za otok krenuti trajekt turago. Dobrodoli su svi koji ele doi i svojim barkama. Na otoku
je po zavretku akcije planirana i zajednika marenda.
Kraj akcije i povratak trajektom planiran je za 18 sati, no
za one koji se moraju ranije vratiti organizirane su i barke za raniji prijevoz do grada.
M. Me.

Subota, 21. svibnja 2011.

LOVAKO DRUTVO MIRNA BUZET DOBILO NOVOG LANA

Alenka Vukovi
nedavno je poloila
lovaki ispit i uvrstila
se u malobrojnu obitelj od svega desetak
lovkinja koliko ih ima
Na
u itavoj Istri
sjeveru Istre u porastu
su tete od divljai, a
najvee tete priinjavaju divlje svinje

BUZET - U buzetskom lovitu otvoren je lov na srnjaka

i divlju svinju, a u novu lovnu sezonu Lovako drutvo
Mirna Buzet kree sa svojom prvom lovkinjom. Alenka
Vukovi nedavno je poloila
lovaki ispit i uvrstila se u malobrojnu obitelj od svega desetak lovkinja koliko ih ima u
itavoj Istri.
Dugogodinja tajnica lovnog
ureda, na ovakav se potez odluila jer voli prirodu i ivotinje.
- Prvenstveni mi je cilj skrb
o ivotinjama, izjavila je Alenka. Da u LD Mirna dobro skrbe u ivotinjama, pokazalo je
izvjee o radu u protekloj lovnoj godini, prihvaeno na godinjoj skuptini u Drutvenom domu u Sovinjaku.
Izraena su nova hranilita,
tako da LD Mirna raspolae
s 26 hranilita za krupnu divlja od toga devet automatskih, deset hranilica za sitnu
divlja, 25 pojilita i 72 solita.
Radi prihrane divljih svinja i fazanske divljai u lovite je uneseno 4.000 kilograma kukuruza, oko 500 kilograma druge
stone hrane, sijena, jabuka
i divljeg kestena. Kupljeno je
i 600 kilograma vitaminizirane
kamene soli za divlja. Djetelinom, kukuruzom i penicom,
zasijano je oko 161.600 etvornih metara povrine. Ureeno je priblino 2.5 kilometara lovakih staza, oieno
oko 10.000 metara prosjeka
i pokoeno 20.640 etvornih
metara livada i panjaka.

U novu sezonu s
prvom lovkinjom
G. ALI VERKO

16

Galantni lovci - cvijee i slika za prvu lovkinju Alenku Vukovi

Lovice ili lovkinje?

Lovice ili lovkinje, ne postoji usuglaen stav koji bi bio
ispravan naziv za ene lovce. Vjerojatno stoga to ih ima
jako malo, u Hrvatskoj ih je stotinjak, u Istri svega desetak.
- Ureenje lovita i prehrana
divljai izvreni su iznad propisanih lovno gospodarskom
osnovom, pohvalio je svoje lovce predsjednik LD Mirna Buzet Branko Golojka. Drutvo
okuplja 126 lovca, tri pridruena lana i jednog pripravnika.
Na sjeveru Istre u porastu
su tete od divljai, a najvee tete priinjavaju divlje svi-

nje. U protekloj lovnoj godini

zaprimljeno je 85 prijava teta na poljoprivrednim kulturama, za to je isplaeno 65.794
kuna. Buzetski lovci izglasali
su financijski plan za ovu godinu u iznosu od 248.000 kuna,
neto vei prethodnog, budui da raunaju na vee prihode od lovnog turizma. U lovitu je najvie srna, procjenjuje

se ak 248 grla, slijede zeevi

i fazani. Brojnost jelenske divljai daleko je vea od fonda
utvrenog lovno gospodarskom osnovom.
Skuptini je bio nazoan
tajnik istarskog Lovakog
saveza Mladen Belui kao
i predstavnici susjednih lovakih drutava.
- ivimo u vremenima kada
divljai i divljih ivotinja imamo
skoro vie nego domaih i kada
se divlja sve vie pribliava kuama te je uloga lovaca i lovakih drutava sve znaajnija, istaknuo je dogradonaelnik Sinia
uli.
G. ALI VERKO

kalendar radova u masliniku

POETAK CVATNJE

Pie Franko Ragu, dipl.ing. im porastu temperature

agr, voditelj strune slube poet e i puna cvatnja, ka-

unu i redovitu rodnost maslina moemo oekivati

samo onda kad smo biljkama pruili svu potrebnu panju i na vrijeme proveli sve
agrotehnike mjere koje propisuje struka. Radove u masliniku prilagoavamo potrebama biljaka ovisno u kojoj
se fenofazi razvoja nalaze.
Ovih je dana u tijeku poetak cvatnje od koje e umnogome ovisiti daljnji tijek sezone. Sada odluujemo o
naoj sudbini i o tome kakva
e nam maslinarska godina
biti. Uvijek treba imati na umu
da se svaka radnja u poljoprivredi pa tako i u maslinarstvu obavlja ciljano i tono u
odreeno vrijeme. Na nam
posao ne oprata improvizacije kao na primjer nemam
vremena, sutra u.
Slijedi nastavak plitke obra-

da nije preporuljivo tretirati masline. Ako smo neto propustili, priekat

emo kraj cvatnje, ako nije kasno. Zato kaemo da
nam na posao ne oprata
improvizacije u stilu nemam vremena, sutra u

de tla s ciljem unitavanja korova i sprjeavanja suvinog

gubitka vlage. Kia koja je
pala prije tjedan dana je dobrodola i moramo uiniti sve
to je u naoj moi da je to
dulje sauvamo jer tko zna
kad e opet. Maslinare koji
preferiraju zatravnjivanje trebali bi provjeriti sisteme za
natapanje kako bi spremno
doekali suhu sezonu.
Moemo ve sada, ne ekajui ljeto, poeti sa skidanjem vodopija sa stabala i
grana. Tako emo sauvati vie hrane i vode za cvat-

Danilo DRAGOSAVAC

Sada odluujemo o maslinarskoj godini

nju. Vodopije reemo karama ili otrim noem ravno u

razini drva ne ostavljajui nikakve iljke ili izboine. Vee
rane valja premazati cjepljarskim voskom ili gustom smjesom vode i nekog bakrenog
preparata te treba voditi rauna o moguim zaraenim stablima rakom masline. U tom
sluaju treba dezinficirati alat
denanturiranim alkoholom te

najprije rezati zdrava, a potom zaraena stabla.

U ovom razdoblju posebnu emo panju posvetiti lisnoj prihrani i zatiti koje moemo istovremeno obaviti s
jednim prskanjem. Maslini
su najpotrebniji duik i bor.
Na tritu ve postoje takve
kombinacije lisnih gnojiva, a
ako ih nema, onda to moemo uiniti i sami uz savjet

strunjaka. Prihranu provodimo istovremeno sa zatitom od maslininog moljca i

to onda kad smo primijetili poetak pucanja i otvaranja prvih cvjetia do otprilike pet posto. Protiv moljca
prskamo samo tamo gdje se
pojavio. Zbog toga se maslinarima preporua savjetovanje s najbliom strunom
slubom, praenje strunih
asopisa i dnevnih medija. Kako sami moete pratiti pojavu maslininog moljca
postavljanjem feromonskih
klopki objasnili smo u prethodnom tekstu, prole subote, a moe se vidjeti i na web
stranici nae udruge.
Poetak cvatnje maslina
ovisi o sorti, vremenskim prilikama, poloaju i ekspoziciji, kondiciji stabla i o mnogo
emu drugom.
Uglavnom cvatnja maslina u Istri zapoinje sredinom
svibnja. Ove godine poela

agroturist.vodnjan@gmail.com
www.agroturist-vodnjan.hr

je neto kasnije, upravo ovih

dana. Uzrok je neto hladnije
i vlanije vrijeme, to u konanici pozitivno djeluje na biljke. im porastu temperature, vrlo e brzo poeti i puna
cvatnja. Najprije valja obratiti
panju na sorte leccino i pendolino jer najprije cvatu, a odmah zatim ide cvatnja bue,
istarske bjelice, iolere, karbonace, crnice i drugih.
U samoj cvatnji masline
nije preporuljivo tretirati niti
obavljati bilo koju radnju. Ako
smo neto propustili, priekat
emo kraj cvatnje ako nije kasno. Tako se opet vraamo
na poetak dananje prie da
svaku radnju u masliniku treba obaviti u pravom trenutku bez odlaganja. Obilazei
maslinike tono se vidi tko
je kakav maslinar. Maslinik je
ogledalo svakog maslinara.
Za one radine i revnosne rezultati nee izostati, maslina
e ih uvijek nagraditi.

Glas Istre

istra

Subota, 21. svibnja 2011.

U PAZINU ODRANA 10. DJEJA OLIMPIJADA

PAZIN - Vrti Tinjan, s najvie

osvojenih medalja, pobjednik je 10.
djeje olimpijade u Pazinu na kojoj
se okupilo 470 maliana iz matinog
Djejeg vrtia Olge Ban u Pazinu i
podrunih vrtia iz Cerovlja, Graia, Karojbe, Lupoglava, Motovuna,
Svetog Petra u umi i Tinjana. Maliani su se natjecali u tranju, bacanju loptice i skoku u dalj, nogometu,
skakanju u vrei, potezanju konopa,
poligonu i triciklijadi.
U tranju na 50 metara pobijedio je Matej Oplani iz Tinjana, drugi je bio Entony ufi iz Sv. Petra u
umi, a trei Petar Bartoli iz Karojbe. U konkurenciji djevojica prva
je bila Lucija tokovi iz Sv. Petra u
umi, druga Ivana Drueti iz Graia, a trea Nina tifani iz Tinjana. U konkurenciji djeaka u tafeti
etiri puta 25 metara sve su medalje
ostale u Pazinu. Pobijedila je skupina Tratinice, drugi su bili Leptirii, a
trei Cvjetii. U konkurenciji djevojica prva je bila skupina Listii iz Pazina, druge su bile Tinjanke, a tree
djevojice iz Sv. Petra u umi.
Meu djeacima u bacanju loptice u dalj pobijedio je Karlo Berteti
iz Graia, za njim je bio Erik Smolica iz Tinjana, a trei Martin tihovi iz Pazina. Od djevojica najdalje je lopticu bacila Ema Breevi
iz Pazina, zatim Emily ui iz Ka-

M. RIMANI

Najvie medalja
odnijeli mali Tinjanci
tafeta 4x50 metara

Okupilo se 470 maliana iz matinog Djejeg

vrtia Olge Ban u Pazinu i podrunih vrtia iz
Cerovlja, Graia, Karojbe, Lupoglava, Motovuna, Svetog Petra u
umi i Tinjana
rojbe te Lucija Mijandrui iz Graia. U skoku u dalj zlatnu je medalju osvojio Marin Baac iz Graia,
srebrnu Donald Mendikovi iz Tinjana, a bronanu Aleks Brajkovi
iz Pazina. Meu djevojicama, to
se tie skoka u dalj, sve su meda-

lje ostale u Pazinu, zlatna u rukama

Petre Lakoseljac, srebrnu je osvojila Dora Macini, a bronanu Ramona Horvat.
Na nogometnom turniru pobjedo je Inter iz Graia, drugi su bili
Frndalii iz Pazinskih Novaka, a trea je bila Vatrena Lopta iz Pazina. U
skakanju u vrei pobijedio je Domenik Milohani iz Tinjana, druga je bila
Iva Florii iz Pazina, a trei Sebastijan Krnjus, takoer iz Pazina. Zlatna
medalja u potezanju konopa otila
je u Motovun, srebrna u Sv. Petar u
umi, a bronana u Lupoglav. Na
poligonu su najuspjeniji bili Alex Mrgan iz Pazinskih Novaka, Ivan Koli iz
Sv. Petra u umi i Erika Matika iz Pa-

zina. Medalje iz triciklijade ostale su

u Pazinu, a osvojili su ih Petra Kalac,
Roko Tomii i Ana Jurcola. Pehar za
fair play osvojila je nogometna ekipa
donjeg vrtia u Pazinu.
- Djeja olimpijada odrava se
u sklopu programa obiljeavanja
Dana grada Pazina, stoga je ovo
zacijelo najmasovnije sportsko natjecanje na Pazintini, kazao je pazinski gradonaelnik Renato Kruli. Poetak natjecanja, kao i na
pravoj olimpijadi, oznailo je podizanje olimpijske zastave i paljenje
olimpijske baklje, koju su ove godine zapalili mala Nika Hrvatin i njen
tata vatrogasac Vanja.
M. RIMANI

17

Faanci pobjednici
male olimpijade
VODNJAN - Djeji vrti Sunce iz Faane ukupni je pobjednik jubilarnog 10. olimpijskog festivala djejih vrtia Puljtine odranog
juer u Vodnjanu na igralitu NK Vodnjan.
U sportskim se disciplinama prilagoenim
predkolskom uzrastu natjecalo 200-tinjak
maliana iz est vrtia. Drugoplasirana u ukupnom poretku bila je skupina Pe-Ga vrtia iz
Peroja i Galiane, a trei domaini, vodnjanski vrti Petar Pan. Snage su odmjerila i djeca iz vrtia Baloni iz Svetvinenta, Tratinica iz Barbana te Vrtuljak iz Marane. Natjecali
su se posebno u mukoj i enskoj konkurenciji, a kao dresovi posluile su im majice s geslom I ja u biti olimpijac.
Prvi u skoku u dalj s mjesta meu djeacima bio je Alen Vini (Petar Pan), drugi Aldin Delimehi (Pe-Ga), a trei Ivan Jeromela (Vrtuljak). Kod djevojica pobjednica je bila
Samilla Gagi (Petar Pan), druga Luce ugar
(Tratinica), a trea Klara Pavlovi (Sunce).
U utrci na 50 metara prvo mjesto osvojila
je Lana Bulei (Baloni), drugo Leona Repinac (Vrtuljak), a tree Nensi Alibai (Petar Pan) u enskoj, a prva tri mjesta osvojili
su Antonio Koli (Vrtuljak), David Tojak (Sunce) i Marko Sandri (Baloni) u mukoj konkurenciji. U tafeti etiri puta 25 metara meu
djevojicama i djeacima najbolje tri su bile
ekipe vrtia Sunce, Vrtuljak i Baloni.
Najbolje tri nogometne ekipe bile su PeGa, zatim Petar Pan i Sunce u enskoj te
Sunce, Pe-Ga i Petar Pan u mukoj konkurenciji. Tenisku lopticu najbolje su bacili Roko
Kalazi (Pe-Ga), zatim Filip Radola (Tratinica) i Patrik Kovaevi (Sunce) meu djeacima te Maa Deghenghi (Pe-Ga), Lucija Boac (Petar Pan) i Maria Zara kibola (Sunce)
meu djevojicama. Nagrada za fair play igru
pripala je vrtiu Tratinica. Najbolji su mali
sportai nagraeni peharima i medaljama, a
pripalo im je i posebno priznanje Hrvatskog
olimpijskog odbora.
Najbolje plasirani e se natjecati na upanijskom finalu u Buzetu. Organizatori vodnjanskog natjecanja su Sportski savez Grada
Vodnjana i vodnjanski Djeji vrtii Petar Pan.
P. LUKE

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

hrvatska
HDZ: Milanovi ljubomoran
na premijerku
ZAGREB - Nakon to su dan ranije SDP-ovci, zbog
uvreda na njihov raun, bojkotirali zasjedanje Sabora juer ih je HDZ optuio da to ine da bi opstrukcijom parlamentarnih aktivnosti oteali zavretak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Socijaldemokrati su, pak,
konstatirali da su u etvrtak u sabornici sruene sve
granice civiliziranog ponaanja i pritom su optuili potpredsjednika Sabora Vladimira eksa da ih nije htio zatititi od kleveta HDZ-ovih zastupnika.
- I mi iz SDP-a esto puta u aru rasprave dajemo
neke neprimjerene izjave, ali predsjedavajui to svaki
put sankcionira, za razliku od istupa vladajue veine.
Smetaju upravo ta dvostruka pravila igre u istoj dvorani, rekla je potpredsjednica SDP-a Milanka Opai u ime
Kluba zastupnika nakon to spoitnula eksu da ba on
uvijek zloupotrebljava instituciju Sabora.
- Zoran Milanovi je ljubomoran jer teko moe podnijeti i prihvatiti da su predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor, Vlada i vladajua koalicija, unato mnogim
njegovim zlogukim najavama, uspjeno doveli do kraja
ostvarenje jedinog preostalog najveeg hrvatskog vanjskopolitikog cilja, ulaska u EU, ustvrdio je eks.
D. C.

Arhiva NL

Kajin: Tuman u BiH na

strani Miloevia

ZAGREB - Predsjednik Srbije Boris Tadi

ne eli zatakavati problem hrvatskih ratnih zarobljenika koji su tijekom rata bili
zatoeni u Srbiji, rekao je juer veleposlanik Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukievi
predsjedniku Udruge pravnika za Vuko-

Veleposlanik
Srbije primio
Vukovarce

var 1991. Zoranu angutu, branitelju Vukovara i nekadanjem zatoeniku logora

u Srijemskoj Mitrovici i Stajievu kod Zrenjanina. angut je od veleposlanika traio
da vlastima u Srbiji prenese zahtjev da
kazne poinitelje zloina. (B. Pa.)

POLICIJSKA DRAVA: DAMIR POLANEC, BIVI POTPREDSJEDNIK

RAVNATELJA POLICIJE OLIVERA GRBIA I MINISTRA

Grbi hukao HD
protiv elnika
Oliver Grbi me 2009.
godine uvjeravao da
u HDZ-u moramo poeti razmiljati o pisanju anonimnih prijava protiv elnika
opozicije, jer se u javnosti stvara dojam
da se procesuiraju
samo HDZ-ovci, rekao je Polanec

D. JELINEK

18

Piu Sergej

ABRAMOV,
Draen CIGLENEKI
i Jagoda MARI

SARAJEVO - Sigurno je jedno, da je veini

graana Hrvatske, pustimo sada HDZ, jasno da
je Tumanova politika
prema BiH bila antihrvatska. Mijeati se u odnose druge drave i stati u tom ratu na stranu
Miloevia, iskreno, nije
bila hrvatska politika,
izjavio je u razgovoru
za sarajevski list Dnevni avaz saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin.
Vjeruje da e skora presuda Jadranku Prliu
i ostalima iz tadanjeg
hercegovakog vojnopolitikog vrha donijeti i
osudu politike Franje Tumana prema BiH.
- Oekujemo da e
hrvatska javnost spoznati da su Franjo Tu-

man i Slobodan Miloevi bili na istoj

poziciji kada je rije
o BiH. Jasno da nakon toga oekujem
gnjevnu reakciju hrvatske vlasti, HDZ-a, kao
i ostalih desniarskih
grupacija u zemlji. Smirit e se i oni relativno
brzo, jer Hrvatska mora
izai iz te mitologije, rekao je Kajin. Smatra i
da e Hrvati u BiH morati shvatiti da im je to
domovina.
- Valjda e doi generacija koja e shvatiti
da je svojedobna politika iskljuivosti, mrnje
i podjela najskuplje
kotala Hrvate u BiH,
jer ih danas ima tek
250.000, kazao je Kajin
za sarajevski list. B. .

Matica sindikata: Neutemeljene

optube protiv Ribia
ZAGREB - Matica hrvatskih sindikata reagirala je na jueranju konferenciju za novinare elnika devet sindikata
ulanjenih u MHS priopenjem u kojemu stoji da je na toj
konferenciji izreeno niz zlonamjernih i neutemeljenih optuba protiv predsjednika te sindikalne sredinjice Vilima
Ribia te da besmislene optube o Ribievoj suradnji s vlasti pobijaju injenice dobro poznate javnosti. U priopenju
koje je potpisala glavna tajnica MHS-a Mirela Boji stoji da
su organizatori na konferenciji iznijeli i neistinite podatke o
trenutanom broju lanova Matice hrvatskih sindikata. (H)

Pomorcima vraen beneficirani sta

ZAGREB - Hrvatski pomorci ponovno imaju pravo na
beneficirani radni sta, odluio je juer Hrvatski sabor,
izmijenivi Pomorski zakonik, odnosno prihvativi vladin
amandman da se pomorcima svakih 12 mjeseci provedenih na brodu rauna kao 15 mjeseci staa.
Izmijenjenim Pomorskim zakonikom, 13.000 hrvatskih
pomoraca u starosnu e mirovinu odlaziti s navrenih
60 godina ivota i 15 godina staa na brodu. (H)

ZAGREB - Bivi potpredsjednik Vlade Damir Polanec juer je javno optuio ravnatelja
policije Olivera Grbia da mu
je jo 2009. godine predlagao
da Hrvatska demokratska zajednica pone pisati anonimne
prijave protiv elnih ljudi opozicijskih stranaka te da je elniKosor bila je prisutna kad je Karamarko izvijestio o prijavi protiv Ronevia, ali i
tvo HDZ-a pokualo utjecati na Jadranka
kad sam ja izvijestio Predsjednitvo HDZ-a o Grbievom prijedlogu - Damir Polanec
policiju u aferi Kamioni.
- Zatrpani smo anonimnim
Polanecu ao to nije ranije priao
prijavama protiv elnih ljudi HDZ-a i elnih ljudi VlaOdgovarajui na novinarske upite Polanec je kazao da iznosi optube protiv Grbia i
Karamarka jer smatra da se radi o zloupotrebama represivnog aparata. Grbi mu je, kade. Gledajte, tu ima vie od
zao je, na jednom sastanku pokazao jednu od prijava protiv njega za koju je uvjeren da
sto anonimnih prijava, neke
su je sastavile osobe koje imaju pristup alatima represivnog aparata, jer su se u njoj nalasu bez argumenata, ali jedan
zile i interpretacije nekih Polanecovih telefonskih razgovora. Svatko se moe nai u sidio ih je vrlo ozbiljan. Moratuaciji da bude rtva anonimne prijave i da bude raetvoren i anatemiziran. Uvjeren sam
mo postupati po njima i poda anonimne prijave o kojima je danas rije imaju svoju povijest, rekao je Polanec.
stupat emo, ali to e stvoriti
Priznavi da se sastao nedavno sa Slavkom Liniem, odbacio je tvrdnju da je to ispriefekt da se procesuiraju vodeao zbog njega.
i ljudi HDZ-a, a to nije dobro.
- Ako se sjeate, ve sam javno upozoravao na zloporabe represivnog aparata i neVi u stranci trebate stvoriti badugo iza toga zavrio sam u Remetincu. ao mi je to sve nisam u javnost iznio i ranije,
lans i poeti razmiljati o pikazao je bivi potpredsjednik Vlade.
sanju anonimnih prijava protiv
vodeih ljudi oporbenih stranaka, prepriao je Polanec ec je ispriao da ga je Sana- Oliverom Grbiem koji ga briS Grbiem je dogovorio
Grbieve rijei sa sastanka u der pozvao u sjedite stran- fira o Roneviu. Grbiu je re- sastanak istog dana, u Minikasno ljeto 2009. godine.
ke na sastanak, neposredno kao da bi bilo dobro da ima starstvu gospodarstva iza 19
nakon to se vratio s izleta na nekoga tko bi o svemu izvije- sati. Razlog za tako kasan saNazoan i Kalmeta
jahti Malo vitra. Primio ga je stio Vladu, da Vlada zna to stanak bio je to su tad u MiSastanak s Grbiem dogo- u uredu poasnog predsjed- se dogaa. Rekao mu je da nistarstvu tajnice deurale do
dio se nakon sastanka s tada nika HDZ-a.
sam kod njega i da izvjetava 19. Prije Grbia, u Ministarve bivim premijerom Ivom
- Zazvonio mu je mobitel i mene, a da u ja referirati vrhu stvo je, tvrdi Polanec, doSanaderom. Naime, Polan- shvatio sam da razgovara s stranke, kazao je Polanec.
ao i ministar prometa BoiMINISTAR KARAMARKO POTVRDIO DA JE OBAVJETAVAO VLADU I HDZ O AFERI KAMIONI

Normalno je da sam brifirao premijerku

ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Tomislav
Karamarko priznao je da je
izvijestio premijerku o podnoenju prijave protiv Berislava Ronevia, ali je odbacio Polanecove tvrdnje da
je ita oko sluaja kamioni
dogovarao s HDZ-om.
- Odbacujem tvrdnje da
sam ita dogovarao sa strankom u vezi sluaja kamioni.

Jedino to ima elemente istine u Polanecovim tvrdnjama

jest da sam dan prije podnoenja prijave protiv Ronevia
obavijestio predsjednicu Vlade o tome. Uz nju je tad bilo
nekoliko osoba iz HDZ-a, ali
nisam posve siguran tko, pa
neu nagaati. To je naprosto
bila moja dunost. Normalno
je da sam izvijestio premijerku o tome, kao to je nor-

malno da me ravnatelj policije izvijestio o prijavi protiv

Ronevia. Radi se o osobi
koja je bila lan parlamenta i
o sluaju koji je dugo godina
plijenio panju javnosti, rekao
nam je Karamarko.
O anonimnim prijavama,
Karamarko je samo kazao da
su one uvijek upitne i dvojbenog karaktera, ali da je dunost policije da ih ispita. U an-

tikorupcijskoj kampanji, neke

takve prijave su pomogle policiji, a neke su bile beskorisne.
- Bilo tko moe pisati anonimne prijave. Nas ne zanima o kome je rije. to je
na kraju pjesnik htio rei?
Da nismo podnijeli prijavu
u sluaju kamioni? Da je to
netko sprijeio? Zato nije o
tome ranije govorio?, upitao
se Karamarko. (NL)

hrvatska
ZAGREB - Svi koji nisu uspjeli nabaviti ulaznice za misu koju e papa Benedikt XVI drati na zagrebakom Hipodromu, moi e ulaznice dobiti i te
nedjelje, na licu mjesta. Iako su dosad
organizatori izriito pozivali vjernike da

se jave u svoje upe jer bez ulaznica nee moi prisustvovati niti jednom
dogaaju s Papom, sada su odluili
pojednostaviti proceduru. O tome su
juer izvijestili lanovi Stalnog vijea
HBK-a. (I. F.)

DZ na prijave
opozicije
Grbi odbacio opt
optube,
lae
HDZ poruio: Polanec
Pola
Reakciju ravnatelja polic
policije Olivera Grbia juer nije
bilo mogue dobiti jer sse nalazio na slubenom putu,
ali je glasnogovornik M
MUP-a Krunoslav Borovec otkrio
da se uo s njime i da G
Grbi odbacuje sve optube.
- Grbi je upoznat s o
optubama i rekao je da su neobja
utemeljene, ali e sve objasniti
kad se vrati s puta, kazao je Borovec.
la
Polanec lae.
No, to je svima razumljivo,
slubena je izjava koju je u ime HDZ-a
mediji
medijima
prenijela glasnogovornica
Sun
Sunana Glavak. (J. Ma., NL)

dar Kalmeta koji mu je rekao

da ga je poslao Sanader.
- Detaljno nas je brifirao o
istrazi protiv Ronevia, ispriao
nam je to su sve do tada nali. Nisam razumio zato to meni
govori, rekao je Polanec.
Tjedan ili dva kasnije, tvrdi bivi potpredsjednik Vlade,
Grbi je opet s njim kontaktirao i traio sastanak. Ponio je
sa sobom prilino debeli fascikl i na sastanku mu je kazao
da su u fasciklu anonimne prijave protiv elnika HDZ-a te da
bi trebalo uspostaviti balans.
- Rekao mi je da stranka treba razmotriti da uspostavi balans pisanjem anonimnih prijava protiv elnih ljudi opozicije
i da nekoga treba zaduiti za
to. Spominjao mi je Slavka Linia i Radimira aia kao ljude koji ve imaju putra na gla-

vi. Sve to mi je Oliver Grbi

rekao, prenio sam vrhu stranke, ukljuujui i njegov prijedlog, rekao je Polanec na konferenciji za novinare u uredu
svog odvjetnika Ante Nobila.
Vrh stranke, objasnio je
Polanec, Predsjednitvo je
HDZ-a. Nije mu poznato je li
stranka pristala na uspostavu
balansa, jer je ve u listopadu 2009. izaao iz Vlade. Meutim, nitko od osoba za koje
tvrdi da im je prenio Grbieve
rijei, nije bio zaprepaten tim
prijedlogom.

Briranje
Hebranga i eksa
to se tie afere Kamioni, Polanec je javno ustvrdio da je Tomislav Karamarko
osobno, a i uz pomo vodeih
operativaca policije, obavije-

stio ue Predsjednitvo HDZ-a

o nalazima obrade Berislava
Ronevia i argumentima za
podizanje kaznene prijave.
Brifing o prijavi protiv Ronevia dogodio se prije sjednice Vlade, kad je predsjednica
Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor sazvala ue Predsjednitvo HDZ-a u zgradi Vlade.
- Karamarko je obrazlagao
argumente za prijavu. Ali to
nije bilo dovoljno, pa je zvao
jo nekoliko operativaca da
detaljnije obrazloe. Oni su to
napravili u prostoriji kraj kabineta predsjednice. Bili su prisutni Vladimir eks, Andrija
Hebrang i mislim Ivan Jarnjak,
ali za njega nisam posve siguran, rekao je Polanec.
Predsjednica Vlade i HDZ-a
Jadranka Kosor, izriit je bio
bivi potpredsjednik Vlade, bila
je prisutna kad je Tomislav Karamarko izvijestio o prijavi protiv Ronevia, ali i kad je on
izvijestio Predsjednitvo HDZ-a
o Grbievom prijedlogu.
- Je li normalno da ministar
policije referira stranako vodstvo o obradi jednog sluaja?
Jel se utjecalo na podizanje
prijave? Naravno da se raspravljalo o negativnom efektu na HDZ i naravno da su vodei ljudi utjecali na to da se to
ne dogodi, rekao je Polanec.

A. T.

IDS: Ni Tito Tumanu nije pakirao

ZAGREB - Saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin o sluaju Lini rekao je da ako
je sve u prijavi tono, a znam
da je la, onda bi Lini trebao
momentalno zavriti u zatvoru. Ali ako je to la, kao to
jest, u jednoj civiliziranoj zemlji
oni koji stoje iza toga trebali bi
snositi posljedice. Sad si postavljamo pitanje - tko stoji iza
te anonimke? Ja tvrdim da iza
toga stoji sam vrh ili drave ili
MUP-a i to je opasno. Izbori
se ne mogu dobiti pakova-

Damir Kajin

*
*

RIJEKA: RAZRIJEEN MISTERIJ AFERE ORUJE, UPLATNICA SVJEDOI

O UPLATI NOVCA U PRORAUN OPINE RIJEKA

VLADE, IZNIO TEKE OPTUBE PROTIV

TOMISLAVA KARAMARKA

Nakon Linia i Polanec ga optuio za progon opozicijskih

elnika - ravnatelj policije Oliver Grbi

19

REUTERS

Ulaznice
za Papu
do 5. lipnja

Subota, 21. svibnja 2011.

njem. Pa ni Tito nije Tumanu

pakirao, kako se to sad radi
nekima u opoziciji.
- Ako se to nastavi, morate imati na umu da batina
ima dva kraja. Svaka potena vlast, a pogotovo ona budua koja e biti sastavljena
iz redova opozicije, mora se
zauzimati za to da institucije budu autonomne, da rade
svoj posao, da ih nitko ne
smije zloupotrebljavati, upozorio je Kajin na posljedice takve politike.
D. G.

Lini nije drao

novac u friideru
RIJEKA - SDP je, najprije
na svojim facebook stranicama, a kasnije i preko ostalih
medija, javnosti juer predoio uplatnicu koja potvruje
da je novac koji je iz prorauna Opine Rijeke isplaen
na raun kriznog stoera za
nabavku oruja na kraju vraen u gradski proraun.
Nakon to je poljuljana teorija o novcu u friideru, Lini
je medijima izjavio da smatra
da su izjave Polaneca istinite. On je naime ustvrdio da je
ravnatelj policije zatraio pisanje anonimnih prijava protiv elnika oporbe.
- Polanecove izjave potvruju da je anonimnu prijavu
protiv mene pisao Oliver Grbi. Oekujem da sada reagira i policija i da provjere
njegove tvrdnje o zloupotrebi
policije jer tu nije rije o anonimnoj prijavi nego o izjavama nekada visokog dunosnika HDZ-a, kae Lini.
Kad je u pitanju sudbina
ravnatelja policije, Lini procjenjuje da e ga ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko uskoro smijeniti jer je to
jedini nain da se smire tenzije
i da se sluaj malo ohladi.
- Namjerili su se na krivoga. Mene ne treba nitko braniti, ja u se sam braniti od
zloupotrebe policijskih ovlasti. Nije prvi put da me HDZ
progoni. Pokuali su mi napakirati krau dasaka koje
su zavrile na frontu kako bi
spaavale vojnicima glave.
Tu sam kao pravi knjigovoa
napravio primopredaju drvene grae koja je otila u Slavonski brod, Slavonsku Poegu i na front kod Gospia pa

Novac vraen rijekom proraunu - uplatnica

iz arhive Grada Rijeke
L. .

Glas Istre

I krau dasaka su mi htjeli

napakirati - Slavko Lini

su odustali uz objanjenje da
je 14 milijuna kuna mala vrijednost. Vraga je to mala vrijednost, no shvatili su da me
krivo optuuju, kae Lini. Po
pitanju najnovije prijave kae
da nitko iz policije nije s njime pokuao razgovarati, to
sugerira da je cilj bio da ga
se oblati u javnosti.
Kad je krenula afera o rijekom oruju, gradonaelnik
Vojko Obersnel izjavio je da
je spreman otvoriti i novinarima arhive gradske uprave
gdje sigurno postoje dokazi o
transakcijama vezanim uz nabavku finskog granita, koje je

plaen vraenim novcem.

I nakon nekoliko dana kopanja po gradskom arhivu
Obersnel je doao do uplatnice koja je, po njemu, dokaz
da je novac koji je iz prorauna Opine Rijeke isplaen na
raun kriznog stoera za nabavku oruja na kraju vraen
u gradski proraun. Naime, rije je o uplatnici koja je datirana u Rijeci, 29. rujna 1992.
godine, i u kojoj Sluba drutvenog knjigovodstva Hrvatske navodi da je zaduen raun za pripremu i otklanjanje
posljedica od ratnih opasnosti u svrhu doznake povrata
dinarske protuvrijednosti u
korist rauna Prorauna Opine Rijeka za 98.705.605 hrvatskih dinara.
- Oekujemo da e na Korzo 16 doi netko od nadlenih
organa kako bi im predoili
dokumentaciju iz koje je vidljivo da nije bilo potrebe ni za
kakvim spektaklom. Sada je
jasno da je prilino smijeno
da je itko pozivan na bilo kakav obavijesni razgovor, a da
nitko nije zatraio nikakvu dokumentaciju, izjavio je Obersnel. (D. CUPA, NL, GI)

RIJEKI SLUAJ IZ NOVINARSKE PERSPEKTIVE

Polanec jo prije est mjeseci

sve ispriao Novom listu
ZAGREB - U novinarskoj
profesiji primarno je objaviti
neto vano prije drugih. Pogotovo ako se radi o prii koja
ima potencijala za uzdrmati
dravu. Upravo je takva pria
bila ona koju je kolegici Jagodi
Mari i meni studenoga prole
godine ispriao bivi potpredsjednik Vlade Damir Polanec,
za vrijeme razgovora u jednom zagrebakom restoranu
u blizini dopisnitva Novog lista. Nas smo troje bistrili situaciju, analizirali tijek kaznenih
postupaka protiv Polaneca,
a onda je on podijelio s nama
i svoje iskustvo s ravnateljem
policije Oliverom Grbiem koji
ga je, tako je tvrdio, upozoravao da bi HDZ morao poeti
pisati anonimne prijave protiv
SDP-ovaca da bi se uspostavila ravnotea u odnosu na sto-

tinjak prijava koje ve postoje

protiv ljudi iz HDZ-a. Priao je
Polanec da je bio na sastanku sa Sanaderom kad je njega
nazvao Grbi pa je ekspresno
dogovoreno da ravnatelj policije upozna Polaneca sa stanjem u sluaju Kamioni.
Naravno da smo kolegica
i ja nagovarali Polaneca da
odmah objavimo tu epizodu
iz srpnja 2009. godine, ali nije
pristao na objavu s navoenjem njega kao izvora informacije, tvrdei da nije sazrela
situacija, da e biti rije na rije i da nije siguran da e u
tim okolnostima hrvatska javnost njemu povjerovati. I s tim
smo se zakljukom razili. Kolegica i ja bili smo okirani, nekoliko dana bili smo pod tekim dojmom onoga to nam
je Polanec ispriao. Naroi-

to nas je frustrirala injenica

to o tome nismo mogli nita pisati. No, nismo odustali. Izokola smo priu pokuali
provjeriti kod barem desetak
ljudi koji su po svojoj poziciji u
HDZ-u morali, ako je to istina,
neto znati o onome to Polanec tvrdi. Naili smo na zid
utnje jer tada ni o Polanecu,
ni istragama, ni o onome to
se dogaalo u HDZ-u u vezi s
tim iza zatvorenih vrata nitko
uope nije htio govoriti.
Meutim, sve je ovo oigledno muilo Polaneca,
kao da je traio nain kako
da ipak upozna javnost o
svojim nesvakidanjim susretima s Grbiem. Kad je
11. prosinca jedna medijska
afera isprovocirala Polaneca, on mi je o njima poslao
mail.
D. CIGLENEKI

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

SLAVONSKI BROD - Na graninom prijelazu u Slavonskom Brodu pri ulasku

u Hrvatsku uhien je razbojnik Ivan Dei Dea (33) koji je pobjegao nakon
to je 12. svibnja s prijateljem pokuao
opljakati poslovnicu Privredne banke

Predao se i
drugi razbojnik
crna@glasistre.hr

591-521
Suprunici prijavljeni za podvoenje

Smirivao svau pa
dobio metak u srce

etiri ene ostale bez zlatnih lania

S. P.

U Jeretovoj ozlijeena
vozaica Nissana

PULA - U prometnoj
nesrei koja se prekjuer oko 16 sati dogodila na raskriju Jeretove
i Ulice Ljudevita Posavskog lake je ozlijeena 46-godinja Puljanka,
vozaica terenca Nissan,
izvijestila je PU istarska.
Podsjetimo, nesreu je
izazvao 61-godinji voza Forda, koji je, kreui se Ulicom Ljudevita Posavskog, oduzeo
prednost Nissanu koji se
kretao Jeretovom. Od siline udara Ford je projurio preko nogostupa i

zavrio na travnatoj povrini, dok se Nissan zaustavio udarom u stupove reklamnog panoa.
Voza Forda, koji je izazvao nesreu, rekao
nam je da je bio prisiljen
potpuno izai na raskrije jer od parkiranih automobila nije mogao imati
dobru preglednost. Doznajemo da je nakon
nesree policija novanim kaznama sankcionirala i vlasnike vozila koja
su bila nepropisno parkirana na nogostupu.
S. P.

Pijan divljao u policijskoj postaji

KARLOVAC - Gomilu posla imala je karlovaka policija
prekjuer s divljim osamnaestogodinjakom iz Krnjaka. Sve
je poelo kad je u drutvu 26-godinjeg Karlovanina automobilom VW Jetta sisakih oznaka u zabranjenom smjeru uao u ebetievu ulicu u Karlovcu. Tamo se zaustavio
ispred jednog kafia i zajedno s prijateljem iz nepoznatih razloga poeo vikati i udarati po svom autu. Policija je po dolasku utvrdila da 18-godinjak nema poloen vozaki ispit,
da ima u organizmu 1,08 promila alkohola, te da ni on ni
suvoza nemaju nikakve osobne dokumente. Prilikom uhienja, 18-godinjak je otetio policijski auto, a divljati je nastavio i u policijskoj postaji, gdje je razbijao inventar i prijetio smru policajcima. Slijedi im itav niz prijava, od onih za
prijetnje i oteenje tue stvari, do prekrajnih zbog krenja Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira, Zakona
o osobnoj iskaznici i Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
D. K.

Svaa za ankom zavrila je kobno po mukarca koji je smirivao goste

VELIKO TRGOVIE - Zagorje je juer cijeli dan bilo pod

opsadom policije koja je tragala za naoruanim Teom Kastelanom, 24-godinjakom koji
je u etvrtak kasno naveer u
kafiu u Velikom Trgoviu jednog mukarca ubio, a drugog
ranio.
Krvava drama dogodila se
neto prije 23 sata kada je u lokalu Capar u Ulici Stjepana
Radia dolo do svae izmeu
gostiju koji su se nalazili za ankom. Meu njima je bio i Kastelan, koji je, kako doznajemo, bio
pod vidnim utjecajem alkohola.
- Dva dana se samo opijao,
rekao nam je jedan o mjetana
koji meutim, nije uo oko ega
je tono izbila svaa meu gostima. Prevelika koliina maligana
evidentno je kumovala tragediji.
Doznajemo da je pijani
24-godinjak u jednom trenutku izvukao pitolj i zapucao. Ispaljeni metak pogodio je 58-godinjeg Ivana Tiljara i na mjestu
ga usmrtio, dok je drugi hitac ranio 35-godinjeg Mladena Matulu. Prema rijeima oevidaca
Kastelan se nije sukobio izravno s Tiljarom, ve je nesretni 58-godinjak pokuao smiriti strasti u lokalu. To je na kraju
platio ivotom.

Krvava drama dogodila se u etvrtak oko 23

sata kada je za ankom lokala Capar dolo do
svae izmeu gostiju. Meu njima je bio i Teo
Kastelan (24) koji je u jednom trenu izvukao pitolj i ubio 58-godinjeg Ivana Tiljara te ranio
35-godinjeg Mladena Matulu. Do veeri policija nije ula u trag odbjeglom mladiu ve samo
motociklu kojim je pobjegao nakon zloina

Teo Kastelan - naoruan i

opasan

Hitac ga je, kako je utvreno

tijekom oevida, pogodio ravno
u srce. Matuli je pak projektil iz
pitolja prostrijelio trbuh. Lijenici su utvrdili kako mu pritom nije
ozlijeen niti jedan unutarnji organ, pa je njegova ozljeda okvalificirana kao laka.
Prije nego to su prestraeni gosti Capara uspjeli pozvati policiju 24-godinjak se, odnosei sa sobom oruje, dao u
bijeg. Iako pijan odvezao se motorom i cijeli dan policija mu nije
uspjela ui u trag. Prema policijskim evidencijama rije je o
mladiu koji do sada nije prijavljivan za kaznena djela, tek je zaradio nekoliko prijava zbog krenja prometnih propisa. ivi s
majkom u Velikom Trgoviu, a
gdje je nabavio oruje za sada
nije poznato. U svakom sluaju
rije je o ilegalnom pitolju. Poznanici ipak tvrde kako je sklon
incidentima. Juer kasno poslijepodne policija jo nije bila pronala Kastelana ve samo njegov motocikl.
Ana RAI KNEEVI

Matija TOPOLOVEC /PIXSELL

ZAGREB - ak etiri ene ostale su tijekom etvrtka

bez svojih zlatnih lania to su im ih uspjeli istrgnuti drski lopovi. Prva kraa zlatnog lania dogodila se oko
devet sati ujutro u Susedgradu gdje je lopov na biciklu
s lea priao 82-godinjakinji i s vrata joj strgnuo ogrlicu
vrijednu nekoliko tisua kuna. Uslijedila je serija kraa u
predveerje. Tada su se dvije dogodile u Dubravi, a jedna u samom sreditu grada na Trgu kralja Tomislava.
Tamo je 55-godinjakinji lopov s vrata uspio istrgnuti ak
tri zlatna lania otetivi ju za nekoliko tisua kuna. Policajci iz Dubrave uspjeli su ui u trag dvojici maloljetnih
lopova koji su dan ranije lani s vrata strgnuli 63-godinjakinji dok je prolazila ulinekom ulicom.
A. R. K.

POLICIJA TRAGA ZA TEOM KASTELANOM KOJI JE UBIO JEDNOG

I RANIO DRUGOG GOSTA KAFIA U VELIKOM TRGOVIU

Matija TOPOLOVEC /PIXSELL

ZAGREB - Suprunici iz Krapine, 50-godinja Verica B.

i 52-godinji Josip B. prijavljeni su zbog podvoenja dviju ena u dobi od 29 i 31 godinu kojim su od svibnja prole godine zaradili oko 75.000 kuna. Doznajemo da je brani
par u svibnju prole godine iznajmio stan u iievoj ulici,
gdje su organizirali pruanje seksualnih usluga za novanu
naknadu. Preko oglasnika su traili djevojke koje bi se za
njih prostituirale, pa im se tako jo isti mjesec javila 29-godinjakinja. Drugu zainteresiranu enu pronali su tri mjeseca kasnije. Klijenti su prostitutkama plaali oko 200 kuna za
pola sata masae s oralnim seksom, te 300 kuna za pola
sata seksualnog odnosa. Za sat vremena seksa s jednom
od ove dvije prostitutke trebalo je izdvojiti 400 kuna.
Tako je 29-godinjakinja u godinu dana zaradila 80.000
kuna, a osumnjienom je paru predala polovicu. Od kolovoza do poetka oujka ove godine 31-godinjakinja je
uspjela zaraditi oko 75.000 kuna. I ona je polovinu zarade
predavala svodnicima. Doznajemo kako je Verica B. i ranije prijavljivana zbog prostitucije kojoj se i sama odavala.
A. R. K.

u Slavonskom Brodu. No tada je dolo do pucnjave u kojoj je Dei zadobio tri prostrjelne, a njegov suradnik
Andrija Kljaji ustrijelne rane. Obojica
su stoga smjetena u zatvorsku bolnicu u Zagrebu. (H)

MUP RH

20

Krvavi napad na biveg direktora dogodio se juer ujutro u

krugu tvrtke u Vrankovcu

Bivi radnik ustrijelio direktora

ZABOK - Dok je policija juer ujutro jo uvijek tragala za Kastelanom u Vrankovcu kod
Zaboka se dogodio novi incident. Ondje je Tihomir Valjavec (52) koji je prije dvije godine
dobio otkaz u tvrtki HONING potegnuo oruje
i odluio ubiti Miljenka Krznara, 46-godinjeg
vlasnika tog zagorskog poduzea. Smatrajui
ga odgovornim za gubitak radnog mjesta Valjavec je u direktora ispalio nekoliko hitaca u
trbuh i potkoljenicu nanijevi mu po ivot opa-

sne ozlijede. Krznara je lijenika ekipa uspjela reanimirati, a potom je prevezen na lijeenje u Opoj bolnici u Zaboku. Krvavi obraun
zbio se u krugu tvrtke gdje je Valjavec doekao
mrskog direktora, uperio pitolj i ispalio nekoliko hitaca. Nakon pucnjave je pobjegao, nosei sa sobom pitolj no policajci koji su odmah krenuli u potjeru za njim pronali su ga
skrivenog u umarku udaljenom oko kilometar od tvornice.
A. R. K.

NASTAVLJENA VELIKA OPERACIJA POD VODSTVOM HRVATSKE POLICIJE

Uhieno jo pet krijumara kokaina

ZAGREB - Jo pet osoba
uhieno je zbog sudjelovanja
u krijumarskom lancu kojim
je najmanje 300 kilograma kokaina stiglo iz June Amerike
u panjolsku odakle je trebao biti distribuiran u razne
europske zemlje. Nastavak
je to operacije koja se smatra
dijelom Balkanskog ratnika,
ali za sada nema naznaka da
bi uhieni krijumari suraivali
s balkanskim narkobossovima
braom ari.

Nakon uhienja Miljenka aje Krojfa i njegova

putanja na slobodu te
uhienja brae Petra i Ante
osia u BiH, u ruke zagrebake policije pala su jo
tri kurira dok su druga dva
na obradi u Splitu
Tri osumnjiena kurira pala
su u ruke policiji u Zagrebu, dok
su jo najmanje dvojica uhiena
u Dalmaciji. Tijekom jueranjeg
dana trajalo je njihovo ispitiva-

nje u sjeditima zagrebakog i

splitskog Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala
(PNUSKOK).
Slubene informacije, osim
one da je Miljenko aja Krojf
uhien u etvrtak u Tomislavgradu pa puten da se u nastavku
istrage brani sa slobode to je
potvrdila glasnogovornica tuiteljstva BiH Selma Heimovi,
nitko ni juer nije davao.
Osim Krojfa, kako smo ve

pisali, uhiena su braa Petar

i Ante osi. Doznajemo da je
Petar osi osumnjien kao jedan od glavnih krijumara kokaina za Hrvatsku i BiH. Droga
je brodovima stizala iz June
Amerike, a skrivali su ju u svojoj prtljazi pomorci.
U operaciji to je pokrenuta
na osnovu informacija hrvatske
policije u panjolskoj su uhiena estorica osumnjienih kurira i to trojica dravljana Srbije i
tri Crnogorca. A. R. K., S. Ab.

NIJE NAM NI DO SEKSA

ARHITEKTICA BREDA BIZJAK O PULSKIM

PODZEMNIM TUNELIMA

Treba nam
nova seksualna
revolucija

Metro do kulturnih
sadraja na Katelu

str. 8 i 9

str. 2 i 3

DANIEL MIKULACO,
TAJNIK MH-a PULA

Stara Matica
u novom
prostoru
str. 11 i 13

subotnji magazin

Subota, 21. svibnja 2011.

FEMINIZACIJA
u sudstvu
i zdravstvu

str. 6 i 7

2222222222222

BREDA BIZJAK, PULSKA ARHITEKTICA

Ne tre
sve nam

Razgovarao Bojan IOVI mne ambijente kao dio grada koji

Nedavno je u Puli otvoren tunel

broj 12. Rije je o jednom od tunela
u sustavu podzemnih prolaza ispod
Katela. Pulska arhitektica Breda
Bizjak na tu je temu diplomirala jo
2002. u Ljubljani, gdje trenutno ivi i
radi u svom arhitektonskom studiju
BB Arhitekti.
- Kakva je bila Vaa vizija tog podzemnog grada i poklapa li se ona s
ovim to je sada napravljeno?
- Naslov mog diplomskog rada je
Proces Pula Podgrae. Sam pojam
proces implicira dugoroan razvoj
prostornog potencijala. Od njegovog prepoznavanja te prezentiranja
javnosti, do omoguavanja pristupa
i protoka ljudi te organizacije dogaaja, a time i integracije u gradski ivot i urbano tkivo. Pulsko podgrae
zamiljeno je kao interaktivna mrea
podzemnih ambijenata, prostoradogaaja koji postaju elementarni
dio gradske stvarnosti i koji svojim
djelovanjem utjeu na aktivaciju svih
kulturnih sadraja povijesne jezgre
grada. Trajan i dinamian proces
revitalizacije i aktivacije povijesne
jezgre vodi novoj slici grada. Cilj je
procesa potaknuti drukiju percepciju Pule, otvoriti njen mentalni prostor,
pospjeiti gradski ritam i probuditi
elju za otkrivanjem i istraivanjem
skrivenih i naputenih prostora u
gradu. Kroz projekt podzemni se
putovi predstavljaju kao jedan od
vanijih potencijala grada s teitem
u sklopu podzemnih tunela ispod
breuljka Katel.
Novonastala urbana situacija bit
e sigurno zanimljiva graanima i
posjetiteljima iz drugih gradova tijekom sezone, no isto tako vjerujem
da e zanimanje vremenom splasnuti
ako pothodnici ostanu sami sebi namjena bez sadraja. U gradovima s
dugom povijeu, pritom ne mislim
samo na Pulu, prisutna je odreena
kriza identiteta, prevelika optereenost prolou te nedostatak vizije
o razvoju prostora. Zbog pasivne
ili restriktivne zatite spomenikog
naslijea, te nerijetko i njegove nekritine valorizacije ili ak pretjerane
sentimentalnosti do svega to je naslijeeno, objekti, dijelovi grada pa
i cijeli gradovi muzealiziraju se i postaju pasivno tkivo, muzeji na otvorenom. Na taj nain graani gube relaciju sa svojim gradom, ne uspijevaju
se identicirati s njime jer nedostaje
meusobne su-kreacije. Grad je ivui organizam, a stupanj njegove
urbanosti moe se mjeriti aktivnou
i participacijom njegovih graana u
sferama gradskog ivota.

Metro za pjeake
- ini se da je trenutno bilo jedino vano otvoriti te tunele za
javnost. Smatrate li da bi oni i sadrajno trebali biti u funkciji obogaivanja grada, odnosno postati
svojevrsna alternativa nadzemnim
zbivanjima?
- To i jest trenutno najvanije. Aktivirati stalan protok posjetitelja kroz
podzemne prostore da bi se utisnuli
u mentalnu sliku grada te potaknuli
interes graana, buduih korisnika i
potencijalnih ulagaa u te prostore.
Graani prvo moraju usvojiti podze-

im pripada i iji su integralni dio. Tek

nakon toga moemo oekivati neku
povratnu informaciju. Bit e zanimljivo pratiti razvoj dogaaja. Treba uzeti
u obzir i neke primarne impulse koritenja tih prostora godinama prije,
poput predstava Dr. Inata koje su se
ondje odravale, popratnog programa Noi muzeja pa i Nemeovu galeriju. Sve su to naznake potencijalnog
koritenja tih prostora. Istovremeno,
jako je bitno da oni koji upravljaju tim
prostorom imaju okvirnu viziju o cijelom procesu aktiviranja podzemlja.
Pitanje koje se postavlja je kako
oivjeti jedan skriveni, pomalo zagubljen ili zaboravljen prostor u gradu
i istovremeno, u skladu s vremenom
i potrebama graana, novim sadrajima obogatiti taj oku nevidljiv, ali
vaan prostor u trbuhu starogradske jezgre? to uiniti da sve to ne
bude puka unutarnja cesta, ve
toka interesa? Odgovor lei u povezivanju podzemnih ambijenata s
postojeim sadrajima na Katelu
(Muzej suvremene umjetnosti Istre,
Povijesni muzej, Malo rimsko kazalite, Sveuilina knjinica, Arheoloki
muzej, Dvojna vrata i rimske zidine,
Circolo, park sa etnjicom, panoramskim tokama i popratni sadraji) u
cjelovit kulturni koncentrat.

Megalomanski tehnoloki
doseg
- Koliko mi je poznato, u svojem
ste diplomskom radu dali naglasak
na kulturnim zbivanjima u tunelskim kompleksima. Je li to vizija
budunosti kako bi tuneli mogli
zaivjeti kao dio pulskog urbanog
tkiva ili i tome postoji alternativa?
- Mogli bi zaivjeti kao metro medijator svih kulturnih sadraja na Katelu. Podzemni sustav tunela treba
kvalitetno i kompleksno osmiljen
kulturni sadraj, koncipiran kao kulturni hibrid, podzemni park likovnih,
audiovizualnih, kazalinih, plesnih
i inih performativnih dogaaja koji
se neprekidno izmjenjuju te potiu
lokalnu i meunarodnu suradnju i
mobilnost kulturnih stvaralaca. Odsustvo prirodne svjetlosti i zvuka
omoguuje podzemnom ambijentu
razvoj u smjeru kibernetikog, odnosno cyber prostora te predstavlja
optimalan poligon za eksperimentiranje svjetlosnim instalacijama,
akustikom i openito stimulacijom
svih naih osjetila. Zaputeni sustav
podzemnih sklonita tako postaje
drukiji ulini prostor, metro za pjeake u smislu preica, alternativno
kretanje kroz grad bez guve, ljetne
vruine ili kie, a ujedno nudi izniman
doivljaj prostora.
- Tuneli su graeni u vojne svrhe
i svojedobno su predstavljali prije
svega tehnoloki doseg. Moe li
im se, stoga, dananjom tehnologijom udahnuti novi ivot?
- To je megalomanski tehnoloki
doseg par excellence. Iskopali su
itavu mreu podzemnih tunela ispod cijeloga grada, odnosno veine
gradskih breuljaka, a odreeni tuneli proteu se i do iana, Muzila.
Tuneli ispod gradskog breuljka Katel izgraeni su poetkom 20. stoljea: donji sklop tunela izgraen je
prvi u ivoj stijeni na nivou gradskih

3333333333333

S LJUBLJANSKOM ADRESOM, O OTVARANJU TUNELA ISPOD PULE I PERSPEKTIVAMA TOG PROSTORA

ebamo Las Vegas,

m lei pod nogama
Odsustvo prirodne svjetlosti i zvuka
omoguuje podzemnom ambijentu
razvoj u smjeru kibernetikog, odnosno cyber prostora te predstavlja
optimalan poligon za eksperimentiranje. Zaputeni sustav podzemnih
sklonita tako postaje drukiji
ulini prostor, metro za pjeake u
smislu preica, alternativno kretanje kroz grad bez guve, ljetne
vruine ili kie, a ujedno nudi izniman doivljaj prostora
ulica. Iz centralnog dijela, koji podsjea na podzemni trg, ravaju se
radijalno krakovi tunela u etiri smjera: prema Dvojnim vratima (121 m),
Giardinima (184 m), Cveievoj ulici
(171 m) i Ulici Pavla Dijakona, odnosno Kandlerovoj (223 m). Donji sklop
prostire se na ukupno 3.230 etvornih metara, a gornji sklop, samo 11
metara iznad donjeg i priblino tri
metra ispod tvrave Katel, noviji
je i izgraen u armiranom betonu.
Sastoji se od dva kraka ukupno dugaka oko 200 metara, povrine 780
kvadrata. Tuneli su iroki od tri do
est metara s lokalnim proirenjima
i bonim prostorijama koje su sluile za smjetaj sanitarnih prostora,
pruanje prve pomoi i skladitenje
opreme.
Dananja nam tehnologija omoguuje da prostor preobrazimo i s
minimalnim zikim intervencijama u
potpuno drukiji ambijent. Ono to je
privlano kod ideje privremenih instalacija u prostoru je mogunost kontinuiranog mijenjanja scenograja.

Ne smijemo zazirati od
pojma turistiki
- U projektu Muzeja suvremene
umjetnosti spominjan je lift koji
bi posjetitelje iz tunela vodio na
povrinu. Lift koji se penje iz srca
Katela spominjete i Vi u svojem
diplomskom radu. Moete li pojasniti njegovu funkciju?
- Taj lift predstavljao je elementarni
dio druge faze projekta iz 2002. Povezuje donji sklop tunela s gornjim
te s povrinom breuljka odnosno
s tvravom na Katelu. Naime, sve
dok tuneli ne budu meusobno i s
povrinom povezani, ne moe se
omoguiti 3D kretanje koje je nuno potrebno ako elimo te prostore
meusobno sadrajno povezati. Zamislite da nemate zike prepreke u
horizontalnom i vertikalnom kretanju
po gradskom breuljku i kroz njega
u sva etiri smjera, dok uivate u
kontinuiranom kulturnom prostoru. Na taj nain bi cjelokupan prostor breuljka mogli percipirati kao
ogroman objekt hibridnog sadraja
s podzemnom komunikacijom koju

Arhitektura ne bi smjela ovisiti

o politikoj garnituri
- Godinama ve ivite i radite u Ljubljani, gdje ste i diplomirali arhitekturu. Javljate li se na arhitektonske natjeaje u Istri, u ostatku Hrvatske?
- Usprkos jakoj elji do sada se nisam prijavljivala na natjeaje u Hrvatskoj
jer nisam imala prilike. Ipak sam morala prvo stvoriti temeljne uvjete za rad te
sakupiti tim ljudi u gradu u kojem trenutno ivim, a to je Ljubljana. No, mislim
da je sada dolo pravo vrijeme i planiram se u bliskoj budunosti prijavljivati
na natjeaje i na ovim prostorima.
- U Ljubljani ste svojedobno osvojili posebno priznanje na natjeaju
za projekt izgradnje Mesarskog mosta preko Ljubljanice. To je bio projekt od izuzetne vanosti za glavni grad Slovenije. Kakva je situacija kod
nas? Imaju li mali arhitektonski studiji, prema Vaim saznanjima, ikakve anse za dobivanje velikih poslova?
- Bila sam jako ponosna na tu nagradu, jer je moj projekt bio izmeu etiri
najbolje ocijenjena od 40-ak prijavljenih radova za izgradnju mosta. To mi
je priznanje bilo dokaz da sam spremna i za vee projekte. U Puli i Istri primjeujem odreenu apatiju meu arhitektonskim studijima, posebno meu
mlaom generacijom. Mislim da jo uvijek nemaju mogunosti i prostora da
bi se dokazali. Prije svega, arhitektura ne bi smjela ovisiti o politikoj garnituri
ili neijim preporukama. Odluka o odabiru najboljeg projektanta za izgradnju
nekog objekta mora biti donesena sa svom etikom i estetskom odgovornou prema prostoru i ljudima koji e u tom prostoru boraviti. Mali arhitektonski studiji su, naalost, u ovoj krizi najvie oteeni. Budui da su se
ulaganja u izgradnju drastino smanjila, jedine poslove, bilo male ili velike,
odnose studiji koji imaju monopol u odreenom gradu. Premalo se ulae, a
da bi bilo mjesta za sve.

Sustav tunela ispod pulskog Katela (iz projekta B. Bizjak)

sainjavaju hodnici i liftovi. S dananjom tehnologijom takva intervencija

u prostoru ne bi smjela predstavljati
tehnoloki doseg. Potrebna je prije
svega volja i elja svih mjerodavnih
institucija u gradu koje odluuju o tim
prostorima.
- Sve se kod nas gleda i kroz
prizmu turizma. Koliko bi otvaranje
tunela moglo obogatiti turistiku
ponudu grada?
- Zbog svoje osebujnosti mogao
bi postati privlaan posjetiteljima i iz
drugih gradova i zemalja, to bi ga
ujedno uinilo i nancijski samoodrivom strukturom. Sigurna sam da bi
obogatilo sadraj grada, a time i kulturno-turistiku ponudu. U turistikoj eri kultura je poluga proizvodnje
identiteta, predstavljanja identiteta, pa
ak i njegove konzumacije, posebno
kad se radi o eksploatiranju prolosti, to je esto polazite u kulturnom
turizmu. Pratimo li svjetske kulturne
trendove, otkrit emo da je upravo
kulturna raznolikost na cijeni. eli se
ponuditi drugaija kultura, drugaiji
doivljaj od onog koji turist proivljava
u vlastitoj ili nekoj drugoj zemlji. Naime, po jednoj neformalnoj deniciji
turizam i nije drugo do bijeg od stvarnosti. Prema tome, tritu se mora
nuditi upravo ono to je autohtono
za odreenu destinaciju i to e je
razlikovati od neke druge destinacije.
U dananje vrijeme sve zahtjevnijeg
i radoznalijeg turista - i istodobnog
jaanja procesa globalizacije, koji nezaustavljivo nagriza lokalni, regionalni
pa ak i dravni identitet, stapajui ga
u uniformni, svjetski - turistika valorizacija kulturne batine pokazuje
se kao vaan element djelominog
ouvanja autohtone kulture, a time i
prepoznatljivosti nekog grada, regije,
drave.
Osim (re)armacije kulturnih vrijednosti, ova vrsta turizma ostvaruje i znaajan nancijski efekt to se
ponekad itekako pozitivno odraava
u lokalnoj ekonomiji. Bitna prednost
kulturnog turizma jest neovisnost s
obzirom na prirodne uvjete, to znai
izbjegavanje negativnih efekata sezonalnosti koji najee pogaaju
podruja s prevelikom orijentiranou na pojedine vrste turizma, bazi-

ranim na prirodnim pogodnostima.

Ne smijemo zazirati od pojma turistiki. Na kraju krajeva, svi smo mi
u nekim situacijama turisti. Pitanje je
samo koliko smo to spremni u sebi
prepoznati. Jedno je jasno, mi zaista
ne trebamo uvozni, ameriki ili panjolski modus, pseudo identitet Las
Vegasa ili Disneylanda. Sve ono to
trebamo ve posjedujemo, lei nam
pod nogama.

Grad nema para za tunele

- Jeste li ikada svoj projekt predstavili Gradu?
- Jesam, u vie navrata. Prvi sam
ga put predstavila odmah nakon diplome, 2002. u galeriji Diana. Potom
sam projekt nekoliko godina nakon
toga predstavila u Gradskom vijeu
i Uredu Grada Pule.
- Kakva je bila njihova
reakcija?
- Veoma pozitivna i podravajua.
Naime, neto su morali poduzeti da
podzemna sklonita ne bi propala, a
sami nisu znali to bi uinili s njima.
No, nakon te prve reakcije dugo nisam dobila nikakav odgovor.
- Jeste li i na koji nain sudjelovali u sadanjem otvaranju i ureenju tunela broj 12?
- Ne, nisam sudjelovala iako su
me prole godine iz Grada pozvali
da sudjelujem u ureenju tunela. Sastali smo se nekoliko puta, no sve je
stalo. Pretpostavljala sam da se radi
o nedostatku novca za ureenje. Iz
tog sam im razloga kasnije predala
i strategiju razvoja podzemnih prostora da bi se pripremila projektna
dokumentacija za prijavljivanje na
programe EU fondova. Dobila sam
odgovor da trenutno nita od toga
nije mogue zbog nedostatka nancijskih sredstava. Godinu dana nakon
toga podzemne su prostore predali
na upravljanje Povijesnom muzeju.
Mislim da bi uz ostala kulturna vijea
u Gradu Puli trebalo nuno ustanoviti
i Kulturno vijee za arhitekturu i prostor u sklopu kojeg bi se razgovaralo i o podzemnim prostorima Pule, o
Muzeju suvremene umjetnosti Istre,
o pulskoj rivi, o Muzilu, Katarini i openito prostoru koji nas okruuje.

4444444444444

S ove strane Bare

PREGLED tjedna

e dugo Puljani ive na gradilitu,

uz buku bagera, tutnjavu piketara i
u oblacima praine. ini mi se kao
da je zadnjih tjedana sve jo intenzivnije,
kopa se na sve strane. Vozai kroz grad
voze slalom izmeu uzdignutih ahtova,
poskakuju s razliitih razina starog i novog asfalta, razbijajui gume, amortizere,
osovine vozila. Mora se priznati da je zanimljivo voziti gradom u zadnje vrijeme.
Svakog dana zatvorena je druga ulica,
svakog dana novi labirint. Ne zna gdje
e zavriti. Kud sam poo, gdje sam
doo?
A parkiralita, ajme meni. Ne moe s
autom u dep. Gdje s njim? Stoga su u
najveem i ratrkanom gradu u Istri stanovnici prisiljeni pjeaiti, to i nije loe. Ali
gdje su ta parkiralita na prilazima gradu?
I zato se naplauju, ako je intencija da se
s vozilima ne ulazi u centar?
Tjeimo se - neka samo kopaju, bit
e plina, i to jeftinog. Austrijski plinovod Puli je trajao stotinu godina. Koliko
e novi? Ako potraje i pola od austrijskog, bit e dobro? Zemnog plina ima
u ogranienim koliinama, stanjivanjem
zaliha poveavat e se cijena. Koliko e
kotati za 10-15 godina, tko zna. A to
nakon plina? Pria o suncu i vjetru za
sada u Hrvatskoj ne funkcionira, barem
ne na ekonomskim osnovama. Dok se
u zemljama EU-a dobivaju poticaji za
proizvodnju struje putem alternativnih i
obnovljivih izvora energije, u ovoj zemlji
poticaje je gotovo nemogue ishodovati. Kvote su ograniene i teko je do njih
doi. Utjecaj HEP-a, i naftne industrije, a
jo vie utjecaj tromosti i gluposti dravne birokracije rezultiraju snanim koenjem izgradnje solarnih i vjetroelektrana.
Ulaskom u Uniju i to e se izmijeniti po
difoltu. Danas Hrvatska proizvodi samo
tri posto energije iz obnovljivih izvora, a
za samo devet godina to moramo podii
na 20 posto.

Konar
Unato Stankovievom loem voenju
razgovora, Danko Konar u nedjelju je
uspio obznaniti javnosti svoje namjere s
brodogradnjom koje zapravo zvue ekonomski realno. Domaim brodogradilitima ostaje gradnja pametnih brodova i
usmjeravanje na druge proizvode, kao i
prodaja pameti - projektiranje u Hrvatskoj,
serijsko tancanje brodova u Kini. Dalmatince e tako Konar poslati u Kinu na tri
mjeseca. Ne znaju kineski, ali sumnjam da
e ih to sprijeiti da u Kini naprave to god,
ne samo brodove. Bit e i pokoje kosooke
nevjeste u Splitu i slatke diice.
Vratimo se Konaru. Ulaem tamo gdje
drugima nije interesantno, rekao je najbogatiji Hrvat, to se za nekretnine u Istri ne
bi moglo rei. Ipak, Danko, baci pogled
na TESU, ni njih nitko ne eli kupiti iako
znaju raditi i projektirati. Imaju pameti,
znanja, ali nemaju ime. Ne trae oni milosti niti bi je dali, da parafraziramo prezimenjaka mu Radu Konara. Ali nasuno
im je potrebno da netko uleti s kapitalom.
Bilo bi cool kada bi iz Pule izlazili generatori ili agregati s imenom Konar - TESU.
S narodnim herojem nema veze, ali po
asortimanu sa zagrebakim proizvoaem ima.

Love and Death

itam, raspisali se svi na ovoj
strani Bare o ekipi Navy SEAL
Teama 6, koji je za sva vremena
ohladio Bin Ladena. Pria se da
Kathryn Bigelow, koja je dobila
Oscara za Hurt Lockera (Narednik
James), ve priprema teren za snimanje lma o svemu to je dovelo
do kraja dravnog neprijatelja broj
jedan. Doe mi slabo kad vidim
kroz kakav sve trening moraju proi
sealovci. Podsjetie me na mene u
armijskim danima.

Ono najbolje od sealovaca, the best of the

best, regrutirano je u SEAL Team 6 (ST6). Svi
su vrlo iskusni, veinom 30-godinjaci s vie
od stotinu operacija iza sebe. U zadnja tri
mjeseca do likvidacije Bin Ladena sealovci
su to ubili to zarobili oko 3.000 talibana i
pripadnika pokreta al-Kaida

Priznajem, trebalo mi je dugo

da se oporavim od sluenja vojnog roka u bivoj dravi. Travanjska
1982. Pa ovjee, to je skoro 30 godina! OMG! Kad prije. Jesus! Baby
Jesus! Armija i ja. Otprilike kao kad
je Woody Allen poo u vojsku u lmu Love and Death. Isto tako. Ili,
to je negdje na istom nivou, kad
bih se ja sada - umjesto online datinga - uhvatio teme o najsmrtonosnijoj borbenoj jedinici na planetu.
Takva im je reputacija.
Nazvani po podrujima na kojima su trenirani - Sea, Air i Land
- sealovci broje 2.500 pripadnika
koji imaju status najelitnijeg dijela
amerike vojske. Granice izdrlji-

vosti, pie tjednik The Week, kod

njih su dovedene do ljudskog maksimuma. Imaju, kako ve dolikuje,
otar vid, natprosjenu inteligenciju
i prag izdrljivosti bola ravan Supermanu. Sada ve legendarni primjer
superiornosti sealovaca podvig je
Marcusa Luttrella iz 2005. godine.
Nakon to ga je u akciji u Afganistanu granata odbacila u provaliju,
Luttrell je puzao sedam milja (neto
vie od 11 kilometara) s tri slomljena prljena i metkom u nozi. Na
tom je putu do svojih kolega ubio
usput est talibana. Uf, ve sam se
umorio...
to jest, jest - udo su. Jedinicu
je 1962. godine osnovao predsjed-

Reuters

ivot na
gradilitu

nik John F. Kennedy. Prvi borbeni

zadatak imali su u Vijetnamskom
ratu. Od tada su proli Grenadu,
Panamu, Somaliju, Bosnu, Irak,
Afganistan, da skratim, bili su
svugdje. Rigorozni trening traje
dvije godine i sastoji se od vjebi
tipa - vezanih ruku i nogu baeni
su u hladnu vodu sa zadatkom ne
samo da dou na povrinu, ve da
tako vezani plivaju pedeset metara.
Onima kojima to nije dovoljan razlog da kau dosta, bjeim odavde slijedi tjedan koji se zove, kako
drugaije nego, tjedan pakla.
Vojnici se dre budnima dvadeset sati dnevno, pritom prolaze
kroz teka zika iskuenja, uz

FOTO tjedna

Drugi stup
Hrvatska agencija za nadzor nancijskih usluga (HANFA) otkrila nam je ovog
tjedna neloginosti iz mirovinskog sustava. Mirovinski fond je toliko poslovan da bi
radnici vie zaradili tednjom u banci. Na
35 tisua uplaenih kuna u Fond od 2002.
godine radnik je dobio pet tisua, a da je
isti iznos oroio u banci zaradio bi 8,8 tisua kuna! Od ega e ivjeti umirovljenici
2030. godine ako e prosjena mirovina
iznositi 2.200 kuna?
U Hrvatskoj se i ne ivi dugo, krae nego
u ostalim europskim zemljama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
juer objavljenima u domaem tisku, u
Hrvatskoj svakog dana prerano umre 70
osoba. Njih 70 vie ne zabrinjavaju ni premale mirovine ni druge ovozemaljske brige. Pokoj im dui.
Jasna ORLI

Gibonni na pulskoj Portarati - mi snimali njega, on snimao nas

Aleksandar Bulaji .
konstantne pozive da odustanu.
Bivi sealovac Howard Wasdin
prisjea se da je bio prvo polijevan
hladnom vodom da se inicira hipotermija, da bi ga se potom forsiralo
da pliva dvije milje u oceanu. Kad
je doao do kopna, instruktor mu
je ponudio alicu tople okolade i
rekao da je moe popiti jedino ako
prizna poraz i prekine trening i time
izgubi sve anse da postane elitni
komandos. Howard veli da mu je
odbiti topao napitak bila najtea
stvar u ivotu.
Novac denitivno nije dovoljan
razlog za trpljenje svih tih muka.
Godinja plaa sealovaca iznosi
oko 54 tisue dolara, a penzija nije
nita bolja od standardne vojnike
penzije koja je otprilike plus-minus
60 tisua dolara. Oko 300 dana godinje oekuje se da provedu na
terenu. Elitni su vojnici motivirani na
nain koji je teko shvatljiv obinim
ljudima.
Ono najbolje od sealovaca, the
best of the best, regrutirano je u
SEAL Team 6 (ST6). Svi su vrlo
iskusni, veinom 30-godinjaci s
vie od stotinu operacija iza sebe.
Oni, pak, djeluju izvan regularnog
vojnog protokola, ako tako neto
uope postoji kad su komandosi
u pitanju, i protivno meunarodnim
zakonima. U zadnja tri mjeseca do
likvidacije Bin Ladena sealovci
su to ubili to zarobili oko 3.000
talibana i pripadnika pokreta alKaida.
Da, naalost, i takvi vrhunski obueni specijalci nisu imuni na greke
u vidu kolateralnih rtava - svjedoci
smo prologodinjeg ubojstva iz
nehata britanske volonterke Linde
Norgrove. Na pitanje novinara Time
magazina zato su komandosi odluili ubiti umjesto zarobiti Osamu,
Wasdin je odgovorio da su takvu
odluku donijeli momci u sobi. Ako
eli biti u poziciji donositi odluke
takvog tipa, onda se pridrui sealovcima. Inae, reci hvala, zakljuio je bivi komandos.

Snimio Saa MILJEVI

5555555555555

SKANDAL STRAUSS-KAHNA PODSJETIO NA SPECIFIAN ODNOS FRANCUZA PREMA PRIVATNOM IVOTU POLITIARA

SEKSUALNOG MANIJAKA

za predsjednika

Samo dva dana prije nego to

je donedavni prvi ovjek Meunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn zamoljen da u
pratnji policije napusti avion i pod
optubom za pokuaj silovanja krene u njujorki pritvor, u britanskom
Guardianu objavljen je tekst pod
naslovom Francuski birai znaju
napraviti razliku izmeu seks skandala i politike. Glavni lik te prie bio
je, tko drugi, nego Strauss-Kahn,
karizmatini francuski politiar,
uspjeni bankar koji je prema miljenju veine Francuza trebao biti
i budui francuski predsjednik.
Veliki zavodnik, kako su StraussKahnu uobiajeno tepali francuski
mediji, bio je uzet za primjer mukarca - politiara koji za sobom
vue mnoge nerazjanjene seksualne afere, ali mu zbog toga ne
pada rejting jer Francuzi, navodno, politiare ocjenjuju ponajprije
prema projektima koje im nude i
karizmi koju nose. Bez obzira na
to to o njima privatno misle. Pa i
kad je pukla bruka, a njihov DSK
zavrio u amerikom zatvoru s iznimno tekim optubama zbog kojih
bi, pokau li se tonim, u njemu
mogao ostati i sljedeih 25 godina,
Francuzi su reagirali defanzivno.
U skladu s tekstom iz Guardiana
veina graana, 57 posto, uvjerena je da to netko Strauss-Kahnu
smjeta.
Dakako, i novinari su tome pripomogli jer nije trebalo dugo da
se u priu ukljue i mogui krivci,
u prvom redu aktualni predsjednik
Nicolas Sarkozy. Odjednom su
se neki novinari prisjetili da im je
Strauss-Kahn priao da e mu neprijatelji - a istraivanja javnog mnijenja su pokazivala da bi Sarkozyja
pobijedio ve u prvom krugu predsjednikih izbora - namjestiti neko
silovanje na parkiralitu za koje
e navodna rtva dobiti milijunske
svote, a on politiki progon. Drugi
su se sjetili sukoba Strauss-Kahna
i Sarkozyja u WC-u kad je navodno prvi prijetio drugom da mu je
dosta traeva o kompromitirajuim
fotograjama, orgijama, dosjeima...
i da e ga, ako ne prestane, dati
na sud. Trei su se dohvatili svojedobno javno objavljenih tvrdnji da
Sarkozyjevi ljudi skupljaju podatke
o Strauss-Kahnu da bi sprijeili njegovo politiko napredovanje.

Ponosna supruga
Sve bi te prie bile stvarno nezgodne po Sarkozyja da ne impliciraju Strauss-Kahnovu sklonost
seksualnim nepodoptinama, ili
kako bi on, slijeui ramenima,
rekao - volim ene! to je to u
Francuzima to im prijei da svojim politiarima zamjere ono to
jedan drugom ozbiljno zamjeraju?
Sva relevantna istraivanja, naime,
pokazuju da je za Francuze nevjera jedan od ozbiljnijih poroka te
da se po konzervativizmu mogu
mjeriti s Amerikancima. Zato politiari mogu biti preljubnici, zato
mogu biti ak i optueni za pokuaj silovanja, a da velika veina
Francuza misli da je to ili posve u
redu ili da su rtve politikih suparnika? I nije samo Strauss-Kahn u
pitanju; i za Jacquesa Chiraca se

Reuters

S
Pie Jagoda VUKUI

ljubavnice i keri te njihovu policijsku zatitu, a ta informacija odista

jest od javnog interesa. Slino je
bilo i u sluaju biveg ministra vanjskih poslova Rolanda Dumasa koji
je bio u romantinoj, dakako tajnoj
vezi s keri sirijskog ministra obrane. Novinari nisu ni o tome pisali
jer bi i to bilo zadiranje u privatnost,
iako je valjda svakom jasno da je
ta veza imala utjecaja na francusku politiku prema Siriji i obrnuto.
Nitko od novinara nije reagirao ni
kad je Sarkozy za ministra kulture
imenovao Miterandovog neaka

Premda Strauss-Kahn za sobom

vue brojne afere, popularnost mu
ne pada i prema istraivanjima, na
predsjednikim izborima pobjeuje
Sarkozyja ve u prvom krugu

AKO POLITIAR U SAD-U

IMA LJUBAVNICU, GOTOV
JE. AKO STRAUSS-KAHN
IMA LJUBAVNICU, NITKO
NE BRINE.
Frederica Miteranda koji je objavio
knjigu u kojoj je do u detalje opisao
kako i koliko je plaao za seks s
djeacima u Tajlandu. Tek kad je
politiarka s desnice, Marine Le
Pen, javno progovorila, mediji su
o sluaju pisali, ali kako je Sarkozy stao uz svog ministra, neak je
ostao ministar.

Politika spavaih soba

znalo da vara suprugu Bernadete,

pa mu je ak i nadjenut posprdni
nadimak - tri minute, tu ukljuen. Za Sarkozyja se pak govori
da loe ljubi...
Mnogo je analiza u posljednjih
nekoliko dana napravljeno na tu
temu, ali sve bi se dale svesti na
nekoliko reenica. Politiari jo iz
kraljevskih vremena spadaju u drugu kategoriju ljudi. Od njih Francuzi
oekuju da budu pametniji, obrazovaniji i kulturniji od njih samih.
Oni moraju biti seksi, zavodljivi... i
ni od jednog od njih se ne oekuje
da svu tu karizmu dre pod kontrolom. Pa ak ni njihove supruge. Pamela Druckerman, autorica knjige
Izgubljeni u prijevodu, usporedila
je dvije supruge politiara, jednu
Amerikanku, a dugu Francuskinju,
na ovaj nain: Prevarena supruga
amerikog politiara reagirala bi
kao svaka od nas, s ljutnjom i osjeajem ponienja, a Francuskinja e
iz itave situacije izai ponosna i
sauvanog braka.

Miterand i njegov neak

Tono tako je reagirala TV novinarka Anne Sinclair, supruga Strauss-Kahna, dodue roena Amerikanka. Odmah po objavljivanju
afere obavijestila je javnost da ni
jednog trenutka nije pomislila da joj
je suprug kriv. Kad je doista bio kriv,

Intelektualci stali u obranu

U obranu Strauss-Kahna strasno se ukljuio i francuski lozof i humanitarac Bernard-Henri Levy koji je u Daily Beast objavio lanak u kojem nabraja
svoje razloge za sumnju u itav sluaj. Levy u tekstu tvrdi da je krajnje neobino da, u tako skupom hotelu kakav je Strauss-Kahn koristio u New Yorku,
sobarica sama ulazi u sobu. U apartmanima u kojima noenje stoji 3.000
dolara, tvrdi on, uvijek radi nekoliko sobarica!?
Afrikom imigrantkinjom, samohranom majkom i rtvom nesuenog
predsjednika bavili su se i drugi francuski mediji. ak je i Paris Match podlegao atmosferi obrane Strauss-Kahna pod svaku cijenu, pa je otkrio identitet
rtve. I ne samo to, pokuali su dovesti u pitanje i njezin izgled jer eto, Strauss-Kahnovi odvjetnici su rekli da su bili nemalo iznenaeni kada su vidjeli
da nije nimalo zavodljiva. Konkurencija je, meutim, pronala hotelskog
vozaa limuzina koji je ustvrdio da je ona prelijepa ena u tridesetima, s
velikim grudima i prekrasnom zadnjicom.

2008. godine, i kad se zbog afere

sa suradnicom u MMF-u morao
javno ispriati, kazala je - Volimo
se kao prvog dana. uven je bio
i njen odgovor na pitanje smeta li
joj reputacija njenog supruga kao
velikog zavodnika - Ne, ja sam
ponosna na njega, kao politiar on
mora biti zavodljiv. Sve dotle dok
on zavodi mene, a ja njega, zadovoljna sam.
No, postoji i jo neto to Francuzima prijei da zauzmu otriji stav
prema nevjeri, pa i seksualnom zloinu to ga poine politiari, a to je
injenica da oni o tome zapravo i
ne znaju puno. Iz zakonskih razlo-

ga zatite privatnosti novinari ne

piu o takvim sluajevima, a traevi
koji se ire od uha do uha nikada
nisu posve pouzdani, odnosno,
po naelu da se samo za dobrim
konjem praina die, vie koriste
nego tete poiniteljima. Zakon o
zatiti privatnosti novinarima prijei
objavljivanje ne samo neprovjerenih glasina, nego i kad one, kao
u sluaju izvanbrane keri predsjednika Miteranda budu potvrene, nisu za objavljivanje jer nisu od
javnog interesa.
Mogue i nisu, no kasnije se ispostavilo da su porezni obveznici
plaali za uzdravanje Miterandove

Dakako, u Francuskoj funkcioniraju i druge metode. Tako je urednik Paris Match, Alain Genestar
izgubio posao jer je 2005. objavio
fotograju Cecilie Sarkozy s Richardom Attiasom, njenim tadanjim
ljubavnikom, a sadanjim suprugom. Nikog posebno nije zanimala
istina, a vlasnik izdavake kue je
Sarkozyjev blizak prijatelj. Slina je
sudbina prije tri godine skoro zadesila i humorista Stephana Guillona
koji je u popularnoj radijskoj emisiji ismijao Strauss-Kahna i njegovu
opsesiju enama. Dvadeset minuta
kasnije u radijske prostorije je banuo bijesan prvi bankar MMF-a. Nikom nije bilo ugodno, a Guillona je
vjerojatno spasilo to to si StraussKahn, socijalist, ak ni kad je ljut ne
moe dopustiti da najuri novinara
s radija.
No, u Francuskoj i poslije najnovijeg sluaja hapenja Strauss-Kahna postoji nesklonost da
se digne brana i pone istraivati
privatni ivot monih osoba. Sve je
dileme u svojoj izjavi za New York
Times saeo Pierre Haski, jedan od
najeminentnijih politikih komentatora u Francuskoj:
- Ako politiar u Sjedinjenim
Dravama ima ljubavnicu, gotov
je. Ako Strauss-Kahn ima ljubavnicu, nitko ne brine. Ali, ako on kao
javna osoba uini neto daleko ozbiljnije, tu bi trebalo podvui crtu.
Mi svoj posao nismo dobro obavili
kada je Strauss-Kahn u pitanju. No,
ono ega se bojim je da nas ovaj
skandal odvede u politiku spavaih
soba, a to i kao ideju mrzim.
Oito, nakon oka to joj je priutio Strauss-Kahn, Francuska bi
se ponovno mogla povui u svoje
udobne, mirne vode bezopasnih
traeva. Posebno ako se ispostavi
da njezin veliki zavodnik i nije bio
toliko kriv!

6666666666666

FEMINIZACIJA TRITA RADA:

ene preuzimaju inte

mukarci mlate lovu ili
Trite rada danas je i klasno podijeljeno - u
zdravstvu, obrazovanju, novinarstvu visokopozicionirani mukarci zarauju velike plae, dok medicinske sestre, lijenice ope prakse, novinarke,
uiteljice i profesorice imaju prosjena primanja
Prije ezdesetak godina svaka je
peta ena u Hrvatskoj bila nepismena.
Danas su 67 posto upisanih na fakultete studentice, a i meu diplomiranima je u 2009. godini bilo 30 posto vie
ena. Udio ena u ukupnom broju stanovnika ne samo u Hrvatskoj, nego i u
svijetu je za nekoliko postotaka vei,
ali je zato meu nezaposlenima vie
ena. Stopa radne aktivnosti ena
(broj zaposlenih ena u odnosu na
ukupan broj enske populacije) u Hrvatskoj je 40, mukaraca 48. Tek za
usporedbu, Europska unija postavila
je cilj dosegnuti stopu radne aktivnosti
ena od 60 posto do kraja prole godine. Ipak, u Hrvatskoj i u svijetu sve
se ee javno govori i znanstveno
promilja fenomen nazvan feminizacija nekih profesija. Prvenstveno se to
odnosi na obrazovni sustav, kada govorimo o poslovima koji iziskuju vie
ili visoko obrazovanje.
Unatrag nekoliko godina, od
uvoenja Zakona o ravnopravnosti
spolova i njegove odredbe o obavezi voenja rodne statistike, Dravni
zavod jednom godinje objavljuje
podatke pod zajednikim imenom
ene i mukarci u Hrvatskoj. Podaci
iz te publikacije odraavaju stvarno
stanje stvari i pomau pratiti promjene u drutvu, odnosno ukazuju na
probleme koje bi trebalo mijenjati
ako teimo uspostavi ravnopravnosti meu spolovima. Ti podaci
mogu, takoer, posluiti kao argumenti feminizacije trita rada.

eljko Hladika/PIXSELL

P
Pie Snijeana MATEJI

NEKADA SU LIJENICI
OPE PRAKSE BILI
GOSPODA. DANAS, KADA
TAJ POSAO MAHOM RADE
LIJENICE, I NOVAC I
UGLED BITNO SU MANJI.
JASNA A. PETROVI

se, dodue lijenica specijalistica tek

je stotinjak vie nego mukih kolega.
U posljednjih devet godina broj lijenica u odnosu na lijenike povean
je 10 posto.
ene ve dugo ine i veinu zaposlenih u obrazovanju - 5,3 puta
ih je vie meu nastavnim osobljem
u osnovnim kolama, ali se omjer
bitno smanjuje (na 46 posto vie
ena) u srednjokolskom obrazovanju, dok je na visokim uilitima
13 posto vie mukih predavaa u
stalnom radnom odnosu.
Vano je prikazati podatke koji goI pravosue feminizirano
vore o zastupljenosti ena i mukaStatistiki podaci govore da u Hr- raca u znanstvenim znanjima: devet
vatskoj ena ima vie u nizu zanimanja posto vie je asistentica nego asistekoja iziskuju visoko obrazovanje - uo- nata, ali ve je docenata 14 puta vie
nego docentica, a redovnih profesora gotovo tri puta vie nego redovnih
ENE OBAVLJAJU DVIJE profesorica. I za pravosue se moe
rei da je feminizirano - u opinskim
sudovima je 69 posto sutkinja, u trgoTREINE POSLOVA U
vakim 65 posto, u prekrajnim ak
SVIJETU, DOBIVAJU ZA vie od 72 posto. Omjer se mijenja
na razini upanijskih sudova, gdje
je sutkinja tek 5,5 posto vie nego
TO TEK DESET POSTO
sudaca, a preokret je na Ustavnom
SVJETSKOG DOHOTKA, sudu, gdje su s 38,5 posto u manjini.
Na elu opinskih, prekrajnih i trgoA VLASNICE SU SAMO vakih sudova veinom su ene, ali
je na upanijskim sudovima tek 14,3
posto predsjednica.
JEDNOG POSTOTKA

SREDSTAVA ZA RAD
stalom, magistrica znanosti je gotovo
treinu vie nego magistara, premda
se omjer mijenja u korist mukaraca
u populaciji doktora znanosti (304
doktora, a 268 doktorica). U svim podrujima visokokolskog obrazovanja,
osim u raunalstvu (oko pet puta vie
mukih), upisano je u proloj akademskoj godini vie studentica nego
studenata, a najvei nesrazmjer je u
humanistikim znanostima (triput vie
studentica) i pravu (vie nego dvostruko studentica). Imamo gotovo tri puta
vie lijenica nego lijenika ope prak-

enama 23 posto
manje mirovine
U Hrvatskoj ene slubeno ine 55
posto svih nezaposlenih. One koje
rade, zarade prosjeno tek 89 posto
muke plae. Razlike su i vee u nekim granama industrije. Najvee razlike su u sektoru nancija, u kojem 70
posto zaposlenih ini enska radna
snaga koja ima gotovo 30 posto manje plae od mukih kolega. Razlog
nije samo u diskriminaciji za jednaku
strunost i rezultate rada, nego daleko vie u injenici da najbolje plaene poslove u ovom sektoru obavlja-

Saborskih zastupnica nemaju

IDS, HDSSB i SDSS
Na razini politikog odluivanja udio ena je bitno drugaiji - u Saboru je
tek etvrtina zastupnica, a najbolji omjer ima HNS (40 posto ena, 60 posto
mukaraca), dok niti jedne saborske zastupnice nema iz redova HDSSB-a,
IDS-a i SDSS-a. U upanijskim skuptinama nema niti treine zastupnica, a
jo je loija zastupljenost na razinama gradskih/opinskih vijea (15,5 posto). Samo je jedna upanica u Hrvatskoj i sedam zamjenica upana, tek
est gradonaelnica i 14,8 posto veleposlanica, odnosno 30 posto dunosnica i visokih dravnih i javih slubenica.

ju mukarci. Isto vrijedi za trgovinu i

zdravstvo, ali i za javnu upravu u kojoj
su ukupne enske plae 17 posto
manje nego muke. Dok prosjeno
zarade 11 posto manje od mukaraca, umirovljene graanke Hrvatske
imaju 23 posto manje prihode, pa ne
udi to treina umirovljenica ne koristi svoju, nego obiteljsku mirovinu.
Nedvojbeno je da, premda ih je
manje zaposlenih, ene dominiraju
u nizu zanimanja i zauzvrat ukupno
zarauju manje - i to nije specinost
Hrvatske, nego globalna pojava. U
tom je kontekstu esto u svijetu po-

navljan slogan za koji se, dodue, ne

nude podaci, a kae da ene obavljaju dvije treine poslova u svijetu,
dobivaju za to tek 10 posto svjetskog
dohotka, a vlasnice su samo jednog
postotka sredstava za rad. Bez obzira na to to ne nudi pokazatelje koji bi
ga argumentirali, ovaj slogan solidno
oslikava znaenje termina feminizacija trita rada, koji je proizvod globalnog kapitalizma. Neoliberalizam je
ponudio posao enama koje su spremne raditi za manje plae, pristaju na
eksibilne uvjete rada: na odreeno
vrijeme, lako zapoljavanje, ali i otpu-

tanje, preraspodjela radnog vremena prema zahtjevima poslodavca na

noni rad, rad vikendom, skraeno
ili produeno radno vrijeme u odreenim uvjetima, skraeni ili neplaeni
roditeljski dopusti, rasporeivanje na
razliita radna mjesta i slino.
U svijetu, pa i u Hrvatskoj, sve je
vie uspjenih ena. Meutim, one
su nerijetko u korporativnom, kao i u
svijetu politike usamljene na visokim
pozicijama, u preteno su mukom
drutvu. Zato esto kopiraju muke
obrasce ponaanja. O onima koje
pokuavaju raditi drugaije esto u
javnosti govore naglaavajui enski
nain voenja, potkrepljujui to nizom stereotipa (primjerice, ene su
obazrivije prema drugima, suosjeajnije i sl.), to je zapravo ponovno
rodna diskriminacija.

Statistika i staklena kugla

Koordinatorica enskih sindikalnih
grupa Jasna A. Petrovi, sindikalistica ogromnog meunarodnog iskustva u mirovini, pogledala je, kae, u
svoju staklenu kuglu odgovarajui na
novinarsko pitanje da komentira po-

7777777777777

PRODUBLJIVANJE NERAVNOPRAVNOSTI MEU SPOLOVIMA

lektualna zanimanja,
piju pivo uz nogomet
IZ PERSPEKTIVE MUKOG ZNANSTVENOG UMA:
KORADO KORLEVI PREDVIA KOLAPS SUSTAVA

Zajednica ravnih
krastavaca
arko Bai/PIXSELL

- enski sustav vrijednosti

koi mukarce u razvoju, mukarci se povlae iz razliitih domena jer su lijenine, prostor
preuzimaju ene koje bitno
drugaije razmiljaju. Mukarci
imaju drugaiju motivaciju za
uenje nego ene, pogotovo
im u pubertetu trebaju muki
modeli, a to je u obrazovnom
sustavu ve prava rijetkost, veli
Korado Korlevi.
Smatra da je razmiljanje i djelovanje ena usmjereno ekasnosti, a da ih uvjetuje i potreba za
visokim stupnjem sigurnosti, to
pak dovodi do pretjeranog broja propisa i zakona. Kae da se
pribliavamo apsurdu, zajednici
ravnih krastavaca, jer ene koje
ine veinu na kljunim mjestima
imaju potrebu pretjerano zatititi
svijet oko sebe, pa se propisuju
zakoni o svemu i svaemu.
- Drutvo postaje prekomplicirano, samo sebi smetnja, a
drutva mogu opstati samo ako
su dovoljno jednostavna. Osim
toga, u enskom drutvu bitno je
smanjen natalitet. Materinstvo je vano, ali samo do one mjere dok zbog
njega ne trpi intelektualna emancipacija. Ve godinama paniarim jer se
u znanstvenu nastavu ukljuuje sve manje djeaka, kae Korlevi.
Miljenja je da mukarci nemaju radne navike kao ene, da se lako
ulijene, da ih, za razliku od ena, motiviraju kratkoroni ciljevi, adrenalin
i novac.
- Mislim da trebamo razmiljati o tome da nakon 4.000 godina nepravdi ene sada imaju u ruci oruje, a mukarci su, za promjenu, gurnuti u zapeak i mogu postati nasilni. Ako zavrimo na nogometu i pivu,
ubrzo emo imati erijatske zakone. Zlatno doba religije, odnosno novi
srednji vijek ve su mnogi predvidjeli kao ono to nas oekuje u skoroj
budunosti, za pedesetak godina. Zato je nuna pozitivna diskriminacija
u zapoljavanju, pogotovo u obrazovanju, smatra Korlevi.

Stakleni strop i ljepljive ljestve

Postoji niz termina koji slikovito govore o problemima s kojima se suoavaju uspjene, obrazovane ene na globalnom tritu rada. Najee
spominjani termin je stakleni strop (s engleskog, glass ceiling), a oznaava nevidljivu prepreku u napredovanju ena na korporativnoj hijerarhijskoj
ljestvici, ali i na javnim/politikim funkcijama. To znai da ene, bez obzira
na obrazovanje i sposobnosti, mogu napredovati do jedne razine, ali ne
do samog vrha. One, pak, koje uspiju probiti stakleni strop nerijetko se
suoavaju sa staklenom stijenom - moraju preuzeti poslove iji je ishod
neizvjestan pa time i vee rizike za neuspjeh (daju im da vode odjele koji
prolaze razdoblje krize ili ne dobiju dovoljno ljudi, novca i podrke za postizanje uspjeha). ene iz manjinskih grupa (s invaliditetom, domorotkinje, nacionalne manjine) suoavaju se, pak, s betonskim stropom, a
spominje se i expatriate glass ceiling koji prijei enama na visokim korporativnim pozicijama preuzimanje poslova u inozemnom menadmentu.
Dok se jo bavimo staklenim terminima, treba spomenuti stakleni zid koji
oznaava fenomen velikog broja ena koje napreduju u izvrnim funkcijama,
ali samo u nekim podrujima rada. U staklenom ormaru tvrtke uvaju one
svoje zaposlenike, mukarce i ene, koji otvoreno govore o svojoj homoseksualnosti - oni su iskljueni iz nekih poslova, posebno u medijima. Ljepljivi pod je termin koji govori o enama koje su zarobljene na poslovima s
malim plaama i onima u dravnoj/lokalnoj upravi s kojih jedva da se moe
napredovati. ene koje ulau maksimalni napor penjui se korporativnim
ljestvama prema vrhu, bez obzira na to koliko sposobne bile, esto zaglave
meu prekama - to su ljepljive ljestve.

N. LAZAREVI

MUKARCI NEMAJU
RADNE NAVIKE KAO
ENE, LAKO SE ULIJENE,
ZA RAZLIKU OD ENA,
MOTIVIRAJU IH
KRATKORONI CILJEVI,
ADRENALIN I NOVAC.
KORADO KORLEVI

U svim je podrujima, osim u raunalstvu, u proloj akademskoj

godini upisano vie studentica nego studenata
kazatelje o feminizaciji trita rada.
- ene su najprije, uvjetno reeno,
osvojile podruje obrazovanja. No,
treba se prisjetiti kakav su ugled i
materijalni status imali ak i seoski
uitelji prije pola stoljea - oni su
svojim primanjima hranili obitelji s
etvero-petero djece, imali kune
pomonice. Danas s uiteljskom
plaom, koju u najveem broju sluajeva zarauju ene, ne moe pristojno ivjeti ni ta uiteljica, a kamoli

itava obitelj. Nekada su lijenici

ope prakse bili gospoda. Danas,
kad taj posao mahom rade lijenice,
i novac i ugled bitno su manji.
Ne smijemo zaboraviti da je izvan
brane zajednice roeno 12 posto
djece u Hrvatskoj, najee o njima
brinu samohrane majke. Uz to je i
svaki peti sklopljeni brak razveden,
djeca su u pravilu s majkama, oevi rijetko plaaju alimentacije - te
podatke stavimo u kontekst danas

tipino enskih radnih mjesta i plaa

koje ene na njima zarade, i dobit
emo pravu sliku stanja. U djelatnostima koje su ene osvojile plae
su neusporedivo nie nego kada su
te poslove radili mahom mukarci.
Trite rada danas je i klasno podijeljeno - u zdravstvu, obrazovanju,
novinarstvu
visokopozicionirani
mukarci zarauju velike plae, dok
medicinske sestre, lijenice ope
prakse, novinarke, uiteljice i profesorice imaju prosjena primanja.
Tako kau i statistiki podaci i moja
staklena kugla.
Stvorena su nova tipino muka
radna mjesta - vodee korporativne
funkcije, svijet visokih nancija, odnosno na radnim mjestima na kojima
su iznadprosjene plae nalazimo
mahom mukarce. A snagu ena na
hrvatskom tritu rada najbolje oslikava stopa njihove radne aktivnosti
koja je 40 posto - EU je propisao cilj
od 60 posto, a neki ugledni ekonomisti tvrde da se tek pri stopi od 70
posto moe stvarno dogoditi znaajan gospodarski rast. I ene prijavljene na burzu u Hrvatskoj znaajnije
su obrazovane od nezaposlenih
mukaraca, kae Petrovi.

Skandinavski model
fleksisigurnosti
I to sad? Profesori zagrebakog
Ekonomskog fakulteta Alka Obadi
i ime Smoli u tekstu Analiza radnog kontingenta i ekonomske aktivnosti stanovnitva Hrvatske tvrde da je
stopa radne aktivnosti ena posljednjih trideset godina prolog stoljea
poveana zato to su ene nadopunile poslove koje su mukarci ostavili
bilo zbog rata, invaliditeta ili ranijeg
umirovljenja, ali i zbog poveanja
udjela tercijara (uslunog sektora) u
gospodarstvu. Poveanju stope radne aktivnosti ena pridonosi i porast
obrazovne razine, manji broj djece,
ali i materijalno stanje u obitelji. Ovo
dvoje profesora zakljuuje da je nuno bolje iskoristiti resurse, odnosno
poveati ekonomsku aktivnost ena,
ali i uspostaviti ravnoteu izmeu oekivanja veeg uea ena na tritu
rada i obaveza u obitelji, pa spominju
skandinavski model eksisigurnosti
(eksibilnih i sigurnih radnih mjesta
u isto vrijeme). Takav koncept, kau,
ublaava konikt suprotstavljenih
interesa ene majke/supruge i ene
aktivne lanice drutva.
U doktorskom radu naslovljenom
Ekonomska aktivnost enskog stanovnitva u Hrvatskoj dr. sc. Mirna
Valdevit takoer tvrdi da treba uskladiti radne uvjete i potrebe ena da
bi bile cjelovito uspjene - i ona se
zalae za prilagodljive oblike rada,
odnosno model eksisigurnosti.
A itava ova pria vraa nas zapravo na sam poetak - na suvremeni drutveni mainstream zahtjev
za postavljanjem ravnopravnosti
spolova u svim segmentima ivota.
Dalja i blia prolost pokazuju da je
dominacija jednog spola dugorono
drutveno i ekonomski neodriva,
a problem je toliko kompleksan da
ga se ne moe urediti jednostavnim
propisima. Ravnopravnost mukaraca i ena na tritu rada ne moe se
ostvariti otvaranjem sveuilita enama, niti otvaranjem radnih mjesta
- treba uiniti puno vie od toga da
bi pria bila odriva, pogotovo na
dugi rok.

8888888888888

9999999999999

NIJE NAM NI DO SEKSA: EGZISTENCIJALNE BRIGE I FILOZOFIJA

sa stranih portala
Priredio Boris VINCEK

Nedostatak komunikacije
to, konkretno, nudi jedna seksualna psihoterapija potencijalnom klijentu?
- U terapiji koristimo razliite terapijske tehnike koje imaju cilj uspostaviti i
unaprijediti individualno seksualno zdravlje i seksualno zdravu vezu, odnosno ublaiti posljedice poremeaja seksualnog zdravlja i omoguiti lake
noenje s njima. Vrlo skraeno, mogu rei da se radi na savjetodavnoj i
terapeutskoj razini. Pod savjetodavnu razinu spadaju edukacija i informiranje, bihevioralne vjebe i poticanje kvalitetne komunikacije. Pod terapeutsku
razinu spadaju kognitivno restrukturiranje osobne koncepcije seksa i seksualnosti, kao i psihoterapija traumatskih ili neugodnih osobnih seksualnih
iskustava. Ono to odreuje kvalitetu veze je komunikacija, razgovor s partnericom ili partnerom. Seks nije neto to pozovemo poput taksi slube
koja doe, vozi nas i bude nam ugodno, a onda nestane sve dok ponovo
ne pucnemo prstima.
Razgovor nije uvijek jednostavan niti ugodan. Ne razgovarati, s druge
strane, znai tonuti u nevoljnost, besperspektivnost u vezi. Ne razgovarati
znai odbaciti toliko nam drag seksualni naboj, okrenuti lea poetnoj vatri
koju se moe ponovo upaliti. Isto tako, ne-razgovor vodi i u seks izvan zajednice u kojoj ivite. A to opet vodi prema kraju veze ili braka. Zato? Jer niste
razgovarali. Dijalog moe biti, a najee i jest, velika i pozitivna prekretnica
u odnosu, moe pokrenuti zajedniki rad na osvjeavanju seksualnog odnosa u vezi i, zato ne, isprobavanju neeg novog, kae psihoterapeutkinja
Barolin Beli, koja napominje da bi, osim medija, u promoviranju govora o
seksualnom zdravlju, seksualno zdravijim pojedincima, a s time i vezama,
mogli puno uiniti i obrazovni programi u kolama, kao i zdravstveni programi u lokalnim zajednicama.

Guverner federalne meksike republike Sinaloae pokrenuo je reformu da bi

u barovima, kantinama i nonim klubovima zabranio pjesme u kojima se
spominje organizirani kriminal, navodi
meksiki dnevnik El Universal. Kazna
za putanje takve vrste muzike je ponitenje dozvole za prodaju alkoholnih
pia. Glazbeni pokret koji u tekstovima
pjesama reklamira narcose (trgovce
drogom) zove se Movimiento Alterado, a pripadnici te grupe odijevaju se
poput poznatih kriminalaca i kao i oni
voze skupe automobile.
Povod toj novoj zakonskoj regulativi
je incident koji se dogodio 21. veljae
kada je u takozvanoj Zlatnoj zoni luke
Mazatln oruana skupina pucala po
publici na koncertu pjevaa Gerarda
Ortiza. estoro je ljudi u tom napadu
izgubilo ivot.

Donald Trump,
fantomski kandidat
Ideja da e se Donald Trump zaista
kandidirati za predsjednika SAD-a
ve je u samom startu bila nevjerojatna, navodi se u prolotjednoj
redakcijskoj kolumni dnevnika The
Boston Globe. Magnat nekretnina i
TV-reality zvijezda je majstor u samopromociji stoga je bilo sasvim
smisleno to je prolog tjedna najavio da naputa utrku kojoj se nikada
slubeno nije ni prikljuio, a kako bi
se posvetio svom TV programu na
NBC-u.
Ne postoji bolji nain za privlaenje
publike od svae s predsjednikom,
a to je i najvei Trumpov doprinos
politikom diskursu, navodi Globe.
Sjetimo se kako je Trump napao
Obamu. Izrazio je sumnje u Obamin
rodni list tvrdei da sadanji predsjednik SAD-a nije roen na Havajima jer ga tamo kao klinca nitko nije
poznavao. Obama je sve sumnje
rijeio objavom svog rodnog lista, a
na gala veeri u Bijeloj kui kazao je
da Trumpa nije nikad smatrao ozbiljnim politikim suparnikom.

Pie Tatjana
- Nemamo sustavnu edukaciju
GROMAA VADANJEL o ljudskoj seksualnosti ni u sred-

U Hrvatskoj jo uvijek nema

sustavne edukacije iz seksualne
terapije. Naa krovna udruga,
Hrvatsko drutvo za seksualnu
terapiju, provodi trenutno edukaciju prve generacije seksualnih
terapeuta kod nas. Za sada nas
ima dvanaest, veina nas je na
korak od zavretka. Planiramo
u sklopu udruge pokrenuti edukaciju za drugu generaciju seksualnih terapeuta, 2012. godine.
U edukaciju e se moi ukljuiti kolovani psihoterapeuti, s
odreenim iskustvom u radu s
klijentima. Od nas 12 seksualnih
psihoterapeuta, veina nas radi
u Zagrebu, kae Nataa Barolin
Beli, jedna od 12 seksualnih
psihoterapeuta, koliko ih djeluje
u Hrvatskoj.
- Imamo kolege i kolegice jo u
Karlovcu, Rijeci, Osijeku, Vinkovcima. Pridrueni lanovi naega
drutva su jo po jedna osoba u
Varadinu, akovcu i Splitu. Potreba za ovom vrstom terapeuta u
naem drutvu postoji, a vjerujem
da e rasti kako pojedinci budu
vie informirani da je mogue
dobiti pomo i na podruju seksualnog zdravlja, dodaje Nataa
Barolin Beli.

njim kolama, ni na fakultetima,

niti za odrasle ljude. Zato nije niti
udno da nam istraivanja pokazuju da su seksualni problemi
zaista vrlo brojni. Treina ena i
etvrtina mukaraca imaju tijekom ivota neku seksualnu smetnju. Najee enske seksualne
smetnje su smanjena seksualna
elja i smetnje orgazma. Najee muke seksualne smetnje su
preuranjena ejakulacija i smetnje erekcije. U posljednje vrijeme sve vie mukaraca poinje
patiti od smanjenja seksualne
elje, emu je jedan od uzroka
svakako nain ivota, poslovni
i egzistencijalni pritisci kojima
je moderan mukarac izloen.
Jedna od nerijetkih smetnji kod
parova je i razlika u razini seksualne elje.

Trina glamurizacija
seksa
Javni govor o seksualnosti kod
nas je jo uvijek sveden na vic
ili na - a to su najee njegovi
maksimalni dosezi - domene polutrivijalnosti. Tako dolazimo do
shvaanja da jedna tako vana
komponenta ljudskoga ivota
koja u mnogoemu uvjetuje niz
drugih, jo uvijek ne dobiva niti
priblino dovoljno ozbiljnu pozornost, prije svega kroz edukaciju, a potom u javnom prostoru
medija.

Uvoenje seksualnog obrazovanja u redovni obrazovni sustav, podsjea

tulhofer, jedan je od aspekata na kojemu se svakako oitava osvijetenost
i zrelost jednoga drutva, pa ako hoemo i njegova modernost. U Finskoj se
prvi program seksualne edukacije pojavio jo 1948., a seksualna edukacija
dio je nastavnog programa od 1970., i ona zahvaa uenike starosti od 11
godina. Jednako je i s Danskom. Na Islandu je seksualna edukacija prisutna
u kolama od 1950., u vedskoj od 1956., i obavezan je predmet za djecu
od 7. godine ivota. U Austriji je seksualna edukacija ukljuena u programe
od 1970., ali ne kao zaseban predmet, ve kroz nastavu, osobito kroz predmete biologija i vjeronauk. Slino je i u mnogim drugim europskim zemljama
- Maarskoj, ekoj, Njemakoj, Francuskoj, panjolskoj, Sloveniji, Velikoj
Britaniji
S druge strane, postoje i zemlje koje se zbog, najee klaustrofobije
proizvedene jakim utjecajem religije, ili naprosto zatvorenosti i zaostalosti,
jo uvijek boje kako pouiti svoje mlade nekima od temeljnih ivotnih pouka.
U skupini tih zemalja su Poljska, Rusija, Rumunjska, Bugarska, Grka, i naravno, ali nadajmo se ne jo zadugo, Hrvatska.

Trina glamurizacija
seksa
Naa sugovornica napominje
da se pojedinci i parovi na razliite naine nose sa svojim seksualnim problemima. Dio njih zatomljuje probleme, dio se odluuje
uiniti neto, potraiti pomo.
Kod nekih osoba seksualne smetnje izazivaju velike emocionalne

GOVOR O SEKSUALNOSTI SEKS NIJE NETO TO

POZOVEMO POPUT
JE NA NEKI NAIN
TAKSIJA, VOZI NAS I
OBEZVRIJEEN, JER
POIVA NA IDEOLOGIJI I BUDE NAM UGODNO, A
PRAKSI KONZUMERIZMA ONDA NESTANE SVE DOK
PONOVNO NE PUCNEMO
- SEKS JE POTRONA
PRSTIMA.
ROBA.
ALEKSANDAR TULHOFER NATAA BAROLIN BELI
Istie da su danas problemi
vezani uz seksualnost izraeno
prisutni, to utjee na kvalitetu ivota. Seksualno zdravlje
zanemarena je komponenta u
naem zdravstvenom sustavu,
kae terapeutkinja Barolin Beli, a takoer je, kako je poznato, zanemarena komponenta i
u naem odgojno-obrazovnom
sustavu.

Seksualna edukacija u nskim

kolama jo od 1948.

O. ALUJEVI

Izraelska politika kolonizacije Zapadne obale temelji se na sistematskom

izbacivanju svih Palestinaca koji zbog
posla ili studija na neko vrijeme odsele u neku drugu zemlju, navodi se
u prolotjednom lanku Le Mondea.
Broj onih koji su izgubili pravo na prebivalite u periodu od 1967. do 1994.
je 140 tisua. Na taj je nain broj Palestinaca na Zapadnoj obali smanjen za
punih 14 posto. Tri razliita izvjetaja
iz nezavisnih izraelskih i stranih izvora
tim brojkama optuuju Izrael.
Gideon Levy, kolumnist izraelskog
dnevnika Haaretz, ovu politiku naziva
etnikim ienjem. Kojom se metodom slue? Palestinci koji odlaze iz
Zapadne obale na granici s Jordanom
moraju ostaviti osobnu iskaznicu, a u
zamjenu dobivaju propusnicu koja vrijedi est godina. Dogodi li se da tu propusnicu ne produe, automatski gube
pravo prebivalita na Zapadnoj obali.

Zabranjena glazba
narcosa

Seksualna revolucija u 20. stoljeu oslobodila

nas je represije i dvostrukog morala. Reforma
o kojoj govorim moda bi nas mogla osloboditi nerealistinih oekivanja koja su dobrim
dijelom generirana trinom glamurizacijom
seksa, kae tulhofer

N. REBERAK

Etniko ienje
u Izraelu?

ZGRTANJA NOVCA LJUDE SVE VIE UDALJAVAJU OD VANE KOMPONENTE IVOTA

probleme, probleme u doivljaju

sebe, one utjeu na samopouzdanje i samosvijest
Proelnik Katedre za seksologiju i redovni profesor na studiju
sociologije Filozofskog fakulteta u
Zagrebu, dr. sc. Aleksandar tulhofer, istie, s druge strane, da
ipak moemo rei da su danas
dogme vezane uz seksualnost
nametnute krutim patrijarhalnim
odgojem, bitno oslabile.
- Danas mnogo slobodnije ivimo svoju seksualnost nego to je
to bio sluaj s ranijim generacijama. To osobito vrijedi za ene ije
je pravo na seksualnu ekspresiju i
uitak postalo dio suvremene kulture tek u posljednjih pola stoljea.
Represija je u tom smislu manjevie nestala. Meutim, govor o
seksualnosti jest na neki nain
obezvrijeen jer poiva na ideologiji i praksi konzumerizma. Seks je
naprosto potrona roba. Umjesto
cenzuriranja, danas ga reklamiramo, i u tome je sva promjena
naeg odnosa prema toj temi.

Uitak kontakta s drugom osobom

POTREBNA JE
nova seksualna revolucija

U razgovoru s prof. tulhoferom primjeujemo da suvremeni konzumeristiki svijet ini

medvjeu uslugu dananjem
ovjeku i kad je rije o seksualnosti. On prividno detabuizira
seks, forsirajui vanost njegove upotrebe, svodei ovjeka na
samoivo, sebino bie, poluautomat koji poto-poto eli osloboenje od pritisaka, odnosno
zadovoljenje. Zanimalo nas je
vidi li profesor tulhofer mogunosti za drukiji razvoj poimanja
seksualnosti, i to bi po njemu
bio pravi put.
- U pravu ste - trenutni zakoni
trita nisu oslobaajui, barem
ne kad je rije o seksualnosti i
vezama, premda je suvremena
kultura seksualno sve permisivnija. Moj unutarnji optimizam,
moda banalan, i time previe
naivan, trudi se vjerovati da e
trenutnu fazu opsesije posjedovanjem i zgrtanjem zamijeniti
jedno drugo vrijeme, u kojemu
emo vie vrednovati neke ne-

materijalne vrijednosti, posebice

povezanost s drugima, suradnju
i meusobno pomaganje. Neto
kao to su mladi krajem 60-ih godina okrenuli lea potroakom
drutvu svojih roditelja. Taj je
bunt trajao vrlo kratko. Mislim - ili
bolje nadam se - da e promjene
koje tek dolaze biti manje revolucionarne, i upravo stoga trajnije.
To e moda donijeti i promjenu u doivljavanju seksualnosti.
Seksualna revolucija u 20. stoljeu oslobodila nas je represije
i dvostrukog morala. Reforma o
kojoj govorim moda bi nas mogla osloboditi nerealistinih oekivanja koja su dobrim dijelom
generirana trinom glamurizacijom seksa, kae tulhofer.

Veliina i tvrdoa
O nerealistinim oekivanjima govori i terapeutkinja Barolin
Beli, koja obavljajui svoj posao
svakodnevno svjedoi posljedicama koje trini tretman teme

seksualnosti ostavlja na psihi pojedinaca i parova.

- Uzroci seksualnih problema su
mnogostruki. Tri su glavne kategorije: organski uzroci te psihogeni i
kombinirani uzroci. Kod psihogenih
uzroka, nametnuta vjerovanja, mitovi o seksualnosti, drutvene norme i slino mogu biti uzrok nekim

seksualni ivot mukaraca i ena

najee je vrlo tetan.
Jedno od tumaenja starogrke
rijei Mythos je - bajka, pria, izmiljotina, odnosno nevjerodostojan
prikaz nekih dogaaja. To nam pomae da zakljuimo da seksualni
mitovi nisu nita drugo doli bajke,
izmiljotine, nevjerodostojni prika-

NAJEE ENSKE SEKSUALNE SMETNJE SU

SMANJENA SEKSUALNA ELJA I SMETNJE ORGAZMA.
NAJEE MUKE SEKSUALNE SMETNJE SU
PREURANJENA EJAKULACIJA I SMETNJE EREKCIJE
seksualnim smetnjama. Ne smijemo zaboraviti da je ljudska seksualnost, seksualni nagon, seksualno
ponaanje i seksualna aktivnost od
najdavnijih dana, od poetaka razvoja civilizacije pa sve do danas,
predmet najrazliitijih mitova. Njihov utjecaj na stvarni, svakodnevni

zi nekih dogaaja ili pojava. Ako

oekujemo da neka bajka ili neka
nevjerodostojna tvrdnja budu primijenjeni u naem ivotu, ako se
prema njima odnosimo kao prema
stvarnim istinama, moemo biti gotovo sigurni da emo u tom sluaju
imati problema. Kau, ako se neka

la ponovi dovoljan broj puta, da

ljudi sve vie poinju vjerovati da
je rije o istini. Tako da, ako su
nam esto ponavljali neke stvari
vezane uz ljudsku seksualnost, i
ako ih nismo kritiki preispitivali,
zasigurno emo neke, ili sve seksualne mitove, prihvatiti kao Bogom dane istine i nastojati svoju
seksualnost prilagoditi tim mjerilima i modelima.
Ako imamo problema pri tome, a
sigurno emo ih imati jer mitovi nisu
istine, lako je mogue da emo poeti optuivati sami sebe da ne funkcioniramo kako treba, da veliina
i tvrdoa ne odgovaraju standardu,
da razina elje i uestalost nisu dovoljni, da s nama neto nije u redu
i da sigurno svi drugi funkcioniraju
kako treba, samo mi ne, smatra Nataa Barolin Beli.
Psihoterapeutkinja kae da u
svojoj praksi vidi da postoje pojedinci i parovi koji unato tome to
osjeaju da im ponueni modeli
ne odgovaraju, stalno iznova pokuavaju sebe i svoju seksualnost

- Ne mislim da seks treba postati sredstvo za bilo to. Ono u to vjerujem,

osobito u trenutcima kad ne razmiljam u kategorijama korelacija i strukturalnih jednadbi, jest da je seks istinski kontakt s drugom osobom i uitak.
Naravno, seks esto ima vie funkcija. Za neke, pretpostavljam, moe biti i
put k prosvjetljenju. Za druge je primarno intimno komuniciranje strau, iji
se jezik ne ui u koli. Seks moe biti mnogo toga. Na alost, i razoaranje,
osjeaj krivnje ili nasilje, smatra tulhofer.

ugurati u neke od zadanih kalupa.

To onda rezultira, istie naa sugovornica, problemima koje oni
imaju sami sa sobom, a takoer
i u odnosu s partnerom, odnosno
partnericom.
- Svoje klijente potiem da razmiljaju o zadanim istinama, da
se kritiki postave prema svakom
od mitova koji su prisutni u njihovom vjerovanju i da bez oklijevanja i osjeaja krivnje odbace sve
one koji za njih ne dre vodu.
Potiem ih da osjete to je dobro
i pravo za njih, a ne to je drutveno prihvatljivo ili to se trenutno, ili trajno, promovira u nekim
medijima.

Medijsko utilo i bespolni

aneli
Oboje naih sugovornika osuuje
trivijalan tretman tema seksualnosti
u domaim medijima, gdje uglavnom nema promoviranja zrelijeg
govora o ovoj temi.
- Istina je da se u naem drutvu
javno o seksualnosti najvie govori
senzacionalistiki, uglavnom u utom tisku. Sigurna sam da nee biti
lako prekinuti lanac trivijalnog govora o seksualnosti, ali mislim da se
moramo pomiriti s malim koracima
i pomacima. Vjerujem naravno da
je uloga medija u tom procesu jako
vana, pa se tako nadam da e se
o seksualnosti poeti pisati i govoriti
ozbiljnije i zrelije. Svjedoci smo da
su mediji svojom upornou uspjeli
nametnuti neke teme u naem drutvu, pa se nadam da bi se to moglo

postii i s govorom o seksualnom

zdravlju. Naalost, za sada je u medijima prisutno sex sels, i to na
najutiji mogui nain.
Kad je rije o kolskim obrazovnim programima, Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta je
jo 2004. odbilo prijedlog nacrta
programa seksualnog odgoja u naim kolama, uz obrazloenje da se
radi o previe liberalnom nacrtu.
Profesor tulhofer bio je jedan od
konzultanata tog nacrta, odnosno
koncepcije programa.
- Taj je prijedlog programa bio
odbijen iz vie razloga. Prvi je bio
taj da su mladi ljudi u njemu tretirani kao seksualna bia, a objekti
jednog moralnog plana obnove.
Drugi, taj to smo smatrali, a to i dalje smatram, da se zdravlje mladih
ljudi moe zatititi samo tako da ih
se osposobi za donoenje odgovornih odluka - nikako da se pretpostavi
da su bespolni aneli koji o seksu
poinju misliti tek nakon ulaska
u brak. Trei je razlog bio u tome
to smo sve seksualne orijentacije
tretirali kao jednakopravne i jednako normalne, zdrave i prihvatljive.
etvrti se razlog krio u injenici da
smo smatrali da se svi mladi ljudi ne
osjeaju jednako ugodno u svome
spolu, osobito kad ih nastoje ukalupiti u tradicionalno denirane spolne
uloge, te da to nije njihov problem
ve prije problem drutvene rigidnosti. I dalje sam tvrdoglav i odbijam
prihvatiti da bi ono to se pokazalo
dobrim za mlade Nizozemce ili veane, kodilo mladima u Hrvatskoj,
objanjava tulhofer.

101010101010

DIE BERLINER MAUER: UMJETNICI KOJI SU OSLIKALI TURISTIKI MAMAC TUE GRAD

uveni poljubac Brenjeva i Honeckera, rad Dmitrija Vrubela

EAST SIDE GALLERY

Berlinski zid razdora
Umjetnici tue grad
za krenje autorskih
prava zbog stvaranja
neovlatenih kopija
njihovih originalnih
djela nakon posljednjeg renoviranja Zida
te zahtijevaju odtetu

N
Ne tako davno renoviranje dijelova Berlinskog zida poznatog kao
East Side Gallery izazvalo je velik
spor oko krenja autorskih prava
umjetnika koji su oslikali Die Berliner Mauer.
Obnova slikovitog turistikog
mamca dueg od 1,3 kilometra,
koji je u olovna totalitarna vremena dijelio Istok od Zapada, izazvala
je brojne polemike zbog stvaranja
neovlatenih kopija originalnih
umjetnikih djela, da bi sada umjetnici podigli tube protiv gradskih
vlasti od kojih zahtijevaju odtetu.
Naime, umjetnicima je prije dvije
godine ponuen honorar od 3.000
eura za ponovno oslikavanje ori-

East Side Gallery

ginalnih murala nakon renoviranja

Zida u povodu obiljeavanja 20.
godinjice njegovoga pada. Tada
im je reeno i da e u sluaju da
odbiju obnoviti vlastite radove, kopiranje njihovih umjetnikih djela
obaviti tvrtka koju e angairati
grad, koji je vlasnik Zida i okolnog
zemljita.
Mnogim umjetnicima je ponueni
honorar bio uvredljivo prenizak, oso-

Elvis Brini

Trabant Birgit Kinde

bito ako se ima u vidu da je za obnovu Berlin iz svog budeta izdvojio
2,2 milijuna eura. No, dok su Dmitri
Vrubel, autor uvenog poljupca Brenjeva i Honeckera, te Birgit Kinder,
autorica jo poznatijeg trabija koji
probija zid, prihvatili ponueni iznos,
dio Zida koji su oslikali umjetnici koji
su odbili reproducirati svoje radove
i zaprijetili tubom do dana je dananjeg ostao bijel. Meu njima je

i Bodo Sperling, jedan od osnivaa

galerije Eastside, iji je rad izbrisan
prije dvije godine, a sada trai odtetu od najmanje 25.000 eura.
Berlinski zid je bio inspiracija
umjetnicima iz cijeloga svijeta koji
su nakon njegovog ruenja 1989.
godine oslikali neobinu galeriju s
oko 106 murala poznatu u itavom
svijetu kao najvei izlobeni prostor na otvorenom. Betonski zid

koji je gotovo 30 godina dijelio

Njemaku, nakon pada je zatien
kao kulturna batina, a svake ga
godine posjeuju milijuni turista.
Zanimljivo je da se neto slino dogodilo u Londonu gdje su gradske
vlasti najprije unitile dio Banksyjevih grata, a onda su ih obnovili da
bi turisti nastavili dolaziti.
Pripremila Ana MAKEK
Foto Reuters

Crta i pie Vedran ilipetar

Danilo MEMEDOVI

KULTURA
subotom

Daniel Mikulaco na ulazu u novi

prostor Matice hrvatske

STARA MATICA
U NOVOM PROSTORU
Razgovarao Boris VINCEK
Snimio Danilo MEMEDOVI

MATICA HRVATSKA POSTOJI JO OD 1842. GODINE

KADA JE OSNOVANA KAO MATICA ILIRSKA, A
DJELUJE NA PROSTORU DANANJE HRVATSKE PA
SE U TOM SMISLU DOVOLJNO REFERIRATI NA JURJA
DOBRILU I NAU SLOGU, DOK SU PRVE KNJIGE
TISKANE I DISTRIBUIRANE UPRAVO ZASLUGOM
MATICE HRVATSKE

atica hrvatska - Ogranak

u Puli nedavno je od Grada Pule dobila prostor na
adresi Kandlerova 42. Prostor e
slubeno biti otvoren 25. svibnja,
a to e se sve u njemu odravati, koji su planovi te o samoj
vanosti Matice hrvatske na ovim
prostorima razgovarali smo s dr.
sc. Danielom Mikulacom, tajnikom
Ogranka Matice hrvatske u Puli,
lanom Glavnog odbora Matice
hrvatske te viim asistentom na
katedri za knjievnost Odsjeka za
- Trebalo nam je est godina
kroatistiku pri Odjelu za humani- da dobijemo prostor od Grada.
stike znanosti Sveuilita Jurja Promijenilo se nekoliko uprava,
Dobrile u Puli.
nitko nikada nije rekao da nam

nee izai ususret i da nam nee

dati prostor, ali s birokracijom je to
tako. Nekoliko su nam puta nudili
periferijske prostore i vlane po-

drumske prostorije, ali to nismo

mogli prihvatiti. Poseban je trud
u tom pogledu uloila proelnica
biveg gradskog Odjela za kulturu
Klara Udovii, a veliku podrku
imali smo od proelnika upana
Istarske upanije, gospodina Miodraga erine.
Na je najvei problem zaista bilo
pitanje prostora. U dananjim uvjetima ne moete raditi neto kvalitetno
ako nemate prostor, kompjutor, internet i telefon. Sadanje predsjednitvo s predsjednikom Josipom
kiem izabrano je 2004. godine,
a kao glavni zadatak smo si postavili
pronalazak prostora, da bismo mogli raditi. Dosad smo se uglavnom
nalazili na fakultetu budui da je vei
dio sadanjeg predsjednitva upra-

vo s pulskog sveuilita - dopredsjednik je dr. Ivan Zorii, ja sam

tajnik, a lanovi predsjednitva su
jo Mate uri, izv. Prof. Valnea Delbianco, red. prof. Vera Kos Paliska,
akademska slikarica i Rudolf Uji,
kae Mikulaco.
- Koja je povijest Matice hrvatske u Istri?
- Ogranak Matice hrvatske u Puli
postoji od 1962. godine. Tada se
zvao Pododbor Matice hrvatske za
Istru, a ime je promijenio 1970. godine. Vano je spomenuti da je ogranak izdavao asopis Istarski mozaik, iji je nakladnik bio Glas Istre, a
kasnije je taj asopis preimenovan u
Istra, a kasnije u Nova Istra, koji
sada izdaje Istarski ogranak Drutva
hrvatskih knjievnika.

............................nastavak na str. 13

121212121212

KULTURAsubotom

KNJIGA
KNJIGA
ZA KAU
ZA KAU
Pie Davor IOVI

Pie Davor IOVI

Zasluena kazna
Grupa autora: [], zbirka SF&F pria, Sferakon 2011,
Mentor i Sfera, Zagreb, 2011.

ova godinja zbirka zagrebake SF&F konvencije

Sferakon ima dosad najoriginalniji naslov, tri tokice
unutar uglatih zagrada, odnosno ovako: [], a oni
koji to ele izgovoriti mogu se posluiti rijeju lakuna,
kojom se oznaava taj graki znak, ali se tim izrazom
oznaava i neka praznina, upljina, pauza, prekid. Moda
su tim naslovom i njegovim znaenjem prireivai htjeli
opravdati injenicu da je ovogodinja sferakonska zbirka
neto tanja nego inae, da je domaa produkcija pria
malo zastala, no trinaest je pria ipak tu, i po tradiciji
predstavlja niz dobro poznatih, ali i nekoliko sasvim novih
domaih autora spekulativne kcije.
Takoer
po
tradiciji, tih trinaest pria daje
sasvim
razgovijetne obrise o
tome kuda smjera domai SF,
to
trenutano
zanima
pisce,
to ih ne zanima,
to ih zabavlja i
to ih brine. Ako
po tom kljuu
krenemo iitavati zbirku s tri
tokice u naslovu, razotkrit emo
dvije krajnosti u
njihovom odnosu
spram
aktualne
stvarnosti. Jedna
je krajnost opredmeena u konanom osloboenju
od
predrasude
da moralna obveza pisca mora
biti upozoravanje:
nema se vie na
to
upozoravati,
svi su razumski argumenti potroeni, svijet i ovjeanstvo sada dobivaju
zasluenu kaznu.
Evo za to nekoliko primjera. U prii Aleksandra iljka
Mrtvi kapitalistiko-izrabljivaki ustroj moda i ne tako
daleke budunosti poiva na eksploataciji ljudi pretvorenih u zombije i zbijenih u koncentracijske logore.
Ivana Dela u prii Zmija i ja negira iskonski karakter
dobra i vjere u ljude, ak i kad ljude simboliziraju zmije.
Ta je nevjerica jo potenciranija u prii Matije Ruaka
Samit, koji je ljudsku vrstu postavio na pijedestal najmonije vrste u svemiru, no tu grandioznost (sasvim
proizlazeu iz dananje ljudske samoperspektive) nagriza osjeaj krivnje to se unititi moraju itavi svjetovi
ije vladajue vrste pokazuju simptome negdanjih tipinih ljudskih mana: pohlepe, prevrtljivosti, agresivnosti i podmuklosti.
Recimo da se u taj trend uklapaju i Danijel Bogdanovi s
priom Oporavak, u kojoj se postupno oblikuje sveprisutna
i svemona reimska mainerija prema kojoj i onaj Veliki
Brat ispada kao mala beba, i Ed Barol s priom Hladno
nebo u kojoj se vrlo relativiziraju strategije spaavanja ovjeanstva pred globalnim katastrofama, i jo neki autori.
Drugu krajnost u ovoj zbirci predstavljaju prie u kojima je likovima sasvim svejedno to e biti s planetom
i ovjeanstvom, jer njihove akcije proizlaze iz njihovih
osobnih aniteta, pa bili oni naposljetku i humani, a ne iz
osjeaja pripadnosti i djelovanja u ime vrste, zajednice,
drave ili drutva; a nije nevana ni injenica da se pritom
dobro zabavljaju ili da to to rade proizlazi iz istog hira
ili prkosa.
Uz niz kraih, jedna je od takvih pria, iako smjetena u
fantasy okruenje, Vlasnitvo mrtve djevojke, Zorana Janjanina. Iako je napisana ozbiljno, ne moemo bez cininog
smijeka itati ni priu Robija Selana Mozaik o Aecijevoj
potrazi za keri Klaudijom. Potonji je autor, jedini istarski
predstavnik u ovogodinjoj sferakonskoj zbirci, u podanru
alternativne povijesti znamenite dogaaje od 11. rujna transponirao u vrijeme opstalog Rimskog carstva, koje je u dananje vrijeme najutjecajnija svjetska sila, a krani su teroristika sekta koja se avionima obruava na Koloseum.
Dra Selanove prie je i u latiniziranju brojnih sitnica iz
nama, a ne starim Rimljanima poznatog svakodnevnog
ivota, ali kad se bolje zagleda vrlo su vjeto zabiljeeni
drutveni, politiki i meukulturni odnosi kakvi bi mogli
postojati da je stari Rim potrajao do dananje tehnoloke civilizacije.

Vito Corleone - Marlon Brando u Kumu 1

U POVODU TELEVIZIJSKE REPRIZE KULTNE FILMSKE TRILOGIJE KUM

Pie Elvis LENI

eprizno prikazivanje Coppoline

trilogije Kum na Hrvatskoj televiziji prua nam zgodnu priliku
da se ponovno podsjetimo tog klasika majakog lma i njegove uloge u
kontekstu amerike kinematograje.
Valja istaknuti da su neki od najpoznatijih lmova o majaima snimljeni
jo prije nego se Coppola rodio (primjerice, Lice s oiljkom i Mali Cezar
iz poetka 1930-ih), to upuuje na
bogatu povijest slinih ostvarenja
unutar amerike kinematograje,
iako je trilogija Kum nadmaila sve
ranije pokuaje redateljevom ambicijom i irinom pristupa obraivanoj
tematici.
Prvi lm (snimljen 1972. prema
romanu Marija Puza) prati ostarjelog
majakog efa Vita Corleonea (Marlon Brando), koji je zaokupljen rjeavanjem sve napetijih odnosa s ostalim
majakim obiteljima u New Yorku i
problemom pronalaenja nasljednika u vlastitoj obitelji. Nakon to mu
nerazboritog i naprasitog sina Santina (James Caan) smaknu u zasjedi,
kao nasljednik neoekivano se namee Michael (Al Pacino), koji dotad
nije pokazivao naroito zanimanje za
obiteljski biznis.
U nastavku Kum 2 (1974.) Michael
nastavlja svoje neumoljivo putovanje
prema apsolutnoj moi u amerikom
podzemlju, dok paralelno s tom priom retrospektivno pratimo uspon
njegovog oca Vita (glumi ga mladi
De Niro) nakon dolaska u New York,
a zavrni Kum 3 (1990. - koji tek slijedi
na TV-u u nedjelju, 22.) bavi se ostarjelim Michaelom koji na kraju karijere
svoje zloinako carstvo eli ozakoniti
poslovanjem s crkvom.
Coppola je reirao briljantnu obiteljsku sagu s minucioznom razradom likova, meu kojima se naroito
istiu Don Vito Corleone u glumakoj
izvedbi maestralnog Branda i njegov
sin Michael. Kao sredinji lik cijele trilogije, Michael demonstrira drastinu
transformaciju od ovjeka potpuno
nezainteresiranog za obiteljski po-

Coppolina
batina
Coppola je reirao briljantnu obiteljsku sagu s minucioznom razradom likova, meu kojima se naroito istiu Don
Vito Corleone u glumakoj izvedbi maestralnog Branda i
njegov sin Michael. Kao sredinji lik cijele trilogije, Michael demonstrira drastinu transformaciju od ovjeka
potpuno nezainteresiranog za obiteljski posao do sveznajueg, izopaenog i okrutnog vladara (nareuje ubojstvo
ogora, pa ak i vlastitog brata)

Francis Ford Coppola

sao do sveznajueg, izopaenog i
okrutnog vladara (nareuje ubojstvo
ogora, pa ak i vlastitog brata),
koji pouen oevom sudbinom iri
carstvo ne obazirui se na rtve, a

Neoekivani nasljednik klana Michael - Al Pacino i John Cazale u Kumu 2

FILM FILM FILM FILM FILM FILM FILM FILM FILM FILM

najzad ostaje sam poput biblijskog

prokletnika i pokuava dobiti iskupljenje od crkve.
Kljuni trenuci trilogije potiu usporedbe s povijeu Rimskog carstva,
dok njezina tematska ambicioznost i
stilska maestralnost najavljuju Coppolino grandiozno razdoblje (tijekom
1970-ih reirao je jo Prislukivanje
i Apokalipsa danas). Kasnije i drugi
znameniti italoameriki redatelji pokazuju poveano zanimanje za lmove s majakim protagonistima, iako
se odmiu od Coppoline povremene
sklonosti misticiranju prikazanog miljea (to je naroito uoljivo u prvom
dijelu).
Martin Scorsese je tijekom 1990-ih
reirao izvrsne Dobre momke i neto
slabije prihvaen Casino, dok Brian
De Palma u Licu s oiljkom (1983.) i
Carlitovom nainu (1993.) junoamerike protagoniste smjeta u okruje
ustrojeno prema obrascima talijanske
maje. Neizostavno treba spomenuti
i Ferrarin Sprovod (1996.), komornu
majaku dramu u kojoj dva brata
(Christopher Walken, Chris Penn)
bdiju uz lijes treega (Vincent Gallo)
pokuavajui osvetiti njegovu smrt,
dok njihova brutalna nastojanja prate duhovi obiteljskog ludila, moralna
pitanja i metaziki ugoaji.
Jedno je sigurno, koji god majaki
lm spomenuli uvijek se namee usporedba s Kumom. Coppola je oito
stvorio etalon, referentnu toku za sva
ostvarenja sline tematike.

FILM FILM FILM FILM

Razgovarao Boris VINCEK

Snimio Danilo MEMEDOVI

DR. SC. DANIEL MIKULACO, TAJNIK MATICE HRVATSKE PULA I VII ASISTENT NA SVEUILITU JURJA DOBRILE

Stara Matica
u novom prostoru
Danilo MEMEDOVI

atica hrvatska u Puli, od svojeg osnutka do danas, tiskala je samostalno 39 knjiga,

meu kojima su i neke vrlo bitne.
Tiskana je i ve spomenuta periodika, ali i zajednika izdanja kao to
su: Lindarski, Linjanski, Maranski
i Cerovljanski zbornik, a suraivali
smo i na izdanju CD-a Mate Balota
Bruna Krajcara. Treba spomenuti i
da je prvi predsjednik Matice hrvatske u Istri bio Tone Peruko, a od te
davne 1962. godine tu su funkciju
obnaale ugledne javne osobe iz
Istre. Matica Hrvatska se u Puli, odnosno Istri, ne pojavljuje tek 1962.
godine, nego je tu prisutna jo od
njenog osnutka, dakle od polovice
19. stoljea, podsjea Mikulaco.
- Koja je uloga Matice hrvatske
u Istri?
- Matica hrvatska postoji jo od
1842. godine kada je osnovana kao
Matica ilirska, a djeluje na prostoru dananje Hrvatske pa se u tom
smislu dovoljno referirati na Jurja
Dobrilu i Nau slogu, dok su prve
knjige tiskane i distribuirane upravo zaslugom Matice hrvatske. Tada
lanstvo nije bilo toliko brojno kao
danas, ali moemo slobodno rei da
je Matica u Istri imala uvijek dosta
bitnu kulturnu ulogu. Danas Matica
nije samo najvei nakladnik knjiga
u dravi, ve je ona ta koja izdaje
sve najvanije knjige u Hrvatskoj te
organizira i prati sva kulturna i znanstvena dogaanja.

131313131313

KULTURAsubotom

............................nastavak sa str. 11

Doprinos kulturnom
ozraju
- to je sve Matica hrvatska Ogranak u Puli uspjela ostvariti,
iako do sada nije imala adekvatan
prostor?
- lanovi Matice hrvatske Ogranka
u Puli su sve redom ugledni ljudi iz
javnog ivota, kao cilj postavili smo
si i pomladiti lanstvo. U tom smo
smislu privukli etrdesetak mladih
ljudi, uglavnom studenata Sveuilita Jurja Dobrile, a rije je o ljudima
koji se ele ukljuiti u javni ivot i
koji svojim radom ele doprinositi
dobrom kulturnom ozraju grada
i zaviaja. Ono to smo radili dok
nismo imali prostor bilo je uglavnom
fokusirano na studente. Neke smo
stvari ipak uspjeli uiniti, a u tom
smo razdoblju - od 2004. godine do
danas - tiskali deset knjiga.
Bitna stvar koja se dogodila za
Istru bilo je odravanje Glavne skuptine Matice hrvatske u povijesnoj
Istarskoj sabornici u Poreu 2008.
godine. Te smo iste godine odrali
i meunarodni znanstveni skup u
Umagu Istra u 20. stoljeu, u koordinaciji svih istarskih ogranaka Matice
hrvatske, a do jeseni oekujemo da
e biti tiskan i zbornik prezentiranih
radova.
Odrali smo i nekoliko manifestacija na Sveuilitu Jurja Dobrile u
Puli: zajedno sa Sveuilitem 2008.
smo organizirali Drieve dane u povodu obljetnice pet stoljea od roenja Marina Dria, pred Boi 2009.
odrali smo i Dane Matice hrvatske,
a uglavnom smo svoju djelatnost u

Staro predsjednitvo u novim prostorijama Matice hrvatske - red. prof. Vera Kos Paliska, Rudolf Uji,
dr. Ivan Zorii, izv. prof. Valnea Delbianco, Mate uri, Josip kifi i Daniel Mikulaco

Podruje djelovanja Matice je sveukupna kultura, ne

vezuje se iskljuivo za knjievnost i umjetnost, ve su
tu jednako vani i znanost, i gospodarstvo, i turizam,
i ekonomija... Sveano otvorenje novih prostora bit
e 25. svibnja, a prije toga i izborna skuptina. Dogovor je da, u cilju pomlaivanja, to novo predsjednitvo
sainjavaju mlai ljudi s novim idejama i poletom. Na
otvorenju e biti sadanji predsjednik Matice hrvatske
Igor Zidi, glavni tajnik Zorislav Luki i jedan od potpredsjednika, prije Zidia i predsjednik, na Istranin i
akademik Josip Bratuli
Puli vezali uz Sveuilite, to se namee kao i logino jer su nam bili
domaini sve te godine.
- Radi li pulski ogranak Matice
hrvatske na pomlaivanju svog
lanstva te to nas oekuje na
samom otvaranju prostora?
- Na poetku ovog mandata ogranak je brojio 120 lanova, a sad nas
je oko 140. Zato biti lan Matice hrvatske? Osim oiglednog razloga jer
je to najstarija i najuglednija kulturna
institucija u dravi, ono to bismo mi

- Doktorirali ste na temu Hrvatska kratka proza 90-ih godina 20. stoljea. to je s kratkom
prozom u Hrvatskoj u novom
stoljeu?
- Kratki prozni anrovi - od kratke
prie ili crtice do novele -ono to
u anglosaksonskom svijetu zovu
short short story i short story - su
od druge polovice 80-ih godina do
danas dominantni prozni anrovi u
Hrvatskoj. Roman koji je dobar dio
prologa stoljea dominirao izgubio je taj status. Roman je u 90-im
godinama bio, recimo to tako, u
krizi - nije znao odgovoriti na zbilju
koja ga je lupila po glavi. Tada se
pojavljuje jedna novija generacija
prozaika - Ante Tomi, Zoran Feri,
Miljenko Jergovi, Saa Andri,

birati i novo predsjednitvo na novoj izbornoj skuptini, 25. svibnja malo smo prekoraili termin za to
- no ekali smo da se prostor stavi
u funkciju. Tako e i sveano otvorenje novih prostora biti 25. svibnja
u 19 sati. Dogovor je bio da, u cilju
pomlaivanja, to predsjednitvo sainjavaju mlai ljudi s novim idejama
i poletom.
Na samom otvorenju bit e prisutni i sadanji predsjednik Matice
hrvatske Igor Zidi, glavni tajnik Zorislav Luki i jedan od potpredsjednika, prije Zidia i predsjednik, na
Istranin akademik Josip Bratuli.
Takoer, pozivamo sve zainteresirane da se ulane u Maticu hrvatsku
i svojim idejama pridonesu njenom
radu.
- to e se sve zbivati u nou Puli htjeli jest ponuditi kvalitetan
program za armaciju i prostor za vim prostorima pulskog ogranka
rad mladih ljudi. Podruje djelova- Matice?
nja Matice je sveukupna kultura, ne
vezuje se iskljuivo za knjievnost i Za svakoga poneto
umjetnost, ve su tu jednako vani
- Prostor koji smo dobili na koi znanost i gospodarstvo i turizam i
ritenje namijenjen je mjesenom
ekonomija i tako dalje.
Ustrojeni smo tako da imamo odravanju raznih programa, od
svoje odjele - za povijest, knjiev- javnih predavanja razliitih kulturnih
nost, likovnosti, glazbu i gospodar- i drutvenih tema, polemika, preko
stvo - a svaki lan predsjednitva studentskih izlaganja, lmskih provodit e jedan odjel. Uskoro emo jekcija, koncerta i sluaonica, do

Svijet vie nije cjelovit

Senko Karuza i ostali - koja se vjebala na kratkim prozama da bi se
poetkom novoga stoljea okuali
u romanima.
Puno se toga tiska i puno se
toga moe smatrati undom. Nezahvalno je govoriti o recentnijoj
produkciji jer je potrebno da proe
malo vremena da se moe odvagnuti to je ostalo, a to nije. Recimo da pratimo europske i svjetske
trendove to se toga tie - dakle
niz postmodernih ili sada ve postpostmodernih strategija igranja
tekstom.

- Moramo primijetiti da je teko naii na hrvatski roman koji

ima vie od 400 stranica. Zato
je tako?
- Zato ih nema? Zato to nema
ljudi koji su u stanju to napisati.
Nema vie enciklopedista poput jednog Krlee, a danas imate jo samo
Slobodana Novaka. Evo, ba je ovih
dana takav jedan opiran roman na
temu Dria objavo akademik Luko
Paljetak, inae vrlo aktivan u dubrovakom ogranku Matice. Drugi je
problem - tko e danas itati roman
od 400 stranica i vie?

To vie ne ele itati niti nai

studenti, dakle oni koji moraju itati - sveuilini je program takav
da ima malo vremena za puno
stvari, pa se dui prozni tekstovi ostavljaju za kasnije. Trei je
problem to roman tei jednoj
sveobuhvatnosti i cjelovitosti,
a svijet danas vie nije cjelovit,
svijet je segmentiran i razbijen u
komadie te je vrlo teko, gotovo nemogue, obuhvatiti cjelinu.
Roman bi se, dakle, kao struktura trebao mijenjati jer svako
knjievno (umjetniko) djelo od-

izlobi, predstavljanja knjiga, knjievnih veeri... Svi ti programi namijenjeni su lanstvu, ali i svim graanima koje to zanima. Sredinji dio
novog prostora bit e itaonica Matice hrvatske. Mi imamo neto svojih
knjiga, a od sredinjice emo dobiti
donaciju vrijednih izdanja i biblioteka Matice.
- Koji su budui projekti Matice
u Istri? Moemo li oekivati nove
skupove i publikacije?
- Sljedei poprilino zahtjevan
projekt koji je u pripremi nosi radni
naslov Povijest istarske knjievnosti. Ne kao uobiajena povijest, ve
povijest knjievnosti jednog prostora - dakle ne Istra u nacionalnom
smislu ve u onom geografskom. Taj
projekt nee biti iskljuivo vezan za
Maticu i za Sveuilite Jurja Dobrile,
ve i za ostala sveuilita koja gravitiraju Istri. Radi se o viegodinjem
projektu koji bi imao rezultirati jednim primjerenim prikazom povijesti
istarske knjievnosti od najranijih
vremena do danas.
To je jako ambiciozan projekt pa je
vrlo vjerojatno da emo traiti sredstva od Europe i od mjerodavnih dravnih institucija. Planiramo da emo
ju u sljedeih est do sedam godina i
uspjeti realizirati. U pripremi je i novi
znanstveni skup Istra i Kvarner u 21.
stoljeu koji e se odrati 2012. godine. Skup je vezan za umjetnike, gospodarstvene, znanstvene, turistike,
prometne i infrastrukturne strategije
u 21. stoljeu, dakle za nau suvremenost. To, naravno, nee biti samo
Pula, ve e biti ukljueni svi istarski
ogranci i ostali ogranci istarsko-kvarnerskoga prostora.
Jo je jedan znanstveni skup u
pripremi, a vezan je uz knjievnost
i radni mu je naslov Mediteranizam
u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea.
To bismo radili zajedno s Rijekom,
Zadrom, Splitom i Dubrovnikom.
Naime, hrvatska knjievnost je kroz
svoju povijest najveim dijelom obiljeena Mediteranom, a o tome se
nije ba puno raspravljalo. Trenutno
je pred tiskanjem i knjiga redovite
profesorice i akademske slikarice
Vere Kos Paliska Osvrti i prilozi, a
to e biti metodiki prirunik za studente, vezan uz metodiku likovnog
odgoja.
U planu je i izdavanje godinjaka
Matice hrvatske u Istri svih ogranaka Matice u Istri - Pula, Faana,
Rovinj, Pore, Pazin, Umag, Buje i
Lanie.

govara na ivot, tj. prati ivotne

manifestacije. Kako je svijet je
danas fragmentiran, razbijen u
krhotine, tako bi i roman trebao
poraditi na vlastitu fragmentiranju. To je jedan od razloga
zbog kojih je danas kratka proza
popularnija.
- Je li istarska knjievnost jo
uvijek prvenstveno zaviajna?
- Ovisno o tome kako gledate
na zaviaj. U Istri shvaati zaviaj
nije iskljuivo vezano uz Balotu
ili ognjite. Zaviajnost u Istri
ne da se niti iskljuivo nacionalno definirati, ve je to suivot s
drugima. U tom se smislu zaviaj
poima puno ire - od nas samih
i najbliih susjeda pa do cijele
Europe i naeg iseljenitva.

141414141414

KULTURAsubotom

ZAVIAJNI KUTAK

A. POKRAJAC

Sunce ima
dva barkuna

Spoj glazbe i pisane rijei

Pie Sinia PAVI

omaa lmska industrija

preselila se na lijepe nam
otoke. Guva je na Zlarinu,
a bome guva je i u lijepoj hvarskoj vali onkraj Jelse. Sve tu vrvi
od glumaca, kamera, lmaa svake
vrste.
Na Zlarinu se kuje dramska serija za HTV koja se eka s nestrpljenjem, s obzirom na to da zemlja
iznimne tradicije dramskih TV klasika odavno nita dobro nije snimila.
Projektu je ime Loza, to i ne udi
s obzirom na to da scenarij Vlade
Bulia, ponajprije knjievnika, pria o obitelji u kojoj se otac i sinovi
bave vinom i lozom. arko Radi
glumi Vinka Radovanija, vinara s
nekog imaginarnog otoka, glavu
tradicionalne obitelji.
Vinko ima dva sina, jedan je kod
kue, a drugom je u Zagrebu zakripao posao pa se odluio sa svojom
trudnom curom vratiti na otok. Vinku se smijei ostvarenje starog sna
da zajedno sa sinovima radi vino.
U tu svrhu valja im kupiti jo zemlje
pa su oko bacili na uvalu plodna tla.
No, oko je na zemljite bacila i obitelj iz Zagreba, porijeklom s otoka,
koja ima graevinski biznis i koja bi
tu gradila apartmansko naselje im
se zemljite prenamijeni. Reklo bi
se, tipino hrvatski.

Vinko, to sam ja!

Nainovi je kao autor stihova smiljeno proveo

odabir pjesama - motivi su uzeti iz kruga djejeg
interesa, a pored toga su jo i zaviajno obojeni,
to dodatno olakava njihovu recepciju. Crtei anina Boia su atraktivno kolorirani i ine uspjenu
simbiozu dok kompozicije Nella Milottija moemo
slikovito nazvati vokalnim crteima
slikovnice poznata imena, poput
Borisa Papandopula i Jagode
Martinevi.
Slikovnica/pjesmarica sadri deset pjesama te na kraju i
objanjenje manje poznatih rijei, odnosno onih dijalektalnih,
budui da je pisana u cijelosti
akavicom. Naslovi pjesama su
sljedei: Sunce ima dva barkuna,
Kukuriku!, Mirna tee, Raa gre!,
Mali kapitan, paruge na Misecu, Kako lip je moj grad!, Konj,
Ki zna ko je Zimi zima?, Tancale
su abice i Nad zikvon.
Svaku pjesmu prati ilustracija anina Boia, koja slikovito
prenosi sadraj pjesme, a na
susjednoj se stranici (stranice se uvijek gledaju) nalazi
uglazbljena pjesma. Pjesme su
vrlo jednostavne i lako pamtljive,
namijenjene na poseban nain
djejim pjevakim zborovima,
mada ne nuno. Didaktika se
funkcija u ovoj slikovnici oituje
prije svega u simbiozi knjievnosti, glazbe i likovnosti.
I u ovoj se knjizi Nainovi
dotaknuo teme mora i brodogradnje, to nije rijetko u njegovom cjelokupnom stvaralatvu.
U nekim pjesmama autor nudi
i onomatopejska rjeenja. Tako
u pjesmi Konj napominje da je
kljocanjem jezika mogue imitirati topot konja.
Milotti je svoje pjesme primijenio u ritmu Allegro comodo, Allegretto i Moderato. Ova je knjiga
nastala u povodu 15. godinjice
susreta pjevakih zborova Na
kanat je lip u Poreu. Nainovi
na vrlo paljiv i lukav nain servira djeci mnotvo informacija,
kroz svoje ih stihove poduava
raznim ivotnim fenomenima,
ulazei u brojne tematske i interesne sfere, a da sve to uvijek
bude odmjereno i paljivo, polazei od naslovne sintagme.
Autor educira mlade itatelje
prepoznatljivom matovitou.
To je u biti pravi mali interdisciplinarni projekt, spoj glazbe, lijepe
rijei i likovnosti na zanimljiv, a
opet jednostavan nain.
Vanesa BEGI

- Tekst je aktualan, dobro napisan, ekipa je odlina, produkcijski

uvjeti jako dobri, a Zlarin prekrasan. Oekujemo da emo napraviti mnogo bolju seriju od prosjeka
koji gledamo. Ljestvicu smo postavili visoko i nadamo se da emo je
preskoiti, a ne proi ispod nje,
veli nam arko Radi, iliti Vinko
Radovani.
arko Radi ve se i prealtao
na jednu meku, svima razumljivu
varijantu splitsko-dalmatinskoga
govora. Tako se na otoku u Lozi
govori. Radi priznaje da mu je ovako velika, ozbiljna uloga, veliki gut.
Tko zna, moda Vinko skine s trona
i Jastreba!
- Kad gledam Kapelske kresove, ini mi se kao da je velikim
dijelom to netko drugi, ne prepoznajem se ba. Drago mi je to se
serija i danas rado gleda, ali velik
dio ivota je od tada proao. Vinko
mi je blii. To sam sada ja, priznaje
Radi.
Iza serijala od 16 epizoda, koji
bi se ve od rujna trebao poeti
prikazivati na HTV-u, vjerojatno u
udarnom nedjeljnom terminu, stoji
producentska kua Drugi plan. Neboja Taraba, jedan od njenih elnika, kazuje nam da e se na Zlarinu
snimati 60 dana, dok e manji dio
serije biti sniman i u Zagrebu.
Serija je to u kojoj e, kako nam
ree, biti i suza i smijeha, makar je
u osnovi to drama koja prije svega
Ivana Ivanovi/PIXSELL

unce ima dva barkuna je

najkompletnija slikovnica
poznatog pulsko-labinskog
autora Daniela Nainovia, jer
on tu nudi simbiozu ilustracije
(anino Boi), vlastite poezije
te glazbe koju je skladao nedavno preminuli maestro Nello
Milotti po njegovim stihovima.
Sama je knjiga u podnaslovu
denirana kao muzika slikovnica za djeje pjevake zborove.
Tiskana je 1987. u izdanju porekog Narodnog sveuilita, a dobar je podsjetnik pred skoranji
Na kanat je lip u Poreu.
Nainovi je ovdje kao autor
stihova smiljeno proveo odabir pjesama - motivi su uzeti iz
kruga djejeg interesa, a pored
toga su jo i zaviajno obojeni,
to dodatno olakava njihovu
recepciju.
Pjesnik je tu vodio rauna i o
ritmu pjesama, omoguivi tako
da one budu lake pamtljive,
uvijek prenosei poruku radosti, u vedrim pjesnikim bojama
i tonovima. Naglaena je mnemonika funkcija pa su pjesme
pogodne i za razne kolske recitacije i priredbe.
Crtei anina Boia su atraktivno kolorirani i ine uspjenu
simbiozu s Nainovievim stihovima, ali imaju i svoju naglaenu
samostalnost. Kako je napisala
Doroteja Mislej u kratkome predgovoru ovoj slikovnici, Kompozicije Nella Milottija moemo slikovito nazvati vokalnim crteima,
a njihova je najvea vrijednost
jednostavnost i primjerenost
uzrastu kojem su namijenjene.
U njima je prepoznatljiva kompozitorova harmonijska boja i melodijska karakteristinost u kojoj
se skladno isprepliu mediteranska raspjevanost i arhainost
istarske ljestvice, kao sinteza
posebne osjeajnosti.
Ova je knjiga, osim djeci,
namijenjena i pjevakim zborovima, i to ne samo djejim,
ve i glazbenim pedagozima i
svima onima koji propagiraju
glazbu meu najmlaima. Recimo samo da su recenzenti ove

Mesi
Radi Jast

Ekipa filma

U pauzi snimanja Visoke modne napetosti na Hvaru Filip ovagovi, Marija karii, Stipe Mesi, Goran Navojec

Na Zlarinu se kuje serija Loza za HTV u kojoj arko Radi glumi vinara s nekog otoka, glavu
tradicionalne obitelji, dok se u hvarskoj vali u blizini
Jelse snima ovagoviev film Visoka modna napetost u kojem ulogu ima i Stipe Mesi

151515151515

KULTURAsubotom
DOMAA FILMSKA INDUSTRIJA PRESELILA NA ZLARIN I HVAR

ostaje predsjednik,
reba zamijenio Vinkom

Hrvoje Jelavi/PIXSELL

Sa snimanja serije na Zlarinu - piro Guberina, Nada Gaei Livakovi i ekipa

postavlja pitanje ivota na otoku.

A ovaj otok, otok Zlarin, ekipu je KAD GLEDAM KAPELSKE
doekao iznimno.
- Cijelo mjesto nas je doekalo
KRESOVE, INI MI SE
kao svoje. Svi su nam izili u susret.
Otok je praktiki pretvoren u studio. KAO DA JE VELIKIM DIJES druge strane, dolazak velike produkcije popravit e i budet mjesta. LOM TO NETKO DRUGI, NE
Jer u 60 dana ostvarit emo 4.000
noenja, a spravit e se i jedno
PREPOZNAJEM SE BA.
12.000 obroka, istie Taraba.
Redatelji su Dario Plei i Goran
VINKO MI JE BLII, KAE
Rukavina. Glumaku ekipu ine
meu ostalim i Milan trlji, Mira
ARKO RADI
Furlan, piro Guberina, Nada Gaei Livakovi, Leona Paraminski, Visoke modne napetosti, novinar,
Vicko Bilandi...
knjievnik i scenarist Ivica iki.
- Pria je to o tri brata na malom dalmatinskom otoku, jedan
I suze i smijeh
je naelnik opine, drugi je bivi
Nita manje kvalitetno drutvo sveenik koji se vratio kui, a trei,
nije ni na Hvaru, gdje Filip ova- najmlai, ima problema s drogom.
govi snima svoj drugi dugometra- Oko njih se pria vrti, oko njih i jo
ni lm Visoka modna napetost. dva motiva. Jedan je motiv da to
Goran Navojec, Marija karii, izmiljeno malo mjesto treba dobiti
Mio Mihoevi i mnogi drugi vrsni status grada, a drugi je motiv donai glumci su tu, no onaj vrhunski lazak jahte s upravo umirovljenim
marketinki zamah cijelom projektu talijanskim modnim kreatorom i
dao je bivi predsjednik Stipe Mesi njegovim mladim dekom od kokoji je, prije koji dan, doao na Hvar jeg bi svi izvukli neku korist, kazuje
pa odglumio samoga sebe - pred- iki.
sjednika koji dolazi podrati selo
Reklo bi se, ima tu ostavtine MiBura na otoku Dru kojem samo ljenka Smoje, no iki upozorava
jedan stanovnik nedostaje da po- da je u Visokoj modnoj napetosti
mrvicu vie ludila. Odnosno, sve
stane grad!
S obzirom na puno predsjed- ide k nekakvom nadrealizmu. Na
nikih utakmica u nogama, nije ni Hvaru e se, saznajemo, snimati otudo da je Mesi, tvrde svjedoci, prilike do pola lipnja, a onda moda
odglumio sve rutinerski poput An- i neto na Brijunima, nakon ega
thonyja Hopkinsa! Satirina je to slijedi peglanje lma koji bi trebao
tragikomedija, kazuje koscenarist biti gotov do kraja godine.

U Danisa kao u
svijetu, u ove
po hrvatski

Ivica iki se scenarija na ovagovievom lmu uhvatio u trenu

dok lm Cirkus Columbija, to
ga je po njegovom knjievnom
predloku reirao oskarovac Danis
Tanovi, i dalje sakuplja zasluene
pohvale po svjetskim kinima i festivalima. Bilo je logino zamoliti ga
da usporedi to oskarovsko iskustvo i rad sa ovagoviem.
- Ovo je s moje strane vie prijateljska pria, a s Danisom je to prije
svega bila ozbiljna, poslovna pria
koja je imala neke elemente naeg
prijateljstva. U Danisa je bilo onako
kako se to zaista u svijetu radi, u
ove je to onako kako se to radi u
Hrvatskoj. Ne tvrdim pritom da je
ovo Danisovo vrednije i da nuno
podravam taj pristup stvarima, ali
je istina da je ekasniji, veli iki.

Prijatelj Zlatne
lahtine

arko Radi kao Vinko Radovani, vinar u seriji Loza

Kad ve glumi vinara, bilo je logino pitati arka Radia i koliko se
razumije u vino koje voli i potuje.
- Ja sam ljubitelj i veliki prijatelj
Zlatne lahtine. Stoga sam, im
sam proitao scenarij i vidio te silne hektare i litre koje mi obitelj misli
u seriji proizvoditi, nazvao prijatelja
Marinka iz vrbnike zadruge da ga
pitam jesu li to ozbiljne brojke, da
se ne bismo osramotili. Kako mi
ree, to je to, osramotiti se neemo, veselo e Radi.

161616161616

KULTURAsubotom
REPUBLIKA: ASOPIS ZA MNOGA VREMENA

Priredila Nua HAUSER

Hrvatska novinska
fotografija u Makini
PULA - Galeriju Makina posjeuje
putujua izloba Hrvatska novinska fotograja 2010. Ve osam godina Zbor
fotoreportera Hrvatske organizira izbor
najboljih novinskih fotograja, a u njemu
sudjeluju profesionalni fotoreporteri i suradnici medijskih kua iz cijele Hrvatske.
Predstavljaju se najbolji radovi u sedam
kategorija: dogaaj, svakodnevni ivot,
reportaa/kolekcija, portret, sport, kultura
i umjetnost te priroda i okoli. Putujua
izloba posjetiti e deset gradova diljem
Hrvatske kako bi javnosti pribliila znaaj
i kvalitetu novinske fotograje

Paulettina Otmica
Europe
PORE
- Do 19.
lipnja u porekoj Galeriji Zuccato
otvorena je
samostalna
izloba pulskog
akademskog
slikara Roberta Paulette. Rije
je o ciklusu
radova pod
nazivom Otmica Europe, a za njega povjesniar umjetnosti Mladen Lui veli da
upozorava na autorovu vjernost vlastitom eklektinom svjetonazoru. Nadalje
istie da ovim ponovno ini radikalan rez
u svom umjetnikom izrazu, sada poseui za likovno-stilskom i tehnolokom
vokacijom Roya Lichtensteina, odnosno
Pop arta, pie Lui.

Neboje na
Maloj sceni INK-a
PULA - Nakon premijere plesne predstave Neboje, autorice i koreografkinje
Andree Gotovine, isti e naslov pulska
publika i njeni gosti imati prilike vidjeti
veeras i sutra, s poetkom u 20 sati, na
Maloj sceni INK-a - Gradskog kazalita
Pula. U Nebojama pleu Maja Drobac i
Urka Vohar, glazbu je izradio Marko Grbac Knapi (vokal Ilenia Grbac Knapi),
dok je video i graki dizajn potpisao
Ivan Zidar. Za scenograju je zaduena
Katja Taljat, a savjetnik koreografkinje je
Matija Ferlin.

............ IMPRESSUM ............

Glavni urednik: Ranko Boroveki
Urednici:
Duka Palibrk (Zoom)
Mate uri (Kultura subotom)
Grako oblikovanje: Nataa Kreso
Izdava: Glas Istre novine d.o.o.

Od Krlee do Stamaa
kroz est desetljea
N

ajnoviji, 4. broj asopisa

Republika, godita LXVII, za
travanj 2011. - mjesenika
za knjievnost, umjetnost i drutvo - kao glavnu temu ima Identitet
kao globalizirana roba, a o tome
pie Sanja Nikevi pod naslovom Nacionalni identitet u doba
globalizacije ili hajdemo nai neto runo u vlastitom domu! Kao
motiv i povod nekoliko je indicija
na koje ukazuje jedan od urednika
A. P. (Antun Pavekovi), uz glavnog urednika Antu Stamaa i odgovornog Milana Miria, a to su:
ljudska je tegoba uvijek slina u
boli, ma koliko mogla biti razliita
u povodima i sadraju; notorna je
injenica da se oduvijek isplatilo
pljuvati po Hrvatskoj, to se i danas uklapa u bjelosvjetske trendove ope negacije svega i svaega;
odgovornost nikako ne bi smjela
biti zaboravljena kategorija
Teatrologinja Sanja Nikevi
osvre se na nekoliko svjetskih
kazalinih primjera ocrnjivanja
vlastitoga, od Belgije i Maarske
do Srbije i Austrije, a ne zaostaju
ni Hrvati, na primjerima Karakaeve-Matanieve Like, odnosno zagrebakih Metastaza, do lmskih
Crnaca koji se ne boje prikazati
neke tamne strane Domovinskog
rata. Sve se to uklapa u trend tzv.
hrabrosti biti protiv svih ili je pak to
pohvalnica za poslunost, odnosno opravdanje pisca u inspiraciji,
to u kad mi svi to trae, pa do
zadravanja na pukoj realnosti.
Ako je nema, izmislimo je. Sve to
ide do spoznaje da je naprosto nestala socijalna funkcija knjievnosti,
odnosno da je izgubljena kritika i
drutva i knjievnosti kao takve.
Nad ovim programatskim tekstom uoi zavretka pregovora o
ulasku Hrvatske u EU trebalo bi se
dobro zamisliti, a kad bi ne samo
ovaj asopis, ve i ostale, itali oni
kojih se to prije svega tie, dobrodole polemike i rasprave potaknule bi kljuna pitanja na koje
se Nikevi referira. Urednitvo
je ponudilo dovoljno, otvorilo pitanja i temu, dalo na uvid dio ire
kulturne batine, kao to je hrvatski prijevod Mate Marasa engleskog pjesnika Alfreda Tennysona
i njegove popularne poeme Henok Arden (1864.), istinite prie o
mornaru za kojega se mislilo da
se utopio, a kad se vratio shvatio
je da mu se ena preudala
Dakle, Republika je odavno
ula u Europu, a to je jo zanimljivije, iz nje ni jednog trena nije
izala, jer kontinuirano izlazi od

Franois Lelord:
HECTOR U POTRAZI ZA SREOM
Ova knjiga osvaja svojim dobroudnim humorom i
nezaboravnim likom Hectora koji putuje svijetom kako
bi otkrio sastojke sree. Kombinirajui simpatini
djeji jezik Malog princa s lozojom Alkemiara, Hectorova potraga predstavlja zabavno i duhovito putovanje u tajnu ljudske due. Nakon to je proputovao
Kinom, Afrikom, SAD - om, Hector dolazi do spoznaja
koje pobuuju optimizam jer tajna se sree razotkriva u njezinoj jednostavnosti i injenici da je svatko
moe dosei. Ovaj duhoviti i nepretenciozni roman
svojim armom razoruat e i najveeg skeptika.

Dakle, Republika je odavno ula u Europu, a to je jo zanimljivije, iz nje ni

jednog trena nije izala, jer kontinuirano izlazi od kolovoza 1945., jo od djelovanja svog prvog urednika mjesenika za knjievnost, umjetnost i javni ivot
Miroslava Krlee, pa preko niza urednika koji su tek malo mijenjali svoje poslanje, do dananjeg podnaslova asopisa za knjievnost, umjetnost i drutvo
pod urednitvom Ante Stamaa - ali uvijek kao mjesenik
Aldo POKRAJAC

Preporu
ujemo...

Sadanji glavni
urednik Ante Stama

Prvi glavni urednik Miroslav Krlea

o
kolovoza 1945., jo
dniod svog prvog urednika mjesenika za knjievnost, umjetnost i javni
ee, uz
ivot Miroslava Krlee,
Vjekoslava Kaleba i Jou
Horvata, pa preko urednika Republike koja je tek malo mijenjala
ao asopis za
svoje poslanje, kao
ost i javna pitapita
knjievnost, umjetnost
nja (1947.), asopis za knjievnost
i umjetnost (1949.), 1972., asopis za kulturna i drutvena pitanja
(1983.), asopis za knjievnost
(2003.) do dananjeg podnaslova, ali stalno kao mjesenik.
Mijenjali su se i urednici - Ivan
Donevi i Marin Franievi su dugo
ureivali, potom su se pridruivali
krae ili due i Jure Katelan, Vlatko
Pavleti, Zvonimir Majdak (73./79.),
Branko Male (82./86.), Velimir Viskovi, da bi od 2002. urednitvo
preuzeo dvojac Ante Stama - Milan
Miri, koji uz Drutvo hrvatskih knjievnika i kolsku knjigu ustrajava
na dosljednosti jedne hrvatske kulturne konstante. Od nje bi Europa
mogla itekako puno nauiti, pa i
kopirati, a jednom sutra i prikljuiti

najitanije knjige

Jedan asopis - vie godita i

brojeva, i tako 66 godina
svoje zaboravljene periodike u zajedniku europsku Republiku.
Vano je to ovom prilikom spomenuti upravo potaknuti onime to
pie dr. Nikevi, ali i injenicom
da su se oko Republike ak punih
66 godina (jo koji mjesec) vrtjele
i okupljale razne generacije knjievnog, umjetnikog, drutvenog
i javnog ivota koje su svoje armacije stjecale pod zajednitvom
nekih drugih asopisa i ideja, od
krugovaa i razlogovaca do qvorumaa, koji su opet zavrili kao
republikanci. Zoran primjer su ba
Stama i Miri, pisci, pjesnici, teoretiari, akademik - kao jedinstven

primjer
da hrvatski jal
pri
ne mora biti svagdje
uvijek opravdanje za
i uv
mnoge raskole.
mno
Njih dvojica punih
Nj
50 godina skupa rade i drue
se u raznim urednitvima i na
poslovima. Kako su uopraznim poslovi
vremenu i okruenju
e opstali u vre
trudi biti iznad svega
koje se stalno tr
i svakoga, vei katolik od pape i
komunist od Tita, kako se to znalo
govoriti. Ili im moda nikada nije
palo na pamet tragati za neim
runim u vlastitom domu (opet
se vraam na temu dr. Nikevi,
op. a.) da bi se naslaivali tuoj
nesrei. Zar emo ih koriti jer nisu
pristali biti dio kampanje koja to
trai, svojim obrazovanjem prelaze ak i mnoge europske okvire,
a utrkivati se s diletantima koji su
odraz mode i gibanja na sceni i kojima je najei alibi - ne bi li pokrili
svoje neznanje i dodvorili se trenutku - da to javnost (itatelji) trae i hoe unaprijed je izgubljena
trka i uzaludan posao koji si mogu
priutiti samo deurni frazeri.
Mate URI

TOP 10

1. HECTOR U POTRAZI ZA SREOM; Franois Lelord, Znanje, Zagreb, 2011.

2. LEDENA PRINCEZA; Camila Lckberg, V.B.Z., Zagreb, 2011.
3. SLAVA; Daniel Kehlmann, Fraktura, Zagreb, 2011.
4. MAYUMINA KUHINJA - Makrobiotika kuharica za tijelo i duu; Mayumi Nishimura, Planetopija, Zagreb, 2011.
5. PUT SRCA; Sonia Choquette, Planetopija, Zagreb, 2011.
6. NAJGORE TO JE IKAD UINILA; Alice Kuipers, korpion, Zagreb, 2011.
7. CLEAN - Program za detoksikaciju organizma; Alejandro Junger, Planetopija, Zagreb, 2011
8. BRISANJA. RASPAD; Thomas Bernhard, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
9. ANELI KOJI MI APU; Franesca Brown, Znanje, Zagreb, 2011.
10. JOYCE KAKVOG SMO POZNAVALI; Ulick O Connor, Edicije Boievi, Zagreb, 2011.

Castropola Castropola Castropola Castropola Castropola Castropola Castropola Castropola Castropola

crna kronika

Ilegalac zavrio
u zatvoru

Iz objekata u Vinkuranu, Pjeanoj Uvali, Vintijanu, Pomeru i

Puli 23-godinji B. A. iz
Vodnjana krao je plinske boce, televizore,
agregate, akumulatore, solarne kolektore,
pumpe za vodu, kablove, eljezne plugove, a
u jednom sluaju i starinsku pletenu koaru

RIJEKA - U nezakonitom prelasku granice

kod graninog prijelaza Rupa uhvaen je
27-godinji dravljanin BiH za kojim je bila
raspisana potraga po nalogu Opinskog
suda u Karlovcu. On je pjeice iz Slovenije uao u Hrvatsku te je priveden u Posta-

ju granine policije Rupa gdje se ispostavilo da nema valjanih isprava, a kod njega je
pronaena i krivotvorena vozaka dozvola.
Protjeran je iz Hrvatske na godinu dana, a
budui da je za njim bila na snazi tjeralica
prepraen je u zatvor u Karlovcu.
. B.

U ISTRANOM CENTRU ZADRAN LOPOV KOJI JE OD VELJAE DO SVIBNJA

OPERIRAO NA IREM PULSKOM PODRUJU

Mladia iz Vodnjana
sumnjie za 13 kraa
Sreko PERI

PULA - Pulska je policija

pred istranog suca u etvrtak privela B. A. (23) iz Vodnjana, viestrukog provalnika
koji je operirao na podruju
Vinkurana, Pjeane Uvale,
Vintijana, Pomera i Pule. Nakon sasluanja istrani mu je
sudac odredio 48-satno zadravanje u pritvoru.
Kriminalistikim istraivanjem je utvreno da je mladi u posljednja tri mjeseca na irem podruju grada
Pule poinio ukupno trinaest
kaznenih djela, i to jedanaest tekih kraa i dvije krae.
B. A. je provaljivao u razdoblju od 1. veljae do 4. svibnja, a meta su mu bile vikendice, stare konobe, garae,
kamp prikolice i ostave. U veini sluajeva nasilno je otvarao vrata, no bilo je i situacija
kada je rezao zatitnu mreu
na vratima ili je koristio ljestve
koje je pronaao na posjedu.
Iz unutranjosti raznih objekata krao je plinske boce, televizore, agregate, akumulatore,
solarne kolektore, pumpe za
vodu, kablove, eljezne plugove, a u jednom sluaju i
starinsku pletenu koaru.
Vlasnike otuenih stvari
Vodnjanac je otetio za oko
50 tisua kuna, a dvojica Puljana bili su ak dvaput njegove rtve. Nakon to je poetkom oujka provalio u staru
konobu u Vinkuranu i kraom
solarnog kolektora, akumulatora i sifona otetio 65-godinjeg vlasnika za oko 4.500

Subota, 21. svibnja 2011.

S. D.

Glas Istre

37

*
*
Revolverau
s Giardina
odreen pritvor
PULA - Alfredu Andreji (27) iz Pule, koji je zbog
pucnjave na pulskim Giardinima u srijedu priveden u
Istrani centar pulskog upanijskog suda, odreen je
pritvor koji moe trajati najvie mjesec dana. Podsjetimo, Andreja se sumnjii
za kazneno djelo dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom jer je 10.
svibnja oko 22.50 sati pucao iz pitolja na terasi caffe bara Mate na pulskim Giardinima. Prema podacima
iz policije Andreja je najprije zamahnuo noem prema
29-godinjem sugraaninu,
a potom je iz pitolja opalio jedan hitac u tlo. Nakon
toga udaljio se u nepoznatom smjeru, a uhien je sedam dana kasnije, odnosno
tek u srijedu ujutro.
S. P.

Beskunik
bludniio nad
djevojicom

Privoenje Vodnjanca na upanijski sud

kuna, 23-godinjak se opet

vratio poetkom travnja, no taj
je put njegov ulov bio neto
slabiji te je otuio dva kabela
za elektrozavarivanje i pletenu
koaru. Vodnjanac se dvaput
vraao i u vikendicu na Pre-

manturskoj cesti, gdje je prvo

krajem oujka pokuao provaliti, a mjesec dana kasnije
je i uspio u svom naumu te
je 71-godinjem vlasniku otuio plinsku bocu, izvijestila je
PU istarska. Sreko PERI

Vlasnike otuenih stvari Vodnjanac je otetio za oko 50 tisua

kuna, a dvojica Puljana bila su
ak dvaput njegove rtve

NASTAVLJENO SUENJE BIVEM PREDSJEDNIKU OBRTNIKE KOMORE VILIJU AINI ZBOG ZLOPORABE OVLASTI I POLOAJA

Svjedok tvrdi da aina nije

smijenjen zbog naknade

M. SARDELIN

PULA - Na suenju bivem predsjedniku Obrtnike

komore Istarske upanije
Viliju aini optuenom da je
zloporabom poloaja i ovlasti 2007. i 2008. godine protupravno pribavio 34 tisue
kuna juer su pred vijeem
sutkinje upanijskog suda
u Puli Gabrijelom Maretom
sasluani svjedoci Aldo Ukanovi i Snjeana Klari.
- Ako je aina kriv, i ja sam
jer sam tada bio potpredsjednik komore, kazao je Ukanovi na poetku svjedoenja i
pojasnio da je odluka na temelju koje je aini poveana
naknada s tri na pet tisua
kuna mjeseno jednoglasno
donesena na Upravnom odboru Komore. Smatra da je
jedini nedostatak to ta odluka nije nikad dola do Skuptine, gdje bi, vjeruje, prola,
a kazao je da nisu ni znali da
Vili aina i odvjetnik Milenko Ili
do Skuptine mora doi. Ukanovi je ustvrdio da za even- zamjenik, ve struna sluba ri trebali su takoer upozoritualnu nepravilnost u proce- Komore.
ti da neto sa statutom nije u
duri nisu krivi predsjednik i
- Tajnik i pravnica u Komo- redu. U Upravnom odboru je

devet ljudi jednoglasno izglasalo poveanje naknade, dok

aina kao predsjednik nema
pravo glasanja. Osoba koja je
kriva za razdor u Obrtnikoj
komori je Vitomir Pap jer je i
sam u Upravnom odboru dignuo ruku u korist poveanja
naknade, a potom je u zasjedi
ekao i podnio kaznenu prijavu protiv aina, to je i razlog
za prijevremeno smjenjivanje
aina s mjesta predsjednika
Obrtnike komore Istre. Pap
jednostavno nije mogao zamisliti aina kao predsjednika Komore jer je Pap htio biti
glavni. Naravno da glavni razlog smjene nije bila ta naknada, zakljuio je Ukanovi.
Svoj je iskaz sudu dala i
pravnica Komore Snjeana

Klari koja je potvrdila Ukanovievu izjavu oko naina

rada Komore. to se odluke o poveanju naknade s tri
na pet tisua kuna tie, kazala je da je njenih ruku djelo,
ali da ju je potpisao predsjednik aina, a peaena je u raunovodstvu. Odluku je napisala nakon skuptine zato
jer je tajnik Komore Eros Sori kazao da je pod pritiskom.
Klari nije znala pod ijim je
pritiskom tajnik, ali je pretpostavljala aininim. Kazala je
takoer da je zajedno sa Soriem nakon odluke Upravnog odbora upozorila ainu
da istu odluku moe donijeti samo Skuptina. Sljedea
rasprava zakazana je za poetak rujna.
M. SARDELIN

ZAGREB - Zbog bludnienja nad 10-godinjakinjom uhien je 66-godinji

Mirko K., beskunik koji je
prije nekoliko godina u Makarskoj uhien zbog podmetanja poara. Kako je
rije o kaznenom djelu poinjenom nad djetetom,
tako se iz Policijske uprave zagrebake juer nije
moglo dobiti vie detalja o
ovom gnusnom dogaaju.
Ipak, saznajemo da je
66-godinjak presreo djevojicu te ju neprimjereno
dirao, zbog ega je zaradio prijavu za bludne radnje. Nakon provedenog kriminalistikog istraivanja
priveden je u istrani centar
upanijskog suda u Zagrebu te mu je odreeno zadravanje u pritvoru.
U ljeto 2007. godine
Mirko K. je izazvao seriju
poara u Makarskoj zbog
ega je takoer zavrio
iza reetaka. I prije toga
bio je poznat policiji zbog
kraa, prijevara i razbojA. R. K.
nitava.

Pjeak podlegao
ozljedama
RIJEKA - Rijeanin Franjo Pakrac (41) koji je u ponedjeljak po ivot opasno
ozlijeen kod ambulante na
Drenovi podlegao je zadobivenim ozljedama u bolnici. Iako je osoblje Jedinice
intenzivnog lijeenja KBC-a
na Suaku uinilo sve kako
bi se pacijentu spasio ivot
ozljede su se na koncu pokazale kobnima. Pakrac je
teko stradao u Ulici brae Hlaa oko 17.10 sati, no
nije bila u pitanju prometna
nesrea u klasinom smislu.
Prema onome to nam je
slubeno priopeno iz policije kretao se nogostupom
i u jednom trenutku istrao
na kolnik. Udario je u teretno vozilo Zastava, rijekih
oznaka, za ijim se upravljaem nalazio 31-godinjak s
podruja avala.
. B.

38

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

NATO potopio
osam ratnih
brodova
Kvartet dao potporu Obami
glede Bliskog istoka

BRUXELLES - NATO-ovi zrakoplovi su

potopili osam ratnih brodova libijskog
elnika Moamera Gadafija tijekom napada u noi s etvrtka na petak u gradovima Tripoliju, Al Kumsu i Sirti, naveo
je Sjevernoatlantski savez u priope-

nju. NATO i saveznike zrane snage

su nastavili precizne zrane napade na
snage Gadafijeva reima tijekom noi
uz usklaeni napad u lukama Tripolija, Al Kumsa i Sirte, navodi se u priopenju. (H)

POELO RASVJETLJAVANJE SUDBINE TRIDESETAK BUGOJANSKIH HRVATA,

O KOJIMA SE U POSLJEDNJIH 18 GODINA NITA NIJE ZNALO

NEW YORK - Bliskoistoni kvartet mirovnih pregovaraa, SAD-a, EU-a, Rusije i UN-a, juer je izrazio snanu
potporu stajalitu amerikog predsjednika Baracka Obame o rjeavanju izraelsko-palestinskog sukoba i postizanja mira. Kvartet je u priopenju pozvao dvije strane na
ozbiljne i sadrajne pregovore i dogovor oko svih kljunih pitanja slaui se da hitno treba rijeiti pitanje sukoba
izmeu Izraela i Palestinaca. Obama je u svom govoru u
etvrtak potvrdio da SAD vrsto stoji uz Izrael po pitanju
sigurnosti. Pozvao je dvije strane da sklope mirovni sporazum koji bi rezultirao dvjema dravama, Izraelom i Palestinom, koje bi dijelile granicu iz razdoblja prije nego je
Izrael 1967. u Bliskoistonom ratu zauzeo Zapadnu obalu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je reagirao i ocijenio da bi takav scenarij znaio da su izraelske granice neobranjive, sugerirajui da amerika
vlada ne razumije probleme s kojima se Izrael suoava.
Stajalite Obame o sukobu na Bliskom istoku podupiru i
Poljska, Francuska i Njemaka, izjavio je juer poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski nakon sastanka sa svojim francuskim i njemakim kolegama. (H)

Reuters

Zapateru prijeti poraz

na lokalnim izborima
U okolici Bugojna ekshumirani su posmrtni ostaci tri osobe

MADRID - panjolskim vladajuim socijalistima prijeti u nedjelju

teak poraz na lokalnim izborima zbog krize i rekordne nezaposlenosti te narod
najavljuje da e nastaviti prosvjede i na
izborni dan, iako je
sredinje izborno povjerenstvo zatrailo zabranu jer je to protivno
izbornom zakonu.
Oko 34,6 milijuna
panjolskih biraa pozvano je izabrati 8.116
gradonaelnika, vie od
68.400 gradskih vijenika i 824 zastupnika pokrajinskih parlamenata.
S rekordnih 21,19 posto
nezaposlenih u prvom
tromjeseju, panjolci
su meu prvima u Europi i ankete predviaju teak poraz socijalistima (na vlasti od 2004.),
pred konzervativcima
Narodne stranke (PP).
Premijer Jose Luis
Rodriguez Zapatero re-

kao je da vlada mora

posluati i biti osjetljiva na glas javnosti. On
je 2. travnja poruio da
se nee natjecati za trei mandat na parlamentarnim izborima i socijalisti se nadaju njegovim
povlaenjem animirati birae. . Prema anketama nakon izbora socijalisti e vladati samo
u jednoj od 17 panjolskih pokrajina, u Andaluziji, a izgubit e povijesna uporita, Kastilju
la Manchu te Estremaduru. U Barceloni, drugome najveem gradu
kojim 32 godine vladaju socijalisti, oekuje se
pobjeda CiU (konzervativci), a u Sevilli Narodne stranke. U Madridu i
Valenciji na vlasti bi trebala ostati desnica. Sutra se biraju zastupnici
u 13 od 17 autonomnih
parlamenata, jer Katalonija, Baskija, Galicija i
Andaluzija biraju u druge datume. (Hina)

Dvoje poginulih, 79 ozlijeenih

u potresu u Turskoj
ISTANBUL - Najmanje su dvije osobe poginule, a 79
je ozlijeeno u potresu magnitude 5,9 Richtera koji je u
etvrtak naveer pogodio sjeverozapad Turske, rekao je
juer turski ministar za zatitu okolia Veysel Eroglu.
Turski seizmoloki zavod objavio je da je epicentar
potresa bio nedaleko od grada Simava u pokrajini Kutahyji. Agencija Anadolija objavila je da u potresu ima
sruenih zgrada. Lokalna televizija prikazala je snimke uplaenih stanovnika gradova pokrajine Kutahyje,
te medicinskih vozila poslanih u potresom pogoena
podruja. Podrhtavanje tla osjetilo su na irokom podruju sjeverozapada Turske sve do grada Izmira na
Egejskom moru, pa i u najveem turskom gradu Istanbulu. (H)

Sumnje sve blie ministru obrane BiH Selmi

Cikotiu. Tijela su
pronaena nakon to
je Enes Handi, ratni
pomonik zapovjednika za sigurnost 307.
brigade Armije BiH, u
sklopu nagodbe o priznanju krivice opisao
mjesto na kojemu su ta
tri tijela pokopana
Pie Boris

Pronaena tri tijela

nestalih Hrvata

PAVELI

inistar obrane BiH Selmo Cikoti sve se ee spominje kao

meta pravosua u BiH nakon
to je Enes Handi, jedan
od odgovornih za ratna ubojstva Hrvata u Bugojnu, ovoga tjedna pred sudom BiH
priznao krivnju, pokazao gdje
su pokopane rtve te izrazio
spremnost da svjedoi u postupcima protiv svojih ratnih
zapovjednika.
Neizvjesna sudbina tridesetak bugojanskih Hrvata, o kojima se u posljednjih 18 godina nita nije znalo, poela
se rasvjetljavati ovih dana nakon to su u etvrtak u okolici Bugojna ekshumirani posmrtni ostaci tri osobe za koje
se osnovano pretpostavlja da
su posmrtni ostaci Jadranka
Gvozdena, Perice Kovaevia
i Nikice Miloa, Hrvata ubijenih
u ratnome Bugojnu. Tijela su
pronaena nakon to je Handi, ratni pomonik zapovjednika za sigurnost 307. brigade
Armije BiH, u sklopu nagodbe o priznanju krivice opisao
mjesto na kojemu su ta tri tijela pokopana.

Handi se pokajao
Nerazjanjeni nestanak tridesetak Hrvata tijekom hrvatsko-bonjakog rata u Bugojnu 1993. godinama je ve
velika prepreka normalizaciji
odnosa Hrvata i Bonjaka u
Federaciji BiH. Suenje optuenicima napokon je ipak po-

Enes Handi, jedan od odgovornih za ratna ubojstva

Hrvata u Bugojnu

Ministar obrane BiH

Selmo Cikoti

elo prije tri godine. Optueni

su, uz Handia, zapovjednik
logora na bugojanskome stadionu Nisvet Gasalo, zapovjednik osiguranja logora Musaib Kukavica i ratni naelnik
policije Senad Dautovi. Optunicom nisu obuhvaeni ratni gradonaelnik Devad Mlao i vojni zapovjednik grada
Selmo Cikoti, dananji ministar obrane BiH, premda se o
njihovoj odgovornosti ve godinama spekulira.
Priznajui krivnju, Handi
se pokajao pred sudom. Izraavam aljenje i duboko kajanje zbog svega to se dogo-

enju je proitana reenica

iz njegova ratnog dnevnika:
Ne smijemo imati zvanino
zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira!.
Mlao je pred sudom potvrdio da je napisao tu reenicu, ali i kazao da ne zna tko
ju je izrekao.
Handi se obvezao svjedoiti protiv svih koji budu optueni u procesu, a medijima
je potvrdio da je spreman na
svako svjedoenje. U posljednjoj verziji optunice koja je
nekoliko puta mijenjana, pie
da je djelovao po zapovijedi
Mlae i Cikotia. Sam Cikoti medijima je izjavio da je
sve to je o tome predmetu znao, ve rekao na sudu.
Vjerujem u profesionalan rad
suda i tuiteljstva BiH, kazao
je, dodajui da vjeruje da e
istina isplivati na povrinu.
Cikoti, naime, tvrdi da Armija BiH nije bila nadlena za
zarobljenike koji su odvedeni
sa stadiona Iskra, jer je vojska
po instrukcijama zapovjednika Armije BiH Rasima Delia
nadlenost nad zapovjednicima prepustila policiji i civilnoj
vlasti u Bugojnu.

Ratni gradonaelnik Bugojna

Devad Mlao
u javnosti ve
godinama slovi
kao najodgovorniji za nestanak bugojanskih Hrvata

dilo. Prihvaam svaku kaznu.

ao mi je zbog svih dogaaja. Nastojao sam sebi i drugima olakati situaciju. Sada mi
je pao teret i kao ovjek mogu
nastaviti ivot, kazao je Handi. Njegov odvjetnik Fahrija
Karkin izjavio je da e priznanje zadovoljiti pravdu i poboljati suivot u Bugojnu i iroj
regiji. Prema sporazumu sa
sudom, Handiu e biti izreena kazna izmeu pet i deset godina zatvora. Tuiteljica
je sporazum o krivnji objasnila optuenikovom kooperativnou, spremnou da pokae mjesto ukopa rtava te da
svjedoi u svim predmetima
tuilatva BiH vezanim za taj
ratni zloin za koji traje vie
istraga.

Mlao najdogovorniji?
Jedna od njih mogla bi
biti usmjerena i protiv ratnoga vojnog zapovjednika Bugojna Selme Cikotia, dananjeg ministra obrane BiH,
kao i protiv ratnoga gradonaelnika Bugojna Devada
Mlae. Ovaj posljednji u javnosti ve godinama slovi kao
najodgovorniji za nestanak
bugojanskih Hrvata. Na su-

Glas Istre

oglasi

Subota, 21. svibnja 2011.

39

plus

ITAJTE U SUTRANJEM GLASU ISTRE

edjelja
*

1$.21261291,+1$0,51,&$326.83/-8-(,
20,/-(1,1$3,7$.

Buenje uz kavu postaje luksuz

352-(.75(9,7$65$',21,&$02-.$81
,6.8679$12923((1(*5$',7(/-,&(68+2=,'$

* 
 

=,06.,.83$80,529/-(1,.'$0,5721.,
2679$5,21(2%,$1327+9$7

rutu od Rovinja
* Preplivao
do Rima

*
*

'58*2/,&(9-(12*75$3(5$


 


 
'8*29,0871,326/29,,/-8%2025$'29(/,'2
75$*(',-(

 


Gastro
*
*

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

Kraj sezone za
Lovrena
sport@glasistre.hr

591-513

PARIZ - Brani hrvatske nogometne reprezentacije i francuskog prvoligaa Lyona Dejan Lovren zakljuio je sezonu u Le
Championnatu nakon to je suspendiran
na tri utakmice zbog crvenog kartona dobivenog protiv Auxerrea. Lovren je zara-

dio dva uta kartona u prvih 40 minuta utakmice, a potom je verbalno napao
suca. Kako su do konca francuskog prvenstva jo dva kola, Lovren ove sezone
vie nee igrati za lavove. Do kraja sezone Lyon igra protiv Caena i Monaca.

IZBORNIK OBJAVIO POPIS IGRAA ZA SUSRET S GRUZIJOM

Bili: Nema alibija

za neuspjeh
D. LOVROVI

Imamo dovoljno kvalitetnu irinu igrakog kadra i moemo uspjeno

kompenzirati sve izostanke. Pozvali smo najbolje igrae, kae Bili

Biliev izbor
VRATARI
Vedran Runje (Lens), Stipe Pletikosa (Tottenham),
Vjekoslav Tomi (Karabkspor)

PUE I NA HLADNO
- Slaven Bili

ZAGREB - Objavljivanjem
imena kandidata za utakmicu s
Gruzijom, zakazanu 3. lipnja na
Poljudu, hrvatski izbornik Slaven Bili ovog je petka slubeno zapoeo akciju koja ima veliku specifinu teinu u aktualnim
kvalifikacijama za EURO 2012.
godine. Meu 23 pozvana igraa prvi put su se nali Hajdukov
centarfor Ante Vukui i vratar
turskog prvoligaa Karabkspora Vjekoslav Tomi.
- U ovom sluaju puemo i
na hladno. Mi na popisu imamo pet standardnih napadaa,
ali moramo znati da se Eduardo i Petri tek vraaju nakon ozljeda. Ante Vukui pozvan je u
reprezentaciju zbog svojih golgeterskih kvaliteta i injenice da
bi nam mogao zatrebati, objasnio je Bili na prigodnoj konferenciji za novinare.
U sluaju da pripreme prou bez komplikacija, Vukui e biti stavljen na raspolaganje U-21 reprezentaciji koja
istog dana igra kvalifikacijsku
utakmicu s odgovarajuom vrstom Gruzije u Dugopolju.

Vratari
- To je i do sada bila naa
praksa. Uvijek smo imali jako
dobru suradnju s mladom reprezentacijom, a nema razloga da tako ne nastavimo. Sve
emo napraviti da im moemo
prepustiti Vukuia i imu Vrsaljka. Da se radi o prijateljskoj
utakmici, ne bismo ih ni uzimali.
Meutim, zna se da su u ovom
trenutku potrebe A reprezentacije prioritet, dodao je izbornik.

Vukui: Ispunio
mi se san
- Presretan sam zbog
poziva, ovo je ispunjenje
jednog od mojih snova.
Hvala izborniku Slavenu
Biliu. Vjerujem da u
opravdati njegovo povjerenje, nije juer krio
svoje zadovoljstvo Ante
Vukui. (T. B.)
Tomi se, pak, u biranom
drutvu naao iz drugih razloga.
- Mi u ovom trenutku nemamo problema s vratarima,
ali moramo misliti na budunost. Nije tajna da ve neko
vrijeme pratimo skupinu od
njih pet, est i traimo rjeenje za treeg vratara. Izbor
za ovu akciju suzili smo na tri
imena, a na kraju je isplivao
Tomi, koji u klubu brani dobro i konstantno. Meutim, to
ne znai da ostali nee dobiti
priliku, rekao je Bili, spomenuvi imena Gorana Blaevia (ibenik), Darija Kreia
(PAOK), Marijana Antolovia
(Legia Varava) i Ivana Kelavu (Dinamo).
U odnosu na popis za
ogled s istim suparnikom u
Tbilisiju, koji je krajem oujka
okonan porazom (1:0), sada
nema kartoniranog Nike Kranjara te rekonvalescenata Danijela Subaia, Ivana Strinia,
Ivana Rakitia i Ive Ilievia, a
meu reprezentativce su vraeni Mario Manduki, Manuel

Sammir se moe pribliiti reprezentaciji

Prema rijeima Dinamovog izvrnog predsjednika Zdravka
Mamia, Brazilac s domovnicom, ije puno ime glasi Jorge Sammir Campos Cruz, u zadnje se vrijeme preputa
arima nonog ivota zbog hrvatske reprezentacije. Kako
tvrdi prvi maksimirski operativac, Sammira ubija to to ga
Bili jo uvijek nije pozvao pod zastavu. Naime, Sammir je
no sa srijede na etvrtak proveo u policiji zbog pijanstva.
- ao mi je zbog Sammira. Na alost, takvo ponaanje sve ee se pojavljuje u nogometu. Nastavi li u novoj sezoni s igrama koje je pruao prole jeseni, Sammir e se ozbiljno pribliiti reprezentaciji. Naravno, ako
nam bude potreban, rekao je izbornik.

BRANII
Darijo Srna (ahtar),
ime Vrsaljko (Dinamo),
Vedran orluka (Tottenham), Josip imuni
(Hoffenheim),Dejan Lovren (Lyon),Gordon Schildenfeld (Sturm Graz),
Domagoj Vida (Bayer Leverkusen), Manuel Pami
(Sparta Prag), Danijel Pranji (Bayern)
VEZNJACI
Ognjen Vukojevi (Dinamo Kijev), Tomislav Dujmovi (Dinamo Moskva),
Luka Modri (Tottenham),
Milan Badelj (Dinamo),
Drago Gabri (Ankaragc), Ivan Perii (Cercle Brugge)
NAPADAI
Mario Manduki (Wolfsburg), Mladen Petri
(HSV), Eduardo Da Silva
(ahtar), Nikica Jelavi
(Glasgow Rangers), Ante
Vukui (Hajduk)
Pami, Domagoj Vida i ime
Vrsaljko, koji su prije dva i pol
mjeseca dobili pretpozive.

Napadaki dvojac
- Imamo dovoljno kvalitetnu
irinu igrakog kadra i moemo uspjeno kompenzirati sve
izostanke. Pozvali smo najbolje igrae koje u ovom trenutku imamo na raspolaganju. Svi
smo duboko uvjereni da oni
mogu najbolje odgovoriti naim zahtjevima za ovu utakmicu. Drugim rijeima, nema alibija za neuspjeh. Mi trebamo
pobjedu protiv Gruzije i tako
emo se postaviti na Poljudu,
istaknuo je izbornik.
Sudei prema njegovim rijeima, lako bi se moglo dogoditi da u vrhu napada po prvi put
zajedno zaigraju najbolji strijelac Glasgow Rangersa Nikica
Jelavi i probueni Mario Manduki, koji je s osam golova
u zadnjih sedam kola izvukao
Wolfsburg iz zone ispadanja.
- U ovoj reprezentaciji nikada
nitko nije igrao zbog starih zasluga. Toga nije bilo ak ni u prijateljskim utakmicama. Na Poljudu e istrati samo igrai za
koje znamo da mogu odgovoriti svim izazovima tako zahtjevne
utakmice, zakljuio je Bili.
Okupljanje reprezentacije zakazano je u etvrtak, pod svodovima splitskog hotela Le Meridien Lav. Davor PETROVI

IGOR PAMI, TRENER

Uvjeren sam
Puno se pria moglo uti posljednjih tjedana
o namjetanjima rezultata i nita se od toga
dosad nije ostvarilo i nitko nikom nita nije
pustio. Tako e biti i danas i za pobjedu emo
se morati izboriti na terenu, rekao je Pami
PULA - Za najboljim hrvatskim nogometnim momadima je 2.610 odraenih
minuta, preostalo je jo 90
nakon kojih e se spustiti
zastor na jo jednu sezonu
u Prvoj HNL. Bit e to minute koje e za nekog znaiti i
oprotaj od elitnog razreda, a
meu klubovima kojima gori
pod nogama nalazi se i Istra
1961, koja danas gostuje kod
Cibalije. Tjedan priprema za
dvoboj protiv Vinkovana Igor
Pami imao je na raspolaganju 23 igraa, od kojih danas

M. ANGELINI

40

momadi koja se nalazi u ovakvoj situaciji. Na sreu nema

ozljeenih, to znai da, osim
ehia, mogu raunati na sve
igrae, iznio je Igor Pami, trener Istre 1961, situaciju u redovima svoje momadi pred
najvaniji dvoboj sezone.
Za razliku od ogleda protiv Slaven Belupa, danas e
igraki kadar biti proiren za
Ninoslava Milenkovia i Igora
urinova, koji su se nakon
preleane utice prikljuili
ostatku momadi.
- Prvi put u ovih osam

Cibalia - Istra 1961

(19 sati)
VINKOVCI - Susret 30. kola Prve HNL. Stadion HNK
Cibalia. Kapacitet: 10.000. Sudac: Igor Pristovnik. Pomonici: Krmar i Vukui (svi Zagreb).
CIBALIA (4-4-2): Matkovi - Radoti, Tomi, Lui, Rugaevi - Vitai, Juri, Parmakovi, Prgomet - Bartolovi, Kresinger.
ISTRA 1961 (4-2-3-1): kori - Sui, Pauleti, Barii,
Kaci - Kovaevi, Anelkovi - Alimi, Lini, Belle - Roce.
jedino nee moi raunati na
kartoniranog Asima ehia.
Je li div iz minja uspio sloiti kombinaciju dovoljnu da
se iz Vinkovaca vrati sa titom,
a ne na njemu, saznat emo
danas neto prije 21 sat, kada
e biti poznati ishodi svih dvoboja posljednjeg 30. kola.
- Odradili smo ovih posljednjih dana sve to sam htio i
to sam si bio zacrtao, ozbiljno i angairano kako i prilii

kola to sam na pulskoj klupi imam priliku postaviti iste

igrae u obrani dva kola zaredom i to u i napraviti. Smatram da je protiv Slaven Belupa zadnja etvorka odigrala
na dobrom nivou i nema razloga da joj ne ukaem povjerenje protiv Cibalije, to znai da e Milenkovi i urinov
susret zapoeti na klupi, rekao je Pami.
Ako promjena ne bude u

MEDULIN: MEDULIN - VRBOVEC

S Imireviem, bez Hrelje

zadnjoj liniji, to ne znai da e

Igor Pami Vinkovanima suprotstaviti istu postavu koja je
slavila protiv koprivnikih farmaceuta.
- Promjena e se desiti u
veznoj liniji. Vidjelo se protiv
Slaven Belupa da se teko
nosimo ako imamo manjak
igraa u sredini terena, gdje
onda teko osvajamo loptu,
to e biti vrlo bitno u Vinkovcima. Cibalia ima iste karak-

sezona zavri i da zaboravimo sve to nam

se u njoj dogodilo, kae igra Igor Munjas.
No, prije toga dat emo sve od sebe da
izbjegnemo posljednje mjesto za to e nam
svakako trebati dananja pobjeda. Igrat emo
u pomlaenom sastavu, no bez obzira na to
vjerujem da imamo snagu svladati momad
koja se nalazi u samom vrhu.
R. F.

MEDULIN - Nakon poraza u Dugom Selu

postalo je izvjesno da e Medulinci najvjerojatnije ostati na 16. mjestu prvenstvene ljestvice.
injenica jest da bez obzira na kojem mjestu
zavre, nee znati ostaju i dalje u treeligakom drutvu ili sele rang nie bez obzira na reKRK: KRK - ROVINJ
zultate u posljednjih 180 minuta. A prvih 90
minuta moraju odraditi, po posljednji put ove
Ozbiljnih namjera na Krk
sezone, na svojoj Mutili protiv Vrbovca. Sanel
ROVINJ - Rovinjskim nogometaima zaredao
Imirevi vraa se u konkurenciju za prvi sase tjedan prepun utakmica, u kojem su nakon
stav nakon to je odradio suspenziju zbog tri
dva prvenstvena ogleda odigrali i prijateljski suuta kartona a iz istih razloga danas u poetnih jedanaest nee biti Deana Hrelje.
B. Vid. sret s mladom hrvatskom reprezentacijom do
19 godina. S obzirom da prilika za uigravanje
LABIN: RUDAR - ZELINA
nije falilo, kanarinci bi na Krk trebali otputovati s tono definiranim sastavom i svjesni svojih
Izbjei posljednje mjesto
trenutnih mogunosti. Izgleda da e trener NimLABIN - U sezoni koja e sigurni biti za za- evi ponovo moi raunati na usluge O. Abuselyane, Barlecaja i Tankovia, pa e neke od
borav nogometai Rudara u posljednjem susretu pred domaom publikom u utakmici sa ranijih glavobolja nestati. U svakom sluaju RoZelinom trait e pobjedu koja bi barem malo vinjci imaju najozbiljnije namjere vratiti se neporaeni s predstojeeg gostovanja te sezonu zadonijela radosti na njihova lica kao i na lica
vriti na to bolji mogu nain. Pitanje je jedino
njihovih navijaa. Takoer e pokuati s tri
osvojena boda izbjei posljednje mjesto koje hoe li svi igrai nakon toliko zgusnutih dvoboja
imati potrebnu svjeinu, iako bi voljni moment,
bi im u sluaju nekakve reorganizacije ipak
garantiralo i dogodine nastup u istom rangu. koji je na vrlo visokoj razini, morao pokriti eventualni umor kod pojedinih igraa.
H. I.
- Svi skupa jedva ekamo ekamo da ova

Glas Istre

sport

Subota, 21. svibnja 2011.

Tevez najavio
odlazak

MANCHESTER - Kapetan i prvi strijelac

Manchester Cityja Argentinac Carlos Tevez (27) najavio je odlazak iz redova engleskog nogometnog premierligaa i to
svega tri dana nakon to je menader
Roberto Mancini izjavio kako Tevez sigur-

no ostaje. elim otii iz Manchester Cityja. Uvijek sam se trudio i maksimalno

zalagao, meutim trebam promjenu. Traim novi izazov u karijeri, poruio je Tevez koji je ove sezone postigao 20 golova, pri emu 18 u elitnom razredu.

41

*
*

ISTRE 1961, KOJA U POSLJEDNJEM KOLU PRVE HNL DANAS GOSTUJE KOD CIBALIJE

M. ANGELINI

m u osvajanje tri boda

Igrai Cibalije nee biti napaljeni
Da je Cibalia goropadni domain, svjedoi devet pobjeda
koje su u ovoj sezoni ostvarili na vlastitom travnjaku. U
Vinkovcima je poraz upisao i Karlovac, dok je na njegovoj
klupi sjedio Igor Pami i sigurno je da je dananji trener
Istre 1961 iz tog susreta izvukao odreena iskustva.
- Poraeni smo u tom susretu pogotkom koji smo primili s 35 metara nakon kardinalne pogreke naeg vratara kojem je lopta prola kroz ruke. Slian je to bio
pogodak kakvog je Istra 1961 postigla protiv Slaven Belupa, to ne umanjuje injenicu da je Cibalia definitivno nezgodan domain, nakon Splita najtvra momad
na domaem terenu u Prvoj HNL. No, ovaj put raunam
na jednu drugu stvar, a to je da oni sigurno nee biti toliko napaljeni te ustri i agresivni kao to znaju biti. Naime, puno njihovih igraa ima po dva uta kartona i isto
sumnjam da e u utakmici koja im nita ne znai igrati na granici kartona zbog kojeg bi mogli pauzirati prvo
kolo sljedee sezone, rekao je Pami.

PRVA HNL

Danas (19)

OPTIMIST BEZ
OBZIRA NA SVE
- Igor Pami

KREE U VRHU NAPADA - Goran Roce

teristike kao Slaven Belupo,

vrstinu i kvalitetu, i na to moramo odgovoriti u sredini terena s jednim klasinim veznim
igraem. Linia i Anelkovia
emo pomaknuti prema protivnikom golu jer su to dvojica igraa koji imaju defanzivne
navike, a posjeduju i kvalitetu
da se prikljuuju prema naprijed, ime bismo u zavrnici u
fazi napada dobili igraa vie.
Kovaevi bi trebao zaigrati

na poziciji centralnog veznog,

svojevrsnog korektora ispred
obrane, i s ovom bismo promjenom dobili na vrstini u sredini terena, istaknuo je Pami.
U ogledu protiv Slaven Belupa priliku u vrku napada dobio je Franjo Tepuri, no bio je
poprilino neprimjetan i pitanje
je li ga blijeda predstava kotala mjesta u startnoj postavi.
- Roce bi danas trebao poeti u pici, a Tepuria bismo

drali na klupi kao mogunost

ulaska drugog napadaa ako
se za to tijekom utakmice pokae potreba. Problem lei u injenici da Belle pokazuje iz utakmice u utakmicu kako jo nije
spreman odigrati 90 minuta i nikad se ne zna kad e zatraiti
izmjenu. Sreom, uvijek onda
moemo zarotirati s Roceom na
polupici, a Tepuriem na prvoj
pici, naglasio je Pami.
Upoznat je dobro Igor Pa-

mi sa svim opasnostima koje

im danas prijete i sigurno je da
je za svaku od njih pripremio
adekvatno protuoruje.
- Morat emo istovremeno
zatvarati i okomicu i bokove, jer
je Cibalia jedna od rijetkih momadi koja istovremeno igra dobro direktno na gol, a imaju i klasinog skakaa Kresingera, koji
odlino reagira na bone lopte i
usto se nalazi u dobroj formi. Nismo jo bili u ovakvoj situaciji jer

RIJEKA: Rijeka - Zadar. Sudac: Luka Klai (ilipi). Pomonici: P. Gabrilo (Split), udeti (Pula).
ZAGREB: H. dragovoljac - Zagreb. Sudac: Ante Vuemilovi
(Osijek). Pomonici: Modri i Oluji (oba Zagreb).
SPLIT: Hajduk - Lokomotiva. Sudac: Andrej Burilo. Pomonici: Conjar i Barii (svi Osijek).
KOPRIVNICA: Slaven - Osijek. Sudac: Goran Gabrilo (Split).
Pomonici: Dujela (Zadar) i Ivankovi (Split).
KARLOVAC: Karlovac - ibenik. Sudac: Domagoj Ljubii
(Osijek). Pomonici: Sabljak (Poega) i Graditanac (Osijek).
VARADIN: Varadin - Inter. Sudac: Alen Gerek (Zabok). Pomonici: Kuina (Sv. I. abno) i Devi (Koprivnica).
ZAGREB (HTV 2): Dinamo - Split. Sudac: Danijel Trampus
(Osijek). Pomonici: Kriari (akovec) i Hudika (Varadin).
smo dosad uvijek malo vie zatvarali jedno ili drugo, dok je Cibalia opasna ak i na nikakve
lopte. Imaju puno mogunosti
i sposobni su za mnoga iznenaenja, no ja sam bez obzira
na sve optimist. Puno se pria
moglo uti posljednjih tjedana

TREA NOGOMETNA LIGA - ZAPAD

vanja Opatijaca trener Jadrana eljko Rukavina. Nadam

se da vanost utakmice nee
sputati moje igrae da danas
zaigraju najbolje to ovom trenutku mogu, prije svega zabiju
barem jedan gol vie od Opatije. Samo da nam se ne ponovi utakmica s Dugim Selom, u
kojoj zaista svojim igraima nemam to zamjeriti na angamanu, ali jednostavno put lopti u
mreu nismo uspjeli pronai. S
dva boda koja u tom susretu

M. MIJOEK

Pobjeda potvruje ostanak

Znam da je najtee igrati
utakmice pod imperativom,
kada se neto mora, ali vjerujem da e moji igrai biti
na visini zadatka i da emo
nakon utakmice slaviti ostanak, veli trener Jadrana eljko Rukavina

Ivica CEROVAC

TREA HNL - ZAPAD

NOGOMETAI JADRANA DANAS NA VELOM JOI S OPATIJOM IGRAJU NAJVANIJU UTAKMICU SEZONE

PORE - Krenuli su prije tri

mjeseca u neizvjesno proljee,
na put koji im je s obzirom na
skroman jesenski uinak nudio malo nade, sa eljom da
ostvare samo jedan cilj - ostanak. Nakon trnovitih proljetnih
15 kola u kojima su marljivo
skupljali spasonosne bodove,
nogometai porekog Jadrana
stigli su konano nadomak cilja. Pred njima je danas od 17
sati najvanija utakmica sezone, gostovanje Opatije na stadionu SRC-a Veli Joe, u kojem
pobjedom mogu - gotovo da i
moraju - praktiki osigurati treeligaki ostanak.
- Premda u naem nogometu uvijek moemo oekivati
neko nepredvidivo iznenaenje
u krojenju liga za sljedeu sezonu, na nama je danas da svoj
dio posla na sportskom polju
obavimo na nae i zadovoljstvo
naih simpatizera te osiguramo
eljeni ostanak, veli uoi gosto-

o namjetanjima rezultata i nita

se od toga dosad nije ostvarilo
i nitko nikom nita nije pustio.
Tako e biti i danas i pobjedu
emo morati ostvariti na terenu
i uvjeren sam da emo u tome i
uspjeti, zakljuio je Pami.

OSIGURATI OSTANAK
- eljko Rukavina,
trener Jadrana

nismo uspjeli osvojiti danas bismo rastereeni ekali Opatiju,

no vjerujem da e nae zadovoljstvo nakon dananje pobjede biti i vee.
U odnosu na odlinu obranu, koja je u 15 proljetnih kola
primila svega devet golova, efi-

kasnost je oito boljka Jadrana. Poreki napadai u zadnje

tri utakmice nisu pogodili suparniku mreu, no taj e post danas svakako morati prekinuti.
- Danas moramo zabiti bilo
kako, nije vano hoe li to uiniti napada, brani ili ak vra-

tar. Ako sauvamo svoju mreu netaknutom, dovoljan e

nam biti i jedan postignuti gol.
Znam da je najtee igrati utakmice pod imperativom, kada
se neto mora, ali vjerujem da
e moji igrai danas biti na visini
zadatka i da emo nakon utakmice slaviti ostanak, zakljuio
je Rukavina.
Naalost, Jadran najvaniji susret sezone nee odigrati
kompletan, s obzirom da e se
od trojice igraa koji nisu igrali u
utorak u Vrbovcu u sastav vratiti samo Franjo Ereiz. Za Deana
Udoviia je zbog ozljede sezona zavrena, dok je Miliama
Guerriba jo od subotnjeg domaeg ogleda s Dugim Selom
tresla viroza, zbog koje je potpuno iscrpljen i nee biti spreman za igru.
K. KLARI

Danas (17)
PORE: Jadran - Opatija
MEDULIN:
Medulin 1921 - Vrbovec
LABIN: Rudar - Zelina
MAVRINCI:
Grobnian - Orijent
KRK: Krk - Rovinj
NOVALJA: Novalja - Segesta
CRIKVENICA:
Crikvenica - Vrape
SESVETE: Radnik - Nehaj
KUTINA:
Moslavina - Dugo Selo

ETVRTA HNL - ZAPAD

Danas (17)
VODNJAN: Istra - Pazinka
NEDEINA:
Jedinstvo O. - Vodnjan
MINJ: minj - Umag
FAANA: Mladost - Goranin
VIKOVO:
Halubjan - Novigrad
HRELJIN:
Naprijed - Gospi 91
NOVI VINODOLSKI:
Vinodol - Klana

42

sport

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

ISTRA PORE I TRIO BUZET DANAS OD 14 SATI U BOARSKOJ DVORANI SRC-a VELI JOE
Svjesni smo da svoje
ambicije moramo gra- IGRAJU PRVI SUSRET ETVRTFINALA KUPA PRVAKA
diti prvenstveno na
dananjoj domaoj pobjedi, najavljuje Istrin
reprezentativac Marko
Beakovi
Od uloge favorita ne bjeimo
i mnoge emo dileme
nastojati rijeiti ve u
dananjem susretu,
nada se jedan od glavnih aduta Trio Buzeta
Gianfranco Santoro
M. MIJOEK

Kome prvo poluvrijeme?

M. MIJOEK

PORE - Prvo poluvrijeme

dvostrukog ogleda boara Istre
Pore i Trio Buzeta u etvrtfinalu
Kupa prvaka na rasporedu je
danas od 14 sati u boarskoj
dvorani SRC-a Veli Joe nakon
kojeg emo znati koji je od dva
kluba blii plasmanu u polufinale, ali sigurno neemo doznati
putnika na zavrni turnir europskog klupskog natjecanja. Odgovor na potonje pitanje dat e
tek uzvrat koji se za tjedan dana
igra u Kozarima. No, pobjednik
dananjeg susreta bit e naravno daleko blii plasmanu na
final four, premda, uzevi u obzir odnos snaga dvije momadi, Buzeani pobjedom mogu U VELOM JOI ZAUSTAVITI BUZEANE - Marko Beakovi i Draen Puni
smatrati i dananji eventualni boanja, koji e imati prigodu
- Svjesni smo da svoje am- pobjedi, do koje smo, uz jako
remi. S druge strane, Porea- pogledati dva vrhunska susreta bicije moramo graditi prven- dobru igru svih pojedinaca u
ni bi, ukoliko svoje izglede ele europske razine.
stveno na dananjoj domaoj naoj momadi, sposobni stii,
uiniti jo realnijima, danas svanajavljuje Istrin reprezentativac
kako trebali pobijediti, za to e
Marko Beakovi, koji je prije dviPoreani sedmu, a Buzeani
protiv snane buzetske momje godine s Trio Buzetom osvoadi morati odigrati jako dobro.
jio naslov prvaka Europe.
petu sezonu u Europi
Statistika susreta ovih dvaju
- Jasno nam je da su BuzeIstra Pore igra sedmu europsku sezonu, povratniku
klubova u zadnjih pet sezona
ani
u prednosti u brzinskim
nakon etiri godine pauze, dok se Trio Buzet petu sezonu
naime govori da Trio Buzet
disciplinama, u kojima e svanatjee na meunarodnoj sceni. Buzeani imaju europski
na gostovanjima u Velom Joi
ki poen koji eventualno osvojinaslov od prije dvije godine, dok su Poreani pet puta zaostvaruje bolje rezultate nego
mo za nas biti veliki plus. Stoga
redom stizali do polufinala. Istra Pore je do sada odigrala
Istra Pore u Kozarima, gdje
u preciznom izbijanju, blianju i
25 susreta u Europi i to se pobjeda, remija i poraza tie,
su domaini apsolutni vladari.
ima omjer 11-2-12, dok je Trio Buzet ostvario 11 europskih izbijanju u krug moramo kako
No, Kup prvaka sasvim je novo
god prikupiti najmanje est ponastupa i ima omjer 7-0-4. Zanimljivo je da su Poreani,
natjecanje, s razliitim nainom
svaki put kada su prvi od dva susreta bilo kojeg faze natje- ena ukoliko uoi zavrne serije
canja u Europi igrali u gostima, proli u daljnje kolo, dok s
igranja susreta u odnosu na hrigara elimo zadrati otvorene
druge strane svaki put kada su prvi susret igrali kod kue,
vatsku ligu i tek treba vidjeti to
izglede za pobjedu. S tih est ili,
nisu uspjeli proi. Buzeani su pak pobijedili u sva etiri
e idua dva susreta donijeti.
daj Boe, kojim poenom vie, u
dosad odigrana europska susreta u Kozarima.
U svakom sluaju, na dobitku
zavrnim klasinim igrama mobi najvie trebali biti ljubitelji
emo i do pobjede jer igra se

Karlovi na Del Potra

PARIZ - etiri najbolja hrvatska tenisaa i Mirjana Lui, kao
jedina naa tenisaica, danas u saznali protivnike u 1. kolu Roland Garrosa, drugoga Grand Slam turnira sezone koji u nedjelju poinje u Parizu.
Od tenisaa je najteeg protivnika dobio Ivo Karlovi, koji se
sastaje s Argentincem Juanom Martinom del Potrom, osvajaem
US Opena.
Ivan Ljubii je za protivnika dobio Indijca Somdeva Devvarmana, Ivan Dodig se sastaje sa panjolcem Pereom Ribom, a
Marin ili ide na panjolca Rubena Ramirez Hidalga.
Mirjana Lui nije imala sree u drijebu jer je ve u 1. kolu za
protivnicu dobila Ruskinju Mariju arapovu.

SPORT SUBOTOM

RUKOMET
PREMIJER LIGA (M)
PULA (Dom sportova, 18): Arena Jadrograd - Medveak NFD
KARLOVAC (19): Karlovaka banka - Buzet

NOGOMET
PRVA NL (17)
BANJOLE: Banjole - Smoljanci Sloboda
TREA NL - SJEVER (17)
VIINADA: Viinada - Sveti Lovre

BOANJE
DRUGA HBL - SJEVER (15)
PULA: Pula - FEK Feravino
AVLE: Sloga - Istra aluminij
PRVA A IBL (16)
RAA: Raa - Rovinj
BARAT: Barat - Braana
VINJAN: Vinjan - padii
DIVII: Divii Komp. Tei - Ladii
PRVA B IBL (16)
LABINCI: Santa Domenica 2000 - Kamen
LABIN: Rudar - Montiana
FOLI: Foli - Vodnjan
PAZIN: Reginex - Vrh

etvrtfinale
Parovi etvrtfinala Kupa
prvaka: Istra Pore - Trio
Buzet, BRB Ivrea (Ita) Planina Ribnikar AS (Slo),
Lokateks Trata (Slo) - La
Perosina (Ita), Pontese
(Ita) - CRO Lyon (Fra).
Uzvratni susreti igraju
se 28. srpnja.
ipak na naim terenima., dodao
je Beakovi.
- Imao sam odreenih problema s leima u zadnje vrijeme, no uspio sam taj problem
sanirati i izlazim na teren potpuno spreman za igru dati svoj doprinos eljenom ostvarenju pobjede, razrijeio je sve dvojbe

po pitanju nastupa za Trio Buzet europski prvak u disciplini

pojedinano klasino Gianfranco Santoro.
- Od uloge favorita ne bjeimo i sigurno je da emo ve u
ovom prvom susretu pobjedom
nastojati razrijeiti mnoge, ako
ne i sve dileme. Lako nam nee
biti jer je igrati u Poreu teko
za svakog gosta. No brzinci su
nam u jako dobroj formi, u klasinim igrama smo i inae jaki
i imamo sve predispozicije za
nau pobjedu ve u prvom susretu. Mislim da bi s dananjim
naim slavljem pitanje plasmana u polufinale gotovo bilo rijeeno jer nas u Kozarima ve godinama nitko nije pobijedio.
K. KLARI

LABIN I OVE GODINE DOMAIN SKUPINE TURNIRA KVARNERSKE RIVIJERE

Rudari visokih ambicija

LABIN - U ponedjeljak u 17
sati po 55. put uzastopce u
sklopu juniorskog turnira Kvarnerska rivijera zakotrljat e se
nogometna lopta na Gradskom stadionu u Labinu.
- Izuzetna nam je ast to
smo ponovno domaini jedne od skupina ovog renomiranog turnira iako je bilo silnih problema oko zatvaranja
financijske konstrukcije, rekao je predsjednik kluba Nenad aki. No, zahvaljujui pomoi sponzora, ali i NK
Rijeka, koji po prvi put u povijesti sufinancira jedan dio
trokova, uspjeli smo sve zatvoriti.
Momadi e biti smjetene u Rapcu, a u labinskoj
skupini e osim Rudara
igrati Osijek, Slaven Belupo i reprezentacija Makedonije do 19 godina. I za ovu
priliku domaa momad pojaala se nekolicinom igraa koji su ponikli u klubu
ili su iz susjednih klubova.
Tako e u njihovim redovima zaigrati Kristijan Bateli
(Istra 1961), Kristijan Glava
i Ivan Zgrablji (oba Karlovac), Stefano Zuliani (Rijeka), Dean Klapi (Jedinstvo
Omladinac) te Sandi Buri

R. FONOVI

DRIJEB ZA ROLAND GARROS

RIJEITI VE U POREU MNOGE DILEME - Gianfranco Santoro

Momad Rudara

(Omladinac 1952 Barban).

Uz njih, u momadi e biti
i 16 juniora Rudara od kojih su trojica ve standardni prvotimci. Zbog zauzetosti poslovnim obavezama
momad nee voditi trener
juniora Nino Kos, ve trener
kadeta Franko upi.
- Prije svega, izuzetna mi
je ast to vodim momad
na ovako jakom i renomiranom turniru. Skupina u kojoj
se nalazimo izuzetno je jaka,
ali ne i neprijelazna, jer i mi
imamo jaku momad, pogo-

tovo s ovim pojaanjima. Na

bi najvei problem mogla biti
neuigranost jer emo se svi
zajedno nai tek na nedjeljnom treningu. No, bez obzira na to oekujem da se ravnopravno nosimo sa svima te
da pokuamo ui u etvrtfinale, kae upi.
Sam in otvorenja turnira bit
e popraen nastupom labinske limene glazbe i maoretkinjama, a organizator je najavio i dolazak dvojice Igora,
timca i Pamia. Prvu utakmicu odigrat e Slaven Belupo i

Makedonci, nakon ega slijedi sveano otvorenje turnira. U

drugoj utakmici u 19 sati sastaju se Rudar i Osijek. Natjecanje po skupinama zavrava u srijedu, da bi se nakon
dana odmora etvrtfinala igrala u petak, 27. svibnja. Polufinale se igra u subotu, a pobjednik 59. izdanja Kvarnerske
rivijere bit e poznat nakon velikog finala na stadionu Kantrida. Naslov brani momad
Rijeke, koja je u prologodinjem finalu pobijedila Istru
1961 s 1:0.
R. FONOVI

Glas Istre

sport

Subota, 21. svibnja 2011.

43

JOSE RUJANO GUILLEN SLAVIO U TRINAESTOJ ETAPI GIRA DITALIA

PREMIJER LIGA
RUKOMETAA

Hrabro srce
Roberta Kierlovskog

Buzeani u
Karlovcu

nph/Feichter

Robert Kierlovski u usamljenom bijegu punih 30 kilometara. Contador uvrstio vodstvo u ukupnom poretku

ODLINA IZVEDBA - Robert Kierlovski

RIJEKA - Jose Rujano Guillen

(Androni) s vremenom 4;45:54
sati pobjednik je trinaeste dionice Gira dItalia od Spilimberga
do austrijskog Grossglocknera
u duini od 167 kilometara iji
je cilj bio na 2.137 metara nadmorske visine, etape u kojoj je
tridesetak kilometara u vodstvu
bio Robert Kierlovski. Rujano
je u zavrnici slavio ispred Alberta Contadora (Saxo Bank)
koji se nije previe trudio da
oduzme slavu biciklistu iz Venezuele kojem je ovo bilo prvo
slavlje na Giru nakon est godina. Contador je svoj dio posla
napravio puno ranije kada je
osam kilometara prije kraja uz
Rujana pobjegao skupini otvorivi u ukupnom poretku nakon
13. etape prednost od 3:09 mi-

Contador pred CAS-om

Alberto Contador e se od 6. do 8. lipnja pojavit pred
Sportskim arbitranim sudom (CAS) u sluaju dopinke
afere. Naime, kod Contadora je pronaen klenobuterol, ali mu je panjolska biciklistika federacija ukinula
zabranu nastupa, odluku na koju su albu uloile Svjetska antidopinka federacija (WADA) i Meunarodna
biciklistika federacija (UCI). Inae, Amerikanac Tyler
Hamilton, zlatni s Olimpijskih igara 2004., priznao je da
je uzimao doping, dodavi da je vidio da je njegov bivi
klupski kolega Lance Armstrong uzimao doping 1999.
godine na Tour de Franceu.
nuta nad Vincenzom Nibalijem
(Liquigas).
Bila je to prva od tri planinske
etape koja e uvelike odrediti
pobjednika ovogodinjeg Gira,
a bicikliste danas i sutra oekuju jo dva teka uspona. Vladi-

mir Miholjevi (Acqua&Sapone)

osvojio je 40. mjesto sa 5:26 minuta zaostatka, dok je Robert
Kierlovski bio 91. sa 15:50 minuta zaostatka. U ukupnom poretku Miholjevi je 36. (+23:02),
a Kierlovski 51. (+34:27). Inae,

Kierlovski je u bijeg krenuo na

121. kilometru stekavi pred prateom skupinom minutu prednosti i pred skupinom najbolji etiri minute. Izdrao je tridesetak
kilometara, no sam nije mogao.
- A evo, probao sam... Ako
bude snage, probat u opet jer
ukupan poredak me ne zanima. Ovo je sve dobra priprema za budunost. to se tie
zdravlja, lea i zub bole, ustvrdio je Robert Kierlovski, koji
je pobjedom na brdskom cilju
druge kategorije Iselbergpass
skoio na peto mjesto u poretku brdaa.
Danas je na rasporedu etrnaesta etapa od Lienz do Monte Zoncolana u duini od 210
kilometara.
Rezultati, 13. etapa: 1. Jose

Rujano Guillen (Ven/Androni) 4;45:54, 2. Alberto Contador (pa/Saxo Bank), 3. John

Gadret (Fra/AG2R) +1:27, 4.
Hubert Dupont (Fra/AG2R)
+1:29, 5. Igor Anton (pa/Euskaltel) +1:29... Vladimir Miholjevi (Hrv/Acqua&Sapone)
+5:26, 91. Robert Kierlovski
(Hrv/Astana) 15:50...
Ukupan poredak: 1. Alberto Contador (pa/Saxo Bank)
49;40:58, 2. Vincenzo Nibali
(Ita/Liquigas) +3:09, 3. Michele
Scarponi (Ita/Lampere) +3:16,
4. David Arroyo (pa/Movistar) +3:25, 5. Roman Kreuziger (e/Astana) +3:29...
36. Vladimir Miholjevi (Hrv/
Acqua&Sapone) +23:02, 51.
Robert Kierlovski (Hrv/Astana)
+34:27...
Marko BABI

VLADIMIR GRUII, RUKOMETA ARENE JADROGRAD, KOJA DANAS IGRA POSLJEDNJI DOMAI SUSRET SEZONE (18 SATI)

Pobjeda za oprotaj od navijaa

S. RADOLOVI

PULA - Pred rukometaima

Arene Jadrograd danas je posljednji domai ogled sezone u
kojem e im protivnik biti Medveak NFD. Susret e se igrati
u Domu sportova Mate Parlov s poetkom u 18 sati i bit
e lien bilo kakve rezultatske
vanosti. Naime, arenai su
ve davno prebrinuli sve brige
oko premijerligakog ostanka,
dok e gosti iz Zagreba, bez
obzira na dananji ishod, sljedee sezone nastupati u niem
rangu.
- Ostankom u Premijer ligi
ostvarili smo primarni cilj koji je
pred nas bio postavljen, ali to
ne znai da je sezona za nas
gotova. Normalno je da su sad
tenzije donekle popustile, no
ostala su jo dva kola i namjera
nam ih je maksimalno odraditi i
probati na ljestvici prestii Spli- VRSTA OBRANA I BEZ SRLJANJA U NAPADU - Vladimir Gruii
ane i Buzeane. Nezahvalno na nama je da probamo ostva- domaih navijaa, rekao je Vlaje o tome priati jer ne ovisimo riti to se vie moe, za poe- dimir Gruii, desno krile Arene
samo o svojim rezultatima, no tak oprostiti se pobjedom od Jadrograd.

Gruii je u zimskoj stanci

stigao u pulske redove i pokazao se odmah kao pravo pojaanje. U 13 susreta zabio je 74
gola, deset vie od prvog topnika Premijer lige Marijana Baia, ime je najefikasniji arena u drugom dijelu sezone.
- Medveak je ispao iz
lige, no nije momad koja
se smije podcijeniti. To je prije dva kola napravio Pore i
na domaem parketu stigao
samo do remija, ako mi to
ponovimo, sigurno se neemo dobro provesti. Gosti ne
izgledaju opasni po plasmanu i rezultatima koje su ostvarili u ovoj sezoni, no ne smijemo se opustiti. Kvalitetniji
jesmo, ali to moramo potvrditi ozbiljnim pristupom na parketu. Zagrepanima oito nije

dobro sjela smjena generacija, ali veina njihovih igraa za mene su nepoznanica
i ba zato to ih ne poznajem,
ne elim ih podcjenjivati, istaknuo je Gruii.
Upitan je danas nastup vratara Davora Badurine koji je na
gostovanju u Karlovcu ozlijedio
nogu, ali i bez njega arenai
znaju recept za pobjedu.
- vrsta obrana i bez ikakvih
srljanja u napadu gdje moramo
odigrati zrelo uz izbjegavanje riskantnih poteza. Ne bih elio
istravati s nekim izjavama da
emo sto posto pobijediti jer je
u sportu uvijek sve mogue, no
nadam se i oekujem pobjedu,
kojoj emo biti puno blie ako
ove zamisli sprovedemo u djelo, zakljuio je Gruii.
I. CEROVAC

BUZET - Tri kola prije

kraja prvenstva rukometai Buzeta veeras gostuju
u Karlovcu. Nakon tri tjedna pauze uzrokovane zavrnicom Kupa te odlaskom momadi Zagreb CO
na turnir u Katar bit e zanimljivo vidjeti je li neigranje utakmica ostavilo traga
na formi Sirotieve momadi. Prema rijeima Nikole
verka, odlino su iskoristili ovaj period pripremajui
se za veeranjeg suparnika, a sami igrai su se ve
i zaeljeli natjecateljskog
susreta.
- Zaista smo dobro radili na treninzima u ovom
proteklom razdoblju i to
mi daje za pravo da se nadam kako nam ova pauza nije poremetila uobiajeni ritam. Protivnik nam je
dobro poznat iako je u posljednje vrijeme neto pomladio svoj sastav i ubrzao svoju igru. Kod kue
smo vrlo jaki, no bez obzira na to, mislim da nam
oni po svom stilu igre nekako odgovaraju. I jedni i
drugi igramo vrstu obranu i primamo malo golova pa oekujem veliku borbu i neizvjestan dvoboj do
kraja. Ono to bi mogao
biti plus na naoj strani jest
to smo se nakon tri tjedna
treninga zaeljeli utakmice
i gladni smo bodova. Posljednjih smo mjeseci znaajno ubrzali nau igru i
u tome vidim nau priliku,
naravno pod uvjetom da
nam i obrana funkcionira
na nivou koji nas krasi cijele ove sezone, zakljuio je
V. BOI
verko.

FORMULA 1

Webber dvaput
najbri
BARCELONA - Australac
Mark Webber za volanom
Red Bull-Renaulta ostvario
je najbra vremena na oba
jueranja slobodna treninga uoi sutranje Velike nagrade panjolske, pete utrke sezone u Formuli 1 koja
e se voziti na stazi Catalunya. Na prvom treningu Webber je slavio sa sekundu boljim vremenom od
momadskog kolege Sebastiana Vettela, aktualnog
svjetskog prvaka i trenutno vodeeg u ovoj sezoni,
dok je trei rezultat ostvario jo jedan Nijemac, Nico
Rosberg u Mercedesu. Na
drugom treningu Webber i
Vettel odvozili su prvo i tree vrijeme, a izmeu Red
Bullova dvojca ugurao se
Britanac Lewis Hamilton u
McLaren-Mercedesu, koji
je za Australcem zaostao
samo 39 tisuinki sekunde.
Rezultati, prvi trening: 1.
Mark Webber (Aus/Red Bull-Renault) 1:25.142, 2. Sebastian Vettel (Njem/Red
Bull-Renault) +1.007, 3.
Nico Rosberg (Njem/Mercedes GP) 1.237, 4. Fernando Alonso (pa/Ferrari) 1.338, 5. Sergio Perez
(Mek/Sauber-Ferrari) 1.596;
drugi trening: 1. Webber
1:22.470, 2. Lewis Hamilton
(VBr/McLaren-Mercedes)
+0.039, 3. Vettel 0.358, 4.
Jenson Button (VB/McLaren-Mercedes) 0.718, 5.
I. C.
Alonso 1.098.

44

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

zanimljivosti
PUTOVANJE IVOTA: MAGAZIN TRAVELER SLAVNOG NATIONAL GEOGRAPHICA

Pie Alenka

JURII

I. TOMI

Jedrenje Jadranom na
ational Geographicov
magazin Traveler uvrstio
je na listu top krunih putovanja ivota za 2011. i Hrvatsku, tonije krstarenja drvenim
jedrenjacima koji su prema
Travelerovoj novinarki Margaret Loftus - tako retro, tako
mediteranska. Naime, Traveler svake godine pravi top listu
50 putovanja na koja treba otii barem jednom u ivotu obuhvaajui itav svijet. Meu tisuama putovanja, izabiru se
ona koja su neto drugaije od
obinog, ali koja nude touroperatori i agencije sa solidnom
reputacijom u industriji. To su
putovanja koja nude turistima
da duboko zarone u daleke
kulture i doive iskustva koja
e ih promijeniti. Autorica top
liste istakla je da je traila ture,
ukljuujui volonterske, avanturistike, obiteljska putovanja
i krstarenja malim brodovima,
koja su dizajnirana da stvore
doivljaj, u skladu su s ekoloTraveler kao agenciju navokom odrivou i potiu stvadi njujorki Maris Freighter &
ranje kulturnih veza.
Specialty Cruises, koji je ustvaOd 515 do 1.140
ri sjevernoameriki partner
dolara
opatijske agencije Katarina
Hrvatsku su, dakle, meu Line. Od Katarine Hauptfeld,
top 50 na svijetu lansirala kr- vlasnice opatijske agencije,
starenja na starim jedrenja- doznajemo da se njihov precima koji su nekad bili glav- kooceanski partner ustvari prini opskrbljivai namirnicama javio na natjeaj National Geza stanovnike jadranskih oto- ographica i uspio upasti na
ka du tisuu i sto kilometara prestinu listu. Samo uvrtenje
jadranske obale. Sada uree- je ipak sve iznenadilo.
- Naravno da nas je izneni za ugoavanje 20 do 40
putnika krstare Jadranom ne- nadilo jer je meu najboto leernijim tempom, navodi ljim putovanjima ivota i ovo
nae. Ve samo to to je uopautorica liste.
- Stanite u lukama srednjo- e Hrvatska ula na ovu listu
vjekovnih utvrenih gradova, je za hrvatski turizam odliribarskih naselja naranastih na reklama. Svia mi se konkrovova, posjetite vinograde tekst u kojem se spominju
i bijele plae ili jednostavno krstarenja, a to je retro Meuivajte promatrajui ih s bro- diteran to se slae s naim
da, navela je Loftus istiui i imidom Mediterana kakav je
dobar odnos cijene i pruene nekad bio, kazala je Haupkvalitete. Naime, od desetak tfeld dodajui da je agenciputovanja po Europi, hrvatski ja lani na krstarenjima imaje aranman s poetnom ci- la blizu 19.000 putnika. Flotu
jenom od 515 amerikih do- starih jedrenjaka ini vie od
lara (pa do 1.140 dolara) da- 40 plovila brodara od Istre i
leko najpovoljniji od izabranih Kvarnera do Dubrovnika. Ove
europskih tura. Iako se na listi godine popunit e je dosad
nalaze aranmani za inae jef- najluksuznijim brodom de
luxe kategorije.
tiniju Bugarsku ili Tursku.

Barem jednom u ivotu trebalo bi otii i na 13-dnevno bicikliranje uz Dunav kroz Austriju, Njemaku, Maarsku i Slovaku. Potom bi u Italiji valjalo posjetiti gastro-meke Pijemonta, Lombardije i Veneta te u luksuznoj Villi del Quar od efa kuhinje uiti
kako skuhati najbolju patu. U Zimbabveu se isplati hodati sa
slonovima, o porijeklu ljudske vrste uiti u Tanzaniji, u Gani
isprobati vudu kamping

Ve samo to
to je Hrvatska
ula na ovu
listu za na je
turizam odlina
reklama.
Katarine
Hauptfeld

Predstavljanje na Beverly Hillsu

Na amerikom tritu, doznajemo, opatijska agencija radi gotovo deset godina. Redovito se pojavljuje na
turistikom sajmu u New Yorku, ali su se prezentirali i u Las Vegasu i drugdje. Trenutno ondje rade s vie
manjih agencija meu kojima je i Adriatic Travel u
San Pedru u Kaliforniji. Upravo je Kalifornija sljedea
postaja u promociji krstarenja. Idueg tjedna vlasnica opatijske agencije, u suradnji s Turistikom zajednicom Opatije, kree na ameriki zapad gdje e promovirati krstarenja te opatiju kao destinaciju. Izmeu
ostalog, sudjelovat e na jednom dobrotvornom balu
na Beverly Hillsu.
Dodajmo da su predstavnici Katarina Linea na ovogodinjem predstavljanju u New Yorku uspostavili suradnju
s jednom od etiri amerike nacionalne TV kue - CBSom te su se s krstarenjima pojavili u poznatom showu
The price is right.

Hrvatsku su meu top 50 na svijetu lansirala krstarenja na starim jedrenjacima

Istraivanje jadranske obale sve popularnije

Vudu kamping u Gani je prvi put na listi

Otok Komodo u Indoneziji krije zmajeve

Glas Istre

zanimljivosti

Subota, 21. svibnja 2011.

45

ODUEVLJEN DRVENIM JEDRENJACIMA KOJI NUDE RETRO ODMOR NA MEDITERANU

top listi 50 putovanja

Inae, od blizu 19 tisua
putnika na krstarenjima iz cijelog svijeta, veina, ak oko
16 tisua njih je na polasku iz
Splita. Kvarner se neto tee
prodaje, uz ostalo, i zbog
slabih avionskih veza na kojima se, inae, ove godine
ipak poelo ponovno ozbiljnije raditi. Najave za ovu godinu su dobre, unato rupama u svibnju i lipnju. No,
srpanj, kolovoz, rujan, pa ak
i listopad bi trebali biti i bolji
nego lani.

Traganja za
zmajevima

Kako napraviti patu, ui se u luksuznoj Villi del Quar u Pijemontu

- Sve se pomaknulo. Buking je trenutno zastao, no s

obzirom da godinje rastemo
po stopi od 10 posto, ako budemo imali pet posto vie putnika, bit emo zadovoljni, kazala je Hauptfeld ija su se
krstarenja na listi National Geographica nala u vrlo ivopisnom drutvu. Naime, meu
putovanjima na koje treba otii barem jednom u ivotu su i
13-dnevno bicikliranje uz Dunav kroz Austriju, Njemaku,
Maarsku i Slovaku. Potom
u Italiji valja posjetiti gastro
meke Pijemonta, Lombardije i Veneta, pritom gutajui u
luksuznoj Villi del Quar gdje
ef kuhinje tamonjeg restorana Arquade, ovjenanog Michelinovim zvjezdicama, goste ui kako skuhati najbolju
patu. U Zimbabveu se pak
isplati hodati sa slonovima,
a o porijeklu ljudske vrste uiti na licu mjesta - u Tanzaniji.
U Gani je pak ba super vudu
kamping.
Meu azijskim su adutima,
primjerice, traganje za zmajevima po otoku Komodo u Indoneziji, najstarija libanonska
(postojea i funkcionalna) vinarija koju su dananjim stanovnicima u amanet ostavili
Feniani, lutanja sumatranskim umama, mongolskim
stepama ili posjet djejem
kampu u Tajlandu gdje maliani koji su preivjeli tsunami
ue ivotne vjetine. Nimalo
manje zanimljivo nije ni insidersko putovanje u ruralne dijelove Kine koji pomalo nestaju pred napadom
urbanizacije. Na putovanju
se moe oekivati otkrivanje neke od tajni dugovjenosti lokalnog stanovnitva
iz Longshenga ili pak gutanje u pogledu na tradicionalne kue u Nanpingu, graene u vrijeme dinastija Ming
i Qing.
U Junoj Americi, jasno, ne
smiju se propustiti ostavtine
drevnih civilizacija, ali ni iranje motorima po Patagoniji
sve do krajnjeg juga kontinenta, dok se u Sjevernoj Americi, uz ostalo, preporuuje istraivanje ljepota Aljaske ili pak
zavirivanje iza kulisa inuitske
kulture te starih eljeznikih
puteva Nove Engleske.

Lov na bisere u Crvenom moru

Na Travelerovoj listi i ove se godine naao poprilian
broj noviteta u turistikoj ponudi. Najvie ih je meu putovanjima ivota koja pustolove vode na podruje Afrike. Naime, od ukupno sedam afrikih prijedloga, etiri
su nova. Jedan od noviteta je svakako odiseja Crvenim
morem. Rije je o aranmanu koji povezuje Jordan, Egipat, Saudijsku Arabiju, Sudan i Eritreju pa ukljuuje impresivan niz najrazliitijih doivljaja. Za 17 dana i 11.980
amerikih dolara, turisti e obii poznatu Petru u Jordanu, egipatski Luxor, ali i sudanski stari grad Suakin, neko veliko trgovako sredite u kojem su zgrade prekrivene koraljnim materijalom. Ukljuen je i odlazak u
arhipelag Dahlak u Eritreji gdje ribari love bisere.
Nakon godina politikog terora, na turistiku se kartu vraa Zimbabve i to, prije svega, meu ljubiteljima
safarija. Ondje se nudi praenje krda divljai dipovima
u nacionalnom parku Hwange, u kombinaciji s viednevnim izletom kanuima po Nacionalnom parku Mana
Pools punom - vodenkonja. Ova 15-dnevna avantura
pak stoji neto vie od 6.000 dolara. Zanimljivo, meu
afrike novitete ubraja se i sam Egipat i to Egipat Aleksandra Velikog. U ovom se aranmanu, uz ostalo, nudi
ronjenje u aleksandrijskoj luci prilikom ega e ronioci baciti oko na ostatke drevnog grada otkrivene tek
1994. Novi ulaz je i vudu kampiranje u Gani u okviru kojeg se posjeuje narod Lobi i sudjeluje u ritualima
proricanja.

U Zimbabveu se isplati hodati sa slonovima

Najskuplja Antarktika na skijama

Fiziki zahtjevno, ali nezaboravno, svakako je osmodnevno putovanje, odnosno ekspedicija, na Antarktici.
Tako se na pravi nain moe obiljeiti 100. obljetnica dolaska norvekog istraivaa Roalda Amundsena na Juni pol 14. prosinca 1911. Turiste arterom voze iz Punta
Arenasa u ileu na 89. paralelu gdje se uskae na par
skija i kree nizvodno kampirajui usput. Cijena? Prava sitnica - 52.500 dolara.

Volontiranje s morskim psima

Svakog ljeta tisue ugroenih
zelenih kornjaa migrira prema otoku Raine na krajnjem
sjeveru Australije da bi poloile jaja. Taj dogaaj privlai i brojne morske pse tigrove u potrazi za lakim plijenom.
Taj takozvani sveti gral za ronioce ipak je zabranjen za sve
osim za brodove ovlatenih
dravnih istraivaa. No tu je
ipak ansa jer se pri istraivanju moe volontirati i to u ekipi znanstvenika Richarda Fitz- U Tajlandu maliakoji su preivjeli
patricka. Volontiranje ipak nije ni
tsunami ue turiste
besplatno, entuzijaste e ko- ivotnim vjetinama
tati 5.200 dolara. Eto putovanja koje e spojiti ugodno s korisnim. I to doista korisnim, dobrotvornim radom.
Na listi se jo nije naao creski Eko centar Caput insulae Beli, no dotad je preporuka magazina volontiranje na
Tajlandu i pomaganje u kampovima u kojima su smjetena djeca iji su roditelji stradali u tsunamiju 2004. Nudi se
i mogunost putovanja na volonterskoj bazi u Indoneziju i
to na Sumatru. Ondje turisti borave u tradicionalnom selu
Batak Karo, penju se na aktivni vulkan Sibayak i kampiraju meu orangutanima u tropskim umama Nacionalnog
parka Gunung Leuser. Tko eli moe provesti i dva dana u
podruju Banda Aceh koje se jo uvijek oporavlja od posljedica tsunamija. Ondje, u jednom od neprofitnih centara,
lokalne klince volonteri mogu poduavati engleski jezik.

46

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

kultura
kultura@glasistre.hr

591-529
OTVOREN 5. ISTARSKI POVIJESNI BIENNALE

Desetljee povijesti
malih ljudi
PORE - U salonu Zaviajnog muzeja Poretine u
etvrtak naveer otvoren je
5. istarski povijesni biennale, meunarodni znanstveni skup koji su pokrenule
Marija Mogorovi Crljenko, Elena Uljani-Veki
i Tajana Uji, odnosno
Humanistiki odjel pulskog
sveuilita, poreki Zaviajni muzej i pazinski Dravni
arhiv, a kojem je tema
povijest svakodnevice, ili
povijest malih ljudi.
- Hvala to nas upoznajete s naim korijenima i s duhom puka, rekao je poreki
i pulski biskup Ivan Milovan
pozdravljajui okupljene povjesniare i uzvanike. upanijski proelnik za kulturu i
povjesniar Vladimir Torbica
istaknuo je vanost historiografije svakodnevice u vrijeme globalizacije, kada mnogi detalji nestaju.
- U posljednjih nekoliko godina u Istri su mnoge
stvari nastale, promijenile se i pokrenule se. Okupila se intelektualna elita
svjesna da moramo prouiti korijene kako bismo
znali gdje nam je mjesto u
ovom svijetu, pohvalio je

djece na jadranskom prostoru. To je prva knjiga u

hrvatskoj historiografiji posveena djeci, naglasila je
Janekovi Rmer, koja je
dala presjek znanstvenog
povijesnog promiljanja o
djeci i djetinjstvu te zakljuila da hrvatska povijesna
istraivanja kasne za onim
svjetskim, ali da je itava historiografija djece i djetinjstva manjkava jer se radi o
pogledu odraslih na djecu,
a ne uju se djeji glasovi.
- Povijest djetinjstva je
snano interdisciplinarno podruje istraivanja u
svjetskoj historiografiji, ali
u Hrvatskoj imamo veliku rupu, gotovo da nema
historiografije djetinjstva,
osim uzgredno. Zato je
ova monografija iznimno
vana, zakljuila je Janekovi Rmer. Ivan Jurkovi
detaljno je predstavio svih
20 objavljenih znanstvenih radova u zborniku koji
je uredila Marija Mogorovi Crljenko i zakljuio da
je njime tek otvorena tema,
odnosno da bi zbornik mogao potaknuti istraivanja.
Ovogodinji, 5. istarski
povijesni biennale u fokusu

Ivan Jurkovi, Zdrenka Janekovi Rmer

i Marija Mogorovi Crljenko

PULA - Predstavljanje zbornika Zarazne bolesti u Istri tijekom 19. i 20. stoljea (uredio Ante krobonja) odrat
e se u ponedjeljak u 19 sati na Odjelu za humanistike znanosti Sveuilita Jurja Dobrile u Puli. Zbornik, u iz-

O zaraznim
bolestima 19.
i 20. stoljea

danju Humanistikog drutva Histria,

nastao je kao rezultat okruglog stola
odranog u Izoli, 6. listopada 2009.
godine, koji je okupio talijanske, slovenske i hrvatske povjesniare i medicinske strunjake.
V. B.

UZ PREMIJERU PLESNE PREDSTAVE NEBOJE ANDREE GOTOVINE U ISTARSKOM

NARODNOM KAZALITU - GRADSKOM KAZALITU PULA
Pria plesne predstave
razvija se organski i
prirodno. U nekoliko
navrata plesnu igru
prekidaju projekcije
ume i sjena plesaica za koje je zasluan
Ivan Zidar. Tijekom
predstave publika
je mogla posluati i
tekst Maje Drobac koji
zavrava reenicama:
U bjelini promjene
ostavljam jednu jedinu
rije. Nebojebojene.
PULA - Nova plesna predstava Andree Gotovine tajanstvenog naziva Neboje preksino
je premijerno izvedena na Maloj
sceni Istarskog narodnog kazalita Gradskog kazalita Pula.
Andrea Gotovina potpisuje autorstvo i koreografiju u suradnji
s izvoaima, a u predstavi pleu Maja Drobac i Urka Vohar.
Impozantna i jednostavna
bijela scenografija Katje Taljat,
okvir je u koji na poetku predstave plesaice ulaze i ponavljaju uvodne korake u sve brim
repeticijama. Njihove pokrete u
poetku prati samo tiina, no
u kasnijim scenama prikljuuje im se glazba Marka Grbca
Knapia uz vokale Ilenije Grbac Knapi. Suoene s bjelinom prostora, plesaice ispunjavaju prazninu svojim solo
izvedbama, ali i zajednikim koreografijama koje su nepretenciozne i estetski rafinirane.
Predstava Neboje liena
je narativnih elemenata i ba
ju je zbog toga teko opisati, no to ne znai da su ponuene scene razbacane ili
nekoherentne. Pria plesne predstave razvija se organski i prirodno, a bijeli prostor plesaice boje svojim
pokretima. U nekoliko navrata plesnu igru prekidaju projekcije ume i sjena plesaica za koje je zasluan Ivan

Scena iz
predstave
Neboje

Bjelina prostora
obojana pokretom
Zidar. Tijekom predstave pu- ne ostavljam jednu jedinu riblika je mogla posluati i tekst je. Nebojebojene.
Maje Drobac koji zavrava rePredstava Neboje uistinu
enicama: U bjelini promje- je zajedniki rad koreografki-

Maja Drobac i Urka Vohar u bijeloj kocki

nje i plesaica (koje su takoer

koreografkinje), a ta se povezanost kompletnog autorskog
tima, tijekom skoro sat vremena trajanja, zaista i osjea. Scenografija koju su izradili Katja
Taljat, Dean Bertoldi, Robert
Karanfilov, Nika Peri, Goran aponja i Damir estan
monumentalna je u svojoj jednostavnosti dok je vrlo dobra
glazba Marka Grbca Knapia i
vie nego funkcionalna. Dizajn
rasvjete potpisuje Urka Vohar,
a kostimografkinja je Desanka
Jankovi. Savjetnik predstave je Matija Ferlin, a inspicijent
Manuel Kaui. Predstava Neboje bit e reprizirana veeras
u 20 sati.
B. VINCEK

PETI FESTIVAL IDOVSKOG FILMA U ZNAKU ENA U HOLOKAUSTU: 22. - 28. SVIBNJA

Uzvanici i sudionici 5. istarskog povijesnog biennalea

Torbica rezultate desetljetne aktivnosti. Organizatore i sudionike pozdravili su

i poreka dogradonaelnica Nadia tifani Dobrilovi te rektor pulskog sveuilita Robert Matijai, koji
je podsjetio na esto ponavljanu Katonovu frazu da
drava mora izdvajati vie
novca za znanost, obrazovanje i kulturu.
Jedan od pohvalnih rezultata povijesnog biennalea su knjige radova, zbornici skupova, koji odravaju
izdavaki tempo na nain
da se prije svakog novog
skupa promovira knjiga radova s prethodnog. U petak su Zdenka Janekovi
Rmer i Ivan Jurkovi predstavili zbornik s prethodnog
skupa pod naslovom Fillii, liliae: poloaj i uloga

ima dom, kuu, odnosno

kulturu stanovanja na jadranskom prostoru, o emu
e govoriti 22 povjesniara
iz Hrvatske, Slovenije i Italije, s posebnim naglaskom
na istarske teme. Spomenimo samo neke: Jakov Jelini govorit e o tome
kako je u istarskim statutima regulirana nepovredivost doma, Maurizio Levak
i Gaetano Beni o srednjovjekovnim uvjetima stanovanja, Mogorovi Crljenko i Dragica e o poloaju
ena u kui, Elena UljaniVeki o stanovanju u ranonovovjekovnom Poreu, a
Renata Salvarini iz Rima o
znaaju biskupskih palaa
u urbanom ivotu kasne antike i ranog srednjeg vijeka.
Napisala i snimila
Snijeana MATEJI

Poduka o hrabrosti
ZAGREB - U sedam dana 56
filmova, dva obrazovna jutra, filmovi iz meunarodne filmske
radionice - Talent Workshop,
izloba ene u holokaustu - lica
otpora i bogat glazbeni sadraj
ine program ovogodinjeg, 5.
festivala idovskog filma u Zagrebu od 22. do 28. svibnja, koji
ima za cilj promicati multikulturalnost, toleranciju te potovanje
i razumijevanje meu razliitim
narodima unutar svih dobnih
skupina. Festival otvara dokumentarac Djeje carstvo (Lea
i Daria) Branka Ivande, pria o
djejoj glumakoj zvijezdi predratnog i ratnog Zagreba koja je
umrla u vagonu za Auschwitz.
Najavili su to u Zagrebu Branko Lustig, poasni predsjednik i
Nataa Popovi, direktorica Festivala - jedinog na svijetu koji
govori i pouava o holokaustu.
Svih 16 igranih, 31 dokumentar-

Festival otvara dokumentarac Djeje carstvo (Lea

i Daria) Branka Ivande,
pria o djejoj glumakoj
zvijezdi predratnog i ratnog Zagreba koja je umrla
u vagonu za Auschwitz
ni i devet kratkih filmova na sebi
svojstven nain progovaraju o
hrabrosti ena.
- Ve petu godinu Zagreb je
domain jedinstvenog festivala
u svijetu. Osim to je festival idovskog filma, to je festival koji
je posveen uspomeni onih
koji su proli ili stradali u holokaustu koji se zbio prije ezdesetak godina u Europi. Ove
godine posvetili smo temu festivala enama jer su one i danas istodobno majke i znanstvenice, ratnice i ljubavnice,
supruge i robinje - ene nezatiene, ene varane, ene po-

niavane, ene izrabljivane, silovane i prodavane, istaknuo je

Lustig izrazivi aljenje to jo
nije snimljen film o Jasenovcu,
te je najavio da Slavko Goldstein i Miljenko Jergovi sada piu
scenarij za takav film.
- Festival idovskog filma
svojim bogatim programom,
kroz filmske projekcije, promovira idovsku kulturu ali i
zagovara multikulturalni dijalog. Pomou filmskog medija
educiramo o holokaustu, toleranciji i zajednikim vrijednostima kao temeljima sretnog
suivota u nacionalno i vjerski
razliitim okruenjima. Uvjereni smo da e Zagrepani i nai
gosti prepoznati ideju festivala za koji slobodno moemo
rei da postaje festival tolerancije, festival razliitosti i festival
svih generacija, izjavila je Nataa Popovi.

Osim 56 filmova u sedam

dana, onih novije produkcije,
poput: Podii se iz pepela, o
eni koja je radila u ambulanti
u Auschwitzu; Svadbena pjesma, o prijateljicama idovki i
Muslimanki; Racija, o djeacima u ratnom Parizu, Moja
borba, o mladom Adolfu Hitleru i Zdravo dovienja, o
francuskom paru koji se odluuje preseliti u Izrael, program
obogauju i stariji filmski klasici te istaknuta filmska dostignua iz Hrvatske i svijeta koja
su tematski vezana uz idovstvo. Tu su i dva obrazovna jutra te pregled filmova iz meunarodne filmske radionice
Talent Workshop.
Festival je organiziran uz potporu te pokroviteljstvo Grada
Zagreba, kao i Vlade Republike Hrvatske te brojnih prijatelja
i partnera.
M. URI

kultura

Matvejeviu
nagrada
u Torinu

Subota, 21. svibnja 2011.

TORINO/ZAGREB - iri 24. sajma knjiga u

Torinu dodijelio je veliku nagradu Sajma Alassio internazionale 2011 - istaknutom
hrvatskom knjievniku i borcu za mir Predragu Matvejeviu za njegovo djelo Kruh
na. Direktor Torinskoga sajma Ernesto

Marin ANII

Glas Istre

Ferrero istie da Kruh na slijedi autorov Mediteranski brevijar koji je preveden na tridesetak jezika te da djela ovoga
autora pokazuju koliko kulturne razmjene
predstavljaju vitalan, kreativan i konstruktivan imbenik civilizacije. (S. H.)

U GALERIJI ZUCCATO OTVORENA IZLOBA OTMICA EUROPE ROBERTA PAULETTE

47

*
*

KONCERT ROBERTA ROSANDE U

PAZINSKOM SPOMEN DOMU

Ugodna veer
ragtimea

Robert Pauletta
i Sanja Radeti
Fatori na otvaranju izlobe

Pop-artom
protiv ravnoduja?
Pauletta slika detalje
mitoloke prie o otmici
Europe u pornografskom
kontekstu, ali i kontekstu
porobljavanja, autoliavanja slobode (ne vidim, ne
ujem, ne govorim - ne
reagiram, liavam se bilo
kakve odgovornosti)
Napisala i snimila

Snijeana MATEJI
PORE - Evo jednog sasvim drugaijeg Paulette, ponovno slikara, i
dalje bijesnog na ravnoduje - tako
bismo ukratko mogli predstaviti izlobu Otmica Europe kojom se u porekoj galeriji Zuccato predstavio
pulski akademski slikar Robert Pauletta, a otvorio ju je u etvrtak povjesniar umjetnosti Mladen Lui.
Pauletta je dosljedan promjenama u likovnom izrazu, rekao je Lui, a umjetnikovi prijanji radovi,
koji su odraavali intimna stanja autora, vrlo sugestivno komentirajui
neetinost, nemoralnost i korupciju
u drutvu, na koje svaki normalan
ovjek mora reagirati nelagodom,
stvarali su, kazao je Lui, osjeaj
tjeskobe. Ove slike, koje su i hommage pop-artu, ne stvaraju nelagodu jer nisu okantnije od novinskih
fotografija, ne provociraju sram to
ivimo u takvom svijetu kao raniji radovi. Neugodno nam samo moe
biti zbog nae kolektivne pasivnosti, jer ne inimo nita da se to promijeni, rekao je Lui. A Pauletta
je posebno zahvalio to su mu vrata galerije Zuccato otvorena da-

"Otmica Europe"

nas, kad se preda mnom vie vrata

galerija zatvara nego otvara. Pozivajui okupljene da razgledaju izlobu, Pauletta je rekao da je drutvena stvarnost intrigantnija i okantnija
nego to to umjetnik moe izraziti.
Prisjetimo li se prethodnog Paulettinog ciklusa jumbo plakata, pogotovo onog nazvanog Ponos i
predrasude, potom politike akcije The end pa provokativnog
propitivanja smisla Jeste li zaista
suvremeni/a umjetnik/ca, onda su
radovi kojima se autor predstavio u
Zuccatu ve na prvi pogled drastina promjena stila i izraza. To je prvenstveno pop-artistika izloba od
glave do pete, Lui ak kae hommage pop-artu, likovnom pravcu
koji je roen sredinom prolog stoljea u Velikoj Britaniji i SAD-u kao
reakcija ili odgovor na ekskluzivistiki apstraktni ekspresionizam. Popart umjetnici htjeli su vie ukljuiti publiku u opaanje i stvaranje djela, a
tematski su bili usredotoeni na vri-

jednosti masovne potroake kulture, nerijetko komentirajui njene banalnosti. irokoj publici dovoljno je
rei Andy Warhol da bi razumjela
to znai pop-art. Pauletta je, pak,
parafrazirao postupak zoomiranja
Roya Lichtensteina, koji je iz cjeline
izdvajao pojedinost, iz stripa jednu
sliicu i poveavao je na galerijski
slikarski format. Tim je postupkom
poruivao - ne gutajte sve to vam
se servira. Otmica Europe doslovno prati taj postupak: Pauletta slika
detalje mitoloke prie o otmici Europe u pornografskom kontekstu, ali
i kontekstu porobljavanja, autoliavanja slobode (ne vidim, ne ujem,
ne govorim - ne reagiram, liavam
se bilo kakve odgovornosti). Mitoloka pria o otmici Europe ima nebrojene inaice u literaturi i likovnoj
umjetnosti, a u podlozi doslovnosti
Paulettinog ciklusa oni koji ive otvorenim oima i uima, koji nemaju povez preko usta, mogu nai parabolu
potrage za identitetom ili izgubljenim

osjetilima za deifriranje vanjskih podraaja, zbog ega nepodnoljivo

lako ivimo u ravnodunosti.
Paulettina izloba ostaje u Zuccatu do 19. lipnja - dovoljno dugo
da se moe pogledati i vie puta,
u sluaju da na prvu loptu ostanete ravnoduni. teta je bila propustiti Luievo otvorenje izlobe,
jer je rije o povjesniaru umjetnosti koji posao ne odrauje po
pranci, ne hvali autora niti velia
njegovo djelo, nego u staromodnoj maniri uvodi publiku u likovni svijet razumljivim naglascima iz
umjetnike analize i kontekstualizacijom onoga to e publika razgledati. Ba kao u koli, jasno i
jezgrovito, bez nerazumljivih parabola. Lui ne natee govor s kartice na dvije, ve nudi podlogu
za razumijevanje. Uputno je stoga
proitati njegov predgovor u katalogu izlobe prije razgledanja Paulettine Otmice Europe, izloene
na sva tri kata galerije.

PAZIN - Romantina vremena poetka 20. koncertom u Spomen domu

pribliio je Robert Rosanda s prijateljima. On je na klaviru izvodio ragtime
glazbu, koja se koncem 19. i poetkom 20. stoljea razvila u Sjedinjenim Dravama, a smatra se ishoditem
jazza. Ragtime, kao glazbeni stil, zamro je 1930-ih, a trajno ga je reafirmirao antologijski film The sting (alac) s Paulom Newmanom i Robertom
Redfordom. Cijeli je film proet tim
anrom, a najpoznatiju skladbu The
Entertainer na Rosandinom je koncertu izveo njegov prijatelj i kolega profesor u pazinskoj glazbenoj koli, gitarist
Dario Budicin. Svojevremeno izuzetno
popularan ragtime je utjecao i na europske skladatelje kao to su Dvorak,
Stravinski i Debussy, a kako su ga oni
doivljavali predstavila je Ana Marija
egon Debussyjevom skladbom Mali
crnac-cakewalk. Iako je ragtime klavirska glazba, kako zvui na klarinetu
i klaviru predstavili su Aldo Foko na
klarinetu i Barbara Stihovi na klaviru
izvedbom skladbe The Cascades.
Ovim zanimljivim gostovanjima, ali
ponajprije svojim nastupom, Rosanda je publici nastojao pribliiti ragtime. Budui da je i glazbeni pedagog,
na poetku koncerta dao je nekoliko osnovnih informacija o tom pravcu
kako bi publici pribliio kontekst vremena i nastanka glazbe koja je utjecala na neke kasnije glazbene stilove.
Iako je ovakav uvod bio dobar poetak koncerta, ve s prvim taktovima
pjesme Sunflower slow drag publici koja se okupila u velikom broju bilo
je jasno o emu se radi. Slike razdoblja nijemog i gangsterskog filma izraenim karakteristinim sinkopiranim ritmom ragtimea Rosanda je nizao pred
publikom. Uz spomenute, bile su to:
Elite Syncopations, Bethena-a concert waltz, Maple laef rag, Heliotrope Bouquet, The Easy Winner i
Solace A Mexican serenade. Nakon
izvedenog programa publika, oito
eljna jo malo ragtimea, aplauzom je
ponovo pozvala Rosandu na pozornicu, a on je na ope oduevljenje izveo
skladbu On the Sunny Side of the
Street Jimmyja McHugha iz 1930.,
razdoblja zalaska ragtimea i afirmacije
jazza, u kojem se najoitije prepoznaje utjecaj ragtimea na jazz.
Iako se odabirom programa i Rosandinim opaskama koncertom provlaila izvjesna edukativna nota, u
svakom sluaju dobrodola mlaim
posjetiteljima, bio je to koncert koji je
pazinskoj glazbenoj publici predstavio
glazbu koju nema esto prilike sluati.
Stoga je koncert Roberta Rosande bio
prigoda da se skrene pozornost i na
tu, jo uvijek popularnu glazbu, koja
se zbog svoje jednostavnosti i specifinog ritma uvijek rado slua. Odaziv
publike i reakcije oduevljenja dokaz
su da su Rosanda i prijatelji svojim
programom i dojmljivim izvedbama
uspjeli publici pruiti istinski glazbeMirjan RIMANI
ni uitak.

Robert Rosanda

48

Glas Istre

kultura

Subota, 21. svibnja 2011.

PREDSTAVLJENA KNJIGA MARIJANA MILEVOJA KRATKE SKICE ZA STO I JEDNO LICE

Labinski publicistiki
Amarkord

Kriterij izbora objasnio je u

predgovoru: Traio sam svoje sugraane iji je ivot iz
raznih razloga zanimljiv, poseban, drugaiji, ljepi, neponovljiv, nerijetko i nemogu, a
najee nisu u prvom drutvenom planu, oko njih se ne
Marijan Milevoj, Zlata Jurcan Vukeli i Anelo Verbanac
vrti medijska panja, oni nisu
u fokusu dnevnih, gotovo po- ta Jurcan Vukeli istaknu- najbolje filmove talijanske kiDvadesetak portretiranih dio Frankovi na usnoj hartronih, prolaznih zbivanja.
la je da je bogatstvo likova i nematografije, ponajprije na osoba te nekoliko lanova monici. Svim pokojnicima iz
Voditeljica promocije Zla- sudbina u knjizi podsjea na Fellinijev Amarcord.
obitelji onih koji nisu mogli knjige Jurcan Vukeli je odadoi ili su u meuvremenu la poast stihovima jednoga
preminuli, nalazilo se u pu- od njih, Valtera Brubnjaka.
blici. Dio njih sudjelovao je u Njegove dvije pjesme osobwww.hrvatska.hr
programu, koji je time popri- no je uglazbila, a u izvedbi
mio karakteristike talk showa ju je pratila Ivona Kiri. Pjei glazbeno-poetske prired- snik Valent Vihteli Zdravi
be. Svira i izraiva narod- pljesak je zasluio interprenih instrumenata Franko Kos tacijom vlastite pjesme na lasvirao je meh u pratnji svoje binskom dijalektu Alvona.
uenice, osnovnokolke RaOsim to je s Milevojem razfaele Blaina. Muziar Fran- govarala o njegovoj novinarskoj
ko Rui odsvirao je skladbu i publicistikoj karijeri, voditeljina saksofonu u pratnji trija ca je u razgovor ukljuila najklarinetista iz Gradskog or- starijeg portretiranog graanina
kestra, koji djeluje pod nje- u publici Anela Verbanca, koji
govim vodstvom. Publiku je od 1957. do 1962. godine bio
su oduevili i Kladio Smo- predsjednik Opine Labin.
Napisao i snimio Robi SELAN
kovi na harmonici te Klau-

MEUNARODNI KOLOKVIJ O RIMSKOJ

PROVINCIJALNOJ UMJETNOSTI

Foto: Ivo Pervan

LABIN - Kratke skice za

sto i jedno lice, nova knjiga
novinara i publicista Marijana
Milevoja u dizajnu i izdanju
takoer labinskih Future i Matiusa Flaciusa, predstavljena
je juer u labinskom Malom
kazalitu - Circolu.
Rije je o sabranim portretima
Labinjana, koje je autor objavljivao u Glasu Istre od 2004. do
umirovljenja 2008. godine.

Rije je o sabranim portretima

Labinjana, koje je autor objavljivao
u Glasu Istre od 2004. do umirovljenja 2008. godine. Kriterij izbora
objasnio je u predgovoru: Traio
sam svoje sugraane iji je ivot iz
raznih razloga zanimljiv, poseban,
drugaiji, ljepi, neponovljiv, nerijetko i nemogu, a najee nisu
u prvom drutvenom planu

Rimska kamena
skulptura
Uplovite u ljepotu
Zamislite zvuk vjetra u jedrima,
prskanje kapljica na drvenoj palubi,
udaranje valova o brod i lepranje
jedra. Otkrijte skrivene uvale koje
postaju vae plae, uronite
u kristalno isto more i poastite
se gastronomskim uicima
koje nude nai otoci.
Uivajte u jedinstvenom
iskustvu neograniene slobode
pri svakom udisaju.

S. MILJEVI

Hrvatska. Zvui dobro.

PULA - U Puli e se od 23. do 28. svibnja odrati 12. meunarodni kolokvij o rimskoj provincijalnoj umjetnosti. Kolokvij je zatvoren za publiku, a odravat e se u Velikoj dvorani
pulske Zajednice Talijana, kojoj ovom prilikom zahvaljujemo
za ustupanje prostora. Arheoloki muzej Istre e zbog kolokvija biti zatvoren u ponedjeljak i utorak od 13 do 16 i u etvrtak od 11 do 15 sati, rekao je Darko Komo, ravnatelj
Arheolokog muzeja Istre, na jueranjoj konferenciji za novinare.
Nositeljica projekta dr. Alka Starac napomenula je da je
glavna tema kolokvija Datiranje kamenih spomenika i kriteriji za odreivanje kronologije, a druga je tema Prikazi ene
i obitelji.
- Osim izlaganja na te teme, novi nalazi prezentirati e se
putem postera. Prijavljeno je 56 priopenja i 17 postera. U
radu kolokvija sudjelovat e vie od stotinu znanstvenika iz
17 drava, s tri kontinenta. Predavanja i posteri su na jednome od slubenih jezika kolokvija: francuskom, njemakom,
talijanskom i(li) engleskom. Sva priopenja i posteri bave se
rimskom skulpturom u kamenu, u punom volumenu ili u reljefu. Zbornik znanstvenih radova pripremit e se nakon ovog
kolokvija i promovirati na onom iduem, za dvije godine, kazala je Starac.
Tijekom manifestacije bit e predstavljen i Zbornik radova s 11. kolokvija, koji je odran u panjolskom gradu Mrida 2009. godine. Organizator kolokvija je Arheoloki muzej
Istre, a pokrovitelji su Istarska upanija i Ministarstvo kulture.
Svi zainteresirani mogu pronai vie podataka na slubenim
web-stranicama kolokvija: http://colloquium.ami-pula.hr.
Meunarodni kolokviji o rimskoj provincijalnoj umjetnosti
odravaju se tradicionalno svake druge godine, uvijek u drugom gradu i drugoj dravi. Radom kolokvija rukovodi meunarodni znanstveni odbor, koji ine organizatori prethodnih
kolokvija. Hrvatska je bila domain 8. meunarodnog kolokvija o rimskoj provincijalnoj umjetnosti, koji je odran u ZaB. VINCEK
grebu 2003. godine.

Hrvatska turistika zajednica

Iblerov trg 10/IV., Zagreb
Tel.: +385 1 4699 333
Faks: + 385 1 4557 827
E-mail: info@htz.hr
Darko Komo i Alka Starac

Glas Istre

Subota, 21. svibnja 2011.

591-529
Da te volim novi singl
Vedrana ilipetra
poeo raditi na novim
pjesmama. Pitka i lagana pjesma Da te volim
nametnula se kao skladba koja najbolje oznaava preokret u njegovom
stvaralatvu.
Ovaj svestrani umjetnik diplomirao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci pa se, osim
glazbom, bavi i likovnom
umjetnou, uglavnom
akvarelom i skulpturom,
a izlagao je u Hrvatskoj i
inozemstvu. Krajem 2009.
objavio je prvi album Gori
svijet (Dancing Bear) pod
pseudonimom Mor Roll, a
s njega su skinuti singlovi
Ne razumijemo se (Dora,
2008.), eni (obrada Olivera Dragojevia), Help
me (duet s Banetom iz
Songkillersa) te S rijei na
M. Ra.
djela.

Manuel ANGELINI

PULA - Pulski glazbenik poznat pod umjetnikim imenom Mor Roll vratio se svom pravom imenu
i pod okriljem svoje nove
izdavake kue Aquarius
Records objavio novi singl
Da te volim.
- Suradnja s Aquarius Recordsom trebala bi
biti nova stranica u mom
izriaju za koji Mor Roll
nije adekvatno ime. Vidio
sam da staro ime ljude
buni, a moje pravo ime
im je prihvatljivije, pria
ovaj mladi glazbenik punim imenom Vedran ilipetar, koji potpisuje tekst
i glazbu novog singla koji
se ve moe uti na radiostanicama.
ilipetar se u srpnju
2010. povukao na malo
imanje u okolici Pule
gdje je okruen prirodom

Vedran ilipetar

Liburnia Jazz primljen u EJN

Liburnia Jazz Festival jedini je hrvatski festival primljen u krovnu jazz asocijaciju na Starom kontinentu
- Europe Jazz Network (EJN). Time smo postali prva
hrvatska udruga koja je punopravni lan ove prestine organizacije, kau iz udruge Liburnia Jazz. EJN je
krovna europska zajednica producenata, promotora i
srodnih organizacija specijaliziranih za podruje kreativne i improvizirane glazbe te suvremenog jazza. U
njenom je lanstvu 78 organizacija iz 24 zemlje, i to
najugledniji festivali, udruge, klubovi, nezavisni producenti i nacionalne organizacije.
M. Ra.

subote e na glavnom stageu zatvoriti

Opatijske barufe. Gustafi su ve dogovorili desetodnevnu turneju po Italiji u
srpnju od 14. do 23. srpnja u sklopu koje
e odraditi osam nastupa u Rimu, Capriju, na Siciliji, u Toskani itd. (M. Ra.)

KONCERT AMERIKE GRUPE NA MAKSIMIRSKOM STADIONU 8. LIPNJA

Bon Jovi se u Zagrebu

odmara od turneje
Da bi se aklimatizirali na Europu, Jon Bon
Jovi i ekipa u Zagrebu e boraviti ak pet
dana. Vrijeme do koncerta e provesti u intenzivnim probama,
odmaranju, ali i razgledavanju grada
Za najvei ovogodinji koncertni spektakl
u Hrvatskoj zavrne
pripreme e poeti ve u srijedu, kada
u hrvatsku metropolu dolazi prvi dio produkcijske ekipe

Reuters

mozaik@glasistre.hr

Gustafi predvode mnogobrojnu bendovsku line up listu na 2. Under the bridge

festivalu u Zagrebu, koji se odrava danas ispod Savskog mosta. Na festivalu
nastupaju i Stillness, Zadruga, ubrivo
te jo 11 bendova. Kao Gufsoni idue

Gustafi i
Gufsoni na
turneji

49

RIJEKA - U sklopu svjetske

turneje nazvane The Circle
Tour legendarna amerika
stadionska rock grupa Bon
Jovi prvi e put u karijeri nastupiti u Zagrebu, i to 8. lipnja.
Nastupom na stadionu Maksimir Bon Jovi e poeti europski dio svjetske turneje pa e
tako, odmarajui se od proteklog dijela svjetske turneje i
aklimatizirajui se na Europu,
bend u Zagrebu boraviti ak
pet dana. Jon Bon Jovi i ekipa
vrijeme do koncerta e provesti
u intenzivnim probama, odmaranju, ali i razgledavanju grada.
Ime hotela u kojem e bend
odsjesti zasad je nepoznato.
Za najvei ovogodinji koncertni spektakl u Hrvatskoj zavrne pripreme e poeti ve
u srijedu, kada u hrvatsku metropolu dolazi prvi dio produkcijske ekipe. Oprema teka

Nastup u Zagrebu je jedini koncert grupe Bon Jovi u regiji

oko 77 tona u Europu e doi

u kontejnerima, a do Zagreba
e biti prevezena u 50 lepera. Ambasadori stadionskog
rocka koje je u trideset godina
karijere na koncertima vidjelo
vie od 40 milijuna ljudi donose u Zagreb produkciju koja
ukljuuje 2.750 metara aluminija za izgradnju pozornice.
Dio opreme je i impresivni videozid od 400 kvadrata, teak
oko etiri tone. Za njegovo po-

stavljanje bit e zadueno ak

30 osoba, a koristit e se i jedna dizalica. Pozornica e se
slagati pet dana, a na kompletnoj pripremi ovog koncerta radit e oko 200 osoba.
Nastup u Zagrebu je jedini
koncert grupe Bon Jovi u regiji pa se oekuje i veliki broj
posjetitelja iz susjednih zemalja. Zbog odline pretprodaje puteni su u prodaju i novi
sektori na stadionu pa su tako

ulaznicama od 300, 330, 440,

800 i 2.000 kuna pridodane
i one po 175 i 200 kuna. Uz
nastupe The Rolling Stonesa
i U2 koncert grupe Bon Jovi
je svakako jedan od najveih
koji su ikad odrani na ovim
prostorima. Nakon zagrebakog koncerta Bon Jovi e nastupiti u naoj okolici jo 17.
srpnja na stadionu u Udinama te 22. srpnja na stadionu
u Beu.
V. PERI

U ZELENOJ LAGUNI FINALE SVJETSKE PLESNE TURNEJE ESDU-a WORLD DANCE MASTERS

Svijet plee u Poreu

Novi look i nova pjesma

Crvene i neto krae kose Franka Bateli prolog je
tjedna u Glazbenom showu Dalibora Petka predstavila
novi singl Crna duga. Mlada pjevaica opravdala se
to smo na njenu novu pjesmu ekali godinu dana:
I meni je ao, ali ni sama nisam znala to elim. Sad
znam. Crna duga daje naznaku da sam odrasla, rekla je Franka i obeala da e svoj album prvijenac
zgotoviti do ljeta. Nakon toga planira otii na jednogodinje kolovanje u Ameriku. (N. L.)

Koreografi i organizatori World Dance Mastersa

S otvorenja

PORE - Ove srijede u Intersport centru poreke Zelene

Lagune sveano je otvoreno
ESDU (European Dance Union) World Dance Masters, finale
svjetske plesne turneje na kojoj
se predstavilo ukupno 3.500 sudionika iz cijelog svijeta. Plesai
iz Afrike, Austrije, Belgije, Bosne
i Hercegovine, Brazila, Bugarske, eke, Slovake, Kine, Ci-

pra, Finske, Njemake, Velike

Britanije, Maarske, Italije, Litve,
Makedonije, Malte, Meksika,
Crne Gore, Poljske, Rumunjske,
Rusije, Srbije, Slovake, Slovenije, Ukrajine i Hrvatske natjeu
se za titulu pobjednika ovog
svjetskog plesnog turnira.
Od srijede je tako Pore domain brojnim plesnim skupinama, koje se publici predstav-

ljaju s vie od 600 koreografija

kojima su se plasirali u veliko
finale ESDU svjetske turneje.
Ovo plesno druenje okuplja mlade plesae, zbog natjecanja, ali i edukacije u brojnim radionicama svjetski
poznatih koreografa hip-hopa,
mjuzikla, jazza, baleta, breakdancea i modernih plesova.
Veliko finale ovog plesnog

spektakla na rasporedu je
danas u 20.30 sati, takoer
u dvorani Intersport u Zelenoj Laguni, gdje e se publici
predstaviti 20 najboljih koreografija, a posebni gosti veeri bit e Mani Gotovac, koja je
i predsjednica irija, Zdenka
Kovaiek, Giorgio Surian te
Rade erbedija i Staa Zurpavac.
M. PERCAN

50

Glas Istre

Pulska glazbena
kola predstavila
se u Padovi
PADOVA - Glazbena kola Ivana Matetia Ronjgova nedavno je odrala koncert uenika i profesora na 5. susretu
Hrvata u Padovi, uz proslavu
dana sv. Leopolda Mandia, a
u organizaciji Ane Bedrina iz
Matice iseljenika.
Nastupili su uenici solisti, i to Elena Roce (orgulje, klasa Eduarda Kancelara,
koji je i sam nastupio), Valnea Vretenar (solo pjevanje,
klasa Cvetana Pelia), David
Kumpare (klarinet solo, klasa Branka kare), Carla Boac (gitara, klasa Gorana Benevrkia), Luka Kopi (klavir,
klasa edne Osip), Mate Pauleti (tenor, klasa Cvetana
Pelia), duo David Kumpare (klarinet) i Karmen Antunovi (harmonika), koje je pripremila Orhida Antunovi,
Nina Zupii, (klavir, klasa
Snjeane Demarin), Endi Mileti (harmonika, klasa Volodimira Balyka), Luka Demarin
(klavir, klasa edne Osip) te
duo Valnea Vretenar, sopran
i Mate Pauleti, tenor (klasa
Cvetana Pelia).
U drugom dijelu koncerta
sudjelovali su uenici fakultativnog programa Osnove jazza, okupljeni u big bandu pod
vodstvom Marijana Kopia, i
vokalni ansambl Sixte Ajoutee,
koje je pripremila Vinka Buri.
Koncertu su prisustvovali poasni gosti, meu kojima i
veleposlanik Republike Hrvatske u Vatikanu Filip Vuak te
Dubravka olak, predsjednica
Hrvatske zajednice u Venetu.
Nastup u Padovi profesori i uenici pulske glazbene
kole iskoristili su i za susret
s predstavnicima padovanske
glazbene kole Pollini, koji su
iskazali elju za nastavkom suM. Ra.
radnje.

mozaik

Subota, 21. svibnja 2011.

U ETVRTAK NA RADIO PULI EMISIJA CAPPUCCINO ZADNJI PUT EMITIRANA U

DOSADANJOJ KONCEPCIJI

Nakon 505. emisije

Cappuccino podvukao crtu
Odsad e u istom
terminu, etvrtkom
od 19 do 22 sata,
glavni sadraj biti
glazba. Govorancije se barem zasad
ukidaju, rekao je
Daniele Sponza, jedan
od zaetnika i voditelj
emisije Cappuccino
PULA - Nakon deset godina i tono 505 emitiranja,
glazbena emisija Cappuccino Radio Pule uzima pauzu.
Naime, odsad e u istom terminu, etvrtkom od 19 do 22
sata, njen glavni sadraj biti
glazba. Govorancije se barem zasad ukidaju, rekao je
juer na konferenciji za novinare jedan od njenih zaetnika i voditelj Daniele Sponza.
- Odluio sam podvui
crtu, to ne znai da se emisija ukida, ona ide dalje, no
zasad samo u glazbenoj varijanti, rekao je Sponza i novinare prigodno poastio
bombonima 505 s crtom,
tortom, vinom i, naravno, cappuccinom. Takoer, naglasio je da se ne radi ni o kakvom nesporazumu, ve tek
o splanjavanju voditeljskog
ara. Uz njega, najvee zasluge za odrivost i uspjenost Cappuccina pripadaju

Daniele Sponza, Tatjana Katelan i Klaudio Vitasovi

Matijau, od kojeg je
Nevenu Matijau
zapravo 2001. godine i potekla ideja o pokretanju emisije
zabavnog karaktera u veer-

mali oglasi
STANOVI

ROVINJ prodajem stan, 1. red do mora

i plae, 96m2. mob: 099/706-8344.

prodaja

002-000485

MEDULIN prilika!!! Prodajem novi

(moe namjeten) stan 40 m2, 200
m od plae, pogled more. Cijena
62.000 , 099/383-2860.
002-000486

PORE odlina lokacija, centar,

300 m more, novogradnja, 55 m2,
1S+DB, balkon, centralno, garaa,
investitor UGO GRUPA, 099/2045083.
002-000472

PULA Vidikovac, novogradnja, 83

m2, 2S+DB, balkon otvoren pogled,
centralno, lift, garaa, investitor UGO
GRUPA, 099/204-5083.
002-000471

PULA novogradnja, prodajem stan

od 70m2, sa vrhunskom opremom,
centralno grijanje. 098/335-913.
002-000481

PULA luksuzan stan u novogradnji, 83,5m2, centralno grijanje, lift,

garaa. 099/383-2860.
002-000482

RAA trosobni stan, namjeten,

garaa za 2 auta, vrt, 60.000 EUR.
095/537-7294.

KUE

002-000483

ROVINJ stan 50m2, u staroj jezgri na

samom moru. 098/972-4228.
002-000484

PLOVILA

POZNANSTVA

prodaja

poznanstva

prodaja

10.90 metara, potpuno oprem-

ROVINJ prodajem luksuzno

namjeten pansion, 900m2, 50 kreveta, restoran, vlastiti parking, 200
m od plae. 098/335-913.

spavaom kabinom + 4 leaja s

ljen za krstarenje sa salonom,

navigacijom itd., mogunost Biggam,. 098/335-913.
002-000480

002-000478

NAMJETENJA
ponuda

prodaja
PORE kod glavnog gradskog
parkinga, poslovni prostor, prizemlje ureene novogradnje, 79,50
m2, visoki roh-bau, investitor UGO
GRUPA, 099/204-5083.
002-000473

MUDRO osmiljen visokoprofitabilni projekt trai visokomotiviranog

iznajmljivanje
IZNAJMLJUJE se novoopremljeni
ugostiteljski objekt - pizzerija u Puli
(Novi Valdebek). Uvijet: iskustvo u ugostiteljstvu. Za sve informacije nazovite:
091/506-7525 ili 052/462-208 iza 14 sati.

prodaje sa iskustvom, za uspjenu

dugoronu suradnju. Kontakt tel:
091/447-7702.
002-000477

SERVISI,ZANATI I USLUGE

002-000412

PRONAI ME! Ako si meu tisuu

osamljenih kao i ja, nazovi me 0-24h
i poimo dalje zajedno! 064/6060-50, 091/400-5330. VE-MA u.o.,
MBO: 92575528, Ilica 175, Zagreb,
01/370-2189, (6.88 kn/min. fiksna
linija, 8.28kn/min mobitel), www.
ve-ma.net.
002-000419

USAMLJENI STE? Agencija Zajedno je uz vas. Nazovite 0-24h;

diskrecija zajamena. 064/65-65-05,
098/174-9933. VE-MA u.o., MBO:
92575528, Ilica 175, Zagreb, 01/3702189, (6.88 kn/min. fiksna linija, 8.28
kn/min. mobitel), www.ve-ma.net.

ponuda

002-000405

STROJNO BUKANJE, strojne

estrihe i fasade svih vrsta, povoljno
i kvalitetno. 091/27-27-511.
002-000437

002-000469

UGOSTITELJSKA OPREMA

ZAJMOVI

prodaja

ponuda

PRODAJEM masivne, hrastove

klupe i stolove te profesionalne elemente za kuhinje. Cijena povoljna.
091/518-4378.

KREDITI za zatvaranje dozvoljenog

002-000474

GOSPOE I GOSPOICE! Usamljene ste? Agencija Zajedno

e vam pomoi; upis za vas je
besplatan. 0-24h. 098/174-9933,
091/400-5330.

vrhunskog prodavatelja direktne

UGOSTITELJSKI OBJEKTI

002-000476

ROVINJ prodajem prizemni stan,

klimatiziran, 110m2, sa konobom,
dva kupatila, kaminom, 1. red do
mora i plae. 098/335-913.

oglasni odjel:
Pula, Portarata 4
tel. 388-470, 591-543 fax 388-471

PRODAJEM brod Riviera 36SC,

POSLOVNI PROSTORI

Pule,
njem programu Radio Pule
glazbenom uredniku Danieleu Perniu i naravno voditeljicama Jeleni Vitasovi, Je-

RAZNO

tekuem raunu, kreditnih kartica i

manjih kredita. 052/544-825.
002-000465

S. ROJNI SINKOVI
Snimio M. MIJOEK

AGROPRODUKT d.o.o., Medulinska cesta 15, 52100 Pula, objavljuje

NATJEAJ
za radno mjesto komercijalist (m/)
Iskazuje se potreba za mladom osobom eljnom uenja i rada u timu.
OSNOVNI ZADACI:
Kontinuirani pronalazak novih kupaca
Priprema i pisanje ponuda te praenje realizacije i naplate
Voenje evidencije o svojim prodajnim aktivnostima i izvjetavanje
rukovodstva tvrtke
TO OEKUJEMO:
Vozaka dozvola B kategorije
Osnove rada na raunalu
Potrebna struna sprema- SSS
Izraene komunikacijske sposobnosti, upornost
Samostalnost, eksibilnost i predanost poslu
Mail za slanje molbi i ivotopisa do 28.05.2011. je agroprodukt@
agroprodukt-pula.hr
Ep008476


 
glase,
cijalne o
Nekomer 
 
 



o
primam m:
dano
radnim

 
 
  



prodaja
PRODAJEMO reklamni pano, dimenzije 4.20x1.20m s florescentnom
rasvjetom, 098/335-913.
002-000479

i nedozvoljenog prekoraenja po

lleni Costantini, Karin Boi i

ostaloj ekipi.
o
- Iako se kae da sve to je
llijepo kratko traje, naih desset godina ba i nije kratko.
Dapae, svih smo ovih godiD
na uivali podrku prvenstven
no naih sluatelja, glavnih
n
urednika, a dugi niz godina
u
to nam je pruao i Grad Vodnjan, rekao je Sponza, koji
je na oprotaj i aenje, uz

glavnu urednicu Radio Pule

Tatjanu Katelan, pozvao i
vodnjanskog gradonaelnika Klaudija Vitasovia.
- Bilo nam je iznimno drago suraivati s Radio Pulom odnosno emisijom Cappuccino, putem koje smo
o svim naim manifestacijama obavjetavali sluatelje,
no osobno mi je ao to je
vie nee voditi Daniele, koji
je po meni njen zatitni znak,
rekao je Vitasovi.
Da je Sponza zatitni znak
Cappuccina konstatirala je
i Tatjana Katelan nadodavi
da je glavno obiljeje emisije
dobra glazba, odnosno - za
svakog poneto.
- Emisija se nastavlja emitirati, zasad u malo drugaijoj
strukturi, dakle glazbenoj, to
ne znai da nee u budunosti ponovno imati svoje voditelje, a kad smo kod voditelja
poseban pozdrav upuujem
njenoj dugogodinjoj voditeljici Jeleni Vitasovi, rekla je Katelan te napomenula da je
nedavno startala nova emisija
za urbano puanstvo Revija
na ledu, iji je urednik Branimir Slijepevi Brada, a emitira
se utorkom od 20 do 22 sata.
Nudi rock i alternativnu glazbu
i ve je u startu odlino prihvaena, zakljuila je Katelan.

kupnja
OTKUPLJUJEM olupine auta, staro
eljezo, kamione, autobuse i drugo.
092/285-1795.
002-000487



52100 Pula
!"#$!%
%&&$'(
)*%&&$'#




  
 
  




 
 



 
 

 !"#$ 

%

&"#$ 



'"#
$ 

osmrtnice

Glas Istre

OBAVIJESTI O SMRTI
U dubokoj boli javljamo tunu
vijest rodbini, prijateljima i
znancima da nas je 20.5.2011., u
90. godini ivota napustila naa
voljena mama, nona i pranona

Subota, 21. svibnja 2011.

U dubokoj boli javljamo svoj

rodbini, prijateljima i znancima
tunu vijest da nas je 1.5.2011., u
70. godini ivota u vedskoj
iznenada napustio na voljeni

Posljednji pozdrav dragoj mami

ERMINIJI ERIK
Kerka DRAGANA

ZVIJEZDAN PUCI
AMALIA PRESEL
ro. Zornada
Pokop nae voljene obavit e se u
subotu 21.5.2011., u 15,30 sati na
mjesnom groblju u Buzetu.
Oaloeni: sin BRUNO, nevjesta
MARIJA, unuci MIKELE,
MARGITA sa SINIOM i praunuk
RENATO

Posljednji ispraaj dragog nam

pokojnika biti e u subotu
21.5.2011., u 17 sati iz kapelice na
mjesnom groblju u minju.

Posljednji pozdrav dragoj mami

ERMINIJI ERIK
Unuci VALTER, SABINA,
MARKO, ERIKA, IGOR, TEA,
ANJA, ZORAN, SUZI, MARIN,
IVANA,
JOSIP,
IVICA,
GORDANA, HEIDI, KRISTIN,
GORAN,
IVAN,
NIKOLA,
MARINA i MATIJA
900-800489

Molimo za tihu suut!

Oaloeni: supruga SMILJANA i
ostala tugujua rodbina

Posljednji pozdrav dragoj

POZDRAVI

ERMINIJI ERIK

Posljednji pozdrav dragoj mami i

noni

Sin JANKO i nevjesta KSENIJA s

familijom
900-800485

Posljednji pozdrav dragoj mami

ro. Lakoeljac

Veliko hvala za svu brigu i ljubav

koju si nam pruila.
Sin BRUNO, nevjesta MARIJA,
unuci MIKELE, MARGITA sa
SINIOM te praunuk RENATO
002-006926

Tunim srcem javljamo da nas je

19.5.2011., u 52. godini ivota
napustio na dragi

NEBOJA VERKO
22.5.2009. - 22.5.2011.

ERMINIJI ERIK

Posljednji pozdrav potovanoj

gospoi

ERMINIJI ERIK

Vrijeme razdvaja svjetove i ostavlja

neizbrisive tragove. Tvoja zvijezda
sija za nas.

ILIJU RASTOVIA
21.5.2008. - 21.5.2011.

002-006911

Kolektiv Glasa Istre

002-006904

Sjeanje na voljenog

Tuno sjeanje na naeg voljenog

i nezaboravnog

Posljednji pozdrav dragoj mami

PETRA BERTETIA

ERMINIJI ERIK

21.5.2007. - 21.5.2011.

Osoblje hotela Katel - Motovun

900-800491

AMALIJI PRESEL

LOJZA ARGONJU
21.5.2006. - 21.5.2011.

SJEANJA

ERMINIJI ERIK
Sin FRANKO i nevjesta JELKA s
familijom

002-006927

900-800487

Sjeanje

Supruga ROA, djeca DARIO i

MIRELA s familijama
002-006907

002-006908

Tuno sjeanje na voljenu

Tuno sjeanje na voljenog

Posljednji pozdrav dragoj

21.5.1981. - 21.5.2011.
Uvijek si u naim mislima i srcu.

ERMINIJI

Supruga KATICA, sinovi TIBOR i

ROBERT s obiteljima

AMALIJI PRESEL

Djelatnici tvrtke Gip d.o.o. Karojba

Kunjada MARIJA s djecom

002-006914

002-006928

Posljednji pozdrav dragoj teti

Uvijek si u naim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

Pastorka
GIORDANA
sa
SERENOM i MASSIMOM te neak
WALTER i ROSA

Pokop naeg voljenog obavit e se u

subotu, 21.5.2011., u 11,30 sati na
Gradskom groblju u Puli.

002-006667

Tuno sjeanje na nae voljene

Posljednji pozdrav mami naeg
djelatnika

ZORU DOBLANOVI
ANTONA MACANA
21.5.2000. - 21.5.2011.
Koliko trag tuge ostaje?
Kad bol prestaje?
Srce nam pati, dua nas boli, zato
se izgubi onog koga se voli?
Tvoji: supruga MARIJA, keri
DALIDA i SANDRA s obiteljima
002-006881

002-006913

ro. Modruan
21.5.2007. - 21.5.2011.
Otila si putem vjenosti a mi s
ljubavlju i tugom uvamo tvoj dragi
lik i dobrotu koju si nam ostavila.
Uvijek si u naim srcima i mislima.
Tvoje kerke s familijama i unuci
sa svojima
002-006903

ZAHVALE

Tuno sjeanje na supruga i tatu

Dirnuti panjom i suosjeanjem u
trenucima bolnog rastanka od
naeg voljenog

Tunim srcem javljamo da nas je

19.5.2011. u 79. godini ivota,
nakon bolesti napustila naa draga

AMALIJI PRESEL
Neaci IRMA i EDI s familijom

ERMINIJI ERIK
Obrt ali

002-006929

002-006915

Posljednji pozdrav Brunetovoj

mami

Posljednji pozdrav mami dragog

prijatelja

ELDU RAVNI
ro. Vale
22.5.1998. - 22.5.2011.

MIROSLAVA IROLA

ro. Krizmani
Pokop nae voljene obavit e se u
ponedjeljak, 23.5.2011. u 13 sati na
Gradskom groblju u Puli.

002-006905

Uvijek tvoji: mama LJUBICA,

supruga ZDENKA, sinovi BOJAN
s IVANOM i BORNA

Sin BRUNO i nevjesta BOENKA

s familijom

MIJO MARJANOVI

Oaloeni: ki VIVIANA, zet

VLADIMIR, unuci PETAR i
TEODORA, sestra NIVES s
familijom te ostala tugujua rodbina

002-006918

Supruga KATICA, kerke MARIJA

i MIRJANA i sin ZDENKO s
familijama.

ANDRIJA URAKI

SLAVICA MARIJA
RADOVAN

Otac ANTON i brat LUCIJANO

900-800486

Posljednji pozdrav dragoj kunjadi

i teti

Oaloeni: supruga RUA, sinovi

DARIJO i FRANKO, kerke
DRAENA i FRANKA, nevjesta
VELDANA, zetovi IVAN i MIHAEL,
unuci VALENTINA, VEDRAN,
LEON i IVONA, braa i sestre s
familijama te ostala tugujua rodbina

Uvijek si voljen i nikad zaboravljen.

Posljednji pozdrav dragoj

Oaloeni: sinovi JANKO, BRUNO,

FRANKO, kerka DRAGANA,
nevjeste KSENIJA, BOENKA i
JELKA, unuci VALTER, ERIKA,
ZORAN, MARIN, IVANA, IVICA,
GORAN, IVAN, NIKOLA i MATIJA
s familijama, sestre PALMIRA, ANA,
MARTA, BRANKA, MARIJA i brat
GVIDO s familijama, kunjada ANA s
familijom te ostala tugujua rodbina
900-800484

21.5.1991. - 21.5.2011.
Dvadeset je godina prolo otkad
nisi s nama. Svakog te se dana
sjetimo. U naim e mislima i
srcima ivjeti vjeno.

MIROSLAVA IROLA
21.5.2008. - 21.5.2011.

Sjeanje na naeg dragog suradnika

i kolegu

Brat GVIDO, sestre PALMIRA s

BERTOM, MARTA s ANELOM,
ANA, BRANKA i MARIJA s
RUDIJEM

AMALIJI PRESEL

Posljednji ispraaj voljene nam

pokojnice biti e u subotu 21.05.2011.,
u 14 sati iz kapele na groblje
Motovunski Novaki.

GRGU PAULETIA

Tuno sjeanje na dragog sina i

brata

900-800481

900-800490

ERMINIJA ERIK

Tuno sjeanje na naeg voljenog

supruga, oca, tasta, svekra, noneta
i pranoneta

002-006895

002-006925

Tuna srca javljamo svoj rodbini,

prijateljima i znancima alosnu
vijest da je dana 19.05.2011., u 78.
godini ivota blago u Gospodinu
preminula naa voljena mama,
svekrva, nona, pranona i sestra

900-800488

Tuno zbogom dragoj noni i pranoni

51

ANELA RAVNIA
AMALIJI PRESEL
IMAC

ERMINIJI ERIK
MARIJA i MIRO FORNAAR

002-006930

002-006916

26.6.1996. - 26.6.2011.
Kerka MIRELA s familijom
002-006923

21.5.2008. - 21.5.2011.

VALTERA UJEVIA

Vrijeme prolazi, ali tvoja ljubav ne

posustaje, nikad ne blijedi. U
naem ivotu jednako si dragocjen
i jednako te trebamo kao i onda
kad smo trali u tvoje naruje i
penjali se na tvoja ramena, kad smo
bili sretni i sugurni s tobom.

a u nemogunosti da se svima
osobno zahvalimo, ovim se putem
zahvaljujemo svoj rodbini,
prijateljima, susjedima i znancima
koji su nam izrazili suut te
voljenog nam pokojnika ispratili na
vjeni poinak.

Supruga MIRELA, ki JASNA s

DEANOM i KATJOM, sin
VEDRAN s TAMAROM

Posebno
se
zahvaljujemo
djelatnicima ACI marine Rovinj.

002-006917

Radno vrijeme oglasne slube: r ponedjeljak - petak od 8 do 18 sati r subotom od 9 do 13 sati r nedjeljom i praznikom od 11 do 15 sati

Tugujua obitelj
002-006906

vodi kroz istru

 Pula
DANAS - KINO VALLI - u 17 sati
projekcija akcijskog horora Sveti
ratnik, glume Paul Bettany, Cam
Gigandet, Maggie Q Karl Urban,
reija Scott Stewart u 11, 18.40
i 21.30 sati projekcija avanturistikog spektakla Pirati s Kariba :
Nepoznate plime, glume Johnny
Depp, Geoffrey Rush, Ian McShane, Penelope Cruz, Judy Dench,
reija Rob Marshall
ISTARSKO NARODNO KAZALITE - u 20 sati predstava Neboje
autorice Andree Gotovina
TRG PRVOG SVIBNJA (trnica)u 9 sati javna tribina Hrvatski
tjedan - Volim Hrvatsku - NE u
Europsku Uniju, u organizaciji
nestranake graanske inicijative
i udruge Volim Hrvatsku o referendumu i istraivanju Instituta
Ivo Pilar slobodno ukljuivanje
graana
DC ROJC (kazalite Dr. Inat)
- u 20.30 sati Cirkuski kabaret
pulskih umjetnika, u organizaciji
Udruge arobnjakov eir
FORT PUNTA CHRISTO - u 21
sat 3ple Dubble Trubble Party, veliko otvorenje sezone, dinamian
program uz raznovrsne stilove na
tri floor-a, via dub-reggae-dancehall-dubstep-tech house mash up
PIETAS JULIA - u 22 sata DJ Inis,
Saxfy Nigh
CAFFE BAR MIMOZA - u 22 sata
koncert grupe Double Dose
IZLOBE - GALERIJA ANTUN
MOTIKA (INK) - stalni postav
izbora iz donacije Antuna Motike,
posjet izlobi uz najavu dan ranije,
otvoreno utorkom, srijedom i etvrtkom od 10.30 do 13.30 sati
STARA TISKARA - samostalna
izloba Hrpa zagrebakog umjetnika ora Jandria, otvoreno od
12 do 20 sati svaki dan osim ponedjeljka, za kole i ostale obrazovne
institucije od 11 do 20 sati svaki dan
osim ponedjeljka,.do 29. svibnja
GRADSKA KNJINICA (Djeji
odjel) - izloba digitalnih crtea
Pula moj grad, Drutva Informatiara Pula
GALERIJA LUKA (MMC)- samostalna izloba Dubravka Matakovia Stripovi, do 31. svibnja
ITAONICA KLUBA UMIROVLJENIKA - izloba Bakrene skulpture,
Umberta Matteonija
POTANSKI URED (Danteov trg)
- izloba Vodozemci i gmazovi na
markama, autora Denisa Orbania,
do 31. svibnja izvanredna filatelistika izloba u povodu beatifikacije pape Ivana Pavla II., autor je
Petar Bankovi, do 22. svibnja
LAPIDARIJ ARHEOLOKOG MUZEJA ISTRE - vitrina mjeseca Egipatski kultni predmeti iz fundusa
Arheolokog muzeja Istre, do 15.
lipnja, u povodu Meunarodnog
dana muzeja
GRADSKA GALERIJA (Kandlerova
8) - Izloba Antun Motika: Izbor iz
donacije 8, radnim danom od 10
do 13 i od 17 do 20 sati, subotom
od 10 do 13 sati
TURISTIKA ZAJEDNICA (Info
centar) - izloba slika Dijete u
digitalnom gradu u tehnici ulje
na platnu pulske umjetnice Aleksandre W. Jedreji (ex Rotar), do
10. lipnja
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMAREGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati, subotom od 10 do 12 sati

MUZEJI - AMFITEATAR - svakodnevno od 9 do 19 sati, najave

na tel. 052/351-300 i 351-301, fax.
052/212-415 ili na mail ami-tajnistvo@pu.t-com.hr
POVIJESNI MUZEJ ISTRE - stalni
postav muzeja i postav o ljekarnitvu u Istri te postava austrijskih
brodskih topova, u ljetnim mjesecima od 8 do 21 sat
ARHEOLOKI MUZEJ ISTRE radnim danom od 9 do 14 sati,
subotom, nedjeljom i blagdanom
zatvoreno, najave na broj 351-300,
351- 301, na faks 052/351-333 ili na
e-mail ami-tajnistvo@pu.t-com.hr
OSTALO - SAVJETOVALITE
CENTRA POJAANE SKRBI ZA
OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE
DEMENCIJE I DEMENCIJA (Mauranieva 10) - struna pomo
oboljelima, lanovima obitelji, zbrinjavateljima, srijedom od 17 do 19
sati uz prethodnu najavu i dogovor,
tel./fax: 211 - 695
NACIONALNI PARK BRIJUNI - tel.
525-882
AQUARIUM PULA - svaki dan od
10 do 18 sati; tel. 091/568 - 2986,
091/1381 - 415, 381 - 402 ili na
e-mail infos@aquarium.hr
SOS - TELEFON U NEVOLJI, radnim danom od 16 do 20 sati mogue je obratiti se na SOS telefon
Istarske upanije 0800- 84 84
U svim sluajevima kada vam je potrebna podrka i prijateljska pomo

Subota, 21. svibnja 2011.

glume Jeff Bridges, Hailee Steinfeld, Matt Damon, Josh Brolin,

reija Joel Ethan Coen
IZLOBE - POTANSKI URED
(Trg slobode) - izloba Kuverte prvog dana koje je izdala
Hrvatska pota u razdoblju od
1991. do 1995. godine, autora
Slavoljuba Katanevia, do 31.
svibnja
GALERIJA ZUCCATO - samostalna izloba akademskog slikara
Roberta Paulette Otmica Europe,
do 19. lipnja
KLUB GALIJA - izloba lanice
LUP-a, Dragice Vasiljevi Pravo na
ivot...razliitosti, radnim danom

KLUB GALLERY - u 22 sata Balance Party, nastupa dj Technasia i

Psychopats, Bebetto, Chiko, Krekman, Borut
IZLOBE - GALERIJA ADRIS
- Izloba slika i crtea Krste Hegeduia, do 2. lipnja
PHOTO ART GALLERY BATANA
- izloba mladih autora Rovinja, od
ponedjeljka do subote od 18 do
20 sati
OSTALO - AKVARIJ - svakodnevno od 9 do 20 sati, tel. 804
- 712
VETERINARI - Laste 4, rad-

VETERINARI - Dinka Trinajstia

1, radnim danima od 7 do 19, subotom od 8 do 12, nedjeljom od 8 do
9 sati, tel. 541 - 590, 541 - 100 i 540
- 077; deurni veterinar 098/9811666; veterinarski higijeniari
098/9812 - 583, 098/9812 - 584;
veterinarska inspekcija 098/9812
- 582; Veterinar d.o.o. Krevanova
stancija 2, radnim danom od 8 do
12 i 17 do 19 sati, subotom od 8
do 12 sati, nedjeljom i praznikom
zatvoreno, tel. 540 - 391, deurni
veterinar i veterinarska inspekcija, 098/440 - 188; Veterinarska
ambulanta Franco, Faanska
cesta 2, radnim danima od 8 do
15, subotom i nedjeljom od 8 do
10 sati, deurstvo 0-24 na 098/255
- 616; Veterinarska ambulanta
za male ivotinje Hajster, Jakova
Puljanina 1, tel. 500 - 501, za hitne
intervencije 0-24, 098/1801 - 999,
radno vrijeme radnim danima od 8
do 12.30 i od 17 do 20, subotom od
8 do 13, a nedjeljom od 8 do10 sati
KNJINICE - GRADSKA KNJINICA I ITAONICA (Kandlerova
39) - otvorena svaki dan od 7.30
do 19.30 sati, subotom od 7.30 do
13 sati; tel. 300 - 400
DJEJA KNJINICA (Radieva
22/II) - ponedjeljkom, srijedom i
petkom od 12.30 do 19 sati; utorkom i etvrtkom od 7.30 do 15 sati,
subotom (prva i trea u mjesecu
su radne) od 7.30 do 13 sati, tel.
213 - 882
SVEUILINA KNJINICA - otvorena radnim danom od 8 do 24
sata, subotom od 8 do 13 sati

 Pore
DANAS - KINO - u 20.30 sati projekcija filma ovjek zvan hrabrost,

7,43/5,90 kn
Informacije za Vodi kroz
Istru moete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr

978 EUR1
756 CHF1
826 GBP1
840 USD1

KNJINICE - GRADSKA KNJINICA - otvorena od ponedjeljka do

petka od 10 do 18 sati, subotom
od 8 do 13 sati (prva i trea subota
su radne)
VETERINARI - Starci bb. Radnim danima od 8 do 14 i od 18 do
20 sati, subotom od 8 do 13 sati,
a nedjeljom od 8 do 9 sati; tel.
856 - 003; Ambulanta za male ivotinje Dogo, Rudarska 1, radnim
danima od 8 do 20 sati, subotom
od 8 do 14 sati; tel. 856-566, deurni veterinar 091/1852 - 115

VETERINARI - Digitronska
8, radnim danima od 7 do 14,
subotom i nedjeljom od 8 do
10 sati, tel. 772 - 110; Granina
veterinarska stanica, Katel, tel.
777 - 030

 Buzet
IZLOBE - ZAVIAJNI MUZEJ
- izloba Tokaste nade, autor je
Igor Gustini, do 21. svibnja
VETERINARI - Sv. Ivan 5,
radnim danima od 7 do 14 i od 17
do 18 sati, subotom od 7 do 10
sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel.
662 - 801

Leprajua ljubav, svibanj 2011., autorica Ivana Pukari

od 9 -12 i 16 -19 sati, subotom od

9 -13 sati
LJEKARNE - GRADSKA
LJEKARNA, Trg slobode 13,
radno vrijeme od 7.30 do 20 sati;
CENTRALNA LJEKARNA, Dom
zdravlja, radno vrijeme od 7 do
19 sati
VETERINARI - Mate Vlaia
45, radnim danima i subotom od
7 do 19 sati, nedjeljom i praznikom od 8 do 9 sati, tel. 432 - 128,
deurni veterinar 091/521 - 6783;
Veterinarska ambulanta VetCentar, Stancija Portun 2, radnim
danima i subotom od 8 do 14 i od
17 do 19 sati, nedjeljom od 8 do
9 sati, deurni veterinar 091/433
- 2214

nim danima od 8 do 14 i od 17
do 19 sati, subotom od 8 do
12 i nedjeljom od 8 do 9 sati,
tel. 813 - 214, deurni veterinar
098/33 40 92; Rex, Lacosercio 5,
813 - 368

 Pazin
MUZEJI - ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE - Stalni postav i izloba
Valie & Detini: Istra izvan Istre,
radno vrijeme: od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati, ponedjeljkom
zatvoreno

 Rovinj

IZLOBE - LG GALERIJA
- izloba ilustracija Tomislava
Torjanca, radnim danom od 10
do 13 sati i od 18 do20 sati te
subotom 10 do 13 sati, do 28.
svibnja

DANAS - KINO GANDUSIO - u

10 sati projekcija animiranog
filma Hop, glasovi Ivan Glowatzky,
Bojana Gregori, Enes Vejzovi,
Dubravko Merli, reija Tim Hill
MONVI CENTAR - u 22 sata otvorenje ljetne sezone centra uz koncert
grupe Kazoo (BiH) i Balance party

VETERINARI - Veterinarska
ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica 5, radnim danima te subotom
od 7 do 15 i od 17 do 18, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 624 - 410;
Veterinarska ambulanta za male
ivotinje, Istarskih narodnjaka 24,
tel. 621-921, radnim danima od 11
do 13 i od 17 do 19 sati, subotom

utvrena na dan 20.5.2011. primjenjiva od 21.5.2011.

7,41/5,89 kn

GALERIJA ALVONA - eSXCAPE

LANDscape - Slikarstvo, izloba
austrijskog slikara Alfonsa Pressnitza

IZLOBE - GALERIJA MRAK

- samostalna izloba fotografija
Nine peranda: Kaleidoscope of
dreams

Broj 99

ifra
Valuta
Jedinica

 Labin

DANAS - GALERIJA ORSOLA

- u 19 sati otvorenje samostalne
izlobe Milan Marin: Trag u srcu

TEAJNA LISTA
7,39/5,87 kn

od 10 do 12 sati, deurni veterinar

098/366-627

 Buje

LJEKARNE - CENTAR, Giardini

14, Deura svakodnevno od 20 do
7.30 sati, tel. 222 - 551 i 222 - 544

Kupovni
za devize

Srednji za devize,
efektivu i ekove

Prodajni
za devize

Kupovni za efektivu,
ekove i kred. pisma

7,365000
5,767613
8,275190
5,100017

7,407263
5,885319
8,418301
5,178818

7,470000
6,026567
8,468811
5,330039

7,355000
5,726415
8,258353
5,065034

Prodajni
za efektivu

7,480000
6,067764
8,468811
5,370016

SJEDITE BANKE: UMAG 052/702-300 Podrunice: Pore 052/429-050, Pula 052/215-977, Rijeka 051/213-360 Poslovnice: Novigrad 052/757-414,
Buje 052/772-271, Buzet 052/663-417, Pazin 052/624-557, Rovinj 052/845-070, Opatija 051/271-841, Vikovo 051/504-320, Labin 052/881-051

53

PULA, 11.00

Chiara Juri u foajeu

kazalita
Istarska glazbena scena mladih danas u
Istarskom narodnom kazalitu Gradskom
kazalitu Pula prireuje koncertnu matineju iz ciklusa Vesna- glazbene mladice. U
foajeu INK-a nastupit e pijanistica Chiara
Juri s programom kojeg ine djela: J. S.
Bacha, B. Berse, C. Debussyja, W. A. Mozarta, R. Schumanna i F. Liszta. Poetak je
najavljen za 11 sati, a ulaz je slobodan.

PULA, 21.00

Humanitarni Robertas
Birthday Party
Robertas Birthday naziv je humanitarnog
partija koji e se veeras s poetkom u 21
sat odrati u dvoritu Povijesnog muzeja
Istre. Organizatori su iz udruge E-Artists, a
Roberta je jedina DJ-ica koja radi evente humanitarnog karaktera te udomljuje ivotinje.
Dio novca od prodaje ulaznica namijenjen je
dvjema udrugama, Na san njihov osmjeh iz
Pule i Happy End iz Pazina. Na san njihov
osmijeh udruga je koja donacijama pomae
20 obitelji, Happy End pomae ivotinjama i
trenutno ima veliki azil za ivotinje. Program
e trajati deset sati, a veina DJ-a nastupit
e u parovima. Do sedam ujutro publiku e
osim Roberte zabavljati i DJ-evi Rene Maker
iz Zagreba, Underground Sky iz Rijeke, DJ
Vlady iz Rovinja. Tu su i brojne pulske snage
i to Deep Marshall, DJ Marino, Rio, AsecretSource, Korohe Bray, Obeah, Tomi Rollo,
Sword & Ant, Just DJs, Boris, Elviss i Deni te
VJ Trotil iz Zagreba i VJ-ica Ana iz Pule.

PORE, 19.00

Verbanac i Ezgeta u Galiji

Dugogodinje lanice Likovne udruge Pore i
amaterske umjetnice Aleksandra Verbanac i
Slavica Ezgeta veeras u galeriji kluba Galija
u 19 sati organiziraju dvije izlobe svojih
likovnih radova. Verbanac se predstavlja
izlobom Tajne moga svemira, dok ona
Ezgete nosi naziv U boji anela, a rije je
uglavnom o novim radovima.

BUJE, 21.00

 Po Istri

Promocija novog CD-a

Gorana Griffa

VODNJAN - NARODNI TRG - u

10 sati otvorenje 2. Festivala samoniklog ljekovitog i jestivog bilja
ZAJEDNICA TALIJANA - u 11 sati
struna predavanja

Skladatelj, pjeva, gitarist i multiinstrumentalist Goran Griff predstavit

e koncertom u svojim Bujama trei
autorski CD Per un fia de blues veeras
s poetkom u 21 sat. Publika e ga imati
prigodu posluati na netom obnovljenom
slikovitom Trgu svetog Servola.

 Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomo obiteljima
rtava u prometu te psiholoka,
pravna, duhovna pomo i savjeti 0800/444-449

 Halo, niste sami

Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemone Alfredo tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.

 Sigurna kua Istra

Sigurna kua Istra - pomo enama rtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.

dogaaji

Glas Istre

OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavljena, svaka vaa fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadraj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
moe poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesenom pretplatom
na na list. Fotografije nam moete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODI KROZ ISTRU).

54

Glas Istre

tv program

Subota, 21. svibnja 2011.



NOVA TV 20.05

       



  

INDIANA JONES AND THE LAST CRUSADE,

1989. Redatelj: Steven Spielberg Glume:
Harrison Ford, Sean Connery, Denholm Elliott

SNAKES ON A PLANE, 2006.

Redatelj: David R. Ellis, Lex Halaby
Glume: Samuel L. Jackson, Julianna Margulies

Indiana Jones, poznat pustolov i arheolog,

dolazi u posjed dnevnika koji sadri tragove i
kartu bez naziva i vodi do zagonetnog Svetog
grala. Poslao mu ga je njegov otac dr. Henry
Jones iz Italije. Nakon to je od privatnog
kolekcionara Waltera Donovana uo da je
potraga za Svetim gralom propala nestankom
njegova oca, Indiana Jones i kustos muzeja
Marcus Brody odlaze u Italiju kako bi

Za vrijeme treninga vonje moto krosa na

Havajima, Sean Jones svjedoi ubojstvu
vanoga amerikog tuioca koje je ubio moni
mafija Eddie Kim. titi ga FBI-ev agent
Neville Flynn na putu za Los Angeles gdje
mora svjedoiti protiv Eddieja. Ukrcaju se na
noni let te zauzmu itavi prvi razred. No
meutim, Eddie poalje stotine razliitih vrsta
opasnih zmija avionom s ureajem za mjerenje





 




pronali Indyjeva oca. Meutim, nakon to

pronau dr. Henryja Jonesa na nacistikom
teritoriju, misija spaavanja pretvara se u
utrku kako bi pronali Sveti gral prije nacista.



U malo mjesto stie

mlada, lijepa ena za koju
nitko ne zna ni zato je, ni
odakle je dola, ni s kakvim
namjerama, ali kao nekom
arolijom, svi se problemi
poinju rjeavati. arolije
nema, ali tajanstvena ena
dobiva nadimak Dobra
vjetica, a pitanje metle u ormaru ostat e
nerazjanjeno... U gradiu Middletownu ivi erif Jake
Russell, udovac, sa svoje dvoje djece, Brandonom i Lori.
Lori svaku no ima more, jer sanja udovita.

HRT 1 16.50

     

Slika je obila svijet: djeak umire na oevim rukama

usred kie metaka dok su uzaludno pokuavali pronai
zaklon. Otac i sin nali su se u unakrsnoj vatri izumeu
izraelskih vojnika i Palestinaca. Smrt je djeaka pretvorila
u muenika, a snimljeni kadrovi dramatina su optuba
Izraela. Je li izraelski vojnik ispucao fatalni metak? Je li to
bio nesretni sluaj? Urednica i voditeljica: Mirjana Raki



 
   !
" # #$%&&

  

Tijekom tisua godina

erupcija aktivni vulkani na
ovom podruju ispunili su
doline vulkanskim pepelom i
tako osigurali sastojke
potrebne za fantastinu
raznolikost - nepregledne
travnate povrine Serengetija.
U sunoj "sjeni" velikih
vulkana nedostatak kie
onemoguuje razvoj drvea,
ali stvara idealne uvjete za
rast trave. Rasko tog
krajolika privlai velika stada zebra i gnuova, slonova i
vodenkonja, geparda i lavova. No jedno jo uspjenije bie
vue podrijetlo upravo iz tog kraja - rije je o ovjeku.

 ' #(!



  



06.05
06.10
06.45
07.00
07.30

08.05
08.20

09.50
10.00
10.08
10.09
10.10
10.40
11.11
11.51
12.00
12.11
12.13
12.15
12.16
12.30
13.15
14.00
14.30
14.35
15.00
15.15
15.45
16.05
16.35
16.37

HRT 2 21.15

Dona i Ruth Ferguson Mary smatra jednima od

najdraih, najportvovnijih i najdareljivijih ljudi na svijetu.
Vjernici su, vrijeme provode radei u prihvatilitu za
beskunike i postigli su neto to je prava rijetkost meu
svjedocima: uspjeli su gotovo do najsitnijih detalja nanovo
uspostaviti prijanji ivot. Na nesreu, ostala je prisutna
njihova uzajamna netrpeljivost. Ali unato neprekidnoj
obostranoj gorini, razvod nije opcija za ovaj poboan par

HRT 1 1.05

vremena koji e u odreenom trenutku pustiti

zmije u avion s ciljem da ga srui. Film je
2007. godine nominiran za nagradu Saturn u
kategoriji najboljeg horor filma.

 


HRT 2 12.05

THE GOOD WITCH, 2008.

Uloge: Catherine Bell, Chriss
Potter Redatelj: Craig Pryce




NOVA TV 22.25

16.45
16.50
16.51
16.52
16.55
17.55

18.45
19.15
19.20

Najava programa
Drugo miljenje (R)
TV kalendar
Iza ekrana (R)
S meunarodne smotre
folklora: Rumunjska,
Albanija, eka
emisija puke i
predajne kulture (R)
Hrvatska kronika BiH
Kinoteka ciklus
klasinog vesterna:
Pljakai vlaka,
ameriki film
Vijesti iz kulture (R)
Vijesti
Vrijeme danas
HAK Promet info
Kuni ljubimci
Rijeke Hrvatske:
Mrenica,
dokumentarna serija
Normalan ivot, emisija
o obitelji
Predstavljamo vam...,
emisija pod
pokroviteljstvom
Dnevnik
Sport
Vrijeme
Minuta zdravlja iz
Dietpharma, emisija
pod pokroviteljstvom
TV kalendar (R)
Veterani mira, emisija
za branitelje
Prizma, multinacionalni
magazin
Duhovni izazovi,
meureligijski magazin
Branitelji domovine,
informativno-edukativni
spot
Eko zona
Skica za portret: Vlasta
ani
Opera box
Jelovnici izgubljenog
vremena
Euromagazin
Pastel, emisija pod
pokroviteljstvom
Predstavljamo vam...,
emisija pod
pokroviteljstvom
Vijesti
Vrijeme sutra
HAK Promet info
PP
Reporteri: Tko je ubio
Mohammeda al-Dura?
Istonoafriki tektonski
jarak srce afrike
divljine, dokumentarna
serija (3/3)
Potroaki kod
LOTO 7/39
Minuta zdravlja iz
Dietpharma, emisija
pod pokroviteljstvom
Dnevnik
Sport
Vrijeme
Otok, ameriki film

Uloge: Dragan Bjelogrli,

Ksenija Paji, Zijah
Sokolovi Redatelj: Ljubia
Samardi

19.30
19.56
20.01
20.10

Mlada obitelj
glazbenika doseli se u
neboder u Novom
Beogradu. Sustanari su
iznimno antipatini i nepristupani, od starih ena, do
biveg zatvorenika koji se bavi idejom da preuredi zelenu
povrinu ispred zgrade. Vrlo esto izbijaju sukobi meu
susjedima, a nerijetko padaju i teke kletve. Jako
razoarana, supruga ezne za tim da se to prije odsele,
na to je suprug uvjerava da e se sve s vremenom
popraviti. No nita se osobito ne mijenja, a tako ni kod
drugih stanara koji su sve gori i gori

22.30 Vijesti
22.50 Vijesti iz kulture
23.05 Veernji hit: Vjetice iz
FILM Eastwicka,ameriki film
01.05 Filmski maraton:
FILM Ledina, srpskohrvatsko-bugarski film
02.22 Filmski maraton:
FILM Pljakai vlaka,
ameriki film (R)
03.50 Skica za portret (R)
04.15 Reporteri: Tko je ubio
Mohammeda al-Dura?
05.15 Potroaki kod (R)

FILM

08.00 Patak Frka, crtana

serija (37/39)
08.20 Bijeg lukavog lisca,
serija za djecu (8/13)
08.45 Silvestrove i iijeve
tajne, crtani film (1/52)
09.05 Einsteinii, crtani film
09.30 Psea ophodnja, serija
za djecu (4/5) (R)
09.55 ni DA ni NE: Dravna
matura
10.50 Velika kraa vlaka
FILM 587, ameriki film za
djecu
12.10 Filmska matineja:
FILM Dobra vjetica,
kanadski film
13.40 KS automagazin
14.10 4 zida
14.45 I oni su stvarali
televiziju, dokumentarni
film (R)
15.40 ovjek koji je uhvatio
FILM Eichmanna, ameriki
film
Argentinska prijestolnica
Buenos Aires 1960.
godine. Kad u kavani
zauje glas oca deka
svoje keri Angele (C.
Font), slijepi stari idov
Laszlo Ungari (J. Pierre
Reguerraz) zaprepaten
shvati da se pred njim
nalazi njegov nekadanji
muitelj.
17.20 Magazin nogometne
SPORT Lige prvaka
17.45 20. smotra klapa
Senj, snimka
18.35 HNL emisija
SPORT

18.55 HNL: Dinamo Split,

SPORT prijenos
U posljednjem kolu
ovogodinje Prve HNL
snage e na Maksimiru
odmjeriti momadi
Dinama i Splita.
Zagrepani su nedavno
potvrdili duplu krunu,
dok su Spliani
najugodnije iznenaenje
prvenstva, te su u
premijernoj sezoni u
elitnom drutvu
osigurali izlazak u
Europu. Modri su
nedavno promjenili
trenera to odlinoj
momadi Ivana
Katalinia daje dodatne
izglede za dobar rezultat
u glavnome gradu.
20.50 HNL emisija
SPORT

21.10 Veeras
21.15 Zatitnica svjedoka 1,
serija (12) (8/12)
21.55 Vrijeme je za jazz:
Zato volim jazz (R)
23.20 HNL emisija
00.20 Ponona predstava
01.20 KS automagazin (R)
01.50 4 zida (R)
02.25 Noni glazbeni
program: Hit dana (R)
02.27 Noni glazbeni
program: Glazbeni
spotovi
05.28 Noni glazbeni
program: Hit dana (R)
05.30 Noni glazbeni
program: Vinko Coce,
snimka koncerta
Lisinski 2003. (R)
06.33 Noni glazbeni
program: Grupa
Magazin To smo mi

6.20 RTL Danas,

informativna emisija
6.55 Vragolasti Denis,
animirani film
7.25 Dragon Ball Z,
animirani film (dvije
epizode)
8.20 Exkluziv Tabloid,
magazin (R)
8.45 Uilica, kviz za djecu
9.35 Ljubav iz snova, igrani
FILM film, romantina
komedija
11.30 Goli pitolj 3, igrani
film, komedija (R)
13.05 Hrvatska trai zvijezdu,
glazbeni show, snimka
15.40 Provincijalci, igrani
film, komedija (R)
17.25 Zvijezde Ekstra:
Natasha Richardson,
zabavna emisija
18.30 RTL Danas,
informativna emisija
19.05 Moja 3 zida,
humoristina serija
20.00 Alvin i vjeverice, igrani
FILM film, obiteljska
komedija/ animirani
21.50 Big Brother, reality
show (12)
22.55 Kua debele mame 2,
FILM igrani film, komedija
0.45 Doom, igrani film,
FILM horor/ znanstvenofantastini (15)
2.30 Astro show, emisija
uivo (18)
3.30 RTL Danas,
informativna emisija
4.05 Big Brother, reality
show (12) (R)

06.35 Brane vode, serija

19/24
07.05 Najgori tjedan, serija
15/16
07.35 Fifi i cvjetno drutvo,
crtana serija 13/13
07.50 Timmy Time, crtana
serija 11/52
08.05 Peppa, crtana serija
21-22/26
08.25 Bakugan II - New
Vestroia, crtana serija
7/52
08.50 Chuggington, crtana
serij a 21/52
09.05 Beyblade metal fusion,
crtana serija 19/51
09.30 Winx, crtana serija
11/52
09.55 Najbolje godine, serija
R
12.55 Molim te premotaj,
FILM igrani film
14.55 Prazne prie, igrani film
FILM

16.40
17.00
17.10
17.45
18.30

6.45 Najljepi urok,

telenovela (R)
7.25 Osveta ljubavi,
telenovela (R)
8.10 Veera za 5, lifestyle
emisija (pet epizoda)
10.35 Punom parom,
kulinarski izazov
12.50 Veseli mladunci,
zabavni (R)
13.35 Divlji boravak, zabavni
14.35 Veseli mladunci,
zabavni (R)
15.25 Divlji boravak, zabavni
16.15 Veseli mladunci,
zabavni (R)
17.10 Izvanredni psi,
dokumentarni (R)
17.45 Mijau, vau, zabavni (R)
18.15 Moderna uda,
dokumentarna serija
Tko bi mogao zamisliti
ivot bez klime koju
je stvorio ovjek? U
hladnim zimskim
noima i vrelim ljetnim
danima, uvijek smo
zahvalni vizionarima
koji su uzeli dva
temeljna elementa,
vatru i led, i pretvorili
ih u moderna uda.
19.00 Heidi, animirani film
20.00 Neobina gozba,
gastronomska
dokumentarna serija
21.45 Festivalac: Drugi jezik
ljubavi, igrani film,
drama
0.15 Chuck, akcijska
humoristina serija

19.15
20.05

FILM

22.25

FILM

00.25

FILM

02.10
03.40

FILM

Bivi robija Ray Dokes

(Luke Kirby) vraa se u
poljoprivredni kraj
rodnog Ontarija kojemu
su vizure promijenila
urbana sredita. Nastoji
se uvati od nevolja i
povlai se na farmu svog
prijatelja Petea (Keith
Carradine), teksakog
kauboja koji se uz
poljoprivredu bavi i
uzgojem trkaih konja i
iji dugovi sve vie rastu.
Provjereno, informativni
magazin R
Vijesti Nove TV
Provjereno R - nastavak
Lud, zbunjen,
normalan, serija (26
min) 3
Lud, zbunjen,
normalan, serija (28
min) 4
Dnevnik Nove TV
Inidana Jones i
posljednji kriarski rat,
igrani film
Zmije u avionu, igrani
film (12)
Kralj kaveza, igrani film
(12)
Ezo TV, tarot show
(18)
Connorov rat, igrani
film (12) R

07.15 Mali aneli, serija R

09.45 Novi ivot, serija 78/26
11.30 Mamin svijet, emisija R
12.05 Dom iz snova, serija R
13.00 Dva tjedna za ljubav,
igrani film
14.45 Moja majka, serija R
15.45 Savrena nevjesta,
reality show R
17.15 Hank, serija 4/10
17.45 Doma IN, emisija 20
18.20 Dom iz snova, serija
sij.38
19.00 Moja majka, serija
27/109
20.20 Savrena nevjesta,
reality show 9/12
21.50 Dva tjedna za ljubav,
igrani film
23.30 Hank, serija R
00.00 Dom iz snova, serija R
00.50 Novi ivot, serija R
02.25 Kraj programa

        

Glas Istre

tv program





Subota, 21. svibnja 2011.

HRT 1 20.10

net. Lincolna mue none more, nezadovoljan je istom bojom odjee koju nosi svaki dan, te se zbog toga ali upravitelju, dr. Merricku. Dr. Merrick je sumnjiav i odlui jo
stroe nadzirati Lincolna, koji izaziva dodatnu pozornost
uvara druenjem s privlanom djevojkom Jordan Two-Delta. San svakog lana te zajednice je dobiti na lutriji izlet na
otok i iskustvo uivanja u ljepotama prave prirode. Kad Jordan dobije nagradu na lutriji, Lincoln otkriva da oni ne idu
na otok ve ih ubiju i uzmu im dijelove tijela. Lincoln uspije
spasiti Jordan od smrti i s njom pobjei. Dr. Merick unajmi
vojnog specijalca Alberta Laurenta da ih vrati u njihov centar, odnosno, ako u tome ne uspije, jednostavno ubije

 THE ISLAND, 2005.

 Uloge: Ewan McGregor, Scarlett
Johansson, Sean Bean
 Redatelj: Michael Bay
Godina je 2019. Lincoln Six Echo
ivi u strogo uvanoj izolaciji, zajedno
sa stotinama drugih izabranika, koji
su - tako im kau - spaeni od zaraze
nakon katastrofe koja je pogodila pla-



55

Glas Istre je poeo izlaziti u

narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Uprava: Albert FAGGIAN,
Draen MAK,
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK

UREDNITVO
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA

  

06.30 Kartulina z MIK-a
07.00 Hrana i Vino Weekend, kulinarski
show
08.00 Vijesti (R)
08.20 Izvjetaj upanijskog centra 112 (R)
08.30 Best Seller TV
09.00 Marion TV
09.15 Top Shop
09.30 24 Sata (R)
10.05 Best Seller TV
10.20 Marion TV
10.35 Hrana i Vino Weekend, kulinarski
show
11.35 Euromaxx, lifestyle magazin
12.05 Europski dnevnik, business magazin
12.35 U dobroj formi, lifestyle magazin
13.00 Top Shop
13.30 Kartulina z MIK-a
14.00 Gledaj dalje s Mladenkom ari
14.55 Paralelni svjetovi, sf film
16.30 Putomania, dokumentarna serija
16.55 Extravagant, lifestyle magazin
17.30 Anelka Subai, astro show
18.05 24 Sata uivo
18.40 Kuhari, kulinarski show
18.50 Vijesti. Pregled tjedna
19.15 Best Seller TV
19.30 RITV Hitovi 2011
20.05 Dokumentarni film
22.00 Face s faksa, teen komedija
23.35 Sam protiv svih, psiholoki film

Videostranice Kanala Ri
11.00 Formula 1: Velika nagrada panjolske
trening 3
12.50 TV prodaja

14.00 Formula 1: Velika nagrada panjolske

kvalifikacije
15.30 Prva Hrvatska nogometna liga
juniori: Dinamo Inter, snimka
utakmice
17.30 TV prodaja
17.45 Orlando, sportski talk show
18.35 TV prodaja
19.00 Vijesti
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
upanijski centar 112 Rijeka
19.20 TV prodaja
20.00 Kanal Ri classic, glazbena emisija
20.55 Kartulina z MIK-a, emisija (Graie)
21.30 Torpedo, glazbena emisija
22.30 Formula 1: Velika nagrada panjolske
snimka kvalifikacija
23.45 Vijesti
Sport
Vremenska prognoza za Kvarner
upanijski centar 112 Rijeka
00.00 Marguarite Volant, serija 9/12
00.50 Videostranice Kanala Ri

Videostranice
10.00 Butiin
11.00 Formula 1. Velika nagrada
panjolske, prijenos treeg treninga
12.00 Tv prodaja
13.00 TPX12, sportska emisija
14.00 Formula 1. Velika nagrada
panjolske, prijenos kvalifikacija
15.05 Video Nit (r)
16.00 Tv prodaja
17.00 Hrvatsko srce (r)
18.00 Bojanka, djeja emisija
18.30 Jezik na licu, emisija o jeziku

19.00 Kartulina z MIK-a, zabavna emisija

19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... Vrijeme
20.30 Kolajna od kvadri, mozaik
21.00 Point Istra, video kolumna
21.10 Putomanija, putopisna serija
21.30 Moja Istra, mozaik
22.05 Vijesti
... Vrijeme
22.30 Formula 1. Velika nagrada
panjolske, kvalifikacije (r)
23.30 Pressica, informativno-politika
emisija
00.35 Odjavna pica
Videostranice

10.20 Top Shop

10.50 Iskrice 2011- djeji festival duhovne
glazbe
12.00 Vijesti 24 sata
12.30 Vijesti Istre i Kvarnera (R)
12.55 Mudrost dana - IKB (R)
13.00 Top Shop
13.15 akula kroz ivot - Kako znanost
objanjava depresiju
13.45 Vinoteka, emisija o vinu
14.45 Forum 1 (R)
15.45 7 Brzina (R)
16.15 Zagrljaj ljepote
17.00 Potraga za izgubljenim civilizacijama
17.25 HR-gospodarski magazi30
18.30 Moja istra
19.00 Comunita, emisija za pripadnike
talijanske manjine
19.30 Bajka Mila Majka
19.40 Obzori
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera

20.45 Od subote do subote, emisija uivo

22.45 Spava, igrani film

12.28 Info
12.30 Celebrity City, showbizz magazin (R)
13.30 Dica sritnih lica, djeja emisija
14.00 Izlog
14.30 Rije ivota, duhovni program
15.00 Izlog
15.15 Jukebox, glazbena emisija
16.30 Dica sritnih lica, djeja emisija
17.00 Zagrljaj ljepote, emisija o stilu ivota
17.45 Izlog
18.00 dom2, ureenje interijera i eksterijera
(R)
18.29 Info
18.30 Kasake utrke Vilinbor, sportski
program
19.00 Serbus Zagreb, informativna emisija
19.15 Jukebox, glazbena emisija
20.00 Djeja veer, djeja emisija
22.00 Koncert, koncert
23.00 Alter TV (18), alternativni kutak (R)
23.45 Dolls4you (18), erotski program

12.15 Mala kolska liga

12.45 Autoservis, auto magazin (R)
13.20 Geladrink, reportaa pod
pokroviteljstvom
13.30 akula kroz ivot
14.00 Rubala show, glazbena kontakt
emisija (R)
17.00 e-Hrvatska
17.45 Novi milenij, emisija o novim
tehnologijama (R)
18.15 Top shop

18.30 Euromaxx highlight, magazin o stilu

ivota
19.00 Vijesti
19.30 Tv prodaja
19.50 Glazbena zona
20.10 Ostati iv
21.00 Kronika Zagrebake upanije
21.30 Muikai i pajdai, glazbena emisija
22.00 eljko Malnar- Mali noni razgovori
(R)
00.05 Zodijak, astro show(18)

12.45 Putem europskih fondova

13.00 Europski dnevnik
13.30 to uzrokuje bolesti
14.00 20 u 20
15.00 KN Automagazin
15.30 KN Arhiv
16.00 E-Hrvatska, Emisija o novim
tehnologijama
16.35 U dobroj formi
17.00 Glam lx
17.15 AKTUALNO, Intervju o aktualnim
temama
18.00 Ultimativni ureaji, Dokumentarni
serijal
18.30 Portreti naroda
19.00 Pregled tjedna, Pregled vanijih
gospodarskih dogaaja
19.30 Poslovni kurs
20.00 Connect,
Dokumentarni film
20.30 Europski dnevnik
21.00 AKTUALNO, Intervju o aktualnim
temama
21.45 The New edge
22.00 Samaritanka, (15) film
23.45 avolji odmetnici, (18) film

  


6.30 Jutro u obitelji 10.00 Konana odluka 10.50 Otvori
11.10 Sedam plus 12.00 Proba kuhara 13.30 Dnevnik
14.00 Easy driver 14.30 Subotnje prijateljice, talk show
17.00 Vijesti 17.15 Na njegovu sliku 17.45 Prolaz sjever
istok 18.50 Nasljedstvo, kviz 20.00 Dnevnik 20.30 Rai
sport 20.35 Tvoj problem, kviz 21.10 Svi mi to govore,
show 23.40 Italija moja 0.25 Kinematograf 1.15 Vijesti

 !
7.00 Animirani filmovi 8.55 Victorius, serija 9.25 Social
king, igra 10.15 Na putu za Damask 11.30 Otvori 11.35
Podne u obitelji 13.00 Dnevnik 13.45 Formula 1 - Velika
nagrada panjolske 15.30 Top of the pops 17.00

Promjenjivo vedro 18.00 Vijesti 18.05 Crazy parade

18.35 Primeval, serija 19.30 Cobra 11, serija 20.25
Loto 20.30 Dnevnik 21.05 Lara Croft - Tomb Raider,
film 22.50 Three Rivers, serija 23.30 Vijesti 2.15
Stracult 3.45 Drugi kanal 4.15 Uninettuno

 "
7.10 Velika dolina, serija 8.00 Djevojka s koferom, film
10.00 Rai kultura 10.30 Lijepa Italija 11.00 Talijanski
proizvod 11.30 Giro d' Italia, prijenos 12.00 Rai sport
12.30 Tjednik 12.55 Ambijent Italija 14.00 Vijesti 14.50
Magazin Lige ampiona 15.20 Vijesti 15.25 Giro d'
Italia, prijenos 18.10 Devedeseta minuta 19.00 Dnevnik
20.00 Blob 20.10 Vrijeme 21.30 Uliks 23.25 Vijesti
23.45 Mladi je umro, dok. 1.15 Vijesti

   #
6.00 Naslovnica, aktualnosti 8.00 Jutro 8.50 Loa,
rubrika 9.45 Mamin sin, serija 10.45 ivot kampera,
film 13.00 Dnevnik 13.40 Cougar town, serija 14.40
Cura na zadatku, film 16.40 Dvije varalice...i pol, serija
18.50 Tko eli biti milijuna, kviz 20.00 Dnevnik 20.30
Vijestice 21.10 Italija trai zvijezdu, show 0.30
Chiambretti night & day, show 1.30 Dnevnik 2.00
Vijestice

 
6.45 Animirani filmovi 10.10 TV moda 10.45 Barbie,
princeza izgubljenog otoka, an. film 12.25 Otvoreni
studio 13.00 Studio sport 13.40 All stars, serija 14.10

Blue crush, film 16.15 Pobjeda, film 18.05 Zeke i

Luther, serija 18.30 Otvoreni studio 19.00 Scooby Doo,
an. film 19.25 Orton, an. film 21.10 Vrti za tate, film
23.10 Studio sport XXL 0.10 Bats 2, film

 $
7.00 ivot vjetice, serija 7.30 Kojak, serija 8.20 ivjeti
bolje 9.55 Carabinieri, serija 10.55 Obiteljski recepti
11.30 Dnevnik 12.00 Wolff, policajac u Berlinu, serija
13.00 Policijska postaja, serija 13.50 Forum 15.15
Poirot: Obrana rijei, film 17.00 Monk, serija 18.55
Dnevnik 19.35 Ljubavna oluja, serija 20.40 Walker,
teksaki render, serija 21.30 Zabranjen pristup, film
23.40 Wallander: fotograf, film 1.30 Dnevnik 1.55
Festivalbar

     

  
14.55 Iza ekrana (R) 15.25 Olovne godine: Mariborski
otok smrti, dokumentarna serija (6/9) (R) 16.20 Znam,
a ne znam: 500 milja Indianapolisa (R) 16.22 Trenutak
spoznaje (R) 17.03 Iz jezine riznice: Duh (3/4) (R)
17.17 City Folk 20 7.: Barcelona (R) 17.45 Parlaonica:
Klaenje: Hobi ili ovisnost? (R) 18.40 Posebni dodaci:
Trilogija Kum i gangsterski filmovi (R) 19.24 TV kalendar
(R) 19.36 Garaa: Onli tu / Zbunjeni (R) 20.05 Vijesti iz
kulture (R) 20.10 Na rubu znanosti: Troja u Gabeli (R)
21.10 Znanstvene vijesti (R) 21.18 TV kalendar (R)
21.30 Ognjevi s neba: Sjeverozapadna Hrvatska,
dokumentarni film (3/6) (R) 22.03 Portret umjetnika:
Aleksandar Kalakdi (R) 22.35 Znam, a ne znam: Kako
je nikotin dobio ime (R) 22.37 Koraci: Deveti krug,
dokumentarni film (1/6) (R) 23.05 TV kalendar (R)
23.17 Klapa Maslina: Vitar s mora,Hypo centar 2011.
snimka koncerta (R)



06.00 kola rocka 07.45 Hollywood:Na snimanju VIII.,

ep. 21 08.15 Sve moje bive 09.55 Delgo 11.25 Obitelj
Addams 13.00 Odgoj za poetnike, ep. 20 13.25 X-Men
poetak:Wolverine 15.10 to je novo s Morganima?
16.50 Pisma Juliji 18.35 Delgo 20.05 Stara ekipa, novi
plan 21.40 Terminator:Spasenje 23.30 Opsjednuta 01.15
Zabranjene fotografije 02.50 Pogrena adresa 04.15
Lopovi




08.00 Lude 70-e VII., ep. 163 08.20 Lude 70-e VII., ep.
164 08.40 Lude 70-e VII., ep. 165 09.00 Lude 70-e VII.,
ep. 166 09.25 Lude 70-e VII., ep. 167 09.45 Poremeaj
viestruke osobnosti Ala Murrayja, ep. 3 10.10
Poremeaj viestruke osobnosti Ala Murrayja, ep. 4
10.35 Smother 12.05 Prisila na brak 13.50 Ljubavni
jackpot 15.25 Trei kameni od sunca, ep. 101 15.45
Trei kameni od sunca, ep. 102 16.05 Trei kameni
od sunca, ep. 103 16.25 Trei kameni od sunca, ep.
104 16.50 Trei kameni od sunca, ep. 105 17.15
Smother 18.45 Prisila na brak 20.30 Miss oujka 22.00
Ubi me dosada II., ep. 13 22.25 Ubi me dosada II., ep.
14 22.50 Ljubavni jackpot 00.20 Mamurluk 02.00 Ubi
me dosada II., ep. 13 02.25 Ubi me dosada II., ep. 14
02.55 Trei kameni od sunca, ep. 101 03.15 Trei
kameni od sunca, ep. 102 03.35 Trei kameni od
sunca, ep. 103 03.55 Trei kameni od sunca, ep. 104
04.20 Trei kameni od sunca, ep. 105

 
06.00 Gospoica Chambon 07.40 Lica 09.45 Sugarland
Express 11.30 Princ suza 13.30 Pria Brooke Ellison
15.00 Kalifornijski poker 16.45 Agatha 18.20 Gospoica
Chambon 20.00 U banani 21.50 Max Manus 23.45
Ninja ubojica 01.25 Kradljivci motora 01.50 Blaeni
03.45 U banani 05.30 Najbolji holivudski redatelji II.,
ep. 39 - Norman Jewison


 

9.00 Borbena znanost: Najbolji vojnici 10.00
Megagraevine: Najvei ator na svijetu 11.00
Najokrutniji ameriki zatvori: Drci i ucjene Poslijepodne
12.00 Istraivanje planeta Zemlja: ivot na Mjesecu
13.00 Ugrizi me: Vijetnam 14.00 Ugrizi me: Indija 15.00
Rastavljanje najveih: Talijanski most 16.00 Rastavljanje
najveih: Strogo uvani zatvor 17.00 Inenjerske veze:
Super platforma 18.00 Inenjerske veze: Taipejski toranj
Naveer 19.00 Megatvornice: Vatrogasni kamion 20.00
Bijeg: Bjegunac 21.00 Zatoeni u inozemstvu: Delhi

 
09.00 Clementov opus 10.35 Paul, dok. 11.00
Ostavljam te 12.41 MatT Damon-profil, 13.00 Otpisana
14.32 Crvenkapica, dok. 14.43 2 suncana dana, dok.
15.00 Divlji i estok 16.41 MatT Damon-profil, 17.00
Libertine-otrov za en 19.00 Vodi za mukarc 20.24
Brzi i estoki 5, dok. 21.00 Chicago 21.00 Braa Grimm
22.55 MatT Damon-profil, 23.15 ivot Davida Galea
01.21 Brzi i estoki 5, dok. 02.00 Koliko me voli




08.30 Svi sportovi 09.00 Biciklizam 10.30 Kanuing
12.00 Tenis 13.00 Biciklizam 14.00 Biciklizam 17.30
Tenis 19.30 Borilaki sportovi 20.30 Borilaki sportovi
23.00 Biciklizam 00.45 Boks


07.50 Oggy i ohari II 08.10 Keeri (16) 09.00 Rock-aDoodle, djeiji film 10.50 Zemlja snova (12) 12.10 Lonci
i poklopci, kulinarski show 13.00 Zemlja snova (12)
14.20 Zemlja snova (12) 15.40 Zemlja snova (12)
17.00 Zemlja snova (12) 17.30 Dejana Talk Show,
Tema: Invalidna lica, talk show 18.45 Lanina
vremenska prognoza 18.50 OBN Info 19.10 Zemlja
snova (12) 20.00 Djevojka iz Jerseya (12), igrani film
21.50 U ime kralja (16), igrani film 23.40 Unakrsna
vatra (16), igrani film 01.30 Djevojka iz Jerseya (12),
igrani film 03.15 U ime kralja (16), igrani film 05.00


07.00 Izazov jednog maevatelja, japanski dokumentarni
film 08.00 Vijesti 08.05 Djeiji karneval 08.30 ZIZ,
zabava-igra-znanje 10.45 Sarajevska hronika 11.15
Mozaik religija, vjerski program 11.40 Dnevnik 1 11.50
Jaguarov skok, jugoslovenski igrani film /12/ 13.50
Vijesti 14.00 Ljubav i kazna 17.24 Dnevnik, najava
17.25 Ezel /12/ 18.25 Lud, zbunjen, normalan /12/
19.10 Loto, prijenos izvlaenja 19.20 oni i njegovo
stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Stadionska
groznica, dokumentarni film, 1. dio 20.40 Greh njene
majke 21.35 Naa mala klinika 22.20 Dnevnik 3 22.35
Klub italaca, noni show program, 1. dio 23.05 Sestra
Jackie /18/ 23.35 Klub italaca, noni show program, 2.
dio 00.55 Piano, australijski igrani film /18/

Izvrni urednici
Vesna AMDI,
Tanja TAMBUK,
Kristian STEPI REISMAN
Urednici
Giuliano LIBANORE (Sport),
Marina VUKI (Crna kronika, zadnja),
Bojana USTI JURAGA
(Kultura, Mozaik),
Leonid SLIJEPEVI (Novosti),
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula),
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra),
Vanesa BEGI (Nedjelja),
Gordana JEZDI (Trezor, Svijet),
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja),
Duka PALIBRK (Zoom),
Mario ROSANDA (graka),
Eduard STRENJA (fotograja),
Neven LAZAREVI (foto sluba)

REDAKCIJA
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti),
591-515 (Pula),
591-518 (Istra),
591-529 (Kultura, Mozaik),
591-521 (Crna),
591-513 (Sport),
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr

DOPISNITVA
BUZET:
tel./faks 662-522,
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058,
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270,
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695,
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
UMAG:
tel. 720-344 tel./faks 741-235
ZAGREB:
faks 01/3327-012

MARKETING
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543,
faks 388-471

PRETPLATA
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639,
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn,
tromjesena 480 kn,
polugodinja 960 kn,
godinja 1.920 kn.
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju

Subota, 21. svibnja 2011.

DANAS - REZERVNI X KUPON

U POVODU MEUNARODNOG DANA KORNJAA

NA VERUDELI U MORE PUTENE GLAVATE ELVE

NAGRADNA
IGRA
OD 18. TRAVNJA DO 21. SVIBNJA 2011.

1. NAGRADA:
1.4

+ polica obveznog osiguranja

_______________________________

Adresa:

_____________________________________________
_____________________________________________

Telefon:

_____________________________________________


 
30 kupona nagradne igre, od kojih samo jedan
 




  

1. lipnja 2011.
!"
#$ %%  &
#$ %'()

   

ZA NAGRADNU IGRU
p.p. 106 i 107
52100 PULA
Riva 10

Ruski specijalci jeli pseu hranu

MOSKVA - Bivi asnik u ruskom ministarstvu
unutarnjih poslova u etvrtak je izjavio da se pripadnicima specijalnih snaga davala psea hrana, a
da su konzerve bile prekrivene naljepnicama na kojima je pisalo da se radi o govedini vrhunske kvalitete, prenosi Reuters.
Bivi bojnik Igor Matvejev, jedan od rijetkih
zvidaa
u ruskim
snagama
sigurnosti,
kazao je da su asnici pokuali prikriti taj skandal, ali i
sve ostale nepravilnosti koje su
se dogaale u bazi u Vladivostoku, na krajnjem istoku
Rusije, gdje je bio stacioniran. Nakon to je poetkom
mjeseca na internet stavio film o rairenoj korupciji u
ministarstvu, dobio je otkaz.
Sramota je rei, ali specijalce su hranili pseom
hranom. Pripravljana im je kao gula, kazao je Matvejev. Najavio je da e se aliti na odluku o otkazu,
a u 10-minutnom video uratku poziva predsjednika
Dmitrija Medvedeva i premijera Vladimira Putina da
reagiraju na stanje koje vlada u ruskim snagama sigurnosti. (H)

20.kolo

Nakon viemjesenog
oporavka u more su
putene etiri kornjae

913. izvlaenje od 20.05.2011.

7 14 23 26 32 37 38 39 40 47
49 50 51 61 62 64 69 72 76 77

Munja, eljko-Mirna,
Leona i Eni krenuli
put otvorenog mora
PULA - U povodu Meunarodnog dana kornjaa juer je na
Verudeli, u Aquariumu, u sklopu
kojeg djeluje Centar za oporavak
morskih kornjaa, odrana manifestacija tijekom koje su se brojni okupljeni graani imali prilike
upoznati sa svim vrstama vodenih i morskih kornjaa te potom
prisustvovati ve tradicionalnom
putanju oporavljenih morskih
kornjaa u more.
Tom su dogaaju prisustvovali posebno pozvani gosti, meu
kojima i predstavnici Dravnog
zavoda za zatitu prirode. Upravo su ovi potonji odrali prigodno predavanje o protokolu
za dojavu i djelovanje u sluaju pronalaska uginulih, bolesnih
ili ozlijeenih strogo zatienih
morskih ivotinja poput morskih
sisavaca, morskih kornjaa i hr-

LJUBLJANA - U Sloveniji jo uvijek ima pojedinaca koji koriste jugoslavenske dinare, iako
je to rijetkost i svodi se
na sluajeve kad dovoljno drski lopovi nau
dovoljno naivnu rtvu
da bi joj podvalili, kao
na primjeru 56-godinjakinje koja je neznancu posudila 500 eura,
a kao zalog dobila novanicu od milijun dinara
bive SFRJ. Vrijednost
novanica od milijun dinara bive SFRJ na numizmatikom tritu je
oko tri eura. (H)

Morske kornjae ubrajaju se meu najugroenije organizme

svijeta. Zatiene su
brojnim nacionalnim i
meunarodnim propisima, a u Hrvatskoj Zakonom o zatiti prirode koji je na snazi od
1995. godine
skavinih riba. Posjetitelji, koji su
se okupili u velikom broju, imali
su jednosatnu priliku obii Aquarium, pogledati barske, morske i
kopnene kornjae te druge morske stanare.
Samo putanje glavatih elvi organizirano je na Svjetioniku.
Ovaj put povratak u svoje prirodno okruenje nakon rehabilitacije

napokon su doekale etiri glavate elve Munja, eljko-Mirna,

Leona i Eni. Munja je pronaena
kako pluta u uvali Parka prirode
Telaica, a u pulski centar dola je poetkom veljae ove godine. Tei oko tri kilograma i starost
joj je procijenjena na pet godina.
eljko-Mirna pronaena je u luci
Porti u Peroju, a na rehabilitaciju je dola u srpnju prole godine
zbog bonog prijeloma oklopa,
vjerojatno uzrokovanog udarom
propelera broda. Tei ak 20 kilograma pa se procjenjuje da je
stara izmeu deset i 15 godina.
Leona je uhvaena u mrei na
kilometar i pol od otoja Brijuni,
a na rehabilitaciju je dola u listopadu lani. Sa sedam kilograma teine, procijenjeno je da je
stara izmeu pet i deset godina.
Eni je dola u rujnu prole godine

bez desne peraje, a utvreno je i

da je progutala udicu parangala.
Pronaena je u uvali Polje na Kamenjaku. S 15-ak kilograma teine i desetak godina starosti, privlaila je poglede najmlaih.
Inae, morske kornjae ubrajaju se meu najugroenije organizme svijeta. Zatiene su
brojnim nacionalnim i meunarodnim propisima, a u Hrvatskoj
Zakonom o zatiti prirode koji je
na snazi od 1995. godine. Iako
su strogo zatiene, njihove populacije su i dalje u opadanju
kako u svijetu tako i kod nas.
Zbog toga i sve ireg utjecaja
ovjeka na more bilo je neophodno osnovati centre koji se
brinu o tim ivotinjama do njihovog ozdravljenja.
S. ZRINI TERLEVI
Snimio S. MILJEVI

Skraena prva svemirska

etnja dvojice astronauta

Slovenka za
500 eura dobila
milijun dinara
Reuters

Ime i prezime:

56

WASHINGTON - Dvojica astronauta

Endeavoura juer su, nekoliko minuta
prije nego to je bilo planirano, zavrili
prvu od etiriju svemirskih etnja predvienih u posljednjoj svemirskoj misiji
toga najnovijeg broda u sastavu flote,
priopila je NASA zbog kavara hvataa
ugljikova dioksida (CO2) na skafanderu jednog astronauta. Tako nije dovreno postavljanje kablova na antene
koje su postavili na ameriki laboratorij
Destiny. Taj nedovreni posao ukljuit
e se u radni plan jedne od triju preostalih svemirskih etnja u okviru misije.
Shuttle Endeavour se treba vratiti na
Floridu 1. lipnja oko ponoi, ime e
se zavriti esnaestodnevna svemirska
misija tijekom koje je taj svemirski brod
12 dana bio spojen s ISS-om. (H))