VENECIJANSKI I ISTARSKI RESTAURATORI VRATILI STARI

SJAJ JO JEDNOJ DRVENOJ UMJETNINI

Vrijedno raspelo
ponovno na ponos
Novigrada
str. 37

7,00

KUNA

SLO 1,20 EUR  1,50 EUR

SRIJEDA

Pula, 18. svibnja 2011.  Broj 134  GODINA LXVIII

nezavisni dnevnik

AFERA KONAR-CETINSKI ODVJETNIKU ELJANU HRVATINU JUER SU ZAPLIJENJENA DVA LUKSUZNA AUDIJA,

Mateo SARDELIN

DVA MOTORKOTAA I GLISER, U PONEDJELJAK SLIJEDI MERCEDES OBITELJI CETINSKI

Poela pljenidba!
Mirko Cetinski:
Mogu nam uzeti jo
samo tri bicikla
Odvjetnik Danka
Konara: Neke e se
stvari tek pokrenuti
Dravno odvjetnitvo objavilo optuni prijedlog protiv
str. 2 i 3
Hrvatina

Danilo MEMEDOVI

UMAG: OKUPILI SE NEUMORNI TITOVI TOVATELJI

KRENULA TAFETA
bratstva i jedinstva
KAKO JE PROLA NORIJADA U ISTRI

str. 15
DALIBOR PAULETI, KAPETAN ISTRE 1961:

U Vinkovcima
utakmica sezone
str. 32

Pulski maturanti
ludovali, buzetski
demolirali kolu
str. 6 ,7, 10 i 11

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

ZAGREB - Preksutra poinje isplata doplatka za djecu za travanj 2011., priopio

je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Doplatak e dobiti 197.510 korisnika za 376.474 djece. Procjena potrebnih
sredstava za isplatu doplatka za djecu

Djeji doplatak
u petak
novosti@glasistre.hr

591-505
UN: Prosjeno mito u
Hrvatskoj 280 eura

ROVINJ: OBITELJI ODVJETNIKA ELJANA HRVATINA ODUZETA DVA

RIJEKA - Koordinacija udruga stanara Republike Hrvatske, koju ine udruge stanara i udruge stanara suvlasnika
stambenih zgrada iz nekoliko gradova, pokrenut e inicijativu za donoenje zakona o stanovanju, a Vladi e ukazati na nunost rjeavanja statusa zatienih najmoprimaca i
ostalih nerijeenih vlasnikih odnosa u zgradama, priopeno je juer iz te koordinacije. Smatraju da bi zakon o stanovanju trebao tititi javni interes i biti uporite za postupanje odgovornih osoba u sustavu upravljanja zgradama. (H)

Igor KRALJ/PIXSELL

Konar predstavio
novi vlak

skim prugama.
Radi se o prototipu
vlaka koji je naruio H
- Putniki prijevoz, a
bit e puten u promet
najkasnije u roku mjesec dana na liniji prema Koprivnici, Ogulinu
ili Sisku, najavljeno je
na predstavljanju. (H)

Istarskim vinima 11 medalja u Londonu

LONDON - Hrvatska su vina dobila 40 medalja i 25
preporuka na juer dodijeljenim Decanter World Wine
Awards 2011., nagradama najpoznatijeg strunog vinskog asopisa Decanter u sklopu London Wine Fair-a,
izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Najprestiniju nagradu Regionalni trofej dobila je Ledena berba Bodren Bodren, a zlatnu medalju Krauthaker Graevina izborna berba prosuenih bobica.
Istarski vinari u Londonu su zasluili dvije srebrne medalje i to obje podrum Benvenutti sa svojom Malvazijom
2009. i Mukatom Momjanskim 2008.
Broncu su pak dobila vina Trapan Nigra Virgo 2009,
Veralda Istarska Malvazija Prestige 2009, Matoevi Grimalda Crveno 2008, Kozlovi Dulcinea 2009, Istravino Dajla Cuve Barrique 2009, Degrassi Terre Bianche
Cuve Rouge Riserva 2007, Cattunar Mukat Bijeli Momjanski 2008 i Chardonnay 2009 te Agrolaguna Malvazija Laguna Histria 2010.
Decanterove preporuke dobile su Agrolagunina vina
Festigia Cabernet Sauvignon 2009, Festigia Castello
2009 i Festigia Merlot 2009, Benvenuti Malvazija Istarska
2008, Cattunar Malvazija Colina 2009, Degrassi Terre Bianche Cuve Blanc 2009, Kozlovieva Malvazija 2009 i
Santa Lucia 2008, Meneghetti Bijelo 2008 te Saints Hills
Nevina 2009. Ove je godine na sajmu 1.500 izlagaa iz
svih dijelova svijeta predstavilo vie od 20.000 razliitih
vrsta vina. (Hina, G.I.)

SARDELIN i
Aldo POKRAJAC

ROVINJ - Zaposlenici Agencije za upravljanje dravnom

imovinom juer su u Rovinju
poeli plijeniti imovinu optuenicima u aferi Cetinski. Prvi
su na udaru suprunici Hrvatin, odvjetnik eljan koji se jo
nalazi u pritvoru i njegova supruga Romina koja se brani
sa slobode. Juer im je poslijepodne, naime, za poetak
oduzet impresivni vozni park.
Najprije su se u Ulici Centener, na kunom broju 28, pojavili pauk i kombi, a
iz kue su tom prigodom odvezena dva motorkotaa koja
su ukrcana u kombi.
Pratili smo pauk i kombi
koji su zatim krenuli prema
autokampu Polari. Zaustavili
su se na velikom parkiralitu
koje izvan turistike sezone
slui kao poligon za rovinjske
autokole. Uskoro su pristigli
terenac Audi Q7 i automobil
Audi A3 za koje smo saznali
da su registrirani na odvjetniki ured eljana Hrvatina.
Terenac je na parkiralite
kampa Polari dovezla supruga Hrvatinova supruga Romina. U meuvremenu smo
saznali da je rovinjskoj ACI
marini zaplijenjen i gliser koji
glasi na njeno ime, koji je potom, oko 18.30 sati, odvezen
na suhi vez u auto-kampu Valkanela u Funtani.
Osoblje koje je sudjelovalo
u pljenidbi automobile je detaljno pregledalo. Uz ostalo,
otvarani su poklopci motora i
vjerojatno provjeravani podaci
o brojevima asije. Oba automobila potom su ukrcana na
pauk i njegovu prikolicu. Nakon ukrcavanja kamion i kombi su krenuli u Pulu, gdje je vozni park Hrvatinovih smjeten
u Carinsko skladite.
Pljenidba je obavljena bez
prisustva policije i Dravnog
odvjetnitva, a kako se oko
kue ne bi okupljali susjedi
i poznanici, obitelj Hrvatin je
vjerojatno dogovorila da se

Pljenidba
dva luksuz
AFERA KONAR-CETINSKI
Hajrudin Merdanovi/PIXSELL

Zatititi najmoprimce

Piu Mateo

Romina Hrvatin sa zaposlenicima Agencije za upravljanje

dravnom imovinom koji plijene njenu i suprugovu imovinu

pljenidba obavi na mirnijem

mjestu, parkiralitu kod kampa Polari.
Jueranja pljenidba na tragu je zahtjeva upanijskog dravnog odvjetnitva da se radi
osiguranja novane trabine
blokiraju imovina i bankovni

rauni Vinke Cetinski i drugih

osumnjienika. Ta je mjera
poduzeta prema novom Zakonu o postupku oduzimanja
imovinske koristi steene kaznenim djelom koji je na snazi
od 1. sijenja ove godine.
Podsjeamo da je u dosa-

danjoj istrazi o malverzacijama prilikom kupnje i prodaje

nekretnina na tetu tvrtke Danka Konara dosad utvreno da
je navodno oteena za ukupno 43 milijuna kuna. Okrivljenici se sumnjie da su od
2007. do 2009. kupovali ne-

Dravno odvjetnitvo objavilo optuni

prijedlog protiv Hrvatina
PULA - Istovremeno kad
je poela pljenidba imovine,
juer je na stranicama Opinskog dravnog odvjetnitva
osvanuo i optuni prijedlog
protiv rovinjskog odvjetnika
eljana Hrvatina.
Protiv rovinjskog odvjetnika eljana Hrvatina (42) zbog
poinjenja kaznenog djela poticanja na spreavanje dokazivanja i protiv R. S. (40), takoer iz Rovinja, zbog poinjenja
kaznenog djela spreavanja
dokazivanja u stjecaju s kaznenim djelom krivotvorenja
slubene isprave Opinsko dravno odvjetnitvo u Puli podnijelo je optuni prijedlog Opinskom sudu u Rovinju.

Danilo MEMEDOVI

ZAGREB - Vie od treine svega isplaenog mita u Hrvatskoj je u hrani i piu, dok se u novcu isplauje gotovo 44 posto mita. Prosjeno mito isplaeno u novcu, pak,
iznosi 280 eura. To su rezultati istraivanja Korupcija na
Zapadnom Balkanu kojeg je proveo UN-ov ured za drogu i kriminal (UNODC) na 28 tisua ispitanika zemalja bive Jugoslavije koje jo nisu ule u EU. to se tie Hrvatske, svaka deseta anketirana osoba dala je mito bar
jednom u godini prije istraivanja. Hrvatski graani, dakle,
prilikom podmiivanja izdvajaju 2,7 posto BDP-a per capita, odnosno oko 27 posto nominalne prosjene plae.
Prema istraivanju, u Hrvatskoj se najvie, u ak 35 posto sluajeva podmiuje radi ubrzanja procedure, a najmanje, u 4,4 posto sluajeva, da smanje troak procedure. Na Zapadnom Balkanu najvie se podmiuju lijenici,
u ak 57 posto sluajeva, a najmanje lokalni politiki predstavnici, u manje od pet posto sluajeva. Zanimljivo je da
su ispitanici iz Hrvatske u 14 posto sluajeva plaali i slubenike za registraciju vozila. Za graane Hrvatske, problem korupcije jednak je drutveni problem kao i nezaposlenost i neuinkovitost Vlade.
S. Ab.

ZAGREB - Konar
je juer predstavio niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet, u ijoj su
proizvodnji uz Konar
sudjelovali TV Gredelj i brojni drugi domai dobavljai, koji
e uskoro voziti hrvat-

iznosi neto vie od 157 milijuna kuna.

HZMO podsjea da se sve dodatne informacije mogu dobiti radnim danom
od 8 do 16 sati na info telefonima Zavoda 0800-636363 i 01/4891-666, kao i na
web stranici www.mirovinsko.hr. (H)

Vuji: Ne smijem
nita rei

eljan
Hrvatin

Opinsko dravno odvjetnitvo eljana Hrvatina tereti

da je 9. travnja ove godine u
nakani da onemogui dokazivanje u kaznenom predmetu

Istrani sudac upanijskog suda u Puli Svetislav Vuji juer nam

nije ni potvrdio niti opovrgnuo zapljenu imovine branog para Hrvatin. Rekao je tek da
nam ne smije nita rei
te da se pismenim upitom obratimo glasnogovornici suda.
koji je u tijeku pred upanijskim sudom u Puli, a znajui
da se u raunalu nalaze podaci koji slue za dokazivanje
u navedenom postupku, od

direktora kompjuterskog servisa R. S. zatraio da u tri raunala uniti pohranjene podatke. Okrivljeni R. S. je iz sva
tri kompjutera izvadio kuita
tvrdih diskova i est magnetnih ploica te ih izgrebao i bacio na otpad, a potom sastavio radne naloge u kojima je
neistinito naveo da su predmetna raunala zaprimljena
bez tvrdog diska.
eljan Hrvatin u sluaju
Cetinski-Konar kao etvrtookrivljeni u pritvoru je upanijskog suda u Puli od 11.
travnja, a njemu je, kao i treeokrivljenom Borisu Sorgu
(50), istrani sudac produio
pritvor 6. svibnja.
S. B. I.

novosti
BRUXELLES - Ministrica financija Martina
Dali juer je u Bruxellesu rekla da javni dug
moe porasti nakon to preuzme dio jamstava danih hrvatskim brodogradilitima.
Javni dug RH trenutano je 41,5 posto, a
nakon zavretka restrukturiranja brodograd-

nje, mogue je da dosegne razinu izmeu

47 i 48 posto BDP-a, rekla je Dali. Ministri
financija EU-a potiu hrvatske vlasti i HNB
da smanje uporabu stranih valuta u bankovnim depozitima i zajmovima, jer neslubena
eurizacija nosi financijske rizike. (H)

AUTOMOBILA, DVA MOTORKOTAA I GLISER

a poela s
zna Audija
Jueranja pljenidba provedena je radi osiguranja novane trabine odnosno blokiranja imovine i bankovnih rauna Vinke Cetinski i drugih osumnjienika prema novom
Zakonu o postupku oduzimanja imovinske
koristi steene kaznenim djelom
Dva Audija vrijedna oko 750 tisua kuna
Vrijednost juer zaplijenjenih vozila eljana Hrvatina prelazi 100 tisua eura. Cijena novog modela Audijevog terenca Q7 3,0 TDI quattro, s pogonom na sve kotae
kree se oko 70 tisua eura. Manji dimenzijama, ali takoer cjenovno papren, kompaktni model A3 2.0 TDI
sportback s boljom opremom i snanijim turbodizelskim agregatom kota najmanje 30 tisua eura. (K.T)

Romina Hrvatin: Istraga bi se trebala

voditi u tajnosti
Romina Hrvatin juer nam je rekla da ne moe davati nikakve izjave jer je istraga u tijeku i trebala bi ostati u tajnosti. No, za Jutarnji je list kazala da bi se im se smatra
da im vozila nisu smjela biti oduzeta. - Istraga bi se trebala voditi u tajnosti, ali naalost, kad i vi novinari znate
kad se neto dogaa i kad nam se plijeni imovina bit e
da nije tako. To me alosti, kazala je Jutarnjem listu Romina Hrvatin.

Na udaru i obitelj Sorgo

Mateo SARDELIN

Bez dijela imovine ostat e i obitelj Sorgo. Naime, upanijsko dravno odvjetnitvo je izdalo rjeenje i za pljenidbu dva automobila - VW Golf 2.0 TDI i Citroen Berlingo
2.0 HDI furgon - te jednog motocikla u vlasnitvu Eliane
i Marina Sorga.

I VINKI CETINSKI JUER POSLIJEPODNE URUENO RJEENJE O ZAPLJENI IMOVINE

Cetinski e Mercedes E
350 CDI predati policiji

U ponedjeljak odlazi i
Mercedes obitelji Cetinski
Uloit emo albu jer
vjerujemo da rjeenje
o zapljeni ne dri vodu, rekao je odvjetnik Ljubia Drageljevi
Mirko Cetinski:
Mogu nam uzeti jo
samo tri bicikla

ako nam je odvjetnik Vinke

Cetinski Ljubia
Drageljevi juer
najprije izjavio
da nije zaprimljeno nikakvo
rjeenje o zapljeni, kasnije
nam je potvrdio da je u poslijepodnevnim sa- t i ma Cetinski ipak dobila
rjeenje o blokadi odnosno oduzimanju osobnog vozila Mercedesa E
350 CDI, vrijednog oko

Danilo MEMEDOVI

Mirko Cetinski s
rjeenjem o
oduzimanju imovine

Zaplijenjena su dva Audija obitelji Hrvatin, luksuzni Q7 i manji A3

kretnine za Danka Konara te

da su s prodavateljima dogovarali vee cijene. Pri prodaji
poslovnih udjela tvrtki, u koje
su nekretnine unoene kao temeljni kapital, Konaru su prikazivali daleko vee cijene dok
su razliku zadravali za sebe.
Kao to je poznato, istraga se i dalje vodi protiv Vinke
Cetinski (64), koja je obnaala
funkciju direktorice u tvrtki Kermas ulaganja,
vlasnika agencije za promet
nekretninama, oca i sina Bori-

sa (50) i Marina Sorga (27), odvjetnika eljana Hrvatina (42) i

njegove
supruge Romine (39), koja
je uz Marina Sorga suvlasnica agencije za nekretnine. Takoer, istraga se vodi i protiv
Gordana Dobrovia (51) i eljka Bilia (35), posrednika u kupoprodaji nekretnina, koji su
nalazili prodavatelje na terenu
i ugovarali prodaju, te se terete za kaznena djela protiv slubene dunosti.
Romina Hrvatin bila je tek

kratko pritvorena. Vinka Cetinski i Marin Sorgo puteni su

iz istranog zatvora 6. svibnja,
a u pritvoru su jo uvijek eljan Hrvatin i Boris Sorgo. Vinku Cetinski se tereti za kaznena djela zloporabe poloaja i
ovlasti, Marina Sorga i Rominu Hrvatin za poticanje na zloporabu poloaja i ovlasti, Dobrovia i Bilia za pomaganje
u zloporabi poloaja i ovlasti,
a Borisa Sorga i eljana Hrvatina za poticanje na zloporabu
poloaja i ovlasti.

*
*

Duko MARUI/PIXSELL

Brodogradnja
poveava javni
dug

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Duko MARUI/PIXSELL

Glas Istre

65 tisua eura. Vozilo bi trebalo biti predano pulskoj policiji u ponedjeljak.

- Uloit emo albu Vrhovnom sudu jer vjerujemo da
to rjeenje o zapljeni ne dri
vodu. Naglaavam da to rjeenje nisam vidio, a vjerojatno u ga dobiti kroz par
dana od Vinke, rekao
je Drageljevi.
- Ogoreni smo, jer
mojoj se supruzi oduzima osnovno sredstvo
za rad. Sve
to joj je ostalo
nakon to su nam
odmah na poetku
istrage blokirani svi
rauni. Mogu nam
jo uzeti tri bicikla koja su
nam ostala, zapravo dva u
im sam dati, a jednog emo
si ostaviti kako bi se ipak mogli kretati, rekao je Mirko Cetinski za Jutarnji list.
Luksuzni terenac Mercedes-Benz ML 350 CDI, kojim se Mirko Cetinski nedavno dovezao pred zgradu
pulskog suda kako bi odveo suprugu Vinku nije na
popisu za pljenidbu. Kataloka vrijednost tog turbodizelaa od 224 konjske snage s pogonom na sva etiri
kotaa s PDV-om iznosi 72 tisue eura.
Kako neslubeno saznajemo sljedea na redu pljenidbe je luksuzna jahta St.
Eufemija koja je jo uvijek
u rovinjskoj ACI marini.

I St. Eufemija uskoro pod kljuem?

M. S., K. T.

Konarov odvjetnik: Neke stvari tek e se pokrenuti

Od Damira Krpana, odvjetnika Danka Konara doznajemo da nije upoznat sa zapljenom vozila. Kazao nam je da su kao oteenici pokrenuli neke stvari po tom
pitanju, a da neke tek pokreu. Kae da su postavili imovinsko-pravni zahtjev,
a naravno da im je u interesu da istrani sudac to bolje odradi svoj posao. Oni
kao oteenici ne sudjeluju u tim radnjama istranog suca i upanijskog dravnog
odvjetnitva.
- Ali ako saznamo da netko ima imovinu koju drava jo nije uspjela locirati,
predlaemo zapljenu upanijskom dravnom odvjetnitvu, veli Krpan. (M. S.)

novosti

HUP: Drava
ugroava
rudarstvo

ZAGREB - Zbog spore i neuinkovite dravne administracije upitan je opstanak

dvjestotinjak tvrtki i 17 tisua zaposlenih u rudarstvu - moglo se uti na jueranjoj konferenciji za novinare HUP-ove
Udruge industrije nemetala, graevin-

SOCIJALNA DRAMA: SVE VEI BROJ OVRHA NAD

STANOVIMA I KUAMA

Dnevno na bubnju
25 domova
mjeseca prole godine, od
sredine listopada do kraja
prosinca, kad je u prodaju
ilo 65 stanova. Broj kua
koje e se prodavati u sljedeih mjesec dana za 30
posto je vei nego to je
bila njihova prodaja u dva
zadnja lanjska mjeseca.
No, uvjerljivo najgori dan u
sljedeih tridesetak dana
bit e 2. lipnja kada e na
bubnju u cijeloj Hrvatskoj
zavriti ak 25 kua i 19
stanova, odnosno 44 nekretnine koje su donedavno bile neiji domovi.
Uz kue i stanove prodaju se i desetak stambenoposlovnih objekata, te 50
zgrada. Poetna cijena po
kojoj se ta imovina prodaje vea je od 600 milijuna
kuna, no graani zapravo
gube najmanje dvostruku
vrijednost jer se nekretnine
prodaju za dvije ili jednu
treinu procijenjene vrijednosti. Kad se tome dodaju
livade, oranice, graevin-

skog materijala i rudarstva. Izmeu ostalog, naveo je predsjednik udruge arko

Horvat, Vlada je smanjila koncesiju za
eksploataciju sirovina za 2011. ali ispada da e zbog kasne objave firme plaati staru cijenu. (B. M. P.)

SLUAJ (NE)IZBORA RAVNATELJICE: BUJSKO DRAVNO ODVJETNITVO

PODNIJELO OPTUNI PRIJEDLOG PROTIV VODSTVA TALIJANSKE KOLE

Damuggiu terete
za krivotvorenje

S. JEINA

ZAGREB - Sutra e ak
27 obitelji u Hrvatskoj i
slubeno ostati bez svojih kua ili stanova koje
e drava pokuati prodati na drabi jer su ih njihovi vlasnici izgubili u ovrnim postupcima zato to
nisu mogli plaati obveze
za koje su ih zaloili. Pokazuje to Oevidnik nekretnina kojeg vodi Hrvatska
gospodarska komora i u
kojem su juer bile evidentirane ak 1.052 nekretnine koje su njihovi vlasnici
izgubili u ovrhama i sudovi
ih prodaju na javnim drabama.
Meu tim nekretninama
najvie je kua, ak 346, a
oglaena je i prodaja 133
stana. U manje od mjesec dana, odnosno do 16.
lipnja, sudovi e pokuati prodati 422 kue i stana,
pokazuje raspored drabi, a uz to prodat e se jo
osamdesetak kua koje se
posebno vode zato to u

Srijeda, 18. svibnja 2011.

M. K.

Glas Istre

Milivoj MIJOEK

Talijanska osnovna kola nakon peripetija dobila je v. d. ravnatelja - glavni trg u Novigradu

Pie Kristina

U manje od mjesec dana, odnosno do 16. lipnja, sudovi

e pokuati prodati 422 kue i stana

njima jo uvijek netko ivi

ili se u zemljinim knjigama ne vode kao nekretnine. To znai da e u 20
radnih dan sudovi prodati vie od 500 domova ili
nekretnina u kojima njihovi vlasnici ne ive. U prosjeku to znai da e na
drabi svaki dan zavriti 25
kua ili stanova.
Dvostruko je to jai
tempo prodaje na drabi nego u posljednja dva
mjeseca prole godine,
kad se prodavalo po 12
domova dnevno, a ak
pet puta vie nego krajem 2009. kad je drabovano po pet kua ili stanova svakog dana. Od
sredine svibnja do sredine
lipnja oglaava se prodaja ak dvostruko vie stanova nego u zadnja dva

sko zemljite te nekretnine

iz rubrike ostalo, iza koje
se zapravo takoer skrivaju kue i stanovi, livade ili
vinogradi, ukupno e se u
mjesec dana na drabi trgovati s poetnom vrijednou veom od milijardu
kuna. Rekord je to otkad
se vodi Oevidnik nekretnina, a iz Hrvatske gospodarske komore poruuju
da broj ovrha neprestano
raste. To pokazuju podaci
iz Oevidnika, prema kojima je na drabi u 2007.
godini prodavano ukupno
102 stana i 462 kue, dok
je u proloj godini bilo ak
415 drabi nakon ovrha
nad stanovima, to je etiri puta vie i 1.445 drabi nakon ovrha nad kuama, to je poveanje od tri
puta u tri godine. J. MARI

O kakvoi i sigurnosti hrane

OPATIJA - Peta konferencija o kakvoi i sigurnosti
hrane, to je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore juer zapoela s radom u hotelu etiri opatijska
cvijeta, okupila je nekoliko stotina sudionika iz nadlenih dravnih tijela, drugih institucija te poslovnog sektora. Tijekom tri dana trajanja konferencije, raspravljat e
se o kemijskim i fizikalnim opasnostima u hrani, slubenoj kontroli hrane, dodacima prehrani te o higijeni i kakvoi proizvoda ribarstva.
D. .

FLEGAR Osim predsjednika

Bevilacqua: To mi
je prvi glas

kolskog odbora,
tereti se i predsjednik Izvrnog odbora
novigradske Zajednice
Talijana, koji je, kako
tvrdi Dravno odvjetnitvo, poticao na
krivotvorenje zapisnika, a sve kako Mariza
Labinjan ne bi postala
ravnateljica

NOVIGRAD - Opinsko dravno odvjetnitvo u Bujama

podnijelo je bujskom Opinskom sudu optuni prijedlog
protiv hrvatskih dravljana Paola Ludovica Damuggie (35)
i Dolores Rivi Davanzo (41)
zbog kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave i kaznenog djela povrede prava na rad
i drugih prava iz rada, dok se
talijanski dravljanin Glauco
Bevilacqua (42) - (odvjetnitvo
je iznijelo samo inicijale) - tereti gia je s tajnicom kole Rivi Daza poticanje poinjenja tih ka- vanzo, zaduenom za voenje
znenih djela.
zapisnika, s istim ciljem i protivno Statutu kole, propustio saPropustio dostaviti
staviti zapisnik, utvrditi prijedlog
odluku
odluke o imenovanju Labinjan i
Tereti ih da su spomenuta dostaviti ga Ministarstvu znanodjela poinili tako to je pred- sti, ve je za 10. prosinca 2009.
sjednik Izvrnog odbora no- zakazana i odrana nova sjedvigradske Zajednice Talijana nica kolskog odbora. Tada je
Bevilacqua 9. prosinca 2009., odlueno da glasanja o izboru
nakon to je kolski odbor Tali- ravnatelja nee biti i da e se
janske osnovne kole Novigrad nova sjednica odrati 17. prona sjednici odranoj dan ranije sinca, a u zapisniku je navedeizabrao Marizu Labinjan za rav- no da se sve to dogodilo na
nateljicu, predloio i nagovorio sjednici 8. prosinca.
predsjednika kolskog odbora
Par mjeseci do
Damuggiu da zapisnik s te sjednice ne bude sastavljen, a sve s mirovine
ciljem da to tijelo ne imenuje LaTakav su zapisnik potpisabinjan za ravnateljicu. Damug- li Rivi Davanzo i Damuggia,

Ne znam to bih komentirao, to mi je prvi glas

o takvom optunom prijedlogu, rekao nam je
juer Glauco Bevilacqua, zamoljen da komentira rasplet sluaja
(ne)izbora ravnateljice.

Glauco Bevilacqua

koji ga je 17. prosinca i proitao kao zapisnik sa sjednice

od 8. prosinca. Nakon toga je
kolski odbor ponovio glasanje ne izabravi za ravnatelja
kole niti jednog od prijavljenih kandidata te je dotadanja
ravnateljica Eda okalj (kojoj
je nedostajalo nekoliko mjeseci do umirovljenja) imenovana
za vriteljicu dunosti ravnateljice. O tome je tajnica sastavila zapisnik, koji je potpisala s
predsjednikom odbora.
Optuni je prijedlog najnoviji dogaaj vezan uz sluaj problematinog izbora ravnatelja
Talijanske osnovne kole Novigrad. Kako smo u vie navrata

pisali, dugogodinju profesoricu

engleskog jezika te kole Marizu Labinjan, Umaanku kolovanu u Italiji, kolski odbor je u
dva navrata izabrao na natjeaju, drugi put je to potvrdilo i nadleno ministarstvo, ali ona ipak
nije postala ravnateljica. kolski
odbor je na koncu rasputen i
njegovu je ulogu preuzelo povjerenstvo, koje je za v. d. ravnatelja imenovalo Luku Stojnia,
pripadnika talijanske zajednice
iz Porea. Labinjan je upozorila na diskriminaciju na nacionalnoj osnovi, odnosno da nije
imenovana zato to je Hrvatica,
i pritiske kojima su ona i lanovi
kolskog odbora bili izloeni, a
provodili su ih predstavnici Grada Novigrada, Istarske upanije, novigradske Zajednice Talijana i Talijanske unije, to su svi
prozvani tada opovrgnuli.

MOL-u vano jedinstvo s Vladom

ZAGREB - MOL je ponovo
odgovorio na sva Hanfina pitanja. Iako Hanfa jo nije pruila
injenice koje bi opravdale njene istrage, MOL je odgovorio na
pismo poslano 9. svibnja 2011.
unutar roka koji je istekao 16.
svibnja 2011, stoji u jueranjem priopenju MOL-a, nakon
to je HANFA juer ponovno

obustavila trgovanje dionicama

Ine na Zagrebakoj burzi do 20.
svibnja.
MOL je dobrovoljno objavio da je 1,6 posto Ininih dionica predmet opcijskog sporazuma zakljuenog od strane
MOL-a. MOL jo nije stekao te
dionice, a ak i da su opcijska
prava realizirana, to ne bi po-

vlailo nikakvu obvezu objavljivanja. Radi elje za punom suradnjom, MOL zato objavljuje
odgovore na Hanfine upite koji
nisu podloni uvanju poslovne
tajne, navode. Na Hanfino pitanje o odlukama uprave o stjecanju Ininih dionica, iz koje bi
bili vidljivi razlozi stjecanja dionica, MOL odgovara navode-

i dvije odluke, od 2. prosinca

2010. i 18. sijenja 2011. kojima su eljeli pruiti mogunost
malim dioniarima Ine, a naroito zaposlenicima, da izau iz
vlasnitva, dok je drugom odlukom odobrena kupnja dodatnih
dionica Ine i potpisivanje ugovora s ciljem kupnje dionica Ine
nakon isteka ponude. B. M. P.

Glas Istre

novosti

Reding Fueleu:
RH spremna

Srijeda, 18. svibnja 2011.

BRUXELLES - Povjerenica Europske komisije za pravosue Viviane Reding preporuila je povjereniku za proirenje tefanu Fueleu da se s Hrvatskom do poetka
ljeta zatvore pregovori u poglavlju Pravosue i temeljna prava (23), doznaje se ju-

*
*

er iz diplomatskih izvora. Iako je Reding

poetkom oujka, bila vrlo kritina sada
je, nakon golemih napora vlade, uvjerena da je Hrvatska spremna za zatvaranje
toga poglavlja, rekao je diplomat EU-a
koji je elio ostati neimenovan. (H)

Neven LAZAREVI

CRNO 13. POGLAVLJE: ISTARSKI ZASTUPNICI KRITIZIRAJU PREGOVORE O RIBARSTVU

GRAKALI

Kajin otro kritizira Vladu zbog rezultata pregovora: Vrijea nas to se vraamo na kondicije sporazuma o
SOPS-u iz 1997. godine, to
su ga potpisali ministri vanjskih poslova Mate Grani i Zoran Thaller, kojim se slovenskoj strani doputa ribarenje
do Vrsara i Funtane. Ne vraamo se ak ni do sporazuma Raan - Drnovek, kojim
je SOPS smanjen na dvije treine, te se njime slovenskoj
strani omoguuje ulazak u hrvatske vode, do Lovreice.
Jo vie vrijea to hrvatska strana uti. Ne treba se
bojati da e slovenski ribari bilo to izloviti na naem
moru, jer svojom flotom to
ne moe. Ali, to im nije cilj jer je cilj dokazivanje nazonosti u hrvatskim vodama,
to e biti dodatni argument
kada zapone arbitrani postupak glede definiranja morske i kopnene granice. Trebamo znati da meunarodni
ugovori imaju snagu iznad zakona, dok je diplomacija uutjela i skriva stvari od hrvatske
javnosti, kae potpredsjednik
IDS-a Damir Kajin.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja otvoreno kae da se radi
o teti koju je Vlada pokuala preutjeti. Upravo se zbog
toga kriju rezultati pregovora
od hrvatske javnosti i ne govori se o ispregovaranim poglavljima. Nema opravdanja da se
ilo na dvostruku tetu za Hrvatsku. Nikakav vii cilj nije
opravdanje za tako neto.
Hrelja upozorava da se hrvatska strana u pregovorima s EU-om trebala ponaati vie - europski. Prihvatimo
li prave europske vrijednosti u kojima nema poputanja i
odustajanja od svojih stajalita - neemo morati poputati. Moramo cijeniti svoje, to
sada nije sluaj.

IDS, SDP i HSU

protiv slovenskih
ribara pred Vrsarom
nakon pristupanja i moi e
koariti unutar milje i pol od
obale iako dubina ne prelazi
50 metara, to je u zemljama
EU-a zabranjeno i predvieno
je da se moe koariti samo tri
milje od obale. To je iznimka
koja ide u prilog prije svega
naim istarskim ribarima, kao
i uspjeno ispregovarana uporaba nekih specifinih mrea i
tradicionalnih ribolovnih alata
SDP-ova saborska zastu- koji e se i dalje moi koristiti
pnica Tanja Vrbat napominje kod nas, a koji nisu poznati u
da je hrvatska Vlada sklona drugim zemljama EU-a.
poputanju u zavretku preKrivi Tuman i Grani
govora s EU-om. Kada govorimo o poglavlju 13. (ribarSDP-ova zastupnica takostvo), dolo se do faze da ga er upozorava na negativno
treba zatvoriti i tu su susjed- naslijee SOPS-a: Kada se
ne zemlje EU-a pokuale do- govori o doputenju ribolobiti to vie za svoje ribare. Hr- va u hrvatskom teritorijalnom
vatska vlada trebala se izboriti moru, smatramo da se to treu pregovorima s druge strane balo drugaije pregovarati i da
za nae ribare.
se nije smjelo lako popustiti.
Vrbat naglaava da se i u Prva greka s hrvatske straprocesu pregovora neto ipak ne uinjena je 1997. godine,
i dobilo. U tom kontekstu tre- kada je Vlada na elu s Tuba napomenuti da je dobro manom i Graniem prihvatito se u procesu pregovo- la SOPS. U tom trenutku se
ra postigao prihvatljiv dogo- otvorio prostor za posezanje
vor oko koarenja. Nai riba- za hrvatskim vodama na koji
ri imat e dui rok prilagodbe su se susjedne zemlje kasni-

Damir Kajin: Povratak

na odredbe SOPS-a iz
Sil1997. godine
vano Hrelja: Nastala je teta za Hrvatsku
Tanja Vrbat:
Ribarske flote dolaze
nakon potpisivanja
pristupnog ugovora

D. TIFANI

Meunarodni ugovori
iznad zakona

Damir Kajin
Jurica GALOI/PIXSELL

ZAGREB - Istarski saborski

zastupnici iz redova oporbenog Saveza za promjene
otro se protive ve ispregovaranim dijelovima poglavlja
o ribarstvu, prema kojima e
ribari iz Slovenije moi obavljati svoj posao sve do Vrsara
i Funtane. Zastupnici IDS-a,
SDP-a i HSU-a otro su komentirali i praksu Vlade da o
tome ne izvijesti javnost, tvrdei da je upravo takvo ponaanje - antieuropsko.
IDS-ov Damir Kajin stavlja
postignua u pregovorima o
ribarstvu u kontekst prethodnih meunarodnih dogovora oko arbitrae i Savudrijske
vale: Nakon to je Jadranka
Kosor deblokirala pregovore
s EU-arbitraom prije tjedan
dana pristupilo se operacionalizaciji SOPS-a. Vjerovalo se
da on nee zaivjeti dok traje arbitrani postupak tijekom
kojeg e slovenska strana dokazivati svoj samoproglaeni
epikontinentalni pojas.

Tanja Vrbat
S. RADOLOVI

Pie Dubravko

Danas sastanak u Ministarstvu

U Ministarstvu poljoprivrede danas bi se trebao odrati sastanak istarskih ribara s ministrom Petrom obankoviem i glavnim hrvatskim pregovaraem Vladimirom
Drobnjakom. Oekuje se da e obankovi i Drobnjak
informirati ribare o pregovorima u Bruxellesu, odnosno
pojasniti im informaciju koja se nedavno pojavila u javnosti da e slovenski ribari moi s poetkom primjene i
ribarskog dijela SOPS-a ribariti do visine Vrsara.

Silvano Hrelja

je uvijek vraale i nadovezivale. To je bio nepotreban presedan iz kojeg se kasnije nismo

mogli izvui i koji je i danas temelj problema.
- Treba napomenuti da e
ribarske flote susjednih zemlja
EU-a od potpisivanja naeg
pristupnog ugovora moi ribariti u hrvatskim vodama, ali potujui hrvatske propise, zakone i do odreene kvote ribe.
Pitanje je u kojoj e mjeri nadlene slube moi kontrolirati
provedbu propisa na moru i
koliko e se pojaati krivolov.
Znamo da su tu hrvatski kapaciteti ogranieni, a znamo i
da imamo puno dobrih zakona koji se ne provode. Trebalo se uzeti u obzir i da naa
ribarska flota ni tehnoloki ni
brojano ne moe parirati onima susjednih zemalja iz EU-a.
Razumljivo je stoga da kod ribara postoji veliko nezadovoljstvo. U svakom sluaju, Vlada
je previe popustila, kae Vrbat, napominjui da SDP nije
u Saboru glasovao za ukidanje ZERP-a za lanice EU-a te
da nije bitno kada emo ui,
nego kako i hoe li to biti u
interesu graana.
Istarski sabornici iz reda
vladajue koalicije nisu mogli
komentirati zavretak pregovora s EU-om o ribarstvu. Dr.
Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine, javio
je da je na slubenom putu,
dok je HDZ-ov dr. Nevio eti kratko rekao da je premalo upuen u ta zbivanja.

Ne
prepoznajemo
Ruere
ZAGREB - U povodu 300. obljetnice roenja Ruera Bokovia juer je u Zagrebu
poeo skup posveen tom velikom hrvatskom znanstveniku, sveeniku, filozofu,
matematiaru, fiziaru, astronomu, geodetu, diplomatu i pjesniku.
Ruer Bokovi svojim
je djelom zaduio itavo ovjeanstvo, rekao
je predsjednik Hrvatske
Ivo Josipovi, istaknuvi kako je on bio vodei
mislilac svoga vremena i jedan od zaetnika moderne znanosti.
Josipovi se zapitao jesmo li sposobni prepoznati dananje Ruere te kazao kako treba
razmisliti o tome jesu li
sredstva koja se izdvajaju za znanost i obrazovanje dovoljna. Poruio je kako se ipak ne
ini dovoljno, ustvrdivi
da je to zajednika odgovornost drutva. (H)

Protiv Zakona o
poljoprivrednom
zemljitu
ZAGREB - Koalicija
sedam nevladinih udruga, zajedno s nacionalnom mreom od 42
udruge za zatitu okolia
Zeleni forum, juer je
od Hrvatskog sabora zatraila da iz hitne procedure povue vladin prijedlog izmjena Zakona o
poljoprivrednom zemljitu, za koji kau da potie zemljine pekulacije, lokalnu korupciju te
nepovratno smanjenje
poljoprivrednih povrina. Udruge upozoravaju da bi se usvajanjem
spomenutih zakonskih
izmjena otvorila mogunost da se kvalitetno i
visokokvalitetno poljoprivredno zemljite prenamijeni u graevinsko.
Ovakve zakonske izmjene kojima se drastino (10 puta) smanjuju dosadanje naknade
za prenamjenu poljoprivrednog zemljita ne
samo da potiu nepovratno unitavanje visoko vrijednog poljoprivrednog zemljita kao
resursa za budui razvoj Hrvatske, ve i potiu zemljine pekulacije te otvaraju prostor za
korupciju prilikom izmjena prostornih planova,
kau udruge.
Upozoravaju i da bi
usvajanjem zakonskih
izmjena dravni proraun pretrpio goleme gubitke, pa i one uzrokovane injenicom da su
igralita za golf izuzeta
od plaanja bilo kakve
naknade za prenamjenu
poljoprivrednog zemljita. (H)

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

PULA - Europski centar za mir i razvoj

Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija
te Politehnika Pula organiziraju okrugli
stol pod nazivom Utjecaj klimatskih
promjena na zdravlje ljudi sa posebnim osvrtom na alergije. Okrugli stol

Klimatske
promjene i
zdravlje

pula@glasistre.hr

591-515
Dani udruga i civilnog drutva u Puli

PULA - U organizaciji Sveuilita Jurja Dobrile Odjela

za ekonomiju i turizam Dr. Mijo Mirkovi, u suradnji s
austrijskim fakultetom, od 10. do 30. srpnja u Puli e se
odrati ljetna kola uenja njemakog i hrvatskog jezika. Program je koncipiran za studente preddiplomskog,
diplomskog i poslijediplomskog studija koji bi htjeli usavriti znanje njemakog jezika. U programu Ljetne kole
sudjelovat e 28 studenata s hrvatskih i 28 studenata s
austrijskih sveuilita. Prijaviti se mogu svi zainteresirani
studenti svih studijskih smjerova koji su njemaki jezik
uili najmanje etiri sata tjedno dva semestra, odnosno
u srednjoj koli kao prvi ili drugi strani jezik.
Sve informacije, dokumentaciju potrebnu za prijavu i
prijavni obrazac moe se nai na web stranicama www.
unipu.hr i www.efpu.hr.
S. Z. T.

Manuel ANGELINI

U lipnju vrata otvara novi

multimedijalni centar

NORIJADA - PULSKI MATURANTI

Mi smo vaa bu
Pie Borka

PETROVI Prolazei gradom maturanti su pjevali, gaali

PULA - Centar grada okupirali su juer maturanti. Mokri,

zabranjeni i sretni kao to to
malo tko moe biti, okupljali su
se u grupicama na igralitu kod
Gimnazije, uz fontane u centru
grada, na Korzu pa sve do Foruma. Mnogi su odjenuli majice
izraene po mjeri, s raznoraznim aljivim natpisima. Nismo
se dogovorili za natpis, ali zavrili smo, majke mi, Aristotel,
Da Vinci, Einstein, 4c, Depilacija 50, masaa 150, biti kozmetiar - neprocjenjivo, Markiraj
sve, ali norijadu ne samo je
dio natpisa koji su se juer mogli iitati.
Prolazei gradom maturanti
su pjevali, gaali se branom,
pjenama za brijanje pa ak i keapom, to je pojedine prolaznike zbunjivalo pa su, mislei da
se radi o krvi, komentirali da su
neki od njih ipak previe slavili. No, do popodnevnih sati,
potvrdili su nam u hitnoj slubi
i PU istarskoj, nije bilo nikakvih
intervencija zbog ivahnih maturanata i njihovog slavlja.

se branom, pjenama za brijanje pa ak i keapom, to je pojedine prolaznike zbunjivalo pa

su, mislili da se radi o krvi. No, do popodnevnih
sati, potvrdili su nam u hitnoj slubi i PU istarskoj, nije bilo nikakvih intervencija zbog ivahnih maturanata i njihovog slavlja

S. MILJEVI

Ljetna kola njemakog jezika

Maturanti i policija zajedno

S. MILJEVI

PULA - U Puli e se od 26. do 28 svibnja odrati manifestacija Dani udruga 2011. koju organizira vladin Ured
za udruge u suradnji s TACSO-uredom tehnike pomoi
organizacijama civilnog drutva i Zakladom za poticanje
partnerstva i razvoja civilnog drutva. Upraviteljica upanijske Zaklade Kristina Bulei Stanojevi na jueranjoj
konferenciji za novinare najavila je da e se ovogodinji
Dani udruga baviti temom Civilno drutvo u Hrvatskoj
2016. -vizija, strategija i akcija.
Po njenim rijeima, manifestacija e se odrati u hotelu Histria, gdje e se okupiti predstavnici civilnog sektora iz
cijele Hrvatske. Cilj ovogodinjih Dana udruga je oblikovati
prijedloge i viziju razvoja civilnog drutva u Hrvatskoj koji e
pridonijeti nacrtu prijedloga Nacionalne strategije i akcijskog
plana za razdoblje od 2012. do 2016. godine.
D. B. P.

e biti odran u etvrtak s poetkom u

10 sati u Politehnici. Izlagat e Andreja Koffol-Selinger iz Ljubljane, Ana Matika eti iz Pule te Uro Raki iz Beograda koji e govoriti o GIS tehnologija
u upravljanju alergijama.
I. N. T.

S. MILJEVI

Zabranili profesore

cije Umjetnici e na
raspolaganju imati 480
etvornih metara, odnosno bone brodove pretvorene u galeriju te novoizgraenu
gornju galeriju. U AMIju se nadaju da e dobrom suradnjom s muzejima i institucijama
centar biti otvoren 365
dana godinje, te obogatiti kulturnu ponudu
prvenstveno namijenjenu graanima.
Obnovu objekta dodijeljenog poetkom
90-ih u potpunosti je financirao AMI te je ona
ukljuivala i zahtjevne
graevinske radove kao
to su ponovno spajanje apside s crkvom te
promjena krova. I. N. T.

Neobino mirno druenje na pulskom Forumu

prijetio: Nee proi, ja ti garantiram da e pasti, ruit u

te. Unato tome to su moda malo i pretjerali, nekih velikih
pedagokih metoda ni u njegovu ponaanju nije bilo.

Branimo ih, no zato i ne bismo? injenica je da se mladi

vesele, da su u godinama kad
i nisu posve svjesni da u svemu moraju postojati granice.
No, isto je tako injenica da im,

unato tome to se neki stariji svake godine sablanjavaju

nad njihovim slavljem, nita bolje od divljanja po gradu i nisu
ponudili. Zagreb se maturanata koji su hodali gradom rijeio

D. MEMEDOVI

PULA - Novi multimedijalni centar kojega e Arheoloki muzej

Istre otvoriti u crkvi Svetih Srdaca na Katelu s
radom bi trebao poeti
sredinom lipnja. Do tada
bi trebali biti gotovi svi
radovi na obnovi desakraliziranog objekta zapoeti prije sedamnaest
godina, doznajemo od
ravnatelja AMI-ja Darka
Kome. Centar e roenje proslaviti velikom
izlobom o istraivanjima u Kandlerovoj ulici i tritisuljetnoj povijesti
Pule te popratnim bogatim publikacijama.
Osim izloba, u njemu e se odravati i
predavanja, koncerti,
predstave, videoprojek-

Uz pasku brojnih policijskih

ekipa feta je, barem ona kojoj
smo svjedoili, ostala unutar primjerenih granica. Dodue, neki
e automobili morati na pranje,
no rekli bi maturanti - ma tko
im je kriv to su se parkirali preko puta kole, znaju da danas
slavimo!.
Njihovo slavlje nisu prihvaali
svi pa smo prolazei Giardinima
juer nauli i prijetnje jednog,
po svemu sudei, profesora,
koji je zbog zabranjene jakne

bez struje
Dio Plominske ulice bit e sutra od 8.30 do 10.30 sati
bez struje zbog radova na niskonaponskom postrojenju.
U petak e bez elektrine energije od 9 do 11 sati biti
Kaleva ulica i dio Kauna u tinjanu te od 12 do 14
sati naselje Trsine takoer u tinjanu. U ovim sluajevima razlog su radovi na srednjenaponskom postrojenju.

bez vode
Zbog prespajanja novoizgraene linije danas od
9 do 15 sati bez vode e biti Japodska ulica i to
kuni brojevi 50 i 52 te Valvidalska ulica broj 35.

Veselje pulskih maturanata neki su odobravali, a neki ba i ne

Glas Istre

pula

Putanje
morskih
kornjaa

Srijeda, 18. svibnja 2011.

PULA - U povodu Meunarodnog dana

kornjaa u petka e u more biti putene
oporavljene morske kornjae. Prigodan
program zapoet e u 18 sati ispred tvrave na Verudeli. Dravni zavod za zatitu
prirode predstaviti e protokol za dojavu i

djelovanje u sluaju pronalaska uginulih,

bolesnih ili ozljeenih strogo zatienih
morskih ivotinja, poput morskih sisavaca i
kornjaa. Odlazak do plae kod svjetionika
Rt Verudica, gdje e kornjae biti putene
u more, predvien je za 19 sati. D. B. P.

*
*

JUER OBILJEILI POSLJEDNJI DAN SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA

udunost, je li vas strah?

Medicinari u 16 godina skupili
dvije tone brana
Da se brano moe i pametnije iskoristiti posvjedoili su juer maturanti Medicinske kole. Oni su sakupljeno brano
donirali Gradskom drutvu Crvenog kria. kolska pedagoginja Ljiljana Rotar veli da medicinari brano doniraju ve
punih 16 godina i dosad su ga skupili vie od dvije tone.
- Ove smo godine sakupili 60-ak kila jer je maturanata neto manje nego inae. Naa je kola prva u Hrvatskoj
poela s akcijom darivanja brana jer smatramo da, kao
kola koja propagira humanost, ne moemo ignorirati injenicu da u naem gradu postoje i ljudi kojima je potrebna
pomo, rekla je Rotar. Dodala je da su brano ove godine
skupljali budue medicinske sestre i fizijatri/ce.
A potaknuti akcijom mladih medicinara brano su ove
godine odluili sakupljati i maturanti Ekonomske kole.

Iz srednjih kola izlazi 854 maturanta

D. MEMEDOVI

Srednjokolsko obrazovanje ove godine zavrava ukupno

854 uenika - iz etverogodinjih kola 643, a iz trogodinjih njih 211. Do kraja mjeseca oni bi trebali biti korak blie kraju dravne mature, koja e, nakon prvog dijela, biti
nastavljena 23. svibnja ispitom iz matematike. Od 1. do
3. lipnja odravat e se ispiti iz jezika, dok e jesenski rok
poeti 22. kolovoza i trajati do 2. rujna. (I. N. T.)

anketa

Depilacija 50, masaa 150, biti kozmetiar - neprocjenjivo

S. MILJEVI

Voda i brano, uz keap, bili su glavno oruje

D. MEMEDOVI

D. MEMEDOVI

D. MEMEDOVI

D. MEMEDOVI

TO NAKON SREDNJE KOLE

Zagrijavanje za veernji ir na Lungomareu

Lana Griani

to nakon srednje kole,

koje fakultete planiraju upisati
i kako e proslaviti zadnji dan
nastave pitali smo juer grupicu pulskih gimnazijalaca.
Lana Griani: - Upisat
u fakultet; ako uspijem voljela bih studirati molekularnu biologiju, jer me to stvarno
zanima. Znam da u Hrvatskoj
moda i neu nai posao s
tim fakultetom, no uvijek
mogu pokuati raditi negdje
vani, gdje je to jako cijenjeno i traeno zanimanje.
Andrea Pliko: - elim stu-

Andrea Pliko

Elizabeta Lorencin Petrovi

Svi na fakultet!
dirati novinarstvo ili kulturologiju. Ma, radije novinarstvo,
voljela bih raditi na televiziji.
Ovisno o tome na koji se fakultet uspijem upisati, sljedee u godine provesti u Rijeci ili Zagrebu. No, danas se
jo mislim zabavljati. Vjerojatno u, kao i svi drugi, na Lungomare. No, ne predugo jer
idui je tjedan dravna matura - mora se uiti!

Elizabeta Lorencin Petrovi: - Planiram upisati medicinu. Prolo sam ljeto radila
kod mame u privatnoj ordinaciji i, pomaui joj, shvatila
da mi se to jako svia i time
se elim u budunosti baviti. Voljela bih zavriti psihijatriju. Iako su fakulteti na kojima postoji taj smjer u Rijeci
i Zagrebu, nadam se da u
se uspjeti upisati onaj u Ri-

Sven Gerenir

jeci. Blie je, a i ula sam da

je bolji.
Sven Gerenir: - Nadam
se da u nakon gimnazije
upisati teoloki fakultet u
Rijeci. elio bih biti profesor vjeronauka. Posla u tom
fahu ima jer sada taj predmet uglavnom predaju sveenici i asne, a ne profesori vjeronauka. Nakon
veeranje fete na Lungomareu sljedea nas dva
tjedna oekuje mukotrpan
posao - uenje i polaganje
mature.

tako to im je, primjerice, organizirao slavlje na Bundeku, a

isti je sluaj i u Osijeku. Bi li se
takvo to moglo organizirati i u
naem gradu, upitali smo juer
nadlene, no oni su odgovorili
da se ta mogunost ove godine uope nije razmatrala.

Veernja feta
preselila na
Lungomare
Bilo kako bilo, i sami maturanti, a juer smo popriali s poprilinim brojem njih, svjesni su
da bacanje brana po gradu i
nije neki vrhunac zabave, no
bolje od toga nemaju.
- Sada se malo gubimo po
gradu, naveer emo na Lungomare. Nemamo nita dogovoreno, no to je jedino mjesto
na kojem se moemo okupiti

pa e, kako stvari stoje, svi krenuti tamo, navela nam je jedna maturantica Gimnazije, dok
nam je njezina kolegica iz Medicinske ak priznala da ju je noanje fete malo strah jer je toliko broj mladih ljudi teko drati
pod kontrolom.
- Ma opasno je to mjesto, posebno kad si svi jo malo popiju. Lani je jedan maturant pao
na stijene, rekla nam je Stefani Roce iz Medicinske kole. Dodala je da se medicinari
nee okupljati u krugu bolnice,
jer ipak je to bolnica, ve e se
nai kod stare kole, a potom
ii ir po gradu.
Zakljuimo parolom koju
smo juer proitali na majicama pulskih maturanata - Mi
smo vaa budunost, je li vas
strah?. to dodati.

Glas Istre

pula

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Sam iulaaa, sam vidilaaa...

talno se vraamo nazad u

prolost, partizani, ustae, komuniti, a nama gori ispod peta
za budunost. Vlast kaze da e
poeti processi protiv komunitickih zloini i alee, njihovi obozavaoci su van sebe od rea.
To je jako bitno prije ibori, ne?
Mene interea, kad se najde taj
nepriatel hrvackega naroda, co- jora pia
lico e durati to uenje? Poto
na sud dela caco pu, fori e im ti loinci prije
umriti od starosti nego hi strpaju u parun. A gledajte vi Slovenze! Oni anche partizanski euro sa crvena
zviezda su stavili u mot, caco bi dali priznanje svojim
borzima. To im je ak odobrilo i Vijee Europe. Bozeauvaj da se poli nas negdje preenta la stella rossa! Narod bi zajno pa na pod od straha! Ecco, premierka je ve poela straiti birae da e se tornati
komunimo ako glasovamo za lieve stranke. nai,
glasajmo opet za nju i njezine jer oni su jedini. Bravo,
rezultati su vishe nego fantaticni.
A znate sta, nas penzie i ostalo brizno stanovnistvo
vishe strai sta e se dogaati u budue. Zato nam
ne priaju sta nas eka kad se ispuni ti njihov veliki
san da dojdemo u Europska Unija. Colico se ja kapin
u muiku, nista lipoga nam se ne pie. am iula da
emo ostati i biti jo vea sirotigna nego smo sada. To
nije Radio Mileva i njanche akule od Janko i Marko, nego besside od poznatih trunjaki i soziologi iz
Francuske, Nemake panjolske, Grke. Puni dugova
emo dojti u fameju gdje komandiraju glavne i bogate
drave. Mi emo spadati u one periferne, caco sta su
Bugarska, Rumunjska, Grka i taco dalie. Ovi bogati
e nam davati jo kredita ali emo hi mi morati vraati. Fuka se njima za narod, glavno da se goje banke,
velike strane korporazie i investitori. Tu se ve uka
da e se smanjiti sozialna davanja, manje e se ulagati u zdravstvo, obrazovanje, plae i naturalmente u
pemzije jer dugovi se moraju vraati,magari da crknemo od gladi. Isto taco je bilo u svim tim perifernim
siromahim dravama EU. Tamo su zadovolni samo bogatai na vlasti a narod u bazi postaje sve siromasniji.
Poto se zna da Unija nije politicki factor nego samo
ekonomski, ecco ti, ba kega tamo briga da li emo
mi moi preziviti! Glavno da oni skupljaju profit.
am iulaaa da e do kraja ovega lita, svaki na graanin biti duan 80 miljari kuna. Tu e raunaju anche
dizza sta se budu rodili. Penzii moi, pa to je 40 pemzia
ako ima dva miljara messecno! I di emo mi s takovim rejtigom? iujem neke naivne sta mislu da e nai
bolje delo svuderi po Europi. Da, samo se njih eka!
Anche neki roditeli mislu da e im dizza moi tudijati u koji god europski facultet. Hm, da. Ecco na primier:
mali ili mala od nekog radnika iz Uljanika ili neke blagajnizze u market, zeli se upisati u Pariz, London Ma
te molin, a chi e to finanzirati? Nee imati njanche za
u Rijeka ili Zagreb. A e kapii da dizza od bogatih e
moi. Sta se tega tiche, oni mozu anche sada.
Naj gore je to, caco kaze pametni mesje sociolog
iz Francuske, da one dugove koje su napravili nesposobni politiari su nemoralni dugovi, van zakona. Zato narod mora tornivati tue nemoralne dugove? Znai da i to vraanje je nemoralno i van zakona! Ben
detto, me se viaju te besside.
Colico smo mi tih miliona i miliardi dali u ruke tupidima da hi rabazzivaju caco da su iz njihov ep?
Eee, duga lista bi bila. Ako imate argumente, demantirajte me, molin vas. Kazite mi da piem monade,
e mi biti lake. Ako sam baljala ovo napisati, onda
neka nam la premierka objasni zasto se moramo veseliti toj Europi. Stare dugove nam nee oprostiti. e
nam graditi mostove, autostrade, ali chi e to platiti?
Me e ini da emo to vraati svi jer ti nidan nista ne
poklanja! A sta e to sirotinji? Sta ima od autostrada,
per esempio kad je svima skupo se voziti i svi gredu
po starim estama da uparaju cestarinu. Nije moment za to. Trebalo bi da nam se delaju fabbriche,
da se zaposlu radnizzi, da proizvodu nashu robu a
ne da budu bez dela na burzu rada. Jo ako im smanje onu mizernu sozialnu pomo, sta e? Spavati u
vrea za spavanje na ulizze, ili u autima? Taco je u
Grka a i tu je sve vishe u modi. Ljudi su imali neki
credit, zgubili delo, duzni za reije, ovrha, ciao stan,
ciao kua!!! Novo vrime, nove brige.
Vasha Spia, spia@mail.inet.hr

Skupljanje donacija na trnici

PULA - Humanitarna udruga Na san njihov osmijeh u petak i subotu nastavit e s provoenjem mjesene akcije pod nazivom Otisak srca te e na tandu pulske trnice od 8 do 13 sati prikupljati namirnice i
higijenske potreptine za dvadesetak pulskih obitelji slabijeg imovinskog statusa. Za sudjelovanje u akciji koja
e trajati do 29. svibnja, kada e korisnicima biti podijeljena prikupljena roba, dovoljno je donijeti jednu namirnicu.
I. N. T.

Pie Goran

ROJNI Inicijativa graana i

PULA - Inicijativa graana

za obustavu postupka izrade
UPU-a Luica Delfin i Zelena Istra juer su prezentirali
prijavu urbanistikoj inspekciji Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva te prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu
ustavnosti odluke o donoenju Generalnog urbanistikog plana Pule. Na ovakav
potez odluili su se nakon to
se Grad ogluio na njihove
primjedbe i peticije prilikom
usvajanja UPU-a Luica
Delfin, pri emu se pravdao
odredbama GUP-a.
Inicijatori prijave stoga su
se u proteklih godinu dana
posvetili istraivanju naina
na koji je uope dolo do izmjena GUP-a u korist privatnog investitora. Budui da ih
Grad nije sluao, kao niti etiri tisue potpisnika peticije,
kopanje po dokumentima,
kau, iznjedrilo je niz nepravilnosti prilikom donoenja
GUP-a.
- Zakljukom Gradskog poglavarstva od 5. lipnja 2008. o
usvajanju izvjea o ponovljenoj javnoj raspravi na prijedlog GUP-a dolo je do izmjena na nain da se pogodovalo
privatniku SBE iz Rijeke i time
onemoguilo provedbu prioriteta iz samog GUP-a, rekla
je Duica Radoji, predsjednica Zelene Istre, upozorivi
da je dva tjedna prije toga u
izvjeu Upravnog odjela za
prostorno ureenje pisalo da
se zahtjev za prenamjenom

Zelena Istra podnijeli su prijavu urbanistikoj inspekciji te

zatraili ocjenu ustavnosti usvajanja pulskog GUP-a zbog, kako
navode, nepravilnosti poput nepotivanja
procedure, promjene
suprotno prioritetima
GUP-a, nepribavljanja prethodne suglasnosti Ministarstva
na naknadne izmjene
i neprovoenja nove
javne rasprave
zelene povrine u zonu stanovanja odbija. U tom je izvjeu pisalo da prenamjena
predstavlja poveanje podruja planiranog za stambenu izgradnju, to nije su-

Pulski GU
Inicijatori prijave posvetili su se istraivanju naina na koji
je dolo do izmjena GUP-a u korist privatnog investitora

G. R.

Kazite mi da
palamudin

PRIJAVA URBANISTIKOJ INSPEKCIJI I USTAVNA TUBA

Neven LAZAREVI

lanovi Inicijative graana i Zelena Istra, podnositelji prijave o nezakonitosti GUP-a

ALARMIRANO MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA

Eksplozija na otpadu spalila povre

Vrt u neposrednoj blizini odlagalita otpada kojeg je navodno spalio gusti uti dim

PULA - Krajem prolog

tjedna u poslijepodnevnim
satima u krugu otpada Jadran metala dogodila se
eksplozija nakon koje su se
djelatnici na otpadu razbjeali. Vjetar je na cijelo naselje podigao gusti uti dim
koji je pekao oi i smrdjelo
je na sumpor. Drugo jutro u
naem vrtu sve je doslovno
bilo spaljeno, ispriala nam
je itateljica (podaci poznati
redakciji), jedna od stanarki
Ulice Ilirija nadomak otpada,
koja je, kako kae, sluaj
prijavila inspekciji za zatitu
okolia.
U vrtu itateljice doista se
moglo vidjeti odjednom

Biljke su preko noi usahle

uvenulo bilje, djelomino osueno stablo breskve i smokve, vinova loza, pomidori i
jagode
- Obratila sam se otpadu,
meutim do direktora nisam
uspjela doi. Kau mi da se
kod njih nita neuobiajeno
nije dogodilo niti su zaprimili
bilo kakvu dojavu. Nije mi jasno kako se nita nije dogodilo kad se sve vidjelo i radnici
su im se razbjeali, nastavila je
itateljica, koja uzorak zemlje
iz svog vrta, u kojem je spaljeno povre, namjerava poslati na analizu.
Tijekom ponedjeljka i juer
informaciju o dogaaju na otpadu pokuali smo provjeriti u Jadran metalu, meutim
do direktora Edija Pavletia nismo uspjeli ni mi doi s obzirom na to da je, kako nam
je reeno, ponedjeljak proveo
na sastancima, a potom otiao na slubeni put. Na odlagalitu otpada se, pak, djelatnost normalno odvijala, pree
metala bile su u punom pogonu i nita nije odavalo da se u
subotu ovdje dogodila ikakva
eksplozija.
Da se incident ipak dogodio
potvrdilo nam je Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva iji nam je
Odjel za odnose s javnou
potvrdio da je inspekcija zatite okolia u ponedjeljak zaprimila prijavu vezanu uz dogaaj
te je uvrstila u plan rada. Oevid e, kae, obaviti u najskorijem roku.
G. ROJNI
Snimio D. TIFANI

Glas Istre

pula

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Birai sve skloniji

Ladonji

ZBOG POSTUPKA DONOENJA GRADSKOG PROSTORNOG PLANA

P nezakonit?

kladno prijedlogu da zona

stanovanja bude odmaknuta od obalnog dijela namijenjenog sportu i sportskoj
luici uz obavezu realizacije dijela zelenog koridora
koji ide od Pragrandea do
Lungomarea. Takoer, u izvjeu stoji i da se poveanje zone stanovanja trai na
lokaciji na kojoj je planom
evidentirano arheoloko podruje (kasnoantika nekropola), a preraspodjela povrina namijenjenih sportskoj
luci na podruju koje je planom verificirano kao zelena
cjelina od posebnog lokalnog znaaja.
- Svi koji su tada uputili primjedbe dobili su od
predsjednika povjerenstva
Pee Grbina odluku o odbijanju takvih zahtjeva. Unato tome Gradsko poglavarstvo donosi odluku kojom
zonu pretvara u zonu stanovanja ime kri Odluku

GIORDANO KUFLI, PROELNIK UPRAVNOG ODJELA ZA PROSTORNO UREENJE

GUP je donesen u skladu sa zakonom

PULA - Prijava urbanistikoj inspekciji
i zahtjev za ocjenu ustavnosti postupka
donoenja GUP-a nije iznenadilo gradsku
upravu, jer, kako kae, Giordano kufli,
proelnik Upravnog odjela za prostorno
ureenje, svu dokumentaciju ve su predali inspekciji resornog ministarstva.
- Grad je upoznat s prijavom. Dobili
smo dopis Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva, odnosno Uprave za inspekcijske poslove
sektora nadzora urbanistike inspekcije,

u kojem nas obavjetavaju o pokretanju

postupka. U dopisu 21. oujka zahtijevaju odreenu dokumentaciju postupka
usvajanja GUP-a, a mi smo im 28. oujka
dostavili kompletnu dokumentaciju, kae
kufli.
Istie da su dokumentaciju na uvid prezentirali i udruzi Zelena Istra 24. veljae,
dva dana nakon traenja, te dozvolili i preslike odreene dokumentacije koja ih je
zanimala. O GUP-u donesenom 2008. godine kufli istie da je najvaniji prostor-

noplanski dokument Grada Pule, prije kojeg su se dogodile najvee devastacije.

- GUP je donesen u skladu sa svim
zakonskim propisima i prema zakonski definiranom postupku. Prije no to je
Gradsko vijee o njemu uope odluivalo dobio je sve potrebne suglasnosti, pa
tako i onu resornog ministarstva, to je
samo potvrda da je plan odraen u skladu sa zakonom. Da je bilo ikakvih nepravilnosti, ne bismo dobili suglasnost Ministarstva, istie proelnik.
G. R.

o donoenju GUP-a u kojem

se navode prioriteti provedbe GUP-a. Meu njima je realizacija toka zelenih povrina - veza povijesne jezgre
kontinuiranim zelenim povrinama preko Pragrandea s
Verudelom i Stojom, nadodao je Vladimir egon iz Inicijative graana.
Uz ovu nepravilnost utvrdili su i niz drugih zbog kojih su se odluili na prijavu
urbanistikoj inspekciji: krenje roka za pripremu izvjea o javnoj raspravi za
vie od mjesec dana; brojni
amandmani na GUP usvojeni nakon pristigle suglasnosti resornog ministarstva
na konani prijedlog plana;
izostanak ponovne javne rasprave unato velikom broju promjena nakon javne rasprave; prekreno naelo
javnog interesa; davanje suglasnosti resornog ministarstva unato nedostatku obavezne suglasnosti Dravnog
ureda za sigurnost i spaavanje te donoenje izmjena i
dopuna GUP-a bez javne rasprave. Radoji je istaknula da se rjeenje urbanistike inspekcije oekuje u roku
od nekoliko mjeseci, to je
relativno brz postupak.
Podnositelji prijave zakljuili su takoer da su nepravilnosti prilikom donoenja
pulskog GUP-a vrlo sline
nekima koje je Ustavni sud
ocijenio nezakonitim. Stoga
zahtijevaju i ocjenu ustavnosti te ukidanje odluke o
usvajanju GUP-a jer su prekrena prava graana.

PULA - U ispitivanju izbornih preferencija graana

Pule, koje je provela agencija Promocija plus, a naruila
Ladonja, 17 posto ispitanika
eli Ladonju u Hrvatskom saboru, takoer, rad Ladonjinih
vijenika u Gradskom vijeu
Pule ocijenjen je prosjenom
ocjenom 3,3, a ak 71 posto
Puljana ne zna to se i na
koji nain radi u Gradskom
vijeu. Rezultati su to ankete
provedene na 900 ispitanika
koje je na jueranjoj konferenciji predstavio predsjednik
pulske udruge Ladonja Mauricio Licul.
- Usporedbom prologodinjih rezultata anketa, vidljivo je da izborna sklonost
glasaa u Puli koji ele ulazak Ladonje u Hrvatski sabor
stalno raste. Visokih 17 posto
pozicionira nas kao realnu
snagu u Saboru i daje osnovu da pretendiramo na vodee pozicije koje e dovesti
do promjena u Puli i Istri na
narednim lokalnim izborima,
rekao je Licul.
Osvrnuvi se na rezultate
o radu vijenika, Licul je rekao da je vrsta trojka dodatna motivacija da jo odlunije i konstruktivnije utjeu na
dugoroni razvoj Pule i Istre i
to zbog odgovornosti prema
ljudima koji su im ukazali povjerenje i koji smatraju da se
Pula moe voditi kako predlae Ladonja - na bolji i transparentniji nain, u koji su
ukljueni svi graani, kazao
je Licul te dodao da podatak
da 71 posto graana Pule
ne zna to se i na koji nain
radi u vijeu smatra poraaN. S.
vajuim.

10

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Velika sibirska
eksplozija
u Premanturi

istra@glasistre.hr

591-518
est lijenika za turistike ambulante
PULA, PORE, ROVINJ - Turistika ambulanta u Puli
zapoet e s radom prvog dana srpnja, a neto ranije u Poreu i Rovinju, vjerojatno sredinom lipnja. Tonije u Poreu i Rovinju turistike ambulante djeluju u okviru hitne pomoi, barem jo ove godine, prije
provedbe reforme hitne pomoi. Za potrebe sezone
Istarski domovi zdravlja zaposlit e na odreeno est
lijenika, po dva u Puli, Poreu i Rovinju.
- Ove godine ne bi trebali imati problema s pronalaenjem i zapoljavanjem lijenika, jer je vie nezaposlenih nego lani, veli dr. Ante Ivani, ravnatelj
Istarskih domova zdravlja.
J. O.

Manuel ANGELINI

Barban trai direktora

turistikog ureda

BARBAN - Turistika
zajednica opine Barban raspisala je natjeaj za direktora turistikog ureda, a prijave se
primaju do 23. svibnja.
Uvjeti su visoka struna sprema turistikog
smjera, minimalno godina dana iskustva na
poslovima u turizmu te
poznavanje stranih jezika. Iako je TZ osnovan jo prije dvije godine tada nije zaposlen
direktor jer se prema rijeima barbanskog naelnika Denisa
Kontoia htjelo prvo
ostvariti neke rezultate.

- Sad imamo financijske mogunosti jer

prihodima od boravinih pristojbi moemo
pokriti plau direktora.
Ured je otvoren i zimi
to je rijetkost po manjim opinama. Imamo 72 iznajmljivaa i
preko 80 kua za odmor, a predlani smo
imali poveanje noenja za 13 posto, kae
Kontoi.
Dosad je ured vodila Danijela Koli u
svojstvu voditeljice
ureda odnosno opinske referentice za tuT. G.
rizam.

ezdesetak zainteresiranih
za stanove
PORE - Na anketu kojom je grad provjeravao zainteresiranost Poreana za kupnju stanova iz programa
poticane stambene gradnje odgovorilo je 60 osoba,
odgovorio je na pitanje vijenice Manuele Janko gradonaelnik Edi tifani. Za usporedbu je iznio podatak da je prije gradnje stanova u Guliima na anketu
odgovorilo 150 osoba.
Od ezdeset sada zainteresiranih, 34 njih su roeni Poreani, velika ih je veina sa srednjom i visokom
naobrazbom, a najvie ih je staro izmeu 33 i 45 godina. Najvea je skupina neudanih i neoenjenih, to
je gradonaelnika posebno zabrinulo. Dodue, ne
koliko podatak da ih je 15 ili 20 u izvanbranim vezama - kud plovi ovaj brod, bio je gradonaelnikov
komentar na taj podatak.
Anketirani uglavnom trae stanove povrine od 50
do 70 etvornih metara, samo u jednom sluaju radi
se o 90 kvadrata, a 43 anketiranih mogli bi otplaivati mjesenu ratu stambenog kredita izmeu 200 i 400
eura. Novi projekt poticane stanogradnje jo nije domiljen, anketa je tek prvi korak.
S. M.

sutra bez struje

NOVIGRAD, LINJAN, MEDULIN, PORE - Zbog
radova na elektroenergetskom postrojenju sutra
od 8 do 10 sati bez struje e biti naselja St. Servolo, Paolija i Buinija. Od 8 do 11 sati bez struje
e biti Linjan, a od 8.30 do 14 sati kuni brojevi od 6 do 16 i 58. Od 12 do 14 sati bez struje e
biti naselje Matanka u Medulinu. Od 8 do 12 sati
bez struje e u ervar Portu biti Park Maestral,
terna i pota, a od 8 do 14 sati bandaji.

Bale sijena, kontejneri i nogometni golovi pred kolskom zgradom moda bi i proli
bez posljedica da maturanti nisu provalili u
zgradu i tamo takoer
napravili rusvaj
Napisala i snimila

Gordana ALI VERKO

BUZET - Popeli su se uz
gromobransku instalaciju do
prvoga kata i prekrili kameru
video nadzora. Glavni kolski
ulaz zaprijeili su kontejnerom
i balama sijena. Pomaknuli su
teke kamene klupe s ulice i
dodatno njima uvrstili blokadu kolskih vrata. S oblinjeg
igralita dovukli su dva nogometna gola i postavili ih na prilaze koli. Razbili su prozor i
provalili u zgradu... Maturanti
dva zavrna razreda Srednje
kole Buzet, etvrtog razreda
ope gimnazije i trogodinjeg
strukovnog usmjerenja, za
zanimanja elektromehaniar i
strojobravar, na takav su se,
u Buzetu nezapamen nain,
oprostili od kolskih klupa.
- Njihovi potezi su nekulturni, neprimjereni maturantima, vandalski, izjavio je vidno ogoren ravnatelj Srednje
kole Buzet Stanislav Blaevi koji je obavijestio policiju. Oevid su juer prijepodne obavili djelatnici Policijske
postaje Buzet. Sijeno, kontejneri i nogometni golovi pred
kolskom zgradom moda bi
i proli bez posljedica da nadobudni maturanti nisu provalili u zgradu i tamo takoer napravili rusvaj.
Kada su djelatnici kole oko
7.30 sati doli na radno mjesto
imali su to vidjeti. Oba dva
ulaza u kolu bila su blokirana. Maturanti su onesposobili
i bravu na vratima sporednog
kolskog ulaza tako da je trebalo provaliti da bi se uope
ulo u zgradu. Tamo je profesore doekalo novo iznenaenje. Sve klupe iz uionice
povijesti i zemljopisa bile su
posloene s unutarnje strane
glavnog ulaza u kolsku zgradu, a maturanti su donijeli vatrogasni aparat i ispraznili ga
u hodnike i u uionice u prizemlju i na prvom katu, tako da
su podovi bili prekriveni sivkastim prahom.
- Obiaj je da maturanti obiljee zadnji dan nastave. Razgovarali smo tome, rekli im to
je primjereno, a to nije. Odluili su organizirati tradicionalni
piknik za sve uenike na Braani. Podrali smo ih i pristali djelomino sufinancirati trokove piknika pod uvjetom da
se ponaaju primjereno. Nisu
meutim ispotovali dogovor,
provalili su u zgradu i bili smo
prisiljeni pozvati policiju. Odustali smo i od financiranja djela trokova njihovog piknika,
a na Nastavnikom vijeu zakljueno je da se profesori ne
odazovu pozivu na piknik. Maturanti e morati nadoknaditi tetu, a to e se uvjetovati
dodjelom svjedodbi, izjavio
je Blaevi.
U dva maturantska razre-

PREMANTURA - Velika sibirska eksplozija naziv je predavanja koje e sutra u 20

sati odrati Korado Korlevi u drutvenom
domu u Premanturi. Velika sibirska ili tunguska eksplozija iz 1908. godine najvea
je prirodna eksplozija. Korado Korlevi

bio je lan prve meunarodne ekspedicije na to podruje u organizaciji sibirskog

ogranka Akademije znanosti i umjetnosti
SSSR-a 1990. Ulaz na predavanje je besplatan, a organiziraju ga udruga Fenoliga i Javna ustanova Kamenjak.
T. G.

ZADNJI DAN NASTAVE

Obraun
oprotaja

kolska vrata zaprijeena balama sijena, kontejnerom i betonskim klupama

da ukupno je tridesetak uenika, a malobrojna generacija,

ostat e zapamena u kolskim analima. Jer u etiri desetljea postojanja kole nije
zabiljeen ovakav sluaj, ne u
takvim razmjerima.
- Naa kola drukije die
nego velike kole, mi smo poput jedne obitelji i zato nas je
ovo posebno pogodilo, komentirala je zgroeno u prola-

zu jedna profesorica. Oteavajua okolnost je ta da je kola

proteklih dana oiena do visokog sjaja jer se ovog petka
odrava proslava 100. obljetnice kolske zgrade i 40. obljetnice buzetske kole.
tete su prethodnih godina bile minimalne do toga da
su maturanti znali onesposobiti bravu, a jedne su godine
ispred kolskih vrata posloili

cigle. Ovogodinja generacija ovakvim je potezom, miljenja je ravnatelj, bacila mrlju na

kolu iji uenici postiu zapaene rezultate.
- Nepojmljivo mi je da se
roditelji nisu zabrinuli gdje su
djeca provela dio noi. Penjala su se po gromobranskoj
instalaciji - pa to je opasno,
mogao je netko nastradati, komentirao je ravnatelj.

Maturanti su onesposobili i bravu na vratima sporednog kolskog ulaza tako da je trebalo provaliti da bi
se uope ulo u zgradu. Sve klupe iz uionice povijesti i zemljopisa bile su posloene s unutarnje strane
glavnog ulaza u kolsku zgradu, a maturanti su donijeli vatrogasni aparat i ispraznili ga u hodnike i u uionice u prizemlju i na prvom katu, tako da su podovi bili
prekriveni sivkastim prahom

Glas Istre

istra

Upisi na
teajeve
stranih jezika

Srijeda, 18. svibnja 2011.

ROVINJ - U tijeku su upisi na teajeve stranih jezika

koje organizira Puko otvoreno uilite Grada Rovinja. Upisi traju do 16. lipnja, a graani mogu birati izmeu engleskog, njemakog, francuskog, panjolskog, ruskog i japanskog jezika te talijanskog,
a nudi se i teaj hrvatskog za strance.
M. Me.

*
*

Promocija
Kratkih skica
za 101 lice

LABIN - Kratke skice za 101 lice, nova knjiga novinara i publicista Marijana Milevoja, bit e
predstavljena sutra u 19 sati u Malom kazalitu.
Rije je o zbirci portreta osebujnih graana Labitine, od kojih e nekoliko njih sudjelovati u promociji ponovo razgovarajui s autorom.
R. S.

11

*
*
*

U BUZETU: MATURANTI PROVALILI U KOLU, POLICIJA IZILA NA OEVID

Dvjestotinjak maturanata trebalo bi

ove godine izai
iz dvaju porekih
srednjih kola 125 iz Mate Balote
i oko 75 iz Antona
tifania. Premda jo nije izvjesno koliko e njih
maturirati i krenuti u svijet odraslih,
posljednji dan nastave redom provode u razuzdanom veselju. Neki
su, dodue, i na
majicama napisali Maturanti poreke S Mate Balote
da nisu stigli smisliti nita, jer su ispravdio njihove prie zavren, a poinje novi,
ljali ocjene.
za koji se nadaju da e biti uzbudljiviji.
Pred kolama je areno i buno, a
Mislili su da je novinarka zbog njih dola
obavezan je i ir po gradu, makar autis fotoaparatom pred kolu, a moda je i
ma - imaju potrebu pokazati da je jedan trebala. Jer oni jesu vani.
S. M.
Snijeana MATEJI

umjesto
sa kolom

PORE: areno i buno

Rovinjski maturanti juer su bili gotovo

neprimjetni, berem je takav bio prvi dojam. Uenici zavrnih razreda S Eugena
Kumiia jo su imali nastavu, ali smo zatekli grupicu uenika koji su se zabavljali pjenom. Nosili su iste majice, a razrede
je razlikovala njihova boja. Oni e danas,
kako saznajemo od profesora u dvorani Valbruna i potom u park umi Zlatni rt
imati sportska natjecanja i druiti se.
Maturanti Talijanske srednje kole su se
juer druili zajedno s uenicima treih razreda u dvorani Pod lipama gdje su odmjerili snage u nogometu i odbojci. Oni
su takoer nosili majice, a natpisi na njima bili su inspirirani naslovima i citatima
talijanskih knjievnih djela.
Maturante S Zvane rnje su u dvoritu kole prigodnim programom ispratili
uenici treih razreda - pjesmom, plesom,
ali i lijepim porukama u pismu ispraaja.
Dragi nai maturanti, tisue e vam ljudi rei da se neto ne moe napraviti i
proricati neuspjeh, naglaavati opasnosti

Maturanti provalili u zgradu, policija izila na oevid

M. MEDI

ROVINJ: Mirno i veselo

Maturanti S Eugena Kumiia

koje vas ekaju. No, vi se bacite na posao s trakom osmijeha, uzdignite glavu i
ponite raditi ono to se ne moe napraviti. elimo vam ugodan nastavak ivotnoga puta, puno uspjeha u daljnjem kolovanju kao i pronalaenju posla. to je
lijepo kratko traje, tako je i ovome doao
kraj. Drugim rijeima, pronaite ono to
vas veseli i slijedite taj ivotni put, poruili su im.
Na kraju su vicematuranti poastili maM. MEDI
turante kolaima i sokovima.

Maturanti S Zvane rnje

Labinski maturanti, njih oko

130, juer su, slavei zavretak
srednjokolskog obrazovanja,
zvidaljkama, trubama, pjesmom i plesom nakratko oivjeli grad. Na starogradskom
trgu najbunije je bilo nakon
to se iz razglasa na automobilu prolomila Biuterija Jelene
Rozge, ini se svojevrsna himna norijade, ija se zavrnica
odrala u Prtlogu.
Pjevalo se iz petnih ila, nazdravljalo, i to ne sokovima.
Prosjek 5,0 promila, Pijem
da te zaboravim, a vidim te du-

plo - ivjela naa razrednica!, otisnuli su uenici na

majice.
- Danas nitko nije odsutan, svi su na satu, dobacio je
u prolazu razdragani edomir
Rui, ravnatelj S Mate Baline. Sve je ovjekovjeio fotoaparatom, pazei pritom da netko ne pretjera u razuzdanosti.
U povorci koju je kroz grad
pratila policija, regulirajui promet, bila su dva razreda ope
gimnazije, ekonomisti, elektromehaniari, elektrotehniari,
I. R.
kuhari i konobari.

I. RADI

LABIN: Slavili prosjek 5,0 - promila

I. RADI

Nogometni golovi na prilazima koli

12

istra

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Doupan Vedran
U PAZINU ODRANA SKUPTINA SABA-e ISTARSKE UPANIJE
Grubii poruio je da
Hebranga i Karamarka
nije briga ni za faizam
ni za antifaizam, ve
iskljuivo za vlastitu
Revidiraguzicu
nje povijesti im nee
uspjeti, jer hrvatski
narod na predsjednikim izborima pokazuje
da je naklonjen lijevim
opcijama, poruio je
predsjednik SABA-e
Tomislav Ravni
M. RIMANI

Revizija povijesti? No pasaran!

Skuptina SABA-e
Istarske upanije
M. RIMANI

M. RIMANI

PAZIN - Istarski antifaisti

najotrije osuuju izjave HDZovog saborskog zastupnika
Andrije Hebranga i ministra
unutarnjih poslova Tomislava
Karamarka u Bleiburgu, koji
svojim nastupom ele demonizirati antifaistiku borbu,
ali i cjelokupni antifaistiki
pokret, zakljuak je gotovo
svih rasprava na redovnoj godinjoj skuptini Saveza antifaistikih boraca i antifaista
Istarske upanije (SABA).
Predsjednik SABA-e Tomislav Ravni primijetio je da Hebrang i Karamarko, ali i manjina koja ih podrava, ele
revidirati povijest. To im nee
uspjeti, jer hrvatski narod na
predsjednikim izborima pokazuje da je naklonjen lijevim opcijama. Bez obzira na
to, antifaisti nee utjeti, poruio je Ravni. Kae da su
istarski antifaisti ve poslali otvoreno pismo holivudskoj
kompaniji Listen Production
koja, na poticaj Lege Nazionale, eli snimiti film o fojbama. Pismo je poslano na sve
relevantne svjetske adrese, s
namjerom da se sauva istina
o antifaistikoj borbi.
- Istarski borci i antifaisti
nee dopustiti da se kriminalizira njihova borba i da se svaka kost koja se pronae pripisuje komunistikim zloinima,
istaknuo je Ravni. Potom je
naveo ustaka stratita, ali velike ratne gubitke okupatora,
iji su poginuli zavrili u jamama i jarcima, a sada se sve
to pripisuje navodnim komunistikim zloinima. Nezadovoljan je to mnoge institucije
u dravi samo deklarativno po-

Vedran Grubii

Tomislav Ravni

dravaju antifaizam te to vlasti ne obiljeavaju Dan pobjede nad faizmom, a o svemu

tomu malo se govori i u kolama. Iznimka je Istra, u kojoj
se 25. rujna, dan kad je 1943.
donijeta odluka o sjedinjenju s
Hrvatskom, slavi kao dan upanije.
- Istarski duh nee se pokoriti, zato oekujemo da se

rujanski dogaaji 1943. proglase dogaajima 20. stoljea, zakljuio je Ravni.

U istom je tonu nastavljena rasprava pa je Ratko Crnobori negodovao to je Hebrang Tita prozvao zloincem,
a bleiburke dogaaje najveom tragedijom hrvatskog naroda. Znai li to da su Hrvati
prije toga, kroz etiri ratne go-

dine uivali, upitao je on, podravajui Ravnievu izjavu da

su se na kraju rata u Bleiburgu okupili zloinci koji su civile
iskoristili kao ivi tit. Romano
Boac sramotnom dri izjavu
Ivana Zvonimira ika da u
Hrvatskoj ne moe biti dobro
dok ijedna ulica ili trg nosi ime
Josipa Broza Tita, kao i Hebrangovu o Titovoj naredbi za

pokolj u Bleiburgu. Upozorio

je da mladi jako malo znaju o
antifaistikoj borbi pa ih prilian broj podrava NDH i njen
reim. I Edo Jerman smatra da
je rad s mladima prijeko potreban, ali i da ih treba ukljuiti u
SABA-u, zakljuivi da e se
bez mladih antifaizam poeti
gasiti. Smatra da i neki sveenici tomu svjesno doprinose.

Velik doprinos antifaizmu

dao bi znanstveni skup Istra,
faizam i antifaizam na kojem
bi znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije i Italije iznijeli povijesne
injenice koje bi, smatra Ivan
Mikovi, doprinijele istini o faizmu, koji je u Istri trenirao reim i teror. Smatra da je u nekim
jedinicama lokalne samouprave u Istri podrka antifaizmu
samo deklarativna, izdvojivi
primjer iz medulinske opine,
kada je spomenik premjeten
bez konzultacije s antifaistima.
Miljenko Beni predlae da antifaisti i na razini drave slubeno reagiraju na te istupe odnosno napade na antifaiste.
Doupan Vedran Grubii
poruio je da Hebranga i Karamarka nije briga ni za faizam
ni za antifaizam, ve iskljuivo za vlastitu guzicu. Poruio je na kraju no pasaran
svima koji ele reafirmirati faizam i revidirati povijest.
Mirjan RIMANI

gradski reporter

Kamo god ili - jedino preko Pule

ecimo da graanin Labina koji nema auto - ili

ga ima, ali mu se ne da voziti - eli sjesti na autobus i
njime se odvesti u Pazin da
bi ondje obavio neki posli i
proetao gradom te se potom na isti, bezbrian nain
vratiti kui Nemogue, jer
autobusna veza s glavnim
gradom upanije ne postoji
ve desetak godina.
Do 2008. jo je mogao
posluiti autobus koji je vozio u Trst, ali otkad je on
ukinut, nikakva javna prometna povezanost sa sredinjom Istrom ne postoji. Sve to vrijedi i za put do
Buzeta.
Onaj tko bi doista elio
ili morao autobusom do
Pazina mogao bi pokuati
izvesti luckastu kombinaciju s presjedanjem sa kolskih autobusa u Sv. Katarini: doputovati labinskim
koji je doao ukrcati uenike i nadati se da mu nee

Robi
Selan
pobjei pazinski koji se ondje zatekao iz istog razloga.
Naravno, uvijek ostaje mogunost otputovati u Pulu
ili Rijeku, a odatle u Pazin
ili Buzet.
I put do ostalih istarskih
gradova je isti, ali u tim sluajevima treba zbog nepraktinosti iskljuiti Rijeku, to znai: kamo god
- jedino preko Pule. Autobus u Rovinj polazi svakog
dana u 5.30 sati da bi na
cilju bio dva sata kasnije, a
onaj za Pore polazi u 4.45
sati da bi onamo stigao tri
sata potom.
Cestama preko poluo-

toka do oba grada udaljenost iznosi 60-ak kilometara, to znai da bi biciklist

stigao u istom vremenu ako
bi do Rovinja pedalirao prosjenom brzinom od 30, a
R. SELAN

Autobusni kolodvor u Labinu

do Porea 20 kilometara
na sat.
Autobus koji prometuje
do Porea produit e preko Novigrada do Umaga, za
to e mu trebati jo pede-

setak minuta. Valja znati da

ove linije odrava samo jedno varadinsko autoprijevozniko poduzee i kada bi
ih ono proglasilo nerentabilnima, prometna izoliranost

Labintine bila bi potpuna.

Nita bolja nije ni prometna povezanost grada s
okolnim opinama.
Gradski autobus, sa satnicama pomno isplaniranima tako budu to ekonominije, povezuje Labin,
Rabac i Rau, a linije prema Sv. Nedelji, Kranu i Pinu davna su prolost. Prema njima i iz njih moe se
samo ukrcavanjem na kolske autobuse.
Od nekadanjih radnikih linija koje su se granale
na sve strane bive opine
ostale su samo one prema
TE Plomin i Holcimu pa se
tako moe uhvatiti autobus
za Plomin Luku i Koromano.
Kada se sve uzme u obzir, ova dva relikta izgledaju kao rasko.

Glas Istre

istra

Srijeda, 18. svibnja 2011.

13

Demetlika: Zar su i naplatniari

parkinga IDS-ovci?
Utoite kadrova? Nevjerojatno! Ispada da
smo u Labinu 2000 zaposlili polovicu ovdanjih lanova stranke,
a firma ima tri stalna
djelatnika uz 16 sezonaca ljeti za naplatu
parkiralita. Ta tvrtka
posluje na tritu, ivi
od svojih prihoda, a ne
od novca poreznih obveznika i sve vrijeme
je uspjena, kae gradonaelnik Tulio Demetlika
Labin 2000
ve godinama nema
ni cilja ni svrhe, smatra oporbenjak Silvano Vlai

Raj na zemlji
Drite upitnom racionalizaciju poslovanja, a upravo je
Labin 2000, provodei objedinjene javne za
Grad, njegove tvrtke i
ustanove, zasluan za
utede. Uz Veliku Goricu,
od nadlenih smo istaknuti kao primjer provoenja takve nabave. Indikativno stanje Labina
ogleda se, Erneiu, u
analizi Forbesa, vjerujem
da me neete optuiti da
sam i to istraivanje platio. Tako visoko svrstavaju ga i ostale sline
ankete, rekao je gradonaelnik Demetlika.
Prema spomenutom
magazinu, naime, Labin
je za 2009. prvi u dravi
po rastu broja zaposlenih (6,27 posto), a peti
na listi poduzetnika s
najveim prihodom.
- Po anketama ispada
da je Labin raj na zemlji.
Ali zato to Labinjani ne
znaju, ne osjete? Izgleda
da mi ne ivimo u istom
gradu, poentirao je vijenik Ernei.

Labin 2000 vie od polovice prihoda

ubere od naplate parkinga, a lani je
ostvario dobit od 2.000 kuna

R. SELAN

LABIN - Tvrtka Labin 2000

ve godinama nema ni cilja ni
svrhe pa ispada kao utoite
za odreene kadrove, poruio
je Silvano Vlai, oporbenjak iz
HDZ-a, na preksinonjoj sjednici Gradskog vijea. estoka
rasprava o gradskoj tvrtci rasplamsala se za amenovanja
preseljenja njenog sjedita iz
nekadanje direkcije rudnika u
komunalno poduzee 1. maj,
iji je djelatnik Dorijano Baon,
inae lan IDS-a, nedavno izabran za direktora Labina 2000.
Potonji e tu funkciju, objasnio je predsjednik Skuptine trgovakog drutva Zoran
Rajkovi, ujedno dogradonaelnik, obavljati kao zaposlenik komunalca, uz odreenu
naknadu.
- Da argumentirate misiju Labina 2000, to e i kako raditi,
nestale bi sve nedoumice, pa
i najvanije - zato Grad mora
imati to poduzee i hoe li ono
graanima koristiti ili e se na

nj troiti porezni novci radi bilo

kakve sanacije. Labin 2000 je
osnovan s ciljem provoenja
investicija - zato se od toga
odjednom odustalo i pribjeglo promaenim otvaranjima
trgovina i slinih poslova koji
nisu za gradsku firmu? Zato
gradnja tzv. aievih stanova

ili ureenje knjinice i Pjacala

nisu ili putem Labina 2000?,
pitao je Vlai vladajue.
- Ta tvrtka posluje na tritu,
ivi od svojih prihoda, a ne od
novca poreznih obveznika i sve
vrijeme je uspjena. Utoite
kadrova? Nevjerojatno! Ispada
da smo u Labinu 2000 zaposlili

polovicu ovdanjih IDS-ovaca,

a firma ima tri stalna djelatnika uz 16 sezonaca ljeti za naplatu parkiralita. Znai, i svi ti
naplatniari su lanovi IDS-a!?,
uzvratio je gradonaelnik Tulio
Demetlika (IDS). Labin 2000,
inae, vie od polovice prihoda ubere od naplate parkin-

ga, a lani je ostvario dobit od

2.000 kuna.
injenicu da se, po svojevoljnom odlasku dosadanje
direktorice poduzea Manuele Licul Martini, na natjeaj
za to radno mjesto javilo samo
dvoje kandidata, od kojih jedan
s nevaljalom molbom, eljko
Ernei (SDP) doivljava indikativnom za Labin.
- Graani time poruuju ili da
ne vjeruju u budunost Labina
2000 ili se pak nisu javili znajui
da je ionako sve unaprijed odlueno. U Labinu se pravila prilagoavaju pojedincima ili situacijama: kada biramo ravnatelje

GRAD PORE NE RAZMILJA O PRIPRAVNICIMA

Arhiva/M. MIJOEK

Arhiva/S. MATEJI

Snjeana Mekota

Danilo Sredanovi

vravanje u gradskoj upravi/tvrtkama/ustanovama bilo omogueno

stjecanje potrebnog iskustva radi
polaganja strunih ili dravnog ispita, vijenica je dobila odgovor.
Tajnik Grada Danilo Sredanovi
nepodnoljivom je lakoom vijenici rekao da je u programu zapoljavanja za ovu godinu, koji je
Grad obavezan donijeti, predvie-

no samo jedno radno mjesto, ali

da nisu razmiljali o popunjenju.
- Ako se netko javi s takvom
idejom, morat e se mijenjati plan
zapoljavanja, odgovorio je Sredanovi na Mekotino potpitanje o
eventualnom raspisivanju natjeaja ili javnom pozivu.
Oito nitko u gradskoj upravi
ne razmilja o tome kako dosko-

ustanova, mijenjamo statut, a

ovom zgodom, eto, selimo sjedite tvrtke k novom direktoru,
primijetio je Ernei.
Njegov stranaki kolega Nevio Gaparini u, kako ree, svojevrsnom spajanju Labina 2000
s komunalcem vidi pripremu
za tiho gaenje prvog poduzea.
- To je politiki nepotizam, sve
se radi da bi se zaposlili IDS-ovci. Tu je firmu vidjelo neko slabo
oko, ureknuta je, nikako da joj
krene, prisnaio je Klaudio Korva, nezavisni vijenik, aludirajui na aktualno kanjenje plaa u
Labinu 2000.
Josip kopac (HSU) veli,
pak, da je lagano zbunjen
budui da se preseljenje sjedita pravda daljnjom racionalizacijom poslovanja, a za ureenje i opremanje dosadanjih
prostorija preklani je potroeno
80 tisua kuna.
Optube oporbenjaka gradonaelnik Demetlika ocijenio je insinuacijama i politikantstvom.
- Ernei bi trebao znati za
metodu pokuaja, kada se neto prije utvrdi na tritu, pa se
prema najboljoj opciji napiu i
pravila, to je esto u realnom
sektoru. Na natjeaj se mogao
javiti tko je htio, a sad e netko
rei da je to bilo namjeteno.
Zar mislite da si gradonaelnik
moe dozvoliti da mu gradska
firma ostane bez direktora? E,
to bi bio neuspjeh!, zakljuio
je gradonaelnik.
- Gospodine gradonaelnie, dopustite nam da imamo
svoja miljenja oko istog gospodarskog problema, vi ste ti
koji poinjete politizirati, opovrnuo je Vlai. Igor RADI

AKTUALNI SAT LUPOGLAVSKOG VIJEA

Daju stipendije, ali ne i posao

PORE - Hoe li mladi obrazovani Poreani, koji se vraaju
u svoj grad, dobiti priliku odraditi
pripravniki sta u gradskoj upravi
ili kojem gradskom javnom poduzeu, pitala je vijenica Snjeana
Mekota na proloj sjednici Gradskog vijea. Zanimalo ju je i hoe
li Grad kroz javne radove pokuati
barem na neko vrijeme zaposliti ljude koji su due nezaposleni,
a nieg su stupnja obrazovanja.
Radi se o mogunosti zapoljavanja uz potporu iz dravnog prorauna, prema Nacionalnom planu
za poticanje zapoljavanja 2011.2012. godine.
Pitanje je, oito, zateklo gradsku vlast. Na ono vezano za javne radove nitko nije pokuao odgovoriti, ve je vijenici obean
pisani odgovor. A kad je pitanje
proireno i na mlade obrazovane
ljude, kojima bi kroz struno usa-

Sjedite gradske tvrtke

vie nee biti u nekadanjoj direkciji rudnika

iti porastu broja nezaposlenih,

ak niti kada je drava spremna
podnijeti dio tereta, kako je predvieno spomenutim nacionalnim
planom - ako ga je itko od zaposlenih u gradskoj upravi primijetio
ili nedajboe proitao. A tim nacionalnim planom predvieno je
sufinanciranje zapoljavanja mladih bez staa, dugotrajno nezaposlenih, osoba iznad 50 godina
starosti te osoba s invaliditetom i
posebnih skupina nezaposlenih.
Drava je spremna pomoi u plaama osoba na dijeljenom radnom mjestu, kao i onih koji rade
u zamjenu za radnike na dodatnoj obuci. Predvieno je i pokretanje javnih radova i to iskljuivo u
suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
A poreka izvrna vlast voli se
nazivati socijalno osjetljivom.
S. MATEJI

Kurijera kroz Ravno Brdo s

novom kolskom godinom
Josip Zrinak (nositelj nezavisne liste): Kad e krenuti kurijera kroz Ravno Brdo?
Franko Baxa (naelnik): - Bilo je nekih problema s Autotransom oko tog kolskog autobusa, ali
nedavno je Grad Pazin (osniva Osnovne kole
Vladimir Nazor, op.a.) potpisao ugovor te bi prijevoz trebao profunkcionirati od 1. rujna.
Dean Ravni (NL M. krlja): - Zatrpan je ulaz u
odlagalite za krupni otpad u Lupoglavu.
Franko Baxa: - Netko je odlagao otpad bez naeg znanja pa je zatrpao ulaz. Dokle to ne saniramo, graevinski se otpad moe odlagati na jednoj
lokaciji u poduzetnikoj zoni Lupoglav. U Opini
nam se mogu javiti zainteresirani da im preciziramo lokaciju.
Marino krlj (nositelj NL-a): - Od 2003. godine se nije raspisivao poziv za predlaganje godinjih opinskih nagrada i priznanja, a poto postoji
trebalo bi ga primjenjivati neovisno o tome hoe li
tko biti predloen. (Bez odgovora.)
Marina Staraj (IDS): - Trebalo bi poslati zajedniku albu HRT-u zbog loeg signala na mnogim
dijelovima opine, jer su unato digitalizaciji na nekim podrujima smetnje konstantne.
Franko Baxa: - Slaem se.
A. DAGOSTIN

I. RADI

BURNA SJEDNICA GRADSKOG VIJEA: ZA OPORBENJAKE JE TVRTKA LABIN 2000

UTOITE STRANAKIH ZASLUNIKA

Glas Istre

istra

Srijeda, 18. svibnja 2011.

GODINJA SKUPTINA SPELEOLOKOG

DRUTVA GRAIE

POLICIJA UPOZORAVA NA POETAK PROTUPOARNE SEZONE

Lociranje svih speleolokih

objekata na Graaini
GRAIE - Speleoloko drutvo Graie, jedno
od mlaih u Istri, odralo je svoju drugu godinju skuptinu ocijenivi
proteklu godinu izuzetno uspjenom. Ponajprije zbog sudjelovanja na 1.
kongresu hrvatskih speleologa u Poreu, organizacije 11. skupa hrvatskih
speleologa u Graiu kojem je prisustvovao i predsjednik meunarodne speleoloke unije Fadi Nader,
a odrana je i prva speleoloka kola u Graiu.
Ove godine u suradnji s
DVD-om Graie i Lovakom udrugom Kolinka,
takoer iz Graia, speleolozi e locirati i u karte
obiljeiti sve speleoloke
objekte na tom podruju, a u planu je odravanje
druge speleoloke kole, naglasio je Vedran Puti-

nja, predsjednik graakih

speleologa.
U suradnji s Drutvom likovnih stvaratelja iz Pazina
u kolovozu e se organizirati Dani Drage Opaia Billyja, utemeljitelja istarske
suvremene istarske speleologije. Uz brojne uzvanike iz speleolokih udruga
meu kojima su bili dr. sc.
Sreko Boievi, najstariji
hrvatski speleolog i dr. sc.
Mladen Garai predsjednik Hrvatskog speleolokog saveza, bili su Renato
Kalac, predstojnik podrunog Ureda dravne uprave
za zatitu i spaavanje Pazin, koji se zaloio za bolju
suradnju Ureda i speleologa, pogotovo sa slubom
112, te opinski naelnik Ivan Mijandrui koji je
sa zadovoljstvom prihvatio
uspjean rad ove udruge
M. R.
na Graaini.

Dosad 111 posto vie

poara nego lani
Arhiva/ Slaven RADOLOVI

14

Od 269 poara njih 59 bilo je na

graevinskim objektima s materijalnom tetom od dva milijuna i
111 tisua kuna, dok je na otvorenom podruju, poljoprivrednim i
umskim parcelama, evidentirano
193 poara s ukupnom tetom od
1,4 milijuna kuna

PULA - Od poetka sijenja

do kraja travnja na podruju PU istarske evidentirano
je 269 poara u kojima je

Skuptina Speleolokog drutva Graie

nastala ukupna materijalna

teta od 4,63 milijuna kuna.
Opoareno je podruje od
180 hektara. Broj poara u
odnosu na isto razdoblje lani
vei je za 111 posto, a materijalna teta za 118 posto.
Opoarena je 480 posto vea
povrina nego u istom razdoblju lani, a najvie je poara
evidentirano u prva tri mjeseca ove godine emu je pogodovalo suno razdoblje na
podruju PU istarske, rekao
je naelnik Inspektorata unu-

tarnjih poslova u PU istarskoj

Moreno Kanciani. Kanciani je
dodao da je od 269 poara
njih 59 bilo na graevinskim
objektima s materijalnom tetom od dva milijuna i 111 tisua kuna, dok je na otvorenom
podruju, poljoprivrednim i
umskim parcelama, evidentirano 193 poara s ukupnom
tetom od 1,4 milijuna kuna.
U prva etiri mjeseca u poarima nije bilo smrtno stradalih, no, ipak, tri su osobe
ozlijeene.

- Prema upanijskoj odluci u razdoblju od 1. lipnja do

31. listopada zabranjeno je loenje vatre na otvorenom. PU
istarska je u prva etiri mjeseca
pokrenula 40 prekrajnih postupaka zbog izazivanja poara. Kazne za izazivanje poara
kreu se u rasponu od 15.000
do 150.000 kuna ili pak slijedi kazna zatvora do 160 dana.
Za izazivanje poara iz nehaja
predviene su kazne od 2.000
do 15.000 kuna, zakljuio je
Kanciani.
Sreko PERI

Marino BRZAC

ROVINJSKI RONIOCI I PRIJATELJI U AKCIJI

kodaServis
kodaOriginalni dijelovi

0,00 k

Besplatni pregled
za sva koda vozila

provjera koionog sustava provjera koione tekuine

provjera ispravnosti guma provjera amortizera
provjera ispunog lonca

Ronioci nakon obavljene akcije

kod
koio a origin
aln
ne o
blog e
VE
e
OD

404,

Serv
zam is
jene
u

VE

OD

lja

00 k

nac

445,

67 k

kod
a
stra origina
nji is
ln
pun i
VE
i lo
O

603,

95 k

TAJNA DUGOVJENOSTI
Za sve vlasnike koda vozila koja su starija od 4 godine, nudimo specijalne
akcijske cijene na originalne dijelove i ugradnju. Posjetite Autokuu Buri
i iskoristite povoljne cijene koda originalnih koionih obloga, koionih
diskova, amortizera i stranjih ispunih lonaca, kao i servis zamjene ulja.

Autokua Buri d.o.o.

Industrijska 2b, 52100 Pula
Telefon: 052 300 110

www.skoda.com.hr
Istarska 69, 52210 Rovinj
Telefon: 052 811 507, www.ak-buric.hr

Prvi put ienje

podmorja ACI marine
ROVINJ - lanovi Kluba za
podvodne aktivnosti Rovinj
su s gostima, prvi put nakon
izgradnje, u nedjelju oistili
podmorje ACI marine. U akciji
More nije smetlite sudjelovalo je 35 ronilaca iz Rovinja,
Rapca, Porea, Varadina i
Koprivnice, a jo njih 15 pomagalo je izvlaiti skupljeni
otpad.
Iako su nautiari uglavnom
ekoloki osvijeteni, u pod-

morju marine pronaeno je

mnogo predmeta koji su sluajnom nepanjom ili nemarom zavrili na morskome
dnu. Uz boce, limenke, ae
i posue, probijene bokobrane, akumulatore, gume i tende naena je jedna satelitska
antena.
Na kraju je uz krupne predmete sakupljeno oko 150 vrea razliitog otpada. Ronioce
nije omelo ni podnevno nevri-

jeme. Po kii su skupljeni otpad zbrinuli u dva kontejnera,

koje im je uz parking za vozila
osigurao Komunalni servis.
Akcija ienja podmorja
ACI marine je kao ideja dobila financijsku potporu Ladonje. ienjem se KPA Rovinj oduio ACI marini koja im
za odravanja njihovog kupa
podvodnog ribolova besplatno osigurava vezove za plovila gostiju.
A. P.

Glas Istre

istra

Srijeda, 18. svibnja 2011.

15

VE TRADICIONALNA MANIFESTACIJA OKUPILA TOVATELJE LIKA I DJELA JOSIPA BROZA TITA

tafeta bratstva i jedinstva

krenula iz Umaga
Cilj nae tafete jest
uklanjanje barikada
i da se bratski narodi
iz bive drave priblie ekonomski i na sve
druge naine. U Europskoj uniji bit emo
opet svi skupa, ali to
nee biti isto kao nekada. Radnici su danas na koljenima, bez
posla i plaa, a nekad,
za vrijeme Tita, svi su
dobivali redovno plae tono u sekundu.
kolovanje je bilo besplatno, a dananje
se majke mue ne bi
li djeci kupile sve to
treba za kolu, rekao
je Radislav Ili

Roberto Grassi itao je poruku tafete pred okupljenima

Napisala i snimila

Tanja KOCIJANI
UMAG - Uz veliku medijsku
pompu, brojne lanove drutava koji tuju lik i djelo nekadanjeg Marala i sluajne znatieljnike juer tono u 12.44 sati iz
Umaga put Beograda krenula
je hrvatsko-slovenska tafeta
bratstva i jedinstva. Organizatori su ponovno sekretar centralnog komiteta KPH u osnivanju
Radislav Ili koji je tafetu nosio,
zatim Drutvo Josip Broz Tito
Istarske upanije i Titova Republika iz Rijeke, koji su ispraaj
pripremili ispred Ilievog kafia
Tito u Garibaldijevoj ulici. Prigodne su pjesme, popularne u
bivoj nam zajednikoj dravi,
pjevali lanovi mukog zbora iz
Izole. Nije manjkalo povika ivio!, prigodnih kalendara, pio-

Titova tafeta iz
Umaga krenula po
Istri do Beograda

I gosti iz Slovenije dali svoj doprinos priredbi

nirskih crvenih marama i plavih

kapa i drugih rekvizita vezanih
za Dan mladosti, koji se neko
odravao u ast Titu, kao najvea priredba u SFRJ-u.

tafeta bratstva i jedinstva

daje toplinu srca svih generacija
naih naroda i narodnosti nekadanje Jugoslavije. Tim povodom pozdravljamo svu omla-

dinu, radniku klasu i sve one

koji nisu zaboravili da je Titovo
bilo vrijeme velike ljubavi i mira
u cijeloj zemlji i svijetu, proiroitao je lan umakog drutva
tva
Josip Broz Tito Roberto Grassi na hrvatskom i talijanskom
om
jeziku.
- Cilj nae tafete jest uklaklanjanje barikada i da se bratski
tski
narodi iz bive drave pribliblie ekonomski i na sve druruge naine. U Europskoj uniniji bit emo opet svi skupa,
a,
ali to nee biti isto kao ne-kada. Radnici su danas
na koljenima, bez posla
i plaa, a nekad, za vrijeme Tita, svi su dobivali re-

FESTIVAL SAMONIKLOG LJEKOVITOG I JESTIVOG BILJA TIJEKOM VIKENDA U VODNJANU

Sve o ugroenom i opasnom bilju

VODNJAN - Drugi Festival samoniklog ljekovitog i jestivog bilja odrat
e se u Vodnjanu u subotu i nedjelju, najavio je
juer Emir Komi, predsjednik udruge Natura
veris koja organizira tu
manifestaciju. Konferencija za novinare odrana
je u prirodi u junom dijelu Vodnjana, gdje rastu
brojne orhideje koje su,
istaknuo je, pokazatelj istoe zraka, tla i vode. Na
tom podruju raste 20-ak
biljnih vrsta, primjerice Emir Komi najavio je festival u prirodi
vrijesak, divlja rua, majina duica, maslaak, stolisnik, ti, zbog unitavanja resursa, rekao je Komi.
kantarion i divlji radi.
Manifestacija se otvara u su- Iako tema samoniklog bilja
ima romantiarski prizvuk, htjeli botu u 10.30 sati, a odravat e
smo mu znanstveno pristupiti pa se na Narodnom trgu i u proe tijekom manifestacije biti rije- storijama Zajednice Talijana.
i o opasnostima uporabe sa- Prvi dan bit e posveen teomoniklog bilja i o ugroenim bilj- retskom dijelu pa e se na prekama. Naime, u Europskoj uniji davanjima od 11 do 15 sati,
bilje se ne moe slobodno bra- osim o potencijalno opasnom

bilju, govoriti i o botanikom sastavu mediteranske miancije, bilju kao

lijeku te o zatiti prirode.
Predavai su strunjaci
s Agronomskog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu te Nature Histrice. Na trgu
e od 10.30 do 17 sati
oba dana biti postavljeni tandovi s biljnim proizvodima te e se odravati i degustacije jela od
samoniklog bilja.
U nedjelju od 10.30
do 13.30 sati u Zajednici Talijana i Grisi odravat e se radionice o ljekovitim
pripravcima, odnosno izradi biljnih sirupa i masti te gastronomska radionica. Sva su predavanja i radionice besplatni, osim
radionice u prirodi, gdje e posjetitelji vlakiem posjetiti ruralni dio Vodnjantine uz pokaznu
vjebu branja i prepoznavanja
bilja.
P. L.

Radislav Ili
i ove godine
nosi tafetu

dovno plae tono u sekundu.

kolovanje je bilo besplatno, a
dananje se majke mue ne bi
li djeci kupile sve to treba za
kolu. Sve je bilo bolje dok je
trajalo bratstvo i jedinstvo. Tito
mi puno znai, jer sam se rodio
njegovo doba, on je legenu njegov
da svih vvremena cijelog svijeta.
Koliko je bio popularan i cijegovori to to je nekad Kenjen govo
piti tablete da bi
nnedy morao
m
se smirio dok je doekivao Tita,
rekao je Ili.
Iz Umaga
tafeta je trebala
Um
stii u Novigrad u 13.45 sati,
a zatim je krenula put Porea, odnosno
Trga Joakima
od
Rakovca,
gdje su je takoRako
er trebali
doekati lanovi
t
drutva
drut Josip Broz Tito. Zatim jje otila za Buzet, Rijeku i Kumrovec, a krajnji
cilj
cil jest Beograd, gdje e
25.
25 svibnja ispred Kue
Cvijea
u 12 sati biti sveCv
ano
an uruenje tafeta pristiglih iz svih
s republika bive Jugoslavije. Hrvatsko-slovenska e
zajedno sa
s svim ostalima nakon
sveanosti
sveanos biti poloena u Kui
cvijea i Muzeju
25. maj.
M

Tinjanski osnovci na okupu

nakon 30 godina
TINJAN - Dvadesetak negdanjih osnovaca iz generacije koja je 1981. godine zavrila
osnovnu kolu u Tinjanu okupilo se minulog
vikenda da bi zajedniki obiljeili tridesetu
obljetnicu onog dijela ivota koji se od kolijevke pa do groba obino smatra najljepim. Ova je generacija prve etiri godine
osnovnog kolovanja zavrila u staroj zgradi kole, s razrednicom Edinom Turkovi, a
vie razrede pohaali su u novoizgraenoj
kolskoj zgradi. Tamo im je razrednik bio

nedavno preminuli Tomislav en, kome su

na grob zajedno poloili cvijee, kao i trojici
preminulih kolega iz razreda. Nakon trideset
godina ponovno se okupivi u mjestu svoga
kolovanja, negdanji su se tinjanski osnovci
podsjetili tih iz dananje vizure davnih dana
i zakljuili kako su uspjena generacija, iznjedrivi iz svojih redova vrsne profesore,
inenjere, lijenike, ekonomiste, tehniare i
strunjake drugih struka koji svojim radom
doprinose razvoju ovog dijela Istre. D. .

16

Glas Istre

istra

Srijeda, 18. svibnja 2011.

NATJECANJE VATROGASCI 93 U BALAMA

BALE - U sklopu obiljeavanja Svibnja - mjeseca zatite od poara, Dobrovoljno vatrogasno drutvo Bale (DVD) je
protekle subote organiziralo po etvrti put
natjecanje Vatrogasci 93. Sudjelovali su
istarski vatrogasci iz javnih vatrogasnih
postrojbi Rovinj i Pula, te DVD-a Rovinjsko Selo, Peroj, Pula, Medulin, Linjan,
Plamen Vinjan i Bale. Natjecanje je
bilo meunarodno, jer su od ukupno 19
ekipa tri iz Republike Slovenije i to PGD-i
Postojna, Rakek i Idrija.
Program je zapoeo okupljanjem vatrogasaca u Balama, i to mimohodom
prema sportskoj zoni, gdje je uprilieno
otvorenje natjecanja u vatrogasnoj disciplini Fire Combat i turnir u malom nogometu. Tom prilikom natjecateljima i okupljenim vatrogascima, prigodnim rijeima
obratili su se predsjednik DVD-a Bale Vedran eti, predsjednik PVZ-a Rovinj Dragan Poropat, upanijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac, te naelnik opine
Bale Edi Pastrovicchio.
U zahtjevnoj vatrogasnoj disciplini Fire
Combat u grupi A (od 20 do 30 godina) natjecalo se 13 ekipa. Najuspjenija je bila ekipa PGD Postojna, na drugo mjesto plasirala se ekipa DVD Bale,
a na tree JVP Pula. U grupi B (od 30

to je to Fire Combat?
Najtea vatrogasna disciplina Fire
Combat, koja potjee iz SAD-a,
prvi je put izvedena u Hrvatskoj
2006., a u Balama ve 2007. Da
bi se obavio zadatak dva natjecatelja moraju u to kraem vremenu ugasiti vatru u emu ih ometaju prepreke. U kompletnoj opremi
moraju nositi vatrogasno crijevo s
potrebitom opremom preko zida
visokog dva metra, potom kroz tunel ljestvama na toranj visok est
metara. Vraaju se uz pomo ueta, nakon ega moraju spaavati
lutku teku 70 kilograma. Na kraju do tornja, na kojem je postavljena meta, moraju vui mlaznicu
s punom cijevi i mlazom pogoditi cilj. (A. P.)
do 40 godina) sudjelovale su tri ekipe:
prvo mjesto pripalo je DVD-u Bale, drugo JVP-u Rovinj i tree DVD-u Linjan. U
Grupi D (preko 50 godina) natjecala
se samo ekipa JVP Rovinj, dok je u enskoj konkurenciji prvo mjesto osvojila ekipa DVD-a Pula, a drugo je pripalo ekipi
DVD-a Medulin.
Na turniru u malom nogometu najbolja je bila ekipa DVD-a Plamen Vinjan,
na drugo mjesto plasirala se ekipa DVDa Linjan, trea je ekipa DVD-a Peroj a
etvrta DVD-a Pula.
Asim ABARAVDI

Asim ABARAVDI

Natjecanje je bilo meunarodno, jer su od ukupno 19 ekipa

tri iz Republike Slovenije i to
PGD-i Postojna, Rakek i Idrija

Asim ABARAVDI

Asim ABARAVDI

Najbolji vatrogasci iz Postojne,

Bala, Pule i Vinjana

Glas Istre

istra

Srijeda, 18. svibnja 2011.

DESETI OLIMPIJSKI FESTIVAL DJEJIH VRTIA ZA PODRUJE SJEVOROZAPADNE ISTRE

Utakmica malih nogometaica

Na pobjednikom podiju

tafeta

Na upanijsko natjecanje
ide umaka Duga
Pred publikom roditelja i vrnjaka 228
malih sportaa natjecalo se u svim disciplinama predvienim
uputama Hrvatskog
olimpijskog odbora
Pie Kristina FLEGAR
Snimio Mijat GAVRAN

Ukupni pobjednici - umaka Duga

uspjeniji su redom bili Lion

Radei (Kalimero), Patrik Veznaver (Fregola) i Emrah Softi (Buje) te Ilda Basara (Buje),
Tea Batrnek (Kalimero) i Lejla
Kezele (Fregola). Niko Greti (Duga) zlatan je u skoku
udalj, srebrom se okitio Lucas Stipani (Buje), a broncom Marko Podunavac (vrti
pri TO Novigradu). Od skakaica su na tri najvie stepenice postolja stale Lana Boi (Girotondo), Nina Poropat
(Tii) i Nina Bri (Buje). Teni-

M. MEDI

UMAG - Tono 228 maliana iz umakih vrtia Duga

i Girotondo, brtonikog Kalimera, novigradskih Tiia i
vrtia pri Talijanskoj osnovnoj
koli, bujskih Buje i Fregola
te vrsarskih Tia sudjelovalo
je proteklog vikenda na 10.
olimpijskom festivalu djejih
vrtia sjeverozapadne Istre
na stadionu NK Umaga. Pred
publikom roditelja i vrnjaka
mali su se sportai natjecali
u svim disciplinama predvienim uputama Hrvatskog olimpijskog odbora, a ukupni je
pobjednik postao Djeji vrti i
jaslice Duga iz Umaga, ispred
Tiia i Girotonda, i time stekao pravo nastupa na zavrnom upanijskom natjecanju
u Buzetu.
Nagrada za fair play pripala je vrtiu koji djeluje u sklopu Talijanske osnovne kole
iz Novigrada.
U tranju na 50 metara naj-

May Witwit (trea s lijeve strane) s uenicima

sku lopticu je najdalje bacio

Eduan Hasani (Duga), zatim
Hasan Hasani (Duga) i Ronan
Krebel (Tiii) te Viktorija Kuzman (Duga), Danijela orevi (Duga) i Nina Vori (Fregola). U tafeti etiri puta 25 tri
su prva mjesta pripala Fregoli, Dugi i Bujama za djeake, a
Dugi, Bujama i Tiima za djevojice. U nogometu poredak
glasi: Tiii, Girotondo i Duga
za nogometae, odnosno Girotondo, Duga i Tiii za nogometaice.

Organizatori ovog sportskog druenja bili su Zajednica sportskih udruga grada

Umaga i umaki vrtii Duga
i Girotondo, pod pokroviteljstvom gradonaelnika Vilija Bassanesea. Svoj je doprinos uspjehu Olimpijskog
festivala dalo i 14 sudaca i
voditelja, mahom polaznika kineziolokog fakulteta ili
vie trenerske kole, a prisutan je, za svaku sigurnost,
bio i lijenik koji nije imao intervencija.

Bacanje teniske loptice u dalj

Knjievnica iz Iraka May Witwit

goa Talijanske srednje kole
ROVINJ - Proteklog je tjedna
goa Talijanske srednje kole
bila knjievnica May Witwit, Iraanka i sveuilina profesorica
koja trenutno ivi u Engleskoj,
a bavi se znanstvenim istraivanjem na podruju engleskog
jezika.
Witwit je zajedno s Bee

Rowlat, novinarkom BBC-a,

koautorica nedavno objavljene knjige Talking about Jane
Austen in Bagdad. Knjiga se
sastoji od zbirke mailova koje
su spisateljice meusobno razmjenjivale, a nastala je u povodu jednog BBC-jevog intervjua
o irakom ratu.

Knjiga otkriva to znai

pripadati razliitim kulturnim
podnebljima - arapskom i
zapadnoeuropskom, a prilikom susreta s nastavnicima
engleskog jezika Istarske
upanije u Multimedijalnom
centru knjievnica je, osim o
knjizi, govorila i o svom za-

SUTRA u Glasu Istre

 ODRANA MUZEJSKA EDUKATIVNA RADIONICA DODIRNIMO SE MOREM djeca ele ljubav i uspjeh u koli

 KREATIVNOST BEZ GRANICA U LIKOVNOJ RADIONICI LILIJE BATEL kada je crtanje vie od razonode

 PRIA - igi Migi u ijanskoj umi

 Glazba, novosti, djeji radovi

17

Uenici S Eugena
Kumiia saznali
neto vie
o celijakiji
ROVINJ - U sklopu obiljeavanja Tjedna svjesnosti o
celijakiji juer je u Strukovnoj
koli Eugena Kumiia predavanje o toj bolesti odrala
Marina Jedreji. Predavanju
su prisustvovali uenici prvih
i drugih razreda hotelijerskog
smjera te konobari i kuhari.
Jedreji, koja djeluje u
Udruzi za skrb o oboljelima
od celijakije Istarske upanije, govorila je o samoj bolesti. Rije je zapravo o stanju
organizma koji ne podnosi gluten, bjelanevinu koji se
nalazi u itaricama. Jedreji
je govorila i o bezgluteinskoj
prehrani, ali i osobnom iskustvu s tom bolesti budui da
joj ker ima celijakiju.
- Trenutno radimo na tome
da to vie mjesta koja bi
mogla ponuditi bezglutenisku hranu to i uine, ali i na
podizanju svijesti o celijakiji. Samo je u Europi oko milijun oboljelih, a budui da
smo turistika regija trebali bismo se svakako prilagoditi. U Opatiji primjerice ima
hotela koji nude bezgluteinsku prehranu, a u ovom tjednu se mogu kuati i bezgluteinske pizze u Puli u pizzeriji
Blondie, te u Bujama u pizzeriji Rondo, napomenula je
Jedreji. U strukovnoj koli
Eugena Kumiia se ovakva
predavanja redovno odravaju kako bi svaka generacija
hotelijera, kuhara i slastiara
saznala neto vie o tome.
- Redovno se odravaju ili
radionice ili predavanja. Odrimo i praktini sat kako bismo pokazali kako se priprema bezgluteinski obrok. Do
sada smo pravili torte, rolade, njoke i fue. Priprema
je kompliciranija jer namirnice bez glutena ne funkcioniraju kao one s glutenom, no
u okusu nema razlike. Vrlo
je bitno da se pazi na kontaminaciju. Uz to, i na predmetu poznavanje robe i prehrane Marija Orbani uenicima
govori o bezgluteinskim proizvodima, kazala je nastavnica
praktine nastave kuharstva i
slastiarstva Sandra ivoli.
M. Me.

nimljivom ivotnom putu.

Skup je organizirala Talijanska srednja kola Rovinj u suradnji sa upanijskim strunim
vijeem nastavnika engleskog
jezika osnovnih i srednjih kola Istarske upanije.
Osim strunog skupa na
kojem je sudjelovala, spisateljica se druila i s uenicima Talijanske srednje kole koji su
pripremili prigodna predavanja na engleskom jeziku te joj
predstavili kulturno-povijesne
znamenitosti Rovinja.
M. MEDI

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

hrvatska

ske krize smanjen je opseg robne razmjene izmeu dviju zemalja, no u prva
tri mjeseca tekue godine zabiljeeni su
znakovi oporavka, pa je ona porasla za
24 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (H)

PREDSJEDNIK HNS-a GOVORIO O PROCESU KOJI SE PROTIV NJEGA VODI U

MADARSKOJ ZBOG PROMETNE NESREE

DUBROVNIK - Predsjednica vlade Jadranka Kosor juer je u dubrovakom naselju Mokoici poloila temeljni
kamen za zgradu vojnih invalida i lanova obitelji smrtno
stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja. Rije
je o zgradi koja e u prvoj fazi imati 28 stanova i u gradnju koje e biti uloeno 15 milijuna kuna.
Obrativi se okupljenima, premijerka je kazala da duboko potuje sve branitelje za njihov doprinos u ostvarenju hrvatskog sna o samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj.
Ne bi bilo ni slobodne ni demokratske Hrvatske, ni
pregovora o ulasku u EU da nije bilo hrvatskih branitelja, to je povijesna injenica, kazala je premijerka i dodala da e zakon o braniteljima postati ustavnim zakonom. Podsjetila je da je program rjeavanja stambenih
pitanja omoguio da stopostotni invalidi te jo oko 15 tisua branitelja dobiju stanove. (H)

D. KUNDI

Darovat e osamsto kua

dijeljeno u Vojniu,
120 kua i 30 stanova
u Plakom, a u okolici
Karlovca 114 kua.
Nova pogodnost
omoguava darovanje
vee kvadrature nego
dosad, ovisno o broju
lanova domainstva,
dok e osim stanova i
kua moi biti darovano i zemljite i graevinski materijal. U HDZu su uvjereni da je ovo
nain da se ljudi zadre na podrujima od
posebne dravne skrbi, te privuku i nove
mlade obitelji. U dravnom proraun za ovu
godinu je za stambeno zbrinjavanje na podrujima posebne dravne skrbi osigurano
400 milijuna kuna.
D. K.

Bivi novinari Nacionala: Samo je

jedna Business Media grupa u registru
ZAGREB - Tvrtka Business Media grupa potvrdila je
namjeru osnivanja i izdavanja novog medijskog projekta skupine bivih novinara i zaposlenika tjednika Nacional. Skupina od 30 novinara i zaposlenika NCL Media
grupe, vlasnika Nacionala, prekjuer je izvijestila da naputa tu tvrtku, nezadovoljna nainom na koji vlasnik i
Uprava vode poslovanje te novinske kue. Pritom su najavili da su novinari iz te skupine odluili prijei u tvrtku
Business Media Group, gdje e pokrenuti novi tjednik.
No, odmah po objavi te informacije reagirala je tvrtka
Business Media Group, opovrgnuvi tvrdnje da pokreu
novi tjednik. Druga, pak, tvrtka - Business Media grupa
(ne Group) - u priopenju istie da je zbog tehnike greke dolo do zabune, zbog slinosti njezina s nazivom Business Media Gruop. Temeljem informacija koje su se
pojavile u javnosti, tvrtka Business Media grupa d.o.o. eli
potvrditi namjeru osnivanja i izdavanja novog medijskog
projekta skupine bivih novinara i zaposlenika Nacionala,
odnosno tvrtke NCL Media grupa, navodi u priopenju.
Naglaava se da se uvidom u slubeni registar trgovakih drutava svatko moe uvjeriti da pod nazivom Business Media grupa u Hrvatskoj postoji samo jedno trgovako drutvo. I to ono u kojem osobno obnaam funkciju
direktora. Isto drutvo vrlo e skoro hrvatskoj javnosti predstaviti projekte u kojima e sudjelovati najbolji hrvatski novinari, istie u priopenju direktor Business Media grupe
Berislav Jelini, bivi novinar Nacionala. (H)

ai: Odlazim dobijem

li bezuvjetnu kaznu
ZAGREB - Predsjednik
HNS-a Radimir ai rekao
je juer u izjavi za HTV da e
se povui iz politikoga ivota
ako zbog prometne nesree
u Maarskoj bude osuen na
bezuvjetnu kaznu te opovrgnuo da je maarska policija
podignula optuni prijedlog
protiv njega.
Na pitanje to e uiniti politiar Radimir ai ako maarski sud utvrdi da je kriv za
nesreu, ai je odgovorio
da je, ako ne bude osuen na
bezuvjetnu kaznu, jasno da se
tu radi o nehatu koji ljudski nije
mogao izbjei te da se tada
naravno nee povlaiti.
Ako pak, budem osuen na bezuvjetnu kaznu,
tada u se povui, rekao
je. ai nije htio komentirati to e uiniti ako dobije uvjetnu kaznu jer je,
dodao je, to rekao ve
est puta.
U izjavi koja je objavljena sredinjem dnevniku HTV-a, ai je rekao
da protiv njega nije podignut optuni prijedlog ve da
je zavrena istraga u kojoj je
utvrena samo razlika u brzini vonje od 40 kilometara na
sat. To znai, dodao je, da
nije utvreno ni kojom brzinom je vozio on niti kojom
je brzinom vozila gospoa
u automobilu s kojim se
Jasno je da se radi o nehatu - Radimir ai
sudario, ali da se zna kolika
je bila razlika u brzini vonje. je jedino sud, a ne on osobno sam ikada rekao potpuna istiNapomenuo je da o podizanju ili bilo tko drugi. Zato jo jed- na, rekao je.
optunoga prijedloga odluu- nom ponavljam da je sve to
Na novinarsku primjedbu da
Anto Magzan/PIXSELL

Kosor poloila temeljac za

stanove vojnih invalida

KARLOVAC - ak
osam stotina kua i
stanova na podrujima od posebne dravne skrbi u Karlovakoj
upaniji bit e ove godine darovano useljenim Hrvatima iz BiH i
drugim najmoprimcima
koji ih dosad zbog teke financijske situacije
nisu bili u stanju otkupiti ni po povlatenim
cijenama.
Priopili su to juer
Branko Vukeli i Ivan
Bogovi, HDZ-ovi saborski zastupnici (na
slici), pojanjavajui
novinarima to e konkretno u Karlovakoj
upaniji donijeti izmjene Zakona o podrujima od posebne dravne skrbi. Tristo kua i
170 stanova bit e po-

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi sastao se juer s izaslanstvom Skupine prijateljstva Poljska-Hrvatska Donjeg doma poljskog parlamenta
(Sejm), priopeno je iz saborske slube
za odnose s javnou. Zbog gospodar-

Bebi sa
poljskim
zastupnicima

RIJEKI ZASTUPNIK SDP-a O OPTUBAMA ZA NESTANAK

800.OOO NJEMAKIH MARAKA

Lini: Sumnjam da je
Grbi autor prijave
RIJEKA - Saborski zastupnik
SDP-a Slavko Lini rekao je
juer u Rijeci kako sumnja da
je ravnatelj policije Oliver Grbi autor anonimne kaznene
prijave za navodni nestanak
800.000 njemakih maraka
namijenjenih kupovini oruja
za obranu Rijeke.
Kako je pismo pisano,
kako doznajemo iz medija,
na ime Olivera Grbia i u kopiji na dvije stranake osobe,
HDZ-ove saborske zastupnike iz Rijeke i Dubrovnika, evidentno je da bi kreator mogao
biti samo Oliver Grbi, ali to je
samo moja sumnja, rekao je
Lini, odgovarajui na pitanje
novinara na SDP-ovoj konferenciji za novinstvo.
Naveo je da ga jo nitko
nije zvao na razgovor u policiju te da ga se, temeljem po-

D. K.

18

Oliver Grbi i Tomislav Karamarko

stojeih zakona ni ne moe

zvati na razgovor u vezi s
ovim sluajem. Kaznenog
postupka nema, nego samo
takozvanih prethodnih policijskih radnji, a sve ovo pokazuje koliko je hrvatska policija u rukama neodgovornih
ljudi, ustvrdio je.

Pokuaj policije da podvali Dravnom odvjetnitvu (DO)

da je ono pokrenulo postupak,
a iz DO stiu poruke da je to
la, pokazuje koliko su u policiji zabrazdili u zloupotrebama
te koliko su opasni ljudi Oliver
Grbi i Tomislav Karamarko,
izjavio je Lini. (H)

Na novinarsku primjedbu da se kod

HNS-ova koalicijskoga
partnera SDP-a sve
ee uje da je on teret koaliciji te da bi
moda bilo najbolje da
se u skoroj predizbornoj kampanji povue
i ode u drugi plan,
ai je odgovorio da
to nije nikada uo, kao
i da bi mu netko od
ljudi koji vode SDP to i
rekao ako su to eljeli
se kod HNS-ova koalicijskoga
partnera SDP-a sve ee uje
da je on teret koaliciji te da
bi moda bilo najbolje da se u
skoroj predizbornoj kampanji
povue i ode u drugi plan,
ai je odgovorio da to nije
nikada uo, kao i da bi mu netko od ljudi koji vode SDP to i
rekao ako su to eljeli.
Istaknuo je da je rejting
HNS-a za razliku od drugih
stranaka apsolutno stabilan
te da e, prema tomu, HNS
odreivati to e i kako e raditi, kako do sada, tako i ubudue. Dodao je da su za njega
relevantni razgovori s vodstvom SDP-a. Podsjetimo, Radimir ai je 8. sijenja 2010.
na autocesti M7 za Budimpetu uzrokovao prometnu nesreu u kojoj su dvije osobe
od posljedica tekih ozljeda
umrle. (Hina)

Polanec ispravlja
premijerku
ZAGREB
Bivi potpredsjednik Vlade
Damir Polanec juer je pismom od premijerke Jadranke Kosor zatraio da ispravi
Izvjee o ispunjavanju obveza iz poglavlja 23, jer smatra
da nije osuen za kaznena
djela korupcije, ve za kaznena djela protiv slubene dunosti. Polanec i Nobilo trae
ispravak izvjea, jer smatraju da bi mogui monitoring
Europske unije mogao dovesti do politikog pritiska na
preostale postupke protiv Polaneca koji jo nisu pravomono dovreni.
- Damir Polanec nikad
nije niti optuen, a onda ni
osuen za bilo koje koruptivno kazneno djelo. Presude koje su izreene Damiru Polanecu nikako se ne
mogu svesti pod Vau tvrdnju: brojni posebno znaajni predmeti koji svjedoe o
odlunosti u borbi protiv korupcije na svim razinama,
naveo Nobilo u pismu premijerki.
S. Ab.

hrvatska

Rijeka i Novi
Sad za jaanje
suradnje

Pie Denis

NOVI SAD - Rijeka i Novi Sad planiraju

pojaati meusobnu suradnju kojom
bi osim kulture i porta bilo obuhvaeno i gospodarstvo, najavili su u utorak u Novome Sadu predstavnici dvaju
gradova. U posjetu Novome Sadu bo-

ravili su zamjenik rijekog gradonaelnika Miroslav Matei i lan gradskog

vijea za gospodarstvo Andrija Vitezi, koje je primio predsjednik skuptine Novog Sada Aleksandar Jovanovi. (H)

19

*
*

NAJAVA ALBE NA PRESUDU: OBRANE TRAE SLOBODU ZA GOTOVINU I MARKAA

REUTERS

Sudsko vijee je svaku granatu koja je pala 200 metara dalje

od cilja proglasilo nelegalnom, iako je kriterij tuiteljstva za
neselektivno granatiranje bila udaljenost
od cilja 400 metara,
istie obrana

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Arhiva NL

Glas Istre

ROMAC

brane generala Ante Gotovine i Mladena Markaa trae u najavama albi na presudu, kojom
su osueni na 24 odnosno 18
godina zatvora, da albeno vijee Haakoga suda Gotovinu
i Markaa proglasi nevinim po
svim tokama optube. Gotovinina najava albe - prvi podnesak koji uz dosadanje odvjetnike Luku Mietia, Grega
Kehoea i Payama Akhavana
potpisuje i novi branitelj, vicarac Guenael Mettraux - temelji
se na pogrenom i nedokazanom zakljuku sudskog vijea da svaku granatu koja je
pala 200 metra dalje od cilja
proglasi nelegalnom.
Gotovinina obrana u najavi albe, napisanoj na 22 stranice, polazi od zakljuka da je
prvostupanjsko vijee utvrdilo da hrvatske politike i vojne
vlasti nisu imale namjeru dopustiti pale, pljaku, ubojstva
i nehumana postupanja te da
hrvatske institucije nisu provodile politiku neistraivanja zloina. Sudsko vijee nije osudilo Gotovinu po zapovjednoj
odgovornosti, suprotno mnogim netonim izjavama u medijima, rekao je Gotovinin odvjetnik Mieti. Sudsko vijee,
po Gotovininoj obrani, utvrdilo je da su Brijunski transkript i
Gotovinina zapovijed za Oluju
dvojaki u svom znaenju, te je
po rezultatima operacije Oluja odluilo o postojanju zajednikog zloinakog pothvata te
da su sastanak na Brijunima i
Gotovinina zapovijed za Oluju bili ilegalni.

Artiljerijska pogreka
Sudsko vijee presuivalo
je je li granatiranje bilo neselektivno po tome jesu li granate padale vie od 200 metara
od vojnih meta, no Gotovinina
obrana ali se zbog primjene
te metodologije jer ona nikad
nije bila ni spomenuta u sudnici. U cijelom transkriptu suenja nema spomena o 200 me-

Haaki sud mora uspostaviti albeno vijee za predmet Gotovina

Gotovina osuen
zbog 65 granata
tara kao kriteriju za artiljerijsku
pogreku. tovie, stav tuiteljstva je bio da je kriterij pogreke bila udaljenost 400 metara od mete. Uzimajui kriterij
od 200 metara, meutim, sudsko vijee je utvrdilo da je na
Knin palo 50 granata koje su
bile udaljene vie od 200 metara od cilja, na Benkovac 11,
na Obrovac i Graac po dvije.
Rije je o 65 granata, odnosno
pet posto od ukupno 1.205 ispaljenih, iz ega obrana zakljuuje da je po raunici sudskog
vijea samo 95 posto granata
ispaljeno na vojne ciljeve.
Da je sudsko vijee prihvatilo
kriterij tuiteljstva od 400 metara, broj granata ispaljenih izvan
zone vojnih ciljeva bio bi 13, ili
jedan posto od ukupnog bro-

ja ispaljenih. Sudsko vijee nije

pronalo dokaze za ijednu civilnu rtvu granatiranja. Nijedno
razumno vijee ne bi na temelju
jedan posto pogreke zakljuilo da je postojao nezakoniti napad na civilno stanovnitvo, smatra Gotovinina obrana.
Pa ipak, sudsko vijee na temelju tih 65 granata zakljuuje da
se radilo o neselektivnom granatiranju, te da je odlazak 20
tisua Srba iz Knina, Benkovca, Obrovca i Graaca, glavni i
izravni rezultat tog granatiranja,
pritom potpuno zanemarivi zapovijedi srpskih vlasti za evakuaciju Srba. Gotovinina obrana
alit e se zbog takvog zakljuivanja, jer nijedan srpski svjedok nije svjedoio da je napustio Knin, Benkovac, Obrovac

Vlada protiv odugovlaenja:

Prijeti poveanje sudskih pristojbi
ZAGREB - Prema Vladinom zakonskom
prijedlogu, prihvaenom prolog tjedna u
Saboru i upuenom Vladi na finalnu doradu, najveem broju korisnika sudova
prijeti poveanje sudskih pristojbi.
Obrazloenjem zakonskog prijedloga
tvrdi se da je cilj oteati odugovlaenje
sudskih postupaka, pa je tako i ukinuta
sudska pristojba za nagodbu. Deblji kraj
zbog poveanja pristojbi mogli bi osjetiti siromaniji slojevi. Naime, plaanje pristojbi na albu i reviziju protiv presuda u

parninim i ovrnim postupcima, te za

albe u sporovima zbog smetanja posjeda poveano je za sto posto. To znai da
e u sporovima do 3.000 kuna vrijednosti
pristojba iznositi 200 umjesto 100 kuna, u
sporovima do 6.000 kuna pristojba e biti
400 umjesto 200, u sporovima do 9.000
kuna morat e se platiti 600 umjesto 300,
u sporovima do 12.000 kuna pristojba e
iznositi 800 umjesto 400, a u sporovima
do 15.000 kuna plaat e se 1.000 umjesto 500 kuna.
S. Ab.

ili Graac zbog nediskrimina- va posljedica zloinakog plana da se topnitvom protjera

tornog granatiranja.
srpsko stanovnitvo. Obrana
Bez dokaza o rtvama smatra da je neselektivno graZbog tih 65 granata vijee je natiranje preduvjet Gotovinine
zakljuilo da je brijunski sasta- osude, jer da nema neselektivnak bio nezakonit, odnosno dio nog granatiranja, ne bi bilo ni
zajednikog zloinakog pot- zloinakog pothvata na Brijunihvata, te da su Gotovinine za- ma budui da je brijunski sastapovijedi bile ilegalne. Vijee je nak proglaen ilegalnim uprapogreno zakljuilo i da je arti- vo zato to je najprije utvreno
ljerijski napad na Milana Marti- da je granatiranje bilo ilegalno.
a predstavljao znaajan rizik A ako nema nezakonitog graza civile, jer nije bilo dokaza o natiranja, nema ni zajednikog
nazonosti civila na toj lokaciji, zloinakog pothvata, a onda
niti ima ikakvih dokaza o civil- ni prirodnih i predvidljivih ponim rtvama. Premda je sudsko sljedica nezakonitog granatiravijee zakljuilo da su se hrvat- nja, pa onda Gotovina mora
ske vlasti suprotstavljale pale- biti osloboen odgovornosti,
i, pljakama i ubijanju, Gotovi- zakljuuje Mieti.
nu je proglasilo krivim jer su ta
Zahtijevajui da se Markaa
djela bila prirodna i predvidlji- mora osloboditi odgovornosti,

obrana u najavi albe na 24

stranice poruuje da presuda
treba biti ukinuta jer se temelji na pogrenim zakljucima,
ukljuujui i onaj o postojanju
zajednikog zloinakog pothvata. Odvjetnici dodaju: ak
i da je na Brijunima postojao
plan za odlazak Srba tijekom
trajanja neprijateljstava, ne postoji dokaz zloinakog plana.
Sudsko vijee pogreno je
interpretiralo ono to je izreeno na sastanku dravnog i vojnog vrha na Brijunima 31. srpnja 1995., ocjenjuje obrana te
tvrdi da ostavljanje koridora za
bijeg stanovnitva ne predstavlja niti zloin protiv ovjenosti, niti povredu ratnog prava
i obiaja. I Markaeva obrana
zakljuuje da je sudsko vijee
pogrijeilo i u zakljuku da su
ubojstva, zlostavljanje, pljaka
i razaranja bili predvidiva posljedica zloinakog pothvata.
I oslanjanje na doktrinu zajednikog zloinakog pothvata u
suprotnosti je sa Statutom Haakog suda. Nakon isteka rokova uspostavlja se albeno vijee za predmet koje zakazuje
datum rasprave. Konana odluka oekuje se krajem sljedee godine.

Tuiteljstvo se nije alilo na presudu

generalima - ermak slobodan
ZAGREB - Tuiteljstvo Meunarodnog kaznenog suda za bivu
Jugoslaviju (ICTY) juer je potvrdilo Hini da se nije alilo na presudu prvostupanjskog vijea hrvatskim generalima Anti Gotovini,
Ivanu ermaku i Mladenu Markau. Rok za podnoenje albe bio
je do ponedjeljka. Tuiteljstvo nije
podnijelo albu, reeno je Hini u
Tuiteljstvu, to znai da je ermak
i slubeno slobodan.

Obrane generala Gotovine i

Markaa poslale su do isteka
roka prekjuer u pono Haakome sudu najave albi na nepravomonu presudu, potvrdili su
u utorak za Hinu odvjetnici dvojice optuenih generala. Nakon
podnoenja najavi albe, pravilnik ICTY-ja predvia rok od 75
dana za podnoenje same albe. Nakon toga druga strana
ima rok od 40 dana da odgo-

vori na tu najavu, pa slijedi daljnjih 15 dana roka za replike na

odgovore. Poslije isteka tih rokova uspostavlja se albeno vijee
ICTY-ja za taj predmet koje zakazuje datum rasprave.
Podsjetimo, prvostupanjskom presudom Ante Gotovina
je osuen na 24 godine zatvora, Mladen Marka na 18 godina zatvora, a Ivan ermak je
osloboen. (H)

20

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

RIJEKA - Rijeka policija intenzivno

traga za mukarcem koji je u dvoritu zgrade na Peinama okrao i
lake ozlijedio 77-godinju Rijeanku. Razbojnik je fiziki nasrnuo na
vremenu enu da bi se domogao

Nakit Rijeanki
na meti lopova
crna@glasistre.hr

591-521
SPLIT - Opinsko dravno odvjetnitvo u Splitu
podnijelo je optuni prijedlog protiv Josipa Radeljaka Dikana zbog krivotvorenja isprave. Tereti se da je
18. travnja 2008. godine, s namjerom da za sebe temeljem sudske odluke ishodi prijenos vlasnitva na
poslovnom udjelu kao i na nekretnini trine vrijednosti najmanje tri i pol milijuna kuna, u sudski spis priloio sporazum u kojem je neistinito naveo da su ga
zakljuili on i . R., potpisavi ga njegovim imenom i
prezimenom. Prema tom ugovoru, . R. bi mu do 31.
oujka 2008. trebao prenijeti poslovni udjel u trgovakom drutvu na njegovo ime, iako je znao da sa
. R. nikada nije zakljuio sporazum navedenog sadraja.
G. Da.

Motociklist stradao obilazei bus

RIJEKA - U prometnoj nesrei juer oko 11.30 sati
u Ulici Janka Polia Kamova na Peinama po ivot
je opasno ozlijeen 35-godinjak s Vikova. Upravljao je motociklom Aprilia, rijekih registarskih oznaka, i kretao se desnom prometnom trakom prema
centru Rijeke kada je, u namjeri da zaobie autobus
gradskog prijevoza koji je bio parkiran na autobusnoj stanici, preao na lijevu prometnu traku. Izgubio
je kontrolu nad motociklom i zajedno s njime pao na
kolnik, a tada mu je s glave pala i zatitna kaciga. S
mjesta nesree prevezen je u suaku bolnicu, gdje
je zadran u Jedinici intenzivnog lijeenja.
. B.

Lijenik najavio prijavu

protiv osjekih kolega
Dopuna miljenja
bez potpisa
predsjednika
povjerenstva
Kuverta s dopunom miljenja naena je uz medicinsku dokumentaciju
koja je bila na vjetaenju u Osijeku. To je jasno iz sadraja dopunjenog miljenja koja
dodatno tereti dr. Popovia. Pravi nalaz, koji
nosi datum od 6. prosinca, zaprimljen je na rijekom sudu u veljai
ove godine. Moda najvei misterij predstavlja injenica to su treu
stranicu pronaenog nalaza i miljenja potpisali
dr. eljko Glavi i dr. Goran Konda, dok je izostao potpis predsjednika povjerenstva. Hoe
li slubeno priopenje
iz Osijeka razjasniti enigmu dopunskog miljenja, doznat emo u nastavku procesa.

Dr. Branko Popovi s odvjetnikom Milenkom krlecom

eura umetnuo je u dokumente, a zatim im

pokretima tijela, glave i oiju davao znakove da uzmu novac i
da ga propuste. Nalazio se za upravljaem
kombija Iveco, ekih
nacionalnih oznaka,
s prikljunim vozilom
na kojem se nalazio
automobil Mitsubishi. Petnaestak minuta ranije mu je s tim
istim vozilom bio zaprijeen ulaz u zemlju
jer nije imao potrebnu dokumentaciju za
auto gume s naplatcima koje je prevozio u teretnom prostoru kombija. Stoga je u
drugom pokuaju prelaska pokuao podmi. B.
titi carinike.

Baklje na autobus PAOK-a

bacalo 30-ak osoba
ZAGREB - I policajac Ivan Grgi, koji je bio u pratnji
lani napadnutog autobusa s VIP gostima nogometnog
kluba PAOK, juer se na nastavku suenja devetorici izgrednika prisjetio tog incidenta.
Potvrdio je da je stigla dojava o napadu te da je vidio
30-ak osoba koje su bacale baklje prema autobusu.
- Sve je bilo u plamenu, opisao je policajac koji je uspio primijetiti trojicu mladia dok su pretravali cestu.
Iskoio je iz slubenog vozila i jednog od njih sustigao.
Rije je o devetooptuenom u ovom procesu. Ispitan je
i bivi tehniki direktor azmatransa eljko Spail prema ijim je rijeima ovaj autobus kotao 295.000 eura.
U nastavku postupka sutkinja Sanda Bramberger Ostoi zatrait e od Croatia osiguranja procjenu tete na
autobusu.
A. R. K.

Otkriveno je da se u
spisu nalazi kuverta s
dopunskim miljenjem
osjekog Medicinskog
fakulteta, no dvije od
tri stranice razlikuju se
od onih u originalnom
nalazu pa je sutkinja
zatraila oitovanje iz
Osijeka
RIJEKA - To je neozbiljno, neprofesionalno i nezakonito, burno je reagirao odvjetnik Milenko
krlec, nakon to je sutkinja rijekog Opinskog suda Sandra Vukovi obavijestila sve
stranke u postupku protiv dr.
Branka Popovia da je u spisu
pronala i dopunsko miljenje
lijenika Medicinskog fakulteta
iz Osijeka.
- I sama sam ostala iznenaena kada sam u pripremi rasprave u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji, koja je bila
u Osijeku zbog vjetaenja, pronala jo tri stranice vjetaenja.
Imate 15 minuta vremena za oi-

Roni BRMALJ

R. BRMALJ

Pokuao podmititi
carinike sa 100 eura

RIJEKA - U Istrani centar upanijskog

suda u Rijeci juer
je priveden eki dravljanin Jan Tydlaka (27), osumnjien
za davanje mita carinicima na graninom
prijelazu Rupa. eha
je ispitao istrani sudac Valentin Ivaneti
koji je prihvatio prijedlog USKOK-a za odreivanjem pritvora i to
zbog opasnosti od bijega. Sud je odredio
i jamstvo od deset tisua kuna. eh je na
granini prijelaz stigao preksino oko 23
sata i prilikom ulaska
u Hrvatsku pokuao
podmititi dvojicu carinika sa 100 eura. Dvije novanice od po 50

DOPUNSKO MILJENJE ODGODILO SUENJE DR. BRANKU POPOVIU

U SLUAJU MAKARIN

Roni BRMALJ

Dikan optuen za lairanje potpisa

njezine zlatne ogrlice vrijedne nekoliko tisua kuna. U posljednje vrijeme u Rijeci je zabiljeen vei broj
napada na starije ene u blizini njihovih domova i to uvijek zbog nakita.
. B.

Miroslav Makarin s odvjetnicima

tovanje, kazala je sutkinja.

Nakon toga je krlec najavio
da e njegov klijent dr. Popovi
najvjerojatnije podnijeti kaznenu
prijavu protiv kolega iz Osijeka.
- Originalno vjetaenje nosi
nadnevak od 6. prosinca 2010.
godine, a na predoenoj preslici nalaza vidljiv je datum 20.
prosinca. Prva stranica milje-

nja ostala je neizmijenjena, a

druge dvije su mijenjane. Osim
toga, predsjednik povjerenstva
dr. Savo Jovanovi nije se potpisao na presliku, napomenuo
je odvjetnik.
Nazoni vjetak iz Osijeka dr.
Goran Konda pokuao je objasniti to se dogodilo, ali je sutkinja donijela rjeenje da se od

HRVATSKI DRAVLJANIN U TIRANI OPTUEN ZA PRIJEVARU TEKU

STOTINU TISUA EURA

Lani zaposlenik Bechtela

prevario graevinare
ZAGREB/TIRANA - Protiv
hrvatskog dravljana Tomislava Hetlera albansko tuiteljstvo
podiglo je optunicu zbog prijevare jer se lano predstavljao
kao predstavnik tvrtke Bechtel
Enka i nudio lokalnim tvrtkama
poslove na autocesti VermicaPritina. Hetler je uhien lani u

listopadu, nekoliko mjeseci nakon to su i slubeno otvoreni

radovi na autocesti to e povezivati jugozapad i sjeveroistok
Kosova. Ameriko-turski konzorcij Bechtel-Enka doista je i
dobio ovaj posao vrijedan 700
milijuna eura. Kako je svojevremeno i bio zaposlen u Bechte-

lu znao je na koji nain tvrtka

posluje, a imao je i odreenu
dokumentaciju koju je lokalnim
kosovskim i albanskim tvrtkama
pokazivao tijekom pregovora
o moguem angamanu kao
podizvoaa. Albanska policija
dobila je informacije o prijevari i ubrzo uhitila Hetlera, koji je

Medicinskog fakulteta u Osijeku

pribavi slubeno oitovanje.
Zastupnica optube Barbara Sandalj, koja je optuila dr.
Popovia za kazneno djelo nesavjesnog lijeenja i predloila
osam mjeseci zatvora, nije se
posebno izjanjavala, uz tvrdnju da osjeko vjetaenje nije
ni bilo potrebno. Prema nalazu i miljenju profesora Medicinskog fakulteta iz Zagreba,
dr. Popovi je pogrijeio, a to
su potvrdili i osjeki kolege.
Nesumnjivo, i nadalje intrigira injenica to u parnici u kojoj Makarin potrauje s obitelji
13,7 milijuna kuna vjetaci Medicinskog fakulteta iz Splita tvrde da lijenici uope nisu pogrijeili i da je sve obavljeno prema
pravilima struke.
Rasprava juer nije niti poela, vjetak iz Osijeka vratio
se neobavljena posla, a nastavak suenja zakazan je za
6. srpnja.
Branko KORI
osumnjien i za krivotvorenje
dokumentacije. Uspio je, meutim, uvjeriti elnike nekih graevinskih tvrtki da mu kao garanciju za pobjedu na natjeaju
plate ak 100.000 eura. Radilo
se o navodnoj pozajmici to ju
je, kako je obeavao, trebao
vratiti nakon to bi ugovoreni
radovi bili dovreni. Jedna od
tvrtki oteena je i za dodatnih
sedam tisua eura uloenih u
alat nuan za poetak gradnje.
No, kako iz Bechtela-Enke
nije stizala potvrda ugovora elnici privatne tvrtke shvatili su da
su prevareni.
A. R. K.

Bruto dobit banaka

u tri mjeseca
1,26 milijardi kuna

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

Tip
D
M
O
N
D
M
O
N

HI-balanced

Fond
NFD Aureus BRIC
HI-balanced
OTP euro obvezniki
Platinum Cash
NFD Aureus New E.
Ilirika JIE Balanced
ZB bond
PBZ Dollar

Zakljuna
26,43
10,16
126,98
103,35 kn
114,96 kn
148,19
161,27
125,18 $

Prolog tjedna (%)

+3,13
+1,35
+1,00
+0,29
-1,82
-1,01
-0,07
+0,01

U 2011. (%)
-8,62
-0,94
+0,08
+0,78
-6,10
-2,32
-1,36
+0,44

anke u Hrvatskoj u prva su tri mjeseca ove godine

ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od oko 1,26 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za banke i tedne banke koje je objavila
Hrvatska narodna banka (HNB). To je za 3,37 posto ili
za 410,1 milijun kuna vea bruto dobit od dobiti koje su
banke, takoer prema nerevidiranim podacima, iskazale za prvo tromjeseje prole godine. Ukupna aktiva 33
banke i tedne banke (32 banke i jedna tedna banka)
u Hrvatskoj na kraju oujka ove godine iznosila je 389,82
milijarde kuna, to je za 0,33 posto manje nego na kraju
prole godine. Prosjena stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove
godine iznosila je 19,13 posto. (H)

D - dioniki, M - mjeoviti, O - obvezniki, N - novani

GOSPODARSTVO I FINANCIJE ...

T rezor

Podravka
kupuje Alevu

N. PAVLETI/PIXSELL

TJEDNI PRILOG GLASA ISTRE ~ Srijeda, 18. svibnja 2011. ~ broj 706

redstavnici koprivnike prehrambene industrije

Podravka u intenzivnim su pregovorima o kupnji
srbijanske tvrtke Aleva, koja se bavi proizvodnjom
zaina, prvenstveno mljevene paprike, instant juha,
dakle asortimana slinog Podravkinom. Iako se na
ovu temu iz Koprivnice prije potpisivanja ugovora i
obavijesti o tome Zagrebakoj burzi ne moe dobiti slubena informacija, nai izvori nam kau da su
prolotjedni pregovori u Srbiji protekli jako dobro.
Aleva se nalazi u Vojvodini u mjestu Novi Kneevac. Tvrtka je u vlasnitvu poduzetnika Hristivoja
Miloevia (njegove grupacije Flory Trading), zapoljava 300 ljudi a godinji im promet iznosi oko 20
milijuna eura, od ega je est milijuna eura izvoz. Na
godinjem nivou isporue oko 4.000 tona proizvoda.
Prisjetimo se, Podravka je pokuavala bezuspjeno kupiti pazinski Puris (pretekao ju je Gavrilovi)
i banjaluku Vitaminku. Posljednje je dvije godine
kompanija bila suoena raiavanjem situacije
u vlastitim redovima zbog istraga Uskoka i afere
Spice. (D. J.)

ODLUKOM DA SE FINANCIJSKE OBVEZE BRODOGRADILITA PRETVORE U JAVNI DUG VLADA OTVORILA PANDORINU KUTIJU

Hoe li Vlada preuzeti

dugove svih gubitaa?
Pie Paulo GREGOROVI

ini se da je Vlada
Republike Hrvatske otvorila
Pandorinu kutiju
kada je prolog
tjedna najavila
mjeru spasa za
brodogradilita. Odmah su se pojavili i drugi koji trae jednak tretman.
Varadinski upan Predrag tormar
zatraio je od premijerke Jadranke
Kosor da rijei probleme radno intenzivne industrije, koju predstavljaju Varteks i Mundus, te da jednako kao i brodogradnji pomogne
prenoenjem nancijskih obveza iz
restrukturiranja u javni dug. Obveze

Onima koji su svojim znanjem stvarali i neto stvorili, poput Uljanika, jedina je satisfakcija da nee, poput ostalih, biti prodani
za jednu kunu
Varteksa iznose 370 milijuna kuna,
dok je Mundus optereen s 94 milijuna. tormar je podsjetio da je
premijerka krajem 2009. zajamila
tekstilno-obuarskoj industriji pomo na ouvanju radnih mjesta.
- Obeanje nije realizirano, zatvoreno je vie tvrtki i ugaeno
nekoliko stotina radnih mjesta.
Ministarstvo gospodarstva nije podijelilo ni potpore za 2010., a kau

da je za razvoj i jaanje konkurentnosti industrije planirano 100 milijuna kuna i da se o alokaciji sredstava tek mora odluiti, zakljuio je
varadinski upan.
Tekstilci i obuari nisu jedini u
problemima. Tko je sljedei? Hoe
li idui biti prezadueni graevinari
koji nemaju kome prodati nekoliko
desetaka tisua izgraenih i neprodanih stanova ili pak prijevoznici

koji posluju na granici isplativosti

zbog skupog goriva? Svi oni imaju
valjani argument. Ako su mnogobrojne Vlade u brodogradilitima
zatvarale oi pred milijardama
kuna gubitaka, milijardama kuna
kredita za koje je Vlada izdala jamstva, milijardama kuna kredita iju
je otplatu preuzelo Ministarstvo
gospodarstva Isti tretman trebaju dobiti svi.
Ovim Vladinim potezom zatiene su loe, nesposobne i neodgovorne uprave brodogradilita koje
su stvorile te silne milijarde problema. Onima koji su svojim znanjem
stvarali i neto stvorili, poput Uljanika, jedina je satisfakcija da nee,
poput ostalih, biti prodani za jednu
kunu, za sada.

Mario Draghi novi

elnik ECB-a
inistri financija lanica eurozone imenovali su
guvernera talijanske sredinje banke Marija
Draghija novim predsjednikom Europske sredinje
banke, objavio je elnik eurozone Jean-Claude Juncker. Novoimenovani predsjednik ECB-a ima izvrstan ugled u svijetu i u Europi, to ga kvalificira za
vodeu dunost u vodeoj monetarnoj instituciji eurozone, istaknuo je Juncker. U Italiji Draghi je stekao
nadimak Super Mario a imenovan je na vodeu
dunost u ECB-u nakon to je njemaka kancelarka
Angela Merkel prolog tjedna poduprla taj prijedlog.
Predsjednici drava i vlada lanica Europske unije
donijet e konanu odluku o elniku ECB-a na lipanjskom summitu. (H)

Prva godina
rada Akademije
Zagrebake burze
kademija Zagrebake burze obiljeava godinu
dana od poetka rada tijekom koje je kroz razne
edukativne sadraje prolo vie od 600 polaznika, priopila je danas Zagrebaka burza. Kroz 26 teajeva Akademije prolo je gotovo 300 polaznika, a jo ih je toliko
sudjelovalo na raznim drugim oblicima edukacije, kao
to su upoznavanje s burzovnim trgovanjem i tritem
kapitala, specijalizirane edukacije za drutva uvrtena
na burzu i lanove burze, dani otvorenih vrata i sl. Polaznicima je svoja znanja prenosilo tridesetak domaih
i stranih strunjaka. (H)

2 ZAPOLJAVANJE

TREZOR ~ GLAS ISTRE

HISTERIJA ZA RADNIM MJESTOM - NA NATJEAJ VEDSKE TVRTKE PRIJAVE IZ 24 ZEMLJE

Gabrijela
GALI
POD SVIJEAMA BURZE RADA

> Operacija uspjela,

pacijent mrtav
R

Glavni urednik: Ranko Boroveki

Urednica priloga: Gordana Jezdi
Grafiko oblikovanje: Robert Stanojevi
Izdava: Glas Istre novine d.o.o.
Prilog izlazi srijedom

Golemi interes ne iznenauje jer je Ikea u svijetu poznata kao dobar poslodavac

Za osam poslova u
Ikei 2.483 kandidata
Pie Bojana MRVO PAVI

vedskoj Ikei, koja

u Hrvatskoj idue godine otvara
svoju prvu robnu
kuu, u Rugvici
pored Zagreba,
na prvi se natjeaj za zapoljavanje, na osam
menaderskih mjesta, javilo ak
2.483 kandidata, od ega 49 njih
iz drugih zemalja, poevi od
BiH, Slovenije i Italije, do Rusije,
vedske, SAD-a, Kanade pa ak
i, primjerice, Indije! Iz Hrvatske, najvie je prijava Ikei stiglo,
oekivano, iz Zagreba i Zagrebake upanije, 408 iz drugih
krajeva Hrvatske, a ak 49 iz 23
zemlje Europe i svijeta. Kako se
moe uti od Ikeinih odnosa s
javnou u Hrvatskoj, sudei
po imenima prijavljenih, rije
je mahom o hrvatskim graanima, vjerojatno na radu u inozemstvu, koji, mogue, ele isto
tako dobar posao u Hrvatskoj,
ili su to, pak, ljudi hrvatskih korijena, koji bi eljeli u Hrvatsku
doi ivjeti.

MENADERSKE PLAE
Meu zainteresiranima za
Ikeina menaderska mjesta
ima, meutim, i stranaca koje,
oito, privlai sama Ikea, u svijetu poznata kao dobar poslodavac. Redom, osam prijava Ikei
je stiglo je iz BiH, iz vedske njih
est, pet iz Rusije, etiri iz Njemake, tri, primjerice, iz Srbije,
a po dvije iz Slovenije, Bugarske, Italije, panjolske, Austrije
pa ak i Egipta! Po jedna prijava stigla je, takoer, iz Velike

Osim Hrvatske i zemalja regije, prijave, uglavnom mladih visokoobrazovanih ljudi, stigle su i iz Rusije, vedske, SAD-a,
Kanade, Egipta, ak i - Indije
D. K.

estrukturiranje u sektoru elika je zavreno!

Tako je Vlada ispunila mjerila u poglavlju trinog natjecanja. Barem se tako Vlada hvali Europskoj komisiji nastojei dokazati kako je odradila zadatak. Istina, ne ba uspjeno. Ali zar je to vano? Pa
najvanije je europsku administraciju uvjeriti u ispunjavanje mjerila.
Sektor elika, poprilino mono zvui. No, iza
tog monog naziva kriju se dvije slabane eljezare koje su u proteklom desetljeu proivljavale pravu dramu s elementima dobre krim-prie.
Dvije eljezare, zapravo, pokazatelj su potpune nemoi ne samo dananjeg politikog vodstva, ve
i ranijih garnitura. Svi oni, bez obzira koju politiku boju predstavljali, pokazali su potpunu nespremnost za rjeavanje realnih problema. A to je ona
stara pria koja se svodi pod nazivnik bolnih mjera tako esto najavljivanih, a nikada provedenih.
Sektor elika, odnosno sudbina dviju eljezara, slika su gospodarske politike ove zemlje. Nain na
koji je okonano restrukturiranje u tom sektoru,
sutra bi se vrlo lako mogao preslikati na brodogradnju. Na papiru e sve izgledati za istu peticu.
Samo na papiru.
Dakle, Vlada se hvali kako je restrukturiranje u
sektoru elika zavreno. Samo, jedna od dvije eljezare nije restrukturirana ve je u steaju. A kako je
restrukturiranje okonano, tako Vlada vie nee intervenirati u tom sektoru pa se eljezare ne mogu
nadati njezinoj pomoi. Preputene su tritu i steajnom sudu. Vlada e se jedino brinuti da od eljezare Split u steaju naplati oko 290 milijuna kuna
isplaenih potpora. Sisaka eljezara, koja je nakon
vlasnike kalvarije godinama unatrag, koliko-toliko stabilizirana sama e dobrovoljno vratiti vie od
19 milijuna kuna potpora.
Kako drugog naina nema, od splitske eljezare
drava e potporu potraivati kroz steajni postupak smatrajui pritom kako e na taj nain sprijeiti novog vlasnika imovine u ostvarivanju koristi od
ranije dobivenih potpora. Proizvodnja u toj eljezari
prestala je prije tri godine, a sve do nedavnog otvaranja steaja Vlada je davala pozajmice za podmirenje obveza prema radnicima. I te pozajmice sada
potrauje.
Restrukturiranje sektora elika, zapravo, jedno
je veliko nita. Vlada, zapravo, restrukturiranje nije
provela. Ona je godinama traila vlasnike koji e
povui poteze umjesto nje, a na kraju bi joj se problem eljezara ponovo vratio. Prodajui eljezare,
pa ih vraajui u dravno vlasnitvo, pa opet prodajui, pokrivajui dugove, neisplaene plae, vlade
su godinama provodile politiku linije manjeg otpora. Cijeli sustav odavno je doista mogao biti restrukturiran i bez da je to od Hrvatske traeno. No, vlast
nije imala snage lupiti akom o stol, niti je imala snage izraditi odriv program. Nije imala snage suoiti se sa sindikatima, riskirati socijalne nemire, ali
odraditi posao.
Ista politika provodi se i u brodogradilitima.
Neka problem rjeava netko drugi, a Vlada e
igrati ulogu velikog spasitelja. Novac poreznih obveznika tako se godinama prosipao i jo uvijek prosipa. A kada se manevarski prostor usue do kraja, napravit e se ono to je odavno trebalo odraditi.
Pa e se neka vlast u nekom buduem dokumentu pripremljenom za EU administraciju vjerojatno
pohvaliti i kako je restrukturiranje brodogradnje
okonano i sva su mjerila ispunjena. Samo, neki subjekti programa su u steaju, a drava kroz steajnu masu potrauje potpore. Vrlo jednostavno. Operacija je uspjela, samo u pacijentu ivota vie nema.

ATRAKTIVNOST
POSLODAVCA

Esad olakovi

Britanije, Maarske, Australije,

vicarske, eke, Poljske, Norveke, Kanade i Nizozemske, ali
i iz SAD-a i Indije. Kako se moe
uti, i u samoj se Ikei ude kako
je do svih tih ljudi, irom svijeta, doao njihov oglas za osam
radnih mjesta u Hrvatskoj, no
dobar se glas, po svemu sudei,
daleko uje. Kolike e plae ti

ljudi imati, u Ikei ne ele otkriti,

napominjui samo kako zainteresirane ne privlai iskljuivo
novac, ve i irom poznati uvjeti
rada u vedskoj Ikei. Zbog dobre, menaderske plae, oito,
i stranci su spremni potegnuti do Hrvatske, i ovdje ostati,
moda ak i vie od hrvatskih
graana iz drugih upanija.

Selekcija do kraja lipnja

Od ukupno 2.483 pristigle prijave, za osam menaderskih
pozicija odabrano je 500 kandidata koji su uli u drugi krug
natjeaja, a itav bi proces selekcije kandidata trebao zavriti do kraja lipnja. Najvie se zainteresiranih, 609, prijavio za
posao voditelja odnosa s kupcima, zatim za voditelja prodaje
(504) te zamjenika voditelja robne kue (420).

Sve e vie ljudi na ovakva

mjesta dolaziti iz drugih zemalja, pogotovo ako, i kad uemo u EU. Na tritu rada vie
nee biti monopola, odnosno
atraktivna radna mjesta vie
nee biti rezervirana iskljuivo
za rezidente. U ovom sluaju,
atraktivnost poslodavca opravdava i ovoliki interes, jer je Ikea
poznata kao etino poduzee s ugodnim uvjetima rada i
mogunou napredovanja,
komentar je Esada olakovia,
predsjednika CROMA-e, Hrvatske udruge menadera.
Ikea u ovoj, prvoj rundi, ima
namjeru u Zagrebu zaposliti
osam vodeih menadera, koji
e odgovarati, jo uvijek nepoznatom, glavnom menaderu.
Gotovo 2.500 ljudi javilo se na
mjesto zamjenika voditelja
robne kue, voditelja prodaje,
voditelja unutarnjeg ureenja,
voditelja odnosa s kupcima,
voditelja logistike unutar robne
kue i voditelja odjela Ikea food.
Pored ovih est menaderskih
pozicija, nude se i dvije pozicije specijalista (Interior Design
Manager i Visual Merchandise
Manager). Meu zainteresiranima za posao, napominju u
Ikei, podjednak je broj mukaraca i ena, koji su prosjeno
stari 34 godine i veina ih je
visokoobrazovana.

NELIKVIDNOST 3

Srijeda, 18. svibnja 2011.

PROBLEMATIKA NELIKVIDNOSTI I NEISPLATE PLAA

Drava i fantomska poduzea

generiraju neplaanje
Pie Alenka JURII

Neki poduzetnici otvarali su i po 12

tvrtki bez zaposlenih s kojima su meetarili. Nakon to su u starom ostavili
samo dugove, jednostavno su otvorili
novo fantomsko poduzee. Dobavljai
se tako nau u situaciji da posao, iako
su ga odradili, ne mogu naplatiti pa ni
isplatiti plae

Hrvatska radiotelevizija pristojbu bez problema moe naplatiti ovrhom

stjeu uvjeti za pokretanje

steaja. Openito se dovoljno ne koriste instituti odgovornosti uprava i kaznena

odgovornost, radnici ne koriste zakonsko pravo ovrhe

zbog neznanja, a dobavljai
ne poduzimaju prisilnu na-

BURZA OPOMENULA PAZINSKU PERADARSKU TVRTKU

proteklih 6,5
godina ak smo
sedam puta
objavili da Puris nije dostavio
financijsko izvjee. Istina,
uvijek bi ga predao, ali kao posljednje ili meu posljednjim
istarskim drutvima. U tih sedam lanaka nismo mogli analizirati poslovanje Purisa iako
je najznaajniji gospodarski
subjekt u Pazinu i jedan od 10
najznaajnijih u Istri.
ini se da je takvo ponaanje
prelo svaku mjeru pa je juer
popodne Zagrebaka burza prvi
put neko drutvo javno opomenula. Purisu je pripala ta ast
i sada je osramoen, a burza je
i ranije utvrdila da kri njihova
pravila. Pazinska peradarska
tvrtka je prekrila zakon jer nije
ispunila obvezu dostave i objave javnosti nancijskih izvjetaja, to je propisano Zakonom o
tritu kapitala i pravilima bur-

M. MIJOEK

Puris prikriva
financijska izvjea

Puris ve 18 dana kasni s dostavom financijskog izvjetaja

za prvo tromjeseje 2011.

ze. Tonije, nije do kraja travnja

dostavila nancijski izvjetaj za
prvo tromjeseje 2011. Zapravo,
nije ga ni do juer dostavila. Takoer, do poetka svibnja nije
dostavila revidirani izvjetaj za
2010. godinu, ali su ga dostavili
10. svibnja.
to bi mogao znaiti nastavak takve politike u Purisu?
Moda bi umjesto opomene
ubudue mogli dobiti nova-

nu kaznu od nekoliko stotina

tisua kuna s obzirom na to da
se prikrivanje nancijskog izvjea smatra prekrajem. ini
se da takva politika nije strana
direktoru Duanu Tomaeviu
koji je prije dvije godine zamijenio Ivana Hrelju, a u ijem
je mandatu Puris takoer kasnio s objavom financijskih
izvjea.
P. GREGOROVI

platu. U pripremi je izmjena

zakona prema kojoj onaj tko
nije podmirio obaveze prema
radnicima nee moi otvoriti

novu rmu, rekao je Begovi

dodajui kako ipak velika
veina poduzetnika redovito podmiruje svoje obaveze.
Njih pak gue ogromna nelikvidnost, kao praksa da se
tvrtke otvaraju samo kako bi
se prevarilo dobavljae. Tako
su neki poduzetnici otvarali
i po 12 tvrtki bez zaposlenih
s kojima su meetarili. Nakon
to su u staroj ostavili samo
dugove, jednostavno otvorili
novo fantomsko poduzee.
Dobavljai se tako, nau u
situaciji da, iako su odradili
posao, isti ne mogu naplatiti
pa ne mogu ni isplatiti plae.
Neki od okupljenih vlasnika

firmu burno su reagirali na

mjere kojima se nastoji zatititi radnike, istiui kako se
zbog manjeg dijela neodgovornih poslodavaca kanjava
uredne platie. Isto tako je
ukazano na to da je drava
najvei generator nelikvidnosti, kao i da komunalna drutva, pa ak i Hrvatska radiotelevizija za RTV pristojbu bez
problema mogu ii na ovrhu,
dok se rme za naplatu svojih
potraivanja moraju vui po
sudovima. Uz rokove plaanja
od 120 dana, rme potraivanja prodaju bankama koje na
kraju zarade ono to je trebao
poduzetnik.

Cromaris ostvario rast

prodaje od 70 posto
ajvea hrvatska
tvrtka u marikulturi Cromaris, koja posluje
u sastavu Adris
grupe, ostvarila je u prva etiri
mjeseca ove godine rast prodaje od 70 posto. Do toga je
dolo nakon ulaganja u poveanje kapaciteta i modernizaciju proizvodnje te zapoljavanja obrazovanih i strunih
djelatnika. Vie od 60 posto
svoje proizvodnje Cromaris
je plasirao na izvozna trita
u Italiju, Sloveniju i Poljsku.
Izvoz je stoga prema istom
razdoblju prole godine povean za dva i po puta. Kako
poruuju iz Adrisa, poetkom ove godine u Cromarisu
je dovrena dokapitalizacija
vrijedna vie od 155 milijuna
kuna. Cilj ovih ulaganja u proizvodnju i tehnologiju prerade ribe daljnji je rast i razvoj
tvrtke, odnosno poveanje
proizvodnje na 5.000 tona
godinje, ime e Cromaris
ui u drutvo najveih tvrtki

M. ANGELINI

oslodavci su
prema zakonu obavezni
do 15. u mjesecu isplatiti plau,
obraunati i
prijaviti doprinose na ugovorenu plau kroz obrasce RS i
ID, isplatiti minimalnu plau,
ako ve nisu u stanju isplatiti redovitu te predati radniku
obraun isplaene ili neisplaene plae. Istaknuo je Vitomir
Begovi, predstojnik Ureda za
socijalno partnerstvo Vlade,
na sjednici Gospodarskog
vijea Hrvatske gospodarske
komore - upanijske komore
Rijeka gdje je bilo rijei o problematici neisplate plaa te
poreza i doprinosa kao i mirenju u rjeavanju kolektivnih i
individualnih radnih sporova.
Begovi je iznio i podatak po
kojem je lani u Hrvatskoj mjeseno bez zasluene plae radilo oko 20.000 radnika.
- Imali smo sluajeva da
su ljudi bez plae radili od
jednog do ak 36 mjeseci. A
svi znamo nakon koliko se

Uzgajalite Cromarisa u Budavi

u marikulturi Mediterana.
Kako bi se ostvario porast
uzgoja, poetkom godine s
radom je zapoeo suvremeni
sustav automatskog hranjenja ribe na dva uzgajalita.
Zapoeti investicijski ciklus
obuhvatit e i ulaganje u pogon za predrast ribe, koji e
skratiti sadanji proizvodni
ciklus uz ujednaavanje kvalitete proizvedene ribe. Da bi
se Cromaris uspjeno natjecao
u trinim segmentima vee
dodane vrijednosti, planira se

ulaganje u izgradnju pogona

za preradu ribe i distribucijski
centar.
Uz svoje svjee oiene
proizvode, brancin i oradu
vrhunske kvalitete, prirodno
uzgojene u otvorenom Jadranskom moru, kornatsku
hamu i dagnje iz Limskog
kanala, te paletu delikatesnih
dimljenih i mariniranih proizvoda, strunjaci Cromarisa
rade na daljnjem proirenju
proizvodnog asortimana.
A. POKRAJAC

4 DIZAJN

TREZOR ~ GLAS ISTRE

IDE ILI OSTAJE: GUVERNERU DOGODINE ISTJEE MANDAT, A ZA NOVI MOE RAUNATI NA PODRKU KUKURIKU KOALICIJE

PRVA KONFERENCIJA O OPREMANJU PROSTORA

nja interijera pri emu domai

proizvoai imaju to rei.
Znaajan prostor za plasman
njihovih proizvoda i osmiljavanja prepoznatljivog interijera postoji u turizmu. Hotelska
izgradnja najperspektivnija je
u graditeljstvu i posebice kao
poligon za primjenu suvremenih rjeenja usporedivih s
najavangardnijim svjetskim
projektima. Dubrovaka Villa
Dubrovnik predstavlja dobar
primjer smjelije intervencije
arhitekta u unutarnje ureenje ime je nastao jedan od
najupeatljivijih objekata na
jadranskoj obali.

tambena izgradnja u
Hrvatskoj u pravilu je
stereotipna, ocijenjeno je na 1. meunarodnoj konferenciji
s temom Suvremeni pristup u
opremanju stambenih i javnih
prostora koja je odrana u Zagrebu. Prva ovakva konferencija
je organizirana kako bi se napravilo platformu za bolju suradnju investitora, projektanata,
dizajnera i dobavljaa opreme.
Prepoznatljiv hrvatski dizajn u
opremanju stanova jo uvijek je
daleki san, a jedna od osnovnih
prepreka je i injenica da se dizajnom interijera bave arhitekti
koji se tek nakon formalnog kolovanja po vlastitom nahoenju
usavravaju u dizajnu interijera
jer formalnog tog smjera nema.
Kako bi se takva situacija promijenila potrebno je nastaviti s
intenzivnom edukacijom struke, uz ostalo, kroz organizaciju
prezentacija najnovijih svjetskih

skore natjeaje. Domaa pamet,

tonije ona strunjaka arhitekata
studija 3LHD, ve je dokazana na
projektu ureenja interijera budueg restorana na Agronomskom i umarskom fakultetu.
PRIMJER ITALIJE

RUPE U ZAKONU
Ipak, na domaem tritu tek
30 do 35 posto ine proizvodi
domae drvne industrije, dok
se ostalo uvozi pa niti nema
prostora za dizajnere interijera da se dovoljno razmau.

Dok hrvatski hotelijeri objekte

opremaju stranim namjetajem,
Talijani svoje kruzere opremaju
iskljuivo iz talijanske proizvodnje. Meu tim je proizvoaima
i Moroso, tvrtka koja godinama
dominira svjetskom scenom ojastuenog namjetaja i ija je di-

Aneli DRAGOJEVI MIJATOVI,

Tihana TOMII

ako guverner eljko Rohatinski sada tvrdi da

nema anse da prihvati trei mandat na elu
sredinje banke, pitanje je da li je to ba posve tako. Osim osobnih
razloga koji bi Rohatinskog mogli odvratiti od jo est godina na
funkciji guvernera, pri emu on
nedvojbeno ve osjea stanoviti
zamor, i samom funkcijom, ali i
injenicom da se veinu vremena vie borio s raznim vladama
nego to je s njima uspjeno suraivao, najbitniji faktor o kojem
Rohatinski razmilja su naravno
politiki uvjeti u kojima bi u tom
treem mandatu - koji bi krenuo
sredinom idue godine funkcionirao, pri emu on sasvim sigurno vie ne bi pristao na to da
njegova monetarna politika ima
samo deklarativnu, ali ne i stvarnu politiku podrku. Ovaj puta,
bude li se Rohatinski ponovno laao guvernerske funkcije,
karte e, kao to on to sam voli
rei, morati biti stavljene na stol,
koja god politika opcija bude u
pitanju. To naravno ne znai da
bi se jedna razina vlasti trebala
drugoj petljati u posao, upravo
suprotno, upravo u guvernerovoj
sposobnosti da ouva neovisno
funkcioniranje sredinje banke
mnogi vide i glavni razlog zato
bi on na toj poziciji trebao ostati
i nadalje, u fazi pristupanja zemlje Europskoj uniji, a potom i
Europskoj monetarnoj uniji.
Uvoenje eura bit e teak i
opsean posao, a budui da je
Rohatinski svojom politikom stabilne kune i neovisne monetarne
vlasti za to postavio temelje, bilo
bi logino da on bude i taj koji
e Hrvatsku uvesti u eurozonu.
To je moda i kljuan aspekt koji
bi kod Rohatinskog mogao pre-

Iako tvrdi da ne eli trei mandat, anse

da se Rohatinski predomisli vjerojatno postoje, no kao mogui nasljednik
spominje se guvernerov dugogodinji
zamjenik Boris Vuji

Hoe li Vuji konano izai

iz sjene popularnog efa?
Borisa Vujia se takoer percipira kao strunjaka koji je k
tome i u pregovarakom timu s EU. I samom bi Vujiu vjerojatno odgovaralo da ve jednom izae iz sjene popularnog efa,
iako mu je i ovako dobro: godinama se kree u kljunim krugovima, prikuplja znanje i iskustvo, a opet nije previe eksponiran. Dojam je meutim da mu nedostaje karizme, a neki kau
i autoriteta, a upravo je autoritet, ak svojeglavost, ponekad
presudan u trenucima kada se neovisnost monetarne politike
nae na kunji. Ipak, ne moe se znati, budui da teko da je i
mogao iskazivati neku autoritativnost u poziciji u kojoj jest.

Milanovi: Rohatinski je
najavio odlazak, zar ne?
U SDP-u kao vodeoj stranci koalicije, dakle, postoji spremnost
daljnje suradnje s Rohatinskim, mada je Zoran Milanovi saet kao i obino:
- Guverner je najavio svoj odlazak u nekoliko navrata, zar ne?
ivao za vrijeme koalicijske vlasti
kada su primjerice zajednikim
akcijama spaavali Rijeku
banku. No, Rohatinski je i tada
upozoravao na opasne trendove
zaduivanje drave, pokazavi
politici da njegovu kritiku ne
moe izbjei. Mnogi se jo prisjeaju i njegova otrog govora
pred izbore 2003., kada je jasno
izrekao niz kritika ekonomskoj
politici Ivice Raana.
eljko Rohatinski i Zoran
Milanovi navodno su jedno
vrijeme aktivnije komunicirali,
no komunikacija je prekinuta
od kako su se pojavile pekulacije oko guvernerovog mogueg
politikog angamana, na to,
logino, u SDP-ovim krugovima
ne gledaju blagonaklono. Problem je meutim to e ga netko,
ako Rohatinski vie ne bude u toj
prii, morati naslijediti, a pravog
nasljednika iz redova politiaraekonomista ba i nema. Nasljednik e se tako, bude li pobijedio
SDP-ov i HNS-ov savez, najvjerojatnije traiti unutar kadrova
same sredinje banke, a ve se
neko vrijeme kao najizgledniji

vagnuti za trei mandat. Ipak,

neovisnost i monetarne i skalne politike ukljuuje i njihovu
suradnju, to znai zajednike
ciljeve i rad na tom putu, ega
kod nas kronino manjka.

LINI KAO POVEZNICA

Teko je, meutim, za oekivati da bi Rohatinski svoj posao
mogao nastaviti u okviru postojee politike garniture: odnosi
izmeu njega i premijerke sve
su hladniji i sa sve manje meusobnog povjerenja, a pojaanje
u vidu nove ministrice nancija
nije pridonijelo toj komunikaciji, tovie, navodno ju je ak i
pogoralo u odnosu na period
kad je ministar bio Ivan uker.
Kukuriku koalicija ovdje bi mogla biti, reklo bi se, prirodno
guvernerovo okruenje, budui
da je on inicijalno i regrutiran
iz redova SDP-a, iako je teko
napraviti poveznicu od onda do
sada, osim moda Slavka Linia,
iji dobri odnosi s Rohatinskim
nisu tajna. Upravo je Lini moda najvie s Rohatinskim i sura-

V. K.

Tek 30 do 35 posto ine proizvodi domae drvne industrije,

dok se ostalo uvozi pa nema prostora za hrvatske dizajnere

Rohatinski samo mora rei da

M. A.

Hrvatski dizajn
je daleki san
Pie Alenka JURII

ANALIZA 5

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Osjea zamor ali i izazov eljko Rohatinski

SDP vjeruje u
dobru suradnju
- Boris Vuji

kandidat tu spominje guvernerov dugogodinji zamjenik Boris

Vuji.
Ipak, za sve u Kukuriku savezu
Rohatinski je sigurno prihvatljiv
sugovornik. Ekonomski guru
SDP-a Slavko Lini odavno ne
tedi rijei pohvale na raun politike koju guverner vodi, a i ef
HNS-a Radimir ai misli da
je Rohatinski dao maksimum u
okvirima koje mu politika aktualne Vlade - koja je loa - dozvoljava. Za oporbene lidere Rohatinski
je sigurno ovjek koji e imati priliku ostati na elu HNB-a ukoliko
to bude elio i bude li Kukuriku
savez dobio povjerenje graana,
no i oni sami smatraju da e sve

najvie ovisiti o samom Rohatinskom i njegovim osobnim ambicijama. Ako ode u privatni sektor,
kao to najavljuje, u tom sluaju
u oporbi svakako vide dostojne
nasljednike koje je u redovima
HNB-a Rohatinski zapravo ve
stvorio, pa je i u tome njegova veliina, smatraju. Naravno, to se u
prvom redu odnosi na Borisa Vujia, njegovu desnu ruku, osobu
koja je u kontaktima s liderima
oporbe i pritom dobro kotira.
- Mi svakako na elu HNB-a
elimo ovjeka koji e znati
svoju monetarnu politiku uklopiti u nau viziju skalne politike. Dosad monetarna politika
nije imala s kim suraivati, a mi

mislimo otvoriti ta vrata, kae

ai.
- Ako nai partneri iz SDP-a
ocijene da je dobro da se guverneru ponudi jo jedan mandat,
HNS e to zduno podrati, jer
je guverner pokazao i znanja i
kompetencije kroz niz godina,
kae Radimir ai, koji povremeno guvernera sree i na tenisu. On meutim ne smatra da bi
uspjeni guverner mogao u bilo
kojoj kombinaciji zavriti izravno u politici, a to znai - u izvrnoj vlasti, jer izvrna politika je
neto drugo.
- Pa on je guverner po vokaciji, a rad u vladi je sasvim druga
stvar, kae ai, koji sumnja da

bi se ozbiljan ovjek poput Ro- realnija, i ako se u oporbi neega

hatinskoga mogao nai u poziciji pribojavaju, to je sigurno savez nancijski utjecajnih monika koji
da se bori za izvrne funkcije.
bi se pred naredne izbore moda
mogli okupiti i ak moda imati i
TODORIEV POZIV
svoju izbornu listu. Ukoliko bi im
U oporbi podsjeaju da je pre- se Rohatinski pridruio - preao bi
ma guverneru ve ranije javno na drugu stranu, i automatski poupuen poziv Ivice Todoria (kod stao njihov politiki suparnik.
kojega je Rohatinski nekada davno
No, nitko ne vjeruje ba osobito
i radio) i drugih veih poduzetnika, ni u taj scenarij, jer navodno neke
a to je krug u kojem se kree i Ma- ankete u tom sluaju politiaru
rijan Hanekovi i neki HSLS-ovci, Rohatinskom daju slabe anse.
pa e karijera aktualnog guvernera Naravno, nisu ni svi u oporbi ljubiu prvom redu ovisiti o njemu sa- telji lika i djela eljka Rohatinskog,
mom. Opa je ocjena da je pria o pa kau i da je opi dojam javnosti
HSLS-u bila obian spin, ali pria o njemu kao izuzetno hrabrom i
o povezivanju krupnih poduzet- odlunom ovjeku ipak - samo
nika i poslodavaca ve je mnogo dojam.

- to je guverner i mogao
nego spaavati stvar kad bi
voda dola do grla. Ta se politika
zvala dr gae da ne padnu;
nije to bila ba ni neka osobita
hrabrost, samo zdrav razum,
kae jedan od oporbenih ekonomista. Jedan od kljunih
ljudi koalicije smatra da je politika Rohatinskoga upravo i
bila - nezamjeranje, od prvoga
dana za vrijeme Raana, preko
Sanadera, pa do danas Jadranke
Kosor. Utoliko on ni za SDP nije
neprihvatljiv, dapae, no sigurni
su da se i bez njega moe.
Vuji je jedan ok ovjek, i sigurno bi se s njim dalo dobro suraivati, kae jedan od SDP-ovac.

DODIJELJEN PRVI ZLATNI INDEKS 2010. PODUZEIMA KOJA SE NAJVIE BRINU ZA STUDENTE

Holcim najvie ulagao u projekte studenata

trendova i europske regulative.

Potencijal postoji u domaim
znanstvenim i istraivakim
institucijama, osobito u dijelu
ponude kvalitetnih proizvoda.
Jedan od najnovijih pozitivnih
primjera suradnje znanosti i
gospodarstva je projekt Sveuilita u Zagrebu u opremanju
prostora kampusa Borongaj. Zagrebakom sveuilitu tako ve
sada treba 10.000 stolica i 3.000
kreveta, to je dobra osnova za
primjenu domaeg dizajna i proizvodnih tehnologija s nekoliko
domaih fakulteta, a domaa
drvopreraivaka industrija se
ve moe poeti pripremati za

Naalost, pritom ima sluajeva

kako je talijanski parket ustvari
- hrvatski hrastov. Stoga ne udi
da se kod ureenja stanova, pa
i poticane stanogradnje, zanemaruju neki osnovi parametri
ureenja. Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera, je kazao kako u nekim sluajevima
ugraena oprema ak ni izbliza ne zadovoljava certikate i
norme koji vrijede u Hrvatskoj
i Europskoj uniji.
- Postoje kontrole, ali oito
postoje rupe u zakonu ili u njegovu provoenju, istaknuo je
Kavran dodajui kako stoga treba inzistirati na kvaliteti uree-

rektorica razvoja proizvoda Karmelina Martina, sudjelovala na

skupu u Zagrebu. Inae, Moroso,
iji je godinji prihod 33 milijuna
eura, lani je samo na predstavljanje na sajmu u Milanu utroio
1,3 milijuna eura. Opravdano,
jer je njihovo izlobeno mjesto
pohodilo 145.000 posjetitelja,
to nekoliko puta vie od broja
posjetitelja zagrebakog sajma
Ambienta.
Konferencija su organizirali asopisa Drvo & Namjetaj,
portal InterijerNET.hr te Drvni
klastera, a suorganizatori su bili
Hrvatska komora arhitekata i
Studij dizajna.

to vie uinimo za
studente tijekom njihova obrazovanja to
e vie oni pridonositi
hrvatskom drutvu
kad napuste kolovanje, reeno
je na sveanosti dodjele nagrade Zlatni indeks 2010., nagrade
koja je ove godine dodijeljena
po prvi put, a koju studentske
udruge zagrebakog sveuilita
dodjeljuju tvrtkama za drutveno odgovorno ponaanje u protekloj godini.
Zlatni indeks 2010. dodijelio
je ukupno 13 nagrada u pet kategorija te posebnu nagradu i-

rija za dodatni trud i zalaganje

za studentski ivot i Grand Prix,
koji se dodjeljuje automatski
onim tvrtkama koje su prikupile najvei broj nagrada. Tvrtki
Henkel Croatia uruena je najprestinija nagrada cjelokupnog natjecanja: Zlatni indeks
za Najbolji imid poslodavca
prema percepciji studenata.
Henkelu je ova nagrada uruena na osnovu ankete koju je
inicijativa Zlatni indeks provela
u suradnji s tvrtkom Hendal na
pet najveih fakulteta Zagrebakog sveuilita: Filozofski
fakultet, Prirodoslovno-mate- Koromano, tvornica cementa Holcim
Goran PRODAN

Domaa pamet dokazana

je na ureenju interijera
budueg restorana na
umarskom fakultetu

U projektu koji je trajao sedam mjeseci sudjelovalo je sedam studentskih udruga zagrebakog
sveuilita pod krovnom organizacijom studentske udruge eStudent, osnovanom s ciljem povezivanja najboljih studenata Sveuilita u Zagrebu i
najboljih kompanija koje posluju u Hrvatskoj
matiki fakultet, Ekonomski
fakultet, Fakultet elektronike
i raunarstva i Pravni fakultet.
Istraivanje se provelo tokom
proljea 2011. godine na uzorku od 70 - 150 ispitanika, ovisno o fakultetu.

U studentske su projekte najvie ulagale tvrtke Holcim Hrvatska, Hrvatska potanska banka,
te Coca Cola HBC Hrvatska.
Najvei broj stipendija podijelile su tvrtke Renoprom i INA,
dok su u kategoriji Prakse dobit-

nici Ernst & Young, Hrvatska potanska banka i Ericsson Nikola

Tesla. Dodijeljene su i posebne
nagrade za najbolji imid prema
percepciji studenata, temeljene
na velikom istraivanju tvrtke
Hendal Market Research koje je
obuhvatilo pet fakulteta Sveuilita u Zagrebu, a koje je pokazalo
da najbolji imid imaju Henkel
Croatia, INA i Ericsson Nikola
Tesla.
Posebne nagrade irija pripale su tvrtkama Kolektiva web, Jadranski naftovod te Pliva Hrvatska, dok su Grand Prix za velika
privatna poduzea odnijeli Coca

Cola HBC Hrvatska i Ericsson

Nikola Tesla, a u kategoriji mjeovitih poduzea INA i Hrvatska
potanska banka.
Misija studentske inicijative
Zlatni indeks je nagraditi tvrtke
i institucije za njihov rad i volju
za sudjelovanjem i poboljanjem
studentskog ivota te poticati sve
ostale da se prikljue s ciljem razvoja to uspjenije komunikacije izmeu gospodarstva i sveuilita. U projektu koji je trajao
sedam mjeseci sudjelovalo je
sedam studentskih udruga zagrebakog sveuilita pod krovnom organizacijom studentske

udruge eStudent, osnovanom

s ciljem povezivanja najboljih
studenata Sveuilita u Zagrebu
i najboljih kompanija koje posluju u Hrvatskoj.
Dobitnici su tvrtke koje su u
2010. najvie ulagale u studente
putem stipendija, ulaganja u studentske udruge i projekte, praksi,
te sudjelovanja na projektima.
Prijavljeno je ukupno 27 kompanija, a za studente je prikupljeno ukupno 180 tisua kuna,
od ega je 90 posto sredstava isnancirano kroz razna partnerstva, sponzorstva i donacije, istaknuto je na dodjeli. (Hina)

PRVI FAKTOR
faktoring drutvo

 
   
 
Tvrtka PRVI FAKTOR d.o.o. 
 

            


!"#

 $%&'()*+,%/  

  
0012
 $ 
3#4 56$7
78$4 
59
:  ; (< ' =(<'>  ' ( 2
 ='(2>   
33 59 #95 
=(<'>?0 #6 ='(2>
4
      & 
 @B =  >
#

 @ # 
3 
  

S jednim ugovorom Vam nudimo:
LikvidnostC

 
3 3 
@@

SigurnostC&#
3 $(&
!" 
Uteda vremena i novcaC
 

3 D@ 
3 #(< '=(<'>
&
#   


 &# 

  
   


 
@

@ ;
  @

 
@ 
 
@  
 @ 

 

 
 B  &#@
 
4
 (&  

 ;


 
'

&#





   
Zagreb85EG996"HEG9J9"950
Osijek,%1ELG5"90HELG5"905
Rijeka,%?E6G106"66HE6G106"66L
Split,7 5E5G105"665HE5G105"66

N EU pom
a prvom
forumu o
korporativnim financijama
i upravljanju, koji je
u suradnji s Ekonomskim fakultetom iz Rijeke organizirao
Adriatic Business Consulting,
konzalting kompanija sa sjeditem u Luganu iji je direktor
Rijeanin Davor ustar, kao
gost predava na prvom u nizu
predavanja s ciljem edukacije,
ali i povezivanja domaeg trita s inozemnim, sudjelovao je
Giacomo Orlandi, poznati talijanski i meunarodno uvaeni
ekspert iz podruja korporativnih nancija i kontrolinga. Giacomo Orlandi magistrirao je
poslovnu ekonomiju na poznatom sveuilitu Bocconi, ima 15
godina radnog iskustva na poslovima rizniara-nancijskog
direktora u multinacionalnim
kompanijama u Italiji, Francuskoj i Danskoj. Financijski
je direktor i lan uprave Ilapak
Group, iz Lugana te predsjednik
udruge korporativnih rizniara
Italije, predava na poslovnim
kolama Il Sole/24 ore, Milano
i Cuoa, Vicenza.
Nakon odranog predavanja
Giacomo Orlandi kazao nam je
da danas, nakon dvadesetak
godina od njegovih prvih fakultetskih dana, misli da studenti ve za vrijeme studija
trebaju poeti sa stairanjem u
kompanijama.
- Tako e stei neko iskustvo
te shvatiti za to imaju vie interesa i predispozicija. U moje
vrijeme bilo je obavezno, nakon zavretka studija, nekoliko
godina provesti u inozemstvu,
pogotovo na nekom anglosaksonskom govornom podruju.
Danas su vremena drugaija,
poznavanje engleskog jezika se
podrazumijeva, a poeljno je
radno iskustvo ili barem poznavanje jezika jedne od BRIC(S)
zemalja (zemlje brzo rastueg
gospodarstva: Brazil, Rusija, Indija, Kina, South Africa op.a.).
- Vae predavanje na Ekonomskom fakultetu u Rijeci
jednim dijelom fokusiralo
se na corporate governance
upravljanju, ijoj metodologiji se prema vaem miljenju esto ne pridaje dovoljno
panje.
- Da bi se tvrtke profesionalno i ozbiljno vodile, pogotovo u
ovim nestabilnim vremenima,
potrebno je proaktivno pristupiti upravljanju, te poduzeti
adekvatne, prvenstveno preventivne mjere. Osim upravljanja, druga tema predavanja
je bila kontroling, koji se esto
krivo poistovjeuje s internom
kontrolom. Naime, radi se o
vrlo bitnoj komponenti menadmenta, odnosno analizi
rezultata, kljunog i u deniranju budeta, kao i u mjerenju
postignutih rezultata. I tom
aspektu se mora pristupiti s
maksimalnom panjom, ako se
eli stei ili zadrati izvrsnost u
poslovanju.

VANI VANJSKI LANOVI

- Kakve se greke najee
javljaju u upravljanju?
- Anomalija koja se moda
i najee pojavljuje u uprav-

garanci

R. FRANK

Va
jedini
pr(a)vi
faktor

GIACOMO ORLANDI, MEUNARODNO

Pie Robert FRANK

Struktura hrvatskog BDP-a nije optimalna, a posljednjih godina

ekonomska politika mogla je biti bolje voena

ljanju, odnosno u radu uprave,

manjak je eksternih non executive lanova.
- Moete li objasniti to
znai eksterni non executive
lanovi?
- Vanjski ili eksterni non
executive lan je osoba koja
ima dokazano znanje i iskustvo u upravljanju, a nije djelatnik tvrtke, nego je obogauje upravo svojim iskustvom
u nekim drugim tvrtkama,
strukturama ili sektorima. Te

osobe obino imaju iskustvo

u tvrtkama iz istog ili drugih
sektora, konzalting kompanijama, bankama, pa ak i u
politici, u smislu iskustva voenja kompleksnih situacija,
poput, na primjer, nedavno
preminulog amerikog politiara Richarda Holbrooka.
Ipak, politiari bez nekog izvrnog iskustva u privatnom
sektoru nisu idealan prol za
takve pozicije.
- Koliko su i zato uprave u

Loe tihe uprave

- Koje se anomalije pojavljuju u radu uprava?
- Isto tako esto kao anomalija se pojavljuje nedovoljno konstruktivni dijalog izmeu samih lanova uprave. Tiha uprava, u kojoj nema puno dijaloga, nego prvenstveno konsenzus
na odluke predsjednika uprave ili veinskog dioniara, nije
dobar preduvjet za optimalno upravljanje. Isto tako, uprava
u kojoj nema eksternih non executive lanova riskira da
nema dovoljno dobru interakciju s vanjskim faktorima, odnosno da se bazira prvenstveno na iskustvu izvrnih menadera, ije vrijeme se troi na operativno, dnevno upravljanje
kompanijom, bez vremena i mogunosti na promatranje i
analiziranje okoline, odnosno konkurencije i makro-ekonomskog okruenja.

7
UVAENI EKSPERT IZ PODRUJA KORPORATIVNIH FINANCIJA I KONTROLINGA

mae, ali nije i

ija blagostanja

sve tee nai nanciranje, odnosno pokrenuti investicije i

radna mjesta.
- Kakvo je vae miljenje o
zemljama BRIC(s)-a? Jesu li ta
trita vie rizina ili ipak vie
pruaju prilike za ulaganja?
- Zemlje BRIC(S)-a su prvenstveno velika prilika. Naravno,
za velike, multinacionalne
kompanije. to se tie mojeg
iskustva, adekvatan pristup
prema zemljama BRIC(S)-a
mora biti baziran na direktnom
prisustvu to iziskuje vremena
da bi se upoznali sa tritem i
kulturom te pronali partnere
i kvalitetne ljudske resurse. Direktne investicije u proizvodne
i/ili komercijalne strukture, prvenstveno s lokalnim persona-

lom, najbolja je formula za uspostavljanje zajednikog jezika

sa tritem i sa svim akterima te
zemlje ili regije.
- Skora realnost Hrvatske je
EU. Miljenja u Hrvatskoj, posebno zbog gospodarstva i toga
tko e protirati, a tko nastradati ulaskom u EU, krajnje su
podijeljena. Vae miljenje?
- EU da! To je velika prilika, prvenstveno za ozbiljne i
uspjene domae kompanije
koje e lakim pristupom na
strana trita poveati trini
udio te, izmeu ostalog, osigurati radna mjesta i u matinoj
zemlji. EU je vodi koji pomae, ali nije i garancija blagostanja to se vidi iz primjera
Portugala, Grke...

Unija je velika prilika, prvenstveno za

ozbiljne i uspjene domae kompanije
koje e lakim pristupom na strana
trita poveati trini udio te, izmeu ostalog, osigurati radna mjesta i u
matinoj zemlji
zapadnoeuropskim kompanijama kvalitetnije od onih,
na primjer, u Hrvatskoj? Bez
daljnjega da i u Hrvatskoj ima
jakih uprava, njihovih lanova
i predsjednika, ali generalno
je zaostatak Hrvatske po tom
pitanju velik. Zato?
- Ne poznajem jako dobro
situaciju u Hrvatskoj, no mogu
rei da imate relativno visoki
BDP, prema ostalim zemljama
centralno-istone Europe. No
koliko sam informiran, ne zabrinjava njegov iznos koliko
stopa rasta. Oito je da struktura BDP-a nije optimalna, te
da je posljednjih godina ekonomska politika mogla biti
bolje voena. Glede funkcioniranja uprava u Hrvatskoj,
zaista nemam elemenata da
izrazim objektivno miljenje.
Znam da ima nemali broj briljantnih, u regiji afirmiranih
kompanija, u ijim upravama,
siguran sam, sjede sposobni
kadrovi. Nadam se samo da
nemate puno sluajeva da
u upravama sjede politiki
postavljene osobe, kao to je
uostalom est sluaj u nekim
zemljama istono-europske i
mediteranske regije.
- Na predavanju ste esto
govorili i o metodologiji upravljanja. Koliko je ona vana za
funkcioniranje kompanija?
- Metodologija upravljanja
osnovni je preduvjet za stvaranje i ouvanje kontinuiteta
uspjene kompanije. Sve kompanije veih dimenzija koje
imaju imalo ambicija, trebale
bi posvetiti posebnu panju
instrumentima upravljanja,
odnosno sastavu i funkcioniranju uprave. Naravno nije
dovoljno imati samo sistem i
procedure, upravljanje treba
biti preputeno prvenstveno
sposobnim, a to znai kolovanim i iskusnim kadrovima.
Stoga je vano imati u upravi
ne samo sposobne izvrne menadere, nego i eksterne non
executive direktore, koji mogu
pridonijeti svojim iskustvom iz
drugih tvrtki, sektora i/ili trita. Dobar primjer kako adekvatno upravljanje moe biti
od pomoi je i kontekst tekue
ekonomske krize. Prisutnost

u upravi eksternih non executive direktora omoguuje poduzimanje adekvatnih

mjera u pravom trenutku,
kao npr. reorganizaciju ili restrukturiranje, a prvenstveno
zahvaljujui njihovoj eoj
interakciji s konzultantima,
bankama i institucijama, s kojima eksterni lanovi uprave
puno vie komuniciraju nego
interni. Radi se o strukturi koja
ima svoju cijenu, no stavlja
kompanije koje su je uvele u
naelno puno bolju poziciju
prema onima koji je nemaju.
Naravno, samo pod uvjetom
da lanovi imaju dokazano
iskustvo.

GREKE BANAKA
- Stjeete li dojam da banke sve manje i pod sve rigoroznijim uvjetima kreditiraju
kompanije?
- Kao financijski direktor
uvijek uzimam za primjer komercijalne banke koje financiraju kompanije. Taj sektor se
postupno zanemario nakon
2000. godine u korist private
bankinga, asset managementa
i investment bankinga, izmeu
ostalog i zbog manje atraktivnosti uslijed Basel 2 normi.
Basel 2 norme ustvari je sistem
klasifikacije klijenata prema
njihovom riziku i to prema sve
sofisticiranijim algoritmima.
Bojazan je da e to dovesti do
smanjivanja kreditiranja i/ili
poveanja kamata. Rezultat je
toga premali broj aktivnih banaka u komercijalnom sektoru
te e trebati jo dosta vremena
da se vratimo na prvotnu situaciju. Uzmimo na primjer Fortis banku, koja je bila izuzetno
uspjena dok se fokusirala na
mala i srednja poduzea sa
komercijalnim uslugama, ali
se dovela u propast kada se
poela baviti i investment bankingom. Banke e morati imati
i adekvatne, kolovane i kvalicirane ljudske resurse. Mislim
da to vie nije sluaj u mnogim
bankama te e i ovdje trebati
dosta vremena da se vratimo
na situaciju s kraja devedesetih.
Najvei gubitnici su kompanije
iz privatnog sektora, kojima je

HYPO STAMBENI KREDIT

UZ SUBVENCIJU.
Hypo Alpe-Adria-Banka u suradnji s Agencijom za
pravni promet i posredovanje nekretninama nudi vam


 
  



 



 
 






 


!"

 #

$% 
&  

%
  



 


'
 % 
 







%'
  

%#(   


trenutak i ostvarite
%

&)
*%
*#
www.hypo-alpe-adria.hr  info telefon 0800 14 14

$7$895*5(:9(
7$(1;$
0079<=
(89<*
$>(5*
(
0079(&
5$<?<:*@
Redovna kamatna stopa  
 
 

 


 



Redovna kamatna stopa


#

+#

 % 

kredita

,

(  %

kamata

..+/
0$

1'
 



 

 % 

223!
0$  


%'
 % 

1'

'
%'
+3
0$ 56


%


 


kredita
 % 
4/
  "
1'
 

#


+#

 % 

2/2..
0$

/.#/2
0$
!!!
0$

0 



..#!3.
0$
%'
 %''



'

 

"

@$  
'
'


   




%'


'
!#!#/!#
"
  %
 


%



% 

%''


'
% 

2!#!#/!#
"


 % 
 
'
/!

/!
'"#


C 
 
 "


'

..
#

8 FINANCIJSKA TRITA

TREZOR ~ GLAS ISTRE

ZAGREBAKA BURZA

TEAJNICA HNB-a

Pie Paulo GREGOROVI

D. MARUI/PIXSELL

Baki se nakupovao
dionica Arenaturista
i nestao s liste
enad Baki,
privatni
ulaga koji
je poznat
kao osniva i suvlasnik portala MojPosao, prolog je tjedna
na Zagrebakoj burzi kupio
od skrbnikog rauna Splitske
banke 1,09 posto kapitala Arenaturista za 1,08 milijuna kuna.
Nakon te transakcije poveao
je svoj udio u kapitalu pulskog
hotelijera na 1,12 posto, ime se
popeo s devetog na peto mjesto
na listi 10 najveih dioniara.
No, ubrzo nakon toga je nestao
s te liste, a zamijenio ga je skrbniki raun Zagrebake banke.
Zapravo, na listi 10 najveih
Nenad Baki nedavno je u Rovinju odrao predavanje na temu
postoje dva takva rauna Zabe. Pogled investitora na regiju
Jedan raspolae s 1,29 posto, a
drugi s 0,96 posto ukupnog kapitala Arenaturista te zauzimaju etvrto i peto mjesto na listi
Dionica Uljanika pojeftinila 23 posto
najveih dioniara.
Tolika koliina dionica koju
Ovotjedno trgovanje je obiljeila dionica Uljanika koja je
je prolog tjedna kupio Baki
pojeftinila za 17,5 posto, na 66 kuna. Taj je pad ostvaren u
u samo jednom danu putem
samo jednoj transakciji u kojoj je prodano 0,001 posto ukuburze nije zabiljeena due
pnog kapitala drutva. To je bila peta uzastopna transakvrijeme. Udio vei od 1,09 posto
cija dionicama pulskog brodograevnog holdinga u kojoj
Arenaturista posljednji je put
je zabiljeen pad cijene dionice. U proteklih mjesec dana
prodan prije pet i pol godina, ali
dionica je pojeftinila za 23 posto. Lista najveih dioniara
je tada cijena po dionici iznosila
286 kuna, a sada je Baki platio
ne otkriva tko je trgovao spomenutim dionicama, ali jedna
54 kune. No, nakon njegovog
se promjena ipak dogodila. Dioniar ije je ime RH, Vlada,
stjecanja kao da je pomahnitala
Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom
potranja za tom dionicom pa
promijenio je ime u Republika Hrvatska, ali se ostalo nije
je u nekoliko dana poskupjela
promijenilo. Taj je dioniar i dalje peti po veliini i raspolae
za 34,5 posto, na 72,77 kuna.
s 5,44 posto Uljanika. Ta se promjena dogodila i u mnogim
Inae, Baki je na tu listu
drugim drutvima: Aciju, Ini, Jadranskom naftovodu, Luci
dioniara Arenaturista uao
Rijeka i Petrokemiji.
prije tono mjesec dana, kada
je imao 0,17 posto kapitala vri-

Nakon to je Nenad Baki kupio

1,09 posto Arenaturista za 1,08
milijuna kuna,
ime se popeo na
peto mjesto liste
10 najveih dioniara, ubrzo je
nestao s popisa,
a zamijenio ga je
skrbniki raun
Zabe Nakon to
je stekao dionice
poskupjele su
34,5 posto
jednog 200-tinjak tisua kuna.
Sada ima dionice vrijedne 46,33
milijuna kuna, ali mjereno
samo njegovim pozicijama u
listama 10 najveih dioniara.
Najveu vrijednost (20,3 milijuna kuna) dri u dionicama
AD plastike, gdje posjeduje 3,52
posto ukupnog kapitala, potom
u Dom holdingu, gdje ima 2,3
posto kapitala vrijednog 12,34
milijuna kuna, a tree su dionice Vira vrijedne 4,28 milijuna
kuna. Ostala njegova pojedinana ulaganja vrijede izmeu
460 tisua kuna (Excelsa nekretnine) i 2,43 milijuna kuna
(Loinjska plovidba).

ISTARSKE DIONICE NA BURZI

Prolog tjedna

DIONICA

Simbol

Adris g., povlatena

Adris g., redovna
Arenaturist
Istraturist
Laguna Novigrad
Maistra
Plava laguna, redovna
Rabac
Riviera Pore
Tehnomont
Uljanik Plovidba
Indeks Crobex
Indeks Crobex10
HT
Fond HB

ADRS-P-A
ADRS-R-A
ARNT-R-A
ISTT-R-A
LANO-R-A
MAIS-R-A
PLAG-R-A
HRBC-R-A
RIVP-R-A
THMT-R-A
ULPL-R-A
HT-R-A
-

Najnia
i najvia (kn)
265-272
303-305
54-73
260-265
9-10
60-61
1.710
210-220
211-220
100
582-597
2.210
1.234
257-262
695

Promet
(kn)
3.435.494
2.570.756
1.497.080
56.838
118.600
14.110
145.350
88.285
107.335
100
262.802
17.144.726
-

Tr. kap.
(mil. kn)
1.845
2.914
160
1.234
153
656
934
212
804
27
338
21.374
-

u 2011.
Promjena
(%)
+0,73
-0,65
+34,73
-0,37
+9,19
+2,35
-0,29
+0,48
+7,35
-1,26
+0,17
+0,13
+0,05
+1,28
+1,21

Promjena
(%)
+2,02
-4,54
+10,82
-12,68
+0,11
+3,08
+13,92
+156,40
+29,84
+53,84
+3,78
+4,69
+6,89
-10,39
-13,05

Euro nadomak 7,4 kune

e tri tjedna traje trend slabljenja kune to nije uobiajena pojava za
mjesec svibanj. Zbog poveane potranje za devizama, to iskazuju
banke i tvrtke, euro je od kraja travnja aprecirao za 0,7 posto, sa 7,347 na
ovotjednih 7,398 kuna.
Istovremeno je euro izgubio naspram svih vanijih svjetskih valuta
zbog eskalacije krize u Grkoj. U svibnju je vicarski franak aprecirao
za 3,6 posto, a japanski jen za 5,1 posto. Dolari su se smjestili negdje u
sredinu. Kanadski i australski dolar ojaali su koliko i franak, a ameriki
koliko i jen. P. G.

U svibnju je vicarski franak aprecirao 3,6 posto

TRITE NOVCA ZAGREB

Tjedna kamatna stopa

gotovo dvostruko via
dnos ponude i potranje novca u ovome je razdoblju bio gotovo jednak kao u tjednu ranije, te je ponuda novca uvelike nadmaivala
potranju. Opseg trgovanja ipak je bio neto vii i to zbog injenice to je
prole srijede zavrilo razdoblje odravanje obvezne priuve depozitnih
institucija i zapoelo novo. Stoga je u drugom dijelu tjedna potranja za
novcem zabiljeila rast. Tjedna struktura pozajmica pokazuje da su sudionicima osobito zanimljive bile pozajmice na due rokove, koje se uobiajeno ugovaraju uz neto viu kamatnu stopu. Zato je prosjena tjedna
kamatna stopa u ovome razdoblju iznosila 1,27 posto i gotovo je dvostruko
via od stope u razdoblju ranije kada je iznosila 0,66 posto godinje. Iako
je tjedni rast prosjene kamatne stope znaajan, prekonona kamatna
stopa ostala je na istoj razini i iznosi 0,38 posto godinje.
Unato injenici to je u prolome tjednu bila smjena razdoblja odravanja obvezne priuve, te dospijee redovite mjesene isplate mirovina, ponuda novca ostala je izuzetno visoka to pokazuju dnevni vikovi
likvidnosti koji se na kraju dana upuuju u sredinju banku kao noni polog uz kamatnu stopu od 0,25 posto godinje. Kako prologa utorka nije
odrana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, to je upravljanje
vikovima likvidnosti bilo zahtjevnije budui da nije bilo mogunosti dio
likvidnosti usmjeriti u ove dravne kratkorone vrijednosnice.
Dominantnost ponude novca bit e osnovno obiljeje novanog trita i u narednom razdoblju. Osim uobiajenog, skromnog svakodnevnog
trgovanja sudionika, najave veeg rasta potranje za novcem za sada
nema. Stalno iekivanje da e se probuditi ostali segmenti financijskog
trita i neutralizirati nagomilanu likvidnost novanog trita, iscrpljuje
sudionike koji imaju velike vikove likvidnosti budui da su im sadanji
izbor i mogunosti upravljanja vikovima likvidnosti zaista skueni. Istodobno, sudionici koji su naslonjeni na uzimanje kratkoronih pozajmica
mogu biti oputeni jer kamatne stope na kratkorone pozajmice nikada
ranije nisu bile ovako povoljne. Neravnotea ponude i potranje novca
i dalje e podravati vrlo nisku kamatnu stopu koja bi, bez radikalnijeg
rasta potranje, mogla pasti na jo niu razinu.

R. NIETI

crna kronika

Kampistima
u Valbandonu
ukradeni bicikli

Srijeda, 18. svibnja 2011.

PULA - Policija traga za nepoznatim poiniteljem ili vie njih koji su u noi s
ponedjeljka na utorak u kampu na podruju Valbandona otuili etiri bicikla.
Bicikli su bili osigurani, odnosno vezani
na kampirnim mjestima, no to nije sprije-

ilo lopove u njihovu naumu. Kraom je

62-godinji dravljanin vicarske oteen za oko 20 tisua kuna, dok je 55-godinja dravljanka Njemake oteena
za oko 12 tisua kuna. Policija traga za
nepoznatim poiniteljima.
S. P.

M. S.

Glas Istre

NEPRAVOMONA PRESUDA ZA LANJSKO RAZBOJSTVO U ZLATARNICI CELJE U ZAGREBU

Damir Minkovi priznao je da je ukrao

deset kilograma zlatnog nakita koji je
kod kue podijelio s
Markom Horvatom
Polovicu zlatnog
plijena prijatelji su
prodali putem Facebooka za desetak tisua eura pa su i taj
novac podijelili

D. JELINEK

Ukradeno zlato prodao

preko Facebooka
Otkupljivai
zlata cinkali
razbojnike?
ak je i tuiteljicu iznenadilo kako su mladii
u svega par sati uspjeli preko Facebooka
pronai otkupljivae zlata i prodati im dio ukradenog nakita.
- Znate li tko su ti ljudi, zanimalo je tuiteljicu, no dobila je samo
turi odgovor kako se
radilo o mukarcima s
crnim BMW-om od kojih je jedan imao nadimak uti. Budui da
otkupljivai nisu uhieni
u zavrnom govoru zapitala se nisu li upravo
oni otkucali Minkovia
i Horvata policiji.

ZAGREB - - Bio sam nezaposlen... Djevojka s kojom sam bio u vezi ostala je
trudna. Nismo imali novaca.
I zato sam pristao na prijateljev prijedlog opljakati zlatarnu Celje. Maskirao sam se
kirurkom maskom i rukavicama, a na glavi sam imao
kapu. Marko mi je nabavio
pitolj. Zlato sam strpao u
ruksak, priznao je 27-godinji Damir Minkovi koji je 14.
kolovoza prole godine poinio razbojnitvo u zlatarnici
u Drakovievoj ulici. Zaposlenicu je vezao i zakljuao,
uzeo snimku video nadzora
i pobjegao, te kod kue s
Markom Horvatom podijelio

Damir Minkovi osuen je na est, a Marko Horvat na pet godina zatvora

gotovo deset kilograma zlatnog nakita vrijednog gotovo

tri milijuna kuna.
Vrlo brzo polovinu su uspjeli
prodati otkupljivaima koje je
Horvat pronaao na drutvenoj mrei Facebook. I tako
zaraenih desetak tisua eura
podijelili su. No samo par sati
kasnije obojica su uhiena.
Juer je Minkovi nepravo-

mono osuen na est, a Horvat na pet godina zatvora.

I dok je Minkovi priznao
pljaku, Horvat je porekao da
je upravo on bio idejni zaetnik. Nije priznao ni da je Minkoviu dao pitolj koriten tijekom prepada.
- On je radio kod nas na
polju i znao je da u jednom
kontejneru stoji pitolj koji je

PULA - Opinsko dravno odvjetnitvo u Puli podnijelo

je istrani zahtjev protiv eljka (75) i Draena maka (52)
zbog osnovane sumnje da su poinili kazneno djelo zloporabe poloaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju te
protiv trgovakog drutva iji su bili lanovi uprave, odnosno protiv Glasa Istre d.o.o. U svom priopenju dravno odvjetnitvo navodi kako postoji osnovana sumnja da
je dvojac zajedno i dogovorno, odnosno prvoosumnjieni eljko mak kao predsjednik uprave i drugoosumnjieni
Draen mak kao lan uprave, u cilju izbjegavanja plaanja poreza i doprinosa te ostvarivanja nepripadne imovinske koristi za trgovako drutvo 1. veljae 2009. u Puli zakljuio dva ugovora o prodaji imovine i prava u vrijednosti
od oko 10.969.000 kuna bez PDV-a i oko 4.862.000 kuna
bez PDV-a. Ugovore su sklopili s dva sestrinska drutva
uz ugovornu obvezu da se kupovna cijena podmiri preuzimanjem dugova Glasa Istre d.o.o. prema vjerovnicima,
i da se sklope ugovori o radu sa svim radnicima trgovakog drutva, no pritom u popis preuzetih dugova nisu uvrstili postojee obveze.
Dravno odvjetnitvo osnovano sumnja da je 24. veljae 2010. prvoosumnjieni eljko mak s treim trgovakim drutvom iz Pule zakljuio dva ugovora o prijenosu poslovnog udjela u sestrinskim trgovakim drutvima za cijenu
od po jednu kunu, ime su u potpunosti onemoguili namirenje obveza prema dravnom proraunu u iznosu oko
7.500.000 kuna i obveze po osnovi PDV-a nastale prodajom
S. P.
imovine i prava u iznosu od 3.338.162,35 kuna.

pred obiteljskom kuom sakrio

6.000 eura zaraenih prodajom
zlata, te Minkovieva vanbrana supruga Tea Holod koja je
u mjenjanici zamijenila 1.000
eura to joj ih je Minkovi dao
nakon pljake zlatarnice.
Zlatarna Celje od optuenih potrauje 1,6 milijuna
kuna odtete.
Ana RAI KNEEVI

POLICIJA UTVRDILA ODGOVORNOST ZA SUDAR U MUTILSKOJ ULICI

DRAVNO ODVJETNITVO ZATRAILO ISTRAGU

PROTIV ELJKA (75) I DRAENA MAKA (52) TE
GLASA ISTRE

Barbanka izazvala nesreu

prolaskom kroz crveno
Saa MILJEVI

Prodajom tvrtki
otetili dravu za
10,8 milijuna kuna?

koriten tijekom kolinja, pravdao se Horvat dodajui da je

imao namjeru sudjelovati u
razbojnitvu, ali je u posljednji
as odustao. Minkovi mu je
nekoliko dana kasnije navodno rekao: Napravio sam ono
to sam trebao napraviti.
Uvjetne osude zbog prikrivanja dobili su Horvatov brat, Andrija, koji je u kamion parkiran

Zbog nesree u Mutilskoj optune prijedloge zaradilo je troje vozaa

PULA - Prometnu nesreu koja se u ponedjeljak oko

14.20 sati dogodila kod zgrade PU istarske u Puli izazvala je 33-godinja vozaica iz
Barbana. Prema podacima iz
policije, ona se za upravljaem Renault Scenica kretala
Nazorovom ulicom lijevom
prometnom trakom kada
je na raskriju s Mutilskom
prola kroz crveno i nastavila voziti ravno. Mutilskom
se u smjeru Medulina u
tom trenutku kretao Renault

Megane kojim je upravljao

20-godinjak, a koji je naglo
zakoio. Iza njega je pak naglo zakoio VW Passat kojim
je upravljao 41-godinjak, a
iza Passata koda Octavia
kojom je upravljao 30-godinjak. Meutim voza kode
je zbog nedovoljnog razmaka
udario u Passata. Istovremeno u suprotnom smjeru, prema centru grada, za upravljaem Renault Twinga kretao
se 24-godinjak ispred kojeg
je, zbog prolaska Scenica

kojim je upravljala 33-godinjakinja, za upravljaem Citroena Xsare naglo zakoio

dravljanin Norveke. Twingo
je na koncu, zbog nedovoljnog razmaka izmeu automobila ispred sebe, udario
u Xsaru.
U prometnoj nesrei nije
bilo ozlijeenih, nitko nije
bio pod utjecajem alkohola, a policija je podnijela optuni prijedlog protiv vozaice Scenica. Bit e prijavljeni i
vozai kode i Twinga. S. P.

29

*
*
Razrezali i ukrali
12-tonski kamion
BALE - Policija traga za nepoznatim poiniteljima koji
su u razdoblju od 13. do
15. svibnja razrezali i otuili 12-tonski kamion s jedne
parcele u blizini Bala. Po podacima iz PU istarske, kradljivci su vozilom nepoznate marke doli do ograenog
zemljita u blizini kamenoloma u Balama koje 56-godinjak i 42-godinjak s rovinjskog podruja koriste za
smjetaj starih strojeva. Nakon to su skinuli lanac s
ulaznih vrata svojim su vozilom do oblinje umice odvukli kamion-dumper marke
Magirus, teak oko 12 tona,
koji su potom aparatom za
autogeno varenje i rezanje
razrezali na komade i ukrali.
Lopovi su kraom otetili tvrtku iz Svetvinenta za oko 50
tisua kuna.
S. P.

Lano posredovao
pri kupnji zemljita
PORE - Poreka je policija temeljem zahtjeva Opinskog dravnog odvjetnitva u
Pazinu provela kriminalistiko
istraivanje i utvrdila osnovanu sumnju da je 33-godinjak
iz Porea poinio kazneno
djelo prijevare. Naime, s njim
je prije etiri godine 62-godinjak iz Porea sklopio kupoprodajni ugovor kojim je stariji mukarac kupio zemljite u
padiima u vlasnitvu 59-godinjakinje, takoer iz Porea.
Mlai se mukarac obvezao
prepisati mu prodanu esticu, no nakon to je 62-godinjak platio 33-godinjaku oko
30 tisua eura, vlasnica je zemljite darovala 39-godinjakinji iz Porea. Iz tog se razloga
62-godinjak nije mogao upisati kao vlasnik estice, odnosno 33-godinjak ga je prevario.
S. P.

Porean prebacio
ilegalca u Sloveniju
BUJA - Bujska je policija
provela kriminalistiko istraivanje nad 38-godinjakom
iz Porea zbog sumnje da je
protekle nedjelje svojim automobilom Audi A6 pristao za
oko 150 eura prebaciti do Italije 48-godinjeg dravljanina Bosne i Hercegovine kojem je slovenska policija dan
ranije na graninom prijelazu Obreje zaprijeila ulaz u
Sloveniju. Porean je prebacio 48-godinjaka i njegovog
18-godinjeg sina vozilom
iz Porea do blizine Katela, gdje je 48-godinjak dalje nastavio pjeice u smjeru dravne granice, koju je
nezakonito preao u nedjelju oko 21 sat. Za to su vrijeme 38-godinjak i 18-godinjak zakonito preli granicu
na Katelu te su u blizini Dragonje priekali 48-godinjaka. No, svu su trojicu ubrzo
uhvatili slovenski policajci koji
su ih vratili u Hrvatsku. Dravljanin BiH je protjeran rjeenjem Policijske postaje Buje
na est mjeseci te mu je izdana zapovijed po kojoj je u
roku od 24 sata duan napustiti Republiku Hrvatsku. Protiv 38-godinjeg Poreana
slijedi kaznena prijava redovS. P.
nim putem.

30

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

KAIRO - Supruga biveg egipatskog

predsjednika Hosnija Mubaraka Suzanne osloboena je iz kunog pritvora nakon to je predala svoju imovinu
dravi. Uprava za nezakonito steenu
imovinu, koja ovisi o ministarstvu, odlu-

Mubarakova
supruga na
slobodi

BEOGRAD - Hakog optuenika Ratka Mladia 40

posto graana Srbije smatra herojem, a ak etiri
petine, odnosno 78 posto anketiranih ne bi ga prijavilo, ukoliko bi ga locirali - ni uz raspisanu nagradu od
10 milijuna eura. Prema najnovijim istraivanjima javnog mnijenja, koje je objelodanio predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Hakim sudom Rasim
Ljaji, 51 posto ispitanika protivno je izruenju najtraenijeg hakog bjegunca, a samo sedam posto bi ga
prijavilo i uzelo viemilijunsku nagradu. U intervjuu za
list Pres Ljaji je naveo da 53 posto ispitanika smatra da je sud u Haagu pristran.
Da e vlasti u Srbiji uspjeti locirati Mladia vjeruje
29 posto graana, a ne vjeruje gotovo polovica, njih
49 posto, rekao je Ljaji i dodao da takvi podaci ukazuju na reakciju srbijanskog stanovnitva na teku
ekonomsku i socijalnu situaciju.
B. O. I.

REUTERS

Strauss-Kahn suoen s
ozbiljnim optubama

WASHINGTON Optube koje je tuitelj u New Yorku podigao protiv Dominiquea

Strauss-Kahna krajnje
su ozbiljne i mogu voditi do velike zatvorske kazne za elnika
MMF-a bude li proglaen krivim za jednu od glavnih optubi, izvijestio je dnevnik
The Wall Street Journal. Optube ukljuuju dvije toke za prvi
stupanj kanjivog seksualnog djela. Ta optuba, u New Yorku
poznata kao nasilan
zloin B klase, nosi
obaveznu zatvorsku

kaznu do 25 godina.
Strauss-Kahnov odvjetnik Benjamin Brafman najavio je da e
se njegov klijent izjasniti da nije kriv. Sutkinja newyorkog kaznenog suda Melissa
Jackson odbila je prijedlog obrane da Strauss-Kahna osobodi
uz jamevinu od milijun dolara, te ga vratila natrag u pritvor gdje
e ostati najmanje do
kraja tjedna. Prema
newyorkim zakonima
veina kaznenih suenja mora se odrati u
roku od est mjeseci
od dana uhienja. (H)

Za genocid u Ruandi
30 godina zatvora
ARUA - Bivi naelnik glavnog stoera ruandske vojske Augustin Bizmunga osuen je pred Meunarodnim
kaznenim sudom za Ruandu (ICTR) na 30 godina zatvora zbog genocida, javljaju agencije. General Bizmungu
postavljen je na elo vojske 16. travnja 1994. godine, u
jeku genocida. Pozdravljamo odluku ICTR-a. Radi se o
velikoj kazni, iako ima onih koji misle da je zasluio najteu kaznu, kazao je Mertin Ngoga, glavni dravni odvjetnik Ruande. Drugi optuenik, bivi naelnik andarmerije general Augustin Ndindiliyimana, osuen je na
kaznu istovjetnu vremenu koje je proveo u pritvoru od
trenutka uhienja pa je nakon presude puten. Jo dvojica visokih vojnih dunosnika osuena su na 20 godina zatvora. U genocidu u Ruandi je, prema podacima
UN-a, ubijeno oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika
plemena Tutsi. (H)

Srbija kandidat i bez

uhienja Mladia
BEOGRAD - ef diplomacije Luxemburga Jean
Asselborn izjavio je juer u Beogradu da uhienje hakih optunika Ratka Mladia i Gorana Hadia nije
uvjet Srbiji za stjecanje statusa kandidata za lanstvo
u EU. On je kao primjer naveo Hrvatsku koja je stekla
status kandidata i prije nego to je uhitila hakog optuenika Antu Gotovinu. Beogradski tisak navodi kako
bi Srbija na jesen mogla dobiti status kandidata za
ulazak EU, ali ne i datum kada e otpoeti pregovore
za lanstvo.
B. O. I.

BRITANSKA KRALJICA ELIZABETA U ETVERODNEVNOM POSJETU IRSKOJ

Kraljiin maliveliki korak

Pie Vesna

ROLLER

alim korakom, kojim

je britanska kraljica
Elizabeta II. juer oko
podneva po lokalnom vremenu izila iz aviona u zranoj
luci Baldonnel te stupila na irsko tlo, slubeno je oznaen
poetak nove, bolje ere u britansko-irskim odnosima.
Prva predstavnica britanske monarhije koja posjeuje
Republiku Irsku, bila je odjevena u zeleno, tradicionalnu
boju svojih domaina. Kraljicu
i njezinog supruga princa Filipa na aerodromu nedaleko od
Dublina doekao ju je zamjenik premijera i ef diplomacije Eamon Gilmore, a osmogodinja djevojica predala joj je
struak cvijea. Par se potom
uputio u predsjedniku palau
gdje ih je doekala irska predsjednica Mary McAleese. Nakon rukovanja na ulazu, kraljica i predsjednica ule su u
plau gdje se njihovom razgovoru pridruio irski premijer
Enda Kenny.
Tijekom etiri dana, koliko
e britanska monarhinja boraviti u Irskoj, na snazi e biti
ogromne mjere sigurnosti. One
e, kako je izraunato, stajati
oko 30 milijuna eura. Kraljicu
Elizabetu II. e tijekom posjeta uvati osam tisua policajaca i dvije tisue vojnika, a u
posljednjih je nekoliko dana
ve je uhieno vie desetaka
osoba za koje se pretpostavlja da pripadaju disidentskom
republikanskom pokretu. No,
veina Iraca smatra kako ovaj
povijesni posjet vrijedi svaki potroeni cent. Istraivanje javnog
mnjenja pokazalo je da vie od
80 posto graana podrava Elizabetin dolazak. Protivi mu se,
tvrdi i irski ministar pravosua

Na snazi e biti
ogromne mjere
sigurnosti vrijedene
30 milijuna eura, no,
veina Iraca smatra
kako posjet vrijedi
svaki potroeni cent

Foto REUTERS

Za 40 posto Srba Mladi je heroj

ila ju je osloboditi nakon to je predala

dravi svu svoju imovinu u bankama u
Egiptu - etiri milijuna amerikih dolara.
U priopenju se ne spominje jamevina,
suprotno onome to je ranije spominjao
jedan egipatski sudski izvor. (H)

Alan Shatter, samo vrlo mala

skupina ekstremista. Neki elnici Sinn Feina, stranke za koju
se vjeruje da i dalje ima veze s
IRA-om, izjavljivali su proteklih
dana da je za posjet predstavnice britanske krune jo prerano. No, predsjednik Sinn Feina, Gerry Adams, ipak se na
koncu priklonio veinskom miljenju graana, te ocijenio da
je Elizabetin dolazak jedinstve-

na prilika za uspostavljanje novih odnosa dviju drava koji e

se temeljiti na jednakosti i meusobnom potivanju.
Da sustav osiguranja i kontrole dobro funkcionira, pokazala je uspjena akcija irske
policije provedena svega nekoliko sati prije kraljiina dolaska. U akciji je otkrivena bomba, postavljena u prtljanom
prostoru autobusa koji je tre-

bao voziti do Dublina. Bomba

je locirana u ponedjeljak naveer te je onesposobljena kontroliranom eksplozijom tijekom
noi. Dojavu o bombi policija
je primila od anonimne osobe. Istraivan je i jedan sumnjivi ureaj pronaen juer ujutro na dablinskoj tramvajskoj
postaji, ali pokazalo se da nije
rije o bombi, nego o imitaciji
eksplozivne naprave.

na osvrt

i li nam bilo bolje danas, i bi li bre

izali iz krize da smo posluali one
koji su do juer zazivali MMF da nam
doe u Hrvatsku i presudi? Sudei po
predsjedniku tog monog financijskog
bauka Dominigueu Straussu-Kahnu,
MFF ne dolazi da pomogne, ve da dobro naplati svoj dolazak. U novcu ili naturi, svejedno. Napaljeni francuski socijalista koji upravlja kasom tekom 900
milijardi dolara, za svoj nesmotren in
u newyorkom hotelu nad tamonjom
sobaricom za sada dobiva smo packe. Kao, pa nije to tako strano i nije
mu prvi put.
Eto, tako ak i jedan pokuaj silovanja ima dva lica - zavisno s koje strane
dolazilo. Ako demokrat Clinton Ovalni
ured u Bijeloj kui pretvori u oralni, kriva je Monika jer mu je preduboko zala
u vidokrug, da je ula Bushu bio bi to
skandal nad skandalima kojega bi je-

Strah od MMF-a
dino reiser Moore doekao spremno
i na jo jednom filmu zaradio milijune.
Kad se Sanader malo poigra s knjigovodstvom onda je cijela drava lopovska, kada se zaigra Lini onda je policajina pijunina i progonitelj, a svi
ostali neduni graani.
Mogu se sloiti s onima koji ova
opravdanja vide u svjetonazornom stajalitu da onaj tko zagovara jedno nema
pravo to kriti, a onaj tko ne zagovara
nita automatski za nita i ne mora odgovarati. Pa je Clinton simpatini evac, Bush bahati nafta sklon aici,
Sarkozy pjetli koji im se napali odmah se i oeni, Sanader dugoprsti
ljubitelj umjetnina, Lini kolateralna rtva Karamarkovih policajaca, a StraussKahn (pre)potentan bankar. Nije on kriv

to viak potencije dolazi od vrha vlasti,

a prepotencija jo kada se vlasti doda
i kasa s ovolikim milijardama za kojima
se otimlju sobarice od Atene do Dublina, Lisabona i Budimpete.
Evo se kladim da nai socijalisti
nee jo zadugo prizivati MMF jer im
se francuski kolega zaneredio. To znai da hrvatske sobarice mogu odahnuti i u miru gledati TV sapunice koje ih
hrane praznom slamom i glupim reklamama. U pauzama se mogu naslaivati kako im je bolje u praznoj sobi nego
Sanaderu u punom zatvoru. Francuzi se
pak jo nadaju da bi Strauss-Kahn mogao biti dobar predsjednik. Jer, onome
tko dri toliku lovu dozvoljeno je da vas
malo i tipne u prolazu, pa ta?
Mate URI

svijet

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Pakistan uhitio
zapovjednika
Al Kaide

*
*

ZNAAJAN POMAK TALIJANSKOG GLASAKOG TIJELA ULIJEVO

VELAN

TRST - Trebat e priekati

drugi krug glasovanja, koji e se
odrati 29. i 30. svibnja, ali ve
se moe ustvrditi da je ljevica u
Trstu, nakon gotovo 10 godina
vladavine desnice, podigla glavu. Kandidat ljevice Roberto Cosolini dobio je 40,7 posto glasova, 13 posto vie nego kandidat
desnice Roberto Antonione. Uz
takvu razliku realno je oekivati povratak ljevice u upravljanje
gradom koji je unato retorikim potezima dosadanjeg gradonaelnika Roberta Dipiazze
ostao zabarikadiran unutar klasinih desniarskih bedema. U
pokrajini Gorizija (tradicionalno lijevo izborno podruje) je
ljevica pobijedila ve u prvom
krugu, a vodi i u Pordenoneu
(ve dugo grad pod upravom
Sjeverne lige) pa i tu valja oekivati njezinu konanu pobjedu
u drugom krugu.
Najvei politiki dogaaj tijekom opinskih i pokrajinskih izbora koji su obuhvatili oko 15
milijuna biraa zabiljeen je u
Milanu, Berlusconijevom politikom feudu. Grad u kojemu
je talijanski premijer, zahvaljujui potpori socijalista, ostvario
ogromno bogatstvo tijekom 80ih godina prolog stoljea, okrenuo mu je lea. Milano je ve
preko 20 godina pod upravom
Berlusconijeve desnice i Sjever-

predstavlja kao vaan dogaaj koji bi mogao pomoi da se razmrsi klupko Al Kaidine mree koja djeluje u regiji. Prema prvim saznanjima, Jakib je radio izravno po
naredbama Al Kaidinih efova du granice izmeu Pakistana i Afganistana. (H)

Trst se ne srami
crvene boje

Roberto Cosolini

Najvei politiki dogaaj tijekom lokalnih izbora koji su obuhvatili oko 15 milijuna biraa zabiljeen je u Milanu, u kojem je ve vie
od 20 godina na vlasti Berlusconijeva desnica.
Njegova koalicija dobila je tek 41 posto glasova, dok je kandidat ljevice dobio 48,6 posto

B. D.

Pie Elio

ISLAMABAD - Pakistan je izvijestio da

je u Karachiju uhien Muhamad Ali Kasim Jakib, vaan zapovjednik Al Kaide jemenske nacionalnosti. Kasim Jakib nije
na popisu najtraenijih lanova Al Kaide,
no pakistanska vojska njegovo uhienje

31

ne lige. Tek je 27 tisua Milaneza

glasalo za Berlusconija, upola
manje nego na prethodnim opinskim izborima. Njegova koalicija sa Sjevernom ligom dobila
je tek 41 posto glasova, dok je
kandidat ljevice Giuliano Pisapia

dobio 48,6 posto, to znai da

mu je u drugom krugu pobjeda
nadohvat ruke. Dva dana prije
odravanja izbora Berlusconi je
svojim simpatizerima poruio da
je ishod izbora u Milanu politiki test popularnosti koalicije de-

snog centra na nacionalnoj razini. Osobni poraz Berlusconija

te poraz kandidatkinje desnice
Letizije Moratti upuuje na to da
je Berlusconijeva politika srea
na zalasku.
Ljevica je pobijedila u prvom

krugu u Bologni i Torinu i eka

se na ishod drugog kruga glasovanja u Napulju, gdje vodi koalicijski partner ljevice Luigi de
Magistris. U Napulju je dosad
vladala lejvica koja je izgubila poprilian broj glasaa zbog
sluaja gradskih ulica zatrpani
smeem. No, ipak ime de Magistris je zadrao prednost nad
desnicom. Kao to je poznato,
Bologna je vrsti bedem ljevice
u zadnjih 50 godina uz kratko
etverogodinje razdoblje vladanja desnice. U Torinu pak, Piero Fassino preuzeo je tafetu

vladanja ljevice od prethodnika

Paola Chiamparinija. Dakle, ljevica iz izbora izlazi ojaana. Podaci govore o znaajnom pomaku
talijanskog glasakog tijela ulijevo. Gotovo svi talijanski politiki
komentatori tvrde da e se krah
u Milanu ozbiljno odraziti na savez izmeu Berlusconija i lidera Sjeverne lige Umberta Bossija. U sluaju uvjerljivije pobjede
ljevice u drugom krugu glasovanja realno je oekivati politiku krizu unutar vodee koalicije
desnog centra i sazivanje prijevremenih izbora.

GRAD BUZET

OBAVIJEST

REPUBLIKA HRVATSKA
Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju
Odsjek za prostorno ureenje i gradnju Buje
Buje, Nikole Tesle 2, tel. 772 445, 772 140
Klasa: UP/I-350-05/11-02/157
Ur.broj: 2163/1-18-01/1-11-12
Buje, 12. svibnja 2011.

Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju - Odsjek za prostorno

ureenje i gradnju Buje, temeljem lanka 110.-112. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09), rjeavajui po zahtjevu
koji je podnio "6.maj"d.o.o. Umag, Tribje 2, za izdavanje lokacijske
dozvole za izgradnju spojnog kolektora kanalizacijskog sustava naselja Monte Baster u predjelu Rudine Buje,

POZIVA
stranke postupku, odnosno:
1. podnositelja zahtjeva, odnosno njegovog opunomoenika,
2. vlasnike i nositelje vlasnikih i drugih stvarnih prava na esticama
koje su predmet
zahvata kao vlasnike i nositelje vlasnikih i drugih stvarnih prava na
esticama koje neposredno granie sa zahvatom u prostoru,
3. jedinicu lokalne samouprave na ijem se podruju planira predmetni zahvat u prostoru,
4. druge pravne i zike osobe koje zbog zatite svojih prava i pravnih
interesa imaju pravo sudjelovati u postupku za to se kod ovog
Nadletva vodi upravni postupak za izdavanje lokacijske dozvole
za zahvat:
izgradnja spojnog kolektora kanalizacijskog sustava naselja
Monte Baster u predjelu Rudine Buje kojim su obuhvaene k..
3915/1, 2102/3, 2025/1, 3918, 2291/2, 2292, 3921/1, 3921/2, sve
k.o. Buje, da se odazovu, upute svog predstavnika, zakonskog
zastupnika odnosno opunomoenika, i pristupe dana 30. svibnja 2011. godine na uvid u idejni projekt broj: RN 106911/1 od
oujka 2011. godine koji je izradio "Fluming" d.o.o. Rijeka, ovl.
ing.gra. Nelita Boban, radi izjanjenja. Uvid u idejni projekt moe
se izvriti osobno ili putem opunomoenika u prostorijama Upravnog
odjela za prostorno ureenje i gradnju, Odsjeka za prostorno ureenje
i gradnju Buje, ul. N. Tesle 2/II kat. Na uvid je potrebno ponijeti osobnu
iskaznicu. Ukoliko se pozvane stranke ne odazovu ovom pozivu smatrat e se da nemaju primjedaba na zahvat i postupak e se nastaviti
sukladno pravilima postupka i materijalnom propisu.
VODITELJICA ODSJEKA
Mirjana Bori, dipl.ing.gra.

Obavjetavamo sve pravne i zike osobe da su na oglasnoj ploi

Grada Buzeta objavljeni (raspisani), natjeaj za zakup poljoprivrednog
zemljita u vlasnitvu Grada Buzeta i natjeaj za prodaju nekretnina u
vlasnitvu Grada Buzeta.
Sve informacije mogu se dobiti na br. telefona 662-726, int. 113.

oglasni odjel: Pula, Portarata 4, tel. 388-470, 591-543 fax 388-471

KUE

KREDITI do 20.000 EUR, bez

hipoteke, jamaca i depozita. Tel.
052/544-825.

Ep008455

prodaja
OBAVIJEST

ROVINJ prodajem luksuzno

namjeten pansion, 900m2, 50
kreveta, restoran, vlastiti parking,
200 m od plae. 098/335-913.

Obavjetavaju se sve zainteresirane osobe da je na oglasnoj

ploi i na web stranicama Grada Labina (www.labin.hr) objavljen
Poziv za podnoenje pisanih ponuda za dodjelu lokacija u
Rapcu za ljetnju sezonu 2011. godinu, te Poziv za podnoenje
pisanih ponuda za dodjelu lokacije za postavu slobodno stojeih
reklamnih i oglasnih predmeta za ljetnu sezonu 2011. godine.

002-000456

NAMJETENJA
ponuda

Sve informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za

komunalne djelatnosti Grada Labina i na telefon broj 866 863
ili 099 2108546.
GRAD LABIN

FERITAS d.o.o. trai administratoricu za rad u uredu u Puli. Potrebno

poznavanje rada na raunalu i
znanje engleskog jezika. ivotopise
slati potom na adresu: Feritas d.o.o.
Dereninova 18, 10000 Zagreb. Za
informacije zvati na tel: 01/4662-662.

Ep008452

Temeljem lanka 61. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina i

l. 81. Pravilnika o parcelacijskim i drugim elaboratima, Upravni odjel
za prostorno planiranje i komunalni sustav OPINE MEDULIN
objavljuje:

POZIV NA JAVNI UVID

IZLAGANJE PARCELACIJSKOG ELABORATA
ITB d.o.o. Medulin izradio je parcelacijski elaborat br.A-156/10, prema
lokacijskoj dozvoli za zahvat u prostoru graenje nove prometnice u
naselju BANJOLE Glavica sa kolnikim i pjeakim povrinama te
odvodnjom oborinskih voda i javnom rasvjetom, klasa UP/I-350-05/0802/4431 od 30.travnja 2010.godine. Na javni uvid pozivaju se svi
nositelji prava na predmetnim katastarskim esticama kao i nositelji
prava na susjednim katastarskim esticama koje neposredno granie
s predmetnim: 971/5, 971/6, 971/27, 971/31, 971/32, 971/33, 971/34,
971/38, 971/48, 971/50, 971/51, 1247/8 i 1249/1 sve k.o. Pomer
Javnu uvid u parcelacijski elaborat odrati e se dana 26. svibnja
2011. godine od 10.00 do 12.00 sati u prostorijama Opine Medulin u
Medulinu, Centar 50, II kat.
Klasa: 361-01/11-01/0031
Urbroj: 2168/02-03/2-11-2
Medulin, 16.5.2011

002-000454
Ep008454

ISTARSKA UPANIJA

SERVISI,ZANATI I USLUGE
ponuda
EMAJLIRANJE KADA za samo 3
sata imat ete ponovo novu kadu.
098/927-2965.

Ep008453

MARKETING

*ODVD,VWUH3XOD5LYDWHO

002-000463

POZNANSTVA
poznanstva
GOSPOE I GOSPOICE! Usamljene ste? Agencija Zajedno
e vam pomoi; upis za vas je
besplatan. 0-24h. 098/174-9933,
091/400-5330.
002-000411

PRONAI ME! Ako si meu tisuu

osamljenih kao i ja, nazovi me 0-24h
i poimo dalje zajedno! 064/6060-50, 091/400-5330. VE-MA u.o.,
MBO: 92575528, Ilica 175, Zagreb,
01/370-2189, (6.88 kn/min. fiksna
linija, 8.28kn/min mobitel), www.
ve-ma.net.

002-000467

STROJNO BUKANJE, strojne

estrihe i fasade svih vrsta, povoljno
i kvalitetno. 091/27-27-511.
002-000398

ZAJMOVI
ponuda

v.d. proelnica
Suzana Racan Stern, dipl. iur.

002-000461

KREDITI za zatvaranje dozvoljenog

i nedozvoljenog prekoraenja po
tekuem raunu, kreditnih kartica i
manjih kredita. 052/544-825.

BESPOVRATNA sredstva do
75.000 EUR za ruralni turizam.
Eurokonzalting. Tel: 052/544-825.
002-000457

BESPOVRATNA sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ribe

do 50% ulaganja. Eurokonzalting.
Tel: 052/544-825.
002-000459

002-000418

USAMLJENI STE? Agencija Zajedno je uz vas. Nazovite 0-24h;

diskrecija zajamena. 064/65-6505, 098/174-9933. VE-MA u.o.,
MBO: 92575528, Ilica 175, Zagreb,
01/370-2189, (6.88 kn/min. fiksna
linija, 8.28 kn/min. mobitel), www.
ve-ma.net.
002-000404

RAZNO
kupnja
OTKUPLJUJEM olupine auta, staro
eljezo, kamione, autobuse i drugo.
092/285-1795.
002-000468

36

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

kultura
kultura@glasistre.hr

591-529

Koncert
klavirista
glazbene kole

PULA - Nakon preksinonog koncerta

uenika gudakog odjela pulske Glazbene kole Ivana Matetia Ronjgova u
crkvi Franjevakog samostana veeras je na rasporedu koncert klavirskog
odjela iste kole. S poetkom u 20 sati

posjetitelji e imati prilike sluati kompozicije: F. Burgmullera, E. Griega, D.

Pejaevi, J. Haydna, R. Schumanna,
I. Albeniza, E. Neuperta, C. Debussyja,
F. Chopina, S. Rahmanjinova i drugih.
Ulaz je slobodan.
N. H.

CEH NEMARA I SRAMOTE: ISPOSTAVLJEN RAUN ZA URUENI ARHITEKTONSKI PAVILJON

skoj genijalnosti koja e oboriti
svijet s nogu, a onda je uslijedila bolna realnost, kako to ve
biva.

Rijeka plaa 260 tisua

za ploveu blamau
RIJEKA - Rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel donio
je odluku da se 260.000 kuna
iz proraunske zalihe uplati
Muzeju moderne i suvremene
umjetnosti kako bi se podmirile obveze prema 3. maju i
Jadranskom pomorskom servisu, a koje su nastale zbog
paviljona na teglenici koji je
trebao prezentirati Hrvatsku
od kolovoza do studenog
prole godine na Meunarodnoj izlobi arhitekture. Kao da
ve nije bilo dosta sramote to
se paviljon pretvorio u kremnitu, ve se sada ona okonava time to e Grad Rijeka
morati tu kremnitu pokusati jer e se novcem poreznih
obveznika morati platiti neiji
nerad i neprofesionalnost.

Dodatni trokovi

Muzeju moderne i suvremene umjetnosti

novac e se uplatiti iz proraunske zalihe,
da bi se podmirila dugovanja 3. maju i
Jadranskom pomorskom servisu

Bolna realnost
A sve je tako lijepo poelo.
Meunarodna Izloba arhitekture u Veneciji/La Biennale di Venezia odravala se od 29. kolovoza do 21. studenog 2010.
godine. Japanska arhitektica
Kazuyo Sejima, selektorica,
temu Bijenala definirala je naslovom Arhitektura kao mjesto
susreta. Arhitekt Leo Modrin,
povjerenik hrvatske izlobe za
Bijenale imenovan od strane Ministarstva kulture, na tu je temu
odgovorio projektom ploveeg
paviljona pod nazivom Brod,
na kojem je suraivala skupina hrvatskih arhitekata: Saa
Begovi, Marko Dabrovi, Igor

Armaturna konstrukcija paviljona ulegnula se tijekom tegljenja u Veneciju, a trokove

debakla plaaju porezni obveznici

Frani, Tanja Grozdani, Petar

Mikovi, Silvije Novak, Veljko Olui, Helena Paver Njiri,
Lea Pelivan, Toma Pleji, Goran
Rako, Saa Randi, Idis Turato i
Toni arni. Oni su zajedniki
potpisali projekt hrvatskog pavi-

cije projekta u hrvatskom izlobenome prostoru u Arsenalu i

publikacijom namijenjenom posjetiteljima koja je objedinila itav projekt.
Prialo se i slikavalo po medijima, govorilo se o arhitekton-

64. CANNES - DRVO IVOTA TERRENCEA MALICKA I TAKE SHELTER JEFFA NICHOLSA

Dragan RUBEA

CANNES - Jack pronalazi

izgubljenu duu u modernom
svijetu, tragajui za odgovorima o porijeklu i znaenju
ivota i preispitujui postojanje vjere. Tako opisan u festivalskom katalogu, najnoviji
dugooekivani film Terrencea
Malicka Drvo ivota za kojeg su se otimali svi festivali
A-lige, zazvuao je poput nove
Fontane ivota Darrena Aronofskog. Donekle je tako i ispao.
Interes publike za Malickovu pompoznu priu bio je toliki da je dvorana canneskog
Grand Thetrea Lumiere pucala po avovima i bila krcata ve pola sata prije poetka
projekcije pa je mnotvo novinara ostalo kratkih rukava. No,
oni koji su ostali vani nisu nita izgubili, osim ako nije rije
o Malickovim hardcore fanovima. Ve prvi kadar sa suncokretima u cvatu mogao bi nas
navesti na pomisao da emo
prisustvovati jo jednoj dvoipolsatnoj Mallickovoj lekciji iz
biologije. Ipak, hortikulture je
u filmu bilo malo u odnosu na
njegove ranije filmove. Ali zato
ak pola sata filma otpada na

ljona - eline konstrukcije koja

je izraena u Brodogradilitu u
Kraljevici. Predstavljanje hrvatskih autora na Bijenalu bilo je
obuhvaeno trima komponentama, ploveim paviljonom na
teglenici, izlobom dokumenta-

Amerika apokalipsa
REUTERS

Iz Cannesa

Ovrni postupak
podebljao
trokove

Interes publike za Malickov film Drvo ivota

bio je toliki da je dvorana
canneskog Grand Thetrea Lumiere pucala po
avovima i bila krcata ve
pola sata prije poetka
projekcije
Ostaje
nepoznanica zbog ega
nijedan hrvatski festivalski
selektor ili distributer nije
reagirao na Nicholsov
prethodni komad Shotgun Stories

Ekipa filma LApollonide Bertranda Bonella

reiserovu lekciju o postanku svijeta - vulkani, vodopadi,

meduze i dinosaurusi ukljueni - kao da promatramo prirodoslovni dokumentarac iz produkcije Discovery Channela.
No, Mallick voli omotati posve
plonu i tako jednostavnu priu
velikim filozofskim temama.
A dobili smo jo jedan traktat o amerikoj obitelji koja je

otila k vragu, s autoritarnim

ocem (Brad Pitt) koji je u isti
mah i etablirani znanstvenik u
Nixonovoj kineskoj misiji i bogobojazni otac koji svira orgulje i slua Brahmsa. Kako
to obino biva u takvim situacijama, tragedija je neizbjena. Oev rigidni odgoj i njegov
posebni odnos prema najstarijem sinu kojem se posvetio

vie nego ostaloj dvojici, raa

u djeaku mrnju. Sinovi odrastaju i postaju stupovi korporacijske Amerike, izolirani u staklenim poslovnim utvrdama
ispred kojih e se probiti tek
poneka neizbjena vlat malickovske trave.
Zanimljivo je da retorika genijalnog filma Take Shelter
Jeffa Nicholsa prikazanog u
paralelnoj selekciji Tjedan
kritike takoer puno duguje
Malicku. Ali Nichols kao veliki

Dodatan tragian ton arhitektionskoj blamai

dao je Jadranski pomorski servis koji je u sijenju ove godine pokrenuo i ovrni postupak
protiv Muzeja moderne
i suvremene umjetnosti
zbog neplaenih rauna,
te su pritom nastali i trokovi ovrnog postupka u
visini od 3.164 kuna.

tovatelj hollywoodskog klasinog filma uzima od Malicka, pa i Spielberga, upravo

onoliko koliko mu je potrebno (u oba filma lik estite majke glumi manje poznata Jessica Chastain). A lik oca kojeg
proganjaju neobine halucinacije i koji poinje vjerovati da je
od majke naslijedio usud paranoidne shizofrenije, glumi izvrsni i sve popularniji Michael
Shannon.
Iako dobar dio filma protjee u sporim dijalozima, kako
se pria pribliava kataklizmikoj zavrnici, a otac poinje
kopati skrovite protiv tornada, shvatit emo da je Nichols
zapravo snimio zaudnu politiku parabolu o amerikim
nesigurnostima i strahovima
od budunosti. Ostaje nepoznanica zbog ega nijedan
hrvatski festivalski selektor, o
distributerima da i ne govorimo, nije reagirao na Nicholsov nita loiji prethodni komad Shotgun Stories.
I dok se Nicholsova obitelj
naoruana gas maskama izolirala u sklonitu, Bertrand Bonello je u filmu LApollonide
izolirao raskoni kontingent
francuskih krasotica u jedan
bordel u suton 19. stoljea. Nji-

- Naalost, tijekom tegljenja

paviljona u Veneciju, dolo je do
njegova oteenja, na nain da
se je slegnula armaturna konstrukcija, te paviljon nije bio izloen zbog sigurnosnih pitanja.
Slijedom ovih nepredvienih potekoa, napravljeni su dodatni
trokovi koji nisu bili predvieni
provotnim planiranim trokovnikom hrvatskog predstavljanja.
Predstavljanje hrvatskih arhitekata projekt je Ministarstva kulture, a organizacija projekta povjerena je Muzeju moderne i
suvremene umjetnosti u Rijeci.
Organizacija predstavljanja regulirana je Ugovorom sklopljenim 21. travnja 2010. godine izmeu Ministarstva kulture, Lea
Modrina i Muzeja moderne i
suvremene umjetnosti, kojim je
kao ukupna suma trokovnika
odreen iznos od 931.747 kuna.
Ministarstvo kulture osiguralo je,
Aneksom ugovora 27. kolovoza 2010. godine dodatna sredstva u iznosu od 98.000 kuna
za trokove tegljenja i veza. Jo
jedan aneks s Ministarstvom
kulture sklopljen je 10. veljae
2011. godine kojim je osigurano dodatnih 101.736 kuna, navodi se i obrazloenju troenja
proraunske zalihe za arhitektonsku blamau. U inu treem
ove tragedije konstatira se da
poradi realizacije programa Venecijanskog bijenala Muzej moderne i suvremene umjetnosti u
Rijeci ima nepodmirene obveze
prema 3. maju Brodogradilite
u iznosu od 188.190 kuna, te Jadranskom pomorskom servisu
u visini od 69.937 kuna, ukupno
iznosi 258.127 kuna.
Damir CUPA

hova pojavnost kree se u rasponu od prerafaelitske ljepote

do magrebske egzotike. Rije
je dakle o krajnje estetiziranom
filmu o licima iji se kadrovi doimaju poput oivjelih platna Moneta i Courbeta. No, s obzirom
na njegovu ambijentaciju, film
je jako edan u prikazivanju
seksualnog akta, dok je budoar transformiran u stilizirani teatar s naglaenom melankolijom
i dekadencijom kadra, premda
Bonello nepotrebno posee za
split screenom.
Posve drukiji pristup erosu rabi nizozemska autorica Urszula Antoniak u filmu
Code Blue, iji naslov aludira na ifru koja se koristi kod
terminalnih pacijenata u sluaju eutanazije. Njena heroina je usamljena medicinska
sestra koja se u samaritanskom pristupu prema pacijentima doima poput njene kolegice Johanne iz istoimenog
Mundruczova filma. No, dok
je Mundruczo izdanak Tarrove kole, Antoniak tretira film
poput lekcije iz unutarnjeg dizajna. Ostaje pitanje zato je
Zagrebaki filmski festival programski forsirao njen prethodni komad Nita osobno. Ovaj
najnoviji je nita posebno.

Glas Istre

kultura

Ugledne
Rimljanke i
Rimljani

Srijeda, 18. svibnja 2011.

PULA - Ugledne Rimljanke i Rimljani iz

Arheolokog muzeja Istre naziv je izlobe
koja e danas u podne biti otvorena u Lapidariju Arheolokog muzeja Istre. Izloba
je nastala kao rezultat zajednikog projekta u kojem sudjeluju polaznici Doma za

37

djecu, mlade i odrasle osobe s cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama u Puli, uenici Strukovne kole te
Talijanske srednje kole Dante Alighieri
u suradnji s Edukacijskim odjelom pulskog Arheolokog muzeja. (V. B.)

*
*

SREDSTVIMA REGIJE VENETO RESTAURIRANA JO JEDNA DRVENA UMJETNINA IZ ISTARSKIH CRKVI

Kristina FLEGAR

Novigradsko raspelo
vraeno s novim sjajem
Raspelo je oieno od drvnih nametnika i dvaju novijih
slojeva boje, sve do onog
originalnog, a rekonstruiran
je i dio krune od trnja. Venecijanski su restauratori taj
dugotrajan posao odradili
pod strunim nadzorom svojih
istarskih kolega, Natae Nefat
i Ivana Matejia

Restauratorica Giovanna Menegaschi i upnik Milivoj Koren

NOVIGRAD - Drveno Kristovo raspelo, koje je u veljai

prole godine skinuto s oltara
crkve Blaene Djevice Marije
Gospe od Karmela i otpremljeno na restauriranje u specijaliziranu radionicu Giovanne
Menegaschi i Roberta Bergamaschija u Veneciju, juer je
vraeno u Novigrad s potpuno
novim sjajem. Privremeno je
svoje mjesto nalo u upnoj
crkvi sv. Pelagija i Maksima,
budui da je njegova crkva
u prijeko potrebnoj obnovi.
Raspelo je oieno od drvnih
nametnika i dvaju novijih slojeva boje, sve do onog originalnog, a rekonstruiran je i dio
krune od trnja. Venecijanski
su restauratori taj dugotrajan

Novigradsko raspelo vraeno

nakon restauracije

Nataa Nefat

posao odradili pod strunim

nadzorom svojih istarskih kolega, Natae Nefat iz Konzervatorskog odjela u Puli i Ivana
Matejia, koji je prije desetak
godina, u suradnji s Istarskom
upanijom, osmislio i poeo
provoditi program obnove
drvenih umjetnina iz istarskih

crkvi uz pomo sredstava talijanske regije Veneto.

Ovim je programom dosad
obnovljeno dvadesetak umjetnina, istaknuo je upanijski
proelnik za kulturu Vladimir
Torbica, a taj bi reprezentativan fundus istarske kulturne
batine mogao biti prezentiran

na vrijednoj izlobi u Istri i Veneciji za godinu ili dvije. Veneto u takvim restauratorskim
zahvatima u Istri sudjeluje s
pedesetak tisua godinje, a
za sve ovdanje projekte iz
kulture za ouvanje i obnovu
venecijanske kulturne ostavtine izdvaja od dvjesto do pet-

sto tisua eura na godinu.

Obnovljeno su raspelo u
Novigradu, uz Torbicu i Nefat,
doekali i gradonaelnik Anteo Milos i upnik Milivoj Koren,
koji nisu krili zadovoljstvo rezultatima. Milos je napomenuo
i da Grad i upa zajedno nastavljaju s obnovom crkve Bla-

SUTRA POINJE 5. ISTARSKI POVIJESNI BIENNALE

Domus, casa, habitatio kultura

stanovanja na jadranskom prostoru
PORE - Peti istarski povijesni znanstveni skup, koji
ponovno zajedniki organiziraju Zaviajni muzej Poretine, Odjel za humanistike
znanosti Sveuilita Jurja Dobrile iz Pule i pazinski Dravni
arhiv, ove godine u sredite
panje je stavio temu kulture stanovanja na jadranskom
prostoru. Marija Mogorovi
Crljenko, Elena Uljani-Veki i Biserka Budiin najavile
su znanstveni skup konferencijom za novinare, istiui da
su se ove godine odazvala
rekordna 22 znanstvenika.
Skup financijski podravaju ministarstva kulture i znanosti, Istarska upanija, Grad
Pore i druge jedinice lokalne samouprave koje sufinanciraju Dravni arhiv u Pazinu. Najvei dio novca, osim
za smjetaj samih sudionika,
redovito odlazi na tiskanje
zbornika radova pa e tako
i u etvrtak, prvog dana skupa, najprije biti promoviran
novi tom s prologodinjim

Marija Mogorovi Crljenko, Elena Uljani-Veki

i Biserka Budiin

radovima. Ove godine sudionike e organizatori povesti

u obilazak Romualdove spilje, samostana svetog Mihovila nad Limom, a ni ovog
puta nee izostati voeno
razgledanje Eufrazijane.
Sudionici su prijavili
teme vezane za stanovanje
od prapovijesti do 20. stoljea, a veliki blok predavanja

odnosi se na srednji vijek i

rano novovjeko stanovanje.
Bit e rijei o kuama, zgradama, socijalnoj topografiji,
ali i kulturi ivljenja, meuljudskim odnosima unutar
kue govorit emo o ciglama i emocijama, onome to
ini svakodnevni ivot, a to
od prvoga skupa promoviramo kroz povijesni bienna-

le - to je povijest malih ljudi,

rekla je Mogorovi Crljenko.
Teme iz povijesti svakodnevice ve su dugo u fokusu
interesa globalne povijesne
znanosti, premda dio akademske zajednice na njih jo
gleda svisoka, kao na manje vane, premda bavljenje tim segmentom povijesti
ne iskljuuje velike teme,
budui da su one kontekst
iz kojih izlaze male prie,
rekla je Mogorovi Crljenko
odgovarajui na novinarsko
pitanje. Kod nas je interes
za ovim temama pobudio
profesor Miroslav Bertoa,
a zainteresiralo nas je, jo
dok smo studirale, drutvo
OTIUM, koje izdaje i asopis - pokrenuli su ga Neven
Budak i Zdenka Janekovi
Rmer. Danas smo teme povijesti svakodnevice uspjele
institucionalizirati kroz izborne predmete na sveuilitu, a studenti sve vie trae
zbornike s Istarskih biennala, to znai da te teme za-

nimaju i nove generacije,

rekla je Mogorovi Crljenko,
a Uljani-Veki dometnula
da je najtraeniji zbornik na
temu kulture prehrane, jer ga
konzultiraju i ugostitelji.
Organizacijski odbor Istarskih biennala ine profesori Miroslav Bertoa, Robert
Matijai, Neven Budak, Ivan
Mateji, Marija Mogorovi
Crljenko, Elvis Orbani, Elena Uljani-Veki i Tajana Uji. Skup se odvija u salonu
na drugom katu Zaviajnog
muzeja, a poinje u etvrtak
u 18 sati predstavljanjem
zbornika. U petak predavanja poinju u 9 sati i traju do
naveer, s pauzom od 13 do
15.30, a za predavanja je rezervirano i subotnje dopodne. Uz niz zanimljivih predavanja iz zaviajne povijesti,
ponovno valja istaknuti rad
Mogorovi Crljenko, koji se
savreno vee uz suvremeni ivot - o kui i domu kao
mjestu sigurnosti i(li) nasilja
za enu.
S. MATEJI

ene Djevice Marije Gospe od

Karmela (koja je upravo zbog
ovog raspela poznata i kao crkva od Krista, kako je rekao veleasni Koren) te da su upravo kompletirali dokumentaciju
i zahtjev za financijsku potporu
koju e proslijediti Ministarstvu
regionalnog razvoja kako bi taj
zahvat uspjeli kompletirati.
Kako je najavila Nefat, u
sklopu ovog programa sad pripremaju dokumentaciju za restauraciju etiriju drvenih skulptura svetaca iz crkve sv. Jurja
u Plominu, a ovih dana oekuju i rezultate novog natjeaja za sredstva regije Veneto
na koji su kandidirali skulpturu
bogorodice iz Brtonigle i oltar
iz crkve sv. Martina u Svetom
Lovreu. to se novigradskog
raspela tie, objasnila je da arhivska vrela spominju udotvorno raspelo ve u 17. stoljeu, meutim u trenutnom
stadiju njihovog istraivanja nije
mogue potvrditi da se radi o
istoj umjetnini. Restauracija je
pokazala da ono ima i renesansna i barokna obiljeja, a
povijesna e analiza tek pokazati njegovo pravo vrijeme nastanka, zakljuila je Nefat.
Napisala i snimila
Kristina FLEGAR

U POVODU MEUNARODNOG
DANA MUZEJA

Muzej sa
sjeanjima
i zbirka
Galerije Rigo
NOVIGRAD - U povodu Meunarodnog dana muzeja novigradski
Lapidarium priprema vrlo zanimljive dogaaje. Budui da je pod ovogodinjim motom Muzeji i sjeanje - Predmeti priaju tvoju priu cilj
ukazati na ulogu muzeja u prenoenju kolektivne povijesti buduim generacijama prireena je izloba - rezultat aktivne suradnje s graanima,
koja pokazuje vanost i povezanost
osobnog sjeanja, lokalne zajednice i identiteta, ukljuujui i obiteljski
identitet. Izloba e biti otvorena veeras u 20 sati, a meu poslasticama je projekcija promidbenih filmova o Novigradu iz 1970. i 1971, iju
produkciju potpisuje Julius Nitzinger.
U Galeriji Rigo, koja djeluje u
sklopu Muzeja, publika e imati prigodu prisjetiti se autorica koje
su u proteklih petnaest godina ovdje izlagale i iji su radovi postali sastavni dijelovi istoimene zbirke
moderne i suvremene umjetnosti.
To su Vlasta Delimar, Ivana Franke,
Tina Modotti, Jelena Peri, Silvija
Potoki, Dragana Sapanjo, KatariK. F.
na Toman i Ljiljana Vlai,

38

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Von Trier skida

Kirsten Dunst
mozaik@glasistre.hr

591-529
Dark Side Of The Moon
album s najboljim
omotom u povijesti
LONDON - Omot albuma Dark Side Of The
Moon grupe Pink Floyd
proglaen je najboljim u povijesti u anketi britanskog
glazbenog internetskog portala MusicRadar.com.
Slika na crnoj podlozi sa
zrakom bijele svjetlosti koju
prizma dijeli u spektar boja
pobijedila je u anketi ispred
umjetnikih djela koja su
na svojim omotima objavljivali Nirvana, Beatlesi i The
Clash.
Pobjedniki omot osmislila je dizajnerska skupina Hipgnosis, koja je radila i na
drugim albumima Pink Floyda, i na njemu nema nijednog slova. Dark Side Of
The Moon jedan je od najprodavanijih albuma svih
vremena.
The Dark Side Of The
Moon nepobitan je dokaz
da je jednostavna i trajna slika dobitna formula kada je
u pitanju umjetnost kreiranja omota albuma, posebno kada je na albumu takva
vjena glazba, rekao je Will
Groves, urednik MusicRadara. Ujedno je i dobrodoao
podsjetnik na vrijeme kad
je omot albuma bilo mnogo
vie od sliice od nekoliko

stotina piksela u .jpeg formatu na iTunesu.

Na drugom mjestu je
omot albuma Nevermind
grupe Nirvana, slika djeteta koje pod vodom pliva za
novanicom zakvaenom
na udicu. Trei je omot Beatlesa Sgt. Peppers Lonely Hearts Club Band,
rad Sira Petera Blakea, kola slavnih likova okupljenih
oko lanova grupe. London
Calling grupe The Clash,
s fotografijom Pennie Smith koja je snimila Paula Simonona kako razbija bas
gitaru, a naziv albuma ispisan je slovima inspiriranim
debitantskim albumom Elvisa Presleyja, na etvrtom
je mjestu. Peti je omot debitantskog albuma grupe
Rage Against The Machine.
Sudionici ankete glasali su o omotima albuma
od 60-ih godina do dananjih dana. U najboljih deset omota jo se nalaze: 6.
Iron Maiden - The Number
Of The Beast, 7. The Beatles - The White Album, 8.
Joy Division - Unknown Pleasures, 9. King Crimson - In
The Court Of The Crimson
King, 10. Pink Floyd - Animals. (Hina)

Poinje ESDU plesno natjecanje

PORE - Veeranjim sveanim otvaranjem u 20.30
sati u dvorani Intersport centra u Zelenoj laguni poinje meunarodno plesno natjecanje ESDU dancestar,
koje traje do nedjelje, kada e biti podijeljene nagrade najboljima. A u meuvremenu u rasplesanom Poreu bit e puno prilika za gledanje vie od 3500 izvrsnih plesaa iz 150 plesnih kola irom svijeta koji e
se natjecati u 11 plesnih kategorija.
Ove godine VIP irijem predsjeda Mani Gotovac,
a uz nju e sjediti Zdenka Kovaiek, Giorgio Surian i poseban gost Rade erbedija, koji e prije Dance star veeri najboljih plesaa u petak naveer odrati koncert u Intersportcentru.
S. M.

Anjelica Huston pie memoare

RE

UT
ER

Glumica Anjelica Huston pie memoare, a u njima e veliki dio sadravati informacije o njezinom ocu
Johnu Hustonu i njezinoj vezi s glumcem Jackom Nicholsonom. Anjelica e memoare pisati sama, a trebali
bi biti gotovi i objavljeni do 2013.
Moj otac je jednom rekao
kako je zanimanje najvanija
stvar na svijetu. Nije govorio
o novcu, nego o beskonanim mogunostima i izborima koje moemo napraviti
u ivotu. U ovoj knjizi elim
se osvrnuti na stvari
koje su me formirale, izjavila je Anjelica. (T. K.)

edan od koncertno najaktivnijih mladih pulskih

bendova zasigurno je Radio Aktiv, koji se na nedavno odranoj pulskoj gitarijadi
plasirao u finale HGF festivala u Zaboku. Ovaj mnogoljudni reggae/ska/rock bend ine
bubnjar Korado Vidulin, klavijaturist Igor Vitasovi, gitarist
Branimir ubrilo, truba i saksofonist Tihomir Prugoveki,
truba Loris Quargnal, basist
Aleks Ravni te gitarist i pjeva Mauricio Vidulin. Bend je
osnovan krajem ljeta 2009.,
a u prvih godinu dana svoga
postojanja odsvirali su tridesetak koncerata diljem Hrvatske i
nastupili na brojnim domaim
festivalima, to je izuzetna rijetkost za autorske bendove.
Svojom veselom plesnom
glazbom i angairanim tekstovima te estim koncertnim
nastupima uvijek iznova potvruju reputaciju vrhunskog
live benda, a redovno ih prati
i brojna publika, to je pak zanimljiv fenomen s obzirom na
to da grupa dosad nije objavila album. Svi ti uspjesi povod su za razgovor s lanovima grupe, a neto vie o
radu benda i njihovim planovima saznajemo u razgovoru s
klavijaturistom Igorom Vitasoviem i bubnjarom Koradom
Vidulinom.
- Nedavno ste pobijedili u malom finalu projekta
Hr demo klub u organizaciji HRT-a, ovaj tjedan ste u
konkurenciji 100 bendova iz
regije izabrani da nastupite
u zagrebakoj Tvornici kulture na festivalu novih bendova, a na prolotjednoj gitarijadi u Puli plasirali ste se
u finale HGF festivala. Jeste
li oekivali takav plasman?
to oekujete na HGF-u?
Vitasovi: Drago nam je da
je iri uvidio potencijal u onome to radimo te nam pruio
priliku da to i predstavimo iroj publici. Takoer, drago
nam je da se ove godine obnovila pulska gitarijada, jer je
to dobra prilika da se predstave mladi ljudi i mladi bendovi koji rade po pulskim garaama i podrumima, a nemaju
prilike izai na pozornicu pokazati to znaju. U svakom
sluaju pozdravljamo inicijativu i estitamo organizatorima

Amerika glumica Kirsten Dunst igra u

novom filmu slavnog redatelja Larsa Von
Triera, a najvie su pozornosti privukle
scene u kojima je posve gola. Prvi put
skida se pred kamerama u filmu Melankolija, koji je anrovski okarakteriziran

Svakodnevno smo svjedoci zaraznih refrena besmislenih tekstova koji se vrte na radiju
nekoliko puta na dan i
postaju hitovi. Ako ljudi
ve pjevaju neto, ako
im se ti refreni vrte po
glavi, neka budu smisleni. Neka budu kvalitetni i, to je najbitnije,
neka imaju poruku koja e potaknuti ljude na
razmiljanje, kae Igor
Vitasovi

kao psiholoki film katastrofe. Kirsten i

Charlotte Gainsbourg glume sestre koje
se nau usred priprema za vjenanje
dok prema planetu Zemlja juri razorni
meteor. Premijera filma oekuje se poetkom idue godine. (I. R. G.)

IGOR VITASOVI I KORADO

Na na
prvenst
INTERVJU

Radio Aktiv - vrhunski live bend

NAKON 18. PORINA S LIVIOM MOROSINOM, AUTOROM

PULA - Album Glas Istre
NOMINIRANOG ALBUMA GLAS ISTRE
Livija Morosina, nominiran u
kategoriji nagrade za najbolji
alternativni album ovogodinjeg 18. Porina, ostao je bez
svog kipia, ali sama nomikaz da Istra i u glazbi razmilja
nacija meu prva tri dovoljan
drugaije, alternativno.
je razlog za jo jedno druenje
Morosin je svog Porina,
s autorom. Razgovarali smo
u suradnji s Dariom Maruijuer u Puli, nakon to su se
em, osvojio jo 1994. godine
dojmovi i emocije nakon tri
za najbolji album etno-glazbe
naporna dana u Biogradu na
Tramuntana, a od tada je bio
Moru slegle i posloile.
nominiran svake godine u ne- Biti nominiran u istom rankoj od kategorija.
gu s Plavim avionom Darka
- Sve ove godine tvrdim da
Rundeka i odlinim albumom
ne spadam ni u rokere ni u zaVidim to vidim grupe Gretta
bavljae, a tek sada sam nomiveliki je uspjeh. Tvrdim da su
niran u alternativnoj kategoriji,
naa tri albuma ujedno i najboto mi je jako drago. Konalji ovogodinji albumi, ne samo Put na dodjelu Porina bio je u znaku Glasa Istre no je i struka prepoznala to
u grupi alternativne glazbe, ve Livio Morosin i Josip Bepo estan
i ukupno, tako da nemam za lja on, to sva tri nominirana al- ko Kali, Pulean, Rundek je radim i svrstala me tamo gdje
ime aliti, kae Livio Morosin. buma na neki nain dolaze iz svoj snimao u Puli, a iza mene treba, kae Livio.
A vezano uz to to o Porinu
Posebno mi je drago, nastav- Istre. Grettin je producent Mar- stoji Glas Istre. Jo jedan do-

Istra misli drugaije

Glas Istre

mozaik

U ritmu
proljea 3

Srijeda, 18. svibnja 2011.

PULA - Glazbeni studio Gymnasium, kojeg

ine uenici pulske Gimnazije, veeras e
u Domu hrvatskih branitelja, s poetkom u
20 sati, odrati koncert naslovljen U ritmu
proljea 3. Poetak je najavljen za 20 sati.
(N. H.)

*
*

etvrti brak
za Cleesea

Nakon tri braka, koji su ga stajali 15 milijuna funti, John Cleese eni se i etvrti put. Slavnog su
montipajtonovca razvodi stajali 15 milijuna funti,
no on je ipak u 71. godini odluio okuati sreu.
Njegova je nova izabranica 39-godinja dizajnerica nakita Jennifer Wade. (I.R.G.)

VIDULIN IZ GRUPE RADIO AKTIV, O NEDAVNIM USPJESIMA, NOVOM SPOTU I PLANOVIMA

aim koncertima
stveno uivamo mi
Bend na relaciji Zagreb - Pula Rijeka - Rovinj
- S obzirom na to da ste bend s velikim brojem lanova, a i boravite diljem Hrvatske, kako uspijevate
organizirati probe, ivotne obveze, svirke
Korado: Geografska rasprenost i veliki broj lanova sigurno oteava rad s bendom. Bend radi na relaciji Zagreb - Pula - Rijeka - Rovinj jer lanovi tamo ive ili studiraju. Ponekad potroimo jako puno vremena samo na
dogovore oko proba, koncerata, prijevoza, usklaivanja obveza s bendom i slino. Ipak, taj problem nije nepremostiv kad je komunikacija meu nama dobra, a i za
bend se uvijek nae vremena. U bendu mora postojati
red. Svatko od nas ima svoje zaduenje i radi na onom
polju za koje smatramo da je najkompetentniji i na kojem moe dati najvie. Dok se toga drimo, stvari idu
glatko svojim tokom.

Radio Aktiv - Korado Vidulin, Igor Vitasovi, Branimir ubrilo, Tihomir Prugoveki,
Loris Quargnal, Aleks Ravni i Mauricio Vidulin

na tome to su opet oivili tu

manifestaciju. to se tie plasmana na pulskoj gitarijadi, nismo imali oekivanja osim dobre svirke i zabave prije svega.
Uvijek je tako! Na naim koncertima prvenstveno uivamo
mi, i mislim da se to vidi - a
posljedino uiva i publika. Pa
tako i na HGF-u takoer oekujemo dobru ekipu i svirku
bez obzira na plasman.

Svaki je koncert pria

za sebe
- U samo dvije godine djelovanja odrali ste brojne
koncerte, nastupali na nizu
festivala i svirali s brojnim
renomiranim izvoaima. Bi-

ste li izdvojili neki od tih nastupa?

Vitasovi: Svaki je koncert pria za sebe. Ono to
ih obino povezuje jest dobra
atmosfera koja se uglavnom
manifestira na nain da publika, zajedno s nama, skae i plee. Nama je to najvei uitak jer kad mi osjetimo
njihovu energiju, onda moemo dati svoj maksimum.
Upravo to se dogodilo na
prologodinjem MUN festivalu kod Karlovca, gdje smo
svirali neposredno prije Hladnog piva te rasplesali cijelu
gomilu ljudi koji su se tamo
nali, a koji su nas prvi put
uli. Takoer bismo izdvojili

prologodinji koncert u zagrebakoj Tvornici gdje smo

nastupili kao predgrupa Gustafima i publika nas je jako
dobro prihvatila.
- Tko su glavni kreativci
u bendu?
Korado: U bendu je svatko
kreativac na svoj nain te svako pridonosi na nekom polju.
Pjesme piemo Branimir, Mauricio i ja. Postupak stvaranja
pjesama ovisi od pjesme do
pjesme, ali uglavnom se stvaraju nekom naom univerzalnom formulom. Onaj tko napie tekst, uglavnom napie
i glazbu, ponekad i predloak za kompletni aranman,
a onda bend to uoblii i de-

Biti nominiran u istom rangu s Plavim avionom

Darka Rundeka i odlinim
albumom Vidim to vidim grupe Gretta veliki je
uspjeh. Tvrdim da su naa tri albuma ujedno i najbolji ovogodinji albumi, ne
samo u grupi alternativne
glazbe, ve i ukupno, tako
da nemam za ime aliti, kae Livio Morosin
misli, kako ga vidi i osjea, istie: Drago mi je to je Massimo osvojio kipi, drago mi
je i za Radu (erbediju) i Tadia, iako ne znam kako su ih
mogli svrstati u istu kategoriju
s Jasnom Zloki i grupom Feminem. ao mi je to Franko
Krajcar nije prepoznat i nagraen za, po mome miljenju,
najbolji etno album ove godi-

Istarske glazbene snage prepoznaju i u Biogradu

finira krajnju formu. Prvih par

pjesama napisao sam nekoliko mjeseci prije samog osnivanja benda, ubrzo je par pjesama napisao i Mauricio, to
nam je bio dovoljan materijal
za poetak i za izlazak na prvi
koncert. Kasnijim dolaskom
Branimira dobili smo jo jednog kantautora koji ideju Radio Aktiva jako dobro pretae u tekstove i glazbu pa tu
kreativnosti ima i vie no to
nam okolnosti doputaju da
odradimo.
- to predstavlja ime Radio Aktiv?
Vitasovi: Unato tome
to je ime osmiljeno brzinski, ono ima dublje znaenje
od onog prvotnog koje svima
padne na pamet kad se izgovori. Naime rije radio simbolizira medij za prijenos informacija, poruka i glazbe, dok rije
aktiv ovdje oznaava skupinu
ljudi okupljenu oko nekog projekta ili interesa. Upravo je to
sluaj kod nas.

Ovakvo drutvo ne
vodi nikud
- U pjesmama kritizirate ljude da su pasivni - zato je to
tako? Mislite li da svojim tekstovima moete utjecati na to
da se neto promijeni?
Korado: Zato su ljudi pasivni? To se pitamo i mi. To je
valjda danas tako, normalno svi smo u nekim svojim ubrzanim ivotima, ne stignemo se
osvrnuti ni na to. ak niti stvari koje bismo morali vidjeti, ne
vidimo. A zato kritiziramo pasivnost drutva? Pa svi smo dio
istog drutva i svatko od nas
moe pokuati neto promijeniti. Mi to elimo potaknuti. S
druge strane, vidimo da ovakvo
drutvo ne vodi nikud, svjedoci
smo raznih pojava izvrnutih vrijednosti u drutvu, nepravde,
a ne reagiramo. Budui da mi
ipak imamo priliku kroz pjesmu
neto rei, pokuavamo ukazati na stvari za koje smatramo da
su nepravedne i istaknuti prone, ali - to je Porin, kae Livio.
- Iako je Porin zaista bio sajam tatine, bez ikakvih runih primisli, s vremenom se
sa svojim preglomaznim glasakim tijelom, nedostatkom
novca i glamura, pravih zvijezda i sjaja, pretvorio u samo
sajam i blijedu kopiju nekih
svjetskih festivala, na kojemu
se stvara lana slika bogate
glazbene produkcije drutva
koje je, u biti, vrlo siromano.
Jedan takav festival struke bi,
u svakom sluaju, trebao opstati, ali sveden na razumnu i
realnu dimenziju, a jedan bogati sponzor bi moda i vratio
arku boju sada blijedom crvenom tepihu, smatra, i dodaje: Biograd je super gradi, lijepo
smo se druili, sreo sam kolege koje inae ne viam, ljudi su srdani i gostoljubivi ali

39

*
*
*

bleme na koje bi drutvo trebalo reagirati. Tekstovima zasigurno ne moemo direktno

mijenjati stvari, ali definitivno
moemo potaknuti sluatelje
na razmiljanje.
Vitasovi: Svakodnevno
smo svjedoci zaraznih refrena
besmislenih tekstova koji se vrte
na radiju nekoliko puta na dan i
postaju hitovi. Ako ve ljudi ve
pjevaju neto, ako im se ti refreni vrte po glavi, neka budu smisleni. Neka budu kvalitetni i, to
je najbitnije, neka imaju poruku
koja e potaknuti ljude na razmiljanje. Ono to mi elimo postii jest jednostavnom glazbenom formom koja je razumljiva
iroj masi doprijeti do ljudi svojom porukom, stavljajui pritom
naglasak na tekstove.
- Nedavno ste napravili
spot za pjesmu Pravda - je
li to prvi singl s budueg albuma? Imate li gotov materijal za album?
Korado: Pravda je jedna
od pet dosad snimljenih pjesama. Zbog tematike pjesme i situacije u kojoj se danas nalazimo smatrali smo da bi vrijedilo
pjesmu oslikati i spotom.
Vitasovi: Naalost spot nije
nimalo lijep, ali smatram da je
vrlo realan. Sniman je u Zagrebu, Rijeci i Puli gdje trenutno
ive ili borave lanovi benda,
a prikazuje svakodnevne slike
koje susreemo dok eemo
gradom; idemo u kolu, na faks
ili pak posao, a na koje nedovoljno obraamo panju. Snimao ga je i osmislio na prijatelj, istomiljenik i desna ruka
benda Luka uljevi.
Korado: S obzirom na to
da imamo jo dosta pjesama, sada je teko rei koju bismo izabrali kao prvi singl - to
emo vjerojatno odluiti u trenutku kada dobijemo priliku za
objavljivanje slubenog singla.
to se albuma tie, materijala
imamo dosta, ali jo se malo
mora kuhati jer ne elimo srljati. S obzirom na to da je Radio Aktiv live bend, dosad smo
se ipak vie koncentrirali na
koncertne aranmane i svaku
novu pjesmu pripremali uglavnom za izvoenje na koncertima. Za album ipak spremamo
neto malo drukije. U ozbiljnije
snimanje jo nismo krenuli, ali
u budunosti planiramo otvoriti i to poglavlje.
ipak mislim da je jedan ovakav susret struke i ljudi iz istog
miljea bolje i jeftinije organizirati u veem gradu, Zagrebu
na primjer, koji je i svima blii i
koji prua daleko bolje uvjete
za rad i razmjenu ideja.
Na kraju ga pitamo o iduem Porinu i planovima.
- Moj ui, dobitniki tim, koji
ine Josip estan Bepo i eljko atovi G.U.L.A., ne mijenjam. U planu su dva nova
albuma u suradnji s Milanom
Rakovcem i Lucijom erbedijom, a iz dosadanjeg iskustva siguran sam da e oba
biti nominirana za neku od nagrada Porin, kao i dosadanjih godina. Jo ako i suradnja s Glasom Istre bude kao i
ove godine
Napisao i snimio
Neven LAZAREVI

40

mozaik

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

Tek djeca je elegiOBJAVLJENA KNJIGA TEK DJECA LEGENDARNE PATTI SMITH

na, detaljno ispriana
i poetizirana pria o
dvoje ljudi koji se s
margina drutva, u
kratkom roku i zahvaljujui vlastitim
talentima, spektakularno premjetaju u
epicentar zbivanja,
pod svjetla reflektora gdje su ostali do
danas, napisao je u
Ameriki bestseler
pogovoru rock kritiar
Knjiga je u SAD-u izala u sijenju 2010. a iste je godine
osvojila prestinu ameriku Nacionalnu knjievnu nagraDenis Leskovar koji
du u kategoriji publicistike. Bila je u top deset najboljih
je i autor hrvatskog
knjiga 2010. u izboru asopisa Publishers Weekly kao
prijevoda tog nagraii u zavrnici izbora za najbolju proznu knjigu Los Angevanog djela
les Timesa. U New York Timesu zaradila je epitet beREUTERS

Emotivna posveta bezuvjetnoj

ljubavi dvoje umjetnika

ZAGREB - Hrvatski prijevod

autobiografske knjige Tek
djeca (Just Kids) legendarne rockerice Patti Smith,
u kojoj ta cijenjena rock pjesnikinja nudi poetski pogled
na svoju neobinu vezu i neraskidivi umjetniki i emotivni
odnos s kultnim fotografom
Robertom Mapplethorpeom,
izaao je u izdanju arenog
duana.
Njujorka kantautorica Patti
Smith na svom se putu iz anonimnosti do statusa zvijezde
sretala i druila s brojnim respektabilnim imenima kao to
su Andy Warhol, Bob Dylan ili
Sam Shepard, no kako je napisala u knjizi, vaniji od svih
bio je sasvim sluajan susret
1967. s duhovnim bratom,
umjetnikom njezina ivota:
Robertom Mapplethorpeom
(1946 - 1989).
Tek djeca je elegina,
detaljno ispriana i poetizirana pria o dvoje ljudi koji se

stselera, a ula je u najui izbor za nagradu amerikog

Drutva knjievnih kritiara (National Book Critics Circle)
u kategoriji autobigrafije/memoara.

Njujorka kantautorica Patti Smith

s margina drutva, u kratkom

roku i zahvaljujui vlastitim talentima, spektakularno premjetaju u epicentar zbivanja,
pod svjetla reflektora gdje su
ostali do danas, napisao je u
pogovoru rock kritiar Denis
Leskovar koji je i autor hrvatskog prijevoda tog nagraivanog djela.
Knjiga je sroena s izni-

mnim smislom za detalje i

strau tipinom za njezine
najbolje albume, a opet poetski nadahnuto i duhovito.
Ovo nije samo ivopisno
memoarsko tivo o dvoje klinaca koji skupa odrastaju,
formiraju zajednike svjetonazore i stasaju u umjetnike
koji e obiljeiti kulturu druge polovice prolog stoljea

- knjiga Tek djeca je i emotivna posveta bezuvjetnoj, prvenstveno duhovnoj, ljubavi

dvoje umjetnika, stoji u pogovoru.
U sredinjem dijelu knjige
oslikan je njihov ivot u slavnom hotelu Chelsea kao tadanjem epicentru svjetske
rockersko-umjetnike elite, u
kojem su se dogaali susreti

koji e promijeniti njihove ivote. Pria se zaokruuje kad

Patti Smith postaje poznata i
globalno priznata pjesnikinja i
glazbenica, a Robert Mapplethorpe ugledni vizualni umjetnik koji e najprije sablazniti, a onda fascinirati Ameriku
i svijet.
Osim najboljem prijatelju,
kojem je ostala vjerna do groba, Patti Smith ovom knjigom
pie ljubavno pismo i svojim
uzorima Rimbaudu, Genetu,
Blakeu, Baudelaireu, ali i New
Yorku 1970-ih, gradu iji su
kvartovi, ulice i klubovi - posebice CBGB i Maxs Kansas
City - zauvijek zaduili rock povijest.
Knjiga Tek djeca (283 str.)
donosi i tridesetak ilustracija i
arhivskih te umjetnikih fotografija, meu kojima je i u-

veni Mapplethorpeov portret

Patti Smith za njezin album
Horsesiz 1975. Izala je u biblioteci Jimmy Jazz koprivnikog arnog duana.
Patricia Lee Patti Smith (Chicago, 1946.) amerika je pjevaica-kantautorica,
pjesnikinja i vizualna umjetnica. Izdala je deset albuma, a
ve je prvom ploom Horses
iz 1975., postala vrlo utjecajna u punk rock pokretu New
Yorka. Pattinu ambicioznu,
nekonvencionalnu i izazovnu
glazbu kritiari smatraju najuzbudljivijom fuzijom rocka i
poezije jo od pojave Boba
Dylana. Odlikovana je Ordenom reda umjetnosti i knjievnosti francuskog ministarstva
kulture, dok je 2007. uvedena u Rock and Roll kuu slavnih. (Hina)

Glas Istre

Srijeda, 18. svibnja 2011.

41

zanimljivosti
Nastala u Hamburgu
1911. godine, do danas
je ostala jedan od simbola i fenomena naeg
doba. Prvi oglas kreirao je poznati umjetnik
Hans Rudi Erdt koji je
1912. oblikovao poster
pod nazivom Slinost
s damom

NIVEA, NAJSLAVNIJA KREMA MODERNE ERE, PROSLAVILA VELIKI JUBILEJ

Prvo stoljee plave kreme

Prva u svemiru

ivea, najslavnija krema moderne ere, ovog

je puta izala na scenu
prije ljeta i izlazaka na plau, a
razlog tome je itekako krupan
- trebalo je proslaviti stoti roendan jednog od najslavnijih
njemakih, europskih i svjetskih proizvoda.
Od roenja tiho, nenametljivo, ali konstantno Niveu
prate silne generacije, od naih prabaka do dananjih djevojica i djeaka, kojima roditelji mogu priati iste prie
vezane uz ljeto, more, plau i
ono neto to je neizostavno
u torbi prilikom obiteljskog odlaska na kupanje.
Poetak ove stoljetne mirisne prie napisao je tercet sainjen od vizionara, farmaceuta dr. Oscara Troplowitza te
dermatologa Paula Gersona
ersona
Unna i kemiara Isaaca
a Liftschutza. Dr. Troplowitz je kupio tvrtku Beiersdorf iz Hamburga od njezina osnivaa
vaa
Paula Beiersdorfa jo dva
va
desetljea prije pojave
e
Nivee, 1890. godine.
Do pojave kreme stogodinjakinje farmaceut, junak ove sage
uspjeno je razvio i
stvorio prvu samoljepljivu traku te samoljepljive flastere i prvu
samoljepljivu gumu.
Njegov znanstveni savjetnik, profesor Ger-son, privukao mu je poozornost na eucerit koji je
inio bazu Nivea kreme.
me.
Ubrzo nakon njezina otkria
u prosincu 1911., krema
ma se
nala u limenoj utoj kutijici.
Matovite dekorativne
e zelene vitice odraavale su popularni trend u umjetnostiti toga
vremena, art nouveau (nova
umjetnost), prepoznatljiv
ljiv po
isprepletenim i ornamentalmentalnim oblicima vidljivima u prirodi. Dr. Troplowitz je snjenonjenobijelu kremu nazvao Nivea
vea to
je izvedenica od latinskog prii
djeva niveua, nivea, niveum,
to znai snjenobijelo.

Brendiranje proizvoda
Prvoj uljnoj emulziji u vodi,
euceritu, pomou koje krema Nivea vie nije starjela
kao ostale kreme pripravljene
na bazi ivotinjskih masti, dr.
Troplowitz dodao je ekstrakte
narane, lavande, rue, jorgovana i ljiljana. Kao glavni proizvod itave palete proizvoda s
istim imenom, formula kreme
nije mnogo mijenjana od svojih poetaka.
Prvi oglas za kasnije proslavljen proizvod kreirao je poznati umjetnik Hans Rudi Erdt
koji je 1912. oblikovao poster
pod nazivom Slinost s damom. On je pripadao novoj
generaciji grafikih umjetnika
specijaliziranih za promocijsku
umjetnost na prijelazu stoljea. Erdtov poseban stil imao
je izuzetan utjecaj na kreiranje

Kada je tridesetih godina u

modu dolo sunanje i tamnija
boja koe, Nivea je bila spremna

Originalna kutijica Nivee

Dnevno se proizvede 50 tona kreme, a u samo 24 sata proda se

stotinu milijuna
j
Niveinih proizvoda
u ak 200 zemalja diljem svijeta

Brojke ne govore sve,

ali kau jako puno. One
iz Hamburga, grada iju
luku naputaju silni brodovi s tonama i tonama
tereta, govore da se tu
dnevno proizvodi sitnica od pola milijuna plavih kutijica. Dnevno se
proizvede 50 tona kreme, a tijekom samo 24
sata proda se stotinu
milijuna Niveinih proizvoda u ak 200 zemalja diljem svijeta. Projekcije su pune optimizma i
vele da e to biti i svemirski brend. Bude li
se proizvodnja nastavila sadanjim ritmom,
do 2020. godine sve e
proizvedene Niveine linije, virtualno poredane,
ispuniti prostor koji dijeli
na planet od Mjeseca.
Nivea, istina, nije nova u
tim velikim prostranstvima jer je jo prije skoro dva desetljea, 1983.,
bila prvi kozmetiki proizvod na jednom svemirskom brodu.
vi i lijepi. Svi preduvjeti za Niveino iskrcavanje na plae bili
su tu. Ve idueg desetljea ta
invazija je jo primjetljivija, materijalizirana je u popularnim
loptama za napuhivanje, koje
su, naravno, plave boje.
Svaka reklama simbolizirala je barem jednu karakteristiku
kreme. Ova serija oglasa pretvorila se u iznimno uspjenu
priu o Nivea kremi, a kampanja je u Europi trajala od 1973.
do 1988. godine te je predstaviNakon Prvog svjetskog rata krema postaje plava
la vie od stotinu razliitih tema.
plakata u Njemakoj 20-ih go- hidratantnoj nonoj kremi, kre- Na meunarodnom tritu tvrtmi za razliite vremenske uvje- ka i njezin slavni proizvod su
dina prologa stoljea.
U tom oglasu novog pro- te te hidratantnoj i zatitnoj kre- znali samo za uspjehe.
izvoda Erdt se poigrao atri- mi. Grafiki izgled serije oglasa
Rihanna na 3,5
koji su nadahnut je modernim naivbutima idealne ene ko
dominirali tim prijelaznim raz- nim slikarstvom, a prepoznat- milijuna kutijica
dobljem, ranjivom enom iliti ljiva boja bila je uta.
Stoti roendan je proslavljen
kako i prilii velikom dogaafemme fragile. Velika rreklaDesant na plae
ju, a feta je bila u Niveinoj pomna kampanja naglasila je slogan Samo ja i kvalitetu proiDolaskom 20-ih, zavret- stojbini u Hamburgu, na broaspekte kom Prvog svjetskog rata, naj- du koji je za tu no, kako veli
zvoda, ujedinjujui sve asp
njege
koe
proizvo- veeg masovnog ubijanja lju- talijanska La Repubblica, bio
j
k
u jjednom
d
du. Rije je o dnevnoj kremi, di do tada, narod se zaelio plutajui laboratorij na kojem
zaborava, uivanja ivota. U se moglo vidjeti kako nastaje
prvi plan Nivee sada je isko- slavna krema prepoznatljivog
ila plava boja, oglasi su pri- mirisa. U najnovijoj reklamnoj
kazivali poznatu plavo-bijelu kampanji sudjeluje popularna
limenu kutiju kako se sklad- pop-rock pjevaica Rihanna,
no stapa s prirodom, na pri- koja je uz ostalo imala koncert
vlaan, pomalo djeji nain. na love boatu Nivea.
U tom novom prodoru k miDo tada su reklame kozmetikih proizvoda bile veinom lijunskim armijama potroaa
usmjerene na elegantne gos- bit e proizvedeno 3,5 milijupoe, sada su protagonisti po- na kutijica kreme s otisnutim
stali obini ljudi. Snimani su likom slavne pjevaice, a bit
dok borave u prirodi ili dok ne- e prodavane samo na njezito rade. Tridesetih je u modu nim koncertima tijekom svjetdolo sunanje i tamnija boja ske turneje. Jasno je da e u
koe, to je ubrzo pokrenulo prvim redovima biti i brojni koproizvodnju preparata za sun- lekcionari. to se pak zvijezda
anje, koje su reklamirale na- tie, one su odavno u simbismijeene osobe na plai ili ozi s Niveom. ast svima, ali
u prvom planu i dalje ostaje
skijalitu.
Nova epizoda nivea-opti- Marylin Monroe, diva iji je mit
mizma slijedi 50-ih kada su odolio vremenu, isto kao to je
ljudi izali iz jo jednog krva- legenda s imenom Nivea i navog rata i nakon godina odri- kon cijelog stoljea ostala jedMarylin Monroe, najpoznatija
canja i siromatva poeljeli biti nako aktualna.
promotorica Nivee ikad
Pripremio Igor DUVNJAK
ne samo siti i napiti, ve i zdra-

Srijeda, 18. svibnja 2011.

NAGRADNA
IGRA
OD 18. TRAVNJA DO 21. SVIBNJA 2011.

48

UMJESTO NA MEDULINSKI SPORTSKI AERODROM PADOBRANCI

DOSKOILI NA SVADBU U LINJANU

PADOBRANIMA
UPALI NA PIR!
1.4

+ polica obveznog osiguranja

Ime i prezime:

28

_______________________________

Adresa:

_____________________________________________
_____________________________________________

Najstarija panda uginula

u 34. godini
PEKING - Najstarija panda na svijetu, enka po
imenu Ming Ming uginula je od starosti u Kini u 34.
godini. Ming Ming su ljudi kao bebu odnijeli 1977.
iz prirodnog stanita u pokrajini Seuan, gdje ivi
veina divovskih pandi. enka je potom ivjela od
1998. u ivotinjskom rezervatu pokrajine Guangdong, pie dnevnik Global Times. Pande u prirodi ive 15-ak dok u zatoenitvu poive i 22 godine.
Na slobodi u svijetu obitava tek oko 1.600 pandi,
a tristotinjak ih ivi u zatoenitvu i to uglavnom u
Kini. (H)

Schwarzenegger ima
izvanbrano dijete

20.kolo

REUTERS

SAN FRANCISCO - Bivi guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger (63) priznao je da je prije deset godina dobio dijete sa svojom kunom pomonicom, objavio je The Los Angeles Times. U priopenju
kojim odgovara na novinarsko pitanje, Schwarzenegger kae: Kad sam otiao s dunosti guvernera, reao sam supruzi za taj dogaaj od prije vie od dekao
tljea. Shvaam i zasluio sam
setljea.
u ljutnju i razoaranje prijatesvu
lja i obitelji. Isprike nema i prezimam punu odgovornost
uzimam
za bol koju sam izazvao. Ispriao sam se Mariji, svojoj djeao
ci i obitelji. Doista mi je ao.
chwarzenegger i supruga
Schwarzenegger
aria Shriver proli su tjeMaria
an objavili da od podan
etka godine odvoetka
no ive. U braku
jeno
su bili 25 godina
maju etvero
i imaju
ece. (H)
djece.

910. izvlaenje od 17.05.2011.

1 2 7 16 17 18 24 25 32 37
38 40 41 53 54 56 64 69 76 77

LINJAN - Izlazak novopeenog branog para iz linjanske

crkve Gospe od Kuj u subotu
nakon izreenog sudbonosnog
da bio je sve samo ne obian i protokolaran. Naime, pred
mladenkom Slavicom Igi i mladoenjom Draganom Igiem
ukazalo se deset padobranaca
koji su, zamotavajui padobrane, stali pred par i u ali rekli da
su doli po mladenku.
- Mislili smo da je kum priredio nekakvo iznenaenje, ali
brzo smo shvatili da to nije nikakva ala. Padobranci su trebali skoiti na medulinski sport- Mladenci Slavica i Dragan Igi ovjekovjeili su upad padobranaca na pir
ski aerodrom, no zalutali su u
meti nije nam bilo da emo tog
Linjan. Svi smo bili iznenaedana zavriti i na svadbi. Iskoni prizorom odnosno arenilom
ili smo i doskoili u Linjan jer
padobrana, njihovim kacigama
se signal za iskakanje oglasio
i naoalama te smo se odmah
prerano. Nali smo se na livadi,
slikali s njima, ispriao nam je
usred niega, i uputili se prauzbueno brani par.
njavim puteljkom prema glavA odakle uope padobranci
noj cesti. Nismo imali mobitele
iz Rovinja, Pazina, Rijeke, Zapa nismo mogli pozvati kolegreba, Banjaluke i Slovenije na
ge da dou po nas. Nakon 300
vjenanju?
metara uli smo glazbu i vidjeNaime, te se subote u meli automobile okiene manicadulinskoj zranoj luci odrama te shvatili da smo na piru.
vala manifestacija Finding
Fotografirali smo se, druili, a
Nemo Boogie u kojoj je zraonda je kolega doao po nas,
koplov Skyvan SC.7 obojan U Nemu, koji je poletio s medulinskog aerodroma, netom prije ispriao nam je Kristijan Rabar
u ribicu Nemo iz popularnog iskakanja padobranaca odigrala se romantina prosidba
iz aerokluba Cumulus.
animiranog filma letio na visi- doskoite je bio medulinski je deko zaprosio svoju djevojOva je pria opravdala izreku
nu od 4.200 metara i s te visi- aerodrom.
ku, a kad je kleknuo, cijeli je avi- da su nepozvani gosti na svadne izbacivao padobrance, a
- Prije samog iskakanja jedan on viknuo da. Ni na kraj pa- bi padobranci!
T. GRBI

Uhien dok je jeo

prijateljeva jetra
s krumpirima
MOSKVA - Ruska policija objavila je da je pritvorila mukarca koji je
uhien dok je jeo prijateljeva jetra s krumpirima.
Policija je sumnjivca otkrila po tragovima pronaenim diljem Moskve.
Naime, u razliitim su dijelovima tog viemilijunskog grada pronaeni
glava i nekoliko odrezanih
dijelova tijela. U pretrazi
stana kanibalski nastrojenog Rusa policija je zavirila i u hladnjak te u njemu
pronala ostatak ljudskih
jetara koje ovaj jo nije
stigao pripremiti i pojesti. Policijska glasnogovornica kazala je da uzrok
smrti mukarca, ije je tijelo raskomadano i ije je
organe jeo osumnjienik,
nije poznat ali je dodala da je uhieni mukarac
priznao da je pojeo dio
poznanikovih jetara.(H)

Prvi Srbin u svemiru

NOVI SAD - Prvi Srbin u svemiru bit e jedan Novosaanin.
Neboja Jovanovi e ovo nesvakidanje putovanje, koje traje dva
i pol sata, platiti ak 200.000 dolaREUTERS

1. NAGRADA:

Prije samog iskakanja

jedan je deko zaprosio
svoju djevojku, a kad je
kleknuo, cijeli je avion
viknuo da. Ni na kraj
pameti nije nam bilo da
emo tog dana zavriti i
na svadbi, ispriao nam
je Kristijan Rabar iz aerokluba Cumulus

ra, ali kae da vrijedi svaki cent.

On je, nakon uplate depozita od
20.000 dolara, dobio i pisanu potvrdu da je slubeni kandidat za
let u svemir. Na certifikatu, meu-

tim, pie da je Srbija ve lanica

EU, ali Jovanovi ne mari za tu
pogreku i siguran je da e ispuniti sve traene kriterije i poletjeti
2012.
B. O. I.