VRIJEDNA OBNOVA SPOMENIKA KULTURE U KLOTRU

MIKELA RISTOSKI IMALA JE JO JEDNU SJAJNU SEZONU

Poela sanacija
samostana
sv. Mihovila

Zlatna medalja
s EP-a ima
dodatnu teinu

7,00

KUNA

SLO 1,20 EUR  1,50 EUR

SRIJEDA

NA EKANJU

str. 12 i 13

Pula, 3. rujna 2014.  Broj 236  GODINA LXX

str. 35

nezavisni dnevnik

DRAVNA KOMISIJA PONITILA ODLUKU O IZVOAU RADOVA

Radovi odgoeni, pulska

bolnica zbog albi mora
platiti 200 tisua kuna!
tile tvrtke Zagrebgradnja i Vianini Lavori S.p.A iz
Rima utemeljene te je ponitena odluka da je najbolji izvoa za gradnju nove bolnice splitska zajednica ponuaa Lavevi

ELJKO SABO OSUEN ZBOG POKUAJA

PODMIIVANJA VIJENIKA IZ REDOVA HDZ-a

Emica ELVEI/CROPIX

Bivem vukovarskom
gradonaelniku
16 mjeseci zatvora

Nadam se da emo u roku od mjesec dana imati svu

dokumentaciju koja je neophodna za kompletiranje ponuda. Nakon toga slijedi objava izvoaa radova, ali ponovno kree i albeni postupak, kazala je sanacijska
upraviteljica pulske Ope bolnice dr. Irena Hrsti

HEP KAO PREFERENTNOG PONUAA ODABRAO KONZORCIJ MARUBENI

Japancima
izgradnja
Plomina C

str. 5

NAKON SMJENE VALTERA KRIZMANIA

AFERA DIPLOMA
Elektroistra jo nema
novog direktora
str. 2

str. 2 i 3

Goran EBELI/CROPIX

Komisija je odluila da je dio albi koje su upu-

str. 3

EPILOG PROSVJEDA BEZ ODJEE: PUTEN NA SLOBODU I OPET KANJEN

Goli Puljanin prijavljen zbog

vrijeanja moralnih osjeaja graana

str. 11

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

novosti@glasistre.hr

591-505
Josipovi i izaslanstvo RH
na summitu NATO-a u Walesu

M. ANGELINI

Novi ef Elektroistre
jo nije imenovan

provjeravaju li navode
pojedinih medija da se
bavio protuzakonitim
aktivnostima. Jedan
je dnevni list, naime,
objavio da je Krizmani zbog krae struje
jo 1995. godine imao
posla s policijom.
Istodobno, razotkriven je novi skandal u
vrhu Hrvatske elektroprivrede - direktorica
Ljiljana ule, koja je
dola iz stranake kvote Hrvatske narodne
stranke - zaposlila je u
tom javnom poduzeu
sina, ker, zeta i snahu. Nijedan od njih, za
sada, nije zauzeo upranjenu fotelju u Elektroistri.
D. G.

Fimi-media: najavljene
albe Sanadera i HDZ-a
ZAGREB - Obrana biveg premijera i predsjednika
HDZ-a Ive Sanadera najavila je da e u albi na nepravomonu presudu u sluaju Fimi-media dovoditi u pitanje zakljuak sutkinje Ivane ali po kojem je Sanader
primio 15 milijuna kuna od biveg HDZ-ovog rizniara
Mladena Bariia, dok je obrana HDZ-a najavila da e
osporavati cijeli dio dokaznog postupka o utvrivanju
nezakonite dobiti Fimi-medie. Oko pola godine nakon
to su HDZ, Ivo Sanader i ostali suokrivljenici proglaeni krivima za izvlaenje novca iz dravnih institucija i
tvrtki preko marketinke agencije Fimi-media, sutkinja
zagrebakog upanijskog suda Ivana ali donijela je
pisano obrazloenje presude na 293 stranice. Sanaderova odvjetnica Jadranka Slokovi rekla je da e u albi
pobijati zakljuak sutkinje da je Sanader odgovoran za
udruivanje radi poinjenja kaznenog djela i zloupotrebu slubenog poloaja.
- Prije svega dovest emo u pitanje njezin zakljuak
da je Sanader primio 15 milijuna kuna od Bariia, i to
iz razloga to se radi samo o iskazu suokrivljenika Bariia koji nije niim dokazan, kazala je Slokovi. (H)

JO MJESEC DANA

ske udruge u grad pa e svi zajedno

rei to misle o ploama, a dogovorit
e se i kako e 18. studenoga doekati predstavnike vlasti. Svim lanovima
Vlade te Pei Grbinu poruio je da ne
smiju dirati ni referendum. (H)

DRAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU JAVNE

O ODABRANOM IZVOAU RADOVA ZA NOVU

N. LAZAREVI

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi vodit e

slubeno izaslanstvo Republike Hrvatske na sastanku
na vrhu predsjednika drava i vlada lanica Sjevernoatlantskog saveza u etvrtak i petak u Walesu, priopeno
je iz predsjednikovog ureda za informiranje. Sastanak
na vrhu, kojem e nazoiti dravnici iz ezdesetak saveznikih i partnerskih zemalja NATO saveza, odrava se
u sloenom meunarodnom trenutku, obiljeenom krizama u Ukrajini i na junim granicama Saveza, istie se
u priopenju. U sreditu pozornosti bit e, kako se oekuje, i potvrda transatlantskih veza Europe i Sjeverne
Amerike te naglasak na vanosti dostizanja potrebne razine izdvajanja za obranu, koja mora biti pravedno rasporeena meu saveznicima. Summit se odrava u trenutku kad NATO privodi kraju jednu od svojih najduih
operacija - ISAF u Afganistanu - i poinje novu fazu odnosa u sklopu operacije Resolute Support. Iako sastanak u Walesu nije summit proirenja, oekuju se odluke
koje e utjecati na nastavak politike otvorenih vrata, kao
i na jaanje suradnje s partnerima diljem svijeta. (H)

ZAGREB - Nakon
to je razotkriveno
da je Valter Krizmani, smijenjeni direktor
Elektroistre, posjedovao nevaeu fakultetsku diplomu, Uprava HEP-a ni nekoliko
dana nakon njegove
smjene nema ime novog direktora Elektroistre. ak ne objanjavaju hoe li za tu
dunost raspisati javni
natjeaj, iz ega se
moe zakljuiti da e
ga ponovno izabrati
po stranakom kljuu.
Iz HEP-a nisu odgovorili na upit tko trenutano zamjenjuje
otputenog direktora
Valtera Krizmania te

VUKOVAR - Predsjednik Stoera za

obranu hrvatskog Vukovara Tomislav
Josi juer je s lanovima stoera obiljeio godinjicu prvih razbijenih dvojezinih ploa te je poruio da e, ako
se ploe ne skinu, pozvati sve branitelj-

Godinjica
razbijenih
ploa

Gradnja ponovno
a pulska bolnica
200 tisua kuna
PIE Danijela BAI-PALKOVI
PULA - Izvjesno je da je
gradnja nove pulske bolnice,
barem za sada, i dalje mrtvo slovo na papiru iako se
ranije najavljivalo da bi prvi
radovi na terenu mogli krenuti sredinom kolovoza. Naime, ovih je dana Dravna
komisija za kontrolu postupaka javne nabave odluila
da je dio albi koje su uputili
tvrtke tvrtka Zagrebgradnja i
Vianini Lavori S.p.A iz Rima
utemeljene te je doneseno
rjeenje kojim se ponitava
odluka nadlenog povjerenstva koje je u lipnju kao najboljeg ponuditelja za gradnju nove bolnice odabralo
splitsku zajednicu ponuaa Lavevi koja je dostavila ponudu teku 342.008.653
kuna s PDV-om.

Nejasni zakon
Iako su se dvije spomenute
tvrtke uputile ukupno deset
albi Dravna komisija prihvatila je dvije, a od bolnice se
trai dodatna provjera licence
za gradnju odabranog izvoaa, a za novi odabir trebaju
se pribaviti i potvrde o pokretanju steajnog i predsteajnog postupka.
Zbog ovih propusta Dravna komisija je u svom rjeenju naloila da pulska Opa
bolnica u roku od 16 dana od
dana javne objave rjeenja,
aliteljima nadoknadi tro-

Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odluila

je da je dio albi koje su uputile tvrtke Zagrebgradnja i Vianini
Lavori S.p.A iz Rima utemeljene te je donijeto rjeenje kojim se
ponitava odluka nadlenog povjerenstva. Naime, povjerenstvo je u lipnju kao najboljeg ponuditelja za gradnju nove bolnice odabralo splitsku zajednicu ponuaa Lavevi koja je dostavila ponudu teku 342 milijuna kuna s PDV-om
Vianini Lavori i 100.070 kuna
Zagrebgradnji.
- Ne radi se o propustima
ve o nedovoljno jasnom Zakonu o javnoj nabavi budui da dokumenti koje sada
moramo pribaviti nisu apsolutno nigdje citirani u zakonu jer je to novina koja je
oito potrebna zbog promjena u ekonomskom okruenju u kojem se nalazimo, komentirao je Valerio Drandi
zamjenik predsjednice poValerio Drandi kae da je
vjerenstva koje je odabralo
rije o sitnicama
izvoaa radova. Sanacijska
kove albenog postupka u upraviteljica dr. Irena Hrsti
ukupnom iznosu od 200,921 pak pojanjava da sada trekuna, po 100.851 kuna tvrtki ba ponovno provesti postu-

N. LAZAREVI

Ne radi se o propustima, ve o
nedovoljno jasnom Zakonu o javnoj
nabavi budui da dokumenti koje
sada moramo pribaviti nisu apsolutno nigdje citirani u zakonu.
Valerio Drandi

pak odabira meu pristiglim

ponudama koje zadovoljavaju uvjete.
- Posebno je potrebno obratiti pozornost na
ono to je Dravna komisija ukazala kao nedostatno, a to je pitanje adekvatne dozvole za rad i pitanje
steajnih postupaka podizvoditelja svih pojedinaca
koji su dali ponudu, odnosno firmi koje konkuriraju
za izgradnju bolnice. Kada
smo primili dokumentaciju
tvrtke Lavevi nigdje nije
bilo navedeno da je njihov
podizvoditelj radova (Konar-ugostiteljska oprema) u
predsteajnom postupku jer
u trenutku kada su oni predali dokumentaciji ta tvrtka
nije bila u predsteaju koji je
nastupio ubrzo nakon toga.
- Druga stavka odnosi
se na miljenje o valjanosti
dozvole za gradnju o emu
smo zatraili miljenje Ministarstva graditeljstva jer o
tome struka mora odluiti. Naime, odabrani izvoa

novosti

Iz Koreje
nisu uvezeni
lijekovi

Srijeda, 3. rujna 2014.

ZAGREB - Hrvatska agencija za lijekove

i medicinske proizvode (HALMED) izvijestila je da se podaci objavljeni u nekim
medijima da su u Hrvatsku iz Koreje lani
uvezeni proizvodi iz krvi u vrijednosti 8
milijuna dolara ne odnose na uvoz go-

tovih lijekova i cjepiva koji se primjenjuju kod pacijenata, za iji je uvoz potrebno prethodno odobrenje HALMED-a. U
HALMED-u istiu da postoji mogunost
da se radi o uvozu proizvodne sirovine
ili meuproizvoda. (H)

NABAVE NALA PROPUSTE I PONITILA ODLUKU

BOLNICU IJA JE GRADNJA VE TREBALA POETI

P. FABIJAN/Arhiva NL

Glas Istre

*
*

HEP: SLIJEDE PREGOVORI O DETALJIMA PARTNERSTVA,

POGLAVITO O CIJENI OTKUPA STRUJE

Plomin C gradit
e japanski
Marubeni
Japanska razvojna
banka koja e pratiti
Marubeni radit e dubinsku analizu poslovanja HEP-a i drave

o na ekanju,
mora platiti
zbog albi!
Istrani e na gradnju nove bolnice jo priekati

komisija sada trai potvrdu o

tome je li protiv nekoga pokrenut steajni ili predsteajni postupak za to je, tvrdi,
uvijek bila propisana potvrda iz sudskog registra Trgovakog suda, a sada za to treba posebna potvrda.
- Naalost bolnica e
morati platiti tih 200 tisuD. MEMEDOVI

radova je nama dostavio vjerodostojnu dozvolu, ali Dravna komisija smatra da ta

dozvola nije potpuna, stoga
emo od nadlene uprave
traiti miljenje o kompletnosti dozvole koju Lavevi
ima. Nadam se da emo u
roku od mjesec dana imati svu potrebnu dokumentaciju koja je neophodna za
kompletiranje ponuda ovih
firmi koje su poslale ponude
za gradnju pa da e se u tom
roku donijeti i nova odluka. Nakon toga slijedi objava
izvoaa radova, ali ponovno kree i albeni postupak,
kazala je dr.Hrsti.

Dogovor oko naknade

Posebna potvrda
Na pitanje od kuda e bolnica nabaviti novac za nadoknadu tete, samo je kazala
da e sredstva osigurati te da
se nee dirati ona namijenjena za lijeenje pacijenata.
Valerio Drandi pak veli da

a kuna, a sam postupak se

nee puno produiti. Mi smo
se ve sastali i skupiti emo
sve dodatne potvrde koje treba te emo u najkraem moguem roku ii u ponovni
odabir. U objektivnim uvjetima to je mogue sve odraditi u roku od mjesec dana, a
u sluaju kanjenja odgovora
institucija od kojih smo traili pojanjenja, sve se moe
oduiti na dva mjeseca, kazao je Drandi kazavi da
nove albe ne oekuje.

Dr. Irena Hrsti vjeruje da

bi se za mjesec dana mogao
znati izvoa radova

Posebno je potrebno obratiti

pozornost na ono to je Dravna
komisija ukazala kao nedostatno,
a to je pitanje adekvatne dozvole
za rad i pitanje steajnih postupaka podizvoditelja svih firmi koje
konkuriraju za izgradnju bolnice.
dr. Irena Hrsti

- Pretpostavka je da oni
koji se ranije nisu alili to
nee ni uiniti. Vjerujem da
je svima u interesu to prije poeti s gradnjom, i izvoaima radova koji jedva ekaju da krenu, ali i nama,
kao investitorima i bankama
koje su sredstva rezervirale
pa ih ele troiti. Kada odluka bude definitivna, siguran
sam da e protei jako kratak rok do poetka gradnje,
kazao je Drandi i dodao da
e se za nadoknadu trokova upanija i bolnica dogovoriti. Ako im to bude teko
pribaviti, mi emo uskoiti u
pomo, naglasio i dodao da
je Povjerenstvo radilo maksimalno ozbiljno i da je sve
odraeno u granicama raspoloivih podataka i normi.
Mi smo napravili dobar posao i siguran sam da emo i
ove sitnice rijeiti.

ZAGREB - HEP je kao preferentnog ponuaa za zajedniku gradnju i upravljanje Plominom C odabrao
japanski konzorcij Marubeni, objavila je juer Hrvatska elektroprivreda. Od tri
ponuaa s liste potencijalnih partnera drugoplasirani
je bio konzorcij panjolske
tvrtke Abeinsa i koreanskog
Daewooa, treerangirani
pak talijanski Edison.
Pregovaraki postupak s
Marubenijem se nastavlja
kako bi se utvrdile sve pojedinosti budueg partnerstva, i bude li sve ilo po planu, napominju u HEP-u,
pregovori bi mogli biti okonani do kraja ove godine, a
ugovori spremni za potpisivanje u prvom tromjeseju
2015. Poetak radova predvia se za iduu godinu, a
putanje termoelektrane u
pogon 2019. godine. Ukoliko se uvjeti partnerstva izmeu Marubenija i HEP-a
ipak ne usuglase na obostrano zadovoljstvo, naglaavaju
u HEP-u, mogu je i prekid
pregovora te povratak razgovorima s drugoplasiranim
ponuaem.

Partnersko drutvo
Iznimno smo zadovoljni kvalitetom svih ponuda,
u iju su pripremu uloeni
znaajni struni i financijski resursi, kazao je juer
prvi ovjek HEP-a Tomislav
eri, napominjui da je rije o projektu procijenjene
vrijednosti od 800 milijuna do jedne milijarde eura.
Za njega nee biti potrebna dravna jamstva, proraunska sredstva, niti e biti
optereena bilanca HEP-a,
jer se planira osnivanje posebnog, partnerskog projektnog drutva. HEP e u
njega ui s vlasnikim kapitalom od 50 posto, dok e
novac za investiciju osigurati partner. Kako je otprije
poznato, elektranu e biti
obavezan izgraditi u roku
od etiri i pol godine, a ne
bude li potovao taj rok,
plaat e penale. Nakon to
elektrana krene s radom,
HEP e od zajednike tvrtke
kroz tzv. PPA ugovor (power

purchase agreement) dugorono kupovati polovicu proizvedene elektrine

energije, ostatak e pak zajednika tvrtka prodavati
na tritu. Predvia se da e
trei blok u Plominu, snage
500 MW, koji e zamijeniti
i znaajno poveati kapacitet prvog, najstarijeg plominskog bloka, proizvoditi ukupno oko etiri TWh
elektrine energije godinje, odnosno gotovo 25 posto od onog to Hrvatska
godinje troi. Kako je rije
o projektnom financiranju,
stratekom e partneru ula-

Po kojoj e
cijeni HEP kupovati struju
od Marubenija, vjerojatno
je za njega,
odnosno za
Hrvatsku, najvanije pitanje
oko kojeg e
se voditi daljnji pregovori
ganje biti vraano iz cijene
energije, odnosno odravanja i upravljanja objektom.
Strateki e partner biti zaduen i za opskrbu kamenim ugljenom kao pogonskim energentom.
Po kojoj e cijeni HEP
kupovati struju od Marubenija, vjerojatno je za njega, odnosno za Hrvatsku u
cijelosti, najvanije pitanje
oko kojeg e se voditi daljnji pregovori. Nije poznato

to Japanci nude, niti na to

je HEP spreman pristati.
Kako pak cijeli financijski
rizik gradnje snose Japanci, oito e nekih ustupaka
s hrvatske strane biti.

Financijski rizik
Marubeni e pratiti jedna
od dvije najvee japanske
razvojne banke - Nippon ili
JBIC, HEP-u jo nije poznato koja, no koja god bila, ona
e napraviti dubinsku analizu poslovanja HEP-a, ali
i drave. Kako naglaavaju
u HEP-u, takve financijske
institucije na nova trita
ne ulaze samo zbog jednog
projekta, to znai da postoji potencijal da japanski investitor svoj novac uloi jo
negdje u Hrvatskoj. Na pitanje to je presudilo da se odlue za Marubeni, u HEP-u
odgovaraju kako je ta tvrtka
najvie zadovoljila i svojom
tehnikom, i ekonomskom
ponudom. Na listi dobavljaa, osim toga, ima i nekoliko
hrvatskih tvrtki, koje e financijski pratiti hrvatske komercijalne banke i HBOR.
Japanska korporacija nosi i
jednu mrlju iz ne tako daleke prolosti. U sijenju
2012., nakon zavrene istrage US Justice Departmenta, morala je platiti kaznu
od gotovo 55 milijuna dolara zbog svoje uloge u sluaju podmiivanja nigerijskih
vlasti prije dvanaest godina
kako bi etiri druge, udruene europske tvrtke, takoer kanjene, dobile poslove
na gradnji nigerijskih plinskih postrojenja. Koliko je
poznato, do sada elektranu
u EU nisu gradili pa ostaje pitanje hoe li uspijevati
pratiti stroge ekoloke izazove koje postavlja EU.
B. MRVO PAVI

Glas Istre

novosti

Stipi poruio Milanoviu

da ne dira u plae uitelja
ke na plae, u potpunosti
izgubilo dodatno nagraivanje svih onih poslova
koji proizlaze iz specifinih prilika u kojima funkcionira odgojno-obrazovni
sustav.
- Ipak nas hrabre izjave
novog ministra Vedrana
Mornara da u proraunu
Ministarstva obrazovanja
nema mogunosti za realizaciju novih uteda. Treba znati i to da uiteljima
dodaci na plae neznatno utjeu na plae i da tek
nekoliko tisua uitelja od
njih 300 tisua ostvaruje dodatke na plae, dakle 75 posto ih uope ne
ostvaruje, kazao je Stipi.
Pobunio se i to su, umjesto da se do uteda proraunskog novca doe
ujednaavanjem temeljem
kvalitetne analize postojeeg stanja odavno razjednaenih plaa u javnom
sektoru, u Vladi oito odluili utede ostvariti ukidanjem postojeih dodataka,
smanjenjem broja zaposlenika koji ostvaruju uvjete na pojedine dodatke ili
umanjivanjem pojedinih
dodataka na plae. B. S.

R. BRMALJ

RIJEKA - Hajka i udar

na postojee dodatke u
osnovnom i srednjem
kolstvu uvod je u novo
smanjenje uiteljskih i
nastavnikih plaa, jer je
Vlada odustala od predizbornog obeanja ujednaavanja plaa u javnom
sektoru i ini upravo suprotno - cementira i produbljuje postojee razlike.
Poruujemo premijeru
Zoranu Milanoviu da odmrzne pregovore koje je
zapoeo s ministrom Mirandom Mrsiem i da se
intervencijom u postojei sustav dodataka na
uiteljske plae nee i ne
mogu ostvariti znaajne
utede u proraunu, ve
samo dodatno obezvrijediti uiteljski posao i
produbiti postojee, na
dvojbenim kriterijima uspostavljene razlike meu
plaama pojedinih skupina zaposlenika u javnim
slubama, kazao je juer
u Rijeci predsjednik Sindikata Preporod eljko Stipi. Zakljuio je da bi se
ukidanjem postojeih dodataka, kao i smanjenjem
iznosa za pojedine dodat-

Srijeda, 3. rujna 2014.

DORADA: ODGOENA RASPRAVA O AKTU ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE

SDP-ovi ministri opet

zaustavili Vrdoljakovu
Industrijsku strategiju
Prehrambena industrija nije dobila zaslueni znaaj, pa i je
dalje pokreta razvoja i izvoza, smatraju u SDP-u. Ministarstvo gospodarstva
ima novu priliku za
popravni ispit
PIE Jagoda MARI
ZAGREB - U Vladi su ponovo, kao i krajem srpnja, odgodili raspravu o Industrijskoj strategiji za razdoblje
od 2014. do 2020. godine, a
i ovaj put su taj strateki dokument Ministarstva gospodarstva koje vodi HNS-ovc
Ivan Vrdoljak, kako nam je
potvreno iz vie izvora, zaustavili SDP-ovi ministri i on
e morati na jo malo dorade.
U srpnju je nekolicina SDPovih ministara, a najglasniji
je bio ministar poljoprivrede
Tihomir Jakovina, traila doradu Industrijske strategije,
jer su bili nezadovoljni pozicijom koju taj dokument
dodjeljuje prehrambenopreraivakoj industriji. Ta
je industrija okarakterizirana kao uvar domaeg trita i zaposlenosti, ali ne i
kao pokreta koji bi imao
veliki strateki potencijal.

Doraeni dokument

Kajin: Poreka gradska uprava

drogu skriva u friiderima

M. MIJOEK

PULA - - Nakon to su djelatnici Luke kapetnije u

Puli drogu dilali slubenim gliserom, a policajci slubenim autima, u posao slubenim autom ubacili su se
i kriminalni, odnosno komunalni redari iz Porea koji
drogu u tom gradu dilaju paukom a skrivaju ju navodno u gradskim friiderima, rekao je izmeu ostalog na
jueranjoj konferenciji za novinare predsjednik ID-a i
saborski zastupnik Damir Kajin. Pozvao je potom Ivana
Jakovia da se podvrgne detektoru lai u nekoj njemu
najblioj policijskoj postaji u Njemakoj ili Belgiji, a ne u
Puli jer ondje ima starog kadra.

M. PERI

Na jueranjoj Vladinoj koordinaciji razgovaralo se o doraenom dokumentu, ali on

po miljenju SDP-ovaca jo
uvijek prehrambenoj industriji nije dao zaslueni znaaj,
odnosno ona i dalje ostaje uvar, ali ne i pokreta razvoja
i izvoza. Ministarstvo gospodarstva tako je dobilo jo jednu priliku za popravni ispit, a
nai izvori u Vladi kau da se
ne radi o nikakvom novom sukobu izmeu SDP-ovih i HNSovih ministara nego elji da taj
dokument na kraju bude to
bolji i da mjere koje se njime
predlau doista pokrenu pojedine grane ili ih barem sauvaju od daljnjeg uruavanja.

Prehrambeno-preraivaka industrija u Strategiji ipak samo meu uvarima domaeg trita

Raste promet prehrambene industrije

I tvrtkama u preraivako-prehrambenoj industriji i samom ministru Jakovini argumenti da tu granu proguraju
meu pokretae bili su injenica da ona s oko 34 milijarde kuna godinjeg prometa ini oko treine ukupnog
prometa u preraivakoj industriji i zapoljava vie od
petine svih zaposlenih u preraivakoj industriji, to je
oko 40 tisua ljudi. U petogodinjem razdoblju vrijednost prometa u prehrambenoj industriji u prosjeku je
rasla sedam posto. Meutim, zasad ta djelatnost ostaje
tek uvarica domae industrije i gospodarstva, a oito
e ipak na raspolaganju imati neto vie mjera za poticanje nego to e to biti sluaj s industrijskim granama
koje su u istoj kategoriji.

KOMPROMIS
Dogovoreni
su modeli za
kompromis, pa
bi Industrijska
strategija na
Vladu mogla
moda ve sljedei tjedan

- Logino je da ministar
poljoprivrede zapne malo
jae oko prehrambene industrije, pa ona moe povui cijelu poljoprivredu, ali logino
je i da ministar gospodarstva
ne odstupa od metodologije koja se primjenjuje na sve
grane koje se spominju u dokumentu, pa se tako mora
primjenjivati i prehrambeno-preraivaku industriju,
objanjava trenutne prijepore izmeu dva ministarstva
jedan od naih sugovornika
iz Vlade.

Oni tvrde da su ve dogovoreni modeli za kompromis,

te da bi se on mogao realizirati
u sljedeih desetak dana, odnosno da bi Industrijska strategija na Vladu mogla moda
ve sljedei tjedan.

Modeli za kompromis
Prema naem izvoru, taj e
kompromis znaiti da e prehrambeno-preraivaka industrija u Strategiji ipak i dalje biti
svrstana meu uvare domaeg trita i zaposlenosti, to
e znaiti da Jakovina ipak nije
uspio progurati meu pokretae, jer, kako objanjava na
izvor, prema metodologiji koja
se koristila u stvaranju strategije, odnosno rezultatima i
moguim stopama rasta ona i
spada meu uvare. No, dogovor je i da se na nju primjeni neto iri spektar mjera poticanja zbog posebne kvalitete,
broja zaposlenih, koje bi eventualno mogle dovesti i do toga
da ona jednog dana doista postane pokreta razvoja, jer poljoprivredna proizvodnja ima
veliki potencijal.

Bevanda: Jadransko-jonska autocesta

e se graditi, sa ili bez BiH
- Neka Jakovi napokon kae tko lae, on ili List.
Istra ima problema: reket, kriminal, droga, pretvaranje javnog u privatno, korupcija i nepotizam zaustavlja
Istru. Djelatnici Luke kapetanije su bore droge uzimali na otvorenom moru, doveli na kopno i potom davali
tu drogu policijskim inspektorima. Oni bi slubenim autima tu drogu dilali oko kola. Svim vodeim IDS-ovcima bi trebalo provjeriti to dre u boicama od borotalka, kae Kajin.
C. B. G.

SARAJEVO - Jadranskojonska autocesta sigurno e

se graditi, a trasa kojom e
ona prolaziti je pitanje koje
e odrediti strunjaci, kazao
je u utorak u Sarajevu predsjedatelj Vijea ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav
Bevanda.
On je na konferenciji za novinstvo istaknuo da je interes
BiH da sudjeluje u tom pro-

jektu, no takoer je upozorio da bi se Jadransko-jonska

autocesta mogla graditi i bez
te zemlje ukoliko o tome ne
bude unutarnje suglasnosti.
- Cesta e se graditi s BiH ili
bez nje, a ako mi unutar BiH
ne budemo suglasni i ne vidimo da je to naa ansa, sasvim e se normalno traiti
rjeenje bez nas, kazao je Bevanda.

Na izravan upit potvrdio je

da se o Jadransko-jonskoj autocesti razgovaralo i na prolotjednom neformalnom sastanku predsjednika vlada
drava regije koji je odran u
Cavtatu te dodao da je to uinjeno jer su razmatrani i svi
drugi regionalni projekti koji
su od ranije na stolu kako bi
se provjerilo ele li svi u njima
i dalje sudjelovati.

- Nae je politiko opredjeljenje da nam treba ta cesta,

a u Cavtatu karte nismo imali niti smo razgovarali o trasama. To e raditi struni ljudi,
kazao je Bevanda te potvrdio
da takvi projekti imaju iroku
meunarodnu potporu, to je
potvreno i na prolotjednoj
konfereciji u Berlinu to ju je
organizirala njemaka kancelarka Angela Merkel. (H)

Glas Istre

novosti

Srijeda, 3. rujna 2014.

DOZNAJEMO: TELEKOMUNIKACIJSKE KOMPANIJE PROTIV PRIJEDLOGA ZA POMO UGROENIMA

Nakon eventualnog
postizanja dogovora o
oprostu dugova s ovim
privatnim kompanijama, na red dolazi i
oprost dugova javnim
poduzeima i komunalnim tvrtkama. Dogovor se oekuje u idua dva tjedna

D. KASAP/Arhiva NL

Banke voljne oprostiti dug,

telekomi za prisilnu naplatu
NALJUTILI
VLADU

ZAGREB - Bankama je prihvatljiva Vladina namjera da

se graanima loeg imovinskog stanja oproste dugovi do
deset tisua kuna, dok su telekomunikacijske tvrtke pokazale negativan stav prema
ideji da odustanu od naplate
rauna onima koji su zavrili
u blokadi jer su nezaposleni,
imaju male mirovine ili primaju socijalnu pomo.
Takav se zakljuak namee
nakon prvog sastanka predstavnika Vlade s vodeim ljudima bankarskog sektora i
telekomunikacijskih tvrtki na
kojem se poelo traiti rjeenje za deblokadu rauna
graana koji ne mogu plaati svoje obveze, a i inae im fi- plate svoje dugove, otkrivanancije ne stoje najbolje.
ju nai izvori iz Vlade.
Koliko su razgovori bili
Napeti razgovori
napeti, otkivaju nai izvoBanke su odmah prihvatile tu ideju, njima je oito u
interesu da skinu s dnevnog
reda za njih male dugove.
Doli su na sastanak ak i s
rjeenjima iz nekih drugih
zemalja, primjerice vedske ili Velike Britanije, pa i
s memorandumom Europske komisije koje govore o
rjeavanju problema prezaduenosti graana kako ne
bi dolo do jo veih socijalnih raslojavanja. S druge
strane, telekomunikacijske
tvrtke pokazale su negativan stav i ustraju u tome da
e oni nai naina da na-

Ako ih nije
briga za nikoga
u drutvu, Vlada ima i druge
mehanizme
- moratorij na
naplatu duga i
mjere porezne
politike.
Izvor iz Vlade

iji su rauni blokirani zbog

duga manjeg od deset tisua kuna. Oprost duga vjerojatno se ne bi odnosio na sve
njih, nego tek na nezaposlene, one koji primaju socijalnu pomo, te umirovljenike
s manjim primanjima.
Nezaposlenih i umirovljenika je neto vie od 71 tisue, onih sa socijalnom naknadom oko 12 tisua, ali ni
svi oni ne bi bili ukljueni u
priu o otpisu jer je i meu
njima gotovo devet i pol tisua graana koji imaju oroenu tednju. Tako bi se prema nekim procjenama otpis
duga odnosio na neto vie
od 70 tisua graana, koji su
u najloijoj imovinskoj situaciji.

Nastavak razgovora

ri, govori i injenica da su

predstavnici Vlade u jednom
trenutku svojim sugovornicima s druge strane kazali
da Vlada u svakom trenutku moe donijeti zakon po
kojem e se staviti moratorij na naplatu duga siromanim graanima. U tom sluaju ne bi bilo oprosta duga,
ali ni vjerovnici ne bi mogli
ii u prisilnu naplatu kod socijalno ugroenih graana,
niti bi se na njihov dug obraunavale kamate.
- Ako doista toliko ustraju u tome da ih nije briga za
nikoga u drutvu Vlada ima
i druge mehanizme, a osim
moratorija na naplatu duga,
u rukama su joj i mjere porezne politike, kae na su-

etvrt milijarde kuna duga ide u oprost?

Od 534 milijuna kuna koliko duguje 145 tisua graana u blokadi s dugom manjim od deset tisua kuna, na
telekomunikacijske kompanije odnosi se 141 milijun
kuna, na banke 123 milijuna kuna, dok na dravu otpada 104 milijuna kuna. Uz to, graani komunalnim poduzeima duguju 18 milijuna kuna. S obzirom da svima
njima nee biti oproten dug, banke, telekomunikacijske tvrtke, drava i komunalna poduzea morala bi se
odrei, prema nekim procjenama najvie polovice tog
duga, odnosno oko 250 milijuna kuna.

govornik, a na pitanje prijete li to uvoenjem nekih

poreza iz Banskih dvora, odgovara da nije tako, ali da je
suludo da se dio kompanija ponaa kao da ne posluje
u hrvatskom drutvu. Uz to
nam otkriva i da je ministar

financija Boris Lalovac na sastanku u ponedjeljak banke

i telekomunikacijske tvrtke
upozorio da je naplata duga
od tri najvea dunika koji su
u blokadi vrijedna vie od
pola milijarde kuna, koliko i
dug svih 145 tisua graana

Precizne kriterije trebala bi

utvrditi potpredsjednica Milanka Opai, odnosno njezino ministarstvo socijalne
skrbi u sljedea dva tjedna,
nakon ega e biti nastavljeni razgovori oko ovog vladinog projekta.
Ovisno o dogovoru s privatnim tvrtkama, prvenstveno bankama i telekomunikacijskim kompanijama, krug
onih koji bi trebali oprostiti
dugove graanima iji su rauni u blokadi bi se irio primjerice na javna poduzea i
komunalne tvrtke.
Na nae pitanje zato ih se
ve nije ukljuilo u razgovore, izvori iz Vlade odgovaraju da e taj dogovor kudikamo biti laki, jer se praktiki
radi o kompanijama u dravnom vlasnitvu, bilo da je
rije o lokalnoj ili nacionalnoj razini.
- Ako se dogovorimo s privatnim tvrtkama, dogovor
s onima koji su pod utjecajem lokalnih ili dravnih vlasti sigurno e biti puno laki, zakljuuje na sugovornik
iz Vlade.
J. MARI

BIVEM GRADONAELNIKU VUKOVARA 16 MJESECI ZATVORA

ZAGREB - Sudac osjekog

upanijskog suda Zvonko Vrban nepravomono je osudio
biveg vukovarskog gradonaelnika eljka Sabu na godinu i etiri mjeseca zatvora
zbog pokuaja podmiivanja
dvoje HDZ-ovih gradskih vijenika i na taj je nain sudska vlast dovela u pitanje postizborne politike razgovore
o sastavljanju koalicija.
Vrban je konstatirao da je
neosporno da je Sabo, kako
bi osigurao veinu u gradskom vijeu, htio podmititi HDZ-ovce Mariju Budimir i Radivoja uria, kroz
razliite oblike pritiska tijekom duljega vremena. Poznata je audiosnimka razgo-

Ne mogu priznati kazneno djelo koje nisam poinio, kazao je eljko Sabo,
kojeg jo eka odluka Vrhovnog suda
vora Sabe i Marije Budimir,
koju je ona ilegalno snimila,
ali ju je Vrhovni sud priznao
kao dokaz. Na njoj se moe
uti kako Sabo uvjerava vijenicu HDZ-a da prijee na
stranu SDP-a i tako donese toj politikoj opciji presudan glas. Pritom joj je Sabo
nudio neka mjesta u sklopu
gradske uprave, a spominjao
je i da ga izvjesni gospodarstvenici pitaju koliko kota
jedan mandat deset, 20, 50

Emica ELVEDJI/CROPIX

Sabo: Osjeao sam se kao Gotovina dok sam sluao presudu

Nakon presude u zagrljaju supruge - eljko Sabo

tisua kuna. to se uria

tie, njemu je Sabo navodno nudio da mu, u zamjenu
za glas, sin postane direktor
vukovarskog radija, a supru-

ga glavna medicinska sestra

u gradskoj bolnici. Sud je zakljuio da je Sabo time iskazao namjeru da svoje ovlasti
iskoristi u svrhu izigravanja

pravnog sustava i tako promijeni volju graana iskazanu na demokratskim izborima.

- Pokuajem izmjene birake volje, povrijedio je
Ustavom zajamena prava
graana da na izborima sami
izaberu svoje predstavnike i
preko njih ostvare svoju politiku volju, naglasio je sudac Vrban.
itanju Sabine presude
nazoilo je dvadesetak Vukovaraca koji su mu tako doli pruiti podrku. Sam Sabo
rekao nam je da se dok je
sluao presudu osjeao kao Ante Gotovina.
- Ne mogu priznati kazneno djelo koje nisam poinio.

Zato se nadam da e Vrhovni sud ukinuti ovu presudu,

vjerujem u hrvatsku pravnu
dravu, rekao nam je Sabo,
koji nastavlja svoju pravnu
borbu.
Zanimalo nas je hoe li
SDP zbog ove presuda sankcionirati Sabu, moda i izbacivanjem iz stranke.
- Sigurno je da e na
gradski odbor raspravljati o
presudi, ali znam da to tijelo
u potpunosti stoji iza Sabe.
Uostalom, presuda je nepravomona i nema razloga za bilo kakve disciplinske
mjere protiv Sabe, istie ef
vukovarskog SDP-a Goran
Bonjak Bonjak.
D. CIGLENEKI

Glas Istre

novosti

Srijeda, 3. rujna 2014.

DRUGO MILJENJE: PREMIJER I BORBENI ZRAKOPLOVI

Na polugoditu
ipak nee biti
ocjenjivanja uenika

Milanovia uvjerili
da je nuno zadrati
nadzvune lovce

a zdravstveni odgoj eka

evaluaciju, nakon ega e
se po potrebi neki dijelovi
za iduu kolsku godinu mijenjati. Evaluaciju je
proveo Nacionalni centar
za vanjsko vrednovanje, a
u MZOS-u istiu da nema
velikih zamjerki na program te e zdravstveni
odgoj veinom ostati kakav jest.
Praksa nekih gradova koji su svim uenicima
osigurali besplatne udbenike po miljenju ministra
nije pravedna prema djeci,
pa e se jedinice lokalne
samouprave zakonom obvezati da se meusobno
koordiniraju, kako uenici
u jednoj upaniji ne bi dobili nita, a u drugoj sve.
Iako e uenici ove godine imati subvencionirani
prijevoz, Mornar upozorava kako se u ovom asu
za tu stavku teku 300
milijuna kuna izdvaja vie
nego za znanstvene novake, a otprilike isto, 331 milijun kuna godinje, iznose
trokovi svih znanstvenih
instituta.
Iako su prisiljeni tedjeti, u MZOS-u i dalje najam zgrade ministarstva
na Sveticama plaaju 10

D. JELINEK/Arhiva NL

ZAGREB - I s novim ministrom, kolska godina

2014./2015. poet e bez
velikih promjena. Novi
kurikulumi, koji bi trebali realizirati plan ministra
znanosti, obrazovanja i
sporta Vedrana Mornara o zaokretu kolstva od
bubanja prema logikom
razmiljanju, u eksperimentalnu e primjenu ui
najranije u kolskoj godini
2015./2016., a do tad su
za oko 330.000 osnovaca
i jo 180.000 srednjokolaca na snazi stara pravila. Mornar e nastaviti s
praksom nezakljuivanja
ocjena na polugoditu, jer
su u MZOS-u izraunali da
se uspjeh uenika nakon
to je bivi ministar Jovanovi ukinuo zakljuivanje
ocjena na polugoditu popravio.
Opi se uspjeh u
osnovnoj koli u odnosu na kolsku godinu
2011/2012., kad su se na
polugoditu zakljuivale ocjene, u zadnje dvije
godine poveao s 4,22
na 4,27, a u srednjoj koli sa 3,52 na 3,63. Razlika je statistiki zanemariva, a radi se i o razliitim
generacijama, ali ni ove

M. GOSPI

MINISTAR VEDRAN MORNAR U OVOJ KOLSKOJ

GODINI NEE MIJENJATI GOTOVO NITA

Gaenje borbene eskadrile dovelo bi do potrebe zbrinjavanja nekoliko desetak ljudi iz OS-a

ZAGREB - Iako je jo u ko- U deset godina Hrvatska bi mogla kupiti neki

lovozu iz Vlade stizala misao
kako je gaenje mlazne bor- od polovnih lovaca zapadne proizvodnje. Srebene eskadrile zapravo samo dinom 2015. trebali bi se poeti raditi planovi
pitanje godine, izgleda da se
za prelazak na avion zapadnog tipa
politika ipak usuglasila da je
potrebno zadrati i ovaj vid povezani s EBA-om, uglav- nije, Hrvatska je u NATO-u
oruanih snaga.
nom pilota i tehniara. Da deklarirala sposobnost air
ne bude zabune, veinom se policinga te NATO ne bi miTri problema
radi o visokoobrazovanom slio kako e rijeiti nedostaTo su u ponedjeljak nakon kadru i iskusnim djelatnici- tak aviona u Hrvatskoj. Vlada
sjednice Vijea za obranu po- ma. Pored toga, premijer je bi to sama trebala rijeiti bilatvrdili i premijer Zoran Mila- doznao kako bi nakon gae- teralno s nekom od lanica. A
novi i ministar obrane Ante nja ponovno pokretanje bilo pogled na zemljopisnu karKotromanovi. A prije manje zapravo nemogue. I najbit- tu daje do znanja kako bi to
mogla biti samo Italija, koja
od mjesec dana, netom nakon ruenja aviona MiG 21,
nije spremna takvo to obavljati besplatno.
perspektiva Eskadrile borbenih aviona (EBA) nije bila
Takav rasplet doveo je do
svijetla. Kako se neslubeno
promjene razmiljanja u Vlasaznaje, sam je premijer u to
di, koja je sada ima ozbiljnu
nakanu ve sredinom sljedoba bio za gaanje mlazne
dee godine odrediti smjer
komponente HRZ-a, no u
meuvremenu mu je pojakojim bi se ilo u obnavljanjeno nekoliko stvari.
nje zrane mlazne flote. Sada
Prije svega, takav bi potez
i Milanovi i Kotromanovi
doveo do potrebe zbrinjavanapominju kako je intencinja nekoliko desetakak ljuja prei na avione zapadne
proizvodnje, pri emu uopdi iz Oruanih snaga koji su

MiG 21
Nakon pada
MiG-a 21 sam
je premijer bio
za gaanje mlazne komponente HRZ-a

e ne bi trebalo predstavljati problem ukoliko e to biti

polovni avioni.

Dvije opcije
Kako se saznaje, razmatrat
e se dvije opcije. Prva je da se
zrana mlazna flota zadri u
suradnji s nekom od lanica
NATO-a, pri emu bi se onda
za neke stvari koristili zajedniki resursi (tehniko odravanje
prije svega). Druga je opcija da
se kupe polovni avioni od neke
od drava koje e nabavljati
nove zrakoplove za svoja ratna zrakoplovstva. Kako dobar
dio NATO lanica u slijedeih
deset godina namjerava prijei na novi avion F-35, koji je u
fazi dovravanja, na tritu bi
se mogao pojaviti vei broj letjelica koje bi se mogle kupiti.
Koja god solucija na kraju odnese pobjedu, ve bi se sredinom 2015. godine, kako stvari
sada stoje, trebali poeti raditi planovi za prelazak na avion
zapadnog tipa. D. RADALJAC

ZRAKOPLOVNE NEZGODE: DANAS TESTIRANJE KANDIDATA

Vedran Mornar

kolske godine, poruuje

Mornar, ocjene se na polugoditu nee zakljuivati.
Ministar se nada da e
do 15. rujna definirati organizaciju projekta novih
kurikuluma, na emu e
angairati 300-tinjak ljudi,
mahom iz redova nastavnika.
- Imamo podrku javnosti, a moda bude i onih
koji bi da ostane kako
jest. U novim kurikulumima nain uenja bit e
bitno drukiji, a broj predmeta neemo mijenjati,
niti emo ih spajati. Nije
problem u broju predmeta nego u sadraju, jer je
dananja nastava utrka s
vremenom, istie ministar
Mornar.
U kole od ove jeseni
ulazi novi meupredmetni graanski odgoj koji je,
tvrdi ministar, dobio podrku prosvjetne struke,

milijuna kuna. Razmilja

se o tome da se pronae nekretnina iz dravne
imovine, ali prostor moramo imati, veli Mornar, te
dodaje kako MZOS nema
previe, ve premalo ljudi,
a slika o parazitima dravnog prorauna potpuno je kriva.
Uenici s posebnim potrebama dobit e asistente u nastavi u narednih
nekoliko tjedana, nakon
to se zakljui natjeaj za
dodjelu 30 milijuna kuna
bespovratnih sredstava iz
EU-fondova za tu namjenu. Na natjeaj je stiglo 40
prijava, a nakon dodjele tog
novca drava e dodatnih
osam milijuna kuna podijeliti udrugama za djecu s posebnim potrebama, ime bi
veina potreba za osobnim
asistentima morala biti podmirena, kau u MZOS-u.
Lj. BRATONJA MARTINOVI

etvorica u utrci za glavnog

istraitelja zranih nesrea
ZAGREB - Hoe li nakon
vie mjeseci Agencija za istraivanje nesrea u zranom,
pomorskom i eljeznikom
prometu tako dobiti glavnog
istraitelja za avionske nesree? Borbu na mjesto glavnog
istraitelja za zrakoplovne
nesree danas e nastaviti Miljenko op, Danko Petrin, Boran Pivi i Goran Strmeki, etvorka koja je ula
u ui krug javnog natjeaja
za tu zahtjevnu i odgovornu
funkciju. Njih e osobno ispitivati aktualna obnaateljica dunosti ravnateljice
Agencije Anita Koprivnjak,
koja je tu funkciju preuzela poetkom kolovoza kada
je ostavku, nakon samo etiri mjeseca rada, podnio Bojan enjug.

Na slubenoj web-stranici
Agencije objavljena su imena kandidata koji su uli u finalni krug natjeaja. Rije je o
Miljenku opu, stalnom sudskom vjetaku za zrakoplovne nesree i zrani promet
koji trenutno, kako proizlazi
iz dostupnih podataka, radi
u Agenciji za civilno zrakoplovstvo. Njegovo ime u medijima se pojavljivalo tijekom
sudskog raspletanja kornatske tragedije jer je upravo on
vjetaio helikopter kojim su
vatrogasci prevezeni na poarite na Kornatu.
Drugi na, oito abecednoj listi, je Danko Petrin, koji
trenutno obnaa dunost
glavnog istraitelja za zrakoplovne nesree. Iz njegovog ivotopisa proizlazi da

je inenjer strojarstva, s iskustvom u paraglajdingu. Iako

mu se nakon postavljanja na
privremenu dunost spoitavalo da nema iskustva u
istraivanju zrakoplovnih nesrea, sama Agencija tada je
potvrdila kako Petrin udovoljava svim uvjetima Uredbe
EU-a i Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Ima
visoku strunu spremu, pet
godina rada u struci, iskustvo
i struno znanje iz podruja sigurnosti civilnog zrakoplovstva, priopeno je tada
iz Agencije.
Glavni istraitelj zrakoplovnih nesrea eli biti i Boran Pivi, 29-godinjak sa
zavrenim studijem aeronautike, pilotskom dozvolom
koju posjeduje od 17. godine,

a trenutno s majkom Mirom

i ocem Ademom vodi i privatnu tvrtku Grain, registriranu za cijeli niz djelatnosti.
U drugi krug natjeaja
proao je i pukovnik Goran
Strmeki, glavni vojni zrakoplovni istraitelj. On u svojoj
biografiji ima i istragu sudara
dvaju MiG-ova u rujnu 2010.
godine kada je bio predsjednik posebno osnovanog povjerenstva za utvrivanje
uzroka te nesree, a sada je
i lan vladinog Povjerenstva
za upravljanje sigurnou u
zranom prometu. Kandidata kojeg izabere ravnateljica Koprivnjak morat e prije
imenovanja za glavnog istraitelja potvrditi i Upravno vijee Agencije.
A. RAI-KNEEVI

Glas Istre

novosti

Srijeda, 3. rujna 2014.

TELEVIZIJSKA KUA NEPRAVOMONOM PRESUDOM DUNA ISPLATITI 50 TISUA KUNA ZAGREBAKOM GRADONAELNIKU

Zbog intervjua uivo, uvredljive izjave

o Bandiu postale su
dostupne veem broju ljudi, ime je tuenik na sebe preuzeo
rizik, presudila je sutkinja Opinskog suda
u Zagrebu Vanesa Brizi Bahun Danas roite o Bandievoj tubi protiv HRT-a

S. DRECHSLER/Arhiva NL

Sud kaznio RTL televiziju

zbog necenzuriranih izjava
premijera o Milanu Bandiu
STOP RAZGOVORU UIVO!

Vuki: Hrvatsko
pravosue je
kriminalno
Predsjednik saborskog
Odbora za medije Branko Vuki (Hrvatski laburisti) kae da je za
ovaj sluaj krivo pravosue, a onda posredno
i politika.
- Imamo pravosue
koje je kriminalno. Ne
smijemo se pouzdati u
to da e suci istjerivati
pravdu. Sve dok ne rijeimo problem pravosua novinari e biti na
meti zastraivanja. Postojei se Zakon moe
tumaiti i drugaije.
Ovdje tuen moe biti
eventualno Milanovi,
ali nikako ne i novinar
jer bi u tom sluaju trebali zatvoriti sve medije
ili ih staviti u situaciju
da moraju pitati monike i mafiju to smiju
objaviti, rekao nam je
Vuki.

U obrazloenju nepravomone presude detaljno se

navodi to je sve Milanovi
izrekao u intervjuu, a to je
prema miljenju sutkinje
izazvalo Bandievu duev-

PREMIJER
ATRAKCIJA
Sutkinja premijera svodi
na atrakciju i
sugerira RTL-u
da je razgovor
s Milanoviem
morao unaprijed snimiti i
proistiti
nu bol. Smatram da tu sve
smrdi na korupciju, ali ako
graani ele izabrati najgore od najgoreg..., ne razlikuju vrlo esto hiperaktivno
glavinjanje i poremeaj panje od sistematinog rada
na sebi.., stvorila se jedna
poslovno-intelektualna interesna klijentela, klika...,
a ovi drugi imaju manire
kafanske makljae..., to
meni smrdi na korupciju.
Te su izjave izmeu dva
kruga lokalnih izbora u kojima je Bandi bio kandidat za
gradonaelnika, pie u obra-

zloenju presude, mogle naruiti njegov ugled, jer se radi

o tvrdnjama kojima je tuitelj optuen za korupciju i klijentelizam, ime je osporena
njegova moralnost i zakonitost u obnaanju dunosti.
Nesumnjivo je da je to
to je izrekao Zoran Milanovi uvredljivo za tuitelja
jer upuuje da bi se radilo
o osobi negativnih osobina,
nemoralnoj, sklonoj spletkarenju, sebinosti i nezakonitom radu te ujedno
optereenoj razvojnim poremeajem, konstatirala je Vanesa Brizi Bahun.
A u emu se sastoji krivnja
RTL-a? Iz presude bi se moglo zakljuiti da je to injenica to su se odluili za intervjuu s Milanoviem uivo,

D. KOVAEVI/Arhiva NL

Naruavanje ugleda

RTL je, po ocjeni sutkinje, trebao izbaciti dijelove koji bi mogli biti uvredljivi za Bandia

ciju, sugerira RTL-u da je razgovor s Milanoviem morao

unaprijed snimiti i onda iz
njega, prije emitiranja, izbaciti dijelove koji bi mogli biti
uvredljivi za Bandia.

Trebali se ograditi

Milanovia titi imunitet, pa e se zagrebaki gradonaelnik moi naplatiti tek od medija Zoran Milanovi i Milan Bandi

Duka: Loa odluka, rije je o javnom

interesu
D. JELINEK

ZAGREB - U niz kontroverznih odluka hrvatskih

sudova sjajno se uklapa
kanjavanje RTL-a s 50 tisua kuna zato to je premijer Zoran Milanovi, u intervjuu uivo toj televiziji,
zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia povezivao s korupcijom. Dodue,
Bandi je od RTL-a zahtijevao 80 tisua, ali je sutkinja zagrebakog Opinskog
suda Vanesa Brizi Bahun
procijenila da je 30 tisua
neosnovana potranja.

- To je loa odluka. Radi se

ovdje o javnom interesu da
graani znaju to premijer
misli o gradonaelniku Zagreba, odnosno to najvanija politika linost u zemlji misli o treoj ili etvrtoj.
Ako se moe tako rangirati jer zagrebaki gradonaelnik ima veliku politiku i
ekonomsku mo. U svakom sluaju mediji ne bi smjeli
biti sankcionirani zbog vanih politikih izjava s vanih
politikih mjesta. Ako i postoji neka odgovornost, ona
je na premijeru koji je to izjavio, a ne na mediju koji je to
prenio, komentirao je predsjednik HND-a Zdenko Duka.
Dodao je da je RTL u pravu i u pragmatinom smislu
budui da je premijer to izrekao u razgovoru uivo te
nije bila mogua nikakva intervencija novinara.

pa nisu mogli naknadno intervenirati u njega. Tuenik

se radi atraktivnosti vlastitog televizijskog programa
odluio za ekskluzivni intervju sa Zoranom Milanoviem kao predsjednikom
Vlade, uslijed ega je izostala mogunost da se isti razgovor na profesionalan nain obradi, pa su uvredljive
izjave postale dostupne ve-

em broju ljudi, ime je tuenik propustio ispunjenje

svoje odgovornosti da potuje i titi pravo osobnosti fizikih osoba. Takvim
postupanjem tuenik je na
sebe preuzeo rizik u odnosu na sve tvrdnje iznesene u
intervjuu uivo, upozorava
se u presudi.
Dakle, sutkinja, koja predsjednika Vlade svodi na atrak-

Nakon to je Milanovi izvrijeao

Bandia, voditelj intervjua trebao
je rei da RTL ne dijeli premijerove
stavove.
Kreimir Krsnik, Bandiev odvjetnik

No, njegov odvjetnik Kreimir Krsnik misli da je RTL

imao na raspolaganju i neke
druge opcije koje nisu iskoristili.
- Nakon to je Milanovi
izvrijeao Bandia, voditelj
intervjua trebao je rei da
RTL ne dijeli premijerove
stavove, da je to iskljuivo
njegovo miljenje i zamoliti ga da se ne slui takvim
rjenikom. Ili su eventualno mogli odmah poslije intervjua napraviti razgovor s
Bandiem. Da su postupili na jedan od ova dva naina, tuba bi bila nepotrebna. Ovako, hvala Bogu da
pravna drava funkcionira,
a politiari bi morali temeljem ove presude shvatiti da
ne mogu govoriti sve to im
padne na pamet, rekao nam
je Krsnik.
Danas se odrava roite
povodom Bandieve tube
protiv HRT-a zato to ga je
Milanovi spominjao i u intervjuu koji je njima dao, a
do kraja mjeseca pred sud
bi trebao doi i sam premijer. Meutim, Milanovia titi
imunitet, tako da e se zagrebaki gradonaelnik zasad
moi naplatiti tek od medija
kojima je on dao intervju.
D. CIGLENEKI, Z. CRNEC

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

PULA - S obzirom da se pribliava poetak nove kolske i akademske godine, iz PU istarske dali su obavijest da
uenici i studenti mogu boravite prijaviti elektronikim putem. Radi izbjegavanja nepotrebnih guvi te nepotrebnog

Elektronika
prijava
boravita

pula@glasistre.hr

591-515

izlaganja trokovima dolaska uenika i

studenata u policijske uprave i postaje
radi prijave boravita u uenike i studentske domove to je i obveza tih ustanova, podsjeamo na mogunost elektronike prijave boravita.
S. R. S.

SVJETLEE IGRAKE LETE NAD STAROGRADSKOM JEZGROM

Izloba grafita u Rojcu

PULA - U Dnevnom boravku Rojca danas u 18 sati
odrat e se otvorenje izlobe grafita koji predstavljaju lokalnu Hip Hop zajednicu. Prvi grafit - United Jam,
predstavlja ime udruge koja organizira dogaaj (Back
to Fun block party), drugi grafit odnosi se na ime dogaaja, a trei Hip-hop Caffe predstavlja sluaonice rap
glazbe i srodnih anrova u caffe baru P14 koje e ponovno poeti u listopadu ove godine. Stil grafita je wild
style kombiniran s kaligrafijom. Autori su Matteo Kociani i jedan anoniman autor.
Izloba e biti otvorena do 19. rujna. Tijekom otvorenja posjetitelji e biti u prilici i pogledati dokumentarni
film Exit through the gift shop.
N. S.

B. P.

Donacija organizatora
Dimensionsa i Outlooka

PULA - Sanacija
ograde, staze oko kole i podruma u mjesnoj
koli tinjan, podrune kole Veli Vrh, blie se kraju. Trebali bi,
kako doznajemo od
predsjednika Vijea
Mjesnog odbora tinjan Duanka Babia,
zavriti do kraja tjedna,
odnosno do poetka
nove kolske godine. Kako doznajemo,
ovi radovi, koji kotaju
deset tisua kuna, financiraju se iz donacije koju su organizatori
Dimensions i Outlook festivala, a koji se
odravaju na podruju
ovog mjesnog odbora,
donirali ove zime.
- Mjesni odbor dobio je donaciju od 36
tisua kuna. Sa osam
i pol tisua kuna pomogli smo Malu kolu
nogometa NK tinjana,
odnosno kupnju nove
sportske opreme i prijevoz malih nogometaa na utakmice, naveo
nam je Babi uz rijei

da e se ostatak sredstva iskoristiti tijekom

narednog razdoblja za
tekue potrebe.
- Ovom se prilikom
moram zahvaliti i Udruzi Punta Christo na
elu s predsjednikom
Daliborom Dabiem
koja konstantno pomae mjesnu kolu i ijim je donacijama ve
sanirana ograda, a od
donacija nakon prvog
festivala koli kupljeni su i ugraeni bojleri,
pine te sanitarije, naveo je Babi.
Kako doznajemo
nadalje, s pet i pol tisua kuna iz ove donacije pomoi e se i
dvoje tinjanaca, Roko
ari i Dino Resanovi iz Male kole ribolova tinjan, koju vodi
Victor Stinga Perusco.
Njima e se financirati odlazak na Meuupanijsko natjecanje
u sportskom ribolovu
koje se odrava od 12.
do 14. rujna u Blatu na
Koruli. B. PETROVI

Odvoz plavih vreica

PULA - Danas e stanovnici MO-a Nova Veruda morati ostaviti plave vreice s papirnatom i kartonskom
ambalaom ispred svojih ulaza, a od 9 do 12 sati sati
pokupit e ih radnici istoe Pula Herculanee. Takoer,
plave vreice odvest e se i na podruju Velog Vrha i to
sutra izmeu 9 i 12 sati.
G. R.

 roeni
26. kolovoza roeni su: Dora Margeti, ki Emine i
Kristijana; Lukas Negoveti, sin Beti i Dalibora; Ivano Radola, sin Marine i Sinie. 27. kolovoza roen je Noa Rumora, sin Irene i Ivana. 28. kolovoza roena je Luce Klari, ki Sanje. 29. kolovoza roeni su: Dominik Tomi,
sin Marije i Daniela; Lana Bernobi, ki Katarine i Denisa; Andrej Buri, sin Lee i Denisa; Ivan Matika, sin Branke i Dragana. 30. kolovoza roeni su: Andro ernjul, sin
Karin i Dragana; Aurora Selar, ki Lorene i Stanislava;
Emanuel Demovi, sin Zine i Fatmira; Evelin Stojni, ki
Lune i Silvana; Antonija egota, ki Milene i Marka.

Pulski Forum omiljeni je punkt ilegalnih prodavaa

Komunalni redar
borbi s ilegalnim p
PIE Sanda ROJNI SINKOVI
SNIMIO Neven LAZAREVI
PULA - Svjetlei i letei zvrkovi i za ovogodinjih ljetnih
veeri krase nebo u samom
centru grada. Mobilnim prodavaima svjetleih igraaka
omiljeni su punktovi s veom
koncentracijom ljudi, posebice djece, pa svoj mobilni
tand uglavnom lociraju na
Forumu, Trgu Portarata te
du Ulice Sergijevaca. Svjedoili smo situaciji kada je
komunalni redar na Forumu
razgovarao s prodavaem koji
je potom zapoeo sa spremanjem rekvizita, no im se
redar udaljio, nesmetano je
nastavio sa svojom nelegalnom aktivnou.

Pitanje ilegalne prodaje svjetleih igraaka na pulskim trgovima u ingerenciji je gospodarske inspekcije. S obzirom da se u
veini sluajeva prodavai slobodno kreu po javnim povrinama, komunalni redar ih moe samo upozoriti da je to nedoputeno, to je u nekoliko navrata i uinjeno, kae resorni proelnik Damir Prhat

Grad moe zabraniti

prodaju
Uzevi u obzir primjere iz
Rovinja i Porea, u kojima su
koordiniranim akcijama inspektora, policajaca i komunalnih redara ovakve prodaje stopirane, provjerili smo
kako se i zato ovaj problem
ne rjeava u Puli. Na pitanja
kakav je postupak i u ijoj
nadlenosti, mogu li i u kojoj mjeri komunalni redari

Na javnim se povrinama nude i druge igrake

intervenirati u sprjeavanju
ovakve nelegalne prodaje,
odgovorio nam je proelnik
za komunalni sustav Damir
Prhat.

- Pitanje ilegalne prodaje svjetleih igraaka na pulskim trgovima u ingerenciji je gospodarske inspekcije
koja je duna voditi nadzor o

nainima prodaje takvih proizvoda. Budui da Grad Pula

izdaje odobrenja i rjeenja
za prodaju proizvoda ili suvenira iskljuivo na unapri-

Glas Istre

pula

Nema peludi
s drvea
u zraku

Srijeda, 3. rujna 2014.

PULA - Vjerojatno zahvaljujui obilnim i

uestalim kiama, a moda i godinjem
dobu, ali peludi u zraku nema. Barem
je tako pokazalo mjerenje koje se svakodnevno obavlja na Zavodu za javno zdravstvo Istarske upanije za grad

Pulu. Naime, mjerenja su pokazala da

peludi drvea uope nema, dok su koncentracije peludi korova i trava vrlo niske
i mogu uzrokovati probleme tek iznimno
osjetljivim osobama. Stoga alergiari za
sada mogu odahnuti.
S. Z. T.

I IZVAN DOMETA GRADSKIH REDARA

*
*

SUTRA POSEBNE MJERE ZBOG NOGOMETNE UTAKMICE

Prodaja ulaznica
do 20.15 sati
Gledateljima se preporua da na stadion dou ranije da bi
se izbjegle guve u
prometu i na ulazima u stadion, pogotovo to su na
ulazima montirani
brojai

boravak na prostoru portskog objekta u alkoholiziranom stanju, maskiranje

lica kapom, maramom ili
na drugi nain radi prikrivanja identiteta, pokuaj
unoenja, unoenje i isticanje transparenata, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili
drugim obiljejem kojima
se iskazuje ili potie mrnja
ili nasilje na temelju rasne,
nacionalne, regionalne ili
vjerske pripadnosti.

Bez kiobrana
i pirotehnike
Zakoni ne doputaju ni bacanje predmeta u
natjecateljski ili gledateljski prostor, pjevanje pjesama ili dobacivanje po-

M. ANGELINI

PULA - Sutra e zbog veernje utakmice hrvatske

nogometne reprezentacije,
koja u prijateljskom dvoboju ugouje reprezentaciju
Cipra na Gradskog stadionu
Aldo Drosina, vrijediti posebna privremena regulacija prometa na ulicama oko
stadiona te posebne mjere

Gledateljima se preporua da na stadion dou

ranije da bi se izbjegle guve u prometu i na ulazima u stadion, pogotovo to
su na ulazima montirani
brojai. Stoga je raniji dolazak poeljan da bi gledatelji na vrijeme zauzeli
svoja mjesta. U sluaju kie
treba koristiti kine kabanice i druge prikladne odjevne predmete jer unos kiobrana nee biti omoguen.
Ulazi na stadion za gledatelje otvaraju se u 18 sati.
Utakmica hrvatske nogometne reprezentacije u
Pulu e sa sobom donijeti
velike mjere osiguranja Policijske uprave istarske koja
e cijeli dan poduzimati opsene mjere sigurnosti.

Nadmudrivanje komunalnog redara i ilegalnog prodavaa

ri nemoni u
prodavaima
jed predvienim mjestima
za prodaju, ukoliko se eventualni zakupnik ne pridrava uvjeta koja su prethodno
propisana, Grad moe zabraniti daljnju prodaju. No,
u sluaju prodavaa svjetleih rekvizita, sankcionirati ih
moe iskljuivo Gospodarska inspekcija. S obzirom da
se u veini sluajeva prodavai slobodno kreu po javnim povrinama komunalni
redar ih moe samo upozoriti da je to nedoputeno, to je
u nekoliko navrata i uinjeno, pojasnio je Prhat.

U Rovinj oduzeli robu

sa tandova
U Rovinju su se, podsjetimo, s nelegalnim prodavaima obraunali koordiniranom akcijom policajaca,
inspektora i redara, i to uinkovito. Akcija je jo vie dobila na efektu jer je obavljena
tijekom manifestacije Noi
svetog Lovre. Tada je, naime,
grad, kako bi se bolje vidjele
i doivjele zvijezde padalice
te doivio romantini ugoaj, bio obasjan tek svjetlou luica i baklji. Nakon dugih ljetnih veeri nebo nad
Rovinjem bilo je isto, a uli-

ce prohodne i bez ometanja

plianih te svjetleih i leteih
igraaka. Kako je nedavno za
na list pojasnio voditelja Odsjeka komunalnih djelatnosti
Elvis Prenc, tada je zbog ilegalne prodaje evidentirano
est osoba, kojima su svjetlei rekviziti oduzeti. Oduzeta je roba u vrijednosti od
vie tisua kuna, a nelegalni prodavai su nakon privoenja i legitimiranja u policijskoj postaji, morali platiti i

I Pula bi trebala slijediti primjere Rovinja i

Porea, u kojima su provedene koordinirane
akcije inspektora, policajaca
i komunalnih
redara protiv
ilegalnih prodavaa

kaznu. Takvih e, koordiniranih i iznenadnih kontrola u

Rovinju biti jo, najavio je.

U Poreu pomagali
inspektori
Budui da komunalni redar ne moe legitimirati osobu, niti zaplijeniti robu, za
provoenje sline akcije kojom je proeljana i poreka riva zatraena je pomo
carinskih inspektora i policije. Podijeljeni u etiri grupe obilazili su starogradsku
jezgru i poreki Trg slobode,
dakle najee punktove na
kojima se nalaze ilegalni prodavai. Kanjena su, doznajemo i dva prodavaa na tandovima koji su imali rjeenje
o koritenju javne povrine,
ali roba koju su prodavali nije
bila u skladu s izdanom dozvolom, te dvoje prodavaa
na klupicama jer je utvreno
da prodaju lanjake. Roba
im je oduzeta. U starogradskoj jezgri zateena su tri rezaa silueta, koji su ilegalno
koristili javne povrine. I u Poreu su najavili ponavljanje
ovakvih akcija. Zato Pula ne
poduzme iste mjere, ostaje
nam i nakon ove ljetne sezone, nepoznanica?!

Gledateljima se preporua da na stadion dou ranije

Na stadion se ne smije
osiguranja. S obzirom da se
na treoj utakmici Vatre- unositi alkoholna pia i pinih na obnovljenoj Drosini rotehnika, nije doputen
oekuje vei broj gledatelja, pokuaj ulaska, dolazak i
policija e u kontinuitetu
poduzimati niz mjera i radnji da bi ova utakmica sa
sigurnosnog aspekta protekla u najboljem redu.

Zatvoren dio
Balotine ulica
Ve od ranog jutra, tonije u vremenu od 6.30 do
22.30 sata za sav e promet
biti zatvorena Ulica Mate
Balote od slubenog ulaza na stadion do krianja
s Nazorovom ulicom, a od
17.30 do 22.30 sati dio Ulice
Marsovo polje od krianja
s Ulicom Vladimira Nazora
do Loinjske ulice. Takoer,
vlasnicima vozila preporua se da propisno parkiraju
svoja vozila jer e svako nepropisno parkiranje u blizini stadiona, koje smeta prometu, biti premjeteno.

Ve od ranog
jutra, tonije
u vremenu od
6.30 do 22.30
sata za sav
e promet
biti zatvorena
Ulica Mate
Balote od
slubenog ulaza na stadion
do krianja s
Nazorovom
ulicom

ruka iji sadraj iskazuje

ili potie mrnju ili nasilje
na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske
pripadnosti, paljenje i bacanje pirotehnikih sredstava, paljenje ili unitavanje navijakih rekvizita
i drugih predmeta, pokuaj nedoputenog ulaska ili
nedoputen ulazak u natjecateljski ili u gledateljski prostor ili prostor koji je
namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u nogometnoj utakmici.
Policija e ovo javno okupljanje snimati.
- Prodaja ulaznica na dan
utakmice nee biti, kao to
je ranije reeno do 16 sati,
nego e svi zainteresirani
ulaznice moi kupiti do samog poetka utakmice, tonije do 20.15 sati, kae nam
Daniel Sponza, glasnogovornik NK Istre, tehnikog
partnera u organizaciji utakmice.
G. ROJNI

pula

SVJETSKI DAN PISMENOSTI 8. RUJNA

Izbor ljetnog
najitatelja
PULA - Svjetski dan pismenosti obiljeava se
svakog 8. rujna, a utemeljio ga je UNESCO krajem 1960-ih godina. Cilj
je upozoravanje na i dalje prisutan problem nepismenosti koji postoji
u veem dijelu svijeta te
promoviranje vanost pismenosti. Pismenost je
ljudsko pravo prepoznato u nizu meunarodnih
konvencija i ukljueno u
tekstove kljunih meunarodnih deklaracija. U
dananje vrijeme pojam
pismenosti nije vie iskljuivo vezan uz sposobnost
itanja i pisanja: zaao
je u sva podruja ivota i
oznaava sposobnost pronalaenja, razumijevanja i
koritenja informacija.
Na taj bi dan, simbolino, na Djejem odjelu
Gradske knjinice i itaonice Pula trebao biti proglaen najitatelj ovoljetnog izbora. Kao to smo
najavili, najitatelj se bira u
tri kategorije: uenici od 1.
do 4. razreda, uenici od
5. do 8. razreda osnovne
kole i srednjokolci.
U svijetu trenutno ima
oko 775 milijuna nepismenih osoba. Veina ih ivi u
Africi i Aziji, a najnia stopa pismenosti zabiljeena
je u Maliju (oko 23 posto).
Razliite zemlje imaju ra-

zliite definicije nepismenosti: u nekima se nepismenom smatra osoba

koja ne zna itati ili pisati,
a u drugima koja ne zna ni
itati ni pisati. Za vrijeme
popisa stanovnitva u Hrvatskoj 2001. smatralo se
da je osoba pismena ako
je izjavila da zna proitati
i napisati neki uobiajeni
tekst, svejedno na kojem
jeziku i pismu. Prema tom
popisu, u Hrvatskoj je registrirano 69.777 nepismenih, odnosno oko 1,8 posto stanovnitva.
Ove su se godine Meunarodno itateljsko
drutvo i NASA udruili u
projektu Uspon pismenosti (Lit Off to Literacy),
koji je zamiljen kao skup
razliitih, kreativnih i multidisciplinarnih aktivnosti
tematski vezanih za svemir da bi bile interesantne
svakome, neovisno o dobi
i obrazovanju. Projekt je
koncipiran tako da se od
8. rujna tijekom svakog od
60 dana izdvoji 60 sekundi
sudjelovanja, a predvieno je 60 aktivnosti s ciljem
promoviranja pismenosti i
razvijanja vjetine pisanja,
itanja, sluanja i govorenja. Hrvatsko itateljsko
drutvo ukljuilo se u inicijativu i poziva sve, posebno djecu i mlade, da sudjeluju u projektu. S. R. S.

Srijeda, 3. rujna 2014.

NEOBINE POSLJEDICE NEVREMENA NA PADULJSKOM PUTU

Vozilo u plamenu
otetilo kuu

Auto je u potpunosti izgorio, a poar je zahvatio i dio zgrade

PULA - Olujno nevrijeme koje je zahvatilo Pulu

u noi s nedjelje na ponedjeljak nije donijelo vee
tete u vidu poplava, koje
bi bile oekivane tijekom
takvog vremena. Meutim, zbog jakog vjetra koji
se naglo dignuo i, kau meteopostaje, zapuhao na mahove i do 70 kilometara na
sat, ruio je stare, natrule
grane te su vatrogasci zbog

Na upit je li tono da je automobil do garae

premjestila pijavica, odnosno nagli nalet vjetra,
ukuani kau da to ne mogu sa sigurnou rei.
Znaju tek da se automobil sam dokotrljao do garae i tu gorio i to usred olujnog nevremena
D. Me.

Glas Istre

Goran ebeli/CROPIX

10

I dan kasnije vidljiva su oteenja na fasadi

toga uglavnom intervenirali

po kampovima. Meutim,
ono to se dogodilo obitelji na Paduljskom putu takoer je bilo posve neoekivano.
- Neto prije ponoi
odjednom smo zauli nezaustavljivo trubljenje. Kada
smo izali vidjeli o emu je
rije, okirali smo se. Na
obiteljski auto, Fiat uno,
koji je bio parkiran na prilazu garai, sam se spustio
tik do garae i zapalio. Vjerojatno, kada je plamen zahvatio cijeli volan, truba se
aktivirala i nije prestajala. I
to nas je spasilo jer je ve i
taj plamen nanio poprilino veliku tetu, saznali smo
od ukuana.
Na upit je li tono da je
automobil do garae premjestila pijavica, odnosno
nagli nalet vjetra, kau ipak
da to ne mogu sa sigurnou rei. Znaju tek da se automobil sam dokotrljao do
garae i tu gorio i to usred
olujnog nevremena. Ne znaju niti zato je planuo, niti
kako se i zato pomaknuo
blie kui, moda zbog vatre koja je progutala konice?! Upravo juer imali su
zakazan i sastanak s osiguravajuom kuom, ali se teta jo uvijek zbraja. Osim,
kako kau, automobila koji
je izgorio i stoga je neupotrebljiv, izgorio je i dio fasade na novogradnji te dio
predmeta unutar garae koji
su se rastopili uslijed velike
temperature koja se razvila.
Veliki im problem jo uvijek predstavlja i dim koji se
jo uvijek osjeti u cijeloj kui
i zbog kojeg i danas moraju
zraiti prostorije.
Tek za kraj istiu da su zahvalni vatrogascima na brzoj intervenciji jer je upravo
brzo gaenje ve razbuktalog poara sprijeilo jo veu
tetu. S. ZRINI TERLEVI

Poeli s radom judo vrti i kola

PULA - Od ponedjeljka je
pulski veoma uspjeni judo
klub Istarski borac ponovno, nakon ljetne pauze, otvorio
svoja vrata judo vrtia i judo
kole. Judo vrti namijenjen je
djeci predkolskog uzrasta gdje
uz struno vodstvo profesorice
eni Blareina razvijaju motoriku, koordinaciju pokreta,
te se u sportskom okruenju
upoznaju sa zdravim ivotnim
navikama i vanosti redovitog

vjebanja. Termini odravanja

treninga su ponedjeljkom i
etvrtkom od 17 do 18 sati u
dvorani SC Mirna (Pattinaggio). Judo kola je, pak, namijenjena djeci kolskog uzrasta
niih razreda, ali i svima koji se
neto kasnije odlue iskuati
i nauiti osnove juda. U judo
koli savladavaju se osnovne
vjetine tehnika padanja te jednostavnijih tehnika bacanja, a
nakon usvojenog znanja po-

laznici polau za kyu pojaseve. Treninzi judo kole odvijaju se takoer u Pattinaggiju,
dva puta tjedno, i to utorkom
i etvrtkom od 18 do 19 sati
pod strunim vodstvom trenera Elvisa Klaara. Svi zainteresirani potrebne informacije mogu dobiti kod trenerice
Blareina na broj 091/7959-818
(za judo vrti) te za judo kolu kod trenera Klaara na broj
098/898-440.
G. R.

pisma itatelja

Zato Pula nikad nee biti Cavtat?

Kada kaete kupalite Valkane Pula, prvo to pomislimo jeste prekrasna uvala s kamenom obalom i molovima te
velikom zelenom povrinom
pod stoljetnim borovima. Pod
tim borovima ljeti je najugodnije biti najvie zbog izuzetnog hlada koji pruaju. Ti su
borovi najvee blago kupalita i bez njih bi boravak ljeti na
velikoj sparini i vrelom suncu
bio nemogu. Moe se rei da
su borovi na kupalitu Valkane upravo ono zbog ega na
njega, unato jadnom stanju
obale, i dalje dolazimo vjerno i

to cijele obitelji. Proteklih mjeseci je meutim uestala sjea

tih istih borova do te mjere da
je cijeli istoni dio kupalita gotovo ogoljen.
Pula naalost nije Cavtat
o kojem je nedavno pisao jedan list jer je jedan ugledni
stranac poelio da maknu bor
ispred njegove kue i nisu mu
dozvolili, jer zamislite u Cavtatu da su borovi posebno zatiena biljna vrsta! Njihova
je sjea gotovo u potpunosti
zabranjena. Tonije izuzetno je stroga procedura koja
se mora proi da bi se taknuo

ijedan primjerak neega to

je zatitni znak grada. U naem gradu se bez ikakve zebnje moe posjei togod, evo
Valkane su najbolji primjer, a
nakon sjee jako, jako dugo se
nee nita nadomjestiti. Kad
uskoro Valkane budu samo
blatnjava livada pitanje je tko
e uzeti tu povrinu u koncesiju?!
Obala je zaputena, umica
je prepolovljena. Zato ne volimo nae najvee i najljepe
gradsko kupalite? Zato Pula
nikad nee biti Cavtat?
Ivan Hrvatin, Pula

Glas Istre

pula

Srijeda, 3. rujna 2014.

Manuel ANGELINI

PONIENI I UVRIJEENI: KAKO JE MIHAEL SILAI ISPRIAO PRIU O TAMNOJ STRANI HRVATSKE

Gola istina
Davno svueni do gole koe, mimo oiju zgroenih prolaznika i potenog graanstva zakukuljenog u svojim toplim foteljama, ogoljeni Hrvati svaki mjesec, kao da su u konc-logoru, dobivaju svoj broj
u nekom od poraavajuih statistikih izvjea. A takvo jedno izvjee, ono Finino, kazuje da je krajem srpnja u Hrvatskoj zbog duga od
28,37 milijardi kuna bilo blokirano ak 317.163 graana. ak 14 tisua
Istrana duguje 1,45 milijardi kuna
PIE Mirjana
VERMEZOVI IVANOVI
PULA - Mihael Silai uao
je gol golcat, ko od majke roen, u redakciju Glasa Istre, i
ogolio se do kraja. itateljima je iznio svoju munu ivotnu priu o tome kako je
u Pulu, trbuhom za kruhom,
stigao iz sela kod Virovitice,
no kruha za njega, onog legalnog, ni u zemlji maginoj
nije bilo, pa je radio na crno.
Hrvatske institucije su, revne kakve ve jesu, promptno
odradile svoj posao.

Ogoljenih sve vie

Drava je Silaija kaznila s
dvije tisue kuna koje nema
jer mora prehraniti sebe, nezaposlenu enu i djecu. Tri godi-

ne nije si ama ba nita kupio.

Automobil, mobitel i svu odjeu koju je imao na sebi predao
je sudu i poruio:Pustite me
da ivim!
Goli Mihael Silai, kojeg
policija fincherovski sapinje
u lisiine po mrzloj, upornoj
kii, mraan je i gorko istinit
simbol onog manjeg, ali rapidno rastueg dijela dravljana Hrvatske. Davno svueni do gole koe, mimo oiju
zgroenih prolaznika i potenog graanstva zakukuljenog u svojim toplim foteljama, u svojim osunanim i
prozranim stanovima, ogoljeni Hrvati svaki mjesec, kao
da su u konc-logoru, dobivaju svoj broj u nekom od poraavajuih statistikih izvjea.
A takvo jedno izvjee, ono

Financijske agencije, kazuje

da je krajem srpnja u Hrvatskoj zbog duga od 28,37 milijardi kuna bilo blokirano ak
317.163 graana, a oni predstavljaju ak 7,4 posto stanovnika Lijepe Nae ili 11,04 posto
radno aktivnog stanovnitva.
U Istarskoj upaniji blokiran
je 14.091 stanovnik, a svi skupa duguju 1,45 milijardi kuna.
Pritom sredinjoj dravi duguju 196,94 milijuna, jedinicama
lokalne samouprave 19,1 milijun, a ostalima 1,24 milijarde kuna. Pa i bankama, teleoperaterima, koje sada ministar
Lalovac moljaka da oproste
dug manjim dunicima, ali
samo onima koji su doista
u tekoj situaciji I dok su
mnoge tvrtke ule u postupak
predsteajne nagodbe, najav-

ljivani zakon o bankrotu graana kao da je pao u zaborav.

Ogoljenih, dekintiranih, bankrotiranih, ponienih i uvrijeenih, one tihe manjine sve je
vie. I sve je glasnija.
Mihael Silai je, kako su
izvijestili mediji i policija, vrijeao moralne osjeaje graana, izazvao sablazan meu
prolaznicima te djelatnicama
Prekrajnog suda koje su se
zakljuale u svoje urede. Valjda od straha da ih ne siluje.
Da ih je, tajaznam, posjetio
neki gospodin milozvunog
imena kao to je Nadan, ili recimo Ivo, odjeven u svileno
odijelo, s Rolexom na ruci i
umjetnikim rafinmanom u
dui, to bi u ovih dama vjerojatno izazvalo suprotan uinak, moda divljenje zbog
uglaenosti dotine gospode. Jer odijelo ini ovjeka, pa i
kada, kupljeno od anera, skriva prostaka.
Mihael Silai kae: Zaposlite me za neku plau od koje
mogu ivjeti ili me pustite da
ivim. No, kome je on uputio to pitanje? Bi li ga, recimo,
zaposlio donedavni direktor
Elektroistre Valter Krizmani

koji je ovih dana, ali tek nakon

to su vijest objavili mediji, dobio otkaz zbog lairane diplome? Moda bi se dia zgranuto zapitao:Pa Vi biste, zaboga,
saaamo htjeli raditi? A gdje su
ostale predispozicije, ma tko
mi Vas je, uostalom, poslao!?

Hoe li mu oprostiti?
Mihael Silai radio je na
crno, to je protuzakonito.
Mnogi drugi takoer rade na
crno, jedni da bi imali za koricu kruha, drugi da bi kupili jo jedan Rolex. Drava
pritom u onom smijenom
spotu na TV-u poruuje: Bez
rauna se ne rauna. Jer,
ukoliko se ne plati porez, bit
e manje novca za kolstvo,
zdravstvo, socijalu. No, je li
doista tako? Zato ne kau
bit e manje novca za krizmanie ili nee biti novca za
jo jednu agenciju za mlaenje prazne slame?
Banke i teleoperateri bi, prema prijedlogu Vlade, trebali
oprostiti dugovanja onima od
kojih potrauju 10 tisua kuna
ili manje. Nagradno pitanje
glasi: Hoe li drava oprostiti
dug Mihaelu Silaiju?

NAKON KAZNE MIHAEL SILAI ZARADIO I PREKRAJNU PRIJAVU I OPTUNI PRIJEDLOG

Naruavao javni red i mir te vrijeao moralne osjeaje

PULA - Prekrajna prijava i optuni prijedlog zbog
vrijeanja moralnih osjeaja
graana epilog je prie oko
Mihaela Silai iz Medulina
koji se u ponedjeljak ujutro,
iz oaja i neimatine skinuo
gol na Prekrajnom sudu, a
potom cijelu priu zbog ega
je to uinio ispriao za na
list. Na taj se in odluio, rekao nam je u ponedjeljak, jer
nema novaca da plati kaznu
od 2.000 kuna koju je dobio
zbog rada na crno, a odjea,
obua te automobil i mobitel koje je ostavio na Prekrajnom sudu, sva je imovina koju posjeduje.
Policija je, izvijestili su iz
PU istarske, zbog prekraja iz
Zakona o prekrajima protiv

javnog reda i mira prijavila

39-godinjaka. Postupajui
po dojavi, policijski su slubenici utvrdili da je mukarac u ponedjeljak oko 10.40
sati, naruavao javni red i
mir u prostorijama pravne
osobe, odnosno Prekrajnog
suda, u Ulici Sv. Teodora,
tako to je u jednom trenutku pred djelatnicima skinuo
sa sebe svu odjeu. Potom je
razodjeven nastavio etati po
gradu te je doao u prostorije pravne osobe iz Pule, a rije je o prostorima Glas Istre
u Ulici Riva, gdje ga je zatekla
i uhitila policija.
Protiv 39-godinjaka
je, zbog vrijeanja moralnih osjeaja graana, nadlenom prekrajnom sudu

podnijet optuni prijedlog,

izvijestili su iz PU istarske.
Sustav je dakle, oajniki potez protumaio kao vrijeanje morala graana i naruavanje javnog reda i mira te
je zbog toga kanjen. Koja e
mu kazna biti izreena, valja priekati odluku prekrajnog suca.
Silai je podsjetimo, u ponedjeljak ujutro otiao na Prekrajni sud i ondje predao svu
svoju imovinu jer nema novaca da plati kaznu od 2.000
kuna zbog rada na crno. Na
taj se radikalan potez odluio, rekao nam je, iz protesta
prema sustavu jer je radio na
crno da nekako prehrani obitelj, a legalnog posla nema.
Veli da ne trai pomo dra-

ve, ne krade, ne vara nego pokuava preivjeti.

- Drava me kaznila jer radim na crno. Odakle da platim kaznu kad nisam zaposlen. Da bi platio kaznu zbog
rada na crno, moram ponovno zaraditi na crno da bih
platio kaznu zbog rada na
crno!, ispriao nam je Mihael, logino objanjavajui itav apsurd situacije i razloge
skidanja do gola. Naalost,
iako je na koncu prie koju
nam je ispriao, i na nagovor naeg novinara, pristao
da mu pomognemo da napie prigovor na kaznu te da
uzme odjeu s Prekrajnog
suda i ode kui svojoj obitelji, policija ga je u meuvremenu privela i golog odve-

la u postaju, i to pred oima

mnogih graana i turista.
Na upit zato je Silai prepraen gol po rivi do policijskog vozila, bez da ga se ogrne, iz PU istarske odgovorili
su da su policijski slubenici, postupajui po dojavi, parkirali slubeno vozilo
na mjestu najbliem zgradi pravne osobe u kojem se
nalazio poinitelj prekraja,
a na kojem se u najmanjoj
mjeri ometala protonost i
ugroavala sigurnost drugih
sudionika u prometu. Nakon
to su policijski slubenici
pronali osobu u prostorijama pravne osobe najkraim
putem su je doveli do policijskog vozila.
N. SOFTI, M. SARDELIN

11

Javna tribina
o pomorskom
dobru i morskim
lukama
PULA - Idui tjedan, 12.
rujna u 19 sati u Dnevnom boravku Rojca u
organizaciji Zelene istre
odrat e se javna tribina na temu Promjene
koje donosi novi Zakon
o pomorskom dobru i
morskim lukama: Imaju li
graani pravo na slobodan pristup pomorskom
dobru?. Cilj tribine je
predstavljanje novina koje
donosi prijedlog novog
Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a
na sudjelovanje su pozvani predstavnici dravnih,
regionalnih i lokalnih vlasti, hotelijerskih poduzea, lokalnih graanskih
inicijativa te organizacija
civilnoga drutva.
Tribina e se odrati u
suradnji sa Zelenom knjinicom, projektom Drutva
bibliotekara Istre koji je s
ciljem edukacije javnosti
o odrivom razvoju i nunosti zatite okolia zapoeo 2011. godine. U okviru
Zelene knjinice dosad su
se odrala brojna predavanja, tribine, projekcije dokumentarnih filmova, kao
i ostala dogaanja koje je
javnost odlino prihvatila. Za sadraj javne tribine
odgovara iskljuivo Zelena
akcija i ne moe se smatrati slubenim stavom Europske unije ni Ureda za
udruge. Tribina se nadalje,
organizira u okviru projekta
Korupcijski SONAR - Glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima
kojeg od 6. travnja 2013.
do 5. listopada 2014. godine provodi Zelena akcija u
suradnji s partnerima Fakultetom politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu,
zakladom Heinrich Bll,
te udrugama Art radionica Lazareti, multimedijalni institut MAMA, Pravo na
Grad i Zelena Istra. Financiran sredstvima Europske
unije (u sklopu I komponente programa IPA 2010
- pomo u tranziciji i jaanje institucija) te sufinanciran sredstvima Ureda
Vlade Republike Hrvatske
za udruge i zaklade Heinrich Bll.
N. S.

Produen rok
za irenje mree
socijalnih usluga
PULA - Krajem kolovoza na mrenim stranicama www.strukturnifondovi.
hr te stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih objavljene su izmjene
i dopune Poziva irenje
mree socijalnih usluga u
zajednici - faza 3. Novi rok
za prijavu je 19. rujna 2014.
Potrebno je naglasiti da su
s posljednjim izmjenama
ujedno opozvani i odgovori na postavljena pitanja,
dok su odgovori na preostala pitanja u pripremi i bit
e objavljena u zadanom
roku. Uz to, potencijalni
prijavitelji imaju mogunost postavljanja pitanja na
adresu esf@mspm.hr zakljuno s 5. rujnom. S. Z. T.

12

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

PULA - Zavod za javno zdravstvo Istarske upanije proveo je u zadnjem

tjednu kolovoza redovno uzorkovanje mora na istarskim plaama. Iz upanijskog Upravnog odjela za odrivi razvoj i Odsjeka za zatitu prirode

More u
Istri izvrsne
kakvoe

istra@glasistre.hr

591-518

SPOMENIKU KULTURE U KLOTRU SMIJEE SE

Arhiva/M. ANGELINI

Novi prostori glazbene kole

PORE - U utorak, 9.rujna u 12,30 sati odrat e se
sveano otvaranje novih prostora Osnovne glazbene kole Slavko Zlati pri Pukom otvorenom uilitu
Pore. U sklopu otvaranja predstavit e se prigodnim
programom nagraivani uenici ove kole. Kako se najavljuje, otvaranju e nazoiti poreki gradonaelnik Edi
tifani te upan Istarske upanije Valter Flego, a upuen
je i slubeni poziv te se eka potvrda dolaska ministra
obrazovanja, znanosti i sporta Vedrana Mornara.
G. I.

i okolia priopili su da je u tom periodu analizirano ukupno 203 uzoraka mora na plaama od Savudrije do
Brsea, a analiza je pokazala da je na
svim mjernim punktovima more izvrsne kakvoe.
D. B. P.

Sveani prijem za uenike

LABIN - U labinskoj Osnovnoj koli Ivo Lola Ribar
nova kolska godina 2014./2015. poinje u ponedjeljak,
8. rujna 2014. Sveani prijem za uenike prvih razreda
odrat e se prema slijedeem rasporedu: Podruna kola Vine u 8 sati, uiteljica Sanja tucin, Podruna kola
Vozilii u 8,30 sati, uiteljica Tamara P. Frankovi, Podruna kola Kature u 9 sati, uiteljica Loreta Kranjac Nainovi i Matina kola u 9,30 sati, uiteljica Silvija Mikuljan.
U drugoj labinskoj Osnovnoj koli Matija Vlai nova
kolska godina poinje 8. rujna u 8:00 sati, za sve uenike osim za uenike prvih razreda. Prijem uz prigodan program za uenike prvih razreda, njihove roditelje, skrbnike
i ostale goste poet e u 11 sati u holu kole.
M. R.

IAN - Opina Linjan e od danas do

5. rujna ove godine
odrati javnu raspravu
o prijedlogu prometne regulacije naselja
ian i Valtura. Javna
rasprava e se odrati
u prostoriji Zajednice
Talijana u ianu od 18
do 20 sati. Javni uvid
u prometnu regulaciju
Valture biti e se u prostoriji Opine Linjan
radnim danom od 11
do 13 sati. Prijedlog
prometne regulacije
naselja ian i Valtu-

ra biti e objavljen i na
slubenim web stranicama Opine Linjan
(www.liznjan.hr).
- Oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe na prometnu regulaciju iana i Valture
mogu se davati za vrijeme javne rasprave ili
poslati na adresu Opine do 5. rujna. Pisana
oitovanja koja nisu dostavljeni u roku ili su bez
imena i adrese nee se
uzeti u obzir, kae naelnica Opine Linjan
Maja Cvek.
C. B. G.

Obnova Katela u Kranu

KRAN - Opina Kran raspisala je natjeaj za ustupanje radova na sanaciji i obnovi sjevernog dijela Katela u starom gradu Kranu. Procijenjena vrijednost
radova iznosi 480 tisua kuna bez PDV-a, a rok za dovrenje sanacije je 40 dana.
M. R.

bez struje
Danas e bez elektrine energije na Labintini biti
Ravnii, Vreari, Beneci, Nedeina, Klapii, Erie,
Jurazini, Radovii, Donadi, umber, Balarini, Graii,
Lazarii i ambarelii od 8 do 10 sati, a Laleti i epi
polje od 8 do 14 sati. Dio Martinskog od trafostanice
prema Ruiima bit e bez struje od 9 do 11 sati.
Na Pazintini struje nee imati Gospodi, Sidreti, trapi, Gradinje, Juratii, Gologorica, Lukaii, epii,
Poldugovci, Jurii, Orlovii, Dausi, Brigi, Afrii, Borut,
Budaki, Lovrinii, Dajii, Muzarina i Ivei od 8 do 12
sati. Loborika, osim djela naselja prema Puli, bit e bez
struje od 8.30 do 11 sati, a dio od centra prema Marani i do 14 sati. U Linjanu struje nee imati dio oko broja 255 od 8.30 do 13 sati, te dio Centra Medulina oko
broja 197 od 8.30 do 10.30 sati. Dio Saviente od place
prema koli bez struje e biti od 9 do 12 sati.

Nakon pola stolje

propadanja
poela sanacija c
PIE Vedrana HABEREITER
FOTOGRAFIJE

Jadranka DREMPETI
KLOTAR - Nakon to su
se nekadanji benediktinski samostan sv. Mihovila
nad Limom i njegove dvije
crkve desetljeima sve vie
uruavali, dajui poraavajuu sliku nebrige za povijesnu batinu, konano im se
smijee bolji dani. Smjeten
na kraju sela Klotar, kojemu
i daje ime, samostan su podigli benediktinci u 11. stoljeu i pripadao im je sve do
sredine 17. stoljea. Prije vie
od tri stoljea pretvoren je
u feud, prije dva preureen,
dok je zadnjih pedesetak godina, tonije od 1966. kada je
zadnji put na njemu vrena
sanacija, propadao.

Drava vlasnik
samostana i zemljita
Gospodarska zgrada, stari
klaustar, crkvica Djevice Marije i velika samostanska crkva iz 11. stoljea propadale su - zbog zuba vremena
- ali jo vie ljudskog faktora, odnoenja obraenog kamenja, posebice ploa i erti.
Dio je ulaza naknadno zazidan kako bi se sprijeio ula-

Srea je da je jo puno toga ostalo sauvano, ostali su lukovi u klaustru, od svih elemenata koji e nam trebati imamo poneki uzorak, kae Jadranka Drempeti Proelnik Vugrinac najavljuje da
e ve u ovom mjesecu krenuti izrada idejnog projekta sanacije
itavog kompleksa samostana koji e stajati oko 50 tisua kuna

Arhiva G. I.

Neven LAZAREVI

Prijedlog prometne
regulacije iana i Valture

Jadranka Drempeti: Slijedi

izrada idejnog rjeenja

zak znatieljnika i lopova, ali

je kompleks i dalje bio u jadnom stanju. Najvei uzrok
tomu bili su nerijeeni vlasniki odnosi, spletom raznih nedoreenosti, nebrige
i pukih greaka - kao vlasnici redali su se, spominjali ili
pokuavali uknjiiti, nekadanje poduzee Turist iz Porea, poreka Riviera, danas
Riviera Adria, Plava laguna i
opina Sveti Lovre na ijem
je teritoriju do 2006. godine

Gospodarska zgrada, stari klaustar, crkvica Djevice Marije i velika

samostanska crkva iz 11. stoljea
propadale su - zbog zuba vremena - ali jo vie ljudskog faktora,
odnoenja obraenog kamenja,
posebice ploa i erti

bio Klotar, sve dok nije postao dijelom opine Vrsar.

Danas se situacija iskristalizirala, a kako je na protekloj
sjednici opinskog vijea, na
kojoj se raspravljalo o projektu sanacije, rekao vrsarski proelnik Slobodan Vugrinec, opina je vlasnik svog zemljita
oko samostanskog kompleksa, ukljuujui i estice na kojima se nalazi crkvica i kruna
pe, dok je vlasnik samostana
i zemljita na kojem se nalazi drava. U iznimno je loem
stanju bio krov samostanske
crkve i opina Vrsar lani je kandidirala projekt njegove sanacije na natjeaj Ministarstva
kulture i za njega u ovoj godini
dobila 310 tisua kuna.
Ukupni trokovi stajali
su 365 tisua kuna, a ostatak trokova pokrit e se iz
opinskog prorauna. Projekt sanacije krova izradio je
mr. sc. Dino Rui, licencirani statiar, a radove izveo

Glas Istre

istra

Vaterpolo na
Zarekom
krovu

Srijeda, 3. rujna 2014.

PAZIN - Tradicionalni vaterpolo turnir na Zarekom krovu kraj Pazina odrat e se u subotu. Kao
i svake godine, uz vaterpolo turnir, organizirat
e se natjecanje u skokovima u vodu, a nakon
turnira druenje uz DJ-e na Jezercu. Prijave ekipa primaju se na telefon 091/4533-786.
A. D.

*
*

Zahtjevi za
novac iz
prorauna

PAZIN - Svi potencijalni korisnici prorauna Grada

Pazina, duni su nadlenom upravnom odjelu do
26. rujna dostaviti prijedloge financijskih planova za
period od 2015. do 2017. godine. Treba iskazati sve
prihode i rashode, bez obzira na uplate u proraun
Grada, ili podmirivanje rashoda iz prorauna. M. R.

13

*
*
*

BOLJI DANI - BENEDIKTINSKI SAMOSTAN IZ 11. STOLJEA SV. MIHOVIL NAD LIMOM

Unutranjost crkve sv. Mihovila, radovi na sanaciji krovita

ea
obrt Macuka iz Svetog Petra
u umi. Radovi su nedavno
privedeni kraju, a oznaili su
poetak planova daljnje sanacije cijelog kompleksa. Na
projektu i snimanju radila je
arhitektica mr. sc. Jadranka
Drempeti.

Iscrtana podloga
u digitalnom obliku
- Prvi smo put otili pogledati stanje objekta u oujku,
kako bi prouili mogunosti
izrade arhitektonskog snimka. Najprije je dogovoreno temeljito ienje od raslinja,
neophodno kako bi geometar
mogao izraditi detaljnu geodetsku situaciju, koja nam je
bila osnova za nastavak snimanja. Kako smo snimali i istili neke dijelove, odmah su
ih konzervatori biljeili, kako
bi u budunosti kada se krene s projektnom dokumentacijom uvjetovali obnovu u
skladu s principima konzervatorske zatite, kazala nam
je Drempeti, koja je vei dio
svog radnog vijeka posvetila
zatiti i obnovi istarske graditeljske i kulturne batine.
Dodaje da je snimanje
obavljeno vrlo uspjeno, te je
njezin tim od etiri arhitekta
napravio veliki posao saku-

Samostanski
kompleks
izvana

pivi masu grae i to ne samo

za snimku postojeeg stanja.
- Ne samo da smo snimali,
nego smo i paralelno biljeili
ono to se moglo na licu mjesta ustanoviti. Uzeti su detalji
profila kamenih elemenata,
prouena je buka, dosadanja zazidavanja, mjesta leaja stropnih greda, sve do
sitnih detalja, upotrebe materijala i naina gradnje, dodaje Drempeti. - Nakon snimanja na terenu krenulo se
u obradu svih prikupljenih
materijala i iscrtavanje podloge u digitalnom obliku,
kako bi se jednog dana mogla koristiti sva mjerila.
to se prvog zahvata tie,
sanacije krovita crkve sv.
Mihovila, koja skriva jedne
od najstarijih sauvanih fresaka u Istri, valja rei da je
ono bilo u jako loem stanju, stradale su grede i leajevi. Kako kae Drempeti,
uspjela se odraditi projektna
dokumentacija, te saniranje i
zamjena krovita.
- Sada slijedi izrada idejnog rjeenja i kasnije projektne dokumentacije. U
prvoj je fazi idejno rjeenje
jako bitno, kako bi se moglo uskladiti elje investitora o namjeni objekta s onim

Arhiva/M. ANGELINI

crkve

Glavni portal na crteu Antonia Mariona

Poetak radova na
sanaciji crkve, sreom
ostali su sauvani lukovi u klaustru

365

tisua kuna uloeno

15

milijuna kuna za
potpunu obnovu
to objekt prua, a da usto
imamo postavljene uvjete iz
konzervatorske studije koja
bi definirala mogue namjene. Srea je da je jo puno
toga ostalo sauvano, ostali
su lukovi u klaustru, od svih
elemenata koji e nam trebati imamo poneki uzorak,
kae Drempeti.
Freska koja navodno predstavlja sv. Romualda

U samostanu boravio sv. Romuald

Samostan koji su podigli benediktinci u 11. st. ubrzo je
postao sreditem velikoga posjeda to su ga uveavale darovnice istarskih plemia. Kako vele neki povijesni
i legendarni izvori, u samostanu je neko vrijeme boravio
sv. Romuald, utemeljitelj reda kamaldoljana. Najbolje
sauvana freska u crkvi prikazuje lik za koji neki pretpostavljaju da je lik samog sveca.

Vrijednost sanacije
dva milijuna eura
Kako doznajemo od proelnika Vugrinca, ovoga e se
mjeseca krenuti u izradu idejnog projekta sanacije itavog
kompleksa samostana koji
e stajati oko 50 tisua kuna.
Idejno rjeenje mora biti gotovo u listopadu, kako bi se

cijeli projekt mogao kandidirati na natjeaj Ministarstva turizma za sufinanciranje projektne dokumentacije
infrastrukturnih objekata u
funkciji turizma, na kojem
se, ako se radi o vlasnitvu drave, jo jednostavnije moe
dobiti do 80 posto od ukupne
vrijednosti za izradu cjelokupne dokumentacije.
Planirano je da projektna
dokumentacija bude gotova
u prvoj polovici idue godine,
a s obzirom na vlasnitvo, Opina e od drave zatraiti darovanje ili bar pravo graenja
kako bi se mogla kandidirati
za dobivanje sredstava europskih fondova za cjelokupnu
obnovu. Osim toga, dodajeVugrinec, opina je na natjeaj
Istarske upanije za programe
javnih potreba u kulturi kandidirala projekt istraivakih radova na freskama.
K tome e se kod Ministarstva kulture kandidirati za
izvoenje arheolokih radova kako bi to prije imali pripremljeno sve za natjeajnu
dokumentaciju i kako bi se
mogli kandidirati na europske fondove, jer je procijenjena vrijednost sanacije cijelog
projekta vea od dva milijuna eura.

14

istra

Glas Istre

Fortunal obiljeava
23. godinjicu
ROVINJ - Rovinjski Fortunali, lanovi II. bojne
119. brigade, danas obiljeavaju svoj dan. Tono
prije 23 godine, kada je i
7. rujna formirana 119. brigada, pripadnici hrvatske
vojske s Rovinjtine, popularno zvani Fortunali,
3. rujan proglasili su svojim roendanom.
- Za nas pripadnike
Fortunala ovo je izuzetan dan jer je on dio nae
povijesti. A povijest se ne
moe i ne smije zaboraviti, posebice stoga jer smo
u njoj aktivno sudjelovali i
time doprinijeli rjeavanju
ondanjih vojno-politikih
pitanja i stvaranju Republike Hrvatske, rekao je na
jueranjoj konferenciji za
novinare Drago Puli, zapovjednik Fortunala.
Pressicu je Puli iskoristio i da podsjeti na ratni

put 119. brigade - od samog osnutka pa sve do

vojno redarstvene akcije
Oluja, iji su bili sudionici.
Uz estitke za Dan formiranja brigade zapovjednik je pozvao sve svoje
Fortunale, da se pridrue
dananjoj sveanosti obiljeavanja 23. obljetnice,
koja zapoinje u 11 sati
sveanim prijemom kod
gradonaelnika Rovinja
Giovannija Sponze.
- Nakon prijema u
gradskoj palai u 11.30
sati bit e upriliena komemoracija na rovinjskom gradskom groblju
na kojem e se posjetiti
grob Tomislava Brstile te
poloiti vijenac na Sredinji kri. Nakon odavanja
poasti, slijedi u zajedniko druenje u restoranu
Perla, poruio je Drago
Puli.
N. O. R.

Miroslav Kos, Drago Puli i Boris Jurii

biljeka

Soljenje mora

reksino, oko 23 sata, potoci vode tekli su oko porekog rotora kod Cantine. Ne, nije padalo, nego je
automatika zalijevala travu izmeu nogostupa i kolnika, ali usput malo (da malo... malo vie) vode i arcu, tj. asfaltu davala. OK, dogaa se da su mlaznice
loe usmjerene, ali nije poanta u tome. Naime, istoga
dana, samo u onoj ranijoj noi, u Poreu je pljutalo ko iz poslovinog kabla i - opet! - po enti put ovoga
ljeta - dobrano natopilo zemlju tako da nikakvo zalijevanje travnjaka nije jo danima potrebno, odnosno,
to je poput soljenja mora.
A to emo, to je automatika, a u gradskom komunalcu, nakon to su se pohvalili velikim smanjenjem
radne snage, vjerojatno nema nikog tko bi je preprogramirao pa ona zalijeva po starom, ko da cijelog ljeta nije kiilo. Ne samo sino, nego i drugih noi.
Ali, kao to kae stara istrijanska, lako je z ljukon
(tujon) po drai tui pa se odgovorni - npr. direktor
komunalne tvrtke, ili pak gradonaelnik - oko toga
vjerojatno ne uzbuuju. Ionako e tu bespotrebno potroenu vodu graani platiti. Kao to im i plae plaaju.
Goran PRODAN

Srijeda, 3. rujna 2014.

KREE UREENJE MAKADAMSKIH CESTA NA SUPETARTINI

Asfaltiranje u zaselku Dolani

Asfalt stigao do svih

supetarskih zaseoka
Do jeseni e time ureeno biti 11,5 kilometara opinskih nerazvrstanih cesta, to je
investicija vrijedna
2,65 milijun kuna
SVETI PETAR U UMI - Radnici pulske tvrtke Cesta dovravaju posljednje metre asfaltiranja na podruju Opine
Sveti Petar u umi, ime je
svaki supetarski zaseok dobio asfalt, a zatim e prionuti ureenju makadamskih cesta.
U sklopu ureenja supetarskih lokalnih nerazvrstanih cesta asfaltirano je 3,7
kilometara putova, dok e
se na 7,8 kilometara postaviti kvalitetni makadam. Do
jeseni e time ureeno biti
11,5 kilometara opinskih
nerazvrstanih cesta, to je
investicija vrijedna 2,65 milijun kuna. Asfaltirane su etiri dionice: Kristani - Voljak
- Kranjci - Koevari u duljini
od 1.461 metar, kojima e zaseoci Voljak i Koevari dobiti
pristup asfaltu; zatim dionica

Mario Bratuli

Dolani - Glavica duga 847

metara, Dragovanci - kaljica 584 metara te konano
Banovci - Turinovii - Dragovanci 762 metara.
Makadam e dobiti pet dionica: Dolinci (Puris) - Veliki
brig (2.792 m); Dolinci - Jeenj (2.311 m); Dolani - Ledine (1.160 m); Dragovanci Kri (543 m) i Jurii - Pamii
(988 metara). Jo u oujku
supetarski je opinski nael-

IZABRAN NOVI ELNIK LINJANSKOG PREDSTAVNIKOG TIJELA

Na mjestu predsjednika
Opinskog vijea Linjana Milinkovi e zamijeniti Klaudija Kriviia, koji je
prije dva tjedna ponudio
mandat na raspolaganje,
a veina vijenika uskratila
mu povjerenje
LINJAN - Zoran Milinkovi s liste SDP-HSU novi je
predsjednik Opinskog vijea Linjana, a za njega je glasalo sedam od 13 vijenika
na sjednici odranoj u ponedjeljak naveer. Milinkovi je
dobio est glasova vijenika

SDP-a i HSU-a te jedan Laburista, a protiv su bili etiri IDS-ovca i jedan vijenik
HSP-a AS. Nezavisna vijenica Ankica Piccoli suzdrala se od glasanja.
- Vjerujem da emo dobro
suraivati. Moja vrata su vam
svima otvorena i nadam se
da emo neka pitanja, koja
do sada nismo, uspjenije
rjeavati, poruio je Milinkovi, jedini predloeni kandidat za predsjednika.
Neuobiajeno kratku sjednicu za linjansko Vijee vodio je potpredsjednik Stan-

Z. STRAHINJA

Zoran Milinkovi predsjedava Vijeem

Zoran Milinkovi - novi predsjednika Opinskog vijea Linjana

nik Mario Bratuli potpisao

ugovor s Agencijom za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu
i ruralnom razvoju kojim
je dogovoreno da se opina zadui kratkoronim zajmom od 2,65 milijun kuna,
koji planira povratiti u stopostotnom iznosu sredstvima
programa IPARD mjera 301
Poboljanje i razvoj ruralne
infrastrukture do konca lipnja idue godine.

Projekt ureenja cesta pokrenuli su jo krajem 2011.

godine, ali je realizacija potrajala prije svega zbog rjeavanja sloenih imovinskopravnih odnosa te projektiranja.
Ureenja supetarskih cesta
i putova pomoi e lokalnim
poljoprivrednicima, kao i ruralnom turizmu koji se snano posljednjih godina razvija
u ovom kraju.

ko Goldin (SDP-HSU), s
obzirom da je prije dva tjedna mandat na raspolaganje ponudio sada ve bivi
predsjednik Klaudio Krivii (SDP-HSU), a razrijeen
je nakon to nije uspio dobiti dovoljnu podrku vijenika. Krivii je, podsjetimo,
ostavku najavljivao jo poetkom ljeta zbog, izmeu
ostalog, problema oko sazivanja sjednica, izmjene
dnevnih redova i termina
odravanja sjednice, kao rezultat slabe suradnje s opinskom upravom.
No, to to se Krivii maknuo s elnog mjesta za vijenikim stolom, ne znai
da se ita bitno mijenja, pa
je i na prekjueranjoj iako
kratkoj sjednici bilo povie-

nih tenzija. Jednu je ustru

raspravu potaknuo Dario
Balde (HSP AS) ve prilikom
izglasavanja dnevnog reda
od tek par toki. On je upozorio da i opet nije dobio
odgovore od Jedinstvenog
upravnog odjela na traena
pitanja na proloj sjednici,
iako mu je tada bilo reeno
da e ih dobiti sada, to se
prema zapisniku i vidi.
Zato je traio da se dnevni
red dopuni raspravom o nepotivanju vijenika, s obzirom
da uestalo izostaju odgovori
koje vijenici trae na aktualnom satu. Goldin je prihvatio
prijedlog o dopuni dnevnog
reda, no za njega je glasalo tek
est vijenika, to nije bilo dovoljno da zaista i uvrsti tu toku.
Z. STRAHINJA

Glas Istre

istra

Srijeda, 3. rujna 2014.

15

REGULACIJA PROMETA U STAROGRADSKOJ JEZGRI PONOVO NA METI OPORBENIH VIJENIKA

Grad Buzet ima suglasnost

MUP-a za naplatu parkiranja
Od 16. lipnja do kraja srpnja, od naplate parkiranja po satu
unutar starogradske jezgre ostvareno je 10.413 kuna bez
PDV-a, te izdana 61
dnevna parkirna karta, to iznosi 4.880
kuna bez PDV-a

Rijeili problem
parkiranja

Dva parkiralita pod naplatom;

u Humu i starom gradu Buzetu
Arhiva/G. . .

Ljetni reim naplate je od 1. travnja do 30. rujna svakim danom od

7 do 23 sata, a zimski reim od
1. listopada do 31. oujka, svakim
danom od 8 do 20 sati

Obavijesti na
tri jezika
- Suglasnost je dobivena
13. lipnja, dakle prije poetka
naplate i kontrole parkiranja
s kojom se zapoelo 16. lipnja, a doneseni i su i svi drugi potrebni akti, primjerice i Direktorica Parka Ervina Kisiek
sporazum o davanju na ko- njih poslova Ranko Ostoji, sti na tri jezika, po svim oglaritenje podataka iz eviden- naglasila je Kisiek.
snim ploama i uobiajenim
cije registriranih vozila, kojeg
Uoi poetka naplate par- obavijesnim lokacijama staje potpisao ministar unutar- kiranja istaknute su obavije- rogradske jezgre. Kontrolori

su nekoliko dana prije poetka naplate zapoeli sa obilascima, i informirali graane

o predstojeoj organizaciji i
kontroli parkiranja.
Od 16. lipnja do kraja srpnja, od naplate parkiranja
unutar starogradske jezgre,
SMS-om, parkirnim automatima-kovanicama i kreditnim karticama ostvareno

je 10.413 kuna bez PDV-a te

izdana 61 dnevna parkirna
karta, to iznosi 4.880 kuna
bez PDV-a.
U Buzetu su, podsjetimo,
za uvoenjem naplate parkiranja u starogradskoj jezgri posegnuli kako bi smanjili
broj vozila unutar starogradskih zidina i rijeili dugogodinji problem nedostatka

Stanarima i poslovnim subjektima u starom gradu, uz

koritenje povlatene parkirne karte, parking je besplatan, a ostalima 10 kuna po
satu. Stanari, obveznici plaanja komunalne naknade,
imaju naime pravo koristiti
povlatenu parkirnu kartu uz
jednokratnu uplatu od pedeset kuna, koliko iznose trokovi njenog izdavanja. Takozvanu radijsku kartu mogu
koristiti na jednom od tri vozila koje su naveli u ugovoru
sklopljenom s Parkom.
Omoguava im to parkiranje jednog vozila u starom
gradu, a ostala mogu parkirati besplatno na parkiralitu
kod mjesnog groblja. Poslovni subjekti koji su obveznici
plaanja spomenike rente,
poput hotela, ugostitelja, frizerki, kozmetiarki i suvenirnica, imaju pravo na jo jednu povlatenu kartu za svoje
klijente.
Park je zaposlio dva djelatnika. Postavljena su tri parkirna automata, dva na kovanice i jedan na kreditne kartice,
a omogueno je i plaanje
usluge SMS-om. Ljetni reim
naplate je od 1. travnja do 30.
rujna svakim danom od 7 do
23 sata, a zimski reim od 1.
listopada do 31. oujka, svakim danom od 8 do 20 sati.
G. ALI VERKO
G. . .

BUZET - Gradski komunalac Park, odnosno Grad

Buzet, pravovremeno je ishodovao suglasnost PU istarske na odluku o organizaciji
naplate i kontrole parkiranja
unutar starogradskih zidina
Buzeta. Odgovor je to direktorice Parka Ervine Kisiek
na vijeniko pitanje HNSovca Branka Ronevia kojeg je zanimalo koliko je do
sada uprihodovano od naplate parkinga, koliko kazni
izdano i naplaeno i to e
biti s kaznama s obzirom da
odluka o regulaciji prometa,
kako je ustvrdio, prema miljenju ureda dravne uprave, nije u skladu s zakonom
jer nije dobivena prethodna
suglasnost.

parkiralinog prostora. Svi

posjetitelji dodue mogu
parkirati u starom gradu, ali
e za to platiti, a mogu i besplatno parkirati na parkiralitu kod gradskog groblja te
proetati do starog grada.

UPU zone Mala Huba 2 na javnoj raspravi

BUZET - Od 5. do 19. rujna odrat e se javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna urbanistikog plana ureenja za podruje
gospodarske namjene - proizvodne Mala Huba 2. Prijedlog plana izloit e se na javni uvid u
zgradi gradske uprave u Buzetu,
te na gradskoj internet stranici.
U prostorijama gradske uprave,
16. rujna u 17 sati odrat e se i
javno izlaganje.
Miljenja, prijedloge i primjedbe o prijedlogu plana, gra-

ani, udruge, vijea mjesnih

odbora i druge pravne osobe
mogu do zavretka javne rasprave dostavljati gradskom
odjelu za gospodarenje prostorom. Razmatrat e se iskljuivo
primjedbe koje se odnose na
prijedlog plana.
- Izmjenama i dopunama
urbanistikog plana ureenja
htjeli smo to veem broju potencijalnih investitora omoguiti ostvarivanje djelatnosti u
poduzetnikoj zoni Mala Huba

2, to prema sadanjem UPU

koji je raen za bitno veeg investitora, Istarsku pivovaru, nije
mogue, prokomentirao je gradonaelnik Sinia uli.
Istarska pivovara je u Maloj
Hubi trebala fazno zapoeti s
izgradnjom nove, tehnoloki
najmodernije pivovare, ali je
zbog nepotivanja rokova i ugovornih obveza Grad Buzet jo
krajem 2011. raskinuo ugovor o
kupoprodaji nekretnina.

SUTRA u Glasu Istre

G. . .

Zona Mala Huba

EUROeko

Prilog
P
riilog o europsk
europskim
kim iintegracijama
nttegraciijama i ek
ekologiji
kologiji

 Do the right(s) thing! - Istarska upanija poziva srednje kole da se ukljue

u provedbu europskog projekta
 Wine run - vinski maraton, nova atrakcija Istarske upanije i Opine Piran nancirana
EU novcem odrava se 7. rujna
 etnicom od Plomina do Brestove - Turistika zajednica Opine Kran od Europe
oekuje znaajna sredstva

16

Glas Istre

istra

Srijeda, 3. rujna 2014.

ZAVRENA 12. LABINSKA ART REPUBLIKA

Dva mjeseca umjetnosti i spektakla

Tijekom srpnja i kolovoza u sklopu LAR-a
odrano je 50 kulturnih dogaanja na kojima se u prostorima starog grada Labina predstavilo vie od 150 umjetnika. LAR ini nepretenciozna sinergija izmeu velikih i malih
pozornica, izmeu raskonih produkcija i jednostavne, ogoljene scene, doznajemo od Loredane Modruan, koordinatorica LAR-a

Labinska arolija

LABIN - Koncertom gradskog orkestra Labin u crkvi Blaene Djevice Marije

minule je nedjelje zakljuena
12. Labin Art Republika
(LAR). Tijekom srpnja i kolovoza u sklopu LAR-a odrano
je 50 kulturnih dogaanja
na kojima se u prostorima
starog grada Labina predstavilo vie od 150 umjetnika. LAR ini nepretenciozna sinergija izmeu velikih
i malih pozornica, izmeu
raskonih produkcija i jednostavne, ogoljene scene,
doznajemo od Loredane
Modruan, koordinatorica
LAR-a.

Jazz koncert

u crkvici Sv. Stjepana. Ove je

godine program zapoela labinska kantautorica i scenska umjetnica Elis Lovri,
koja je zastavu spustila uz
izvedbu svoje pjesme Kanat od mora. Posebno su bili
zapaeni nastupi Dine Rizvi,
Ratka Zjae, Simone Zacchinija, Barbare timac ili Lele
Kaplowitz.
Uz ve osmi susret, sjajno prihvaenih klapa, koncert za sjeanje odrala je
diva hrvatske estrade Radojka verko, a Elis Lovri
sa svojim je malim ansamblom priredila ugodnu glazbeno-scensku kolajnu na la-

Niz koncerata klasine

glazbe renomiranih domaih
i stranih izvoaa odrano je
u sklopu ciklusa Klasino ljeto u crkvi Roenja Blaene
Djevice Marije. Na Titovom
trgu nerijetko su se mogli uti zvukovi big band
puhakih orkestara i zborova
britanskih srednjih kola, a
nekoliko puta je ljetne veeri
svojim nastupom zainio i
labinski Gradski orkestar.

Ulina arolija

Otarica Mirandolina

Kanat od mora
Stoga su jednako vani renomirani umjetnici koji svoja
djela izlau u Gradskoj galeriji, kao i oni mladi, neafirmirani, koji se kroz Art kolonije
moda i po prvi puta predstavljaju javnosti preko puta,

Produkcijski najzahtjevniji, brojem

sudionika najmasovniji, ali i najbolje posjeen dogaaj i ove je
godine bila Uskoka bitka

binjonskoj cakavici. U sklopu

glazbenog programa LAR-a
nastupili su alternativni rock
bendovi, kako u OFF programu koji se petkom odravao
na pini, tako i u zadnjem
nastupu na toj popularnoj
ljetnoj pozornici.

U SUSRET ROVINJSKOM FESTIVALU VINA

Vinska feta okusa i edukacije

Raskanje grozda

ROVINJ - Udruga Agrorovinj i ove e godine, u sklopu obiljeavanja Dana grada

i blagdana Svete Eufemije,
15. rujna za sve vinske sladokusce na malom molu organizirati Festival vina.

Tijeskanje groa

Feta, koja se odvija pod

pokroviteljstvom Grada, zapoinje u 18.30 sati demonstracijom klasine prerade
groa. Kako doznajemo od
organizatora, najavljen je dolazak para vozova s groem

u bavi koje e vui magarci.

Uslijedit e i runo muljanje
i tjeskanje groa, kao i tradicionalno dijeljenje mota.
Osim u degustiranju soka od
groa gledatelji e moi uivati i u pjesmama na tan-

ko i debelo u izvedbi KUD-a

Stjepan ia iz Rovinjskog
Sela. Paralelno s tim dogaanjima moi e se vidjeti i runa izrada barrique bave.
U 19.30 sati zapoinje, po
mnogima i najatraktivniji

U ponudi scenskih umjetnosti i kazalita Labinjani su

poetkom ljeta mogli pogledati Cirkus Kumulus, namijenjen najmlaima. Posebno
je dobro bila prihvaena Labinska ulina arolija s ak
est predstava, nastupa i koncerata u jednoj veeri, kada su
cijeli stari grad zauzeli klaunovi, pantomimiari, glazbenici,
ongleri i akrobati. Produkcijski najzahtjevniji, brojem sudio manifestacije, a to je takmienje u gnjeenju groa bosim nogama. Ovaj e
se put nadmetati est ekipa: Rovinjske maoretkinje,
enski rukometni klub Rovinj, enski odbojkaki klub
Rovinj, uenice Srednje
strukovne kole Zvane r-

Paralelno s
edukativnim
dijelom fete, i
to ve oko 19
sati, moi e
se po cijeni od
70 kuna kupiti
aa za degustaciju vina s
pripadajuom
vreicom

dionika najmasovniji, ali i najbolje posjeen dogaaj i ove

je godine bila Uskoka bitka, spektakularni prikaz povijesne bitke za obranu Labina
iz 1599. godine.
Dakako, i ove su godine
LAR-u veliki doprinos dali labinski likovni umjetnici koji
su otvorili svoje ateliere za
sve posjetioce i vodie koji su
svakog utorka naveer grupe
turista vodili kroz stari Labin.
Organizaciji 12. Labinske Art
Republike posebno su doprinijeli Turistika zajednica grada Labina, Hrvatska
turistika zajednica, Ministarstvo kulture RH, Istarska
upanija te brojna poduzea
i banke koji su pomogli da se
tijekom protekla dva mjeseca u Labinu dogaa umjetnost, da posjetitelji naprave
art krug po starom gradu
i kroz Labin Art Republiku
zaokrue svoje kulturno ljeto.
M. RIMANI
nja, djelatnice Valalte, kao i
ekipa sastavljena od stranih
gostiju. Koja e od ekipa natijeskati vie mota i ovjenat se najuspjenijom, odluit e toperica.
Paralelno s edukativnim
dijelom fete, i to ve oko 19
sati, moi e se po cijeni od
70 kuna kupiti aa za degustaciju vina s pripadajuom vreicom. Od tada, pa
sve do 23 sata, moi e se
kuati vina od ak trideset i
dva vinara, koji u Rovinj stiu s najmanje dva uzorka.
A da e se degustirati kvalitetna vinska kapljica govori
i podatak da je izbor izlagaa nainjen prema postignutim rezultatima na Vinistri 2014.
S dobrim piem nee izostati ni ie, jer e se na feti
moi naruiti i porcija izvornog istarskog pruta te sirevi
Kumparika iz Mutvorana i
Obrta Vesna iz Loborike.
N. O. RADI

Glas Istre

istra

Srijeda, 3. rujna 2014.

17

Andreas KANCELAR/Arhiva

POEO OSMI HRVATSKI BUBNJARSKI KAMP

Udaraljkaka
elita u Istri
Osim grupnih predavanja bit e i individualnih poduka za poetnike i napredne, a tko eli moe se ukljuiti u natjecanje u etvrtak,
4. poslijepodne jer je nagrada primamljiva - stipendija za usavravanje na Institutu za suvremenu glazbenu izvedbu u Londonu

Atmosfera na jednoj od radionica prole godine

Svake godine sve ambicioznije - Petar uri

GRONJAN - U Gronjanu je krajem prolog tjedna

krenuo osmi Croatia Drum
Camp - Hrvatski bubnjarski
kamp - godinje okupljanje
bubnjara svih razina znanja
koji su u ovaj lijepi istarski
gradi doli da bi neto nauili od ljudi koji svoj zanat
itekako znaju, jer su ga ispekli kod najveih svjetskih
glazbenih faca.
Tu su Gerald Heyward,
poznat kao bubnjar slavne
Beyonce, koji je svirao i s Janet Jackson, Puff Daddyjem,
Mary J. Blige i mnogim drugima na amerikoj pop sceni. U Gronjanu je i Thomas
Lang, koji je pored toga to
je nastupao s mnogim zvijezdama i sam postao bubnjarski celebrity uz mnotvo
nagrada za rad na edukaciji
bubnjara.
U najavi jednog predavanja pie da e polaznicima demonstrirati kako da
sviraju sve ono to su mislili d je nemogue svirati, za
drugo predavanje mu pak
pie kamp za dril - upozoreni ste! pa pretpostavljamo da je zanimljivo. Doao je i Dr Donald Bousted
koji e polaznike poduavati kompoziciji te ef katedre bubnjeva na Institutu za suvremenu glazbenu
izvedbu u Londonu Justin
Scott, ije predavanje nosi

naziv: Tako radimo na Institutu, za sve one koji ovdje ele studirati.
Naravno, meu predavaima je i pokreta kampa
i seminara, Puljanin Petar
uri koji e priati o glazbenom biznisu za bubnjare, ali kao poseban gost, u
zadnji tren najavljen je Pier
Foschi, bubnjar Jovanottija,
koji je snimio poznati funky
groove za veliki Jovanottijev
hit Penso positivo. Upravo
tako e mu se zvati i radionica koju e odrati u petak,
5. ujutro, a poslijepodne e
on, Heyward, Scott i uri
odrati zajedniki jam session.
Od najavljenih predavaa
nije doao jedino John Blackwell jer je dobio poziv od
Princea u zadnji tren za dva
privatna nastupa.
Osim grupnih predavanja
bit e i individualnih poduka za poetnike i napredne,
a tko eli moe se ukljuiti u natjecanje u etvrtak, 4.
poslijepodne jer je nagrada
primamljiva - stipendija za
usavravanje na Institutu za
suvremenu glazbenu izvedbu u Londonu.
Zavrni koncert uenika,
predavaa i gostiju na koji je
pozvana i publika odrat e
se na terasi Balwan Cityja,
zadnjeg dana seminara u nedjelju, 7. u 21 sat. M. RADI

HYPO TEDNJA UNAPRIJED

PRVO KAMATA, ONDA TEDNJA
Iskoristite novu Hypo tednju i ostvarite pravo na kamatu unaprijed!
Hypo tednja moe se ugovoriti u kunama ili eurima, a minimalni iznos oroenja je
5.000,00 HRK ili 500,00 EUR.
Uvjeti:
Valuta: HRK i EUR
Kamatna stopa: fiksna 3,75% za HRK, 3,00% za EUR
Efektivna kamatna stopa: 3,90% za HRK, 3,09% za EUR
Rok oroenja: 12 mjeseci + 1 dan
Minimalni polog: 5.000,00 HRK, 500,00 EUR
Maksimalni polog: nema ogranienja
Kamata se obraunava unaprijed za cijeli period oroenja i unaprijed se isplauje na raun.
Dobro i brzo, jednostavno Hypo!
Detaljnije informacije potraite putem info telefona 0800 14 14, u najblioj poslovnici
Hypo banke ili na www.hypo-alpe-adria.hr

Gerald Heyward

18

Glas Istre

istra

Srijeda, 3. rujna 2014.

U FAANI U NEDJELJU ODRANA RAPSODIJA U PLAVOM

AKULA PRI KRAJU LJETA

Oprano kao da je novo

PAZIN - U ponedjeljak,
prvog dana nove kolske godine, pazinske e
polaznike Osnovne kole
Vladimira Nazora, ali i one
Srednje kole Jurja Dobrile, doekati blistavo i temeljito oieno poploeno dvorite.
Ne radi se o izmjeni
starih ploa onim novima,
kako bi netko na prvi pogled mogao pomisliti, ve
o detaljno opranom oploju strojem za ienje s
vruom vodom (do 160
stupnjeva) pod pritiskom
od 200 bara. Radove
obavlja obrt Eko tim iz Lindara, a njegov vlasnik eljko Jedreji, koji je ujedno jedini djelatnik, kae da
se ienjem povrina na
javnim zgradama (supetarski plac, Pazinski kolegij) bavi tek posljednjih

Plava svjetlost za
oprotaj od kolovoza

godina, ali iskustva u pranju i ienju stjee ve

18 godina.
Zapoeo je s ienjem
velikih hala i farma pazinske mesne industrije da bi
se 2004. godine osnivanjem obrta osamostalio i
zapoeo delat dan i no,
makar je to delo u tekim
uvjetima vode, buke i praine. Kvaliteta i profesionalnost su mi ciljevi odvajka, kae Jedreji kojeg
na pedantnosti hvale i zaposlenici pazinske kole.
Napominje da se bavi i
pranjem terni, odtopavanjem malih ili veih cijevi, pranjem velikih bagera,
zidova, bazena, poploenja tlakovca, togod ga se
trai, a u planu mu je ienje hotela.
Napisao i snimio
A. DAGOSTIN

Posjetitelji su mogli
uivati i u mobilnim
instalacijama koje su
mladi umjetnici i kreativci postavili u luicama Faane i osvijetlili ih posebnom
rasvjetom: Tihana Rudan, Marina Jakuli,
Oleg Morovi, Oleg
uran, Josip Modruan, Denis Verbanac i
Kristijan Milokanovi
FAANA - S jedne strane
faanska Riva obojana svjetlosnim efektima u plavim
tonovima, s druge strane
crno nebo i prijetee munje sa zapada za posljednji dan kolovoza. Sreom,
nisu posjetitelji manifestacije Rapsodija u plavom
previe strahovali od nevere
u nedjelju naveer, s obzirom na raplesanu atmosferu
ispred dviju bina na kojima
su mnoge pop i rock hitove
odsvirali pulski Summertime Acoustic i Night Express. Pritom je ipak neto dinaminije bilo oko glavne
pozornice pred upnom
crkvom, gdje je uz raskoni light show band Night
Express kupovao brojnu
publiku niui inozemne
uspijenice s top-listi po-

eljko Jedreji isti dvorite pazinske kole

Faanska riva u plavim tonovima

i instalacijama u faanskoj luici

Night Express na velikoj pozornici

sljednjih tri desetljea. Posjetitelji su mogli uivati i u

mobilnim instalacijama koje
su mladi umjetnici i kreativci postavili u luicama Faane i osvijetlili ih posebnom
rasvjetom. Te su instalaci-

je, poput bijelih maski na

stupovima nad vodom, galebova koji plivaju morem,
ili Pink Panthera koji pedalira na starom biciklu, izradili Tihana Rudan, Marina
Jakuli, Oleg Morovi, Oleg

uran, Josip Modruan, Denis Verbanac i Kristijan Milokanovi.

Tijekom veeri se odvijao
i Coctail party na kojem su
majstori mijeali pia plave
boje, a kako i dolikuje ovoj
manifestaciji Turistike zajednice Faane, plavom su
bojom bile obojane i palainke te kokice koje su se nudile na rivi. Sardele, koje su
se pripremale na razne naine, ionako se nazivaju, plavom ribom.
U kutku za djecu, nazvanom Plava arolija, gdje
su se odravale igraonice i
radionice za djecu i iz kojeg su u zrak putani baloni
i lampioni, zabavljao je maioniar Klaun Marek.
Napisao i snimio
Z. STRAHINJA

Ep2143

ANTENAL d.o.o.
Antenal 9A
52466 Novigrad

Sveu!ilite Jurja Dobrile u Puli, raspisuje

NATJEAJ
za upis kandidata na Program za stjecanje pedagokih
kompetencija u akademskoj godini 2014./2015.

oglasni odjel: Pula, Portarata 4, tel. 388-470, 591-543 fax 388-471

Objavljuje

1. Program za stjecanje pedagokih kompetencija je namijenjen

osobama koje nisu zavrile nastavni!ke studije, a potrebne su im
za zapoljavanje u osnovnim i srednjim kolama.
Program se izvodi jednu akademsku godinu, a !ijim se zavretkom
stje!e 60 ECTS-a.
2. Na Program za stjecanje pedagokih kompetencija mogu se upisati
kandidati sa zavrenom viom i visokom kolom te kandidati
sa zavrenim fakultetom odnosno sa zavrenim stru!nim ili
sveu!ilinim preddiplomskim i diplomskim ili integriranim studijem.
3. Za upis na Program za stjecanje pedagokih kompetencija
kandidati uz prijavu (prijavnica se moe preuzeti u studentskoj
slubi soba br. 24/3, Ronjgova 1, 52100 Pula, I kat, tel.: 377-540 ili
na web stranicama Sveu!ilita) dostavljaju:
- ovjerenu presliku diplome (svjedodbe) o zavrenoj koli
odnosno fakultetu odnosno rjeenje o priznavanju istovrijednosti
strane svjedodbe ili diplome,
- ovjerenu presliku domovnice
(Napomena: uz predo!enje originalnih dokumenata ovjera se moe obaviti
i u studentskoj slubi prilikom predaje prijave, uz propisanu naknadu)
4. Prijave kandidata za upis na Program za stjecanje pedagokih
kompetencija primaju se zaklju!no do 12. rujna 2014. godine. Rang
lista kandidata biti "e objavljena na web stranicama Sveu!ilita 15.
rujna 2014. godine iza 13 sati. Prednost pri upisu imaju osobe koje
su ve" zaposlene u koli, o !emu su duni dostaviti potvrdu.
5. Trokovi studija iznose 10.000,00 kuna (uklju!uju trokove
postupka prijave i upisa, nabavu indeksa i tiskanica).
Ako trokove snosi sam kandidat, mogu"e je pla"anje u 2 rate s
tim da prva rata treba biti upla"ena prije upisa, a zadnja najkasnije
do kraja velja!e 2015. godine.
U slu!aju da trokove snosi poduze"e, tada se cijeli iznos upla"uje
prije upisa.
6. Upis na Program za stjecanje pedagokih kompetencija obavit "e
se 17. rujna 2014. godine u 14.30 sati u u!ionici br. 25.
Za upis je potrebno sljede"e:
a) slika za indeks
b) dokaz o uplati trokova na IBAN Sveu!ilita Jurja Dobrile u Puli
HR1923600001101931377 s naznakom za Program PK, u
rubrici poziv na broj treba upisati OIB-555.
7. Informacije se mogu dobiti na tel.: 377-540, odnosno na web
stranicama Sveu!ilita.
Sveu-ilite Jurja Dobrile u Puli
Pula, 1. rujna 2014. godine
Ep2155


za prijem na posao

STANOVI

Radno mjesto: Bravar

Mjesto rada: Novigrad (Istarski)

 1
Vrsta zaposlenja: 
 
Radno vrijeme:
 









Razina obrazovanja: 
   
    !
!"

#$$%#$&  
Poslodavac: ' *  %*+#,,


unajmljivanje
STAN u prizemlju s vrtom i
garaom na podruju pulske
obale, trai u najam umirovljeni
profesor tehnikih znanosti.
091/186-4103.
002-000608

002-000626

ZAJMOVI







 

Ep2156

GRAD BUZET

OBAVIJEST
Obavjetavamo sve pravne i #zi!ke osobe da je na oglasnoj plo!i
Grada Buzeta objavljen (raspisan): Natje!aj za zakup nekretnina u
vlasnitvu Grada Buzeta.
Sve informacije mogu se dobiti na br. telefona 662-726, int. 113.

ponuda
BESPOVRATNA sredstva do
50% ulaganja za investicije
vee od 1. mil. eura u turizmu,
proizvodnji i uslugama. EU
fondovi. Eurokonzalting Tel:
052/544-825.
002-000574

BESPOVRATNA sredstva za
novo zapoljavanje i porezne
olakice za investicije vee od
50.000 EUR. Eurokonzalting.
Tel: 052/544-825.
002-000582

MARKETING

Trg I. istarsk
e

PRONAI ME! Ako si meu

tisuu osamljenih kao i ja,
nazovi me 0-24h i poimo
dalje zajedno! 064/60-60-50,
091/400-5330. VE-MA u.o.,
MBO: 92575528, Ilica 175,
Zagreb, 01/370-2189, (6.99
kn/min. ksna linija, 8.41kn/
min mobitel), www.ve-ma.net.

brigade 10/I
II
52100 Pula

tel. 591-537, 591-538, 591-541

PRIPREMA dokumentacije za
predsteajne nagodbe. Eurokonzalting. Tel: 052/544-825.
002-000590

POZNANSTVA
poznanstva
GOSPOE I GOSPOICE!
Usamljene ste? Agencija Zajedno e vam pomoi; upis
za vas je besplatan. 0-24h.
098/174-9933, 091/400-5330.
002-000618

USAMLJENI STE? Agencija

Zajedno je uz vas. Nazovite
0-24h; diskrecija zajamena.
064/65-65-05, 098/174-9933.
VE-MA u.o., MBO: 92575528,
Ilica 175, Zagreb, 01/3702189, (6.99 kn/min. ksna
linija, 8.41 kn/min. mobitel),
www.ve-ma.net.
002-000610

ELITE UPOZNATI novu

ljubav, iskljuivo za ozbiljnu
vezu, brak? Iskoristite 26
godina uspjenosti posredovanja ureda Agencije Venera
Gratia. Alkoholiari, osobe
u braku-iskljueni. Termini
po dogovoru, pon-sub:9-19,
052/438-212, 098/366-104,
www.venera-gratia.com
002-000600



GLASA ISTRE
Tel. 591-543, 388-470
Fax 388-471

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

Ubijeno osam
policajaca na
sjeveru Sinaju

pogled u svijet

KAIRO - Osam egipatskih policajaca ubijeno je u eksploziji bombe pri prolazu vozila na Sinaju gdje dihadisti izvode sve
vie napada otkad je vojska svrgnula islamistikog predsjednika Muhameda Morsija. Jo etiri policajca ranjena su na sje-

veru tog poluotoka koji granii s Izraelom

i palestinskim teritorijem Gaze. Za napad
jo nitko nije preuzeo odgovornost, ali su
skupine dihadista izvele brojne napade
kao odmazdu za krvavu represiju nad
Mursijevim pristaama. (H)

19

IZBOR EUROPSKE KOMISIJE: PRVI PORAZ NOVOG SLOVENSKOG PREMIJERA

Mediji javljaju da je trgovina ve okonana

i da je novi ef Europske komisije Jean-Claude
Juncker odluio da e povjereniki poloaj rezerviran za slovenskog kandidata pripasti premijerki koja broji zadnje dane na toj dunosti

Burne reakcije
u Sloveniji
Juncker je iz Slovenije dobio popis kandidata na kojem su tri imena - ministra
vanjskih poslova Karla Erjavca, europarlamentarke Tanje
Fajon i premijerke Bratuek
- jer se odlazea vlada nije
mogla dogovoriti oko jednog
kandidata. Raskol je izazvala kontroverzna odluka odlazee vlade, u iju nadlenost
spada i odabir kandidata za
europovjerenika, da upravo
odlazeu premijerku predloi za visoku i vrlo unosnu europsku funkciju.
Radi se o moralno spornoj samokandidaturi, koja
je izazvala burne reakcije u
Sloveniji, a odluku istrauje i slovenska protukorupcijska komisija. Upravo ta
odluka glavni je razlog zbog
kojeg nasljednik Alenke Bratuek na premijerskom poloaju, Miro Cerar, njezinu
stranku nije pozvao u buduu koaliciju, pa se inilo
da je Bratuek politiku budunost svoje stranke spremna rtvovati zbog vlastitih
interesa.
No nije ostalo samo na
tome. Cerar je odmah nakon

Samokandidatura premijerke Bratuek baca

sjenu na njezinu premijersku ostavtinu, koja
je, zapravo, iznad oekivanja. U trenutku kada
je preuzela slovensku
vladu gospodarstvo je
bilo u minusu za skoro
pet posto, a svom nasljedniku ostavlja gospodarstvo u plusu od
2,9 posto. Sanirane su
banke, dodue po iznimno visokoj cijeni od
nekoliko milijardi eura,
no nad Slovenijom vie
ne stoji prijetnja financijskog sloma i dolaska
Trojke. Rizina odluka
odlazee premijerke,
koja je njome stavila na
kocku sav svoj politiki ugled, mogla bi joj se
na kraju isplatiti, barem
u materijalnom, ako ve
ne i u politikom smislu.

dobivanja mandata nazvao

Junckera kako bi mu objasnio da samo kandidature
Erjavca i Fajon, koji dolaze
iz koalicijskih stranaka, imaju njegovu potporu, no ne i
Bratuek, koja je kandidirana
za europovjerenicu bez konzultacija s njim, to je Ceraru
neprihvatljivo.
Odluka o kandidaturama
jedna je od zadnjih odluka koje je donijela odlazea
vlada jer se stupanje na dunost Cerarove vlade oekuje sredinom rujna. No premijerka brani takvu odluku.
Prema njezinim rijeima,
vlada se nije mogla usuglasiti oko jednog imena, pa je
poslala u Bruxelles popis na
kojem su imena troje kandidata, ne elei da Slovenija blokira izbor nove Europske komisije. Ona sama tvrdi
da nema nikakva jamstva

Nakon razgovora s kandidatima novi ef Europske komisije Jean-Claude Juncker bi trebao odluiti i o podjeli resora
REUTERS

LJUBLJANA - Iako bi novi

ef Europske komisije JeanClaude Juncker popis buduih europskih povjerenika
trebao predstaviti tek koncem tjedna, slovenski mediji javljaju da je trgovina
ve okonana i da je Juncker ve odluio da e jedan povjereniki poloaj
rezerviran za slovenskog
kandidata pripasti slovenskoj premijerki Alenki Bratuek, koja broji zadnje dane
na toj dunosti.
Juncker bi trebao zapoeti intervjue s kandidatima
koje su odabrale sve lanice
EU-a osim Belgije, a iz njegova ureda su potvrdili da e od
troje slovenskih kandidata
Juncker na razgovor pozvati
samo Bratuek. Nakon razgovora s kandidatima Juncker bi trebao odluiti i o podjeli resora, nakon ega e,
potkraj rujna, budui povjerenici morati proi i zahtjevna sasluanja u Europskom
parlamentu.

Sjena na
premijersku
ostavtinu

REUTERS

PIE Denis ROMAC

REUTERS

Cerar nije zaustavio bivu

premijerku Alenku Bratuek

Miro Cerar nije uspio uvjeriti Junckera da Bratuek nema

njegovu potporu za dunost europovjerenice

da e Juncker sa slovenskog
popisa odabrati upravo nju,
no sigurna je da bi Slovenija mogla dobiti vaan resor
unutar gospodarstva, najvjerojatnije proraun, koheziju ili promet, pri emu

Zbog moralno sporne samokandidature Alenke Bratuek, koja je

izazvala burne reakcije u Sloveniji, Miro Cerar nije njezinu stranku
pozvao u buduu koaliciju

vjerojatno nije sluajno da

je upravo Alenka Bratuek
prije premijerske funkcije
bila direktorica proraunskog odjela u slovenskom
Ministarstvu financija.

Eupora eli rodnu

ravnoteu
Iako je Cerar u meuvremenu jo jednom telefonirao Junckeru uvjeravajui ga
u nemoralnost takve odluke, ali i ostavljajui Junckeru
slobodne ruke da odabere
kandidata kojeg eli, ini se
da ga nije uspio uvjeriti, to je

Alenka Bratuek s odlazeim predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom

ujedno i njegov prvi politiki

poraz. ini se da se Juncker
ve odluio za Bratuek, koja
najbolje odgovara njegovim
zahtjevima. Juncker, naime,
u svojoj komisiji eli politiki snane i sposobne politiare, koji su u stanju brzo i
djelotvorno ostvariti zacrtane ciljeve. A Bratuek po tom
kriteriju ima prednost u odnosu na Erjavca i Fajon zato
to je obnaala najviu izvrnu funkciju, no ini se da je
jo vanije to to je Bratuek ena, zbog oajnike potrage za enskim kandidati-

ma kako bi Juncker mogao

udovoljiti zahtjevu za spolnom ravnoteom, zbog ega
se spominje i da Juncker za
Bratuek uva i potpredsjedniku funkciju u Europskoj
komisiji.
Kao njezina slaba strana
spominje se slabo poznavanje engleskog jezika, no
nakon izbora poljskog premijera Donalda Tuska za
predsjednika Europskog vijea, unato slabom poznavanju engleskog, ta injenica vjerojatno nee ugroziti ni
njezinu kandidaturu.

20

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

tapovima
po elektrinim
vodovima

crna@glasistre.hr

591-521
Bivi osuenik silovao djevojicu

nalu Bi, izmeu Vrpolja i Velike Kopanice, a potom se uputio preko kanala, nosei u ruci dva teleskopska ribika tapa,
dugaka est metara. U jednom trenutku,
tapovima je dodirnuo vodove visokonaponske mree. (H)

MEU 6.000 POSJETITELJA DIMENSIONSA U TINJANU, 157 IMALO DROGU

Manuel ANGELINI

VARADIN - Iza reetaka je zavrio 43-godinjak kojeg

se sumnjii za seksualno zlostavljanje 12-godinje djevojice. Kako je doznao tjednik Varadinske vijesti, sluaj se dogodio prije desetak dana, kada je djevojica iz
sredita grada otila prema rijeci Dravi. Tamo ju je zaskoio mukarac te ju spolno iskoristio. Policija je osumnjienom uspjela ui u trag dva dana kasnije. Za to vrijeme
djevojica je bila izloena njegovim prijetnjama, no na
kraju je lien slobode i smjeten u Istrani zatvor. Varadinski sud, koji je potvrdio ovaj dogaaj, zakljuio je da
postoji opasnost da bi 43-godinjak mogao ponoviti nedjelo to mu je stavljeno na teret. Tim vie to ima podeblji kriminalni dosje, a svojevremeno je bio osuen i zbog
ubojstva. Iako je odsluio devetogodinju kaznu, oito ga
vrijeme provedeno u zatvoru nije promijenilo. Navodno je
ivio kao beskunik u okolici Varadina.
A. R. K.

SLAVONSKI BROD - Mukarac (74) je

prekjuer zadobio za ivot opasne ozljede kada je, prelazei eljezniki most na
trasi pruge Vrpolje - Slavonski amac,
tapovima za pecanje dodirnuo vodove
visokonaponske mree. Pecao je na ka-

Iz stana ukraden novac i nakit

ROVINJ - Nepoznati poinitelj je tijekom noi s nedjelje
na ponedjeljak iz stana u Ulici Cesta za Valaltu u Rovinju
ukrao nakit i novac. Lopov je 32-godinjakinji iz Rovinja
nanio tetu od nekoliko desetaka tisua kuna.
M. S.

M. SARDELIN

Trostruki sudar u Poreu

Od droge u proraunu
zavrilo 442.000 kuna
PORE - U lananom sudaru tri vozila
juer neto poslije 10
sati na cesti Pore Baderna, nedaleko od
sportske dvorane na
izlazu iz Porea, ozlijeena je jedna osoba.
Vozila su se kretala u
smjeru Baderne kada
je voza kombija hrvatskih oznaka prednjim djelom udario u
stranji dio Opel Insigne njemakih oznaka, a Opel je onda
udario u VW. Prema
prvim neslubenim

informacijama VW
je oito zakoio radi
skretanja ulijevo te je
naglo zakoio Opela,
a potom i kombi. Djelatnici Hitne medicinske pomoi su vozau
kombija stavili zatitni
ovratnik te ga odveli u
poreki Dom zdravlja. Njemaki dravljani, voza i putnica u
Opelu, nisu ozlijeeni,
ali im je vozilo znatno
oteeno. Za vrijeme
oevida, promet se
odvijao jednom prometnom trakom. M. S.

Poduzeu ukrali moped

RIJEKA - Policija traga za mopedom Aaprilia Sportcity
one 50, koji je ukraden proteklih dana na Veici. Skuter
je nestao u razdoblju od subote do ponedjeljka, dok je
bio parkiran u Radnikoj ulici u Rijeci. Otuena je i kaciga i drugi predmeti. Rijeka tvrtka, u ijem je vlasnitvu
vozilo, oteena je za nekoliko tisua kuna.
F. V.

Hrvat pokazivao spolovilo

SISTIANA - Nesvakidanji sluaj egzibicionizma, a iji
je glavni protagonist bio 42-godinji Hrvat, zabiljeen je
preksino na dijelu autoceste koji vodi prema Sistiani,
gradiu nedaleko Trsta. Pred brojnim vozaima automobila, koji su se u to vrijeme nali na toj cesti ukazao
se rijedak prizor: mukarac odjeven samo u majicu koji
je, unato hladnoi, ponosno pokazivao intimne dijelove svoje mukosti. Prema pisanju medija, kada su vozai ugledali mukarev nakit osjetili su se uvrijeeno te
su ga prijavili policiji.
Ubrzo je na mjesto dogaaja stigla i prva policijska
ophodnja na to je egzibicionist reagirao bijegom. Pokuao se skriti u oblinji umarak te odjenuti gaice i
ostatak odjee, ali mu to nije polo za rukom. Policija
ga je u tren oka pronala i uhitila te provjerama utvrdila
da se radi o hrvatskom dravljaninu. to ga je nagnalo da intimne dijelove javno pokazuje na prometnici za
sada ostaje nepoznanicom, no prema izjavama oevidaca neobinog dogaaja, mukarac je djelovao rastrojeno i uzbueno.
. B.

Policija je na licu mjesta kaznila 129 osoba, a svaka od njih u

prosjeku je kanjena
s oko 3.500 kuna
Najvie droge pronaeno kod Britanaca

PULA - Na etverodnevnom Dimensions festivalu proteklog je tjedna bilo,

prema neslubenim procjenama, oko 6.000 posjetitelja.
Meu njima je, unato upozorenjima organizatora da se
ilegalne supstance na festivalu nee tolerirati, te da e
osobe kod kojih one budu
pronaene biti predane policiji, ipak je bio jedan maleni dio onih koji su riskirali.
Na na upit istarska policija
je odgovorila da je zbog prekraja Zakona o suzbijanju
zloporabe opojne droge posjetiteljima Dimensions festivala na licu mjesta izdala 129
kazni kojima je, u korist dravnog prorauna, naplaeno 442.000 kuna! Izlet u svijet

ilegalnih supstanci u prosjeku je svakog od 129 novano

i na mjestu zatjecanja s drogom kanjenih prekritelja
kotao oko 3.500 kuna.

Privedeni Britanci
Policija je za vrijeme trajanja glazbenog festivala zatekla 157 osoba u posjedu
opojnih droga. Dva Britanca i jedan hrvatski dravljanin sumnjie se da su poinili kazneno djelo neovlatene
proizvodnje i prometa drogama. Radi sumnje na kazneno
djelo policija je pritvorskom
nadzorniku predala dvojicu
Britanaca, dok e protiv Puljanina prijava ii redovnim
putem. Kod 33-godinjeg dravljanina Velike Britanije je
u noi s petka na subotu oko
ponoi pronaeno vie paketia razliitih vrsta droga i
to 20 tableta ecstasyja, 13,6
grama ketamina, 7,6 grama
MDMA i 2,5 grama marihuane. U subotu naveer je mladi priveden u pritvorsku
jedinicu PU istarske. Drugi Britanac (26) zateen je s
drogom u ponedjeljak oko

Novane kazne
Minimalna, zakonom
propisana kazna za posjedovanje droge iznosi 5.000 kuna. No, ako
policija protiv poinitelja
podnosi optuni prijedlog, onda mu prekrajni sud moe izrei kaznu od 5.000 do 20.000
kuna. Ukoliko prekritelj
odmah plati kaznu, sud
mu moe oprostiti polovicu kazne. Ako pak
prekritelja na licu mjesta izdavanjem prekrajnog naloga kanjava
policija, onda se minimalna kazna od 5.000
kuna moe smanjiti za
jednu treinu, to je i bio
sluaj kod posjetitelja
Dimensionsa zateenih
s drogom. (M. Ko.)

6.20 sati. Imao je 36 tableta

ecstasyja, 84,44 grama ketamina i 0,45 grama kokaina,
te je u veernjim satima i on
priveden u pritvorsku jedinicu PU istarske. Puljaninu
(27) prijava slijedi u redov-

nom postupku, a s oko 55,75

grama marihuane zateen je
u ponedjeljak oko 1 sat.

Vie vrsta droge

Zaplijenjeno je vie vrsta droga od ega 116,23 grama marihuane, 42,71 grama
MDMA, 15,12 grama haia,
50 komada tableta ecstasyja,
24,31 grama jointa, 23,30 grama speeda, 8,65 grama ketamina, 8,30 grama kokaina, 2.45
grama heroina, 10 tableta Helexa, 1 tabelata Suboxon i tri
papiria te u tekuem stanju
oko 0,05 ml staklene boice
LSD-a. Sva navedena droga
pronaena je kod 69 dravljanaVelike Britanije, 14 hrvatskih
dravljana, 11 francuskih dravljana, deset talijanskih dravljana, devet njemakih dravljana, po sedam dravljana
Irske i Australije, pet dravljana Belgije, po dva dravljana
Norveke, kotske, Slovenije, Kanade, Nizozemske i Austrije te po jedan dravljanin
SAD-a, panjolske, Meksika,
Novog Zelanda, Malte, Japana, Makedonije, vicarske, Indije i Rusije.
M. Ko., M. S.

PRITVORENA 42-GODINJA MAJKA I NJEZIN 20-GODINJI NEVJENANI SUPRUG

S partnerom zlostavljala kerkice

ZAGREB - Zbog zlostavljanja dvije djevojice, mlae
od pet godina, iza reetaka
su zavrili 42-godinjakinja i
njezin 20-godinji nevjenani suprug.
Majka je, kako doznajemo,
ve due vrijeme zanemarivala svoju djecu, krei tako njihova prava, a sve je kulminira-

lo kada joj se u tome pridruio

i novi partner. Oboje su se i
fiziki okomili na djevojice.
U tome su, prema kaznenoj
prijavi, pretjerali pa su djecu i
ozlijedili. Zato e oboje u nastavku postupka odgovarati za
nanoenje ozljeda djeci. Sve je
prijavio otac djevojica koji je
primijetio da su mu djeca ozli-

jeena. Zbog osjetljivosti ovog

sluaja policija nije obznanila
vie detalja, no oito je nakon
prijave, tijekom kriminalistikog istraivanja, utvreno dovoljno dokaza da protiv majke
i njezinog partnera budu podnijete kaznene prijave. Oboje
su uhieni te predani tuiteljstvu koje e protiv njih nasta-

viti voditi postupak. Rasplet

istrage ovaj nasilni par ekat
e iza reetaka, jer im je odlukom upanijskog suda u Zagrebu odreen istrani zatvor.
Zakljueno je, naime, da postoji opasnost od ponavljanja
kaznenog djela, ali i od utjecaja na svjedoke zlostavljanja
ove dvije djevojice. A. R. K.

crna kronika

eh se
prevrnuo
kamperom

Srijeda, 3. rujna 2014.

POANE - Na dionici dravne ceste

D201 izmeu Poana i Soerge juer oko 13.25 sati 69-godinji eh je
upravljajui kamperom u pravcu Buzeta u otrom desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom te izletio izvan

kolnika na uzvisinu pa se vozilo prevrnulo na desni bok i zaustavilo na lijevoj prometnoj traci. Ozlijeenih nije
bilo. Vozau je na licu mjesta naplaena kazna. Kamper je uklonila vuna sluba HAK-a.
G. . .

21

G. . .

Glas Istre

*
*

OSMORICA OPTUENIH SKINULI NOVAC S RAUNA INTEREUROPE - LOGISTIKE USLUGE

Djelatnica banke je povjerovala lanoj poruci

te ukucala pin tvrtke u
raunalo. Za nekoliko
sekundi nestalo je itavo bogatstvo
ZAGREB - Hoe li istraitelji konano ui u trag misterioznom Bosancu koji stoji
iza serije kraa novca s rauna hrvatskih tvrtki? Korisne
informacije mogli bi dobiti
od skupine kojoj je juer na
Opinskom kaznenom sudu
u Zagrebu trebalo poeti suenje zbog upletenosti u nezakonito podizanje novca s
rauna tvrtke Intereuropa logistike usluge. Rije je o
osmorki optuenoj za raunalnu prijevaru teku neto
manje od milijun kuna, koja
se dogodila sredinom prole
godine. Iako nisu svi okrivljenici dostupni domaem pravosuu, oekuje se detaljno
ispitivanje trojice s optuenike klupe.

Raun pod ovrhom

Oni e odgovarati za optube to im ih je na teret stavilo Opinsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu. Sumnja
se naime, da se osmero
okrivljenih - od kojih je veina nezaposlenih, jedan je
pomoni konobar, a jedan
zidar, dogovorilo s Bosancem da na nezakonit i relativno lagan nain dou do
novca. Bosanac ih je i okupio pronaavi ih preko po-

M. ANII

Bosanac hakirao milijun kuna

Novana naknada
Plan se poeo realizirati krajem svibnja prole
godine. Tada je Bosanac pronaao osobe
koje su bile spremne
otvoriti raune u razliitim bankama. Na njih
je trebao biti prebaen novac Intereurope - logistike usluge.
Kako im je za otvaranje rauna bila obeana i odreena naknada
te osobe nisu dovele u
pitanje svoj angaman
u zavjeri to se pripremala.

S PIN-om oprezno, hakeri napadaju graane i tvrtke

srednika u Zagrebu, Poegi,

Slavonskom Brodu i akovu. Uvjerio ih je da otvaranje
rauna nee biti iskoriteno
ni za kakve ilegalne poslove,
ve su mu samo na taj nain trebali pomoi da doe

do odreenog novca, budui

da je njegov raun bio pod
ovrhom.
Sam hakerski napad dogodio se krajem lipnja, kada
su Bosanac i Bojan Legin
(33), osmookrivljeni i trenut-

Utvreno je tek da je domena s

koje su poslali hakerski e-mail izraena za naruitelja u vicarskoj

no u bijegu, na jo neutvren nain omeli rad raunalnog sustava. Ubrzo su s lane

adrese elektronske pote Privredne banke Zagreb poslali
poruku na raun djelatnice
tvrtke Intereuropa-logistike
usluge u kojoj je bilo navedeno da zbog unapreenja
informatikog sustava PBZ-a
usluga PBZCOM@NET nee
biti dostupna neko vrijeme.
Planirani prekid trebao se
dogoditi 2. srpnja 2013. go-

dine izmeu 8.30 i 16 sati.

Kako bi se mogle promijeniti
postavke, korisnica je trebala izvaditi smart karticu iz itaa i ponovno pokrenuti raunalo, nakon ega bi nove
postavke trebale profunkcionirati.

Tri sekunde
Kada je zaposlenica to
uinila hakeri su s rauna
tvrtke skinuli novac. U svega tri sekunde stotine tisu-

a kuna prebaene su na
raune okrivljenika, u iznosima izmeu 60 i 80 tisua
kuna. Intereuropa-logistike
usluge ostala je bez 740.910
kuna. etvorica okrivljenika jo isti dan sa svojih su
bankovnih rauna podigli
novac, te ga predali Leginu
i Bosancu. Ni jednom od
njih dvojice istraitelji jo
uvijek nisu uli u trag. Utvreno je tek da je domena s
koje su poslali hakerski email izraena za naruitelja
u vicarskoj.
Ovakvih hakerskih napada tijekom ove i prole godine zabiljeeno je mnogo, no istraitelji ih nisu sve
uspjeli rasvijetliti niti sprijeiti. Od poetka se, meutim, sumnja da iza njih stoje osobe iz BiH.
Ana RAI-KNEEVI

Razbojnik uperio pitolj u

zatitara i pobjegao s plijenom

Nema ozlijeenih u sudaru

u blizini Zrane luke

ZAGREB - Nepoznati naoruani razbojnik opljakao

je poslovnicu Hrvatske pote juer usred bijela dana u
zagrebakom Voltinom naselju i pri bijegu od zatitara
Sokol Maria ljutito ispalio
hitac iz pitolja, sreom, nikog ne ozlijedivi. Pljaka se
dogodila u 13.50 sati u prizemlju zgrade u Golikovoj 28, a
maskirani razbojnik uspio je
ukrasti nekoliko tisua kuna
i pobjei iz pote. Rije je o
poti koja je ve nekoliko
puta bila na meti pljakaa.
Prema dostupnim informacijama ured HP-a bio je pun
klijenata, koji su strpljivo ekali u redu ispred altera. U
jednom trenutku maskirani
razbojnik s orujem u rukama upao je u potu i odmah
uperio cijev pitolja u zatitara razoruavi ga.
Naredivi ustraenim slubenicima da mu predaju svu

Pljaka je razoruao zatitara

gotovinu, razbojnik je pokupio novac. Neduni graani

ispred altera mogli su samo
nijemo promatrati nemilu
scenu razbojnika na djelu. S
plijenom u rukama pljaka
je izletio iz poslovnice, a zatitar se u hipu maio svog pitolja i krenuo za njim. Ipak,
tek nekoliko koraka. im je
razbojnik primijetio da mu
je djelatnik Sokola za petama, ispalio je hitac u zrak. Ja-

sno mu je dao do znanja da

bi moglo biti krvi. Razbojnik
je uspio pobjei. Naa ekipa bila je u blizini mjesta dogaaja, no zbog policijskog
oevida pristup poslovnici
bio je onemoguen, a stanare koji su ulazili u zgradu legitimirala je policija. Uspjeli smo nai graane koji su
uli neto, ali nisu vjerovali
da se radi o hicu ispaljenom
iz pitolja..
V. VESI

PULA - U prometnoj nesrei koja se juer oko 14.20

sati dogodila na cesti Pula Loborika, kod skretanja za
cestu to vodi prema pulskoj Zranoj luci nije bilo
ozlijeenih, ve je na vozilima nastala materijalna teta. Ondje je na mokrom kolniku dolo do
sudara Renaulta Kangooa pulskih oznaka i Forda
Fiusiona austrijskih nacionalnih oznaka pri emu
je Kangoo, kojeg je Ford
prednjim dijelom udario
u stranji kraj, zavrio na
travnatoj povrini uz cestu. Ford se zaustavio popreno preko obje kolnike
trake pa je onemoguavao
prolaz ostalim vozilima. Na
mjestu nesree policija je
obavila oevid te utvruje
okolnosti sudara.
Na istom se mjestu proteklog tjedna, u etvrtak

M. ANGELINI

U EST DANA DVIJE NESREE NA CESTI PULA - LOBORIKA

D. LOVROVI

USRED BIJELA DANA ORUANA PLJAKA POTE U ZAGREBU

Ford je izgurao Kangooa s mokrog kolnika na travu

28. kolovoza, dogodila prometna nesree u kojoj je

oko 23.50 sati teko ozlijeen 25-odinji voza motocikla KTM s podruja Marane. Do nesree je dolo
kada je 65-godinjakinja s
podruja Faane upravljala automobilom Toyota Corola, pulskih registracijskih
oznaka. Ona je dolaskom
do ovog y raskrija, zaustavila auto na polju za

razdvajanje prometnih tokova da bi iz njezinog vozila izala jedna putnica.

Potom se vozaica Toyote
polukrunim okretanjem u
smjeru Pule poela ukljuivati u promet, no tada je u
boni dio Toyote prednjim
dijelom udario KTM. Od
siline udara motociklist je
pao na kolnik te je s tekim
ozljedama prevezen u pulsku Opu bolnicu. M. Ko.

22

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

Ubrzana
gradnja
svemirske baze

VOSTONJI - Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je juer da se ubrzaju radovi na izgradnji vie milijardi dolara vrijedne svemirske baze na ruskom
dalekom istoku kojim eli prekinuti ovisnost o kozmodromu Bajkonur u Kaza-

hstanu. Helikopterom je nadletio golemo gradilite u Vostonjiju u trenutku

kad sukob s Ukrajinom, u kojoj su bile
izraene rakete Zenit i Dnjepr, pokazuje krhkost ruskog obrambenog i svemirskog sustava. (H)

RUSKI MEDIJI O NEKOREKTNOSTI PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE JOSEA MANUELA

REUTERS

Putinova izjava o zauzi

Kijeva je izvuena iz kon
Rusija zatraila
da SAD
urazumi Kijev

Ukrajinska vojska tvrdi da ruske trupe jaaju svoje snage i pomau separatiste

U medijima su se ranije pojavila izvjea o

telefonskom razgovoru Barrosa i Putina tijekom kojeg je ruski predsjednik navodno
izjavio da bi u sluaju potrebe ruska vojska
mogla u kratkom roku zauzeti Kijev. Prema rijeima Uakova, taj citat je izvuen iz
konteksta i imao je sasvim drugi smisao
KIJEV - Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina o
navodnoj spremnosti Rusije
da zauzme Kijev za dva tjedna, koju je prenio predsjednik
Europske komisije Jose Manuel Barroso, bila je izvuena iz
konteksta i imala je drugi smisao, rekao je juer novinarima
Putinov savjetnik za vanjsku
politiku Jurij Uakov.
To je nekorektno, to izlazi
iz okvira diplomatske prakse.
To je nedostojno ozbiljnog
politikog djelatnika, istaknuo je Uakov komentirajui Barrosove rijei, a prenose ruski mediji. U medijima
su se ranije pojavila izvjea o telefonskom razgovoru
Barrosa i Putina tijekom kojeg je ruski predsjednik navodno izjavio da bi u sluaju
potrebe ruska vojska mogla
u kratkom roku zauzeti Kijev.

Barroso je to navodno rekao

elnicima EU-a na summitu
ovog vikenda. Prema rijeima Uakova, taj citat je izvuen iz konteksta i imao je sasvim drugi smisao.

Prijetnja federaciji
Zamjenik elnika ruskog
Vijea sigurnosti Mihail Popov najavio je da e prijetnje Rusiji zbog situacije u
Ukrajini i irenja NATO-a na
istonu Europu biti kljuni
imbenici prilikom razmatranja vojne strategije Moskve. injenica da se vojna
infrastruktura lanica NATO-a pribliava naim granicama, pa i putem proirenja, i dalje je jedna od
vanjskih prijetnji za Rusku
Federaciju, rekao je Popov u
intervjuu za novinsku agenciju RIA.

GLAVNI TAJNIK UN-a UPOZORAVA ATLANTSKI SAVEZ

Nema vojnog rjeenja u Ukrajini

KIJEV - Glavni tajnik UN-a
Ban Ki-moon upozorio je
juer Zapad da ne smije biti
vojnog rjeenja u Ukrajini dok se NATO sprema
pojaati prisustvo na istoku Europe, a Kijev optuuje
Moskvu da pokree veliki
rat. Europska unija, Amerikanci i veina zapadnih
zemalja raspravljaju vrlo
ozbiljno meu sobom o
nainu postupanja spram
ruskog uplitanja u Ukrajini, izjavio je glavni tajnik
UN-a. Moraju razumjeti
da nema vojnog rjeenja.
Naveo je amerike planove
raketne obrane i situaciju u
Ukrajini kao druge opasnosti
za sigurnost Rusije. SAD aktivno jaa vojnu nazonost
NATO-a u Latviji, Litvi i Estoniji, rekao je Popov. S elnicima tih triju zemalja trebao
bi se sastati ameriki predsjednik Barack Obama koji
je juer stigao u Estoniju. Popov je ustvrdio da SAD ele
znatno pojaati vojni kon-

Politiki dijalog za politiko

rjeenje najsigurniji je put,
kazao je on izrazivi nezadovoljstvo zbog kaotine
i opasne situacije s regionalnim i svjetskim posljedicama. Njegove primjedbe
upuene su efovima drava Atlantskog saveza, njih
28, koji na summitu u etvrtak i petak moraju usvojiti plan djelovanja, kao odgovor na ponaanje Rusije
u ukrajinskoj krizi koju doivljavaju kao prijetnju saveznici koji dijele granicu
s tom zemljom, prije svetingent NATO-a u baltikim
dravama te da postoje planovi za razmjetanje tekog
naoruanja i vojne tehnike,
ukljuujui tenkove i oklopne
transportere u Estoniji pored
ruske granice. Sve injenice pokazuju namjeru elnika
SAD-a i NATO-a da nastave
pristup kojim se pogoravaju
odnosi s Rusijom. Mi smatramo da odreujuim imbenikom u odnosima s NATO-om

ga baltike zemlje, a onda

i Poljska, Rumunjska i Bugarska. Tisue vojnika zranih snaga, kopnene vojske
i mornarice, uz podrku
specijalnih snaga, mogu
biti rasporeene u nekoliko dana na istoku Europe, obeao je u ponedjeljak
glavni tajnik NATO-a Anders
Fogh Rasmussen. Na terenu, ukrajinska vojska prepustila je separatistima strateku zranu luku Luhansk
nakon topnike paljbe koju
su, kako smatra Kijev, izvele
ruske postrojbe. (H)
ostaje neprihvatljivost planova o dolasku vojne infrastrukture Saveza na nae granice,
naglasio je.

Veliki rat u kui

Ukrajinski ministar obrane
Valeri Heletej izjavio je u ponedjeljak da je Ukrajina suoena
s velikim ratom s Rusijom
koji e odnijeti desetke tisua ivota. U nau kuu je doao veliki rat, rat kakav Europa

Rusija je juer priopila da potezi ukrajinskih

vlasti kojima je cilj prikljuenje NATO-u imaju
za cilj potkopati napore
prema okonanju rata
na istoku zemlje te je
pozvala Washington
da iskoristi svoj utjecaj
i urazumi Kijev. Ministar vanjskih poslova
Sergej Lavrov izjavio
je da je inicijativa Kijeva za lanstvom u NATO-u uslijedila ubrzo
nakon sastanka ruskih
i ukrajinskih elnika o
rjeavanju sukoba izmeu ukrajinske vlade
i proruskih separatista.
Ta ideja vlade u Kijevu je pokuaj jedne
strane u ratu da osujeti
svaki pokuaj pronalaenja politikog rjeenja, rekao je Lavrov,
otro kritizirajui namjeru Ukrajine da se
odrekne svog nesvrstanog statusa i pridrui NATO-u. Takoer je
kazao da je teta da
SAD, neke lanice EU-a
i dunosnici NATO-a
podgrijavaju tu ideju.
Najvanija stvar koja
je sada potrebna jest
da se jedna strana u
ratu, Kijev, urazumi, a
u velikoj mjeri to moe
uiniti jedino SAD, istaknuo je Lavrov. Rusija
se estoko protivi ideji pridruenja Ukrajine
NATO-u, a predsjednik
Vladimir Putin opravdava aneksiju Krima mogunou da Ukrajina
ue u Sjevernoatlantski savez. Ukrajinski
predsjednik Petro Poroenko trebao bi krajem tjedna sudjelovati
na summitu NATO-a u
Walesu.

nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se

nee brojati u stotinama nego
u tisuama pa ak i desecima
tisua mrtvih, napisao je ministar na svom Facebook profilu. Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja
pokuava ne samo zauzeti poloaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu
na druga ukrajinska podruja, dodao je. (Hina)

svijet
SYDNEY - Australija je spremna pojaati partnerstvo s NATO-om, rekla je juer
njezina ministrica vanjskih poslova Julie
Bishop u elji da se zemlja snanije pozicionira u globalnoj krizi od Iraka i Sirije
do Ukrajine. Premijer Tony Abbott u ne-

BARROSOA

23

*
*

AMERIKI PREDSJEDNIK BARACK OBAMA U ESTONIJI

REUTERS

imanju
nteksta

davnim je govorima najavio pojaani pristup vanjskoj politici. Iako Australija nije
lanica NATO-a, njezine postrojbe borile su se uz koaliciju u Iraku i Afganistanu, to je Bishop nazvala bazom za proireno partnerstvo. (H)

REUTERS

Australija jaa
partnerstvo
s NATO-om

Srijeda, 3. rujna 2014.

REUTERS

Glas Istre

Zajednika vojna vjeba 13 zemalja kojoj je domain bila Finska

Rusijo: Ne diraj Baltik!

REUTERS

Vladimir Putin i Petro Poroenko

Angela Merkel i Jose Manuel Barroso

Poginulo jo 15 ukrajinskih vojnika

Jo 15 ukrajinskih vojnika ubijeno je u posljednja 24
sata u sukobima s proruskim separatistima kojima pruaju potporu ruski vojnici, izjavio je juer glasnogovornik ukrajinske vojske. UN-ove agencije su priopile da
je 2.600 ljudi poginulo u sukobu, meu kojima oko 800
ukrajinskih vojnika, navodi Kijev. Predsjednik Petro Poroenko izjavio je u ponedjeljak da se situacija u petomjesenom ratu protiv separatista dramatino pogorala otkako su ruske snage ule u sukobe na strani
separatista. Ustvrdio je da Rusija provodi otvorenu i
neskrivenu agresiju protiv Ukrajine. Moskva demantira
da su njezini vojnici u Ukrajini.

Krnja drava
Rusija kuje planove o stvaranju neke krnje drave na
istoku Ukrajine, kao to je to u prolosti uinila u Gruziji i Moldovi, ocijenili su u ponedjeljak analitiari u
Moskvi, istiui da se taj cilj ini vrlo ostvariv s obzirom da proruski separatisti biljee uspjehe na bojitu.
ak i ako je Kremlj zanijekao da je predsjednik ikada
natuknuo stvaranje neke neovisne drave za veinski
rusofonska podruja na jugoistoku Ukrajine, Rusija,
koja do sada nikada nije zatraila nita vie od autonomije za ta podruja - to Kijev smatra neprihvatljivim
- sada se ponaa na drugi nain, kazao je ruski strunjak Fjodor Lukjanov, glavni urednik asopisa Russia
in Global Affairs. Rusija eli Kijevu rei: predloili smo
vam sporazum o federalizaciji, niste htjeli. Sada se ponuda promijenila.

Odlaskom u Tallinn
Obama kani Moskvi
pokazati da postoje
granice koje ne smije
prijei i da je odluan
braniti saveznike
TALLINN - Ameriki
predsjednik Barack Obama dolaskom u Tallinn na
sastanak s liderima baltikih lanica NATO-a eli jasno poruiti Rusiji da ne
dira Baltik, a Europi da mu
je vana te uoi summita
Sjevernoatlantskog saveza
pozvati sve lanice da se
ugledaju na malu Estoniju koja primjereno izdvaja
za trokove obrane.

Svi za jednog
jedan za sve
Susretom u glavnome
gradu Estonije s tamonjim
predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom,
njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom
i litavskom predsjednicom
Daliom Grybauskaite, Barack Obama eli podsjetiti da baltike zemlje od Zapada vie nisu odijeljene
eljeznom zavjesom Hladnoga rata. Obama, koji je
u Estoniju stigao juer naveer, a zadrat e se manje od 24 sata, proli je tjedan jasno rekao: elim da
Estonci znaju da i mislimo
ono to govorimo.
Time e simboliki istaknuti lanak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji,
polazei od muketirskog
gesla Svi za jednoga, jedan za sve propisuje da
je napad na jednu lanicu NATO-a napad na sve
ostale.

Otvorena vrata Saveza

Ukrajinskog predsjednika Petra Poroenka 18. rujna Obama e ugostiti u Bijeloj kui. NATO je proli
tjedan poruio Ukrajini da e biti spreman eli li ona
pokrenuti postupak integracije u Savez. Vrata su
otvorena svima koji ele pridonijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Washington.

Vojna prisutnost u Baltiku

Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Drave pojaale su svoju vojnu nazonost u regiji, podsjea
njemaka agencija dpa. U travnju je SAD poslao 600
padobranaca na zajednike vojne vjebe u Poljskoj i
Baltiku i stacionirao 150 amerikih vojnika u estonskoj zranoj bazi. U lipnju je poslao borbene avione
F-15 da patroliraju Baltikom te pojaao vojno brodovlje u Baltikom i Crnom moru. Za financiranje tih operacija od Kongresa je Obama zatraio 925 milijuna
dolara.

U Europi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava

miljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne
prijeti samo Ukrajini u
koju je poslao svoje vojnike, ve i NATO-u. Putin
bi silno elio diskreditirati cijeli NATO barem
jednim napadom na njezinu najslabiju lanicu i
tako pokazati da je lanak
5 tek uplja pria, misli
analitiar Thomas Wright
iz Brooking Institutiona,
pie agencija AFP.
Odlaskom u Tallinn
Obama kani Moskvi pokazati da postoje granice

koje ne smije prijei i da je

odluan braniti saveznike
nadahnjujui se govorom
Johna F. Kennedyja koji je
1963., u jeku Hladnog rata
u Berlinu poruio Ich bin
ein Berliner.

Prekretnica
i teka zadaa
Obamin je posjet simbolian i po tomu to su
tri baltike zemlje, koje su
pet desetljea bile okupirane u Sovjetskom Savezu, a NATO-u su pristupile
2004., nedavno obiljeile etvrt stoljea Baltikog
lanca. Bila je to mirna po-

Putin bi silno elio diskreditirati

cijeli NATO barem jednim napadom na njezinu najslabiju lanicu
i tako pokazati da je lanak 5
tek uplja pria
Thomas Wright

litika demonstracija 23.

kolovoza 1989. kada se dva
milijuna ljudi primilo za
ruke u ljudskome lancu
dugom 600 kilometara u
tada jo sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i
Litvi. Ukrajina, meutim,
nije lanica NATO-a i Obama joj ne moe pritei u
pomo, ali eli pokazati da
je spreman stati uz nju.
Rusko upletanje u pobunu
proruskih separatista na
istoku Ukrajine Obama se
suzdrao nazvati invazijom, no pred njim je teka
zadaa kako primjereno
odgovoriti, a da istodobno
nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kau analitiari.
Obamina poruka Estoniji pripremit e dvodnevni summit 28 lanica NATO-a i njihovih partnera
to e se u etvrtak i petak odrati u Newportu u
Walesu. Put u Estoniju na
neki je nain i prekretnica u vanosti koju amerika administracija pridaje
Europi. Obama je previe zauzet i Europa dosad
nije bila u vrhu njegovih
prioriteta. Zanemario je
najvaniji savez u pitanju
sigurnosti - NATO, kae
Edward Lucas iz Centra za
europsku politiku analizu u Washingtonu. Odabravi upravo malu Estoniju za svoj posjet, Obama
e poslati poruku ostalim lanicama saveza koje
premalo izdvajaju za trokove obrane. SAD uplauje lavovski dio za zajedniku obranu, a Estonija je
samo jedna od etiri lanice koja je ostvarila cilj
da izdvaja 2 posto svog
BDP-a u obrambeni proraun. (Hina)

24

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

1000

trezor
novosti@glasistre.hr

proizvoaa

591-517
HNB: kuna blago ojaala prema euru

operatora trita energije (HROTE).

Ukupna vrijednost svih projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije
realiziranih u razdoblju 2007.-2014. procjenjuje se na oko 4,4 milijarde kuna,
navodi s u priopenju. (HINA)

KAKO BANKE RASPOLAU S OVRENIM NEKRETNINAMA

Neven LAZAREVI

ZAGREB - Na juer utvrenoj teajnoj listi Hrvatske

narodne banka (HNB), u odnosu na jueranju teajnicu, kuna je prema euru ojaala za 0,05 posto. Srednji
teaj eura na jueranjoj teajnoj listi sredinje banke, koja se primjenjuje od danas, iznosi tako 7,614378
kuna. Kuna je ojaala i prema vicarskoj i britanskoj valuti, i to za 0,14 posto, odnosno 0,43 posto. Tako srednji teaj franka iznosi 6,305903 kune, a funte 9,599569
kuna. Nasuprot tome, kuna je prema amerikom dolaru
oslabila za 0,13 posto pa srednji teaj dolara na dananjoj teajnici HNB-a iznosi 5,807626 kuna. (Hina)

... je povlatenih proizvoaa u sustavu poticanja obnovljivih izvora energije

i kogeneracije u Hrvatskoj. Instalirana
snaga svih povlatenih proizvoaa poetkom rujna iznosi ukupno 365,5 megavata (MW), izvijestili su iz Hrvatskog

ISTRAILI SMO

D. J.

Krediti za mlade
poduzetnike

ZAGREB - Mladima
do 30 godina i poduzetnicima poetnicima
su u proteklih gotovo
godinu dana odobrena
34 kredita u ukupnom
iznosu od 21,8 milijuna
kuna u okviru programa kreditiranja Hrvatske banke za obnovu
i razvoj (HBOR), istaknuo je na konferenciji za novinare ministar
poduzetnitva i obrta
Gordan Maras. Po upanijama, u razdoblju
od rujna 2013. do kolovoza 2014. najvie je
kredita unutra programa HBOR-a odobreno
u gradu Zagrebu, njih
10, dok po djelatnostima prednjai vodeni prijevoz sa sedam
odobrenih kredita. Za
subvencioniranje kamata kredita HBOR-a za
mlade i/ili poetnike na
raspolaganju je iznos
od tri milijuna kuna. Od

poetka ove godine

registrirano je gotovo
15.000 novih obrta i poduzea, odnosno 6.021
obrta i 8.728 novih poduzea od ega 5.342
jednostavna trgovaka drutva, kazao je
Maras, dodavi da se
mora omoguiti da ti
ljudi, koji su se odvaili
baviti poduzetnitvom,
imaju alat jednostavnih
i jeftinih kredita kako bi
mogli to jednostavnije
i jeftinije pokrenuti svoj
posao. Poduzetnicima
poetnicima na raspolaganju su i mikokrediti Hrvatske agencije
za malo gospodarstvo,
inovacije i investicije
(HAMAG). Cilj je putem
ovih mjera pomoi u
ovoj godini 500 mladih
poduzetnika i poduzetnika poetnika da lake dou do sredstava i
lake pokrenu poslovanje, kazao je Maras.

Honda za reklamni spot

odabrala Rijeku
ZAGREB - Japanski proizvoa motornih vozila Honda odabrao je Hrvatsku i grad Rijeku za snimanje reklamnog spota za najnoviju verziju automobila Honde Civic i njezinog Type R izdanja, prenosi na svojim
mrenim stranicama Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture. Kadrovi snimljeni u spotu obii e cijeli
svijet. Tako e i ovaj projekt pridonijeti turistikoj promidbi grada Rijeke i Republike Hrvatske, istiu iz Ministarstva. (H)

Od danas vie nema dionica

Ine na londonskoj burzi
ZAGREB - Na londonskoj je burzi od juer ukinuto
uvrtenje vrijednosnica Ine - Industrija nafte, priopeno
je iz te kompanije. Uprava Ine jo je poetkom kolovoza donijela jednoglasnu odluku o ukidanju programa
globalnih potvrda o deponiranim dionicama (GDR), s
obzirom da je njihov broj znaajno smanjen, sa 450.000
na 181 GDR, a i trgovanje njima praktino je prestalo u proteklih 12 mjeseci nije bilo transakcija. Tako je uvrtenje Ininih GDR-ova na slubeno trite ukinuto, kao
i prijem u trgovinu na Londonskoj burzi, objavila je Ina.
Inini GDR-ovi bili su uvrteni na Londonsku burzu 2006.
godine. (Hina)

OTP banka nudi otp

dunicima, ako im
PIE Paulo GREGOROVI
PULA - Uestalo se u medijima najavljuje kako e banke
otpisati graanima dio duga,
ali nakon to drava pristane da otpisani dio postane
porezna olakica. Iznenadilo
nas je kada smo ovog tjedna doznali od OTP banke da
su u proloj godini pripremili projekt u kojem je banka
voljna otpisati dio duga, ali
da je odaziv dunika skoro
nepostojei. Pojasnili su nam
da to nude u sluaju kada njihov dunik pristane na dobrovoljnu prodaju stana kako
bi time namirio svoj dug prema banci.

Klijentici banka nije

ponudila otpis duga
- Dunici u Hrvatskoj nisu
skloni dobrovoljnoj prodaji nekretnine kako bi vratili
dug, a oni rijeili stambeno
pitanje na neki drugi nain,
ak ni uz uvjet otpisa dijela duga. Moemo pretpostaviti da dunici raunaju na
dugotrajnost ovrnih postupaka, etiri do sedam godina, a u ekstremnim sluajevima i preko deset, vjerujui
da e u meuvremenu nai
neko drugo rjeenje. S druge strane, banke se suzdra-

Iz OTP banke doznajemo da su u proloj godini pripremili projekt u kojem je banka voljna otpisati dio duga, ali da je odaziv
dunika skoro nepostojei. Pojasnili su nam da to nude u sluaju kada njihov dunik pristane na dobrovoljnu prodaju stana
kako bi time namirio svoj dug prema banci
vaju od preuzimanja useljenih nekretnina u ovrhama,
jer nakon ovrhe za stjecanje
vlasnitva ovrenik ne seli
dobrovoljno pa vjerovnik
mora pokretati drugi postupak, tzv. ovrhu za iseljenje.
Taj postupak esto je popraen tekim emocijama i aktivistikim akcijama, tako da
banke nastoje nalaziti druga
rjeenja, pojasnili su nam iz
OTP banke.
Juer smo nazvali jednu
klijenticu OTP banke, o ijem smo sluaju ranije pisali i koja je traila mogunost prodaje svog stana kako
bi vratila dug banci. Izjavila nam je da je prije nekoliko godina uzela kredit od 90
tisua eura na 30 godina, do
sada je banci vratila 37 tisua, a iz banke joj vele da im
mora jo dati 83 tisue. Nju
najvie brine to zbog pada
cijena stanova nee dobiti
niti 83 tisua eura i to zbog
dugogodinje blokade rau-

na nee dobiti kredit kojim bi

otplatila razliku koja nastane od prodaje stana i kredita
kojeg mora vratiti banci. Za
uvedenu novinu OTP banke
kae da joj je prvi glas i da joj
iz banke to nikad nisu ponudili iako je traila nain kako
da rijei svoj dug i to u nekoliko navrata proteklih godina, pa ak i ove godine.
Odgovor da nude otpis
djela duga dobili smo u sklopu ankete koju smo proveli
meu bankama, a koje smo
upitali kako banke raspolau
s ovrenim nekretninama. Iz
ranije spomenute banke su
nam odgovorili da su u protekle etiri godine kroz ovrni postupak na sudovima u
Hrvatskoj ukupno prodane
etiri nekretnine u korist OTP
banke, to znai prosjeno
tek jedna godinje. Pojasnili
su da je rije o stanovima koji
su bili zaloeni po stambenim kreditima graana te da
na istarskom podruju ban-

ka nije imala niti jedan sluaj

preuzimanja useljene nekretnine u ovrnom postupku niti
prodaje u korist banke.

Banke ne raspolau
nekretninama
- Osim navedenoga, postoje i stanovi koji su bili zalog po projektima financiranja izgradnje. Tu se radilo
o praznim stanovima koji
su preuzeti preko povezanog drutva za nekretnine.
U Istri smo imali preuzimanje neuseljenih nekretnina
iz graevinskih poduhvata kroz licitacije na sudu u
ovrnom postupku. Banka
je preuzela sedam stanova,
odnosno apartmana preko
povezanog drutva iskljuivo s ciljem da ih preproda
i tako naplati svoje potraivanje, stoji u odgovoru OTP
banke.
Ni druge banke ne raspolau zavidnim brojem nekretnina to se ne moe za-

trezor

0,2
posto

Srijeda, 3. rujna 2014.

... u Hrvatskoj su porasle proizvoake cijene prema mjesecu ranije, nakon

to su u tom postotku bile smanjene u
mjesecu ranije. Zadnji su put na mjesenoj razini porasle u kolovozu lani, i to za
0,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Na godinjoj su razini proizvoake cijene u Hrvatskoj pale za 2,4 posto, nakon

2,8-postotnog pada u prethodnom mjesecu, objavio je statistiki ured. U EU u
cjelini na godinjoj su razini proizvoake cijene smanjene za 1,3 posto. (Hina)

I TO SVE INE DA DO OVRHE NE DOE

D. M.

Glas Istre

25

*
*

ODRAN OKRUGLI STOL HRVATSKI POKRETAI RASTA

U Hrvatskoj
nema kvalitetnog
upravljanja
Davor PONGRAI / CROPIX

Kad prestanemo jesti budunost nae djece ve smo puno napravili, a to znai da treba smanjiti trokovnu, rashodovnu stranu prorauna koja je ogromna i neizdriva, to god tko mislio o tome, rekao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Emil Tedeschi

pis djela duga

m prodaju stan
kljuiti kada se itaju vijesti
o ovrhama na nekretninama zbog neplaanja dugova.
Iz Zagrebake banke su nam
prije nekoliko mjeseci odgovorili da njihovi klijenti-investitori raspolau s 900-tinjak
neprodanih stanova, od ega
se u Istri nalazi 16 stambenih
jedinica i da je samo jedna
u vlasnitvu banke. Sada su
nam pojasnili da sama banka ima u portfelju pedesetak nekretnina, od ega pet u
Istri. Pojanjavaju da su neke
u fazi reotkupa bivih vlasnika, a neke ponuene tritu
putem kanala banke.
Iz druge najvee banke, PBZ-a, takoer vele da
je banka krenula u zanemariv broj ovrha stanova, i od
graana i od investitora, te
da, kao i Zaba, putem svojih
kanala posreduje u prodaji
nekretnina banke i njezinih
klijenata. Kada govorimo o
ovrhama na nekretninama
radi se o zaista zanemarivom
broju stanova koje je banka
stekla u ovrnom postupku.
Takoer, to se tie stanova
investitora, PBZ je financirala oprezno i trino osmiljene projekte, stoga mi gotovo
da i nemamo, odnosno vrlo
mali broj neprodanih stanova s te osnove, a ti stanovi

Iskustva banaka
 OTP: U Istri nisu pre-

uzeli ni jednu useljenu nekretninu u ovrnom postupku, ali jesu

sedam neuseljenih
apartmana iz neuspjelih graevinskih poduhvata
 Zaba: Banka ima u

portfelju pedesetak nekretnina, od ega pet

u Istri
 Erste: U prvoj polovici

2014. prodana je u Istri

samo jedna nekretnina
graevinskih tvrtki, klijenta banke

su u vlasnitvu investitora,
a ne banke, stoji u odgovoru PBZ-a.

Klijenti Erstea prodali

2.000 nekretnina
Iz Erstea su nam se pohvalili da su pomogli svojim klijentima, graevinskim tvrtkama, da putem povoljnijih
uvjeta kreditiranja prodaju
stanove.
- Tako je u razdoblju od
2008. do danas, od oko 2.400
nekretnina graevinskih tvrtki, klijenata banke, prodano neto manje od 2.000 ne-

kretnina. Tijekom prvih est

mjeseci ove godine prodano je ukupno oko 40 nekretnina, od ega je jedna u
Istri, navode iz Erstea. Dodaju kako provoenje ovrhe
je postupak koji nije ugodan
niti za klijenta niti za banku,
ali banka ga je duna provesti u onim sluajevima kada
ne postoji drugaije rjeenje,
ponajprije radi zatite interesa svojih deponenata s ijim
sredstvima raspolae.
Slian odgovor smo dobili
i od Raiffeisen, Hypo i Splitske banke. Iz Hypa dodaju
kako steene nekretnine prodaju, ne navodei o kojoj se
koliini radilo. Iz Raiffeisena pojanjavaju da je ukupan broj preuzetih nekretnina zanemariv jer se samo
iznimno odluuju na preuzimanje nekretnina na drabi.
Iz Splitske banke navode da
nekolicina tako steenih nekretnina ne predstavlja nikakav broj kojim bi mogli bilo
to usporeivati ili stvarati
bilo kakav obrazac. Zakljuuju da na podruju Istre nemaju nekretnine nad kojima
je Splitska banka pokrenula
ovrni postupak i da tijekom
2014. nisu postali vlasnik niti
jedne nekretnine, niti prodali ovrenu nekretninu.

Zdravko Mari, Emil Tedeschi, Tomislav eri, Ljiljana Katii

ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo moi e prosperirati smanjenjem pritiska

na gospodarstvo, odnosno
ukidanjem parafiskalnih nameta, manjom i efikasnijom
javnom upravnom i lokalnom samoupravom, izjavio
je danas predsjednik Uprave
Atlantic Grupe Emil Tedeschi, ocjenjujui kako Hrvatsku prema dnu vue nedostatak kvalitete upravljanja
na svim razinama.

Neodriva lokalna
uprava
Vlasnitvo obvezuje i treba ga razluiti od upravljanja, jer ako je netko vlasnik ne znai i da je dobar
upravlja, rekao je Tedeschi
na okruglom stolu Hrvatski pokretai rasta u organizaciji magazina Banka.
Hrvatska je premala da
ima ovakvu strukturu organizacije javne i lokalne
uprave. To je neodrivo i
to treba mijenjati, smatra
Tedeschi. Od Vlade oekuje kvalitetnije upravljanje, smanjenje rashoda,
donoenje zakona koji e
omoguiti bri rast gospodarstva i stvaranje konkurentnosti.
Na pitanje ini li Vlada
dovoljno da se izae iz recesije, odgovorio je kako
je od Vlade oekivao vie,
da bude bolje selekcionirana u smislu vjetina i znanja, da bude bolje pripremljena i odlunija. S druge
strane, treba bit fer i rei da
su naslijedili devastiranu
ekonomiju, zemlju u visokoj korupciji i da su napravili odreene pomake, to
je bitno za nae drutvo,
rekao je.

Lista 500
najveih tvrtki
srednje Europe
Uoi okruglog stola
predstavljena je i lista 500 najveih tvrtki
srednje Europe i regije
za 2014. Na ovogodinjoj ljestvici 500 najveih, koju je objavila
konzultantsko-revizorska kua Deloitte,
nalo se 12 hrvatskih
tvrtki, koje predvode
Agrokor i Ina - s prihodom od 3,97 milijardi
eura u proloj godini
Agrokor se plasirao
na 27. mjesto, a slijedi
Ina koja je s 3,6 milijardi eura prihoda na 34.
mjestu. Na ljestvici su
uz ostalo i HEP koji se
plasirao na 95. mjesto
s 1,7 milijardi eura prihoda, dok je Konzuma
1,6 milijardi eura na
105. mjestu. Na listi 50
najveih banaka srednje Europe najbolje
plasirana banka iz Hrvatske je Zagrebaka
banka na 12. mjestu, a
na listi 50 najveih osiguravatelja Croatia osiguranje na 25. mjestu.

Tedeschi smatra kako

e se osnovna promjena
dogoditi kad poslovni ljudi u Hrvatskoj shvate da
je hrvatsko trite malo i
da itav niz kompanija treba promijeniti paradigmu
i nain razmiljanja te krenuti u svijet.
Nekad smo imali torbare koji su odlazili u Njemaku, Austriju i bili spretni trgovci. Mi moramo vratiti

taj duh da na ovjek zna

prodati i da ima proizvod
koji moe prodati, kazao
je, dodajui kako treba traiti trite, biti konkurentan, pobjediti u trinoj
utakmici.

Opiru se
promjenama
Tedeschi vjeruje da je
izlazak iz recesije mogu,
ali ga, s druge strane, brine
to je velik broj onih unutar
hrvatskog drutva koji se
jako opiru bilo kakvim promjenama. Kad prestanemo
jesti budunost nae djece
ve smo puno napravili, a to
znai da treba smanjiti trokovnu, rashodovnu stranu
prorauna koja je ogromna
i neizdriva, to god tko mislio o tome, rekao je. Prema
njegovim rijeima, Atlantic
e svoju poziciju pokuati
ojaati van Adria regije. Daljnje irenje Atlantica ii e u
dva pravca - trita zemalja
biveg Sovjetskog saveza te u
nekoliko zapadnoeuropskih
drava, odnosno Njemaku,
Au prvi ovjek Atlantica.
Izlazak na nova trita
cilj je i Hrvatske elektroprivrede (HEP) iji je predsjednik Uprave Tomislav
eri ponovio kako je u tijeku proces transformacije
HEP-a u trino orijentiranu tvrtku. Cilj je postati efikasniji iznutra kako bi izili
na nova trita, kazao je.
Izvrni direktor za strategiju i trita kapitala Agrokora Zdravko Mari takoer je istaknuo nunost
boljeg upravljanja, a kao
pokretae razvoja gospodarstva naveo je energetiku, poljoprivredu, transport, turizam. (HINA)

26

Glas Istre

trezor

Srijeda, 3. rujna 2014.

TVRTKA MOTORTECH CONSULTING DOVRAVA DRUGI AGREGAT ZA RUSKOG NARUITELJA VRIJEDAN 3,1 MILIJUN KUNA

Puljani grade agregate za

platforme na Kaspijskom jezeru
Ovih emo dana
okonati cijeli posao i
isporuiti ga na Kaspijsko more. Za nau
malu tvrtku ovaj je
posao izuzetno dobar jer nam omoguuje daljnji razvoj proizvoda i plasiranje na
europsko i svjetsko
trite, kae direktor
Motortech consultinga Livio Bolkovi

Uskoro radimo agregate za

vedsku - Livio Bolkovi

Tehnike
karakteristike:

PIE Cristian Bruno GALI

SNIMIO Danilo MEMEDOVI
PULA - Pulska tvrtka Motortech consulting ovih dana
finiira agregat koji je u cijelosti izraen u Puli. Hrvatski proizvod vrijedan gotovo 410 tisua eura kojeg je
pulskoj tvrtki naruila ruska kompanija Lukoil. Ovaj
agregat drugi je po redu kojeg gradi Motortech consulting. Naime, prole godine je
u Motortechu izgraen isti
takav agregat i isporuen je
ruskom naruitelju. Nakon
to je isproban i montiran na
platformu, Rusi su se vratili
po jo jedan takav agregat,
kae direktor Motortech consultinga Livio Bolkovi.

 Snaga:

1000 kVA / 800 kW

 Napon: 3 x 400 V / 50 Hz
 Brzina vrtnje:

1500 okr./min
 Tip motora: Mitsubishi

S12R-MPTA
 Tip generatora: Uljanik

TESU 1FC6 504-4

Zajedniko isprobavanje motora na agregatu

Imaju ugovorena dva agregata od 150

KW snage za
brodogradilite
u Trogiru, a
idueg vikenda
dolaze im partneri iz vedske s kojima
pregovaraju o
gradnji agregata do 600 KW

Strogi zahtjevi kupca

- Agregat je namijenjen
za napajanje nunih troila (emergency agregat) Lukoilove platforme na Kaspijskom jezeru. To je drugi
agregat iste namjene za ruskog kupca. Prvi je isporuen koncem prole godine.
U agregat smo ugradili dizelski motor Mitsubishi S12RMPTA, a generator 1FC6
504-4 je izraen u Uljanikovom TESU. Motortech je
zadovoljio stroge zahtjeve
kupca, zahtjeve Ruske federacije za uvozne proizvode
te propise Ruskog registra
brodova. Moemo se s ponosom pohvaliti da smo jedna od rijetkih istarskih tvrtki
koja u ova krizna vremena
izvozi vlastite proizvode. Da-

Sofisticirani elektronski sustavi su izgraeni u Puli

nas su kod nas stigli predstavnici kupca koji su zajedno s naim mehaniarima,
elektriarima i inenjerima
isprobali agregat. Ovih emo
dana okonati cijeli posao
i isporuiti ga na Kaspijsko
more. Za nau malu tvrtku
je ovaj posao izuzetno dobar jer nam omoguuje dalj-

nji razvoj ovakvog proizvoda

i njegovo plasiranje na europsko i svjetsko trite, kae
Bolkovi.

Agregati i za vedsku
Za naeg obilaska Motortechovog pogona u
pulskom brodogradilitu
Uljanik zatekli smo pred-

stavnike kupaca koji su zajedno sa svojim tehnikim

strunjakom pregledavali uinjen posao. Gledala
se svaka sitnica, od vide do
sustava ubrizgavanja goriva
te elektronika. Ruse je zanimalo gotovo sve na motoru koji je kasnije upaljen i
ostavljen na testnom radu

par sati. Iako nisu bili voljni davati izjave, dalo se naslutiti da su kupci i te kako
zadovoljni. Iako su komentirali na ruskom jeziku,
uspjeli smo saznati da su se
Rusi vratili u Pulu kupiti jo
jedan agregat jer im se prvi
pokazao izuzetno dobrim.
Posebice jer ga koriste na

 Vrijednost: 410.000 eur

platformama na otvorenome, a ne na kopnu.

- Od ostalih narudbi, za
sada imamo ve ugovorena dva agregata od 150 KW
snage za brodogradilite u
Trogiru. Prvi treba biti isporuen u studenome ove
godine, a drugi poetkom
2015. Idueg vikenda u Pulu
nam dolaze partneri iz vedske s kojima pregovaramo
gradnju agregata do 600 KW
za zapadnoeuropsko trite. im budemo isporuili
ovaj agregat kojeg danas testiramo, idemo u Astraham,
na uu Volge u Kaspijsko
more, gdje nastavljamo pregovore s istim partnerima
Ruske federacije za izgradnju jo jednog takvog agregata i za jo nekoliko manjih od 400 KW, zakljuio je
Bolkovi.
Pulski strunjaci i pulska
pamet je i ovoga puta dokazala da smo dobri majstori
u brodogradnji i bliskim djelatnostima kao to je brodska elektrika i elektronika.

POZIV ZA NAGRAIVANJE IZVRSNOSTI I DOSTIGNUA U TURIZMU U 2014. HRVATSKE TURISTIKE ZAJEDNICE

Nagrade za dogaaj, atrakciju i inovaciju godine

ZAGREB - Hrvatska turistika zajednica (HTZ) objavila je poziv za nagraivanje izvrsnosti i dostignua
u turizmu u 2014., a ta akcija obuhvaa tri nagrade Turistiki dogaaj godine,
Kulturnu atrakciju godine
i Inovaciju godine.
Svi zainteresirani mogu
se prijaviti iskljuivo putem
web poveznica zakljuno do
15. rujna, a vie informacija o
nagradama, kao i pojedina-

Svi zainteresirani mogu se

prijaviti iskljuivo putem
web poveznica zakljuno do
15. rujna, a vie informacija
o nagradama, kao i pojedinane prijavnice, dostupne
su na web stranicama HTZ-a
ne prijavnice, dostupne su
na web stranicama HTZ-a.
Nagrada Turistiki dogaaj godine dodjeljuje
se dogaaju koji predstav-

lja primjer najbolje prakse u

turistikoj industriji u svim
aspektima poslovanja te
predstavlja primjer za ostale dogaaje i turistiku industriju u cjelini, stoji u priopenju HTZ-a. Za natjecanje
se mogu prijaviti poslovni
subjekti koji se bave organizacijom i implementacijom
dogaaja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Dogaaj koji se prijavljuje mora biti atraktivan i

prepoznatljiv te podrazumijevati dogaaj ili festival

koji se odrava za vikend,
tijekom tjedna ili vie njih,
tijekom mjeseca ili sezone,
te uglavnom podrazumijeva sudjelovanje veeg broja
posjetitelja (10.000 na dalje) i strukturiran program.
Nagrada Kulturna atrakcija godine dodjeljuje se
kulturnim turistikim
atrakcijama regionalne/nacionalne razine atraktivno-

sti koje doprinose turistikom iskustvu destinacije.

Za natjecanje u ovoj kategoriji mogu se prijaviti
turistike atrakcije u domeni kulture koje se mogu
posjetiti u objavljeno radno vrijeme i koje godinje
ostvare preko 20.000 posjeta, no koje iskljuuju dogaaje.
Nagrada Inovacija godine dodjeljuje se turistikom subjektu ili organiza-

ciji ije su inovacije vezane

uz turistiki doivljaj, turistiki proizvod i uz IT rjeenja u turizmu.
Konkurirati u ovoj kategoriji mogu subjekti ili organizacije u turistikoj industriji, odnosno organizacije
i subjekti iji proizvod, usluga ili doivljaj znatno doprinosi cjelokupnom iskustvu
turistike destinacije na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. (Hina)

Glas Istre

trezor

Srijeda, 3. rujna 2014.

27

IPAK UZLAZNA PUTANJA: SRPANJ POZITIVAN, A KRETANJA DO KRAJA GODINE OVISE O POTRANJI I OPORAVKU EU

U sedam mjeseci ove

godine industrijska
proizvodnja je porasla
za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje

Goran ebeli / CROPIX

Industrijska proizvodnja
vea za 1,4 posto nego lani
KRETANJA
2014./ 2013.

sijeanj

2,2%
veljaa

ZAGREB - Nakon to je industrijska proizvodnja u lipnju zabiljeila otar pad od

1,7 prekinuvi tako uzlaznu
putanju koja je trajala od poetka godine, u srpnju je opet
dolo do preokreta. Prema
podacima Dravnog zavoda
za statistiku (DZS) u srpnju
je industrijska proizvodnja,
kalendarski prilagoena, na
godinjoj razini ostvarila rast
od 1,4 posto. U odnosu na lipanj, pak, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja zabiljeila je rast od 2,1
posto. Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda
voda
na kraju srpnja u usporedbi
edbi
sa zalihama na kraju lipnja
pnja
manje su za 0,2 posto, dok
su u usporedbi sa srpnjem
m
prole godine manje za
a
1,2 posto. Ukupan broj
zaposlenih osoba u industriji u srpnju je ostao
isti kao i u lipnju, no na
godinjoj razini zaposlenost u industriji smanjena je jedan posto.

1,6%
oujak

0,7%
travanj

0,6%
svibanj

1,2%
lipanj

D. KOMRLJ

Navozi u brodogradilitu Uljanik

Manja proizvodnja
energije
Prema glavnim industrijstrijskim grupacijama (GiG)) na
mjesenoj razini trajni proizvodi za iroku potronju vei
su za 8,7 posto, kapitalni proizvodi rasli su za 4,4 posto, intermedijarni proizvodi za 2,8
posto te energija za 1,2 posto. Pad je od 0,6 posto zabiljeen je na mjesenoj razini
kod netrajnih proizvoda za i-

Tvrtka Calligaris
u Ravnoj Gori

roku potronju. No, na godinjoj razini netrajni proizvodi

za iroku potronju u srpnju
su zabiljeili rast od 2,5 posto.
Najvei rast zabiljeili su trajni proizvodi za iroku potronju i to 8,2 posto, dok su intermedijarni proizvodi rasli za

2,6 p
posto. Industrijska
pro
proizvodnja energije
na godinjoj je razini
ma
manja
za 4,2 posto, a
ka
kapitalnih
proizvoda
za 0,4 posto.
P
Prema
podrujima
nac
nacionalne klasifikacije
djela
djelatnosti (NKD) desezonirana
zonira industrijska proizvodnja u srpnju je na godinjoj razini
ra
zabiljeila rast
od 2,8 posto
pos u rudarstvu i vaenju dok
do je u preraivakoj industriji zabiljeen rast
od 2,6 posto. S druge strane
djelatnost opskrbe elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacijom biljei
pad od 1,8 posto. Na mjesenoj razini kalendarski prilagoena industrijska proizvod-

nja u preraivakoj industriji

biljei pad od 2,5 posto, opskrbi elektrinom energijom,
plinom, parom i klimatizaciji biljei zabiljeen je pad od
7,8 posto dok je u rudarstvu
i vaenju mjeseni pad bio
4,8 posto.
Analitiari RBA, komentirajui juer objavljene podatke DZS-a o industrijskoj proizvodnji u srpnju navode kako
su ti podaci, nakon razmjerno
snanog pada koji je u lipnju
prekinuo oporavak koji je trajao od poetka godine, pozitivno iznenadili trite.
U sijenju ove godine industrijska proizvodnja na godinjoj razini najsnanije je
rasla i to 2,2 posto, da bi u veljai godinji rast bio 1,6 po-

IVO JOSIPOVI I MIRELA HOLY NA KRKU S EKO UDRUGAMA O PROJEKTIMA ODRIVOG RAZVOJA

Odrivi razvoj i energetska neovisnost u praksi se

uspjeno provodi ve desetljeima. Oko 44 posto otpada ve sada se razvrstava
KRK - Hrvatski predsjednik
Ivo Josipovi i saborska zastupnica Mirela Holy juer su
na poziv Energetske zadruge Otok Krk, lokalne grupe
Kvarnerski otoci i udruge
Eko Kvarner posjetili tvrtku
Ponikve eko otok Krk u kojoj su im predstavljeni otoni projekti odrivog razvoja i
energetske neovisnosti.
Josipovi i Holy bili su na
predstavljanju otonih projekata odrivog razvoja i energetske neovisnosti, predstavljeni su im ciljevi u vezi sa
smanjenjem emisije ugljikova dioksida te planovi o provoenju takvih projekata i na

drugim otocima. Predsjednik Josipovi ocijenio je da je

rije o sjajnom primjeru za
druge otoke i za kopno, da
je na Krku na dijelu politika i
praksa budunosti te da je rije o ekolokom pristupu otpadu i energiji. Otok Krk je u
relativno kratkom vremenu
dosegnuo oko 44 posto razvrstanog otpada, to je velik
i vaan pomak s obzirom na
cilj od 89 pa i 90 posto. S druge strane, orijentirali su se na
solarnu energiju, imaju neke
sasvim inovativne oblike organiziranja koji omoguuju
proizvodnju solarne energije, pa i do isplativosti za etiri godine, rekao je.
Na novinarsko pitanje ima
li to to je s njim doputovala
saborska zastupnica Mirela
Holy kakvu strunu ili politiku poruku, Josipovi je od-

M. TRINAJSTI

Energetski neovisan otok nije mit

U tvrtki Ponikve eko otok Krk predstavljeni su otoni

projekti odrivog razvoja i energetske neovisnosti

govorio da je ona zastupnica

koja se ponajvie bavi upravo
ekolokim pitanjima, da mu
se pridruila i da joj je zahvalan na potpori. Istaknuo je
kako je to i poruka da naa
politika takoer treba vie
biti orijentirana prema ener-

getskoj uinkovitosti, ekologiji i prema svijesti o tome da

nam je cijeli planet ugroen
zbog klimatskih promjena i
aktivnosti ovjeka.
Mirela Holy potvrdila je
novinarima da je poduprla ideje grada Krka i kao biv-

sto. Usporavanje se nastavilo

i u oujku kada je godinji rast
iznosio 0,7 posto, da bi u travnju iznosio 0,6 posto. Neto
snaniji godinji rast ponovo je zabiljeen u svibnju (1,2
posto) dok je u lipnju zabiljeen pad od 1,7 posto. Iz toga
proizlazi da je kumulativni
rast industrijske proizvodnje
u prvih sedam mjeseci ove
godine iznosio 0,8 posto.

-1,7%
srpanj

1,4%

Do kraja godine oekujemo blago pozitivne stope rasta obujma industrijske proizvodnje. Na odmak
od pozitivnih trendova zasigurno bi moglo utjecati usporavanje oporavka u Eu-

ropskoj uniji te posljedino

manja potranja za hrvatskim proizvodima. S druge
strane oporavak domae potranje ne moemo oekivati
obzirom na slabo trite rada
pa e poticaj s te strane izostati, navode analitiari RBA
dodajui kako bi 2014. godina, nakon pet godina minusa ipak mogla donijeti pozitivnu stopu rasta obujma
industrijske proizvodnje. Oni
je prognoziraju na razini od
0,5 posto.
Gabrijela GALI

a ministrica zatite okolia.

Istaknula je kako bi joj bilo
drago da i drugi gradovi i upanije idu u tom smjeru.
U budunosti nas, s obzirom na klimatske promjene
i openito na iscrpljivanje resursa, ekaju velike promjene, pa e oni koji prije krenu
u te promjene biti u daleko boljoj situaciji i Krk treba isticati kao pozitivan primjer, rekla je.
Na pitanje novinara, Holy
je odgovorila kako nije tona vijest koja je prije nekoliko
dana objavljena na jednom
portalu da ORaH nee poduprijeti kandidaturu Ive Josipovia. Mi emo o kandidaturi Ive Josipovia raspravljati
kada objavi svoj program. Ja
u ga kao Mirela Holy podrati s obzirom na to da ga znam
godinama, znam kakav je ovjek i da ima progresivne vrijednosti, ali stranka o tome
mora odluivati na temelju
programa, istaknula je.
Predsjednik udruge Eko
Kvarner Vjeran Piri izja-

vio je da se predsjednik Josipovi doao uvjeriti da je sve

to rade na Krku istina a ne
mit, da energetski neovisan
otok nije mit nego praksa,
da se odrivi razvoj u praksi
uspjeno provodi ve desetljeima te da se u to i uvjerio. Istaknuo je da se problemi koje drugi ne rjeavaju,
primjerice problemi s otpadom, na Krku rjeavaju te
kako oekuju da predsjednik
Josipovi podupre primjenu tih projekata na drugim
otocima.
Cilj nam je bio da predsjednik vidi i to da je jako
otono komunalno drutvo kima razvoja i odrivog
razvoja te da otoci trebaju
imati takva komunalna drutva, a ne etiri ili pet manjih,
istaknuo je, dodajui kako
oekuju da e predsjednik
dobiti i informacije o sastanku na vrhu UN-a o klimatskim promjenama te kako
ondje moe rei da netko u
maloj Hrvatskoj radi sjajne
stvari. (Hina)

Oekuje se
i dalje rast

28

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

HGK i
poduzetnici u
Kini i Koreji

aktualnosti

ZAGREB - Predstavnici est hrvatskih tvrtki i Hrvatske gospodarske komore koji

ine gospodarsko izaslanstvo u pratnji
predsjednika Hrvatskog sabora Josipa
Leke u slubenom posjetu Kini i Koreji
od 28. kolovoza do 3. rujna odrat e niz

sastanaka s potencijalnim partnerima za

proboj na trite tih dviju zemalja, izvijestili
su iz HGK. Gospodarsko izaslanstvo ine
predstavnici Podravke, Vindije, Konar
Elektroindustrije, Zagreb Montae, Luke
Rijeka i Luke uprave Rijeka. (H)

VEDRANA LIKAN, PREDSJEDNICA UPRAVOG ODBORA BRITANSKOG POSLOVNOG CENTRA

Treba biti iskren i priznati da dosadanja

iskustva britanskih investitora u Hrvatskoj nisu dobra. To se odnosi i na investicije u velike turistike projekte, ali i na
malu proizvodnju ili pokretanje tvrtke za
pruanje usluga savjetovanja. No, upravo
ta podruja i dalje ostaju u fokusu britanskih investitora

Duje KLARI/CROPIX

Britanija i dalje voli inves

Hrvatsku unato loim isk
RAZGOVOR

Organizirat
e se susret
s britanskim
ulagaima
- Zato lanjski hrvatskobritanski investicijski
forum, tako pompozno
najavljivan od hrvatske
Vlade, nije urodio niim
konkretnim?
- Na primjeru tog dogaanja puno se dalo
nauiti. BBCC planira organizirano, s kvalitetnom
pripremom i sa ciljanim
dogovorima, organizirati susret naih gospodarstvenika s britanskim
ulagaima i potencijalnim poslovnim partnerima. Kao organizacija
bazirana na kvalitetnom
lanstvu, BBCC e kreirati taj segment svojih aktivnosti temeljem
potreba naih lanova.
Rane pripremne radnje
ve su pokrenute.

RAZGOVARALA Orjana ANTEI zne destinacije. Britanskim

poslovnim subjektima i inRIJEKA - Rijeki gospodar- vestitorima svakako su intestvenici i gradska vlast su se, resantni projekti novog rijenakon Zagreba, Splita i Du- kog Waterfronta te suradnja
brovnika, imali prilike susresti sa cruising operaterima.
- Koji je cilj osnivanja
s predstavnicima Britanskog
poslovnog centra (British Bu- BBCC-a u Hrvatskoj? Po kosiness Centre Croatia - BBCC), jem principu funkcionira?
- U skladu sa naim zakoninove poslovne platforme u Hrvatskoj, osnovane krajem trav- ma, BBCC je registrirana kao
udruga i funkcionira kao nenja ove godine.
profitna organizacija. BritanGlobalna diplomacija ski poslovni centar osnovan je
Jesu li se i koja to oekiva- s ciljem promoviranja hrvatnja i mogunosti suradnje sko-britanskih gospodarskih
izrodili na tom prvom, ne- odnosa, odnosno pruanje
formalnom sastanku te koji podrke britanskim tvrtkasu to potencijali Rijeke koji bi ma koje ele na hrvatsko trimogli biti zanimljivi britan- te te hrvatskim tvrtkama koje
skim ulagaima, pitali smo vide britansko trite kao svopredsjednicu Upravnog od- ju poslovnu destinaciju i svoje
bora BBCC-a Vedranu Likan, izvozno trite, i to kroz omokoja je domaoj poslovnoj guavanje breg pristupa injavnosti poznata kao direk- formacijama i povezivanje s
torica Colliers Internationala tvrtki s potencijalnim partneza Hrvatsku, Sloveniju te Bo- rima, te razmjenu iskustava i
susrete na poslovnoj, politikoj
snu i Hercegovinu.

Podizati kvalititetu poslovnog okruenja

- Koje ste si ciljeve postavili za prvu godinu djelovanja?
- Rad na podizanju kvalitete poslovnog okruenja i izgradnja imida Hrvatske kao investicijske destinacije dugoroan je poduhvat. Zato vjerujem da emo i nakon prve godine uspjenog djelovanja jo uvijek imati posla u pogledu
povezivanja gospodarstvenika ta dva trita jer e to znaiti
da se, s jedne strane, hrvatsko trite aktiviralo i oporavilo,
a s druge da je interes britanskih tvrtki za poslovanje u Hrvatskoj i sa hrvatskim tvrtkama sustavan i izniman.

- Susret s gradonaelnikom i rijekim gospodarstvenicima bio je izrazito dobar

jer je rijeko gospodarstvo
povijesno povezano sa tritem Velike Britanije i iskustvo suradnje ve postoji. U
planiranju naih aktivnosti
upravo je to bio jedan od razloga zato smo odredili Rijeku kao grad sa iznimnim
potencijalom za povezivanje i suradnju sa partnerima
u Britaniji. Na susretu se razgovaralo se o mogunostima
povezivanja rijekih poduzetnika i proizvoaa sa partnerima u Velikoj Britaniji, a
sve s ciljem otvaranja britanskog trita kao nove izvo-

i diplomatskoj razini. BBCC,

njegov patron Britanska ambasada, partner UK Trade and
Investment, te nae lanstvo,
svojim aktivnostima eli predvoditi pozitivne promjene koje
e Hrvatsku uiniti prepoznatljivijom i poeljnijom investicijskom destinacijom te pruiti
podrku za uspjeno poslovanje britanskim tvrtkama u Hrvatskoj, kao i naim tvrtkama
na britanskom tritu.
Iz medija se dosad moglo
saznati kako je osnivanje ovakvih britanskih poslovnih platformi dio ire, dosad najvee
marketinke kampanje Vlade Ujedinjenog Kraljevstva,
GREAT Britain koja ima za

Do kraja godine planiramo organizirati posjet delegacije hrvatskih poduzetnika Londonu - Vedrana Likan

konkretni cilj poveanje izvoza

i otvaranje novih radnih mjesta britanske ekonomije.
- U kojim je jo to dravama osnovan britanski poslovni centri i gdje je, po svojoj zanimljivosti britanskim
ulagaima, na toj ljestvici locirana Hrvatska?

Ugledati se u Poljsku
- Da, osnivanje BBCC-a dio
je te inicijative globalne gospodarske diplomacije koju provodi britanska Vlada. Unazad
dvije godine od kada je spomenuta kampanja aktualna,
sline su organizacije osnovane u zemljama diljem svijeta,
no one koje su nama najbli-

skije u pogledu ciljeva i programa nalaze se u zemljama u

okruenju - Sloveniji, Poljskoj i
ekoj. Vezano za interes britanskih investitora za nae trite, bitno je naglasiti da uslijed gospodarskih kretanja, koja
nisu specifina samo za Hrvat-

sku, britanski investitori ostaju

dosljedni svojim investicijskim
strategijama i donekle konzervativni. Za Hrvatsku je znano
da jo nije prepoznata kao investicijska destinacija, no interes britanskih investitora za
Hrvatsku sustavno raste.

Britanija voli Hrvatsku. Zbog mora

i vina, ali i blizine, mediteranskog
mentaliteta i definitivno zbog toga
to Hrvatska jo uvijek slovi kao
neotkriveni dragulj, kako u turistikom, tako i u investicijskom smislu

- Koje su to specifinosti u
djelovanju britanskih poslovnih centra u Sloveniji, Poljskoj, ekoj i to od njih moete primijeniti u Hrvatskoj?
- Od britanskih centara u
tim zemljama promatramo
nain funkcioniranja i temeljem njihovog pristupa problematici trita i britanskih
investitora na njima, nalazimo inspiraciju za nae planove i aktivnosti. Svako od
spomenutih trita, uz niz
razliitosti, ima i znaajne
slinosti. U Poljsku i njezin
uspjeh u privlaenje, tretman
i zadravanje stranih investitora moemo se samo ugledati. Britanski centar u Varavi izuzetno je uspjean u
pogledu okupljanja investitora te adresiranja problema s
kojima se susreu prema razinama operativne vlade. Slovenija je, pak, mlada i mala
europska zemlja koja zbog
pripadanja zajednikom povijesnom i geografskom podruju ima sline boljke kao
i Hrvatska. Takoer, investicijski i gospodarski trendovi u
Sloveniji, zbog veliine trita,
vrlo su podloni politikim i
socijalnim previranjima, kao
i kod nas, to znaajno utjee
na investicijske cikluse. eka
je svojim mentalitetom, veliinom i ambicijama vrlo slina Hrvatskoj.
- S kojim to budetom i
mogunostima raspolaete
u BBCC-u?

Glas Istre

aktualnosti

Euro na
najnioj razini
prema dolaru

LONDON - Teaj eura spustio se u dananjem trgovanju na meunarodnim

deviznim tritima na novu najniu razinu u godinu dana prema dolaru pod
utjecajem pekulacija da e Europska
sredinja banka (ECB) dodatno olaba-

U HRVATSKOJ

laze jedno mjesto u Hrvatskoj na kojem mogu dobiti

potrebne informacije i kvalitetne kontakte. Cilj nam je da
BBCC to bude.
- Po emu je to Hrvatska
interesantna, ili bi mogla postati, britanskim ulagaima?
- Britanija voli Hrvatsku.
Zbog mora i vina, ali i blizine, mediteranskog mentaliteta i definitivno zbog toga
to Hrvatska jo uvijek slovi
kao neotkriveni dragulj, kako
u turistikom, tako i u investicijskom smislu. Ipak, treba biti iskren i priznati da dosadanja iskustva britanskih
investitora u Hrvatskoj nisu
dobra. To se odnosi i na investicije u velike turistike projekte, ali i na malu proizvodnju ili pak pokretanje tvrtke
za pruanje usluga savjetovanja. No, upravo ta podruja i
dalje ostaju u fokusu britanskih investitora u Hrvatskoj.
- Stalno priamo o nunosti dotoka
stranih ulaganja u Hrvatsku, ali nikako
da se pomaknemo s mrtve toke. Svi
priaju i znaju
to bi trebalo
uiniti, ali nita se ne rjeava. to mislite, zato?
- Ocjena osnivaa
BBCC-a je da u
Hrvatskoj postoji izrazita
potreba da se ubrzano i sustavno radi na atraktivnosti
zemlje kao investicijske destinacije, da se povrati imid
Hrvatske kao male zemlje sa
izrazito velikim potencijalom
razvoja te da se u svakom pogledu ojaaju gospodarski odnosi sa zemljama Europe i
svijeta. Prepreke na koje investitori nailaze, i na kojima i
sam Britanski poslovni centar eli raditi i pruiti podrku
u rjeavanju openito su poboljanje investicijske klime i
poslovnog okruenja kako bi
Hrvatska postala vie naklona
stranim investitorima. Konkretno, to znai ubrzavanje
procesa donoenja odluka na
svim razinama, transparentnost i predvidljivost sustava,
naroito poreznog i pravnog,
dostupnosti informacija, te
openito - uspostava sustava
koji e omoguiti jednostavnije osnivanje tvrtki i njihovo
poslovanje.

Britanskim
poslovnim
subjektima i
investitorima
interesantni su
projekti novog
rijekog Waterfronta te suradnja sa cruising
operaterima

Investicijska klima
- Na koje to konkretne naine moete pomoi hrvatskim poduzetnicima da uu
na britansko trite? I, naravno, to se oekuje od vaeg
djelovanja u Hrvatskoj za britanske gospodarstvenike?
- Do kraja godine planiramo organizirati posjet delegacije hrvatskih poduzetnika
Londonu te ih, uz kvalitetnu pripremu i dogovore, povezati sa potencijalnim partnerima za britansko trite.
U pogledu britanskih tvrtki
i njihovog ulaska na nae trite - britanski, kao i drugi
strani investitori, ne prona-

viti monetarnu politiku. Eurom se tako

trgovalo po 1,3110 dolara, to je njegova najnia razina od rujna 2013. Teaj
dolara istodobno je dosegnuo najviu
razinu prema koarici drugih znaajnih
valuta od srpnja 2013. godine. (H)

29

*
*

SPREMNICI ZA BIOOTPAD OD 1. SIJENJA: AGENCIJA ZA ZATITU OKOLIA

IZDALA KNJIICU S UPUTAMA ZA UGOSTITELJSKO-TURISTIKE OBJEKTE

stirati u
kustvima
- BBCC se financira iz lanarina, sponzorstava i donacija.
Na rad u prvoj godini financijski i operativno podrava
Britansko veleposlanstvo i UK
Trade and Investment. To nam
znaajno olakava pokretanje
organizacije i provedbu inicijalnih aktivnosti, poput velikog lansiranja u Zagrebu, te
potom predstavljanja u Splitu,
Dubrovniku i Rijeci. I nadalje
e ta suradnja biti iznimno bliska, no prvenstveno u pogledu
podrke britanskog veleposlanika u promicanju i ostvarivanju naih ciljeva. Ta nas injenica uvelike razlikuje od
slinih organizacija jer e nai
lanovi i zajedniki definirani
poslovni ciljevi moi direktno
biti artikulirani prema i kroz diplomatski krug. Za organizaciju koja ima za cilj promicanje
i ostvarivanje investicija te bilateralnu poslovnu suradnju,
to je vrlo znaajno. Dodatno,
BBCC e uiniti dostupnima
iskustva i znanje britanskih
strunjaka,
dovoenjem
u Hrvatsku
nekih od najveih svjetskih imena u
segmentima
poduzetnitva, industrije, turizma,
infrastrukture i drugih segmenata koji
predstavljaju
pokretae naeg gospodarstva. S druge strane, elimo biti
izvor vrijednih informacija i
kontakata za strane investitore
potrebne za pokretanje biznisa u Hrvatskoj, to znai imati
kvalitetnu bazu lanova i uiniti ih loginim izborom pri
odabiru partnera u Hrvatskoj.

Srijeda, 3. rujna 2014.

Posluujte manje porcije

hrane i sortirajte otpad!
U Hrvatskoj ak 30
posto mijeanog komunalnog otpada
ini korisni biootpad. Naa je obveza te koliine do kraja 2016. prepoloviti,
a do 2020. smanjiti
za 65 posto. Agencija
savjetuje i kako nabavljati, uvati i skladititi namirnice

Hladnjake i zamrzivae
tima ne trai dodatnu, skupu pakiranih namirnica, dodaje
i modernu tehnologiju, ve se, dok posebnu panju tre- treba redovito odravati i isamo uvoenje novih rad- ba obratiti na raspored na- stiti kako bi se to manje hranih navika onih koji s hra- mirnica u hladnjaku, kao i ne u njima kvarilo. Potrebno
na njegovo redovito odra- je dvaput tjedno provjerinom rade.
ti njihovu temperaturu, pri
Kako se navodi, najei je vanje i ienje.
emu je ona idealna za hladotpad u kuhinjama otpad od
njake od 0-5 celzijevaca, a
hrane - voa i povra, mesa, Serviranje zaina
ribe, otpadna ulja i masti, iji
Rajice, primjerice, nije za zamrzivae -18.
Izlijevanje otpadnih ulja
se najvei dio moe opora- dobro skladititi pored sabiti u kompostanama. Ni- late budui da isputaju pli- i masti u slivnike uzrokuje
ta manje nisu, meutim, ni nove zbog kojih se salata nove dodatne trokove zakoliine otpadne ambalae bre kvari. Uvenule ili osu- mjene odvodnih cijevi i vee
od papira i kartona, plasti- ene namirnice poput cele- trokove odepljivanja i ike, stakla ili metala, drveta, ra, mrkve, salate ili brokule enja openito, kae se u vokoja se takoer moe reci- moe se pak osvjeiti reza- diu. Ve i male promjene na
klirati. Kako bi shvatili koli- njem donjeg dijela stabljike jelovniku, kojima e se prePIE Bojana MRVO PAVI ko vrijedne sirovine zapravo i uranjanjem povra u toplu nje zamijeniti pirjanjem, poiranjem, kuhanjem na pari
bacaju u smee, ugostitelji bi vodu na 20-tak minuta.
Vakumiranje namirnica ili prenjem na tavi umjeZAGREB - Agencija za za- trebali, savjetuje vodi, sav
titu okolia (AZO) objavi- taj otpad sortirati kroz tjedan poput mesa ili ribe produ- sto u dubokom ulju, potrola je vodi za sprjeavanje
nastanka otpada od hrane,
namijenjen restoranima i
hotelima, ugostiteljsko-turistikim objektima openito. Svima koji spravljaju
obroke i rade s hranom, vodi nudi niz savjeta kako
smanjiti koliine biootpada
te istovremeno utedjeti.
Biootpadom se smatra sav
kuhinjski otpad poput ljuski i
kora od voa i povra, izuzev
ostataka mesa, ribe i kostiju,
koje treba bacati u mijeani
komunalni otpad. Biootpad,
kojem pripada i vrtni, zeleni otpad, u kompostanama
se pretvara u kompost za vrtove, ili se pak, anaerobnom
razgradnjom, od njega proizvodi bioplin. U Hrvatskoj
ak 30 posto mijeanog ko- Biootpadom se smatra sav kuhinjski otpad poput ljuski i kora od voa i povra
munalnog otpada ini upra- dana i zatim sakupljenu koli- uje njihov rok trajanja, istivo biootpad, korisna sirovina inu pomnoiti sa 52 tjedna e se u vodiu, pa je isplativo
naruivati takve, vakumirakoja bi inae mogla poslui- u godini.
Kako ne bi dolo do nepo- ne proizvode, ili ih pak vati u navedene svrhe. Naa je
obaveza do kraja 2016. godi- trebnog nagomilavanja na- kumirati samostalno.
Savjet ugostiteljima da
ne koliinu biootpada u mi- mirnica u kuhinji, narudjeanom komunalnom ot- bama bi se, savjetuje vodi ne pretjeruju s veliinom
padu prepoloviti u odnosu AZO-a, trebala baviti samo porcija koje posluuju, odna koliine iz 1997. godine, jedna osoba. Kupovina na- nosno da prate ostaje li, i
dok do 2020. godine te koli- mirnica iz rinfuze financij- koliko hrane na veini taine moramo smanjiti za ak ski je isplativija od kupovine njura, takoer je koristan.
Zaine i umake - sol, eer,
65 posto.
papar, keap i slino ne treManji rauni odvoza
Odvoz
ba pak posluivati u zasebposredstvom
nim pakiranjima, a pogoOd 1. sijenja idue goovlatenih
tovo ne na jednom mjestu
dine svim e graanima i
u objektu, jer e gosti uzeti nju ionako skupih ulja i matvrtkama morati biti omosakupljaa
vie od onoga to im treba. sti mogu smanjiti za 40 do
gueni spremnici za sortiTuristiko-ugostiteljski
Dodatke hrani posluivati 50 posto.
ranje biootpada, kao i druobjekti, kao i trgovine
Otpad ne smije biti skladitreba u posudicama koje e
gog biorazgradivog otpada
te svi ostali proizvoten na mjestu svoga nastanse
nadopunjavati,
a
ukoliko
- papira, kartona, tekstila,
ai otpada duni su
su ipak pojedinano zapa- ka dulje od godine dana, i ne
drva, te ostale ambalae
sortirani otpad predakirani, a ne iz rinfuze, treba u koliini veoj od 150 tona
od plastike, stakla ili metavati iskljuivo ovlateih posluiti na svakome od neopasnog otpada, navodi
la, koja se moe reciklirati i
nim sakupljaima, zase dalje u vodiu. U zajedstolova restorana.
oporabiti. Tko vie korisnog
kljuuje se u vodiu.
nikim prostorijama objekSkuhanu
hranu
koja
nije
otpada bude sortirao u poJo uvijek, meutim,
ta - kod recepcije, unutar zanamijenjena
trenutanom
sebne spremnike, manje e
ostaje nepoznato kud
jednikog sanitarnog vora i
posluivanju
treba
ohladiti
odlagati onoga to se sortie sakupljai i prijevoslino, moraju pak biti osigurati ne moe, a time imati i
to
prije
i
spremiti
u
hladznici s tako prikupljerani spremnici za odvajanje
njak
kako
se
ne
bi
kvarimanje raune za odvoz.
nim otpadom, posebla. Ne smije ju se hladiti na biorazgradivog otpada - paFinanciran sredstvima
no biootpadom za koji
sobnoj temperaturi niti ju pira, plastike, stakla, te gosti
EU-a, vodi Agencije za zau Hrvatskoj nemamo
vruu spremati u hladnjak, o mjestu na kojem se ti spretitu okolia navodi kako
niti priblino dovoljno
ve bi trebalo koristiti stro- mnici nalaze moraju biti insortiranje biootpada u ugokompostana.
formirani.
jeve za brzo hlaenje.
stiteljsko-turistikim objek-

SPREMNICI
U zajednikim
prostorijama
objekta moraju biti osigurani spremnici
za odvajanje
papira, plastike, stakla...

Glas Istre

591-513
nogometno ogledalo

Zaboravimo Brazil,
reprezentacija
je ipak radost

avor uker, predsjednik HNS-a, i Niko Kova, izbornik reprezentacije, nisu se poslije
brazilskog mundijala uhvatili na udicu - kritike. utnja je zlato, a veliki plamen brzo izgori...
Oglasili su se nakon to je narod oistio eludac
od paprenih meksikih feferona. Vie nije bilo
bitno je li Kova platio danak neiskustvu, naivno
uletio u meksike taktike ralje, pogrijeio sastav
i sustav, igrae i raspored... Prerano se - otvorio!
Uostalom, uker je jasno dao do znanja da Kova nije izbornik za tri (mundijalske) utakmice,
ve je rije o projektu. Poteno, kao to se njegov
prethodnik Igor timac (smijenjen prije baraa s
Islandom) kasno oglasio (prije dva tjedna) s rafalnom paljbom. Je li mu uker oteo reprezentaciju i slavu na mundijalu, nikad neemo saznati.
Kolektivna je krivnja, strunog stoera i igraa,
to su prije Brazila obeavali - bronane snove. Napasti tree mjesto francuskog generala - ire Blaevia. Zaludjeli su narod. Oni najbolji, Modri i
Rakiti, da bi na kraju ostali - dunici. Ubila ih je
meksika hrana... Kova i dalje tvrdi da oni moraju
igrati ono to igraju (u Realu i Barceloni!), na pozicijama zadnjih veznih, u rasporedu 4-2-3-1.
Niko Kova ima mandat. Zaboravimo Brazil, poinju kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2016.
u Francuskoj. Tamo panjolci (Modri, Rakiti,
Manduki), moraju Bobanovom bronanom stazom. Bit e u najboljim godinama, iskusni i moni. Svom narodu, kojega toliko vole, vratiti sve dugove odjednom. Jer, Hrvatsku jo uvijek pamte po
Francuzima, Bobanu i Prosinekom, ali i bivim
izbornicima, Biliu i timcu. Naravno i dijamantskoj igli Davora ukera koji je jo uvijek Hrvatska
posjetnica. Odakle ste? Hrvatska! to? uker! Tako
kaite. I danas 16 godina nakon mundijala u Francuskoj. Toliko o znaaju nogometa, njegovoj snazi u
odnosu na - jogurt politiare.
Na pulskom stadionu Niko Kova kree u svoju
avanturu. Zagrijavanje motora je u prijateljskom
ogledu s Ciprom. Prije utakmice za bodove (9. rujna) s Maltom. Otiao je Pletikosa (bilo je vrijeme...),
naljutili su se Eduardo i Vukojevi, nema Kranjara
niti Sammira (tko ga je vodio u Brazil ?), jo su se
neki mogli oprostiti za dobro reprezentacije i - Kovaa. Od izbornika se oekuje, naime, da nam ponudi svoju selekciju u kvalifikacijama koje e u odnosu na neke prole biti etnja. Jer, vizu e izboriti
dvije prvoplasirane ekipe, plus najbolja treeplasirana, a ostale idu u bara. Ako ne uspiju, svima
treba zabraniti igrati - nogomet ! Znam teoriju, svi
danas igraju... I Meksiko.
Cipar i Malta u pet dana, a onda jo tri utakmice do kraja godine. Bugarska, Azerbejdan i Italija.
Azzurri 16. studenog na San Siru u Milanu, tono dvadeset godina nakon Palerma! Kova protiv
Contea u utakmici istine za obojicu. Do tada moraju kritiarima ponuditi novi identitet svojih reprezentacija.
Prije dvadeset godina u Palermu je u naslovnoj
ulozi bio - Davor uker. Dvama pogocima sruio je
viceprvake svijeta iz SAD-a (izgubili na ruletu jedanaesteraca), trenera arobnjaka Arriga Sacchija. iro je bio na tribinama, suspendiran, taktiku je
sloio hrvatski Napoleon - Tomislav Ivi. Hrvatska
je izgledala - impresivno.
Kova na stadionu Aldo Drosina otvara novo
hrvatsko poglavlje velikih oekivanja. Iz Francuske e se vratiti sa ampanjcem ili utopiti u - kiselim gemitima. Bili i timac ostavili su mu bogato
nasljedstvo, dodat e neto svog potencijala, mlade
koje je vodio prije nego to ga je uker okrunio.
Zaboravimo Brazil, emu kopati po starim ranama. Reprezentacija je - radost. Ponosni smo na
nae igrae koji igraju u najboljim europskim klubovima, razumljivo je oekivati da na istoj razini
budu i u kockastom dresu. Momad s karakterom,
znanje nije sporno.
Kova na klupi, Modri na zelenom travnjaku.
Na vama je voditi Hrvatsku za ruku.
Kockarski dug je pitanje asti.
Orlando RIVETTI

Veznjak Bayerna Bastian Schweinsteiger (30) imenovan je novim kapetanom

elfa, a kapetansku e traku naslijediti od
klupskog suigraa Philippa Lahma koji je
objavio zavretak reprezentativne karijere
nakon osvajanja naslova svjetskog prva-

Schweini
naslijedio
Lahma

ANDREJ KRAMARI

ka u Brazilu. Schweinsteiger, koji je dosad

odigrao 108 utakmica i postigao 23 gola
za Njemaku, predvodit e svjetske prvake u prijateljskoj utakmici protiv Argentine danas u Dsseldorfu usprkos ozljedi
zbog koje nije igrao od zavretka SP-a.

NAPADA RIJEKE DEBITIRA ZA KOCKASTE U

Dat u sve od seb

jednu ili devedese
Svjestan sam injenice da se moram dokazivati. Sve ostale
odluke su na izborniku Niki Kovau. Nismo posebno razgovarali o mojoj ulozi,
no jasno mi je kakva
su oekivanja - kae
Andrej Kramari

D. SOPTA/HNS

sport@glasistre.hr

Srijeda, 3. rujna 2014.

ZAGREB - Drugog dana

priprema hrvatske reprezentacije za prijateljski
ogled s Ciprom u Puli i
kvalifikacijsku utakmicu s
Maltom u Zagrebu, na redovnoj press konferenciji u
prvi plan su istrali nekadanji suigrai iz Dinama,
Mateo Kovai i Andrej Kramari. Modri su prvog drali kao malo vode na dlanu i prodali ga u milanski
Inter, a drugog su prepustili Rijeci, bez da mu je pruena prava prilika za pokazivanje raskonog talenta.
S deset zabijenih golova u
prvih sedam kola MAXtv
Prve lige, Kramari je po-

MLADE SNAGE
- Andrej
Kramari i
Mateo Kovai

NIKO KRANJAR JE U ZADNJIM SATIMA PRIJELAZNOG ROKA OPET POSTAO IGRA QPR-a

Povratak na Old Traffordu

RIJEKA - Otprilike u isto vrijeme kad je ukrajinski ministar obrane Valerij Geletej na
svom Facebook profilu napisao da je na pomolu veliki
rat s Rusijom kakav Europa
nije vidjela od Drugog svjetskog rata, Niko Kranjar je
u Londonu, u zadnjim satima ljetnog prijelaznog roka,
potpisao jo jedan ugovor s
premierligaem Queens Park
Rangersom. Bijeg iz Kijeva
u kojem vlada ratno stanje
navodno e ga kotati 65 posto manjih primanja, barem
do lipnja idue godine kad
mu istjee posudbeni ugovor s Dinamom. Kranjarov
spasitelj jo se jednom zove
Harry Redknapp, uz kojega
je usko vezana Nikina otona karijera. U Portsmouthu,
Tottenhamu i sad QPR-u.
- Sjajan je osjeaj ponovno biti dio momadi Queens
Park Rangersa, imam osjeaj kao da sam se vratio kui.
Posebno sam vezan uz klub
i fantastine navijae. Prole sezone su bili fenomenalni. Jedva ekam prvi nastup,

www.qpr.co.uk

30

BIJEG IZ KIJEVA

KRALJIIN RENDER - Niko Kranjar

uvijek u za QPR igrati svim

srcem. Imam jo tota za
dokazati sebi i navijaima.
Svjestan sam da je Premier
liga u tjelesnom smislu jo
zahtjevnija nego to je bila
prije, ali radujem se novom
izazovu. Ne sumnjam da e
ova momad dugo biti dio
Premiershipa - kae Kranjar, kojega je ekala njegova devetnaestica, ba kao
i prole sezone. Kao da je

Redknapp bio uvjeren da e

pregovori na relaciji Kijev London na kraju ipak uroditi plodom. Na obostrano zadovoljstvo.
- Neu rei nita novo ako
kaem da je Niko klasni igra
koji e oplemeniti nau igru.
Nije tajna da sam ve due
vrijeme njegov veliki navija,
jako sam sretan to je ponovno s nama. Prole je sezone pokazao navijaima to

sve moe uiniti, a vjerujem

da e sad biti jo bolji, jer e
oko sebe imati kvalitetnije
igrae.
Redknapp zna to govori.
U ljetnom prijelaznom roku
prije Kranjara su dovedeni brazilski veznjak Sandro,
kojega je Redknapp takoer
trenirao u Tottenhamu, odnosno Rio Ferdinand, Leroy
Fer, Steven Caulker, Eduardo
Vargas, Mauricio Isla
- Nikin povratak i Sandrov
dolazak za nas su lag na torti - zakljuio je Redknapp.
Budui da je papirologija
ekspresno zgotovljena, Kranjar je stekao pravo nastupa
u prvoj iduoj prvenstvenoj
utakmici za QPR, to podrazumijeva gostovanje na Old
Traffordu. Dakle, nova premijera protiv Manchester Uniteda! Niko i QPR stiu u teatar
snova s prednou od jednog
boda i u delikatnoj situaciji u
kojoj novi trener vragova Louis Van Gaal trpi kritike uslijed injenice da je u prva tri
kola osvojio samo dva mrava boda.
Ma. CVIJANOVI

sport

iro Blaevi
novi trener
Zadra

Srijeda, 3. rujna 2014.

Bivi izbornik kockastih Miroslav Blaevi novi je trener Zadra. Blaeviu e to

biti sedmi klub iz Prve HNL koji e voditi
nakon Dinama, Varteksa, Osijeka, Rijeke,
Hajduka i Zagreba. Blaevi e na klupi
Zadra naslijediti Ferdu Milina koji je pro-

log tjedna podnio ostavku. Blaevi je

prole sezone na klupi tuzlanske Slobode izborio plasman u prvu ligu BiH. Zadar
se nakon sedam kola nalazi na devetom
mjestu Prve HNL s pet bodova, s bodom
vie od fenjeraa Slavena Belupa.

PRIJATELJSKOJ UTAKMICI S CIPROM SUTRA NA STADIONU ALDO DROSINA

be, igrao
et minuta
- Lagao bih kad bih rekao
da to nisam oekivao. Iza
mene je odlina godina u
Rijeci, a u novu sezonu sam
takoer uao dobro. Nadam
se da u tako i nastaviti i da
e me zdravlje posluiti - rekao je Kramari u startu.

Norvekom, Bugarskom,
AzerbEjdanom i Maltom
vidi kao zahtjevnu zadau za
reprezentaciju.
- Na cilj mora biti odlazak na EURO. Na kraju krajeva, zna se to Hrvatska znai u nogometu. Ne smijemo
se optereivati Italijom, jer i
ostale reprezentacije zasluuju nae puno potovanje.
Idemo utakmicu po utakmicu, to je jedini ispravan put.
Vjerujem da opet moemo
dignuti i razveseliti na narod - istaknuo je Kramari
koji je ve ovog ljeta mogao
krenuti preko granice. Naime, glas o njegovim golge-

ast i zadovoljstvo

kazao instinkt pravog gololgetera i skrenuo panju na

sebe. Takav uinak jednonostavno je natjerao izborninika Niku Kovaa uruiti mu
poziv za reprezentaciju uoi
oi
poetka ciklusa kvalifikaciacija za EURO 2016.

Ulaznice ipak do
poetka susreta
Svi oni koji ele sutra
biti sudionikom spektakla, reprezentativne
nogometne utakmice
izmeu Hrvatske i Cipra
ra
na Gradskom stadionu
u
Aldo Drosina u Puli,
mogu to ostvariti kupoovinom ulaznice koje se
e
po cijeni od 100 kuna
(zapad), 70 (istok), te
40 kuna (jug i sjever)
mogu kupiti na glavnojj
blagajni stadiona ispod
d
sjeverne tribine. Blagajjna danas radi od 10 do
o
18 sati te sutra od 10
sati, pa sve do poetka susreta u 20.15 sati.i.
Dakle, ipak je produeeno vrijeme za kupovinu
u
ulaznica, a poznavajui
i
obiaj pulskih ljubitelja
a
nogometa, to je odlian
an
potez. (R. C.)

Zbog fantastinog uinka u prvih mjesec i pol dana

nove sezone usporedbe s
Eduardom Da Silvom postale su standardan dio
medijskog repertoara.
No, Kramari je svjestan da ga u reprezentaciji oekuje repriza prvih
dana na Kantridi. Jedina je
razlika u tome
to sad Mario
Manduki
ima tadanju
ulogu Leona
Benka.
- Neu
rei da
oekujem
minutau.
Meni je izuzetna ast i zadovoljstvo to mogu biti
ovdje i svjestan sam
injenice da se moram dokazivati. Sve
ostale odluke su na
izborniku. Nismo
posebno razgovarali o mojoj ulozi, no
jasno mi je kakva su
oekivanja. Dat u
sve od sebe, bez obzira budem li igrao
jednu minutu ili svih
devedeset - dodao
je prvi topnik MAXtv
Prve lige.
Poput svih ostalih
reprezentativaca, Kramari
kvalifikacijsku skupinu s
ItaliAndrej Kramari je igrama i golovima u Rijeci
jom,
zasluio Kovaev poziv

terskim kvalitetama zaintrigirao je elnike europskih

klubova.
- Bilo je dosta ponuda, ali
sad nema smisla priati o
tome. Samo mogu rei da
sam sretan i zadovoljan na
Kantridi - objasnio je Kramari.

Prihvatiti kritiku
Slian put proao je i Kovai. Preciznije, nakon zavretka prijelaznog roka u
javnost je procurila informacija da ga je Barcelona
htjela otkupiti od Intera.
- Na pripremama reprezentacije sam prvi put uo
za to. Zato mislim da nema
komentirati. U cipotrebe to komen
jeloj Europi vrti se
s velik noali talijanski
vac za transfere, a
klubovi vie nisu tako rasipni. Recimo, Inter se sve vie
okree mladim iigraima, a
meni to savreno odgovara
Kovai.
- istaknuo je Kova
sezone
Njemu je poetak
poe
protekao u kramarievskom stilu. Naime, u zadnJoj
rundi
zad
kvalifikacija
za Eukvalifika
ropsku ligu zabio je hat-trick
islandskom
island
Stjarnanu,
i
Stja
to unutar 23
minute
igre.
m
- Trebalo
mi
m je neko
vrijeme
da
v
se priviknem na
Italiju,
a sad
Ita
su konano stigli i golovi. Naravno,
Naravn sretan
sam zbog toga.
Valjda
to
e uskoro stii
i prvis
jenac u reprezentacirep
ji - rekao je 20-godinji
2
fantasista Intera.
Izbornikovu
tezu
Izbornik
o nedostatku
nedostatk trkakih
kapaciteta na Svjetskom
prvenstvu Kovai
nije
Ko
htio posebno komentirati. Tek je istaknuo
da
is
igrai moraju prihvatiti kritiku i korigirati
neko
dostatke.
- Bilo je oigledno
da smo padali
protiv
pad
Brazila i Meksika.
IzMe
bornik je sve
sv temeljito analizirao i uoio to
nam nedostaje.
nedostaj Realno,
na Svjetskom prvenstvu
nismo bili na
n oekivanoj razini. Sad stiu
nove kvalifikacije
u
kval
kojima moramo
pomo
kazati napredak
i nanap
praviti kvalitativni
kv
pomak - zakljuio
je
z
Kovai.
Davor PETROVI

ANALIZA
Bilo je oigledno da smo padali protiv
Brazila i Meksika. Izbornik je sve temeljito analizirao i uoio to nam nedostaje.
Realno, na Svjetskom prvenstvu nismo
bili na oekivanoj razini Mateo Kovai

D. KOMRLJ

Glas Istre

31

*
*
ZADNJI DAN PRIJELAZNOG ROKA

Dan panike obiljeili

Falcao i Welbeck
LONDON - Posljednji dan ljetnog prijelaznog roka
donio je niz transfera meu europskim klubovima, a
Dan panike, kako su na Otoku nazvali posljednja 24
sata, obiljeila je posudba napadaa Monaca Radamela Falcaoa Manchester Unitedu. Meu znaajnije
transfere treba uvrstiti i prelazak Dannyja Welbecka iz
ManU-a u Arsenal, te posudbe Javiera Hernandeza iz
ManU-a Real Madridu, te Alvara Negreda iz Manchester Cityja u Valenciju.
Kolumbijski napada Radamel Falcao karijeru e
nastaviti na Old Traffordu, nakon to ga je Monaco do
konca sezone posudio Manchester Unitedu. ManU e
za posudbu platiti osam milijuna eura, a prema dogovoru klubova idueg ljeta e u potpunosti otkupiti njegov ugovor kako ove godine ne bi prekrio Uefino pravilo financijskog fair-playa. Falcao e na Old Traffordu
zaraivati vie od 300.000 eura tjedno, pa e United za
jednu sezonu na Kolumbijca raunajui odtetu i njegovu plau potroiti oko 25 milijuna eura.
ManU je pokuao angairati i veznjaka Juventusa Artura Vidala za 38 milijuna eura, no Stara dama je odbila ponudu.
Kad je postalo jasno da e Falcao preseliti na Old
Trafford Danny Welbeck (23) je zatraio raskid ugovora.
U dramatinoj zavrnici prijelaznog roka zavrio je u Arsenalu za 20 milijuna eura. United je napustio i meksiki
reprezentativac Javier Hernandez Chicharito (26) koji e
do konca ove sezone provesti na posudbi u Realu. (H)

PRVA HNL KADETI

Varadin - Istra 1961 1:1

VARADIN - Utakmica 2. kola 1. HNL za kadete: Varadin - Istra 1961 1:1 (0:0). Gradski stadion Varadin.
Gledatelja: 50. Sudac: Marin Horvat (akovec). Strijelci:
1:0 Vizinger (54), 1:1 Miljani (65 - 11m). uti kartoni:
Ikanovi (Varadin), Uroevi, De. Moravac (Istra 1961).
Crveni karton: Salihovi (79- gruba igra).
VARADIN: Galoi, Sinkovi, Kukec, Ikanovi (od 71.
Novko), Suac, Marciju, Ivanuec, Vizinger, urasek
(od 79. Solomun), Modri (od 67. tefulj), rnko (od
72. Premuaj).
ISTRA 1961: Kraljevi, Jozi, Da. Moravac, Salihovi, Mrulja, Mari, Tadi (od 76. Ivea), Matteoni (od
53. De. Moravac), Miljani (od 78. Zaharija), Uroevi,
Radeti.
Kadeti Istre 1961 osvojili su prvi bod u Prvoj HNL
mladih. Nakon to su na otvaranju sezone na Drosini
poraeni od svojih vrnjaka iz Cibalije, puleni Zdenka
Glumca remizirali su na gostovanju u Varadinu. U prvom dijelu mree se nisu tresle, potom je u nastavku
domaina u vodstvo doveo Dario Vizinger, da bi bod
zeleno-utima donio Vice Miljani pogotkom s bijele
toke.
Rezultati 2. kola: Varadin - Istra 1961 1:1, Split - S.
Belupo 1:1, Cibalia - Rijeka 1:2, ibenik - Zagreb 1:3,
Inter - Dinamo 0:3, Zadar - Osijek 0:2. Poredak: Osijek
6, Rijeka 6, Hajduk 3, Dinamo 3, Cibalia 3, H. dragovoljac 3, Zagreb 3, Zadar 3, S. Belupo 2, Lokomotiva 1,
Split 1, Istra 1961, Varadin 1, ibenik 0, Marsonia 0, Inter 0 bodova. (I. C.)

PRVA HNL PIONIRI

Varadin - Istra 1961 1:0

VARADIN - Utakmica 2. kola 1. HNL za pionire: Varadin - Istra 1961 1:0 (0:0). Gradski stadion Varadin.
Gledatelja: 50. Sudac: Matija Horvat (akovec). Strijelac: 1:0 Perii (49).
VARADIN: Bani, ako, Ljubek, Koji, Masten
(od 65. Kumri), Teak (od 27. Laba, od 66. Benkovi), Golub (od 51. Jazbec), Teaki, Perii, Moani,
prem-Veljaveki.
ISTRA 1961: labrovec, Matkovi (od 43. Dokupil),
engi, Golubi, Stevi (od 56. Rosi), Modruan (od
46. Mikulin), Leko, Giljanovi, Belani, Golja, Bernobi.
Pioniri Istre 1961 jo su u iekivanju prvog boda. U
Varadinu je to bolje izgledalo nego na Drosini protiv
Cibalije, ali pogodak Filipa Periia bio je dovoljan domainu da stigne do tri boda.
Rezultati 2. kola: Varadin - Istra 1961 1:0, Split - S.
Belupo 1:0, Cibalia - Rijeka 0:4, ibenik - Zagreb 0:0,
Inter - Dinamo 0:6, Zadar - Osijek 2:0. Poredak: Rijeka
6, Zadar 6, Dinamo 3, Hajduk 3, Split 3, Cibalia 3, Osijek 3, Varadin 3, Zagreb 2, ibenik 1, H. dragovoljac 1,
Lokomotiva 1, S. Belupo 1, Marsonia 0, Istra 1961 0, Inter 0 bodova. (I. C.)

32

sport

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

NOGOMETAI ISTRE 1961 JUER KRENULI S DVOTJEDNIM PRIPREMAMA UOI NASTAVKA PRVENSTVA

PULA - Okupili su se svi, ili

gotovo svi igrai pulskog prvoligaa na jueranjem jutarnjom treningu na Drosini. Nakon trodnevnog
odmora, kombinaciju rada
u teretani i tranja pod budnom paskom kondicijskog
trenera Elvisa Peria preskoili su tek Dejan Radonji zbog manjih problema
s leima, Petar Franji koji
je osjetio bol prilikom vjebe kod somatopeda Peharca,
Luka Vuko kojem ruptura
zadnje loe jo neko vrijeme
nee dopustiti da se prikljui suigraima, te Luka Batur
kojem je skoni zglob izgledao poput breskve. I dakako,
Jo o kojem je brigu preuzeo
Stanislav Peharec.
- Ba nemam sree, nikako da poveem dva tjedna
treninga u kontinuitetu - dobacio je u prolazu, kao od
brda odvaljeni, Luka Batur
koji bi, da je bio zdrav, vjerojatno startao protiv Osijeka. Tada je izostao zbog ljive ispod oka zaraene na
utakmici u minju, koja je i
sad vidljiva, a potom mu je
na treningu u tinjanu stradao skoni zglob. No, otok
ve polako prolazi i Batur se
nada da bi ve za vikend mogao biti u pogonu.

KOMPLETIRANJE U HODU

Prijelazni rok

KATICA ZA SVE - Dario Tomi

M. MIJOEK

Ova dvotjedna stanka nam je odlino

dola. Meni da napunim baterije i
da se dodatno uigram sa suigraima,
ali i cijeloj momadi. Povratkom svih
ovih dosad ozljeenih igraa imat emo
vremena da dodatno
poradimo na ofenzivnom dijelu igre, elementu u kojem imamo jo dosta rezerve,
rekao je Dario Tomi

D. MEMEDOVI

eka se jo samo Franjia, Vuka i Joa

S obzirom dao nisam proao prave pripreme, trener mi je rekao da

radim i ekam svoju priliku. No, zbog
ozljeda sam morao odmah uskoiti u
momad i odigrao vie od oekivanja
Dario Tomi
nisam proao prave pripreme, pa mi je rekao da radim i ekam svoju priliku.
No, zbog ozljeda sam morao
odmah uskoiti u momad,
pa sam odigrao vie od oekivanja.

Odlina obrana

Guva u vezi
Tako trener Igor Pami
trenutno na stoperskim pozicijama moe raunati tek
na Grafa, Gregova i Woona
koji zbog utih kartona nee
moi igrati protiv Dinama.
No, tu poziciju bez problema mogu pokriti i Obiva,
Vukman i Tomi. Izuzmemo
li poziciju centralnog napadaa koju pokriva tek Radonji, sve su ostale pozicije
u pulskoj momadi itekako
dobro pokrivene. Posebno
se to odnosi na veznu liniju
gdje za dva ili tri mjesta kandidiraju Zvonko Pami koji
paralelno nastavlja s terapijama kod somatopeda Peharca i trenira sa suigraima,
Slavko Blagojevi, Jure Obiva, Marin Mato, Neven Vukman i Amar Rahmanovi,
a po potrebi i Dario Tomi.
Ovakva guva u veznoj liniji
jo nije bila u pulskoj svlaionici, ak ni u vrijeme kad je u
njoj stanovao sadanji hajdukovac Mislav Anelkovi

PONOVO U POGONU - Slavko Blagojevi

koji je juer na kratko skoio do Drosine da posjeti bive suigrae i prijatelje.

Ipak je u pulskom klubu proveo punih osam godina.
No, bez obzira na pojaanu konkurenciju u borbi za
dres prvotimca, u svlaionici ne nedostaje ale i optimizma.
- Ostao sam u klubu i sad
u odigrati jo bolje nego lani
- rekao je raspoloeni kapetan Slavko Blagojevi izostanak kojega se itekako osjetio protiv Osijeka. Posebno
jer se nedostatak snage kod

Matoa i Tomia osjetio u nastavku.

- Ne znam za Matoa, ali
ja nisam odradio pripreme
sa suigraima i to se protiv
Osijeka osjetilo u mojoj igri.
Od poetka utakmice se nisam osjeao dobro, nisam
imao svjeine da pokrenem
momad i to se, naalost,
odrazilo na nau igru. Mislim da me sad stigao umor,
jer sam u proteklom dijelu
prvenstva odigrao vie nego
to sam oekivao - rekao je
Dario Tomi. - Kad sam stigao rekao sam treneru da

Tomi je u dresu Istre 1961

debitirao na gostovanju kod
Hajduka, potom je zbog ozljede propustio idua tri susreta, da bi potom odigrao
protiv Lokomotive, Zadra
i Osijeka. Posljednje dvije
utakmice jo su mu kost u
grlu.
- Trebali smo dobiti obje
utakmice jer smo bili bolji
suparnik, ali nismo to znali pretvoriti u pobjede. teta,
jer bi sad bili trei na ljestvici. Dobro je i ovako na petom mjestu, iako se slaem s
trenerom koji je rekao da ne
trebamo sad gledati poziciju,
ve skupiti im vie bodova.
Ljestvica je gusta, osim
tandema koji se izdvojio na
vrhu.
- Imamo tri, odnosno etiri boda prednosti pred ovima sa zaelja, ali ne trebamo gledati ispod sebe, ve
ove iznad. Jednom pobjedom moemo skoiti na tree mjesto. A mogli smo skoro
tamo i biti samo da je sudac

svirao penal na Radonjiu.

Gledao sam snimku i mislim
da je prekraj postojao. ak
je i trener Rukavina rekao da
se ne bi bunio da je dosuen
penal.
Igra roen u Tuzli koji je
u pulski klub stigao iz Hrvatskog dragovoljca dosad je
odigrao kao brani, krilo, ali i
vezni igra.
- U Hrvatskom dragovoljcu sam igrao lijevog beka,
ali ranije sam igrao i krilo,
tako da mi ta pozicija nije
nepoznanica. Treba mi samo
malo vremena da pohvatam
sve to trener trai od igraa
na toj poziciji. I iz tog e mi
razloga ova dvotjedna stanka
odlino doi. Da napunim
plua, ali i da se dodatno uigram sa suigraima. Povratkom svih ovih dosad ozlijeenih igraa sad emo imati
vremena da dodatno poradimo na ofenzivnom dijelu
igre, elementu u kojem imamo jo dosta rezerve. Obrana
ve funkcionira odlino, to
se vidi i po tome da smo primili tek sedam golova, ali i jer
smo Osijek ostavili bez prave prilike izuzmemo li onaj
poklon Woona - dodao je
Tomi koji je odlinim izvoenjem prekida donio vrijednost vie ovoj momadi
zeleno-utih. Roberto CAR

Prijelazni rok je u Hrvatskoj zakljuen, a pulski

je prvoliga posljednjih
dana ostao potpuno pasivan. Nitko nije doao,
to se i oekivalo, ali nije
nitko ni otiao. to ba
i nije bilo oekivano, ali
kao rezultat svega ispada
da su Puljani ovoga ljeta napravili sjajan posao.
Uza sve one igrae koje
su prethodno doveli, vratili su Radonjia i Joa, a
u klubu su ostali i oni za
koje se mislilo da bi mogli napustiti klub poput
Blagojevia, Brkia, Obivaa, Lovria i Woona.
S aktualnim igrakim kadrom u pulskoj svlaionici zadovoljan je svakako
trener Pami, ali zadovoljni su i navijai. Ovakva
kvaliteta i kvantiteta se u
pulskoj svlaionici dosad
nisu vidjele.

U petak s
Koprom?
Iako je Paminjo planirao odigrati tek jednu
pravu prijateljsku utakmicu ovoga tjedna, s
Goricom u Juricanima, i
eventualno jednu laku
trening utakmicu, poziv
iz Kopra mogao bi promijeniti plan. Koparski je
prvoliga predloio Istri
1961 da u petak odigraju prijateljski susret i trener Pami je vrlo blizu
toga da to prihvati.
- Mislim da bi nam
dobro dolo da u dva
dana, petak i subotu,
odradimo dvije kvalitetne provjere, protiv Kopra
i Gorice. Tako u svim
igraima raspodijeliti minutau i zato emo vjerojatno prihvatiti poziv
Koprana - rekao je trener pulskog prvoligaa,
dok e se o mjestu igranja odluiti naknadno.

Glas Istre

sport

Srijeda, 3. rujna 2014.

HRVATSKA KOARKAKA REPREZENTACIJA VEERAS (20 SATI) IGRA S GRKOM

Repeini igrai u utakmicu ulaze s veim

imperativom pobjede, jer nipoto ne
ele skupinu zavriti na etvrtom mjestu
koje bi im vjerojatno
u osmini finala donijelo panjolsku
SEVILLA - Prvi poraz u povijesti od jedne afrike reprezentacije poprilino je potresao hrvatsku koarkaku
javnost, a izgleda i izbornika Jasmina Repeu koji je nakon utakmice ljutito govorio
o balkanskom mentalitetu.
Iao je ak toliko daleko da
je rekao:
- Da sam mogao birati gdje
u se roditi, nikad ne bih izabrao Balkan.
Bilo bi zanimljivo uti koju
bi to zemlju Repea izabrao,
no mnogo vanije od toga je
kakvu e taktiku izabrati veeras (20 sati) protiv Grke,
jedine neporaene momadi
skupine B. Grci su dosad bili
najuvjerljiviji. Senegal su dobili 23 razlike, Filipine 12, a
Portoriko 11, sve bez problema. No, izbornik Fotis Katsikaris i njegovi igrai svjesni su da ih najtea dva ispita
tek oekuju. Prvo protiv Hrvatske, od koje su na pripremnom turniru prije dva
tjedna u Francuskoj izgubili 68:66. No, tada su bili bez
Georgiosa Printezisa (s 11,7
poena prvi grki strijelac na
SP-u) i Nicka Calathesa, lana Memphis Grizliesa, dvojice kljunih igraa. Ba kao to

www.ba.com

Pobjeda donosi vrh

SVJETSKO
PRVENSTVO

NA POPRAVNOM ISPITU - Jasmin Repea i an Tabak

SEMAFOR
Skupina C: Ukrajina - Turska 64:58, SAD - Novi Zeland
98:71. Poredak: SAD 6 , Ukrajina 5, i Turska 4, Dominikanska Republika, Finska 3, Novi Zeland 3 boda.
Skupina D, 3. kolo: Angola - Meksiko 55:79, Australija Litva 82:75. Poredak: Australija 5, Litva 5, Slovenija, Meksiko i Angola 4, Koreja 2 boda.

je i Hrvatska igrala bez Luke

oria i Krunoslava Simona.
Dakle, ovo e biti sasvim druga pria u koju Repeini igrai ulaze s veim imperativom
pobjede, jer nipoto ne ele
skupinu zavriti na etvrtom

HANEKOVIEV MEMORIJAL

mjestu koje bi im vrlo vjerojatno u osmini finala donijelo panjolsku. Rano je jo za

raunice, no pobjeda je Hrvatskoj nuna i kako bi dola
do to bolje pozicije i kako bi
vratila mir i samopouzdanje

koje je sigurno narueno porazom od Senegala. U sastavu

Grka nema najveih zvijezda
Spanoulisa i Diamantidisa, ali
kvalitete ne nedostaje. Iako e
Katsikaris piliti naopako.
- Ako gledamo pojedinanu kvalitetu igraa, Hrvatska
je bolja od nas i za mene je
jedna od najboljih momadi
na Svjetskom prvenstvu. Vjerujem da ih moemo pobijediti, no za to emo morati
odigrati jako dobro.
U hrvatskim redovima,
pak, nije bilo mnogo prie.
Nema ni potrebe. Mnogo je

vanije ono to e momad

pokazati veeras na terenu.
Jer i Repea i igrai svjesni su
da bi pobjeda protiv Grke
praktiki izbrisala sluaj Senegal. Sve ostalo otvorilo bi
novu bujicu kritika, pitanja i
sumnji uoi posljednjeg dvoboja u skupini sutra s Portorikom. Bit e to 11. meusobni dvoboj Hrvata i Grka
na velikim natjecanjima, a
Hrvatska ih je dosad dobila
est, zakljuno s onim u drugom krugu lanjskog Eurobasketa u Sloveniji nakon dva
produetka. (R. M.)

KIA DONEKLE POKVARILA SINONJI ZAGREBAKI ATLETSKI MITING

ZAGREB - Sandra Perkovi i Ana imi pobjedama

su u bacanju diska odnosno
skoku u vis odgovorile sjajnim organizatorima Zagrebakog mitinga, popularnog
Haneka koji je juer odran u Zagrebu. Nakon to je
na europskom prvenstvu u
Zrichu osvojila broncu, Ana
imi je na Haneku prieljkivala skok preko dva metra.
Na koncu se morala zadovoljiti s preskoenih 193 centimetra, ali i prvom pobjedom
u Zagrebu. Druga je s istom
visinom bila Blanka Vlai,
dok je tree mjesto takoer
sa 193 cm zauzela Poljakinja
Kamila Liwinko.
- Sretna sam zbog pobjede, premda sam se nadala
veim visinama. Naalost,
padala je kia i bilo je hladno,
pa je bilo teko oekivati bolje rezultate - kazala je Ana.
Naglasila je kako se nakon
nastupa u Zrichu odlino
osjeala i bila je spremna za
daleko bolji rezultat.
- Sigurna sam kako bi bio
bolji rezultat da nije bilo kie
i hladnoe.

S. VRANI/CROPIX

Sandra Perkovi i Ana imi pobijedile

PRVA POBJEDA U ZAGREBU - Ana imi

Ana e ove sezone nastupiti jo na Kupu kontinenata u Marrakechu kao

predstavnica Europe nakon ega slijedi zaslueni
odmor.
- Mogu biti prezadovoljna ovom sezonom. Osvojila sam medalju na EP, bila
druga u Dijamantnoj ligi,

stvarno se ne mogu poaliti - zakljuila je.

Blanka Vlai se nakon tri
godina vratila na Hanek osvojivi drugo mjesto sa 193 cm.
Sjajno je otvorila natjecanje
preskoivi 180, 185 i 189 iz prvog pokuaja. Nakon toga je
posustala, 193 je preskoila iz
treeg, a 196 cm tri puta ruila.

- Super sam se osjeala i

teta to je bilo tako runo
vrijeme. Bila sam spremna za
dobar rezultat. Naalost, nakon treeg skoka sam osjetila kako mi tonus i eksplozivnost padaju, nisam uspjela
zadrati toplinu. Zagreb je
poseban, ovdje sam nastupala sigurno deset puta. Sta-

za je super, ljudi takoer i

ovdje mi je stvarno super kazala je Blanka, te otkrila
svoju elju. - eljela bih na
Haneku ponovo napadati
svjetski rekord.
Sandra Perkovi se neuobiajeno dugo muila s daljinama, da bi u etvrtom pokuaju disk odletio ravno na
65 metara, a u posljednjem
hicu jo devet cm dalje. Dovoljno za novu uvjerljivu pobjedu posveenu nedavno
preminulom treneru Ivanu
Ivaniu.
- Ovu pobjedu posveujem treneru Ivanu Ivaniu
koji je sigurno gledao odozgo. Naalost, uvjeti su za nastup bili katastrofalni i bolje
se od ovoga nije moglo - rekla je Sandra.
U memorijalnoj utrci Boris Hanekovi na 110 prepone slavio je Rus Sergej ubenkov, dok je u posljednjoj,
dugo iekivanoj utrci mitinga na 100 metara slavio Jamajanin Kemar Bailey-Cole s rezultatom 10.07, ispred
svog sunarodnjaka Asafe
Powella.

33

KOARKA

Cibona spaena
ZAGREB - Koarkaki
klub Cibona spasio se odlaska u steaj dogovorom
s etvoricom igraa koji su
pokrenuli postupak blokade pri FIBA-i, te podmirenjem veine dugova prema
igraima iz prole sezone,
na to je utroeno 15 milijuna kuna.
- U proteklih desetak
dana rijeili smo puno dugova, skinuli blokadu klupskog rauna i dogovorili se
s igraima vjerovnicima koji
su pokrenuli blokadu kod
FIBA-e. Bilo je strano naporno, katkad smo direktor
Domagoj avlovi i ja mislili
da je sve otilo k vragu, ali
uspjeli smo omoguiti Ciboni da krene u novi poetak. Mislim da je ovo strano bitan trenutak u klupskoj
povijesti, kao i neki rezultati
i trofeji iz prolosti - rekao je
Aleksandar Petrovi u utorak na konferenciji za medije koja je odrana u Ciboninoj trofejnoj dvorani.
Petrovi je rekao je da
je novac kojim su podmireni dugovi doao iz etiri
izvora.
- Jedan dio je dao Grad
Zagreb, drugi dio je pokriven odtetom koju je za
prelazak Darija aria uplatio Efes Pilsen, a ostatak su
pokrila dva prijatelja kluba
koja su dugo vezani za Cibonu i eljela su ostati anonimna.
Skidanjem blokade kod
FIBA-e Ciboni je omogueno dovoenje igraa koji
prije godinu dana, kad je
ta blokada pokrenuta, nisu
bili registrirani za hrvatski
klub. Tako e najkasnije u
srijedu za Cibonu potpisati 22-godinje krilo Boris
Bara, mladi hrvatski reprezentativac i dosadanji
igra irokog, te 28-godinji centar Jure Lali koji je
prije etiri godine ve nosio
dres Cibone. Od igraa iz
prolosezonske momadi,
koji nisu vie bili pod ugovorom, dogovoren je ostanak iskusnog beka Ivana
Sirievia.
Svakako najzanimljiviji dogovor postignut je s
jednim od prologodinjih
junaka u osvajanju regionalne lige, Amerikancem
Jerelom Blassingameom
koji se prvo odrekao unosnog ugovora, a potom u
novim okolnostima i pod
bitno povoljnijim financijskim uvjetima za Cibonu
odluio i sljedee sezone
igrati u Draenovom domu.
- Neemo se boriti za titulu, ali da emo biti otraga
- neemo. Preivjet emo.
Svia mi se ovo to vidim
na terenu - prokomentirao
je Petrovi, a potom se posebno zahvalio Ciboninim
veteranima, kapetanu Marinu Roziu i Davoru Kusu,
na svemu to su zajedno
sa suigraima proli u posljednjih nekoliko sezona.
Kao jedno od najveih
klupskih pojaanja Petrovi
je najavio povratak trenera
Danijela Lutza koji je prije
dvije sezone Cibonu doveo
do dvostruke krune, a koji
e odsad biti zaduen za
rad s mladim igraima te
za koordinaciju rada u mlaim dobnim kategorijama.
(Hina)

34

Glas Istre

sport

DAVIS CUP

Srijeda, 3. rujna 2014.

NOVI TRENER RUKOMETAA NOVIGRADA KREE U STVARANJE MOMADI

Dodig i Karlovi izostavljeni

BOANJE

Tanji Grubia bronca

LABIN - Tanja Grubia, ponajbolja boarica Labina,
osvojila je etvrto mjesto i bronanu medalju na prvenstvu Hrvatske u disciplini pojedinano klasino odranom u Labinu u organizaciji Zajednice boarskih klubova Grada Labina i Boarskog kluba Labin.
Grubia je do polufinala ostvarila sve tri pobjede, a
onda je susret za ulazak u finale izgubila od Ive Vlahek iz panskog koja je na koncu postala i prvakinja
Hrvatske. Potom je Grubia zbog iscrpljenosti visokom temperaturom s kojom je nastupila na prvenstvu
predala bez borbe susret za tree mjesto Mimi Sori
iz Marinii.
Rezultati, etvrtfinale: Ema Sori (Paac) - Julija Cimi (Komia) 13:2, Snjeana Klanjac (Labin) - Iva Vlahek (pansko) 0:13, Tanja Grubia (Labin) - Sonja Mikac (Nova Veruda) 6:0 predaja, Mima Sori (Marinii)
- Rozmarija Karuza (Komia) 13:10; polufinale E. Sori - M. Sori 13:9, Grubia - Vlahek 3:13; za 3. mjesto
Grubia - M. Sori 0:6 predaja; finale: Vlahek - E. Sori
13:6.
Poredak: 1. Iva Vlahek, 2. Ema Sori, 3. Mima sori,
4. Tanja Grubia, 7. Snjeana Klanjac, 8. Sonja Mikac,
9. Ermina Blagajevi (Pula Squalus), 11. Rozeana Divjak (Pula Squalus), 12. Ondina Maras (nova Veruda)

TREA IBL

Pula-Labin

S mladima na duge staze

Moj su plan prihvatili ljudi s kojima sam
razgovarao, a u prvom redu to je rad
s mladima na duge
staze, kae Bogli
NOVIGRAD - Nova natjecateljska sezona za koju su
zapoeli pripreme pokazat
e koliko su u svom naumu
stvaranja momadi uspjeli
u novigradskom rukometnom klubu ponajprije od
vlastitog kadra. Prvi, a mogue i najznaajniji, korak je
da su Novigraani angairali
svog negdanjeg trenera Jaku Boglia koji je novigradsku
momad vodio dvije sezone,
od ljeta 2005. do 2007. godine. Potom je bio trener momadi Umaga s kojom je izborio povrataka u Premijer ligu
te je u dva navrata je vodio i
buzetske rukometae.
Protekle je sezone dosta
mladih igraa branilo boje
Novigrada, no injenica da
ih est-sedam odlazi na studij veliki je gubitak, s klupskog gledita. Meutim kako
se na takve pojave ne moe
utjecati, trebalo se okrenuti
jedinom moguem - zasukati rukave i ozbiljnim radom zapoeti konsolidiranje
i stvaranje momadi od postojeeg kadra. Tomu se veseli novi uitelj novigradskih
rukometaa koji nije optereen uspjehom pod svaku cijenu, a najmanje time da mu
je primaran vii rang - Druga
liga, to mnogi oekuju od
domae momadi.
- To uope nije bio ni je-

M. MIJOEK

RIJEKA - Marin ili (16. na ATP listi), Borna ori (204), Franko kugor (684. pojedinano i 107. u
paru) te Marin Draganja (35. u parovima) bit e u sastavu Davis Cup reprezentacije Hrvatske koja e od
14. do 16. rujna igrati u Amsterdamu (zemlja) protiv
Nizozemske u kvalifikacijama za svjetsku skupinu.
Hrvatski izbornik eljko Krajan izostavio je Ivana Dodiga i Ivu Karlovia.
- Imali smo opciju da budu obojica u sastavu, no
zbog njihova rasporeda i zdravstvenih problema nije
im odgovarao dolazak na zemlju u Amsterdam. Pogotovo zbog nastavka sezone u dvorani u Europi i
Aziji. U paru smo eljeli da u postavi, kao u Varavi u
travnju, budu Mate Pavi i Marin Draganja, no Mate
je imao neke uvjete za ovaj susret koje nisam mogao
prihvatiti. Zbog toga sam pozvao Franka kugora koji
je u posljednje vrijeme imao nekoliko vrlo dobrih rezultata, pogotovo u paru u kojem je ove sezone osvojio dva challengera, a nedavno je na ATP-u u Umagu
bio finalist, ba kao i dva tjedna kasnije na challengeru u San Marinu - rekao je eljko Krajan.
Igrat e se u dvorani Ziggo Dome, a pobjednik e
se plasirati u svjetsku skupinu. Nizozemci su za susret
prijavili Robina Haasea (ATP-70), Igora Sijslinga (72),
Thiema de Bakkera (140) i Jean-Juliena Rojera (18. u
parovima).
- Bit e to vrlo zanimljivo gostovanje. eka nas glasna publika, odlian domain. No, svjetska skupina je
izazov, privilegij je igrati za svoju zemlju protiv najboljih
reprezentacija svijeta - poruio je Marin ili. (Z. H.)

JAKA BOGLI

NOVIGRAANE VRATITI NA NEGDANJE POZICIJE - Jaka Bogli

dan od razloga moj dolaska,

odnosno povratka u Novigrad. Moj su plan prihvatili ljudi s kojima sam razgovarao, a u prvom redu to je
rad s mladima na duge staze.
Naravno da svakoga veseli
uspjeh, ali da emo zaposta-

viti druge znaajke nautrb

toga, vjerujem da ne. Ponajprije emo nastojati vratiti
nekolicinu darovitih igraa
koji su iz ne znam kojih sve
razloga prestali igrati, ali i pridobiti mlade koji vole i imaju potencijala za rukometni

AUTOMOBILIZAM: 1. NAGRADA KRANA 2014

oharu kronometar i ukupno vodstvo

Rezultati 1. kola: Uka - Veruda 9:11, tinjan - Stepii 10:10, Hrbok - Reanci 14:6, Jurazini - Tupljak 16:4.

Pazin-Rovinj
Rezultati 1. kola: Foli - Rovinj 5:15, minj - Brajkop
6:14, Older - Marii 10:10.

Umag-Buzet
Rezultati 1. kola: Marija n/K - Sloga 9:11, trped Gronjan 15:5, Brda - Dajla 10:10, Juricani - Kruvari
16:4.

Pore
Rezultati 1. kola: Sv. Lovre - Selina mladi 18:2, Veleniki - Sv. Lovre mladi 10:10, Vrsar - Viinada 6:14,
Nova Vas - Katelir 12:8.

MEMORIJAL BRANKO BOLJUN

Medulinci pobjednici
LINJAN - Nogometai Medulina 1921 pobjednici su memorijalnog turnira Branko Boljun odigranog na linjanskoj araji. Na popularnom triangolu
koji je klubovima posluio kao generalka pred novu
sezonu u Prvoj NL, Medulinci su najprije s dva pogotka Kadrija svladali domaina Linjan, za kojeg je
utjeni pogodak postigao api, nakon ega su sa
tinjancima odigrali 1:1, uz pogotke Liridona Lekaja
za Medulin 1921 i Knapia za tinjan. U posljednjem
susretu Linjan je pogocima apia i Reke svladao
tinjan 2:0.
U predigri glavnog turnira snagu su odmjerile selekcije U-9 i U-11 Linjana i Velog Vrha. Kod igraa do
devet godina starosti slavili su Velovrani s 1:0, dok su
njihovi stariji klupski kolege odigrali susret okonan rezultatom 6:6. Turnir je zakljuio susret veterana u kojem
je Linjan s 3:0 svladao Manjadvorce. (I. C.)

sport. Pokuat emo strunim i sadrajnim radom privui to vie mladih koji imaju sklonosti za ovaj sport, a
da imamo odline uvjete ne
treba posebno naglaavati istie Jaka Bogli. - Ne sumnjam da emo se ekipirati, a
koliko sam upuen s mlaim
selekcijama se i dosad dobro
radilo. Dobar posao u radu
s mladima dosad je obavio
Elvis Hodi koji se dvije-tri
prole sezone iskazao ba u
tome. Nastavljamo po tom
receptu, sa svim uzrasnim
skupinama, te mladom i prvom momadi. Uz ve spomenute mladce koji odlaze
na fakultet, koliko sam uspio
uti ostajemo bez jednog od
ponajboljih igraa Raula Vozile koji ne uspijeva uskladiti radne i sportske obveze, te
elimira Popovia. Odlazak
tog iskusnog vratara nadomjestili bi dolaskom Diega
Modruana koji bi takoer
radio s jednom od mlaih selekcija i vratarima. Uz igrake vrijednosti spomenutog
drim vrijednim to da e on
svoje bogato znanje prenositi na najmlae i daroviti vratarski kadar.
Pored treniranja i voenja prve momadi i mladima
e posveivati panju trener
Novigrada Jaka Bogli koji
e usto i koordinirati cjelokupni rad rukometne kole.
To bi novigradskom rukometu trebalo donijeti preporod,
odnosno negdanje pozicije, posebno u dananje vrijeme kad su u Novigradu stvoreni iznadprosjeni, tovie
odlini uvjeti za dvoranske
sportove.
M. GAVRAN

POBJEDNIK U PLOMN LUCI Marin ohar

KRAN - Marin ohar ,

lan AK RI Autosport, pobjednik je kronometar utrke
1. Nagrada Krana 2014 za
iju su se premijeru pobrinuli zajednikim snagama autoklubovi Pore motosport i
Skok racing uz blagoslov Opine Kran, koja se bodovala
za dravno prvenstvo te za
Prvenstvo Auto i karting saveza Istre i Prvenstvo Istarske rivijere.
Spoj prelijepe prirode
Plomin Luke i s druge strane ukrasa koji nudi oblinja termoelektrana, bili su
mjesto okupljanja 48 vozaa,
uglavnom iz Istarske upanije, Kvarnera i Gorskog kotara

koji su snage odmjerili kroz

tri utrke na improviziranoj
600-metarskoj stazi. Nakon
treninga i prve vonje, generalni pobjednik ohar bio je
u drugom planu , budui da
je tada stazom vladao Zoran
Vidmar iz AK Pula-Rovinj u
svom brutalnom Yugu. No,
stvari su se poele mijenjati
u drugoj vonji kad je kasniji
pobjednik dodatno potjerao
svog Clija i ostvario najbolje vrijeme, a isto je ponovio
i u treoj, odluujuoj rundi. Tu je, pak, vonju Vidmar
zavrio tek etvrti, to se pokazalo na kraju i presudnim.
Naime, ukupno vrijeme pobjednika iznosilo je na kra-

ju 4:55.983, to je bilo za 29
stotinki bolje od drugoplasiranog Vidmara koji je ostvario ukupno vrijeme 4:56.012
. Uvijek prisutni kao favorit,
Marino Milokanovi iz Skok
racinga i u plominskom se
zaljevu vrzmao oko vrha, te
mu je na kraju pripalo tree
mjesto generalnog poretka.
to se tie klasa, isti poredak kao i kod generalke bio je
i u klasi 5. Kod ostalih, klasu 1
osvojio je Igor Bogovi iz AK
Buzet autosport, ispred predstavnika pazinskog Istra racing teama Sandra Miskia i
Nikole Bafa. Dobre rezultate
pazinskog kluba upotpunili su Danijel Grubia i Mu-

hamedali Maksuti, prvi, odnosno drugi u klasi 2, dok je

pehar za pobjedu u klasi 3 odnio Toni Malinarich (AK DT).
Najbrojnija, klasa 4 pripala je
Sandiju Andrejeviu, a veliki uspjeh poluila je i Iva Damarija kojoj je pripalo drugo
mjesto pobjednikog postolja
te klase. Ve spomenuta dominacija pazinskih vozaa po
klasama oitovala se i u klasi 6
koja je pripala Dorijanu Milanoviu, ispred klupskog kolege Sandija Jugovca.
Plominski kronometar
bio je etvrto ovogodinje
okupljanje vozaa u toj disciplini gdje je dosad prvo
mjesto drao Marin Nei
(Buzet Autosport), no s obzirom da sad nije nastupio
istopio se bod prednosti
koji je imao upravo ispred
plominskog pobjednika
koji je tako preuzeo vrh s
56 bodova. Nei je pao na
drugu poziciju ostavi na
37 bodova, dok bod manje ima treeplasirani Bojan Jurani (AKK Petar Klepac). U poretku klubova,
dosad vodei AK Buzet Autosport nakon etvrte utrke prvo mjesto predao je
pazinskom Istra racing teamu.
M. PILAT

Glas Istre

sport

Srijeda, 3. rujna 2014.

PULJANKA MIKELA RISTOSKI POBJEDOM NA EUROPSKOM PRVENSTVU U SWANSEAJU

ZAKLJUILA FANTASTINU SEZONU

ZLATNA MEDALJA
s dodatnom teinom
Tjedan dana prije prvenstva sam na treningu na Verudi ozlijedila skoni zglob
desne, odrazne
noge. Skoila sam u
pijesak, osjetila bol i
zglob je odmah natekao. Na kraju sam
ipak skakala i osvojila zlato, rekla je atletiarka Medulina
PULA - Vratila se pobjednica. Neizostavan je osmijeh tu,
nova frizura takoer, a tu je,
dakako, i medalja. Ona zlatna. To se ve gotovo podrazumijeva kad je rije o Mikeli
Ristoski. Ova 24-godinja pulska paraolimpijka, atletiarka
koja brani boje AK Medulin,
upravo se vratila s posljednjeg velikog natjecanja sezone, IPC Europskog prvenstva
odranog u Walesu, preciznije u Swanseaju. Nastupila je
u skoku u dalj i oko vrata joj
je ponovno zablistala zlatna
medalja za preskoenih 5,44
metra. Zlato je zlato, ali bilo je
udno da je Mikela ovoga puta
do njega dola s pola metra
manjim skokom od osobnog
rekorda (5,94) postavljenog na
ovogodinjem seniorskom prvenstvu Hrvatske.

Prohladni Swansea
- Sve su mi medalje drage, one zlatne posebno, ali
ova koju sam osvojila u Walesu ima dodatnu teinu. Ne
zbog toga to je to bilo IPC
Europsko prvenstvo gdje je
ipak najjaa konkurencija,
nego zato to sam do pobjede dola poluozlijeena pojasnila je Mikela Ristoski.
- Tjedan dana prije prvenstva sam na treningu ovdje
na Verudi ozlijedila skoni
zglob desne, odrazne noge.
Skoila sam u pijesak, osjetila bol i zglob je odmah natekao. Trener Danial Temim
je odmah pozvao dr. Vujovia koji mi je lijeio zglob i
otputovali smo u Wales s tim
da zadnja tri, etiri dana nisam mogla trenirati. Onda
mi je trener na prvom tre-

MIKELINA SEZONA

Zlato
 60 m (8.22) - dvoran-

sko Svjetsko prvenstvo u Francuskoj

 troskok (11,70) -

INAS Europsko prvenstvo u Nizozemskoj

 skok u dalj (5,44) -

IPC Europsko prvenstvo u Walesu

Srebro
 100 m (12.99) - INAS

Europsko prvenstvo
u Nizozemskoj

LET - Mikela Ristoski

ningu u Walesu, nakon to

su mi bandairali nogu, rekao da se pokuam odraziti s lijeve noge, ali nije ilo.
Odluila sam da u na prvenstvu ipak skakati s desne
noge, pa kako bude.
I bilo je dovoljno za najsjajnije odlije u disciplini u
kojoj se Mikela okitila bronanom medaljom na Paraolimijskim igrama u Londonu. Oekivalo se da e i
ovom prilikom voditi borbu
s ostale dvije nositeljice medalja iz Londona.
- Nisu dole, ni Ruskinja,
ni Poljakinja. Navodno su
ozlijeene. Zato se sad pojavila ova nova Ruskinja Minakova koja je u drugoj seriji
skoila 5,25 metara i zakratko
preuzela vodstvo. No, odmah

Tri natjecanja,
etiri nastupa
i etiri medalje. Tri zlatne i
jedna srebrna

Idue je sezone ekaju takoer brojni nastupi, ali na

kraju ove sezone bilo je zanimljivo vratiti se korak unatrag i pogledati kakve je sve
uspjehe ostvarila na velikim
natjecanjima. Tri natjecanja,
etiri nastupa i etiri medalje. Tri zlatne i jedna srebrna.
Garnirano svjetskim rekordom u troskoku i dva osobna rekorda.

Svjetski rekord

NA NAJVIOJ STEPENICI POBJEDNIKOG POSTOLJA Mikela Ristoski

sam odgovorila skokom od

5,32 metra i onda sam u zadnjoj seriji skoila tih 5,44.
Nakon proslavljenog naslova Mikela je stigla bodriti
ostatak hrvatske ekspedicije koja se iz Walesa vratila s
ukupno osam medalja, a stigla je malo i razgledati grad.
- Ono po emu u pamtiti Swansea je prohladno vrijeme s puno kie koja, sreom, nije padala za vrijeme
mog nastupa, ali i prelijepa pjeana plaa koju smo

gledali s 28. kata nebodera

gdje je smjeten restoran.
Odozgo je izgledalo kao da
sam u Riju, a nadam se da
u u Rio otii za dvije godine na Paraolimpijske igre,
ali kad smo otili dolje na
plau, malo sam se razoarala. Bila je pusta, nigdje kupaa, jer je bilo puno hladnije nego kod nas - dodala je
Mikela koja sad uiva u kratkoj 20-dnevnoj pauzi prije
nego li krene s treninzima za
novu sezonu.

- Nastupila sam u etiri razliite discipline. U dvorani

sam trala na 60 metara, potom sam u Nizozemskoj nastupila u troskoku i na stotki, a sad sam skakala u dalj.
I u svim sam disciplinama
popravila osobne rekorde.
Naravno, najponosnija sam
na svjetski rekord u troskoku, ali mi je jednako draga
i ona srebrna medalja koju
sam izborila na seniorskom
prvenstvu Hrvatske kad sam
postavila osobni rekord u dalju. Volim skakati u jakoj konkurenciji, jer me to dodatno
motivira, a mogu i nauiti
neto novo kroz razgovore s
naim najboljim skakaicama. Vjerujem da u i idue
godine nastupiti na dravnom prvenstvu - zakljuila je
mlada Puljanka koja uz neizostavnog trenera Temima u
svaki od ovih uspjeha ugradi
sate i sate napornih treninga.
To je jedina tajna, a medalje
su tek lag na tortu ove prekrasne atletske prie.
Roberto CAR

WINE RUN - PARENZANA MAGIC: U NEDJELJU ZANIMLJIV VINSKI MARATON S CILJEM U LIVADAMA

Za vrhunske trkae i iste rekreativce

PAZIN - Sportsko drutvo Trickeri u partnerstvu s
Istarskom upanijom, opinom Piran i Vinistrom organizator je vrlo zanimljive
utrke, odnosno manifestacije pod nazivom Wine Run
- Parenzana Magic. Utrka je
na rasporedu u nedjelju sa
sredinjim mjestom manifestacije u Livadama.

Utrka se sastoji od nekoliko kategorija: ultra-maraton

od 68 km sa startom u Portorou (7 sati), maraton 42 km
sa startom u Bujama (9 sati)
te polumaraton od 20ak km
sa startom u Gronjanu (11
sati). Uza sve to, na posljednjoj dionici od 20 km bit e i
kategorija tafeta od tri lana
(7,4km, 5,3km, 7,3km) koji e

spomenutu dionicu svladavati ekipno, to omoguuje

da u utrci mogu sudjelovati
apsolutno svi, bez obzira na
fiziku spremu.
Start ultra maratona u
Portorou - 7:00h.
Ono to je specifino za
ovaj dogaaj je da je utrka namijenjena vrhunskim trkaima, ali i onima koji trae istu

zabavu s dozom rekreacije.

Utrka na svom putu prolazi
kroz nekoliko vinskih podruma istaknutih istarskih vinara
i niz okrjepnih stanica gdje e
natjecatelji imati priliku konzumirati razna vina i gastro
proizvode specifine za nau
regiju, s kulminacijom na cilju
u Livadama. Uza sve to utrka
je kostimirana i najbolja po-

jedinana maska i maskirani

tim bit e specijalno nagraeni. Tema ovogodinjeg maskiranja je eno/gastro.
Prijavljeni natjecatelji e
od strane organizatora biti
rasporeeni u timove pojedinih vinara za koje e nastupati i od kojih e dobiti
majice ili neke druge sportske artikle.

35

VUELTA

Martinu
kronometar,
Contadoru
vodstvo
BORJA - Aktualni svjetski prvak u vonji na kronometar, Nijemac Tony Martin
(Omega Pharma-QuickStep)
potvrdio je svoju dominaciju
u ovoj biciklistikoj disciplini
pobjedom u 10. etapi Vuelta
a Espane voenoj od Real
Monasterija de Santa Maria
de Veruele do Borje u duini
od 36,7 kilometara.
Martin je zadanu dionicu
preao za 47.02 minute, 11 sekundi bre od svog najveeg
rivala u vonji na kronometar,
vicarca Fabiana Cancellare (Trek), dok je tree mjesto
zauzeo Kolumbijac Rigoberto Uran (Omega Pharma-QuickStep) s 15 sekundi slabijim
vremenom od Martina.
Najbolji od konkurenata za
ukupnu pobjedu bio je panjolac Alberto Contador (Tinkoff-Saxo) koji je ostvario etvrto vrijeme s 39 sekundi iza
Martina, a to mu je bilo dovoljno da preuzme vodstvo u
ukupnom redoslijedu. Contador sad ima 27 sekundi
prednosti u odnosu na drugog sunarodnjaka Alejandra
Valverdea (Movistar), dok se
na tree mjesto probio Uran
s 59 sekundi slabijim vremenom od Contadora.
Najvei gubitnik 10. etape
je Kolumbijac Nairo Quintana (Movistar), koji je s prvog
pao na 11. mjesto u ukupnom redoslijedu. Pobjednik ovogodinjeg Gira pao
je na jednoj nizbrdici u prvoj
polovici etape te je potpuno
unitio bicikl. U tom je padu
ukupno izgubio dvije minute,
a neto opreznijom i sporijom vonjom u nastavku je
do kraja zaostao ak 4.07 minuta za Martinom, odnosno
3.28 minuta za Contadorom,
pa je sad ukupno 11. s 3.25
minuta slabijim vremenom
od vodeeg panjolca.
Razoaravajui je bio i
nastup prologodinjeg pobjednika Tour de Francea,
Britanca Chrisa Froomea
(Sky) koji je etapu okonao
na 10. mjestu s 1.32 minute
slabijim vremenom od Martina, te je sad ukupno peti s
1.18 minuta iza Contadora.

US OPEN

okovi i
Serena lako do
etvrtfinala
NEW YORK - Prvi nositelji
posljednjeg teniskog Grand
Slam turnira sezone US Opena Srbin Novak okovi i
Amerikanka Serena Williams
bez veih problema su izborili plasman u etvrtfinale.
okovi je u susretu osmine
finala pobijedio Nijemca Philippa Kohlschreibera 6:1, 7:5,
6:4. Bila je to okovieva etvrta pobjeda u New Yorku
bez izgubljenog seta.
Jednako uvjerljiva bila je
i Serena Williams koja je u
dvoboju osmine finala porazila Estonku Kaiu Kanepi 6:3,
6:3. Williams je, kao i okovi, do etvrtfinala stigla bez
izgubljenog seta. Za ulazak
u polufinale borit e se protiv
Talijanke Flavie Pennetta koja
je pobijedila Australku Casey
Dellacqua 7:5, 6:2.

36

Glas Istre

kultura
kultura@glasistre.hr

591-516
NA VENECIJANSKOM FILMSKOM
SAJMU PREDSTAVLJEN RE-ACT

Novi regionalni fond

za poticanje filmskih
koprodukcija
ZAGREB/VENECIJA - U
sklopu Venecijanskog filmskog sajma prekjuer je
predstavljen RE-ACT (Regional Audiovisual Cooperation and Training), fond za
poticanje razvoja i sufinanciranja zajednikih koprodukcija dugometranih filmova
te za filmsku edukaciju i
umreavanje na podruju
Slovenije, Hrvatske i talijanske pokrajine Friuli Venezia Giulia, priopio je Hrvatski audiovizualni centar
(HAVC).
Projekt su na konferenciji
za medije predstavili njegovi pokretai, ravnatelji filmskih centara iz triju zemalja:
Paolo Vidali (Audiovizualni fond talijanske pokrajine
Friuli Venezia Giulia), Joko
Rutar (Slovenski filmski centar) i Hrvoje Hribar (Hrvatski audiovizualni centar),
uz predsjednicu pokrajine
Friuli Venezia Giulia Deboru Serracchiani, pomonicu
ministrice kulture Republike
Hrvatske Tamaru Perii te
direktoricu Torino Film Laba
Savinu Neirotti.
Osnivanje fonda RE-ACT
prirodni je nastavak dosadanje viegodinje suradnje talijanskih, slovenskih
i hrvatskih audiovizualnih
profesionalaca na mnogim
uspjenim projektima, pojasnio je Paolo Vidali. Osim
poticanja suradnje i novih
modela sufinanciranja dugometranih filmova, REACT e imati i specifino
orijentirane edukativne programe koji e se realizirati u

suradnji s TorinoFilmLabom,
vodeom europskom platformom za razvoj scenarija i
projekata.
- Ovo je jedinstvena situacija u Europi, da imamo
trilateralni nadnacionalni audiovizualni projekt, ne samo
za produkciju nego i edukaciju, rekao je ravnatelj SFC-a
Joko Rutar, najavivi slubeno potpisivanje sporazuma o osnivanju RE-ACT-a
na Festivalu slovenskog filma u Portorou 13. rujna.
- Ima neto o emu se
govorilo ovih dana po festivalu, da je u Europi puno
filmova napravljenih s malo
novaca, koji onda svi na
neki nain ostanu gladni, kao siromana majka s
puno djece. Mi ovdje stoga
radimo neto potpuno protiv struje: umjesto da kastriramo proizvodnju i smanjimo dinamiku - mi emo
je promijeniti. Vjerujem da
na ovom malom teritoriju,
na kojem se igra brikula i
treeta, da se tako izrazim,
ima potencijala da se ujedini
kreativnost, da se kreira zajednika kinopublika i da se
ostvare rezultati, poruio je
ravnatelj HAVC-a Hribar.
Inicijativa RE-ACT e
u praksi zaivjeti tijekom
2015. godine: prvi projekti strunog usavravanja i
umeavanja odvijat e se
kroz program FrameWork
u okviru TorinoFilmLaba, od
srpnja, a prvi javni pozivi za
sufinanciranje koprodukcija
bit e raspisani u listopadu.
(Hina)

Najbolje novinske fotografije

u bekoj galeriji WestLicht
ZAGREB - Najbolje novinske fotografije iz protekle godine po izboru zaklade World Press Photo predstavit e
se od 5. rujna do 12. listopada u bekoj galeriji WestLicht, kao dio velike putujue izlobe koja je svojevrsni
jednogodinji presjek svjetskih dogaaja. Izloba je tradicionalno poela u Amsterdamu, sjeditu zaklade, u travnju, a ukupno e obii vie od 100 gradova u 45 zemalja,
predstavljajui lokalne teme na globalnoj razini, meu
ostalim u vie europskih zemalja te Kanadi, Novom
Zelandu, Japanu, Kini, Izraelu. Predstavit e se najbolje fotografije s natjeaja na koji je ove godine prijavljen
98.671 rad iz razliitih podruja, svijeta politike, sporta,
svakodnevnog ivota, prirode. Za prestinu nagradu borila su se 5754 profesionalna fotografa iz 132 zemlje, a iri
je nagradio njih 53. World Press Photo je dodijelio po tri
nagrade u devet kategorija, dobitnici prvih nagrada dobili su 1500 eura, a prva nagrada - koju je osvojio Amerikanac John Stanmeyer za fotografiju afrikih imigranata
koji na mranoj plai pokuavaju dobiti jeftin telefonski signal - iznosila je deset tisua eura.
Fotografije su odabrane prema njihovoj sadrajnoj
vrijednosti i kreativnosti, a nagradama se potie esto
opasan i riskantan rad fotoreportera diljem svijeta. etrnaesto izdanje natjeaja pokazalo je prilino sumornu
sliku svijeta u 2013. godini, ratove, obiteljsko nasilje, ivot
izbjeglica, siroadi, posljedice prirodnih katastrofa i terorizam, no kategorije sporta i prirode donose ljepe prizore koji su utoite od surove stvarnosti. Beku izlobu,
koja je najpristupanija i hrvatskoj publici, prole je godine posjetilo je vie od 22 tisue ljudi, a ponovno se oekuje takav odaziv. (Hina)

Srijeda, 3. rujna 2014.

ROVINJ - U Centru vizualnih umjetnosti Batana sutra u 20.30 sati se otvara izloba multimedijalnog projekta Od
iskustva do beskraja, autorice Lavoslave
Beni. Projekt Od iskustva do beskraja obuhvaa novomedijske aktivnosti za

Lavoslava
Beni
u Batani

ouvanje ideja i radova umjetnika Emila

Benia(1930-2011). Puno vie o itavom
projektu publika moe doznati u subotu,
6. rujna, kada je s poetkom u 10 sati u
CVU Batana najavljen i susret s autoricom Lavoslavom Beni.
N. O. R.

TRADICIONALNA SURADNJA ZAGREBAKOG MUZEJA ZA UMJETNOST

I OBRT I ROVINJSKOG FOTOGRAFSKOG FESTIVALA

e,
Fotografija Suzane Holtgrav reta
pobjednice u kategoriji port

Finalisti
Rovinj
Photodaysa
u Zagrebu
Dvije stotine radova 21
21
autora
autora, finalista i pobjednika rovinjskoga
festivala u sedam kategorija, meu kojima je i
etvero hrvatskih autora
- Mario Topi, Igor Sitar,
Suzana Holtgrave i ani
Celija, predstavljeno je
na izlobi koja se moe
razgledati do 21. rujna

Fotografija anija Celije, pobjednika u kategoriji Akt/tijelo

ZAGREB - Izlobom finalista i pobjednika fotografskoga festivala Rovinj Photodays

2014., otvorenom preksino
u Muzeju za umjetnost i obrt
(MUO), taj zagrebaki muzej
otvorio je jesensku izlobenu
sezonu i nastavio ve tradicionalnu suradnju s rovinjskim
festivalom - najveim fotografskim festivalom u Hrvatskoj.

Dio muzejske Zbirke

novije fotograje
Dvije stotine radova 21 autora - finalista i pobjednika rovinjskoga festivala u sedam
kategorija, meu kojima je i
etvero hrvatskih autora - Mario Topi, pobjednik u kategoriji dokumentarne fotografije,
Igor Sitar pobjednik u kategoriji Moda te Suzana Holtgrave,
laureat u kategoriji portreta i
ani Celija u kategoriji Akt/tijelo, predstavljeno je na izlobi
koju e svi zainteresirani moi
razgledati do 21. rujna.
U kategoriji Arhitektura
pobjednica je Talijanka Nicoletta Boraso, a talijanski fotografi Domenico Cipollina i
Vittorio Mortarotti pobjednici su u kategorijama pejsane fotografije i umjetnikoga
koncepta. Nakon to se zatvore vrata te izlobe, rado-

vi svih nagraenih hrvatskih

autora postat e dijelom fundusa Zbirke novije fotografije
MUO-a to raduje ravnatelja
MUO-a Miroslava Gaparovia zbog, kako je istaknuo, poveanja toga dijela galerijskoga fundusa i vanoga mjesta
koje fotografija ima u kulturi
i umjetnosti.

Meunarodni
godinji natjeaj
Direktor Rovinj Photodaysa Denis Redi objasnio je da
je ovogodinje, sedmo festivalsko izdanje, donijelo vanu
novost u natjecateljskom dijelu jer je otvorio godinji natjeaj, koji je u proteklih est
godina pratio hrvatsku suvremenu fotografiju, za cjelokupnu suvremenu fotografsku
scenu i to pod nazivom 1st

International Competition of
Contemporary Photography
- 7th RovinjPhotodays, 2014.
Natjeaj je, podsjetio je Redi, bio otvoren do 25. veljae ove godine u sedam slubenih kategorija, a fotografi
su se mogu prijaviti u jednoj
ili vie kategorija.
iriranje je pak provedeno
na dvije razine - na prvoj su
to uinili nacionalni selektori
koji su izabrali do najvie 20
najboljih radova po kategoriji, a zavrnu rije imao je glavni selektor ameriki fotograf i
pisac Tod Papageorge koji je
odabrao 35 autora od njih sedamstotinjak iz svih krajeva
svijeta koji su se prijavili na
ovogodinji natjeaj,
Ravnateljica Galerije Klovievi dvori i lanica tima hrvatskih selektora Marina Viculin

spomenula je da su nacionalni selektori imali zahtjevnu zadau odabrati izmeu vie od

10.350 fotografija prijavljenih
na natjeaj one koje su smatrali najboljima. Podsjetila je
da je samo iz Hrvatske na natjeaj stiglo oko 4800 fotografija, a zanimanje su pokazali autori iz susjednih zemalja, ali i
oni s drugih kontinenata.
Viculin smatra da je jedna
od glavnih zadaa selektora
podizanje umjetnikih kriterija, ali uz odravanje otvorenosti i irine natjeaja.
Festivalskim pobjednicima pripala je tradicionalna
statua Kadar, a svi finalisti
godinjega natjeaja sudjelovali su u putujuoj skupnoj
izlobi diljem Europe kojoj
je zavrnica izloba u MUO.
(Hina)

Glas Istre

kultura

Cirkus
Nikole Vrljia
u Labinu

Srijeda, 3. rujna 2014.

LABIN - Samostalna izloba akademskog kipara Nikole Vrljia otvara se sutra

u 20 sati u Gradskoj galeriji Labin. Autor
e predstaviti radove nastale u posljednje
etiri godine koje koncepcijski objedinjuje
nazivom "Cirkus". Stvaranjem novog skla-

37

*
*

da odnosno nalaenjem harmonije u disharmoniji, Vrlji trai nadrealno u realnom,

stvarajui ciklus simpatinih, leernih, ali
upeatljivih skulptura, osebujnih likova koji
su svi redom poispadali iz atora nekog
tematski neodreenog cirkusa.
M. R.

VELIKA NAGRADA HRVATSKOG DIZAJNERSKOG DRUTVA: IZLOBA HRVATSKOG DIZAJNA 1314

Gradska knjinica Labin

u utrci za Veliku nagradu
Nominirani su Prostoria, Balkan tiposistem i
Damir Gamulin za Gradsku knjinicu Labin,
odnosno arhitekti interijera knjinice Margita
Grubia, Igor Presean i Ivana alac, a o dobitniku Velike nagrade odluivat e meunarodni
Ocjenjivaki sud Izlobe 1314. Odluka e biti
objavljena na sutranjem otvorenju Izlobe u
Muzeju za umjetnost i obrt
ZAGREB - Selekcijska komisija Izlobe hrvatskog dizajna
1314 - u sastavu Vanja Cuculi, Branka Donassy, Tin Kadoi, Igor Kuduz i Tihana Taraba
- odluila je o tri nominacije
za Veliku nagradu Hrvatskog
dizajnerskog drutva.

Prostoria i natjeaj za
ojastueni namjetaj
O dobitniku Velike nagrade odluivat e meunarodni Ocjenjivaki sud Izlobe
1314, a odluka e biti objavljena na sutranjem otvorenju izlobe u Muzeju za
umjetnost i obrt. Velika nagrada HDD-a dodjeljuje se
projektu ili inicijativi koja je
svojom kvalitetom, inovativnou, kompleksnou ili jasnom i snanom porukom
iroke drutvene prepoznatljivosti znaajno odskoila u
odnosu na ostatak dizajnerske produkcije te tako obi-

je bilo predvidjeti da e upravo taj natjeaj biti od velikog

znaaja za itavu dizajnersku
zajednicu. Od tog prvog, za
hrvatsko trite nesvakidanjeg natjeaja, pa sve do danas, Prostoria je nastavila sve
snanije ustrajati na radu s hrvatskim dizajnerima i takva
je poslovna strategija donijela
izvanredne regionalne i meunarodne rezultate. Odnos u
kojem je s jedne strane entuzijastini proizvoa spreman
na investiciju i rizik, a s druge dizajner kojem je dan visok stupanj slobode, pokazao
se dobitnom kombinacijom
za sve sudionike procesa. Zahvaljujui Prostoriji, hrvatski
dizajn prisutan je i prepoznatljiv na meunarodnoj sceni,
tvrtka sudjeluje na svim velikim meunarodnim sajmovima a o njihovim proizvodima
piu relevantni svjetski mediji. U Hrvatskoj, njihovi su pro-

Gradska knjinica Labin - dizajner Damir Gamulin

tacije, marketinga i prodaje,

pa sve do snanih PR aktivnosti i sveukupne vidljivosti i
prisutnosti na sceni. Iz dizajnerske perspektive ovo je gotovo idealan primjer suradnje
i sinergije s proizvoaem, po
mnogo emu jedinstven u Hrvatskoj.

Tiposistem Balkan samoinicirani rad

Tiposistem Balkan autora Nikole ureka i Marije Juze

ljeila hrvatsku dizajnersku

scenu i njen iri kontekst u
protekle dvije godine.
Odlukom selekcijske komisije nominirani su Prostoria
(Kvadra), Balkan tiposistem i
Damir Gamulin za Gradsku
knjinicu Labin, odnosno
arhitekti interijera knjinice
Margita Grubia, Igor Presean i Ivana alac, a u obrazloenju odluke komisije se
navodi:
Kada je poetkom 2011.
godine tadanja Kvadra, danas Prostoria, raspisala natjeaj za ojastueni namjetaj,
a provodio ga je HDD, teko

izvodi potpuno ravnopravno

s etabliranim svjetskim proizvoaima uli u prostore javne funkcije i namjene, njima
se opremaju hoteli, poslovni
prostori, dravne i javne institucije. Prostoria je omoguila
da visokokvalitetni, dizajnirani
i cjenovno prihvatljivi proizvodi konano postanu dostupni
i domaim kupcima. Sustav
rada koji je Prostoria ustanovila jednostavno funkcionira
- promiljen je i dobro isplaniran ne samo u svom proizvodnom dijelu nego i u cjelokupnom iznoenju proizvoda
na trite: od njegove prezen-

Tiposistem Balkan autora

Nikole ureka i Marije Juze
primjer je koji svojom britkom
i kritinom idejnom koncepcijom, kao i posljedinom primjenom u razliitim kontekstima snano ukazuje upravo
na simboliku i komunikacijsku mo dizajna. Iniciran
od strane svojih autora, i vrlo
brzo prihvaen ne samo od
dizajnerske zajednice nego i
od ire drutvene scene kao
znak prepoznavanja, solidarnosti i stava, Balkan je istodobno i iskaz o problemu komunikacije i njegovo duhovito
razrjeenje. Uzorno i sustavno oblikovno izvedena, tipografija Balkan korespondira s
drutvenim i politikim kontekstom bez da ga banalizira.
Ona demonstrira kako pismo
kao medij moe biti nosilac
znaenja i identifikacije.
Balkan je tiposistem koji
objedinjuje latinino i irili-

U sastavu Gradske knjinice Labin

nalazi se i soba sjeanja u kojoj se na zastoru, sainjenom od
vodenih mlazova, projicira video
sekvenca montirana iz arhivskog
materijala rudnika u Labinu

Prije su bili Kvadra - danas prepoznatljiva Prostoria

no pismo. Nastao je kao rezultat istraivanja fenomena

Balkan sprachbunda i zajednikih svojstava junoslavenskih jezika i pisama. Osim to
je ovaj tiposistem primarno
font, on je i automatski prevoditelj ili konverter hrvatske
latinice u srpsku irilicu i srpske irilice u hrvatsku latinicu

- sistem pomirbe razliitih pisama i edukativni softver, hibrid koji dekodira oba pisma,
depolitizira ih i demistificira
u svrhu edukacije, tolerancije i najvanije njihove prvotne
funkcije - komunikacije.
Gradska knjinica Labin autorski rad dizajnera Damira Gamulina te arhitekta inte-

rijera: Margite Grubia, Igora

Preseana, Ivane alac - rad
je ija se iznimna oblikovna
kvaliteta zasniva na dosljednom sinergijskom projektiranju dviju struka: arhitektonske i dizajnerske. Redizajnirani
prostor unutar biveg rudarskog kompleksa u Labinu postao je mjesto koje uz utilitarnu funkciju knjinice promie
i interpretaciju nematerijalne batine. Interpretacija, meutim nije polazina toka u
projektiranju, ona je upravo
rezultat istog. Dizajnirani elementi interijera i eksterijera
premreeni sustavno primijenjenim vizualnim identitetom i signalistikom postaju na
neki nain izloci u stalnom
postavu. Svaki pojedini element projekta korespondira
s duhom mjesta. Tako se primjerice vizualni identitet zasniva na tipografskoj matrici
koja je rezultat istraivanja ireg konteksta uporabe pisama u industrijskoj batini, a
smjetanjem u prostorni okvir
rudarskog kompleksa postaje ifra za itanje i razumijevanje povijesti i identiteta lokalne zajednice. Ovaj cjelovit i
vrlo sloen projekt kroz suptilne i paljivo izbalansirane autorske intervencije u dizajnu i
arhitekturi neupitno pomie
standarde promiljanja slinih
zadataka, a rezultira potpunom redefinicijom samog subjekta. Gradska knjinica postaje centar za posjetitelje, tj.
svojevrsni muzej zajednice.

Kodicirana
tipograja La Din
Osnovni element vizualnog
identiteta, prostorne grafike
i signalizacije interijera nove
gradske knjinice izvedenog
u bivem rudarskom kompleksu u Labinu kodificirana
je tipografija La Din, gotovo
neprirodan spoj hladnog industrijskog dojma i dekorativnih art deco elemenata koji
reflektira priu povijesnog razvoja i transformacije rudarske industrije u Labinu. Ovaj
spoj stilova pronaen je analizom slovnih artefakata industrijske batine od samog
Labina do eljezara u Sisku i
Jesenicama. Novonastala slovna baza s pripadajuim setom
piktograma koritena je u prostoru u skladu s ostalim interijerskim i eksterijerskim rjeenjima kroz sukladan odabir
materijala. U sastavu knjinice
nalazi se i soba sjeanja u kojoj se na zastoru, sainjenom
od vodenih mlazova, projicira video sekvenca montirana
iz arhivskog materijala rudnika u Labinu.
N. L.

38

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

Kate Bush
rui rekorde
mozaik@glasistre.hr

591-516

ZAGREB - Britanska pjevaica-kantautorica, glazbenica i glazbena producentica Kate Bush prva je izvoaica u britanskoj povijesti koja ima osam albuma
istovremeno na Top 40 ljestvicama, prenosi asopis Uncut. Pjevaica je sruila

POELE PRIPREME ZA JUBILARNO 10. IZDANJE

NAJVEEG HRVATSKOG OPEN AIR FESTIVALA

INmusic ve otvorio listu

elja za 2015. godinu
festivala te je pruao manji
opseg glazbenoga programa i manje poznata
glazbena imena, postat e
prvi redovni dan festivala s
punim programom gdje e
nastupiti prvi od headlinera festivala. Na taj nain festival e u 10. izdanju prvi
put trajati puna tri dana i
to zahvaljujui oekivanoj
pomoi Grada Zagreba
i gradonaelnika Milana
Bandia, poruuju iz organizacijskog tima INmusica.
Na pozornicama INmusic festivala nastupili su
Morrissey i Franz Ferdinand koji su bili glavni izvoai prvog izdanja
festivala, tu su bili i Iggy
Pop & The Stooges, Nick
Cave & The Bad Seeds,
Prodigy, Moby, Massive
Attack, Kraftwerk, Jamiroquai, New Order, Arctic
Monkeys i mnoge druge
svjetske zvijezde. Proteklo
izdanje ponudilo je nastup
The Black Keysa, Pixiese,
MGMT, Foals i The Fratellis
te mnoge druge. (D. Ba.)

Denis LOVROVI

RIJEKA - Iako je lipanj

2015. jo jako daleko, poele su pripreme za jubilarno deseto izdanje najveega hrvatskog open
air festivala - INmusica.
Na slubenim stranicama
festivala ve je otvorena
lista elja gdje posjetitelji
mogu upisati svoje favorite koje bi eljeli vidjeti na
desetom izdanju to e
biti odrano od 22. do 24.
lipnja na Jarunu.
- Nema sumnje, INmusic festival grabi velikim
koracima prema naprijed, a za deseti roendan
festival eli iskoraiti jo
dalje. Ono to je ve sada
sigurno, jubilarno izdanje festivala bit e jo bolje, vee i znaajnije. Od
mnogih iznenaenja koja
se pripremaju, moemo
za poetak istaknuti da e
festival nulti dan zamijeniti punim programom redovnog festivalskog dana.
Nulti dan, koji je do sada
bio svojevrsno zagrijavanje za dva redovna dana

Fingir- Colectivo 96 (panjolska)

 Colectivo 96 osnovali su 2008. u Barceloni dra-

maturginja i izvoaica Lidia Zoilo Gonzlez i izvoa David Franch. U skladu sa jednom od tendencija suvremenog kazalita, predstava Fingir
(Hinjenje) propituje koncepte lanog, fiktivnog,
stvarnog i istinitog te kree od pitanja: to je to
predstavljanje?; to je to fikcija?; koje je moje mjesto u svemu tome?; Fingir je meta-teatralna predstava koja duhovito raskrinkava kreativni proces
na sceni, ironino promilja sam in predstavljanja
te znalaki analizira kazalinu praksu dekonstruirajui scenski mehanizam. U jednom takvom opem
razgoliavanju kazaline konvencije, gledatelj takoer postaje glumcem u trenutku u kojem aktivno
sudjeluje u svemu to se zbiva na sceni.

Gledatelj postaje glumac

Urban Spray Lexicon on the road Ateliersi (Italija)

 Urban Spray Lexicon on the road jedan je od-

lomak viegodinjeg dramaturkog i izvedbenog

istraivanja bolonjskog kolektiva Ateliersi na temu
urbanih grafita. Ova on the road epizoda posebno zamiljena u suradnji sa Blitz festivalom, u koncertnom obliku punk duha, precizno, sirovo i izravno izlae stvarnost sa zidova. Tekst predstave, koji
se sastoji od samih grafita (zidnih natpisa), preveden je na hrvatski jezik posebno za ovu priliku. Dio
natpisa dolazi sa parikih zidova iz 68 te sa talijanskih iz 77, odraavajui filozofiju i atmosferu
glasovitog kulturnog i politikog pokreta koji je tih
godina zahvatio vei dio Europe, a ostali su skupljeni sa zidova grada, sveuilita, nonih klubova,
javnih WC-a dananjice.

ZAGREB - Trideset i tri godine star komad torte s

vjenanja princa Charlesa i princeze Diane prodan je
za 1.375 amerikih dolara (gotovo 8.000 kuna), javlja
BBC. Komad torte, koji je u originalnoj kutiji, prodala
je amerika aukcijska kua preko interneta. U kutiji je
i kartica s porukom s vjenanja iz 1981. na kojoj pie:
S najboljim eljama od kraljevskih velianstva, princa
i princeze od Walesa.Glasnogovornik aukcijske kue
Nate D Sanders Auctions u Los Angelesu rekao je da
je kupac privatni kolekcionar. (Hina)

Ouattro danze coloniali viste da vicino Mk (Italija)

 S predstavom Quattro danze coloniali viste da vicino

(etiri kolonijalna plesa viena izbliza), geografskim radom rijetke istoe pokreta i misli, Mk nastavlja istraivanje susreta i udaljenosti izmeu tijela, kreui od teze
da je sve to je udaljeno uvijek blizu neeg drugog.
Stvarnost moe biti - unajmljena - kako bi se uinio jo
jedan korak u nepoznato, napominje koreograf Michele
Di Stefano, ovogodinji dobitnik nagrade Srebrni lav za
ples i inovaciju na Vencijanskom Bijenalu.

Sve to je udaljeno uvijek je blizu neeg drugog

to je po
day pos
Tematska nit ovogodinjeg Blitza jest
holidays, a Tihana Maravi i Tomas Kutinja, osnivai i umjetniki voditelji festivala, najavljuju da e ovogodinji festival u Rovinju ugostiti umjetnika djela
autora iz Italije, vicarske, panjolske,
vedske i Hrvatske

Larry Flynt slavi 40 godina Hustlera

Na aukciji prodan komad torte

s vjenanja Charlesa i Diane

U ROVINJU SUTRA POINJE 2.

Pixies su bili jedan od ovogodinjih headlinera

LOS ANGELES - Larry Flynt, kralj porno industrije,

slavi 40 godina od pokretanja pornografskog asopisa Hustler i isto toliko godina borbe za slobodu izriaja, prenosi agencija AFP.
- Najvei sam opskrbljiva sadrajem za odrasle
u svijetu, prisutni smo u vie od 60 zemalja, kae zadovoljno Flynt, u be odijelu i zlatnom prstenju s dijamantima, iz svojeg ogromnog okruglog ureda na
Beverly Hillsu s debelim zelenim tepihom i rokoko
dekoru. Na njegovom stolu u napoleonskom stilu rasporeene su fotografije njegove supruge, njega i Billa
Clintona, karikature i itava kolekcija asopisa Hustler.
Magnat ima 71 godinu, a kree se u invalidskim
kolicima u kojima je od atentata 1978. godine. asopis mu moda broji posljednje dane s nakladom koja
je znatno pala suoena s porno sadrajima slobodna
pristupa na internetu. (Hina)

rekord koji je dosad drala Madonna, nakon to je prodaja njezinih izdanja naglo
porasla zbog poetka njezinih nastupa
Before The Dawn u londonskoj dvorani Hammersmith Apollo. Madonna je rekord postavila 1987. (Hina)

Istraivanje urbanih grafita

10 minutes - Martin Schick, Francois

Gremaud, Viviane Pavillon (vicarska)
 10 minutes je umjetniki eksperiment vicarske gru-

pe Ingoodcompany. To je ujedno i producentski eksperiment festivala Blitz. Naime Blitz je prole jeseni kupio deset minuta ove uvijek rastue predstave, i
tako postao trei producent projekta. 10 minutes slijedi neoliberalnu logiku eksponencijalno rastue vrijednosti: vie je vie! Projekt je postavljen kao kritika
istraga o toj trinoj logici, a autori se poigravaju procesom prodaje, potiui producente da podlegnu riziku, vjeri i ulaganju vrijednosti u nepoznato.

Uvijek rastua predstava ili umjetniki eksperiment

PIE Nina ORLOVI RADI osnivai i umjetniki voditelji festivala.

- Tematska nit ovogodiROVINJ - Od sutra pa do subote, Rovinj e biti domain njeg Blitza jest holidays.
drugog izdanja Meunarod- Holidays kao praznici i podnih dana izvedbenih umjet- sjetnik na dugo toplo ljeto,
nosti, prepoznatljivih i pod beskrajno, bezbrino, razuzdano. Na osjeanje koje see
imenom Blitz.
u djetinjstvo i kojem se svaRovinj: grad-teatar
kog ljeta prieljkujemo vratiti,
Ovogodinji e festival barem malo, kae Tihana Maugostiti umjetnika djela au- ravi. Dodajui da su ovogotora iz Italije, vicarske, panjolske, vedske i Hrvatske,
dok e mjesta njihovog odravanja, pored konvencionalnih kao to je kazalite
Gandusio, biti i ona manje
uobiajena poput prostora
na malom rovinjskom molu,
gradskoj trnici, bazenskom
dvoritu, pa sve do privatnih
stanova. I ove godine organizator festivala je je kulturna
udruga Plime sa sjeditem
u Rovinju koju ini Tihana
Maravi i Tomas Kutinja,

Ovogodinje
teme kojima
e festival
zaplovitisu i
putovanja, pejzai, otkria, bliske udaljenosti,
mo realnog...

Glas Istre

mozaik

Prvi album
Georgea Ezre

Srijeda, 3. rujna 2014.

U prodaji je prvi album Georgea Ezre

Wanted On Voyage, najavljen hit singlom Budapest koji je na YouTubeu
pogledan vie od deset milijuna puta.
Ezra je Budapest najprije objavio na
Internetu kao besplatni download da bi

u kratkom roku pjesma postigla ogroman uspjeh. Iza Ezre su i dva EP-a, oba
su ula u top 10 na UK iTunes te rasprodani koncerti. Uz Budapest se na albumu prvijencu nalazi jo 11 pjesama,
objavljen je za diskografsku kuu Co-

39

*
*

BLITZ FESTIVAL - MEUNARODNI DANI IZVEDBENIH UMJETNOSTI

Sizifov pink - Martina Nevisti / O.N.E. (Hrvatska)
 Kroz lik Sizifa, O.N.E. progovara o osnovnoj stavci potroakog drutva: konzuma-

ciji. Zamka inducirane potrebe vizualno je prikazana principom loop kretanja. Sizifov pink propituje dinamike meuovisnog odnosa fragment-cjelina: video projekcija sastoji se od vie dijelova predstavljenih na tri gradske lokacije. Zadatak je
gledatelja taj triptih sjediniti u jednu cjelinu.

O konzumaciji

Searching for Sugar Man - Malik Bendjelloul

(vedska, Velika Britanija)
 Searching for Sugar Man, dobitnik nagrade Oscar 2013. za najbolji dokumentarac,

britansko je vedski film redatelja Malika Bendjelloula. Pria je to o Sixtu Rodriguezu, najveoj amerikoj rock ikoni sedamdesetih, koja to zapravo nikad nije postala.

Filmska pria o Sixtu Rodriguezu

otrebno da every
stane holy day?
dinje teme kojima e festival
zaploviti i putovanja, pejzai, otkria, bliske udaljenosti,
mo realnog i mo zamiljenog, a sve u potrazi za novim
ljepotama, Maravi zakljuuje kako je moto festivala pitanje: to je potrebno da every
day postane holy day?
Govorei o programu festivala, Tomas Kutinja je ka-

zao da je osnovna ideja bila

da zaivi Rovinj: grad-teatar.
- U skladu sa vizijom da je
Rovinj - grad-teatar, te kao
takav izuzetno podoban za
nova zaljubljivljanja u ive
umjetnosti, Blitz se ove
godine jo vie igra heterogenou lokacija postavljajui kazaline i plesne predstave, performanse, koncerte

i filmove u industrijski arm

Tvornice duhana, u srednjevjekovni dragulj starogradske jezgre crkvicu Svetog
Tome Apostola, na mali mol
centar rovinjskog ribarskog
ivota, u voljeno kazalite
Antonio Gandusio, u uvale i izloge grada, na bazen
Delfin s jednim od najljepih pogleda na svijetu, obja-

Holydance Blitz closing party - DJs

Marco Donato/Italoboyz (Italija, Velika
Britanija) i Madame Fature (Hrvatska)
 HOLYDANCE party sa resident DJ-icom Madame

Fature i sa star guest-om Marco Donato/Italoboyz.

Italoboyz su doli u London 2002. nakon to su
pojedinano svirali desetak godina u rodnoj Italiji. Od tada nisu pogledali unatrag. Njihov je zvuk,
svirajui u kultnim europskim i svjetskim klubovima te na festivalima, oduvijek pod utjecajem najrazliitijih iskustava, plutajui po irokoj domeni
elektronske glazbe, od housea do techna.

Marco Donato/Italoboyz

ka imati priliku vidjeti workshop, training i performance pod nazivom Landmark

Rovinj Martina Schicka
(vicarska) i Ensemblea Antonio Gandusio (Hrvatska.
U 21 sat u TDR-u prestavit e
se teatar Fingir Colectivo 96
iz panjolske, a potom slijedi Sizifov pink - video ples
ispred Hotela Adriatic, caffe
bara Cinema i galerije Kiks s
Martinom Nevisti /O.N.E.

Landmark Rovinj
 Autor Landmarka, Martin Schick, meunarodni je umjetnik koji djeluje na rubu

plesa, izvedbenih i drutvenih umjetnosti, a Landmark Rovinj radionica uvodi

fiziki trening u grad kao nain community buildinga i kao potporu za kreativnu
urbanu promjenu. Konkretno, zajedno s voditeljem mala skupina ljudi kreira osnovni i jedinstveni trening inspiriran elementima mjesta stvarajui tako mogunost
zajednikog iskustva individualnog pristupa. Kad je trening stvoren, bazina grupa ga javno dijeli sa gledateljima, i sudjelovanje je otvoreno svima.

Bogat festivalski
program

Festivalski plakat

Fiziki trening u gradu

njava Kutinja, producent i

umjetniki voditelj Blitza.
Inae, Blizt se otvara sutra, 4. rujna, na malom molu
u 19.30 sati, kada e publi-

U petak s poetkom u 21
sat u crkvici Sv. Tome Apostola na programu je Urban
Spray Lexicon on the road,
kazalini performance, a u
22.30 u kazalitu Antonio
Gandusio prikazuje se film
Searching for Sugar Man
Malika Bendjelloula. Ulaz
je slobodan. Posljednji dan
Blitza 2014. je i najraskoniji.
U subotu, 6. rujna, ve u 11
sati u klubu Boa najavljen
je Breakfast with Artists, od

kojeg organizatori oekuju i

odlinu interakciju s publikom. Na plivakom bazenu
Delfin, u 20 sati odvijat e se
durational comedy 10 minutes s Martinom Schichom/
Francios Gremaud/Viviane
Pavillon u glavim ulogama, a
samo sat kasnije u TDR-u najavljen je ples Quattro danze
coloniali viste da vicino.
Holydance je naziv posljednjeg hepeninga, odnosno zavrnog partyja s DJevima Marcom Donatom/
Italoboyz i Madame Fature, koji e se odrati u beach
baru na Kuvima s poetkom
u 23 sata. Organizatori istiu da su se prologodinjim
sponzorima festivala (Grad
Rovinj, Turistika zajednica grada Rovinja, rovinjsko
Puko otvoreno uilite i Erste Banka), u ovom festivalskom izdanju pridruili i novi
(Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Ministarstvo
kulture Republike Hrvatske i
Istarska upanija).

Glas Istre

mozaik

Amira
Medunjanin
u Rijeci

Srijeda, 3. rujna 2014.

RIJEKA - Amira Medunjanin ove nedjelje, 7. rujna, prvi put nastupa u Rijeci,
u Hrvatskom kulturnom domu na Suaku s poetkom u 19.30 sati. Ulaznice za
prvi rijeki koncert Amire Medunjanin
su pred rasprodajom. Uz izvanrednu

izvedbu, Amira se istie jedinstvenom

emocijom i inovativnou kojom pristupa sevdahu, karakteristinim stilom
izvoenja kojim je udahnula novi ivot
viestoljetnoj tradiciji te ljubavi prema
poeziji i glazbi. (D. Ba.)

Danilo MEMEDOVI

40

NA GALA VEERI U ROVINJSKOJ KONCERTNOJ DVORANI ADRIS DODIJELJENE NAGRADE FESTIVALA CHORUS INSIDE

Grand Prix poljskom Akademskom

zboru Sveuilita Adama Mickiewicza
Pulske Teranke, pazinske Roenice, rovinjski Rubino te zbor
Tamorasia iz Italije
osvojili su prve nagrade
u svojim kategorijama

Hrvatski jezik iskljuen

Bez obzira na uspjeh
manifestacije, treba
uputiti zamjerku organizatorima to se itava
priredba vodila na talijanskom jeziku s prijevodom na engleski,
povremeno ak i ruski,
ali ne i na hrvatski. jezik. Premda se radi o internacionalnom skupu,
iskljuen je bio jezik zemlje domaina, veine
posjetitelja, pa i veeg
broja sudionika budui
da su na manifestaciji sudjelovali zborovi iz
Rovinja, Pule, Pazina,
Rijeke i Osijeka, to je
zaista nedopustivo.

NAPISAO I SNIMIO

Anelo DAGOSTIN
ROVINJ - Glavna nagrada meunarodnog festivala zborova Chorus Inside
Croatia, trofej Grand Prix,
na gala veeri u koncertnoj
dvorani Adris dodijeljena je
poljskom Akademskom zboru Sveuilita Adama Mickiewicza u Poznanju.

Dvostruko zlato za
zbor iz Poznanja
Taj je zbor predvoen dirigenticom Beatom Bielskom
takoer osvojio prvo mjesto
u kategoriji gospel/pop glazbe, a prema ocjenama (ukupno 29,11 od moguih 30)
peterolanog strunog irija (brazilski dirigent Marcos
Vinicius, ruski muzikolog

Za najbolju
dirigenticu
zbora izabrana
je Ines Kovai
Drndi iz Roenica, dok je za
solistiki nastup nagradu,
meu ostalim,
dobila i Tina
Galant iz Roenica

ruskog grada Jaroslavlja te

Akademski zbora Sveuilita
Adama Mickiewicza u Poznanju. Svi su pobjednici kategorija dobili ast pjevati u
zavrnici sveanosti.

Pobjedniki zbor iz Poznanja

Za nastavak kulturne
suradnje

Folklorno drutvo Pazin i zbor Roenice

Pulske Teranke

Aleksej Ljubimov, talijanski skladatelj Francescopaolo Martinicchio, talijanski

glazbeni pedagog Guglielmo Francese te hrvatski dirigent Neven Radakovi) bio je
najkvalitetniji u konkurenciji
12 natjecateljskih zborova. U

ranke, dok su srebro dobili

mjeoviti zbor Acli 2000 iz
talijanskog Chietija te Vokalni studio Rijeka. U kategoriji
lirske glazbe slavio je mjeoviti zbor Roenice iz Pazina, a u kategoriji koreografijski folklor Tamorasia iz

kategoriji gospel/pop glazbe

zlato je takoer pripalo zboru Enchiriadis iz talijanskog
mjesta Galluccio te ansamblu akvarel iz Osijeka.
U kategoriji tradicionalne glazbe sa zlatnom nagradom slavile su pulske Te-

BOGAT RUJANSKI PROGRAM DNEVNOG BORAVKA ROJCA

PULA - Bogat rujanski

program Dnevnomg boravka Rojca ukljuuje tribine, izlobe, koncerte i dokumentarce.
Nakon jueranje tribine
Kako hip hop kultura moe
doprinijeti razvijanju zajednice u pozitivnom smjeru
u organizaciji United Jama,
danas se u 18 sati odrava
izloba grafita koji predstavljaju lokalnu hip hop zajednicu. Autori su Matteo Kociani i jedan anonimni
autor, a izloba e biti otvorena do 19. rujna. Na otvo-

renju e biti prikazan i dokumentarni film Exit Through

the Gift Shop koji prepriava zanimljivu i istinitu priu
o Thierryu Guetti. On je francuski imigrant koji ivi u Los
Angelesu, a film govori o njegovoj opsesiji snimanja svega videokamerom, to e ga
naposljetku dovesti do Banksyja, pokretaa ove vrste uline umjetnosti.
Sutra u 19 sati nastupit e
uenici violine glazbene udruge Figaro. Osim samog koncerta, organizirana je i glazbena radionica udruge Figaro

Dejan TIFANI

Tribine, izlobe, koncert i dokumentarci

Dnevni boravak Rojca

talijanskog grada Battipaglie. U kategoriji polifone/

religijske glazbe slavio je rovinjski mjeoviti zbor Rubino, dok su srebra osvojili
Akademski zbor sveuilita
dentalne medicine u Moskvi,
Akademski zbor Gamma iz

Za najbolju dirigenticu
zbora izabrana je Ines Kovai Drndi iz pazinskih Roenica, dok je za solistiki nastup nagradu, meu ostalim,
dobila i Tina Galant iz Roenica.
- Istinski fantastina priredba, kazao je predsjednik
manifestacije Chorus Inside
Davide Recchia te se zahvalio Gradu Rovinju i tvrtki Maistra na domainstvu. Istom
je prilikom dodijelio priznanje Gradu Rovinju koje je
primio rovinjski dogradonaelnik William Uljani te prigodne darove gradonaelnika Chietija u talijanskoj regiji
Abruzzo sa eljom da se kulturna suradnja izmeu dviju
sredina nastavi.

koju e voditi violinist Silvano Kalagac. U udruzi Figaro

traju upisi za teajeve violine
i uenje glazbenog stvaralatva, ovim putem pozivaju se
zainteresirani roditelji i djeca
da se jave na 098 224 342.
Petak, 12. rujna, u 19 sati
donosi javnu tribinu koja e
se baviti promjenama koje
donosi novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno pitanjem imaju
li graani pravo na slobodan
pristup pomorskom dobru?
Tribina se organizira u okviru
projekta Korupcijski sonar
- glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima
kojeg od 6. travnja 2013. do
5. listopada ove godine pro-

vodi Zelena akcija u suradnji

s partnerima.
Izloba plakata Igora Hofbauera otvara se 19. rujna u
20 sati. Hofbauer je mladi hrvatski dizajner, ilustrator i strip
crta, a bit e predstavljeno
etrdesetak plakata koji objedinjuju umjetnikov stvaralaki opus unatrag deset godina. Dan kasnije u 20 sati bit e
prikazana dva dokumentarna
filma s ovogodinjeg festivala:
Stariji parazit ili tko je Marko
Brecelj? i Punke. Zajedniki nazivnik je DORF u Puli, a
gost je direktor tog vinkovakog festivala Toni ari.
Inae, prostor Dnevnog
boravka otvoren je za sve posjetitelje radnim danom od
17 do 21 sati.
M. RADI

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

zanimljivosti
DUBAI POD KLIMOM

Uvijek
kupujte cipele
poslijepodne!

OFFENBACH - Namjeravate li krenuti u

kupovinu cipela uinite sve da kupovinu isplanirate i obavite poslijepodne.
Nae noge obino tijekom dana oteknu, objanjava Claudia Schulz iz Savezne udruge njemake industrije koe

i obue. Nevano je pritom je li u pitanju vru dan i mislite li da su vae noge

oteknute ve od jutra. U svakom sluaju, kupujete li cipele poslijepodne vjerojatnije je da e vam one bolje odgovarati nozi. (Hina)

41

STANOVNICI I GOSTI METROPOLE ARAPSKIH EMIRATA VIE NEE PATITI DOK KUPUJU

Sedam kilometara
klimatiziranih ulica
Emirati e u Dubaiju izgraditi Mall of the
World, oping centar veliine grada, koji e
biti potpuno klimatiziran i u kojem e uvijek
biti ugodno ivjeti, proetati, odsjesti, uivati,
lijeiti se i to je najvanije - troiti

ubai planira izgradnju grada budunosti, natkrivenog oping centra veliine grada,
koji e biti potpuno klimatiziran. Ujedinjeni Arapski
Emirati opet neim zadivljuju svijet. Ovog puta je to
grad pod kupolom. Dubai
je ve dom najvieg tornja
na svijetu, pa je bilo samo pitanje vremena kada e ovaj
dragulj Ujedinjenih Arapskih
Emirata planirati jo jednu
rekordnu izgradnju - napisao je tako poznati engleski
list Daily Mail.

Kopije slavnih ulica

Taj projekt od kojega ne
samo da zastaje dah ve ga
je i teko zamisliti usprkos
svim moguim tehnolokim
inovacijama moderne ere,
nazvan je Mall of the World.
Biti e to u biti najvei oping centar na svijetu a to je
drugo cilj takvim okupljalitima nego privui kupce. Ovog
puta naravno turiste, koji bi
trebali doi u Dubai i tokom
vruih ljetnih dana kada se
tamo na suncu moe ispei
jaje. Sve je to samo dolijevanje ulja na vatru poto je Dubai ionako nedvojbeno velika turistika meka. Toliko je
razvikana i ik da mase tu-

rista svake godine navaljuju u

ovaj moderni grad kako bi se
zabavljali kupujui i kupovali zabavljajui se. Kako uvijek postoji neka kvaka, ovog
puta je to velika ljetna vruina. Kada dou dani velikih
sparina, posjeta normalno
opada. Dubai ima novaca a
oito i ideja pa je odluio krenuti u borbu s prirodom. To
misli izvesti spomenutom izgradnjom novog oping centra koji je zapravo jedan pravi
grad na 4,5 milijuna etvornih metara i koji e prema

4,5 milijuna etvornih metara

oping centra
e biti potpuno
klimatizirano
najavama i planovima biti
potpuno klimatizirano.
Mall of the World e biti,
kako kau u Dubaiju, prvi
grad na svijetu u kojem se
kontrolira vanjska temperatura zraka. Taj najvei oping
centar na svijetu e tako spajati klimatizirane ulice duine oko sedam kilometara
koje su u biti kopije slavnih

ulice iz raznih svjetskih metropola. Misli se tako izmeu

ostaloga na kopiju La Ramble
u Barceloni, Oxford u Londonu i Broadway u New Yorku.
Tamonji ambiciozni i bogati voe poruuju da e sve
ulice tog grada budunosti
biti natkrivene staklom kako
bi mogle biti klimatizirane
na prijatnu temperaturu.
Tako e gostima biti ugodnije kada budu troili novac.
Mall of the World prema planovima e pored stambenih dijelova imati i oko stotinu hotela, bolniki centar
kao i wellness zonu koja e
se prostirati na oko 300 tisua kvadratnih metara. Dubai sa optimizmom gleda na
svoje ulaganje. Oekuje naime da e izgradnjom projekta Mall of the World znaajno poveati broj turista jer
e oni sada moi posjeivati
tu zemlju i u itekako vruim
ljetnim mesecima. Planirani
godinji broj turista se tako
popiti na ak 180 milijuna
godinje. Ovaj projekt podrazumijeva izgradnju najveeg
trgovakog centra na svijetu
zajedno sa klimatskim kontrolirana ulicama, najveim
zatvorenim tematskim parkom i spomenutih stotinjak
hotela i apartmana.

Ambiciozni vladar
Tamonji ambiciozni vladar Dubaija koji je i i potpredsjednik Ujedinjenih
Arapskih Emirata, eik Mohammed Bin Rashid Al Maktoum nazvao je ovaj projekt

Burj Khalif i Palm Dumeira

Dubai ima najviu zgradu na svijetu, to je Burj Khalif
visine 828 metara. Ujedinjeni Arapski Emirati i grad Dubai imaju uz ostalo jo jednu svjetsku atrakciju i arhitektonsko udo izgraeno u marini, na umjetnom kanalu s
pogledom na ve poznati Palm Dumeiru, umjetni otok
u obliku palme, koji je s obje strane povezan s Perzijskim zaljevom.
To je Princess najvii stambeni neboder na svijetu
smjeten unutar najekskluzivnije trgovake zone u Dubaiju, iji vrh kupole u obliku krune dosee visinu od
414 metara, kako su javili iz slubene novinska agencija UAE. Princess je u cijelosti stambena zgrada sa 107
katova od kojih je 6 ispod razine zemlje. Velik je broja
luksuznih stanova od kojih su neki i dvoetani. Ulaz u
neboder krasi luksuzno opremljena recepcija, kao i vie
luksuznih apartmana, natkrivenih i otvorenih bazena, gimnazija, djeje igralite, sauna, sportska dvorana za suvlasnike, garae, trgovina.

pjeakim gradom kontrolirane temperature.

Mall of the World prostirat e se na velikom prostoru i sadravati e jo i ljeilita, kazalita te maloprodajne
mree ulica. Grandioznim
projektom Dubai e se itekako primaknuti svom cilju, nastojanju da postane cjelogodinja turistika destinacija,
uprkos ogromnim temperaturama koje u ljetnim mjesecima dostiu i teko zamislive visine. Novi centar, koji e
faktiki biti grad u gradu je
ansa Emirata u privlaenju
ljudi na vrhuncu ljeta, pruajui potpuno nove klimatske
uvjete. Sam oping centar bit
e smjeten pod staklenom
kupolom. U hladnijim zimskim mjesecima kupola e
se otvoriti kako bi ljudi mogli
kupovati na svjeem zraku.

- Ovaj projekt nadopunjuje nae planove kojima elimo transformirati Dubai

u kulturno, turistiko i ekonomsko sredite za dvije milijarde ljudi koji ive u regiji
oko nas i odluni smo u postizanju nae vizije. Uvjereni
smo u snagu nae ekonomi-

180 milijuna
turista godinje
je plan Dubaija
je i optimistini smo glede
nae budunosti - rekao je
eik Mohammed Bin Rashid
Al Maktoum.
Ogromni centar e se graditi u neposrednoj blizini
postojeeg Mall of Emirates,
jednog od najveih trgovakih centara na svijetu, koji,

teko je to zamisliti u pustinjskim uvjetima, uz ostalo, ima i vlastito skijalite.

Ideja je da se u novom centru stvori i kulturni prostor, s
kazalitima poput West Enda
i Broadwaya, kao i mrea ulica koje e u cijelosti biti klimatizirane.

I Broadway u pustinji
- Nae ambicije su vee
od sezonskog turizma - turizam je glavni pokreta nae
ekonomije, a na cilj je da
UAE uinimo atraktivnim
tokom cijele godine. Zbog
toga emo ponuditi okolinu sa kontroliranom temperaturom tokom ljetnih mjeseci. Dubai pokree projekt
izgradnje ove etvrti s hotelima i zabavnom industrijom
koji ukljuuje najvei trgovaki centar na svijetu - izjavio je Mohamed bin Raid
al-Maktoum. Grad s bombastinim nazivom Trgovaki centar svijeta, u kojem e
biti kontrolirana temperatura, trebao bi biti smjeten uz
ulicu Sheikh Zayed. Planovi
za gradnju Svjetskog trgovinskog centra otkriveni su prije vie od godinu i pol dana,
a gradnja bi trebala krenuti uskoro. Bit e smjeten na
prostoru sa 50.000 parking
mjesta, najveim tematskim
parkom i wellness centrom.
Planovi za projekt su otkriveni, ini se da uskoro kreu
radovi no ne navodi se kada
se oekuje zavretak gradnje,
koliko e kotati taj projekt i
tko e ga financirati.

42

Glas Istre

Srijeda, 3. rujna 2014.

zdravlje

Spasonosni
pacemakeri
bez baterija

BARCELONA - vicarski inenjeri, poznati po izradi najprecizinijih satova,

okreu se kardiologiji izradom prototipa sranog elektrostimulatora (pacemaker) koji nee raditi na baterije, ve
e se koristiti tehnologijom samonavi-

jajueg runog sata. Kao to se automatski mehaniki sat navija zahvaljujui

pokretima zapea, tako bi i pacemaker trebao proizvoditi struju koristei se
pokretima sranog miia. Stoga je priiven izravno na pulsirajue srce. (H)

HEMORAGIJSKA GROZNICA: EBOLA - VRLO RIJETKA, ALI SMRTONOSNA BOLEST

Bolest karakterizira
pojava teke klinike
slike kod oboljelih i visoki postotak smrtnosti. Prenosi se direktnim kontaktom s
krvlju i ostalim tjelesnim tekuinama osobe zaraene ebolom
(koja ima razvijene
simptome) ili osobe
preminule od ebole

Reuters

Ebola se ne prenosi zrakom i vodom

PIE dr. Dijana Heder,

voditeljica Udruge VITA za pomo
i podrku oboljelima od zloudnih
bolesti, www.udruga-vita.com

zadnje vrijeme dosta sluamo o epidemiji ebole u afrikim

zemljama. Budui da je svijet postao malim i vrlo povezanim mjestom, ljudi sve
vie i bre putuju, a Hrvatska
je zemlja poznata i po svojim brojnim pomorcima koji
mogu doi u kontakt s ebolom, smatram uputnim dati Epidemija kojom je zaraeno vie od 2.000 osoba u nekoliko zemalja jo nije pod nadzorom
osnovne informacije o ovoj zaraene ebolom (koja ima ukoliko ne koriste osobna enom sadraju, krvi u stobolesti.
razvijene simptome) ili oso- zatitna sredstva i ne postu- lici. Simptomi se pojavljuju
be preminule od ebole. Pri- paju prema pravilnicima za dva do dvadeset i jedan dan
Prva epidemija
jenos bolesti spolnim putem spreavanje bolnikih infek- nakon izlaganja virusu.
1976.
(kroz nezatieni spolni od- cija. Ebola se ne prenosi zraDetekcija virusa ili
Ebola ili ebola hemoragij- nos) mogu je i do sedam kom, vodom i hranom.
ska groznica je bolest koja se tjedana nakon to se preboSimptomi koji u poetku protutijela
pojavljuje rijetko (do sada je li ebola.
ukljuuju nagli porast temDijagnoza se postavlja dezabiljeena u nekoliko epidePrijenos bolesti se moe perature, glavobolju i jake tekcijom virusa ili protutijemija na afrikom kontinen- dogoditi i u kontaktu s krvlju bolove u tijelu, a kasnije izra- la u krvi i tjelesnim tekuinatu, prva epidemija pojavila se i tjelesnim tekuinama ivih zitu slabost koja se pogor- ma oboljelih ili preminulih
1976. godine u Sudanu i Zai- ili uginulih ivotinja zarae- ava, munina, povraanje, osoba. Dijagnostiki postupru), no karakterizira je pojava nih ebolom (majmunima, proljev; ponekad zatajenje ci moraju se vriti u visokosteke klinike slike kod obo- imiima i umskim anti- jetrene i bubrene funkci- pecijaliziranim laboratorijiljelih i visoki postotak smrt- lopama). Zaraziti se mogu i je te simptomi krvarenja po ma na nain i u uvjetima gdje
nosti. Prenosi se direktnim zdravstveni radnici prilikom koi, ali i unutarnjim organi- je osigurana maksimalna bikontaktom s krvlju i ostalim bliskog kontakta sa zarae- ma poput krvarenja iz nosa, oloka zatita. Ne postoji spetjelesnim tekuinama osobe nom ili preminulom osobom ostalih sluznica, krvi u povra- cifian lijek za lijeenje ebole,

ZA ZEMLJE ZAPADNE AFRIKE NUNO JE 30.000 DOZA

renutno vlada strah od

irenja ebole izvan zemalja zapadne Afrike. Rjeenje
problema bilo bi uspjeno
cjepivo protiv ove smrtonosne bolesti. Njega jo nema
u upotrebi, ali to bi se uskoro moglo promijeniti.
Protiv ove opake bolesti,
u tome se slau strunjaci, prvo se treba boriti tamo
gdje je izbila, u zemljama zapadne Afrike. Skupina istraivaa sa Sveuilita u Oxfordu
je po nalogu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
izraunala da bi trenutno za
uspjenu borbu protiv ebole zemljama zapadne Afrike bilo potrebno 30.000 doza
cjepiva. No glavni je problem
to jo uope ne postoji cjepivo protiv ebole s uporabnom dozvolom.

D. KOMRLJ/Arhiva NL

Borba za cjepivo protiv ebole

Povjerenstvo WHO-a je
meutim zakljuilo kako u
situacijama poput one koja
je trenutno pogodila zemlje
zapadne Afrike moe biti
dozvoljena upotreba i onih
lijekova koji nisu proli uobiajenu proceduru. Drugo

pitanje na koje je skupina

strunjaka trebala dati odgovor je koliko je doza cjepiva potrebno da bi se virus
drao pod kontrolom. Pritom su od pomoi bili podaci o prijanjim izbijanjima
epidemija ebole. No, samo

djelomino jer irenje epidemije jo nije okonano.

Na popisu onih koji bi trebali primiti cjepivo nalaze se
svi oboljeli, njihova rodbina, medicinsko osoblje, ali i
pogrebnici, dakle, svi koji su
mogue doli u kontakt s virusom.
Dosad najvaniji lijek za
tretiranje ebole je ZMapp.
No njegove zalihe su pri kraju. Institut Frauenhof za molekularnu biologiju u Aachenu i njegova podrunica u
amerikoj saveznoj drave
Delaware mogu, kako javljaju njemaki mediji, u vrlo
kratkom roku proizvesti velike koliine jedne vrste bjelanevine koja se dobiva iz
biljke duhana i koja je potrebna pri proizvodnji ZMappa. (NL)

Savjet putnicima
iz afrikih zemalja
Rizik da ste se zarazili ebolom je nizak, no
ako ste unutar 21 dana
od povratka iz zemalja
u kojima su trenutno zabiljeeni sluajevi ebole
razvili visoku temperaturu, groznicu, proljev,
jake bolove u miiima
i zglobovima, slabost ili
neke druge gore navedene simptome bolesti,
potrebno je odmah potraiti lijeniku pomo
te zapoelo lijeenje.
Ako ste bili u direktnom
kontaktu s krvlju i tjelesnim tekuinama oboljelih ili preminulih od
ebole potrebno je neodgodivo zatraiti lijeniku pomo u bolnici.
Prije odlaska u bolnicu
potrebno je telefonski
kontaktirati zdravstvenu
ustanovu, opisati svoje
simptome i navesti gdje
ste bili izloeni kako
bi se osoblje ustanove pripremilo za prijem.
Takoer je potrebno
obavijestiti i nadlenu
epidemioloku slubu.

kao ni cjepivo koje se moe

primijeniti. Lijeenje oboljelih je potporno i provodi se u
bolnikim uvjetima.
Rizik zaraze ebolom je
malen ako zbog prirode posla niste u bliskom kontaktu s oboljelom osobom; no
kako bi se smanjio rizik zaraze savjetuje se: Izbjegavati
nezatieni direktni ili bliski
kontakt s osobom oboljelom

ili umrlom od ebole i njezinim tjelesnim izluevinama. Izbjegavati nezatieni

kontakt sa imiima, majmunima, umskim antilopama i drugim ivotinjama. Takoer, nemojte konzumirati
njihovo svjee meso ili njihove izluevine.
Koristiti osobna zatitna
sredstva pri radu (rukavice,
naoale, masku ili titnik za
lice, vodootpornu zatitnu
odjeu i pregau, zatvorenu
obuu). Redovito prati i dezinficirati ruke te slijediti sve
naputke u vlastitoj zdravstvenoj ustanovi, ako je osoba
zdravstveni radnik ili djelatnik koji sudjeluje u pruanju
humanitarne pomoi na zahvaenom podruju.
Bliske kontakte oboljelih
staviti pod zdravstveni nadzor u trajanju od 21 dan,
kako bi se to prije prepoznali simptomi i osobe uputile u
zdravstvenu ustanovu.

Vie od 1.200 smrtnih

sluajeva
Trenutna epidemija ebole zapoela je krajem oujka
2014. godine. Prvi sluajevi
oboljelih javili su se u Gvineji, ubrzo potom i u Liberiji, Sierra Leoneu te epidemija jo
nije stavljena pod kontrolu.
Do 19. kolovoza, prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO), od ebole je oboljelo 2.240 osoba, od
kojih je 1.229 umrlo. Bolest je
do sada zabiljeena u etiri
afrike drave: Gvineji, Liberiji, Sierra Leoneu i Nigeriji.
WHO trenutno ne preporuuje ograniavanje putovanja u i iz zemalja u kojima
vlada epidemija ebole.

Glas Istre

osmrtnice

2%$9,-(67,26057,

32='5$9,

U dubokoj boli javljamo tunu

vijest, rodbini, prijateljima i
znancima da nas je nakon teke
bolesti u svojoj 76. godini ivota
napustio na voljeni

Posljednji pozdrav dragom suprugu, tati i didu

Srijeda, 3. rujna 2014.

Posljednji pozdrav dragoj kolegici

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

-$'5$1.,672-$129,
ro. epac
Jaci

%(1.8
Supruga ZORKA, kerke SONJA
i BRANKA, unuci LUCIJA i JAN

%(1.25$%$5

Posljednji pozdrav dragom kunjadu

Generacija 1975
kolege iz IV 6
Posljednji pozdrav dragoj susjedi

Posljednji ispraaj voljenog

nam pokojnika obavit e se u
srijedu, 3.9.2014., na groblju
Svetvinenat. Pogrebna povorka
kree iz kapelice u 17 sati.
Oaloeni: supruga ZORKA,
kerke SONJA i BRANKA, unuci LUCIJA i JAN, sestra MARIJA
i ogorica GRACIJELA s familijama te ostala tugujua rodbina

Dana 1.9.2014., u 73. godini ivota preselio na ahiret na

dragi

%(1.8
Kunjadi MARIJAN, NINO,
ANELKA i RITA s familijama,
ANA s TONOM i zrmana ZORICA s familijom

-$'5$1.,
Stanari Jeretove 46

Adem
Denaza polazi u srijedu,
3.9.2014., u 11 sati na Gradskom
groblju u Puli.

Boske
Hvala ti na svim lijepim trenucima provedenim s tobom.
Tvoji prijatelji: MILE i ANJA,
BERO, GILE i MAJA, DEKI,
DARIJA i SAA, ATIF, ELVIR,
CIO, ROO, SAA, NENO i
MAJA, STILE, LUKE, PULE,
ARI, REGO, JASKA, MIRKO,
MIHALJ, DEKI, VILI, BEKE

Zauvijek ostaje u naim srcima

Kunjado NINO i ANKICA s familijom

Posljednji pozdrav dragom i dobrom susjedu

Popu
Djelatnici ex BM-Euromonta
d.o.o. Pula

U dubokoj boli javljamo svoj

rodbini, prijateljima, susjedima
i znancima da nas je u ponedjeljak, 1.9.2014., u 74. godini ivota
napustio na voljeni

6-($1-$

GLSOLQJ0,/$1832329,8
Iskrena suut obitelji.

Posljednji pozdrav potovanom

gospodinu

Hvala ti na nesebinoj ljubavi i

dobroti. Sad si na aneo uvar.

Posljednji pozdrav prijatelju.

Familija DEVI

Tvoj Teatar Narana

0,/$1832329,8
Iskrena suut obitelji.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi

Obitelj PERCAN

Posljednji pozdrav naoj dragoj

Posljednje tuno zbogom dragom prijatelju

%(1.85$%$58
Obitelji: TOKOVI, KRKOBABI,
IVANI, BLAKOVI, MERAJ, GRINI, PONIKVAR,
BJELOPETROVI, HMURA, BISSI i RUMAC

-$'5$1.,672-$129,

Hvala svima koji posjeuju njen

Tihi dom.
Tvoji: mama MARICA i sestra
VESNA s familijom

MILENA, MLADEN, SANDRA

i DEAN
Posljednji pozdrav naoj dragoj

0$5.8
Konoba Istriana Pomer

Posljednji pozdrav tati mog prijatelja

Posljednji pozdrav

%(1.85$%$58
Djelatnici G.E.I. ISTRING d.o.o.
Pula
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Posljednji ispraaj voljenog

nam pokojnika bio je u utorak,
2.9.2014., u 17,30 sati iz Komemorativnog centra u Plominu na
mjesno groblje.
Oaloeni: supruga RINA, sin
DEAN, kerka SANDRA, nevjesta MIRA, zet KLAUDIO, unuke
VEDRANA, JELENA, ALISON i
LEONARDA te ostala tugujua
rodbina

U naim mislima ostaje uvijek

prisutna, vjeno voljena i nikada zaboravljena. Tvoj plemeniti
lik i tvoju dobrotu pamtit emo
zauvijek.

Sjeanje na dragog

0,/$18
Prebrzo si otiao, ali si ostavio lijepa sjeanja i uspomene.
VLADO i LAURA MEDICA i
obitelj
Posljednji pozdrav naem umirovljeniku, gospodinu

-$'5$1.,672-$129,

iz Vozilii

0$5,18.26
ro. Dudi
3.9.2006. - 3.9.2014.

0$5.2020,129,

Zauvijek.

DRAGAN i MILICA

520$1258,

od susjeda: PETEANI, MAGLICA,

VUKSAN, BONETA, DORII,
ROMAN, ULI, MRZLI,
TEAK, MALIA, FAK, BISTRII,
DUNDARA, SALAMUN,
PETROVI, BARAK, VOZILA-FILE

Posljednji tuni pozdrav dragom

prijatelju i bivem djelatniku

Rahmetullahi alejhi-ha rahmeten vasiah!

Oaloeni: supruga FERIDA, kerke EVALA, MERIMA i
ARMINA, zetovi RAMIZ, FIKRET
i EDI, unuci EDIN, DENIS, MIRALEM, EMELIN, SAA i DANIEL, sestre EMINA i TAHIRA s
obiteljima te ostala tugujua
rodbina

520$18

Grupa TEHNOMONT

Posljednji pozdrav

%(1.8

0,/$1832329,8

Posljednji pozdrav dragom

Tuno sjeanje na voljenu

Draga naa

-$'5$1.$
0867$)$0$&$129,

0$5.8020,129,8

Posljednji pozdrav prijatelju,

suradniku i dragom kolegi

43

Posljednji pozdrav dragoj

Obitelji VENIER i GRUII

3.9.2009. - 3.9.2014.
Obitelj MILENKA BUDIJE
Sjeanje na voljenog oca i djeda

0,/$1832329,8
SLAVEN s familijom

-$'5$1.,672-$129,
Zauvijek ostaje u sjeanju.

0$78%8',-8

520$1858,8
Posljednji pozdrav ocu naeg prijatelja

Djelatnici Pogona TE Plomin

0$78%8',-8
3.9.2009. - 3.9.2014.
BRANKO, MIRNA, VID

Posljednji pozdrav dragom

Bolno sjeanje na naeg
najdraeg

-$'5$1.,
SONJA, IVICA, IAN te SANJIN s
obitelji

0,/$1832329,8
0$5.8
Restoran Nonno

Kolege iz razreda
IV g Gimnazija, generacija 99.

*25$1$5$.29&$
3.9.2007. - 3.9.2014.

S nama je tvoja dobrota i plemenitost,

i vjena tuga u naim srcima.
Tugujua obitelj RAKOVAC

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati

vodi kroz istru

 Pula

svakodnevno od 21 do 7
sati, tel. 222-551 i 222-544

DANAS - KINO VALLI - u 20

sati projekcija animiranog
filma Povratak u Oz, reija
Will Finn, sinkronizirano na
hrvatski jezik u 22 sata
projekcija trilera Izbavi nas
od zla, reija Scott Derrickson, glume Eric Bana, Edgar Ramirez, Olivia Munn,
Sean Harris, Joel McHale
DC ROJC - DNEVNI BORAVAK - u 18 sati otvorenje izlobe grafita koji predstavljaju
lokalnu Hip Hop zajednicu
ARENA - u 20 sati otvorenje
europskog festivala bass
glazbe i sound system kulture Outlook

VETERINARI - Veterinarska
ambulanta Andar - Premanturska cesta 205, tel.
573-128, radno vrijeme od
ponedjeljka do petka od 8 do
20 sati, subotom od 8 do 12
sati; Veterinarska ambulanta
Pula, Trinajstieva 1, radnim
danima od 7 do 19, subotom
od 8 do 12, nedjeljom od 8 do
9 sati, tel. 541 - 100 i 540-077;
deurni veterinar 098/9811666; Info centar sklonita
za ivotinje 098/9812-583,
098/9812-580, svi upiti na vet.
 Pore
st.pula@pu.htnet.hr; Veterinar d.o.o. Krevanova stancija
IZLOBE - GALERIJA GALI2, radnim danom od 8 do 12
JA - izloba umjetnice Bistre
i 17 do 19 sati, subotom od 8
do 12 sati, nedjeljom i prazni- Baica Semen pod nazivom

IZLOBE - GALERIJA
SKUC-a - izloba Fulvija Juriia, do 10. rujna
ITAONICA KLUBA UMIROVLJENIKA - izloba slika
Slavice Porubi Kukal pod nazivom Njenost, do 12. rujna
PROSTOR INFORMATIVNOG CENTRA TZ PULE
- izlog Antona Parisa Stari
istarski alati - Old Istrian tools, svakim danom od 9 do
21 sat, do 15. rujna
POVIJESNI I POMORSKI
MUZEJ ISTRE - Izloba:
ALOJZ OREL Pulski album /
Album di Pola/The Pula Album, svakodnevno od 8 do
21 sat, do 15. rujna izloba Baron Gautsch - prva
rtva Prvog svjetskog rata u
Istri (1914. - 2014.), do kraja
oujka 2015. godine
GALERIJA SINGULAR - izloba Alexeja Titarenka Grad
sjena, do 12. listopada
GRADSKA GALERIJA, Kandlerova 8 - Izbor iz fundusa
Zbirke umjetnina Grada Pule,
umjetnika zbirka i zbirka
istarskih autora i A. Motika
XIV. izbor iz donacije Boja,
radnim danom od 10 do 13 i
od 18 do 21 sat, subotom od
10 do 13 sati, www.zbirkaantun-motika.com
MUZEJI - AMFITEATAR
- svakodnevno od 8 do 21
sat, za najave van radnog
vremena informacije na
351-318, fax. 351-333, mail
gaby@ami-pula.hr
ZEROSTRASSE, svakim
danom od 10 do 20 sati, do
15. rujna

6, zaprimanje podnesaka za
uknjibu u zemljine knjige i
izdavanje gotovih ZK izvadaka
od ponedjeljka do petka od
08.30 do 11 sati; uredovno
vrijeme ZK odsjeka, soba
broj 8, ponedjeljkom, srijedom
i petkom od 8 do 11 sati, utorkom i etvrtkom od 8 do 9.30
sati; za odvjetnike i javne
biljenike ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 13.30
sati, utorkom i etvrtkom od
9.30 do 10.30 sati; sve ostale
pisarnice, osim kaznene, ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 08.30 do 11 sati

Srijeda, 3. rujna 2014.

098/33 40 92; Veterinarska

ambulanta za male ivotinje
Rex, Laco Sercio 5, radnim
danima od 9 do 13 i od 17 do
19 sati, tel. 813 - 368, hitne
intervencije od 0 do 24 na
099/8764-004

 Labin
IZLOBE - ATELJE VINKO
AINA (G. Martinuzzi 15) stalna izloba umjetnina, posjete po najavi na 852-082 ili
098/1830-901
MUZEJI - NARODNI
MUZEJ - obnovljeni stalni
postav
KUA MATIJE VLAIA
(Ul. Giuseppine Martinuzzi
7) - po najavi na tel. 852-477

kom zatvoreno, tel. 540-391,

deurni veterinar i veterinarska inspekcija, 098/440-188;
Veterinarska ambulanta
Franco, Faanska cesta 2,
radnim danima od 8 do 15,
subotom i nedjeljom od 8
do 10 sati, deurstvo 0-24 na
098/255-616; Veterinarska
ambulanta za male ivotinje
Hajster, Jakova Puljanina 1,
tel. 500 - 501, za hitne intervencije 0-24, 098/1801-999,
radno vrijeme radnim danima
od 8 do 12.30 i od 17 do 20,
subotom od 8 do 13, a nedjeljom od 8 do 10 sati

KNJINICE - SREDINJA
KNJINICA (Kandlerova
39) - svakim radnim danom
OSTALO - AKTIVNOSTI LIGE od 7.30 sati do 19.30 sati,
PROTIV RAKA PULA: Savje- subotom do 7.30 do13 sati,
tovalite Kluba laringektomi- tel. 300-404
ranih: ponedjeljkom od 10 do KNJINICA DOMA HRVAT12 sati, prostor Lige, Nobileova SKIH BRANITELJA - pone1; Psiholoko savjetovalite: djeljkom od 11 do 19 sati,
utorak - etvrtak od 10 do 12
od utorka do petka od 7.30
sati, prostor Onkoloke ambu- do 15.30 sati
lante, Opa bolnica Pula, NeSVEUILINA KNJINIgrijeva 6; Savjetovalite Lige CA SVEUILITA JURJA
protiv raka: srijedom od 10 do DOBRILE, Herkulov prolaz
12 sati, prostor Lige, Nobile1 - ponedjeljkom, utorkom,
ova 1; Savjetovalite Stoma
etvrtkom i petkom od 8 do 16
Kluba: etvrtkom od 10 do 12 sati, srijedom od 12 do 20 sati,
sati, prostor Lige, Nobileova 1. subotom od 8 do 13 sati, tel.
Kontakti tijekom deurstva na 213-888 SPOMEN SOBA
tel. 540-592 ili deurni telefon
ANTONIA SMAREGLIE, Fo091/9513-242
rum, Augustov prolaz 3 - radSAVJETOVALITE CENTRA nim danima i subotom od 11
POJAANE SKRBI ZA
do 12 sati, utorkom i petkom u
OBOLJELE OD ALZHEIveernjim satima od 20 do 21
MEROVE DEMENCIJE I
sat, tel. 213-888
DEMENCIJA (Mauranieva MORNARIKA KNJINICA
10) - struna pomo obolje- (spomenik kulture), Dom hrlima, lanovima obitelji, zbri- vatskih branitelja, Leharova
njavateljima, srijedom od
- mogui posjet radnim da17 do 19 sati uz prethodnu
nom uz najavu na 213-888
najavu tel./fax.: 211-695
SUDOVI - Kranjevieva
LJEKARNE - CENTAR, Gi8, tel. 377-600 - uredovno
ardini 14, nono deurstvo
vrijeme ZK Pisarnice soba

Moja dva grada, radnim danima od 10 do13 sati, nedjeljom zatvoreno, do 6. rujna
GALERIJA ZUCCATO izloba 54. Annala: Veliko
razlaganje, svakim danom
osim nedjelje i praznika od
10 do 12 i od 19 do 22 sata,
do 7. rujna
GALIJA KLUB UMIROVLJENIKA - Filatelistika izloba:
Sakupljajmo Kinu, od ponedjeljka do petka od 9 do 12 i
17 do 19 sati, subotom od 9
do 12 sati, do 15. listopada

 Rovinj
DANAS - KINO A. GANDUSIO - u 18 sati projekcija
obiteljske komedije Nicolas
na praznicima, reija Laurent
Tirard, glume Matheo Boisselier, Valerie Lemerciere, Cad
Meras u 20.30 sati projekcija filma Plaenici 3, reiser je
Patrick Hughes, glume Sylvester Stallone, Arnold Schwarzenegger, Mel Gibson, Antonio Banderas, Harrison Ford,
Jet Li, Wesley Snipes
IZLOBE - ZAVIAJNI MUZEJ - izloba Vlade Marteka
Inscenirana fotografije,
do 13. rujna izloba o
Morskom ljeilitu u Rovinju
od 1888. do 1947. godine,
do kraja rujna 2014. godine
izloba Salvadora Dalija,
svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 14 i od 18
do 22 sata, do 5. listopada
GALERIJA ADRIS - izloba
Vlade Kristla, svakodnevno od
18 do 23 sata, do 15. rujna

 Po Istri
BALE - GALERIJA ULIKA
- izloba Ivana Hekia - Janka, radnim danima od 8 do
22 sata, do 4. rujna
ROVINJSKO SELO - GALERIJA TENI URAN (Rovinjsko Selo 169) - Stalni postav
istarskih umjetnika, radnim
danima od 16 do 20 sati, ili
po najavi na 098/9483 - 846
UPNA CRKVA NAVJETENJA MAJKE BOJE - Sakralna zbirka, i Memorijalna
zbirka sl. b. Miroslava Buleia, najava na 560-004
TINJAN - Zaviajna zbirka
Enriko Depiera otvorena je
za posjete uz najavu na tel.
091/7991-635
VODNJAN - PALAA
BETTICA: PRIZEMLJE
- izloba Arheoloka istraivanja na Vodnjantini (ranosrednjovjekovni sakralni
objekti u okolici Gurana
- crkva Sv. imuna i velika
trobrodna bazilika, ostaci
oblinjeg istovremenog naselja, crkva Sv. Cecilije i Sv.
Severina) 1. KAT - izloba
Zbirka slika Gaetana Greslera
2. KAT - izloba U susret
buduem Muzeju (povijest,
tijek radova na rekonstrukciji),
radno vrijeme ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 10 do
12 sati, utorkom, etvrtkom i
subotom od 10 do 12 i od 19
do 21 sat, tel. 052/535-953,
e-mail: info@vodnjan.hr

Kuica u cvijeu, kolovoz 2014., snimio Branko Vlai

VETERINARI - Starci bb.
Radnim danima od 8 do 14
i od 18 do 20 sati, subotom
od 8 do 13 sati, a nedjeljom
od 8 do 9 sati; tel. 856 - 003;
Ambulanta za male ivotinje
Dogo, Rudarska 1, radnim
danima od 8 do 13 i od 17
do 20 sati, subotom od 8
do 13 sati; deurni veterinar
099/818-4368
SUDOVI - G. Martinuzzi
2, tel. 887 - 100, utorkom
od 8.30 do 11 i od 13 do
15 sati, srijedom i petkom
samo ujutro Prekrajni
sud, Zelenice bb; tel. 855300

 Umag
IZLOBE - HOTEL KEMPINSKI ADRIATIC - stalni
postav samostalne izlobe
fotografija autora Nerija Belia i meunarodne izlobe
povijesnih vozila
MUZEJI - CRKVA SV.
ROKA, Trg Marije i Line
- Kulturna info toka: publikacije, suveniri, dogaaji,
radno vrijeme: ponedjeljkom od 10 do 12 sati, od
utorka do nedjelje od 10 do
12 i od 18 do 22 sata

 Buzet

IZLOBE - STARI GRAD,

MALA VRATA - Oruarnica,
stalni postav Hladno i vatreno oruje iz zbirke Slavomira
Cerovca, radnim danom od
9 do 15.30 sati uz prethodnu
najavu u muzeju
VETERINARI - Laste 4, rad- GALERIJA AURORA nim danima od 8 do 14 i od 17 stalni postav Antikviteti i
do 19 sati, subotom od 8 do
izloba slika autora vezanih
12 i nedjeljom od 8 do 9 sati,
uz Istru, svakodnevno od 9
tel. 813-214, deurni veterinar do 19 sati

45

 Kretanje brodova

Uljanik plovidbe
DRY CARGO: Levan Lagos
(Nigeria) - 7. rujna
MARLERA: San Nicolas
(Argentina) - 4. rujna
VOLME: Santos
(Brazil) - 11. rujna
VERUDA: Vancouver
(Canada) - 7. rujna
STOJA: Bejaia
(Algeria) - 6. rujna
PUNTA: Calabar
(Nigeria) - 6. rujna
PULA: Rouen
(France) -11. rujna
KASTAV: Padang
(Indonesia) -10. rujna
VERIGE: Balboa
(Panama) - 3. rujna
POMER: Houston
(Usa) - 4. rujna
ISTRA: Lake Charles
(Usa) - 6. rujna

 Stradali u prometu
Udruga obitelji osoba
stradalih u prometu - prua
podrku rtvama i svjedocima na besplatni telefon:
116 606

 Halo, niste sami

Halo, niste sami - 24-satni
nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog
alarma na telefone Doma za
starije i nemone Alfredo
tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.

 Sigurna kua Istra

Sigurna kua Istra - pomo
enama rtvama obiteljskog
nasilja - 500-148, radnim
danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do
13 i od 17 do 19 sati.

PULA, 18.00

Izloba grafita u Rojcu

U Dnevnom boravku Drutvenog
centra Rojc, veeras e s poetkom
u 18 sati biti uprilieno otvorenje
izlobe grafita koji predstavljaju
lokalnu Hip Hop zajednicu. Prvi grafit
United Jam predstavlja ime udruge
koja organizira dogaaj (Back to Fun
block party), drugi grafit odnosi se na
ime dogaaja, a trei, Hip-hop Caffe
predstavlja sluaonice rap glazbe i
srodnih anrova u caffe baru P14. Stil
grafita e biti wild style kombiniran s
kaligrafijom. Autori su Matteo Kociani i jedan anoniman autor. Izlobu
grafita e se na zidovima Dnevnog
boravka moi pogledati do 19. rujna.
ROVINJ, 18.00

U kinu Nicolas na
praznicima
U rovinjskom kinu A. Gandusio
veeras e s poetkom u 18 sati
biti projicirana obiteljska komedija
Nicolas na praznicima. Nicolas
je sretno dijete, jedinac kojeg vole
roditelji i oboava baka. Tijekom
kolskih praznika obitelj otputuje
na odmor na more. Nicolas e u
novoj okolini pronai nove prijatelje
za igru, a njegovi roditelji odmor
e shvatiti na potpuno drugaiji
nainReiser je Laurent Tirard,
a uloge tumae Matheo Boisselier,
Valerie Lemerciere, Cad Meras.

PULA, 20.00

Lauryn Hill na otvorenju

Outlooka
Sedmo izdanje Outlook festivala,
najveeg europskog festivala bass
glazbe i sound system kulture poet
e veeras velikim koncertom u Areni.
Nastup zvijezde veeri, Lauryn Hill
najavljen je za 20 minuta nakon
ponoi, a predgrupe su Submotion
Orchestra, Fatima i Andrew Ashong.
Lauryn Hill je amerika kantuautorica, reperica i glumica, dobitnica
osam Grammyja, najpoznatija kao
lanica grupe Fugees, a jo vie po
odlinom studijskom albumu The
Miseducation of Lauryn Hill iz 1998.
godine. Njen e nastup trajati sat i
20 minuta. U naredna etiri dana,
na 12 dnevnih i nonih pozornica na
tinjanskom poluotoku i tvravi Punta Christo nastupit e vie od 300
izvoaa duba, reggaea, hip-hopa,
drum and bassa, garagea, housea i
srodnih glazbenih anrova.

dogaaji

Glas Istre

OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila
objavljena, svaka vaa fotografija mora
biti snimljena u Istri, a uz nju morate
obavezno istaknuti: sadraj/motiv s
fotografije, datum kada je snimljena, ime i prezime autora te
kontakt-telefon. Svaki autor moe
poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje besplatnom jednomjesenom
pretplatom na na list. Fotografije nam
moete slati e-mailom na redakcija@
glasistre.hr (s naznakom ZA VODI
KROZ ISTRU).

Informacije za Vodi kroz Istru

moete javiti radnim danom od 16 do
19 sati na tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr

46

tv program

Glas Istre




Srijeda, 3. rujna 2014.

 


NOVA TV 23.20

  

   

LIFE AS A HOUSE, 2001., SAD,

Redatelj: Irwin Winkler
Glume: Hayden Christensen, Kevin Kline, Kristin Scott

0 0 0 0
Nakon to mu je dijagnosticiran zloudni rak,
rastavljeni ovjek dobio je skrbnitvo nad svojim
sinom tinejderom. Mladi svoje vrijeme troi
drogirajui se, bavei se sitnom prostitucijom i izbjegavajui bolesnog oca. Da bi ostvario svoj
ivotni san, otac, koji je i arhitekt, poinje obnavljati jednu staru kuu. Spomenuta kua
morala je biti uklonjena nakon snimanja, no kostimografkinja Molly Maginnis povela je grupu
roditelja da je rastave, ponovno sastave i prenamijene u knjinicu u Kaliforniji. Nova je
knjinica otvorena u travnju 2004. Film je osvojio ukupno tri nagrade i sedam nominacija od
kojih jednu za nagradu Zlatni Globus.

   



     


  

HRT 1 21.08

 


Svakog kolovoza dr. Jorn

Hurum povede istraivaku ekspediciju na udaljeni arktiki
arhipelag Svalbard. Tijekom iskopavanja paleontolozi putuju u vremenu u razdoblje jure
te u tim slojevima pronalaze brojne fosile zastraujuih
morskih bia, od kojih mnogi pripadaju dosad nepoznatim
vrstama. Tijekom dvaju istraivakih pothvata pod sponzorstvom National Geographica znanstvenici su doli do iznimnih otkria koja bi mogla zauvijek promijeniti nae shvaanje razdoblja jure.




   

HRT 3 20.02

SALUT COUSIN!, 1996.

Redatelj: Merzak Allouache
Uloge: Gad Elmaleh, Messaoud
Hattau, Magaly Berdy

0 0 0
Alilo (G. Elmaleh) stie iz
Alira u Pariz gdje ivi njegov
roak Mok (M. Hattau) koji je
reper. Alilo treba preuzeti neku odjeu, provercati je u
Alir i tamo preprodati. Izgubio je adresu kamo treba ii po
robu, ef mu je sreom odsutan pet dana pa on odlui
ostati kod Moka. Osebujni roak pie glazbu prema
basnama Jeana de la Fontainea, izmilja kojetarije, duan
je kladioniaru, i uglavnom Alilo se s njim dobro zabavlja.
Kad napokon doe do odjee i vrijeme je za povratak u
Alir, ini mu se da je tek poeo ivjeti...

06:00 Dobro jutro

06:30 Servisne informacije
06:33 Jutrenje
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 Servisne informacije
07:33 Jutrenje
08:00 Najava dogaaja
08:15 Puntapet akavska
minijatura
08:17 Jutrenje
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:20 Tris
10:00 Vijesti
10:05 Dobro doli
10:30 Notiziario
11:00 Vijesti
11:05 Dobro doli
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:40 Iz primorske kuharice

13:00 Vijesti
13:15 Valovi na valovima
(emisija o moru i oko
mora)
14:00 Vijesti
14:30 Notiziario
15:00 Danas aktualno
15:30 Tri zmaja kviz
15:35 Srijedom
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:05 Leksikon
18:00 Eurominute
18:05 Mozaik
18:45 Izabrani prijatelj (emisija
o kunim ljubimcima)
19:15 Servsine informacije
19:30 Box in
20:00 Vijesti
20:30 Intermezzo za glazbu/Bez
titlova
21:00 Srcolomka
22:00 Kronika dana HR
22:30 Radio Sova
01:00 06:00 Glazba

Sluajte nas i putem live streama

na naem portalu

www.radio-maestral.hr

COUPLES RETREAT, 2009.

Redatelj: Peter Billingsley
Uloge: Vince Vaughn, Malin Akerman, Jon Favreau,
Jason Bateman

0 0 0
Prodava glazbene igre Guitar Hero, Dave,
domaica Roni te njihovo dvoje djece klasian su primjer obitelji srednje amerike klase, koja
veinu vremena provodi skladno i ureujui dom. Jon i Lucy zajedno su jo od srednjokolskih
dana, imaju pametnu, ali pomalo naivnu ki Lacey i upravo se suoavaju s branom krizom.
Jason i Cynthia, pak, neurotian su par i nikako da dobiju bebu. Posljednji dvojac ine Shane,
koji se nedavno rastao, te njegova mlaa djevojka Trudy. Prijatelji odlaze na idilian tropski
otok, neki da bi rijeili svoje probleme, drugi da bi uivali, no svi u elji za promjenom.

  


HRT 1 10.13

Zadivljujui projekti u inenjerstvu, rudarstvu i poljoprivredi ire se dublje i dalje na

naem planetu kako bi se opskrbio sve vei broj stanovnika.
Od gradnje najveeg akvedukta na svijetu, koji e uskoro
promijeniti kineske vodene tokove, do najveeg niza plastenika na svijetu, plastikom pokrivenog podruja od nekoliko stotina kvadratnih kilometara na jugu panjolske, serija
prati utjecaj naih ljudskih tragova po cijelom svijetu.
Sada crpimo najvie iz svjetskih resursa koliko moemo
- sve kako bismo dobili svakodnevne potreptine koje uzimamo zdravo za gotovo.

  

06.42 TV kalendar
06.55 Dobro jutro, Hrvatska
Vijesti
09.07 Sve e biti dobro,
telenovela (47/180) (R)
09.52 Vijesti iz kulture
10.00 Vijesti
10.10 Vrijeme
10.13 Projekt: Zemlja Hrana,
vatra i voda, dok. serija
(3/3)
11.04 Dr. Oz (3), talk show
(120/150) (R)
11.46 TV kalendar
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.22 Jezik za svakoga (R)
12.35 Znaj da te volim,
telenovela (158/187)
13.20 Zna li tko si? (5): Patsy
Kensit, dok. serija (R)
14.21 Vijesti iz kulture
14.30 Vijesti uz hrvatski znakovni
jezik
14.40 Vrijeme
14.42 Obeana zemlja, dok. film
(R)
15.33 Tamburai, TV serija (2/2)
(R)
16.37 Manjinski mozaik: Pelinje
carstvo (R)
16.54 Eurovijesti
17.00 Vijesti
17.10 Vrijeme
17.15 Hrvatska uivo
18.00 HAK promet info
18.03 Veer na 8. katu: Tri
armera s pokriem (R)
18.51 Stipe u gostima (2),
humoristina serija (12/15)
(R)
19.30 Dnevnik
19.57 Sport
20.01 Vrijeme
20.04 Loto 7/39
20.11 Dirigenti i muikai, TV
serija (2/7) (R)
21.08 Smrt morskog udovita,
FILM dok. film
22.01 Cedar Cove, serija (12)
(6/12)
22.53 Dnevnik 3
23.13 Sport
23.16 Vrijeme
23.18 Vijesti iz kulture
23.27 Izgon, ruski film Kino
FILM Europa (12) (R)
01.58 Zna li tko si? (5): Patsy
Kensit, dok. serija (R)

07.24 Prkosna ljubav, telenovela

(105/162) (R)
08.05 Pustolovine Prudence
Petitpas, crtana serija
(15/26)
08.28 ivomir Gic, crtana serija
(26/52)
08.39 Action Man, crtana serija
(12/26) (R)
09.00 TV Vrti: Bojim se psa (R)
09.10 Mobiteli i gospodar rijeke,
japanska drama za djecu
09.26 Papreni detektivi (2), serija
za djecu (23/26) (R)
09.53 ivot s Derekom (4), serija
za djecu (6/18) (R)
10.15 H2O! Uz malo vode (3),
serija za djecu (6/26) (R)
10.40 Whistler (2), serija za
mlade (1/13) (R)
11.24 Ubi me dosada (3),
humoristina serija (1/8)
(R)
11.50 Ideje za ureenje prostora,
dok. serija (23/30) (R)

12.14 Okusi Australije s Lyndey i

Herbiejem, dok. serija
(7/8) (R)
12.40 Ispovijest rune polusestre,
FILM kanadsko-luksemburki
film (89')
14.11 Glazba, glazba...
14.16 Glee (4), serija za mlade
(7/22)
14.59 Lovci na natprirodno (7),
serija (21/23)
15.40 U uredu (7), humoristina
serija (23/27)
16.01 U uredu (7), humoristina
serija (24/27)
16.24 Kuhajmo zajedno (EPP)
16.30 Regionalni dnevnik
16.56 Veernja kola: Zaee
17.29 Genijalci (14.)
18.05 Zatitnica svjedoka (5),
serija (5/8)
18.47 Upoznajte ljenjivce, dok.
serija (R)
19.40 Koarka, SP: Hrvatska
Grka, emisija
19.55 Sevilla: Koarka, SP:
SPORT Hrvatska Grka, prijenos
21.45 Koarka, SP: Hrvatska
Grka, emisija
22.03 Vatrene loptice, ameriki
FILM film (R)
23.33 Zakon i red: Zloinake
nakane (8), serija (12)
(7/15)
00.13 Kalifornikacija (5), serija
(15) (8/12) (R)
00.41 Bez oduevljenja, molim
(8) humoristina serija
(6/10) (R)
01.10 Noni glazbeni program
spotovi

07.20 Perry Mason (9), igrana

strana serija (10/30)
08.12 Trea povijest: Vojne hunte
Latinske Amerike (R)
09.00 Joseph Haydn: Orlando
Paladino izravni prijenos
opere iz Opatije
11.00 Ritam umjetnosti, dok.
serija (3/7)
11.30 Znanstveni krugovi (13/30)
(R)
11.59 Direkt: Bijeli patuljci (R)
12.29 Na rubu znanosti: John
Virapen Nuspojava SMRT
(R)
13.20 Brodovi hranitelji:
Posljednji drveni ribari,
dok. serija (3/5) (R)
13.50 Univerzum uma: Tajne
mozga misterij uma (2/4)
(R)
14.20 Zemlje ljudi pustolovine
(6), dok. serija (8/19) (R)
15.04 Moj Franja, dok. film (R)
15.29 Posljednji klainar, dok.
film (R)
16.00 Zapadni Bejrut, libanon.FILM franc.-norv.-belgijski film
(R)
17.45 Trikultura: Studio za
suvremeni ples (R)
18.18 Perry Mason (9), serija
(11/30)
19.10 Simfonijski orkestar HRT-a,
dirigent Pavle Depalj
Gustav Mahler 1. Simfonija
u D-duru (R)
20.02 Zdravo, roae; franc.-al.FILM belg.-luks. film (R)
21.41 Na terapiji, TV serija
(43/45)
22.10 U Europi: 1936:
panjolska, dok. serija
(12/35) (R)
22.47 Povampireni Miles,
FILM ameriki film (R)
00.11 Josip Slade, graditelj, dok.
film (R)

17.00 Vijesti
17.10 Projekt: Zemlja Hrana,
vatra i voda, dok. serija
(3/3) (R)
18.00 Vijesti
18.10 Zelena Danska, dok. film
(R)
18.55 dok. reportaa (R)
19.00 Vijesti
19.05 Eurovijesti
19.10 dok. reportaa (R)
19.15 TV kalendar
19.25 Vrijeme RH sutra
19.26 Bez komentara
19.29 Vrijeme EU sutra
19.30 Dnevnik
19.57 Bez komentara
20.00 Vijesti na engleskom jeziku
20.05 Eurovijesti
20.10 dok. reportaa (R)
20.15 Studio 4
20.50 dok. reportaa (R)
21.00 Vijesti
21.15 Vrijeme RH sutra
21.16 Bez komentara
21.19 Vrijeme EU sutra
21.20 Reportae iz DJH
21.30 Regionalni dnevnik
21.55 dok. reportaa (R)
22.00 Vijesti
22.05 Hrvatska uivo
22.50 Poslovne vijesti
22.55 Vrijeme RH sutra
22.56 Bez komentara
22.59 Vrijeme EU sutra
23.00 Vijesti

6.55 Speed Racer, crtana serija

7.20 Virus attack, animirana
serija
7.35 Villa Maria, dramska serija
8.40 Inspektor Alex,
kriminalistika serija (R)
9.50 Sulejman Velianstveni,
povijesna dramska serija
(R)
10.50 Voljeni dr. Martini,
humorna drama
12.10 JAG, kriminalistika
drama
13.10 Inspektor Alex,
kriminalistika serija
14.05 Sve u est, magazin (R)
14.30 Pet na pet, kviz (R)
15.20 Vatre ivanjske, dramska
serija (R)
16.30 RTL Vijesti
16.50 Sulejman Velianstveni,
povijesna dramska serija
18.00 Sve u est, magazin
18.30 RTL Danas
19.10 RTL Vrijeme
19.15 Pet na pet, kviz
20.00 Vatre ivanjske, dramska
serija
21.15 Nevolje u raju, romantina
FILM komedija
23.30 Dr. House, dramska serija
0.25 RTL Vijesti, informativna
emisija
0.45 Southland, kriminalistika
drama (12)
1.35 Igre strasti, erotska serija
(18)

7.20 K.T. 2, kriminalistika

serija (R)
8.25 Krv nije voda, serija (R)
9.30 RTL Liga, sportska emisija
(R)
10.50 Zabranjena ljubav,
sapunica

12.05 Veera za 5, lifestyle

emisija
12.55 Cobra 11, akcijska serija
14.40 Krv nije voda, serija
15.30 K.T. 2, kriminalistika
serija
16.20 Svijet prema Jimu,
humoristina serija
17.20 Dva i pol mukarca,
humoristina serija (R)
18.15 Teorija velikog praska,
humoristina serija (R)
19.10 Pravila igre, humoristina
serija (R)
20.00 Moderna obitelj,
humoristina serija (R)
20.55 Dva i pol mukarca,
humoristina serija
21.50 Teorija velikog praska,
humoristina serija
22.45 Pravila igre, humoristina
serija
23.40 Moderna obitelj,
humoristina serija (R)
0.35 Svijet prema Jimu,
humoristina serija (R)

07.00 Sutkinja Maria Lopez,

serija 92/130
07.30 Jump with Joey, crtana
serija R
07.40 Jump with Joey, crtana
serija 3/12
07.50 Pelica Maja, crtana serija
R
08.00 Pelica Maja, crtana serija
17/26
08.25 Ninja ratnici, serija R
09.10 Zauvijek susjedi, serija R
10.20 inMagazin R
11.15 Draguljareva ki, serija R
12.30 Crna rua, serija R
13.30 Navy CIS, serija 8-9/24
15.20 Ninja ratnici, serija 68/104
15.50 Zauvijek susjedi, serija 12/80
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 inMagazin
18.10 Ljubav, vjera, nada, serija
85/100
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Draguljareva ki, serija
43/55
21.30 Crna rua, serija 9/70
23.00 Veernje vijesti
23.20 Kua na stijeni, igrani film
FILM (12)
01.35 Spot, igrani film R
FILM

03.15 Nikita, serija 3/23

06.40 Oluja u raju, serija 87/185

07.25 Naa mala klinika, serija R
08.15 Looney Tunes show ,
crtana serija R
08.55 Divlja u srcu, serija R
09.45 Amazonke, serija 106/120
10.50 U ime asti, serija 48/140
11.40 Navy CIS LA, serija R
12.45 Bumerang TV, serija 23/32
13.30 Naa mala klinika, serija
5/32
14.35 Sila, serija 68/79
15.30 Sila, serija - nast. 68/79
16.40 Marisol, serija 55-56/145
18.15 Divlja u srcu, serija
99/162
19.05 Mala nevjesta, serija 982983/1250
20.00 Navy CIS LA, serija 6/24
20.45 Navy CIS, serija 10-11/24
22.20 Pravednik, serija (12)
11/13
23.10 Navy CIS LA, serija R
00.00 Navy CIS, serija R
01.35 Pravednik, serija (12) R

        

Glas Istre

tv program

Srijeda, 3. rujna 2014.


 



Jednoga ljeta Aleksandr odlui povesti svoju enu Veru i

svoje dvoje djece na putovanje u svoje rodno selo. Iako sve
zapoinje kao tipina seoska idila, uskoro se sve promijeni
kada Vera prizna Aleksandru da je trudna, no ne s njim. Zaprepaten i oajan, Aleksandr odlui upitat brata za savjet, a
sa suprugom se dogovori da e pred djecom i njihovim prijateljem koji ih je posjetio glumiti kao da se nita ne dogaa.
Aleksanrdov sin Kir (M. ibajev) priznat e ocu da je njegov
prijatelj Robert znao posjeivati majku dok njega nije bilo,
to znai da je on vjerojatni otac djeteta. Od sada su odnosi
u obitelji sve zategnutiji, a sve e kulminirati kada se Vera,
ponukana Aleksandrovom eljom, odlui na pobaaj...

   #$

 IZGNANIE / THE BANISHMENT,

2007.
 Redatelj: Andrej Zvjagintsev
 Uloge: Konstantin Lavornenko,
Aleksandr Balujev, Maksim
ibajev, Maria Bonnevie

47

Glas Istre je poeo izlaziti u

narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10

UPRAVA
Albert FAGGIAN

IZVRNI DIREKTOR



Slaven MAK

UREDNITVO
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI



 

14.00
14.01
14.30
14.45
15.20
15.35
16.25
16.55
18.00
18.15
18.50
19.15
20.00
21.00
21.05
22.00
22.20
23.00

Najava programa
Djeji prgram
Tv izlog
Hrana i vino emisija o
kulinarstvu
Tv izlog
Telenovela
Tv izlog
Celebrity make over by B.K./R
Tv izlog
Dom2 emisija o ureenju
doma
DNEVNIK RITV-a
Hrana i vino emisija o
kulinarstvu/R
Bujica 1,drutveni magazin /R
VIJESTI RITV-a
Telenovela / R
Veernji DNEVNIK RITV-a
Eurobox
Arka astro show ( 18)

15.05 TV prodaja
15.20 Kanal Ri petica, glazbena
emisija
16.00 Ukljui s(v)e, emisija o osobama
s invaliditetom (r)
16.30 TV prodaja
16.50 Putevima Indije, putopisna
emisija 4/4 (r)
17.10 Rotor, emisija o automoto i
ekstremnim sportovima (r)

18.05 TV prodaja
18.25 U zdrav mozak Summer 2, ep.
47
19.00 DNEVNIK Vremenska
prognoza za Kvarner
Servisne informacije
19.20 Kanal Ri classic, glazbena
emisija
20.00 PLANET RI mozaina emisija
21.00 Rijeka zdravlja, emisija o
zdravlju (r)
22.00 DNEVNIK Vremenska
prognoza za Kvarner
Servisne informacije
22.20 U zdrav mozak Summer 2, ep.
47
22.45 Zeleno plava razglednica,
reportaa (r)
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro
show (18)

09.40
10.30
11.30
12.30
13.00
15.20
16.20
18.00
18.30

Tv prodaja
Ljetni magazin (r)
Tv prodaja
Dalibor B. show (r)
Tv prodaja
Banak (r)
Tv prodaja
Info Istra
Dr. Dijana Heder, program pod
pokroviteljstvom
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti ... sport ... vrijeme
20.30 Ljetni magazin, mozaik

21.30
22.05
22.30
23.35

Historija, dokumentarna emisija

Vijesti ... sport ... vrijeme
Ljetni magazin (r)
Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku

08.50
09.35
10.05
11.30

11.00
11.30
12.20
13.40
14.10
14.40
16.00
16.30
17.30
18.00
18.20
19.10
20.00
20.35
21.35
21.50
22.40
23.10

13.00
Veernje vijesti Istre i Kvarnera
Aniela, sapunica (R)
TV Prodaja
Hrana i vino (R)
Auto Moto NV
TV Prodaja
Hrana i vino
Zapadna strana (R)
Rovinjska kronika(R)
Turistiki magazin (R)
Ariela, sapunica
3 Kraljevstva,povijesna serija
Vijesti Istre i Kvarnera
Zapadna strana, mozaina
emisija
Turistiki magazin
Moja Istra (R)
Veernje vijesti Istre i Kvarnera
Vidovnjakinja Nera i suradnici,
emisija

13.30
14.00
15.00
15.15
15.45
16.00
17.30
17.55
18.15
18.43
18.45
19.30
20.05
21.25
21.30
22.40

07.00 Glazbeni trenutak, glazbena

emisija
07.15 Izlog
07.30 Djeja TV , djeja emisija (R)
08.30 Serbus Zagreb, informativna

23.00

emisija (R)
Zagrebancija, info show (R)
Izlog
Svakodnevica, mozaina emisija
(R)
Nitko nema dva ivota, zabavna
emisija (R)
Hrana i vino, kulinarski show
(R)
Izlog
Glazbeni trenutak, glazbena
emisija
Izlog
Moj kvart, tv magazin (R)
Izlog
ovjek i zdravstvena kultura,
kontakt emisija (R)
Hrana i vino, kulinarski show
Serbus Zagreb, informativna
emisija
Griki top, info show
Info
Zagrebancija, info show
Djeja TV , djeja emisija
Svakodnevica, mozaina emisija
Na kraju dana, informativna
emisija
Nitko nema dva ivota, zabavna
emisija
Obzori, pogled na likovnu scenu
(R)
Arka (18), alternativni kutak

07.25 Svakodnevno (R)

09.25
10.00
11.00
11.59
12.00
13.00
13.30
13.59
14.00
14.30
15.30
16.30
18.30
19.00
19.24
19.25
20.00
21.00
22.00
22.25
23.00

Branitelji danas (R)

Zoom Zagreb (R)
1x2
Pregled programa
Popevke i tikleci (R)
Kvartura (R)
Iza kamere (R)
Pregled programa
Zagrebaki holding
Zoom Zagreb
Sat za zdravlje
Svakodnevno
Trenutak istine
Vijesti
Pregled programa
Zagrebaki holding (R)
Bujica
Zoom Zagreb (R)
Vijesti (R)
Budunost mladih
Nera (18)

12.20 Dudo, SP eljabinsk, snimka

14.45 Nogomet, MAXtv Prva liga:
Dinamo - Hajduk, snimka
17.00 INFO KANAL
17.15 Hrvanje SP - juniori, Zagreb
2014., saetak
19.00 Prehrana i sport, magazin
19.45 Nogomet, MAXtv Prva liga:
Zagreb - Split, snimka
22.00 TV automagazin
22.40 ensko daskanje, magazin

6.45 Unomattina estate 11.20 Un passo dal cielo 2,

serie 13.30 Telegiornale 14.00 Ekonomia 14.05
Legami, telenovela 14.55 Fidati di me, serie 17.00
TG1 17.15 Non mai troppo tardi, film 18.50
Reazione a catena, gioco 20.00 Telegiornale 20.30
Vive la gente 21.10 Velvet, serie 22.55 Miss Fisher,
telefilm 23.35 Tradimenti, serie 0.30 TG1 1.05
Cinematografo

 
6.10 Dance, serie 7.35 Heartland, telefilm 8.20 Le
sorelle MCLeod, serie 9.45 Pasion prohibida, serie
10.30 TG2 insieme 11.20 Il nostro amico Charly,
telefilm 12.10 La nostra amica Robbie, telefilm
13.00 TG2 13.30 TG2 Costume e societ 13.50
Medicina 33 14.00 Il delitto servito, film 15.40

Senza Traccia, serie 16.20 Guardia costiera, serie

17.55 TG2 18.00 Rai TG sport 18.15 TG2 18.45 Il
commisario Rex, serie 20.30 TG2 21.00 Lol,
sketch 21.10 N.C.I.S. Los Angeles, serie 22.50
Under the dome, telefilm 23.30 TG2 23.45 Il
mistero della porta accanto, film 1.20 Hawaii five0, telefilm


7.00 Rai news 8.00 Agor 10.10 Il fidanzato e lo
scapolo 10.20 Promesse di marinaio, film 11.00
TG3 11.50 Cinema d' oggi 12.00 TG3 12.25 La
signora del West, serie 13.10 Rai cultura 14.00 TG
regione 14.20 TG3 14.50 TGR Piazza affari 14.55
TG3 15.00 Terra nostra 2, telenovela 15.45 Non c'
pi niente da fare, film 17.20 Geo magazine
19.00 Tg3 20.00 Blob a Venezia 2014. 20.10 Ai
confini della realt, telefilm 20.35 Un posto al sole,

serie 21.05 Il segno della libellula, film 23.00 Tg

regione 23.05 TG3 Linea notte 23.40 Doc 3, doc.
0.30 Rai cultura

 !
6.00 Prima pagina 8.00 TG5 8.45 Fratelli detective,
serie 10.05 TG5 11.00 Forum 13.00 TG5 13.40
Beautiful, serie 14.45 Un padre di troppo, film
16.30 Pomeriggio cinque 18.05 TG5 19.00 Il
segreto, serie 20.00 TG5 20.20 Paperissima sprint,
show 21.10 I Cesaroni 6, serie 23.20 Amore e altri
tradimenti, film 1.30 TG5 - notte 1.50 Rassegna
stampa 2.00 Paperissima sprint, show

 
6.45 Xena, principessa guerriera, serie 7.40
Supercar, telefilm 9.35 A-team, telefilm 11.30

Human target, serie 12.25 Studio aperto 13.00

Sport mediaset 14.05 I Simpson, an. 14.30
Futurama 15.00 Pretty Litle Liares, serie 16.40
Dowson Creek, serie 18.30 Studio aperto 19.20
C.S.I. New York, telefilm 21.10 Rocky IV, film 23.00
Mai arrendersi, film 1.15 Sport mediaset

 "
6.50 Zorro, telefilm 7.20 Miami Vice, serie 8.15
Hunter, telefilm 9.40 Carabinieri, serie 10.45
Ricette all' italiana, rubrica 11.30 Tg4 12.00
Detective in corsia, serie 13.00 La signora in giallo,
telefilm 14.00 Lo sportello di Forum 15.35 Ma chi ti
ha dato la patente?, film 17.30 Cuore ribelle,
telenovela 18.55 Tg4 19.35 Ieri e oggi in tv 19.55
Tempesta d' amore, serie 20.30 Il segreto,
telenovela 21.15 The mentalist, film 23.10 Bones,
telefilm 1.10 TG4 1.30 Music line

06.00 uvari ume. Tajanstveni svijet 07.45

Hitchcock 09.25 Osam centimetara 10.55 Veseli
kamperi 12.35 Scooby Doo i udovita iz cirkusa
13.55 Roeni za divljinu 3D 14.40 Amiko ubojstvo
16.05 Svi kraljevi ljudi 18.10 Jack ubojica divova
20.05 Snjeno kraljevstvo 21.45 Ray Donovan, ep.
10 22.40 Kapital 00.35 Pain & Gain 02.45 Na
brat idiot 04.15 Koarkake veteranke

 
10.00 Moderna obitelj V, ep. 2 10.25 istilite u
predgrau III, ep. 11 10.50 Madagaskar 3.
Najtraeniji u Europi 12.20 Filmovi i zvijezde VI, ep.
31 12.50 A sada, Boom 14.30 Sredina V, ep. 1
14.55 istilite u predgrau III, ep. 11 15.20
Madagaskar 3. Najtraeniji u Europi 16.50 A sada,
Boom 18.35 Moderna obitelj V, ep. 2 19.00 Dva
metra pod zemljom II, ep. 10 20.00 Sredina V, ep.
2 20.25 Djeca rastavljenih roditelja 21.50
Spektakularna sadanjost 23.25 Kraljevi soula

01.00 Celeste i Jesse zauvijek 02.30 Dva metra pod

zemljom II, ep. 10


06.00 Uhode 08.05 Apollo 13 10.25 Razgovor o
komediji II, ep. 8 10.55 Princ Lavina 12.30
Garderobijer 14.35 Zbogom, Maroko 16.15 Apollo 13
18.35 Kriptonit 20.15 Ljubav i patnja i sve to
smee 22.00 ica III, ep. 11 23.00 Kampanja za
luzere 00.25 Taksist 02.20 Lore 04.05 Garderobijer

 


08.50 Nita od navedenog: Ekstremna vruina
09.15 Nita od navedenog: Paklena vruina 09.40
Brain Games: Slijedi vou 10.10 Brain Games: Ui i
pobijedi 10.30 Zagonetni dosjei: Bik koji sjedi 10.55
Bloody Tales: Pogubljenja 11.45 Najnevjerojatnije
fotografije National Geographica: Medvjed duh
12.15 Znanost glupog: 13: nastavak 12.45 Brain
Games: to se zbiva? 13.15 Brain Games: Vjeruj mi
13.40 Znanost budunosti Stephena Hawkinga: Kod

crveno 14.45 Zagonetni dosjei: Leonardo Da Vinci

15.10 Hitlerov tajni napad na Ameriku 16.05
Istrage zrakoplovnih nesrea: Tko upravlja? 17.00
Sekunde do katastrofe: Dubinski horizont 18.00
Zatoeni u inozemstvu: Majstor obmane 19.00 Nita
od navedenog: Pod pritiskom 19.30 Nita od
navedenog: Toka loma 20.00 Brain Games: Vjeruj
mi 20.30 Brain Games: to se zbiva? 21.00 Nita
od navedenog: Riganje vatre 21.30 Nita od
navedenog: Tko visoko leti 22.00 Brain Games:
Hrana za razmiljanje 22.30 Brain Games: Risk
22.55 Obraun nepobjedivih

 
6.00 Obraun, drama 8.00 Slavenka ili o boli,
dokumentarni 9.30 Djeja TV, glazbeno-animirani
program 10.15 No, kriminalistiki 12.00 Do vienja
u ikagu, komedija 14.00 Ealon doktora M, ratni
16.00 Crni Gruja (21-22), humoristina serija 17.00
Lisice (2), humoristina serija 18.00 S.P.U.K.,
komedija 20.05 Jesen stie, Dunjo moja, drama
22.00 Sutjeska, ratni 0.00 Grad, drama 2.00

Marina VUKI (Desk)

Jasna ORLI (Desk)
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Vesna AMDI (Istra)
Duka PALIBRK (Istra)
Tea TIDI (Portal)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Silva BODLAJ IVAI
(Crna, Svijet, zadnja)
Gordana JEZDI (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)

REDAKCIJA
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-516 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr

DOPISNITVA

LABIN:
tel. 885-057
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977

MARKETING





 

Izvrni urednik
Leonid SLIJEPEVI

BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141


 

 

Zamjenik glavnog urednika

Sreko PERI

S.P.U.K., komedija (R) 4.00 Sutjeska, ratni (R)

  
08.00 Mrtva djevojka 09.37 Plaenici 2-dok. 09.59
Uljez 11.35 Indijski zain na francuski nain-Dok.
12.00 Revolucija i strast 14.30 Igre strasti 16.15
Znam tko me ubio 18.16 Huligani 2 19.51 LucyDok. 20.16 Replicant 22.15 Domino 00.22 Plaenici
2-dok. 00.44 K2 02.37 Indijski zain na francuski
nain-Dok. 02.59 Sestrinstvo 04.40 Filmski noviteti


07.00 US Open in New York 08.30 Tour of Spain 09.30
RALLY: Inside ERC Magazine 10.00 US Open in New
York 12.30 WATTS 13.00 World Equestrian Games
14.00 US Open in New York 15.00 Tour of Spain 16.00
Tour of Spain (live) 17.45 US Open in New York (live)
21.00 Game, Set and Mats (live) 21.05 US Open in
New York (live) 01.00 Game, Set and Mats (live)
01.05 US Open in New York (live) 03.00 US Open in
New York (live) 05.00 US Open in New York

Trg I. istarske brigade 10/III, Pula

tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471

PRETPLATA
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula,
tel. 052/300-655
faks 052/555-885
e-mail: pretplata@glasistre.hr
Raunovodstvo tel. 052/591-542
IBAN: HR5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d.
Zagreb
OIB 89054078461
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju

Srijeda, 3. rujna 2014.

Vjenanica Angeline Jolie bila

je izvezena crteima djece

48

HAKIRANJE POTRESA SVIJET SHOWBIZA

WASHINGTON - Angelina Jolie se za svog dugogodinjeg partnera Brada Pitta udala u satenskoj
vjenanici boje slonove kosti, a stranji dio haljine
i dugaki veo bili su ukraeni izvezenim crteima
njihove djece. Haljinu je dizajnirao Luigi Massi iz
Ateliera Versace, no pravi kreatori koji su je uinili posebnom bili su mladi lanovi obitelji Jolie-Pitt.
Luigi je obiteljski prijatelj i nisam mogla ni zamisliti da itko drugi dizajnira tu haljinu. On poznaje i voli
moju djecu i bilo je zabavno zajedno je osmisliti,
rekla je Jolie za asopis People. Bilo mi je jako
vano da dan naeg vjenanja bude oputen i pun
smijeha. To je bio poseban dan koji smo eljeli podijeliti s djecom, kazala je glumica. Majku su do oltara otpratili Maddox (13), i Pax (10), Zahara (9) i Vivienne (6) nosile su cvijee, a Shiloh (8), i Knox (6)
vjenano prstenje. Da je sve bilo oputeno govori i
injenica da je slavni mladoenja zaboravio staviti
kravatu pa ju je naknadno posudio od jednog od
svojih sinova. (Hina)

FBI istrauje
krau
goliavih
fotografija
slavnih

Odrana papina meuvjerska

nogometna utakmica

Kate Upton

REUTERS

Meu rtvama krae su manekenka

Kate Upton, glumica Mary Elizabeth
Winstead, pjevaice Avril Lavigne i Rihannu, a najslavnija rtva krae je
oskarovka Jennifer Lawrence

REUTERS

RIM - Deseci nogometnih zvijezda u utorak naveer na Olimpijskom stadionu u Rimu odigrali meuvjersku utakmicu na inicijativu pape Franje. Papa
je prije utakmice primio pedesetak nogometaa,
veinom krana, ali i muslimana, budista, idova,
hindusa. Doli su Argentinci Lionel Messi i Ezequiel Lavezzi, Talijan Gianluigi Buffon, Kamerunac
Samuel Etoo, Francuz David Trezeguet, Nijemac
Mezut Oezil i Izraelac Yossi Benayoun te Roberto
Baggi (Italija) i Andrej evenko (Ukrajina), te Maradona koji je papi poklonio dres. Meu nogometaima najvei promotor ideje meuvjerske nogometne utakmice donedavni je kapetan Intera Javier
Zanetti. To je novi Papin poziv na mir, rekao je.
Papa Franjo, odani navija argentinskog kluba San
Lorenza, ovogodinjeg osvajaa Copa Libertadoresa, nekoliko je puta naglaavao odgovornost koju
nogometne veliine imaju prema mladim navijaima i pozvao ih da im budu etiki uzori. Prihod od
utakmice namijenjen je Papinom obrazovnom programu za siromanu djecu UnAlternativa di vita u
Buenos Airesu. (H)

Jennifer
Lawrence

Lani arhitekt 30 godina gradio

kole, jaslice, stanove
VERSAILLES - Francuz, 60-godinjak koji je 30 godina gradio kole, jaslice, stanove u parikom predgrau predstavljajui se kao diplomirani arhitekt
osuen je na dvije godine uvjetnog zatvora. Philippe
Leblanc (60) dobio je kaznenu prijavu zbog prevare
i lairanja diplome za razdoblje izmeu 2009. i 2013.
jer se u tom razdoblju ilegalno prijavljivao na natjeaje i ostvario honorar od 926.000 eura.
Morat e isplatiti od jedne do tri tisue eura odtete i kamata na nekoliko strana, kao moralnu
odtetu. Natetio je rtvama iznevjerivi njihovo
povjerenje iako su openito radovi realizirani bez
potekoa, ocijenio je sud. Leblanc nikad nije diplomirao i nije bio upisan u njihovu komoru arhitekata. Meutim, koristio je ig s brojem svojeg ogora, arhitekta. Trideset je godina uspijevao raditi,
a da nije pobudio nikakvu sumnju. Iako nije diplomirao, dok je bio student, uio se poslu uz jednog
arhitekta. (H)

SAN FRANCISCO - Ameriki FBI ukljuio se u istragu u

sluaju hakiranja i objave goliavih fotografija, ukljuujui i one eksplicitne, dvadesetak slavnih osoba iz svijeta
showbiza, a u kontaktu s
vlastima je i najslavnija rtva krae, oskarovka Jennifer Lawrence.
Sluaj istrauje i Apple, s
ijeg je servisa za pohranu
podataka iClouda, kako se
pretpostavlja, hakirana veina fotografija, koje su potom javno objavljene na internetu. Istraitelji jo nisu
otkrili tko je provalio u sustav, ukrao i objavio intimne
fotografije slavnih.
Jennifer Lawrence, dobitnica Oscara za U dobru i u zlu
i zvijezda Igara gladi, u kontaktu je s vlastima, objavio je
Reuters. To je flagrantno krenje privatnosti. Vlasti e goniti sve koji objave ukradene
fotografije Jennifer Lawrence,

objavila
je njezina glasnogovornica
Liz Mahoney.
FBI je priopio da je agencija svjesna da
se radi o provalama u raunala
i nezakonitom
objavljivanju
privatnog materijala te da istrauje sluaj. Glasnogovornica
Applea Nat Kerris
rekla je da tvrtka
privatnost svojih
korisnika shvaa vrlo
ozbiljno i da takoer
aktivno istrauje
to se dogodilo,
prenosi BBC.
Manekenka
Kate Upton, takoer jedna od

Avril Lavigne

rtava, najavila je da
e iskoristiti sve pravne mogunosti za gonjenje onih koji kopiraju i nastave distribuirati
te fotografije. Glumica Mary Elizabeth
Winstead na Twitteru je priznala
da se radi o autentinim, ali davno
izbrisanim fotografijama. Snimila sam ih sa
suprugom davno, u priRihanna

vatnosti svoga doma. Netko

je morao dobro kopati da
doe do njih i mogu samo
zamisliti koliko je ljigavosti
trebalo za to. Nadam se da
se dobro osjeate u svojoj
koi, poruila je. Skandal sa
rtvama hakiranja potresa
svijet showbiza posljednja
dva dana, a pogodio je dvadesetak celebrityja, ukljuujui i pjevaice Avril Lavigne
i Rihannu. Dio njih tvrdi da
se radi o lanim fotografijama. (Hina)

TEAJNA LISTA br. 168

utvrena na dan 2.9.2014.
primjenjiva od 3.9.2014.

Jedinica
ifra Valute

978 EUR1

756 CHF1

840 USD1

Kupovni za devize

7,570000

6,151408

5,665012

Srednji za devize,
efektivu i ekove

7,614378

6,305903

5,807626

Prodajni za devize

7,670000

6,476162

5,935013

Kupovni za efektivu,
ekove i kred. pisma

7,560000

6,116726

5,630016

Prodajni za efektivu

7,680000

6,507692

5,975017

SJEDITE BANKE: UMAG 052/702-300 Podrunice: Pore 052/429-050, Pula 052/215-977, Rijeka 051/213-360, Zagreb 01/6040-589 Poslovnice: Novigrad 052/757-414, Buje 052/772-271, Buzet 052/663-417, Pazin 052/624-557, Rovinj 052/845-070, Opatija 051/271-841, Vikovo 051/504-320, Labin 052/881-051