b) Zracenjem izmedu plamena i zidova loita vodi se za isparivanje predaje

toplina

Kako plamen zauzima gotovo citav prostor loita, bit ce

A1 ~ A2 = 73,5 [m2].

T1 = 1373 [OIZ]

apsolutna je temperatura toplijeg tijela - plamena,

T2 = Tz + LI T = 516 + 30 = 546 [OIZ]

temperatura je hladnijeg tijela - cijevi ekrana, koja je za 300via (kako je

zadano) od temperature isparivanja tz
Vodi se, dakle, kao ukupni rezultat medusobnog zracenja plamena i
zidova loita, predaje toplina

Q = 73,5 . 3,6' [( ----rao

1 373)4 - 100
(546)4] = 73,5 . 3,6 (35 537 - 889) =
= 9,18 . 106 [W] = 9,18 [MW]

Q = 73,5 . 3,1. [(1373)4
100 - (546)4]
100 = 73,5 . 3,1 . 34,648 = 7,9 . 106 [kcal(h].

5. TEHNICKI IZMJENJIVACI TOPLINE

Tehnickim izmjenjivacem topline naziva se uredaj u kojem se vri prije-
nos toplinske energije (prijelaz topline) s jednog medija na drugi.
Prema nacinu tog prenoenja topline razlikuju se:
izmjenjivaci s neposrednim dodirom medija (mijeanje struja);
regeneratori, u kojih se prijenos topline vri na taj nacin da naj-
prije primarni medij (toplija struja) omiva neku toplinski akumula-
cijsku masu, a zatim se, tako akumulirana toplina, predaje sekundar-
nom mediju, koji tu masu omiva naizmjenicno s primarnim medijem;
rekuperatori su izmjenjivaci topline u kojih su struje dvaju med}ja
medusobno odijeljene cvrstom stijenkom.
U ovoj cemo knjizi razmatrati samo reku pera tore, jer se ta vrsta izmje-
njivaca topline najvie primjenjuje i zato to sloenost procesa u ostale dvije
vrste zahtijeva obimna teoretska razmatranja.
U prethodnim smo zadacima prijelaz topline racunali s razlikom srednjih
temperatura medija. Pri proracunu potrebnih povrina rekuperatora, tem-
peraturna razlika mora se racunati tocnije, jer promjena temperatura obiju
struja nije linearna, vec logaritamska. Stoga se u rekuperatora racuna sa
srednjom logaritamskom temperaturnom razlikom (Lltm)tog (u daljnjem
tekstu LI tm)' Prijelaz topline vri se tada prema izrazu
Q =k . A . LI tm [W].

391
Pri tome, medutim, treba imati na umu nacin medusobnog nastrujavanja
medija, prema cemu se rekuperatori dijele na:
istosmjerne
protusmjerne
unakrsne.

Istosmjerno strujanje
Na sl. 260. prikazan je, shematski, rad izmjenjivaca s istosmjernim
strujanjem. Toplija struja 1 i hladnija struja 2 teku u istom smjeru. Promjena
njihovih temperatura predocena je na slici dijagramom. U toku izmjene
topline, najveca je temperaturna razlika LIt 1 na ulazu izmjenjivaca, a naj-
manja LI t 2 na njegovu izlazu
Sl. 260.
Llt1 = t/ - t2'

LI t2 = t1" - t2".
CD I t,"

Ovdje su t l' i t 2' ulazna i izlazna tem-

~IL.../~ n '-'I ~ peratura prve struje, a t2' i t2" ulazna i
t; ~ ~.", t; izlazna temperatura druge struje.
~ t, Srednja je logaritamska tempera-
~' turna razlika takva izmjenjivaca
At, At;
Llt1-Llt2
LI tm = LI t1
In LI t!

tz') - (t1" -
LI tm = (t1' - t2")

In t1' - t2'
t/' - t2

Znacajka je istosmjernog izmjenjivaca da je najnia temperatura toplije

struje uvijek via od najvie temperature hladnije struje (t /' > t 2")' U gra-
nicnom slucaju najvia temperatura do koje bismo hladniju struju mogli
zagrijati bila bi jednaka najnioj temperaturi toplije struje. To bismo, me-
dutim, mogli postici tek uz uvjet da je povrina izmjenjivaca beskonacno
velika.

Protusmjerno strujanje
Rad protusmjernog izmjenjivaca topline predocen je shematski na sl. 261.
Toplija i hladnija struja teku medusobno u suprotnim smjerovima. Pri tome
su krajnje temperaturne razlike
LI t1 = t1' - t2"

LI t2 = t1" - t2'.

392
Srednja logaritamska temperaturna ra-
zlika je ovdje

I~'

~~
, Ir' 2

t,

Kod takvih izmjenjivaca, medu- SI. 261.

tim, uvijek se racuna tako da bude
LI tI> LI t 2' Ako se, na primjer, hladnija struja vie zagrijava nego to se
toplija hladi (misli se rta prirast temperatura), onda ce biti
LI tI = tr" - t2'
LI t2 = tI' - t2".
Karakteristika je protusmjernog izmjenjivaca topline da najvia tempe-
ratura hladnije struje (t2") moe biti via od niih temperatura toplije struje
(t 1")'
Osim toga, uz istu razliku temperatura svake od struja, protusmjerni je
izmjenjivac topline ekonomicniji, jer je LI tm veca nego kod istosmjernog, pa
je za izmjenu iste kolicine topline potrebna manja povrina.

Kondenzatori i isparivaci
Ako je jedna od struja suhozasicena para koja kondenzacijom predaje
toplinu (sl. 262.b), ili vrela voda koja toplinu prima za isparivanje (sl. 262.a),
njena temperatura ostaje za vrijeme
izmjene topline konstantna. U takvim SI. 262.
je slucajima sasvim svejedno da li
su struje protusmjerne (pune linije) ili (t,') t,'
istosmjerne (crtkaneJinije). Jer tempe-
a)
raturne su razlike u oba slucaja: iste.
Za isparivanje je, na primjer (sl. 262.
t," (t/J
a), u oba slucaja
isoarivanie
LI tI = tr' - t2
LI t2 = tI" - t2.

Srednja je logaritamska temperaturna t, =fz kondenzaciia

razlika pri isparivanju
tI' - tI"
in t r' - t2
tr" - t2

393
 Ponekad se u izmjenjivacima hla-
I1
f

dnija struja (tekucina) najprije zagrijava

do temperature zasicenja, a zatim is-
aj paruje. Dijagram temperaturnih tokova
,
u takvim slucajima predocen je na
t," ;sDorivanie
I
fz
sl. 263.a. No odredivanje vrijednosti
LI tm tada nije jednostavno jer treba
najprije odrediti temperaturu toplije
struje ta pri kojoj pocinje na drugoj
f I
2 strani isparivanje.
U kondenzatorima rashladnih ure-
daja s pothladivanjem temperaturni je
fp tok slican. Tu se najprije pregrijana
bJ
para hladi, pri cemu temperatura pada
do temperature kondenzacije tk, zatim
1"
kondenzacija tece uz stalnu tempe-
lok raturu, a onda dolazi pothladivanje
kondenzata uz pad temperature. S dru-
ge strane je okolina cija se tempe-
SI. 263. ratura zbog primanja topline konden-
zacije ne mijenja (sl. 263.b). No, u
podrucju ohladivanja pare ipak dolazi do kondenzacije (u granicnom sloju
na povrini stijenke), pa se tada racuna prijelaz topline na poseban nacin.
Unakrsne izmjenjivace ovdje necemo tretirati zasebno, jer se za njih
ne moe postaviti univerzalni tok promjena temperatura medija vec se ra-
cuna za svaki slucaj posebno, to je obradeno u, za to, specijalistickoj literaturi.

Zadaci

251. zadatak. U hladnjaku viestepenog kompresora hladi se zrak izmedu

dva stupnja sa 423 na 298K (sa 150 na 25C). Kolicina je zraka 650 kg/h koji
se hladi rashladnom vodom temperature od 28loK (8C). Na strani je zraka
koeficijent prijenosa topline al =69,8 (60) dok je na strani vode a2 =4650Wtm2
(4000 kcal/m 2hO).Cijev je bakrena, debljine 3 mm, toplinske provodljivosti
A = 349 Wtm (300 kcal/mhC). a) Koliki je koeficijent prolaza topline k?
-

b) Kolika je potrebna povrina tog izmjenjivaca ako je izveden istosmjerno

i ako je potroak rashladne vode Gw = 1 545 [kg/h]? c) Kolika je potrebna
povrina ako se izmjenjivac izvede protustrujno ?
Rjeenje. a) Koeficijent prolaza topline, racunajuci kao za ravnu stijenku,
bit ce
1 1
= 68,6 [Wtm 2]
k = 1 I _ 1 0,003 1
al +;: T15

a2 69,8 +~ + 4650
1 1
k = -1--r5
, ,
1 1 0,003 1
= 59 [kcalfm2hO].
-T----::-T~
al I. 02 60 + 300 + 4 000

394
Zbog malog otpora prijenosu na strani vode i provodenju kroz stijenku ci-
jevi, kako je vidljivo, koeficijent prolaza k priblino je jednak prijenosu (a 1)
na strani zraka.

b) Kolicinu topline koju je u tom izmjenjivacu potrebno prenijeti sa zraka

na vodu izracunat cemo iz zadanog zagrijavanja zraka.

G = 650 [kg/h] = 0,181 [kg/s]

o- = G Cp (TI - Tz) = G lem [t,

_----"--2 (TI - Tz)

le [t1+to 29 3
Q ~ G . pu~ - (TI - Tz) = 0,181 2~ (423 - 298)

Q = 22,8 [kW]

le It,
Q = G ~ nz
(t, - t2) = 650 . 7,0
29
(150 - 25) = 19600 [kcaljh].

Prirast temperature vode naci cemo iz zadanog potroka Gw, Jer svu
netom izracunatu kolicinu topline mora primiti voda

Gw = 1 545 [kg/h] = 0,43 [kg/s]

O=G
.-... w 'C p Llt w

pa Je, uz cp ~ 4,186 kWkg (~ 1 kcaWkg)

LI tw = GQ
w cp = A A,,22,~ .or = 12,7 [0]

Q 19600 o
Lltw = W cp = < ~U < = 12,7 [ ].

Izlazna je temperatura vode onda

Srednja je temperaturna razlika (logaritamska)

gdje je (za istosmjerno strujanje)

razlika ulaznih temperatura (na sl. 260 t / - t z'),

395
 LI t 2 = T2 - T wz ~ 298 - 294 = 4 [0]
izlazna temperaturna razlika (na slici t /' - t 2")'

pa je

142 - 4 _ 138. """39 [0].

LI tm = In- 142 - 3,56 -
4

S tim je potrebna povrina hladnjaka

A = kLlQ tm = 68,6'
22 80039 [ W;om2
W] . CO) = 8,5 [m-]?

A = kL1tm
~ -_ 59
19 .600
39 [ kcaljm
kcaljh
2ho . o ] = 8,5 [m 2].

c) Ako se hladnjak izvede kao protustrujni izmjenjivac, onda je

LI tI = tI - twz """ 423 - 294 = 129

(prema sl. 261. to bi odgovaralo oznakama tI' - t2").

LI t 2 = t2 - tw 1 - 298 - 281 = 17 [0]

(prema sl. 261. tI" - t2').

Srednja logaritamska razlika temperatura je onda

LI tm = 129-17
129
=~2,03 ~55[0].
InU
Potrebna povrina Wadnjaka u protustrujnoj izvedbi bit ce, za istu kolicinu
topline i jednak koeficijent prolaza

Q
A =k . LI tm
22800
68,6 . 55
= 6 [m2]

A =~ 19600
k. L1tm = 59 . 55 = 6 [m2].

Pri protustrujnoj izvedbi izmjenjivaca topline potrebna je povrina, u ovom

slucaju, dakle, za 30% manja od one pri istosmjernom strujanju.

396