Bilten

Dokumentaciono informacioni centar Februar, 2010. Broj: 147

V E R I T A S

U ovom broju: KORIGOVANJE

U jednom razdoblju u Hrvatskoj se, kao kolateralna posljedica

rata, pojavilo tolerisanje falsifikovanja istorije. Uzor se traio u zloinakoj
NDH. Pustili smo tada iz boce duha s kojim imamo jo i danas posla. Mo-
* Hronika ram priznati da sam se uprkos svom vrstom antifaistikom opredjeljenju
dao u nekoliko trenutaka zavesti tom atmosferom, osobito kada sam priku-
- Hronika povratka pljao novac za odbranu meu hrvatskim iseljenitvom. Iz toga sam nauio
da ne treba praviti kompromise sa svojim uvjerenjima., rekao je, sad ve
bivi, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi na svom posljednjem predavanju
* Poginuli i nestali u inostranstvu i posljednjem dravnikom govoru izvan Hrvatske odranom
13. februara 2010. godine u Institutu za jugoistonu Evropu u Berlinu.
- Informacije Desetak dana kasnije, uestvujui na Meunarodnoj konferenciji o
- Ekshumacije naslijeu Hakog Tribunala, odranoj u Hagu 24. i 25. februara ove godine,
- Identifikacije predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin i dravni odvjetnik
(tuilac) Mladen Baji, uz prisustvo ministra pravosua u Vladi RH Ivana
imonovia, pred auditorijem od oko etiri stotine ljudi, meu kojima su bile
* Pomeni - in i porodice rtava, rekli su da je Hrvatska na neki nain otila preiroko u
memoriam optuivanju ljudi koji su sada u Srbiji, prije svega hrvatskih dravljana srp-
ske nacionalnosti, koji se terete za ratne zloine. Tuilac Baji je tokom dis-
kusije naveo da tuilatvo koriguje optunice i smanjuje broj optuenih.
- "Glinice - Elezovi"
ta je zajedniko ovim izjavama?
februar 1995 - februar 2010 To to su ih dali visoki zvaninici Hrvatske u inostranstvu i to
priznaju neto to se desilo, naravno, na tetu Srba, a nije trebalo da se desi.
* Sudski postupci Od uesnika na pomenutoj konferenciji u Hagu uo sam da je na-
stup Hrvatina i Bajia popraen aplauzima uz komentare da je Hrvatska
demokratskija od drugih drava nastalih raspadom SFRJ, to dokazuje up-
- Protiv Srba u RH
ravo pomenuto priznanje preirokog optuivanja Srba za ratne zloine.
- Protiv Hrvata u RH Nisam priao sa nikim ko je bio prisutan u Berlinu kada je Mesi priznavao
- Ex Jugoslavija koketiranje sa ustatvom, ali ne sumnjam da je i njegovo pokajanje takoe
- Interpolove potjernice popraeno aplauzima.
- Pred Hakim tribunalom Navedene izjave hrvatskih zvaninika date su desetak dana nakon
- Pred Meunarodnim to je Holandija povukla svoju blokadu oko otvarnja poglavlja o pravosuu
i osnovnim pravima, o emu bi konanu odluku EU trebala donijeti u aprilu
sudom pravde ove godine.
- nastavak na slijedeoj strani -

IZDAVA: VERITAS ADRESA: Beograd, ul. Deanska (M. Pijade) 8/4

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo trbac TEL/FAKS: +381-11-3236-486
SARADNICI: Biljana Trkulja, Korana trbac, E-Mail: office@veritas.org.rs
Danijel Milankovi i Janko Velimirovi WEB: www.veritas.org.rs

Bilten br. 147. Februar, 2010.

 HRONIKA POVRATKA
Slobodna dalmacija, 04.02.2010. U tekstu se navodi i iz- Rekao je i da je u cijelom Za-
java zadarskog paroha PETRA dru samo est kua proslavilo
HRVATSKI PRAVOSLAVCI JOVANOVIA kojemu smo se i mi blagdan svetog Jovana, a Sve-
MALO-POMALO PRELAZE obratili. tog Nikolu svega etiri obitelji.
U KATOLIKE - Ja nisam kazao, kako se Paroh Petar Jovanovi kae
"Zbog elje pojedinih Zadrana tamo navodi, da je lani 95 pra- kako lani nije vjenao ni jedan par,
pravoslavne vjere da preuzmu voslavaca povuklo krsne listove nego su mu vjernike vjenavali
krsni list iz Svetog Ilije i vjenaju iz zadarske crkve svetog Ilije. No katoliki sveenici...
se u katolikoj crkvi, beogradske injenica je da sve manje pra- Zagrebaki paroh MILENKO
Veernje novosti istakle su da voslavaca dolazi u Svetog Iliju, POPOVI istie estu pojavu mla-
to ljudi rade zbog pritiska sredine da u cijeloj proloj godini nisam dih mukaraca koji trae crkvenu
i zakljuuju da e pritisak i poli- vjenao ni jedan par i da sam krtenicu u pravoslavnoj crkvi da
tika hrvatskih vlasti Srbe potpuno krstio svega petero djece. A u isto bi se vjenali u katolikoj. Ovak-
izbrisati sa spiska stanovnika. vrijeme imao sam 20 sprovoda - vu praksu Pravoslavna crkva za
kazao nam je paroh. mukarce nema, kae Popovi.
KORIGOVANJE
- nastavak sa predhodne strane -
Ponovo Hrvati znaju ta rade. Naime, zarad pravosue masovnim i neosnovanim procesuiranjima
ostvarenja dravnog prioritetnog cilja ulaska u EU, Srba za ratne zloine na veoma perfidan nain odravala
posipaju se i pepelom po glavi. Pri tom su znalaki i "demografsku ravnoteu" postignutu u toku rata (cilj e
mudro izabrali i mjesto i vrijeme i publiku, naravno. Pri biti ostvaren kada Srba ne bude vie od 3% u ukupnom
tom im ne prijeti opasnost da budu izvidani, popljuvani stanovnitvu u RH). Argumentovano smo tvrdili da se
ili kamenovani od strane domae publike, koja se u zbog tih preirokih optuivanja u Hrvatsku ne vraa
pretenom dijelu ne slae sa njihovim priznanjima da su ak oko sto hiljada Srba iz radno i plodno sposobne kate-
to to govore bile greke. gorije. Niko nas nije uo, a ako neko i jeste, slaba je bila
Dakle, zna se ta dobijaju i hrvatska drava i vajda od toga.
pojedinci drava kao nagradu za razvijenu demokrat- A sada, petnaest godina po zavretku rata,
iju skoranji ulazak u EU, a pojedinci laskava priznanja kada se oni koji bi se i htjeli, vie i nemaju gdje (imovina
promotera demokratije u regionu. unitena ili zauzeta) vratiti, Hrvatska moe i da prizna-
A ta bi trebalo da dobiju? je greke kao to je ova o "preirokom optuivanju Srba".
Po mom skromnom miljenju gore pomen- Ne treba biti previe pametan i zakljuiti da priznanje
uti poinjeni grijesi bi trebali biti sankcionisani i na ove greke i nije uslijedilo samo zbog njenog "korigov-
dravnom i na individualnom nivou. Drava koja je nas- anja", koliko zbog oekivane nagrade u vidu prijema u
tala na koketiranju (itaj na platformi) ustatva, ne bi punopravno lanstvo u EU.
smjela da bude nagraena za to ulaskom u EU. Tim vie A posljedice ove drastine greke bi takoe mo-
to je rezultat takvog koketiranja "manjak" od preko rale biti sankcionisane i na dravnom i na individulanom
etiri stotine hiljada Srba sa prostora Hrvatske i stvar- nivou. Na dravnom kroz obeteenje svih onih koji su
anje etniki najistije drave u Evropi. U najmanju ruku oteeni (svi oni koji su grekom osueni u prisutnosti
dok ne sanira srpsko pitanje ne bi smjela ni kandidat i godine proveli ili jo uvijek provode u hrvatskim, odnos-
da bude, a kamo li da postane ravnopravna lanica EU. no nakon transfera u srpskim zatvorima; svi oni koji su
A svi oni koji su koketirali sa ustatvom, kao to je ra- pohapeni po svijetu i due ili krae vrijeme proveli u ek-
dio Mesi (nije nam potrebno njegovo priznanje, jer za stradicionim zatvorima; svi oni koji su zbog Interpolovih
to njegovo koketiranje postoje mnogi neoborivi materi- potjernica bili u ili su jo uvijek u svojevrsnim "kavezima"
jalni dokazi) trebali bi da snose i krivinu odgovornost, i svi oni koji se zbog opravdanog straha od neosnovanog
a ne da budu nagraivani najviim funkcijama u svojoj optuivanja nisu nikada ili na vrijeme vratili u zaviaj).
dravi i da na prestinim meunarodnim institutima i A pojedincima, koji su ih u ime drave (tuioci i sudije)
institucijama dre predavanja iz demokratije i ljudskih namjerno pravili, kroz moralnu disciplinsku i krivinu
prava. odgovornost.
Na preiroko optuivanje Srba iz Hrvatske Ako ne bude dravne ili individualne odgovor-
i bive RSK za ratne zloine VERITAS ukazuje jo od nosti i ako se sve zavri na aplauzima i nagradama, Srbi-
poetka devedesetih, a posebno od 1995. godine, nakon ma iz RH i bive RSK nanijeti e se i dodatna nepravda.
velikog krajikog egzodusa, kada su procesuiranja Srba Savo trbac
kulminirala. Ukazivali smo i dokazivali da je hrvatsko
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S 2 Bilten br. 147 Februar, 2010.
 HRONIKA POVRATKA
Ako je rije o eni, ona moe
zatraiti krtenicu, dapae,
preporua joj se da potuje religi-
jsko opredjeljenje svog supruga.
- Slian se problem jav-
lja kod ukopa, mnogi roeni
pravoslavci ukopavaju se kao
katolici. Naalost, nae kolege
rimokatoliki sveenici pristaju
na takvu praksu - kae Popovi.
Po pitanju krtenja djece ili
vjeronauka za paroha Popovia
normalno je da djeca slijede oev
odabir i u tome ne vidi nita spor-
no, ali sve manje djece pohaa
vjeronauk jer ih to kod ostale
djece igoe."
Slobodna dalmacija, 08.02.2010.
USTAVNI SUD UKINUO
PRAVILNIK PO KOJEM JE
JADRANKA KOSOR DOBI-
LA STAN
"Pravnilnik MORH-a na
temelju kojeg je aktualna premi-
jerka JADRANKA KOSOR stekla
stan od 90 etvornih metara u
eferovoj 4 u Zagrebu, protuus-
tavan je.
Kako pie Jutarnji list, Ustavni
sud Republike Hrvatske kojem je
na elu bio Smiljko Sokol, 14. stu-
denog 2001.donio je odluku koja
nalae da se Pravilnik o dodjeli
stanova i stambenih kredita pov-
jerenih na upravljanje MORH-u
donesen u travnju 1996. ukine u
cijelosti...
Pozabavivi se Pravilnikom
ustavni suci su otkrili i da Pravil-
nik MORH-a temeljem kojeg je
ve bilo otkupljeno stotine vojnih
stanova nikada nije objavljen u
Narodnim novinama, pa je kao
takav u suprotnosti s Ustavom.
U lanku 89. Ustav propisuje da
prije nego to stupe na snagu
Zakoni i drugi propisi dravnih
tijela moraju biti objavljeni u
slubenom listu RH .
Iako Pravilnik MORH-a proiz-
vodi vane pravne uinke, on
nikada nije objavljen u Narod-
nim novinama. Pravni uinci
nastali primjenom Pravilnika ne
ponitavaju se automatski kad
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
je Ustavni sud ukinuo Pravil-
nik, nego za svaki pojedinani
stan koji je po njemu otkupljen,
trebalo bi pokrenuti postupak
za ponitenje. No, ni u jednom
sluaju to, tvrde nai sugovor-
nici, nije uinjeno.
U sluaju Kosor prekren
je ak i neustavni pravilnik
MORH-a. Prema njemu dvolana
obitelj mogla je dobiti vojni stan
do 50 etvornih metara, trolana
do 60, etverolana do 70, a
peteroalna do 80 etvornih me-
tara. Dvolana obitelj Jadranke
Kosor dobila je stan predvien
za peterolanu obitelj.
Vojne stanove vee od 90
kvadrata uz povoljan otkup do-
bili su generali VLADIMIR ZAGOREC
(150 kvadrata), DAMIR KRSTIEVI
(160 kvadrata), IVAN KORADE (119
kvadrata), IVAN KAPULAR (134
kvadrata), KREIMIR OSI (112
kvadrata), SLOBODAN PRALJAK
(103 kvadrata), MIRKO NORAC
(100 kvadrata) i mnogi drugi."
SNV Novosti, 11.02.2010.
PINHEIROVA NAELA -
STANARSKO PRAVO-PRA-
VO VLASNITVA
"Krajem sijenja Odbor za
migracije, izbjeglice i populacije
Vijea Europe usvojio je rezolu-
ciju koja bi izbjeglicama i progn-
anicima u zemljama Vijea Eu-
rope, ukljuujui i bive nositelje
stanarskog prava, trebala olakati
povrat imovine koju su izgubili u
kontekstu ratnih sukoba. Od-
bor se poziva na injenicu da u
11 od 47 zemalja lanica Vijea
Europe, i to preteno u zeml-
jama Balkana, Kavkaza i junog
Mediterana, ivi 2,5 milijuna ljudi
koji nisu u mogunosti vratiti se
u svoje domove. Stoga predlae
usvajanje takozvanih Pinheirovih
naela o stambenom smjetaju
i povratu imovine izbjeglicama
i raseljenim osobama, koja je
2005. godine sastavio Centar
za stambena prava i deloacije
(COHRE), savjetnika agencija
UN-a, na ije sastanke Hrvatska
3 Bilten br. 147 Februar, 2010.
ne alje svoje predstavnike...
Ono to je, po svemu sudei,
zasmetalo hrvatskim pred-
stavnicima odnosi se na injenicu
da Pinheirova naela i rezolucija
Vijea Europe smatraju da je
restitucija, odnosno vraanje up-
ravo onih kua i stanova u kojima
su izbjeglice i prognanici ranije
ivjeli, optimalan nain njihova
obeteenja, pa mu stoga treba
dati prednost pred drugim ob-
licima kompenzacije, primjerice
pred stambenim zbrinjavanjem.
Osim toga, rezolucija trai da
se stanarska prava u bivim
komunistikim sustavima prizna-
ju i zatite kao domovi i kao
vlasnitvo, te da se odsustvo
nositelja stanarskih prava koji
su bili prisiljeni napustiti domove
uvai kao opravdano..."
Jutarnji list, 12.02.2010.
NOVI KORAK BLIE:
EU UKINULA BLOKADU
POGLAVLJA O PRAVOSUU
BRUXELLES - Nizozemska
je povukla svoju rezervu oko
otvaranja poglavlja 23, onog o
pravosuu i temeljnim pravima
u pregovorima Europske unije
s Hrvatskom. Potvrdio je to Ju-
tarnjem listu glasnogovornik ni-
zozemskog ministarsva vanjskih
poslova GIJS KOREVAAR, a to je
pred nizozemskim parlamentom
obznanio i osobno ministar van-
jskih poslova Maxime Verhagen.
Iz nizozemskog ministarsva
vanjskih poslova Jutarnjem listu
je reeno da se ta drava sad
slae da Europska unija uputi
poziv Hrvatskoj za slanje njez-
ine pregovarake pozicije. Na-
kon toga, kako nam je reeno,
Nizozemska e se unutar EU
zalagati da meu mjerilima za
zatvaranje tog poglavlja snaan
naglasak stavi na nunost pune
suradnje s Hakim sudom, kako
bi se nastavio pritisak na Hrvat-
sku po tom pitanju...
Inae, Europska komisija je
jo prije vie od godinu dana
dala zeleno svjetlo za otvaranje
 HRONIKA POVRATKA
poglavlja 23 te potvrdila da je
Hrvatska ispunila sva mjerila za
otvaranje tog poglavlja. Tada je
skupina drava EU, iskoristivi
nezadovoljstvo glavnog tuitelja
Brammertza, koji se alio na ne-
dostatak hrvatske suradnje oko
topnikih dnevnika, u Vijeu EU
blokirala otvaranje tog poglavlja.
Europska unija je odluila od-
blokirati ovo poglavlje prije svega
kao ohrabrenje za ono to Hrvat-
ska ini u borbi protiv korupcije
i organiziranog kriminala, ali i
pojaanih napora da se rijei spor
s Tuiteljstvom Hakog suda."
SNV Novosti, 17.02.2010.
FINANCIJSKI UDAR NA IZ-
BJEGLICE
"...Izbjeglice u Srbiji, oni koji
su sebi gradili kuu, nalaze se
pred ozbiljnim problemima. U
toku je postupak legalizacije za
graevinske objekte graene do
septembra 2009. godine. Svi koji
su gradili do tog perioda nelegal-
no duni su da do 11. marta 2010.
prijave objekat za legalizaciju jer
vlast prijeti ruenjem onima koji
to ne urade. Kako se pribliava
taj rok, tako raste nervoza meu
izbjeglicama koji su uspjeli da se
skue. A najvei broj njih je to us-
pio iscrpivi se do kraja, prodajui
budzato imovinu u Hrvatskoj,
pozajmljujui novac od roaka
i prijatelja, radei danonono.
Kao rezultat imaju kuu bez fa-
sade, sa nekoliko ureenih pros-
torija i sa vie od pola kue koja
eka neke bolje dane da bude
dovrena.
Samo na irem prostoru Be-
ograda, na gradskom obodu,
napravljeno je na desetine
hiljada kua. Gradilo se masovno
i u Novom Sadu, u sremskim
gradovima, Pazovi, Iniji, Rumi,
Mitrovici, idu, zatim u Somboru,
Apatinu, Subotici. I gradilo se po
pravilu nelegalno jer za legalnu
gradnju nije bilo mogunosti. Nisu
postojali ni generalni, a kamoli
provedbeni urbanistiki planovi
za gradnju. Ponegdje nije bilo ni
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
formiranog katastra." upanije ukupno je podneseno
Slobodna dalmacija, 20.02.2010. 888 zahtjeva za stambeno zbrin-
javanje srpskih povratnika, od
SRBI DOBILI KLJUEVE ega se njih tono 335 odnosi na
354 DRAVNA STANA podruje grada Zadra...
Za razliku od obnove kua
"...U Zadarskoj upaniji do
srpskim povratnicima, gdje
sada je stambeno zbrinuto 354
drava izgraenu kuu opremi i
povratnika, od ega u Zadru 64,
namjetajem, stanovi iz Progra-
no to bi i u gradu sada trebalo kre-
ma zbrinjavanja povratnika se
nuti bre kae VESELKO AKI,
dobivaju prazni."
predsjednik zadarskog SDSS-a i
potpredsjednik Srpskog nacion-
Glas javnosti, 25.02.2010.
alnog vijea za Dalmaciju.
Bivi nositelji stanarskog OLUJA ODUVALA
prava koji su mahom napustili MIRENJE SRBA I HRVATA
Hrvatsku 1991. i sada se ele
"Beograd - Istorijsko pomiren-
vratiti, nemaju pravo na stanove
je Srba i Hrvata morae jo da
u kojima su ivjeli, no drava za
saeka! Dok je delegacija srpske
njih gradi ili kupuje stanove i daje
grupe prijateljstva razgovarala
ih na koritenje.- Srpski povratni-
sa hrvatskim predsednikom IVOM
ci dobivaju stanove odgovarajue
JOSIPOVIEM o popravljanju odno-
kvadrature, ovisno o broju
sa dve zemlje, u tamonjem Sab-
lanova obitelji. Nitko, meutim,
oru pljutale su uvrede na raun
stan ne dobiva u vlasnitvo, ne
Srbije i kontratube za poinjen
postoji mogunost otkupa stana,
genocid tokom akcije Oluja i
nego su povratnici koji su dobili
zahteva da se ukine praznik koji
stan u njima zatieni najmoprim-
velia ovu akciju.
ci. Plaaju najamninu od nekoliko
stotina kuna mjeseno, ovisno o SAVO TRBAC, direktor Ver-
kvadraturi stana, i stanovima se itasa, kae da bi ukidanje ovog
mogu koristiti dok su ivi. praznika bilo simbolino za Srbe
u Hrvatskoj i podsticajno za nji-
Za sada nema zakonske os-
hovo vraanje u svoje domove.
nove da bi se ti stanovi mogli i
- Zamislite samo kako se sva-
nasljeivati kae aki. Od 354
kog 5. avgusta oseaju Srbi, ko-
Srba povratnika koji su u Zadar-
jih u Hrvatskoj ima 200.000, a jo
skoj upaniji ve dobili stan, 64
400.000 je u izbeglitvu - pitao je
ih je u Zadru, a 290 u Benkovcu,
trbac.
Obrovcu i Graacu.
S druge strane, VOJISLAV
Za sada nema zakonske os-
STANIMIROVI, predsednik SDSS,
nove da bi se ti stanovi mogli i
kae da je re o koincidenciji.
nasljeivati kae aki. Od 354
- Ne verujem da je to bila
Srba povratnika koji su u Zadar-
smiljena namera, kao to ne
skoj upaniji ve dobili stan, 64
verujem da e to uticati na
ih je u Zadru, a 290 u Benkovcu,
odnose Srbije i Hrvatske - uver-
Obrovcu i Graacu.
en je Stanimirovi.
U ovoj godini u planu je dodje-
Podsetimo, potpredsednik
la jo 60 stanova u Zadru, te 120
Sabora VLADIMIR EKS, proko-
u Benkovcu, Obrovcu i Graacu,
mentarisao je srpski zahtev
no u Zadru bi ta brojka mogla biti
reima: To je stupidna glupost!,
vea zbog stalnih ponuda APN-a
dok je predsednica Nacionalnog
od graevinskih tvrtki koje ele
odbora za praenje pregovora s
prodati izgraene stanove...
EU VESNA PUSI rekla da Hrvat-
Povratnici nemaju mogunost
otkupa stana, koristit e ih kao ska moe da slavi ta god eli,
to je njena unutranja stvar te
najmoprimci
da Srbiju niko ne tera da slavi
Na podruju Zadarske
Oluju."
4 Bilten br. 147 Februar, 2010.
 IN MEMORIAM
GLINICA - ELEZOVI
( februar 1995 - februar 2010)
Dana 23. februara 1995. godine 28 pripadnika
SVK sa podruja Banije upalo je u zasjedu pripad-
nika V MK ABiH, kojom prilikom su smrtno stra-
dali:
ARBUTINA MILOVAN sin Dragana, roen
23.10.1955. Komora, Dvor; BAJLOVI STEVO
sin Bogdana, roen 08.02.1968. Petrinja; BRKI
NIKOLA sin Nikole, roen 1960. Petrinja;
CVETOJEVI NIKOLA sin Dmitra, roen 1968.
Dvor; DABI BOKO sin Stanka, roen 1950.
Petrinja; DEMI MILAN sin Dragana, roen
05.01.1963. Bijele Vode, Glina; EDOVI PETAR,
sin Milana, roen 19.10.1953. Petrinja; GLUAC
SLOBODAN sin Milana, roen 1957. Petrinja;
GRUBJEI JOVAN sin Milana, roen
1963. Petrinja; JERKOVI DUAN sin Branka,
roen 1953. Petrinja; KLJAJI DRAGAN sin
Milana, roen 1963.Petrinja; KOTARANIN MI-
LAN sin Duana, roen 1941. Petrinja; MARI
BOO sin Stevana , roen 10.05.1942. Petrinja;
MARIN ZDRAVKO sin Marka, roen 1956.
Petrinja; MUNI MILO sin Paje, 30.08.1964.
Bjelnik, Petrinja; NOINI MILO sin Milana,
roen 1944. Petrinja; PREANICA URO sin
Ilije, roen 1956. Petrinja; RADELI N I K O L A
sin Petra, roen 02.07.1948. Luani, Petrinja;
RESANOVI SLOBODAN sin Dragana, roen
22.01.1967. Sisak; SAVI MIRKO sin Pere, roen
12.08.1965. GORNJA KOMORA, Dvor;
SLIJEPEVI DRAGOLJUB sin Mirka, roen
1969. Dvor ; SRBLJANIN JOVO sin Duana,
roen 20.01.1952. Petrinja; TRIVANOVI RA-
DOMIR sin Mirka, roen 22.05.1969. Sisak; UZE-
LAC NIKOLA sin Dragana, roen 1955. Petrinja;
VINI URO sin Novaka, r o e n
27.01.1958. Udetin, Dvor; VUKADINOVI MI-
LAN sin Steve, roen 14.09.1968. Petrinja.
Njihovi posmrtni ostaci su preuzeti od V MK
ABiH u tri navrata u toku maja i juna 1995. godine
na "Japanskoj krivini" izmeu Likog petrovog sela
i Izaia i predati njihovim porodicama radi sah-
rane.
U ovoj akciji jedini zarobljenik bio je TUROPOL-
JAC STANKO sin Petra roen 21.02.1954.
Gornja Bauga, Petrinja; koji je razmjenjen dana
07.06.1995. godine na "Japanskoj krivini".
Prema raspoloivim informacijama Turopoljac
je umro u Srbiji u izbjeglitvu prije dvije godine.

VAA
Veernji list, 04.02.2010.
AUSTRIJA ODBILA AZIL
HAAKOM SVJEDOKU
POKOLJA U SREBRENICI
"Austrijske vlasti odbile su
zahtjev za azil JOVANU MIRILU,
poznatom po tome to je 2005.
Haakom tribunalu proslijedio
videomaterijal o zloinu u Sre-
brenici zato je 2007. dobio aus-
trijsku nagradu Bruno Krayski
za ljudska prava, pie danas
beogradski B92 podsjeajui da
je zbog prijetnji s obitelji iselio iz
ida u Srbiji u Austriju. U travn-
ju 2007. podnio je zahtjev za
dobivanje azila u Austriji, koji je
sada odbijen.
Prema pisanju bekog tjed-
I ME N A O D Z AB O R AVA P O RE D VA I H
POR OD ICA UVA I V E R I TA S
nika Falter, u odgovoru slube
za azil izraena je sumnja u ono
to je Mirilo ispriao vezano za
zloin u Srebrenici.
U tom dokumentu, pie
B92, navodi se da i Mirilo ima
tetovau kao i pripadnici speci-
jalnih postrojbi koje su poinile
zloin u Srebrenici pa Aus-
trija osnovano sumnja da je i
on sudjelovao u likvidacijama
Bonjaka u Srebrenici, a terete
ga i za krivotvorenje dokume-
nata.
- Odluka slube za azil temelji
se na anonimnom atestu, a ra-
zlog za dranje u tajnosti ident-
iteta osobe koja je dala ocjenu
opravdava se moguom Mir-
ilovom vezom s desniarskom
scenom pa vjetak zbog toga
strahuje za svoj ivot - pie
B92.
U Austriji je Mirilo uhvaen u
krai u jednoj trgovini za ranijih
posjeta Beu."
NOVI UPIS
U toku februara 2010. godine
u VERITAS-ovu bazu poginulih i
nestalih upisan je VESELINOVI
- PUILO BOKO, sin Milice i
Bogdana roen 11. februara
1956. u Zelengradu, optina
Obrovac, a koji je nestao 1992.
godine u Zagrebu, gdje je radio
kao potar.
Ove informacije o imeno-
vanom poslao nam je Gagi uro
- Ljube iz Slovenije.
VERITAS

Dokumentaciono informacioni centar

V E R I T A S 5 Bilten br. 147 Februar, 2010.
 SUDSKI POSTUPCI
SUDSKI POSTUPCI PROTIV SRBA U REPUBLICI HRVATKOJ
Slobodna dalmacija, 02.02.2010.
VRHOVNI SUD RH
POTVRDIO 12-ORICI
UKUPNO 63 GODINE
ZA RATNI ZLOIN U
MIKLEUEVCIMA
"Vrhovni sud RH potvr-
dio je prvostupanjsku presudu
upanijskog suda u Vukovaru
kojom su 12-orica optuenih za
ratni zloin protiv civila 1991.
godine u Mikluevcima u okolici
Vukovara, proglaeni krivima i
osueni na ukupno 83 godine
zatvora.
Optuenima iz skupine Ju-
goslav Miljenovi i dr. sudilo
se u odsutnosti, a optunica vu-
kovarskog upanijskog dravnog
odvjetnitva (DO) teretila ih je
za ubijanje i raseljavanje civila,
nanoenje patnji i zastraivanje,
te pljaku imovine. Zloini su se
u Mikluevcima dogaali u razdo-
blju od 4. listopada 1991. do 18.
svibnja 1992. godine, a posebno
nakon to je 8. listopada 91. selo
palo u ruke okupatora.
Kako se navodi u tekstu pre-
sude, neovjeno postupanje
prema tamonjim Rusinima
iako se Rusini nalaze i meu
optuenima kulminirano je pris-
ilnim progonom oko 150 osoba
iz sela, zbog pljake je ubijena
i trolana obitelj Holik, a prije
progona Mikluevani su morali
potpisati da svu svoju imovinu
ostavljaju vlastima tzv. SAO Kra-
jine.
U autobusu su, navodi se,
morali predati sve dragocjenosti
ili su bili pretueni, a iako iste na-
cionalnosti protjerani civili bili su
na popisu nepodobnih jer nisu
simpatizirali okupatorsku vlast ili
su na takvu listu doli zato to im
je netko od obitelji bio u HDZ-u.
Vrhovni sud RH odbio je sve
albe kao neosnovane i potvr-
dio sljedee kazne zatvora za
ratni zloin 91. u Mikluevcima,
izreene na upanijskom sudu u
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
Vukovaru poetkom veljae 2009.
godine dvojica su osuena na
po etiri godine, dvojica na etiri
i pol godine, estorica na po est
godina, dok su dvojica dobila
po 15 godina zatvora. Optube
su osloboena dvojica s popisa
optuenih. "
***
U ovom predmetu bilo je
optueno 34 lica svi za krivino
djelo genocida.
Protiv 20 lica postupak je
obustavljen zbog odustanka
tuioca, odnosno zbog smrti
optuenika:
ANELI ALEKSANDAR, ANELI
DRAGICA, ANELI DUAN, ANELI
LJUBICA, ANELI MOMIR, ANELI
SLOBODAN, ANELI SRAN,
BOJANI MILAN, BUJILO KIRIL,
HUDAK SAA, JEREMI RADOJE,
KI JANKO, KOVAEVI MILENKO,
LAER JOAKIM, MILJENOVI
DUANKA, MILJENOVI SLOBO-
DAN, MUDRI JAROSLAV, SIMI STA-
NISLAV, STANKOVI EDO, VLAJNI
NIKOLA;
dva su lica osloboena
optube: HUDAK DARKO i NIKOLI
ZLATAN;
12 lica je pravosnano
osueno zbog krivinog dje-
la ratnog zloina nad civil-
nim stanovnitvom i to: BUKO
JOAKIM na 4 god., CICO JOVO
na 15 god.,IRI DRAGAN na 6
god., KRONJAR URO na 6 god.,
LENER PETAR na 15. god., LJU-
KAR JANKO na 4 god. i 6 mjese-
ci, MAGO ZDENKO na 4 god. 6
mjeseci., MILJENOVI JUGOSLAV
na 6 god., SIMI ZDRAVKO na
4 god., STANKOVI DUAN na 6
god., STANKOVI MILAN na 6 god.,
DINJAK MIRKO na 6 god.
VERITAS
Slobodna dalmacija, 12.02.2010.
POELO SUENJE
NEDELJKU JANKOVIU
ZA RATNI ZLOIN U ZA-
DARSKOM ZALEU
6 Bilten br. 147 Februar, 2010.
"Uz brojne predstavnike
OESS-a, udruga za ljudska prava
i stranih diplomata na zadarskom
upanijskom sudu u etvrtak
je poelo suenje protiv 37-
godinjeg NEDJELJKA JANKOVIA
koji se tereti za ratni zloin protiv
civilnog stanovnitva u Jagod-
nji Donjoj i Zemuniku Gorenjem
krajem 1991. godine.
Jankovi, koji je tada bio
ronik 180. motorizirane brigade
JNA, optuen je da je brutalno
zastraivao civile i prinuivao ih
da napuste svoje domove to je
protivno meunarodnim konven-
cijama o zatiti graanskih osoba
za vrijeme rata.
Iako je njegov odvjetnik LUKA
UAK traio obustavu postupka
jer je Jankovi na Vojnim sudu
u Banja Luci proglaen krivim
i odsluio dvije godine zatvora
zbog razbojnitva i unitavanja
imovine u zadarskom zaleu,
sudsko vijee odbilo je njegov
prijedlog uz obrazloenje kako
je zloin poinio iz drugih mo-
tiva. On sam izjavio je kako se
ne osjea krivim.
O dogaanjima u Jagod-
nji Donjoj svjedoila je RUICA
EPINA koja je na sudu ispriala
kako su joj u kuu upala dvojica
mladia u uniformama koji su od
nje traili novac te joj automat-
skom pukom izreetali automo-
bil.
- Vikali su da e nas pobiti i
sve zapaliti, ali me fiziki nisu
napali- rekla je Ruica epina
meutim Jankovia nije pre-
poznala jer je od tog dogaaja
prolo 19 godina.
Nakon to je upanijski sud u
Zadru za Jankoviem raspisao
tjeralicu, uhvaen je u Sloveniji
12. kolovoza prije dvije godine.
Slovenci su ga izruili pravosud-
nim tijelima Republike Hrvatske
22. travnja prole godine od kad
se nalazi u Istranom centru
upanijskog suda u Zadru."

SUDSKI POSTUPCI PROTIV HRVATA U REPUBLICI HRVATKOJ
HRT, 04.02.2010.
MIJI OSLOBOEN
"Na splitskome Opinskom
sudu umirovljeni brigadir Hr-
vatske vojske ROKO MIJI
osloboen je optube da je
prikrivao i unitavao arhivsku
grau iz vojno-redarstvene ak-
cije Oluja.
Sud je utvrdio da tri zemljo-
vida koje je Miji imao u svojem
stanu prole godine nemaju sta-
tus arhivske vojne grae, te da
osumnjieni Miji nije prekrio
zapovjed Ministarstva obrane
niti prikrivao ikakvu vojnu doku-
mentaciju.
Umirovljeni brigadir Miji je
i oekivao oslobaajuu pre-
sudu. Ja ovo nisam shvatio kao
suenje meni i prikrivanje neke
arhivske grae, nego je kom-
pletno tuiteljstvo htjelo doka-
zati da smo bili neorganizirana
vojska, da smo mogli uzimati
dokumente koje smo htjeli, i dis-
kreditirati liniju voenja i zapo-
vijedanja. Mislim da je to bio cilj
ovoga suenja, a ne suenje za
dvije bezvrijedne karte, rekao je
Miji.
Miji je u vrijeme vojno-redar-
stvene akcije Oluje bio zamjenik
zapovjednika sinjske operativne
grupe ANTE KOTROMANOVIA,
danas SDP-ova saborskog za-
stupnika, a optuni prijedlog
protiv njega podnijelo je splitsko
Opinsko dravno odvjetnitvo
u kolovozu 2009. okrivljujui ga
za prikrivanje arhivske grae.
Zastupnica optube za
Mijia je zatraila uvjetnu
estomjesenu zatvorsku ka-
znu koju nee izdravati ako u
godinu dana ne poini novo ka-
zneno djelo. Njegova braniteljica
zatraila je, pak, oslobaajuu
presudu istiui kako nije doka-
zano da je prikrivao arhivsku
grau, nego se njome koristio
za svoj diplomski rad.
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
SUDSKI POSTUPCI
Optuni prijedlog protiv
Mijia podnesen je u vrijeme
kad je hako Tuiteljstvo od Hr-
vatske zahtijevalo tzv. topnike
dnevnike koje eli iskoristiti
kao dokaze na suenju trojici
hrvatskih generala ANTI GOTO-
VINI, IVANU ERMAKU i MLADENU
MARKAU."
Veernji list, 20.02.2010.
SAI: SPECIJALCE JE
BEZ DOKAZA U REMETI-
NEC STRPALA ULIZNIKA
POLITIKA
"Unutra su jo nevini ljudi, ovih
emo dana pokazati tko nam je
sve ovo priredio, vidjet e javnost
o kakvoj je zloporabi rije, brani
Sai svoje specijalce
ELJKU SAIU, u vrijeme Olu-
je zamjeniku specijalnih postro-
jbi MUP-a RH, ovo e zacijelo
biti najdrai roendan u ivotu.
Poslije dva mjeseca provedena u
pritvoru u Remetincu, Saia su
pustili da se brani sa slobode ba
na njegov roendan.
Jako se dobro osjeam,
hvala vam svima puno, svima
koji ste molili za mene klicao je
uzbueni Sai dok su mu u za-
grljaj potrali supruga Jasna, ki
Petra i sin Filip.
Sai je uhien u prosincu,
u akciji koja je pokrenuta pre-
ma njemu i jo etvorici bivih
specijalaca, a zbog akcije u selu
Gruborima. FRANJO DRLJO, BER-
ISLAV GARI, IGOR BENETA i BOO
KRAJINA sumnjie se da su krivi
za smrt petero srpskih civila,
ubijenih 25. kolovoza 1995. Prvi
izvjetaji govorili su da su ti ljudi
kolateralne rtve sukoba speci-
jalaca i ostataka pobunjenika,
no izvori UN-a izvjetavali su o
pokolju civila. Saia se tereti da
se bavio prilagodbom izvjea.
Njegov odvjetnik Zvonimir Hod-
ak to nijee i kae da je Sai u
vrijeme akcije bio u Zagrebu na
sprovodu.
7 Bilten br. 147 Februar, 2010.
Saia su na izlazu doekali
i suborci, pa je izjavio, mislei
na ostale specijalce: Unutra
jo ima nevinih ljudi, oekujem
oslobaajue presude. Sai
tvrdi da su u Remetincu zavrili
bez ikakvih dokaza o krivnji te
da je to proizvod politikih priti-
saka i uliznitva dijela dravnog
aparata. Hvali jedino nezavis-
nost sudova i kae kako je dobio
informacije da je bilo pritisaka na
sudstvo, jer se svima i ne svia
to je puten iz Remetinca.
Ovih dana pokazat emo
kakvih je sve zloporaba ovdje
bilo i tko nam je ovo priredio
dodaje Sai, uvjeren u nevinost.
Njegova ki Petra vjebenica je u
odvjetnitvu Hodak, tako da je u
oevu braniteljskom timu.
Svog ratnog zapovjednika
generala MLADENA MARKAA neiz-
mjerno volim i potujem i sva-
kodnevno sam u pritvoru molio
Oena za njegovo zdravlje.
Nadam se sretnom zavretku
njegova suenja u Haagu kae
Sai o suborcu i efu u vrijeme
Domovinskoga rata.
Branei sebe ovdje, branim
i Markaa, isto kao to on nas
brani u Haagu dodao je Sai.
I okupljeni Saievi i Markaevi
suborci smatraju da je uhienje
bivih specijalaca u Zagrebu
dodatno pogoralo njegovo
zdravstveno stanje.
Zaboljelo ga je srce kad je
vidio kako se sada obraunavaju
s njegovim ljudima u Hrvatskoj, a
to su ljudi koji su stvarali Hrvat-
sku kae Josip Klemm, pred-
sjednik Udruge specijalaca.
Sai i etvorica ostalih
naih suboraca nisu ni trebali biti
uhieni, a ako se ve pokree
proces protiv njih, mogli su se
braniti sa slobode jer su se i pro-
teklih 14 godina uredno odazivali
na sudske pozive... Na alost,
trebalo je stvoriti jo jednu pra-
vosudnu sapunicu zakljuuje
Klemm."

SUDSKI POSTUPCI NA PROSTORU EX YU
Vesti.rs, 11.02.2010.
SLUAJ MEDAK:
ODLOENO SUENJE
" Pred Veem za ratne zloine
Vieg suda u Beogradu zbog
izostanka predvienih svedoka
suenje petorici optuenih za
ratni zloin nad zarobljenicima
u Medaku, u Hrvatskoj, poinjen
septembra 1991. godine,
odloeno je za 2. mart.
Danas je putem video linka
iz Hrvatske trebalo da bude
sasluan oteeni Mirko Meduni
prema kojem su, kako se navodi
u optunici, petorica okrivljenih
posle zarobljavanja neoveno
postupali, nanevi mu brojne
povrede.
Na suenju se nisu pojavili
ni svedoci iz Srbije MILORAD
LAZI, PERICA AKOVI, NIKOLA
VUJNOVI, MIRKO MARUNI i NIKOLA
KONJEVI optueni su da su kao
pripadnici Teritorijalne odbrane
(TO) i rezervnog sastava milic-
ije neoveno postupali prema
Meduniu pripadniku MUP-a Hr-
vatske, koji je prethodno poloio
oruje.
Pred S u Gospiu voen je
krivini postupak u odsustvu pro-
tiv petorice srpskih dravljana
i izreena im je pravnosnana
presuda 1996. godine.
Sluaj Medak je hrvatsko
pravosue ustupilo Tuilatvu za
ratne zloine Srbije na osnovu
Sporazuma o saradnji u progonu
poinilaca krivinih dela ratnih
zloina iz 2006. godine."
Nacional, 13.02.2010.
SRBIJA: POELO NOVO
SUENJE PANOVIU ZA
RATNI ZLOIN
"Suenje bivem pripadniku
TO tzv. SAO krajine MILANU
PANOVIU za ratni zloin protiv
civilnog stanovnitva i muenje
hrvatskih civila od listopada
1991. do kraja sijenja 1992. go-
dine, zapoeto 17. rujna 2009.,
u petak je iznova zapoeto jer
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
SUDSKI POSTUPCI
je u meuvremenu promijenjen
sastav sudskog vijea koje vodi
postupak.
Pred vijeem za ratne zloine
postupak je ponovno zapoeo
utvrivanjem optunice i iz-
java ranije ispitanih svjedoka te
ponovnim izjanjavanjem
optuenog o krivnji. Do promjene
sastava sudskog vijea dolo je
zbog reizbora sudaca u sklopu
reforme pravosua, koji je stupio
na snagu poetkom ove godine.
panovi se, u ponovnom
obraanju sudskom vijeu, nije i na njega potegao no kada je
izjasnio o krivnji, nego je samo
potvrdio da je u navedeno vrijeme
bio u zatvoru u Staroj Gradiki
odbacivi navode da je zlostavl-
jao zatvorenike.
Rujna 2009., u prvom
obraanju sudu, optueni je ustvr-
dio da je u listopadu 1991. bo-
ravio u zatvoru u Staroj Gradiki i
da je ondje bio samo 8. listopada
1991., te da je bio mobiliziran
ukupno desetak dana.
Dodao je kako je tih dana
konzumirao alkohol i tablete, jer
mu je bio ranjen brat, koji je kas-
nije preminuo, te istaknuo kako je
spreman suoiti se s oteenima zarobljenike noem gde stigne.
i ispriati im se za nanesenu
bol...
U optunici na koju je srbijan-
sko tuiteljstvo za ratne zloine
podiglo 3. lipnja 2009. panovia
se tereti da je od poetka listopa-
da 1991. do kraja sijenja 1992., u
zatvoru u Staroj Gradiki okrutno
postupao prema hrvatskim civili-
ma, muio ih i tjelesno ozljeivao,
nanosei im velike patnje, tjeles-
nu i duevnu bol, ime je izvrio oktobra 1991. godine, kada je
kazneno djelo ratni zloin protiv
civilnog stanovnitva..."
B92, 24.02.2010.
SUENJE ZA ZLOIN U
LOVASU
"Beograd - Pripadnik rezerv-
nog sastava JNA BORISAV PREB-
EG rekao je na suenju za zloin
u hrvatskom selu Lovas, da je
prvooptueni Ljuban Devetak
8 Bilten br. 147 Februar, 2010.
vaio za glavnog.
Prebeg dodaje da je optueni
PETRONIJE STEVANOVI zlostavljao
i ubadao zarobljenike noem.
Prebeg je svedoio pred veem
za ratne zloine Vieg suda u
Beogradu o zatvaranju, maltreti-
ranju zarobljenika, kao i dogaaju
na minskom polju gde je stradalo
22, dok je 12 hrvatskih civila,
metana Lovasa ranjeno.
On je kazao da je pripadnik
paravojne formacije Duan Sil-
ni, optueni Petronije Stevanovi
pokuao da ga sprei da maltre-
tira zarobljene.
Svedok je rekao da je tokom
noi bio u zadruzi sa jo dva
vojnika i da su im dodelili dvo-
jicu iz jedinice Duan Silni,
od kojih je jedan koga su zvali
Marko etnik poeo da tue za-
tvorenike, u emu ga je, kako je
naveo, zaustavio i oterao u drugu
prostoriju.
Ujutru su doli Devetak i pet-
naestak dobrovoljaca, on je itao
imena sa spiska i svakog koga bi
proitao dobrovoljci bi poeli da
tuku, a Petronije je iao i ubadao
Kada sam Petroniju rekao ta
to radi, idiote, i na mene je
krenuo noem, a ja sam u njega
uperio puku i on se sklonio,
posvedoio je on.
Prebeg je dodao kako je
sutradan, 18. oktobra 1991. god-
ine od vojnika iz njegove jedinice
uo da su zarobljenici odvedeni i
naterani u minsko polje.
Suenje za zloine u Lovasu,
ubijeno 70 civila, poelo je 17.
aprila 2008. godine.
Optueno je 14 osoba od
kojih su etvorica bili pripadnici
JNA, etvorica lokalne teritori-
jalne vlasti, a estorica paravojne
formacije "Duan Silni".
Po optunici, oni su izveli napad
na selo 10. oktobra 1991., kad su
u u ranim jutarnjim satima, pucali i
bacali bombe na kue, a ubijali su
civile u kuama i na ulicama."

Nacional, 12.02.2010.
HRVATSKA SE MOE
ALITI ZBOG ODLUKE O
IZRUENJU KAPETANA
DRAGANA
" Australski Vrhovni sud donio
je odluku prema kojoj se hrvat-
ska vlada moe aliti na odluku
saveznog suda koja je sprijeila
izruenje DRAGANA VASILJKOVIA
Hrvatskoj, osumnjienog u Hr-
vatskoj zbog ratnih zloina, javl-
jaju u petak australski mediji.
Hrvatska vlada, kojoj u ovom
sluaju pomae i australska
vlada, smatra da je savezni sud
pogrijeio kada nije donio odluku
o izruenju kapetana Dragana
Hrvatskoj, te da takva odluka ima
ire implikacije na sposobnosti
Australije da progoni navodne
poinitelje ratnih zloina.
Hrvatska vlada je u svo-
joj albi takoer navela da je
savezni sud bio u krivu kada je
zakljuio da Vasiljkovi, koji ima
i australsko dravljanstvo, nee
imati pravedno suenje pred hr-
vatskim sudovima zbog svojih
politikih uvjerenja.
Vasiljkoviev odvjetnik Bret
Walker kazao je Vrhovnom sudu
da se hrvatska alba temelji na
apstraktnom konceptu, navode
australski mediji.
Suci Vrhovnog suda Kenneth
Hayne, Dyson Heydon i William
Gummow dali su hrvatskoj vladi
posebnu dozvolu da uloi albu
Vrhovnom sudu u Canberri. Da-
tum za albeno roite bit e
odreen naknadno.
Vlada pred Ustavnim sudom
Prema australskom zakonu o
izruenju, optuena osoba moe
biti iskljuena iz ekstradicije ako
se smatra da u zemlji u koju
se izruuje nee imati poteno
suenje zbog njegovih ili njez-
inih osobnih sloboda, zbog vjere,
religije, nacionalnosti ili politikih
opcija.
Australski savezni sud je u ru-
jnu zakljuio da Vasiljkovi zbog
svojih politikih uvjerenja nee
imati poteno suenje u Hrvat-
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
IN TERPOL
skoj.
Tanjug, 20.02.2010.
CRNA GORA IZRUILA
STANKA KOVAEVIA HR-
VATSKOJ
"Crna Gora je iz ekstradi-
cionog pritvora izruila Hrvatskoj
STANKA KOVAEVIA, Srbina iz Er-
venika kod Knina, koji je presu-
dom upanijskog suda u ibeniku
u odsustvu pravosnano osudjen
na 10 godina zatvora za zloin
protiv civilnog stanovnitva, iz-
javio je danas predsednik Ver-
itasa SAVO TRBAC. Kovaevi je prekvalifikuje krivino delo ratnog
uhapen u Podgorici na osnovu
poternice zagrebakog Biroa In-
terpola 20. novembra 2009. go-
dine, a izruen je u 17. februara
i o tome su Veritas obavestili
lanovi njegove porodice, rekao
je trbac Tanjugu.
Kovaevi (45) je s porodi-
com izbegao prilikom napada hr-
vatskih snaga na Srpsku Krajinu
1995. i ima dravljanstvo Srbije,
a u Crnu Goru je otiao preko
preduzea u kome je zaposlen.
trbac je naveo da je ekstradi-
cioni pritvor trajao samo tri mese-
ca, jer se Kovaevi nije alio na
odluku crnogorskih organa, ve
je traio da to pre bude izruen,
poto smatra da je nevin.
Kovaevi e sigurno u za-
konskom roku od mesec dana
traiti ponovno sudjenje, a njegov
zahtev tuilatvo ne moe da od-
bije budui da mu je prvobitno
sudjeno u odsustvu, naveo je
trbac.
Kovaeviu je u Hrvatskoj
sudjeno u grupi od 30 Srba iz Er-
venika, a pravosnane presude
je potvrdio hrvatski Vrhovni sud
1993. godine.
Osam Srba iz ove grupe je
osudjeno u odsustvu za ubistvo
etvorolane hrvatske porodice
engi na po 15 godina zatvora.
Ostali, medju kojima i Kovaevi,
osudjeni su na po 10 godina ro-
bije zbog progona Hrvata iz Er-
venika uz pritiske, pretnje, fiziko
maltretiranje, pljaku pokretne i
9 Bilten br. 147 Februar, 2010.
unitavanje nepokretne imovine.
Sa ovog spiska osudjenih
dosad su uhapena i izruena
etvorica Srba ( iz Austrije, Italije,
Velike Britanije i Crne Gore), dok
se jedan iz Srbije dobrovoljno
predao hrvatskim organima
gonjenja.
Na ponovljenom sudjenju, tro-
jica Srba iz grupe osudjenih na
10 godina zatvora, dokazali su
nevinost i protiv njih je postupak
obustavljen.
Imajui u vidu dosadanje
iskustvo, treba oekivati da i u
sluaju Kovaevia tuilatvo
zloina protiv civila u oruanu
pobunu, ukazao je trbac."
USLOVNI OTPUST
Dana 26. februara 2010. go-
dine iz zatvora Lepoglava na us-
lovni otpust puten je osuenik
PUPOVAC Nedeljka NEVEN, roen
1968. u Rateviu, optina Benk-
ovac.
Imenovani je od strane
upanijskog suda u Zadru u
odsustvu bio osuen na 8. godi-
na zatvora i za njim je poetkom
2001. godine Biro Interpola Za-
greb raspisao meunarodnu
potjernicu, na osnovu koje je i
lien slobode 1. decembra 2004.
godine od strane granine polic-
ije BiH na graninom prelazu u
Zvorniku kada je sa izbjeglikom
legitimacijom Srbije ulazio u Re-
publiku Srpsku.
Do 03. avgusta 2004. godine
nalazio se u ekstradicionom za-
tvoru u Sarajevu, odakle je ek-
stradiran u Hrvatsku.
Na ponovljenom suenju
pred upanijskim sudom u Za-
dru pravosnano je osuen na 6.
godina zatvora.
Po izlasku na uslovni otpust
imenovani je, u organizaciji
MKCK, doao u Srbiju gdje mu
ivi porodica.
VERITAS

SUDSKI POSTUPCI PRED HAKIM TRIBUNALOM
SUENJE GENARALIMA
GOTOVINI, MARKAU I
ERMAKU
Sense, 03.02.2010.
SEDAM SVEDOKA VEA NA
SUENJU ZA OLUJU
"U dananjem nalogu o
rasporedu navedeno da e
suenje generalima GOTOVINI,
ERMAKU i MARKAU biti nastav-
ljeno 24. februara iskazom prvog
od sedam svedoka Pretresnog
vea
Poto su zavreni doka-
zni postupci optube i odbrana
hrvatskih generala Gotovine,
ermaka i Markaa, suenje za
zloine nad Srbima poinjene za
vreme i nakon operacije Oluja
e biti nastavljeno iskazima sve-
doka Pretresnog vea.U danas
objavljenom nalogu o rasporedu
se navodi da je vee holandskog
sudije ORIJA/ORIE odluilo da u
sudnicu pozove sedam svedoka.
Njihova imena nisu objavljena,
osim to se zna da je prvi od njih
privremeno oznaen pseudoni-
mom CW-1. "
Sense, 18.02.2010.
DNEVNIK KNINSKIH
POSMATRAA NIJE U
ARHIVAMA EU
"Generalni sekretar Saveta
EU PJER DE BOASJE/Pierre de
Boissieu dostavio je danas Pre-
tresnom veu sudije Orija/Orie
detaljan izvetaj o koracima
preduzetim na pronalaenju
dnevnika evropskih posmatraa
iz vremena operacije Oluja
1995. godine, koji potrauje od-
brana generala Ante Gotovine.
To je jedini preostali dokument
koji na zahtev branilaca do dan-
as nije lociran u evropskim arhi-
vama, pa su pre dve sedmice
sudije od Saveta EU traile da
detaljnije izveste kako je pre-
traga obavljena.
U Boasjeovom pismu se na-
vodi da su slubenici EU od
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
SUDSKI POSTUPCI
aprila prole godine do danas
elektronskim putem pretraili
gotovo 200.000 dokumenata i
runo jo oko 10.000 i da nijedan
nije identifikovan kao Knjiga
dnevnika Regionalnog centra
Knin. Tokom pretrage je, navodi
se dalje, pronaeno vie od deset
dokumenata koji su sainili ev-
ropski posmatrai iz Knina, poput
dnevnih, situacionih, humanitar-
nih izvetaja i nedeljnih procena.
Lociran je i veliki broj dnevnih i
nedeljnih izvetaja evropskih
posmatraa iz drugih regionalnih
centara. Svi pomenuti dokumen-
ti, navodi De Boasje, dostupni su
Gotovininim braniocima.
U zakljuku, generalni sekre-
tar je uputio sudije i Gotovininu
odbranu da se u daljoj potrazi
za nedostajeim dokumentom
obrate dravama lanicama Ev-
ropske posmatrake misije i od
njih zatrae da pretrae svoje
nacionalne arhive..."
Sense, 24.02.2010.
SVJEDOK: JURE RADI,
bivi potpredsednik vlade i minis-
tar za obnovu i razvoj
"...On je danas odgovarao
na pitanja sudija o eventualnoj
nameri hrvatskih vlasti da za
vreme i nakon operacije Oluja
u avgustu 1995. godine trajno
proteraju Srbe iz Krajine, to je,
po optunici, bio cilj udruenog
zloinakog poduhvata na
elu sa predsednikom Franjom
Tumanom uz uee trojice
optuenih.
...Budui da je tvrdio da je
cilj vlasti bio da se na to, inae
nenaseljeno podruje, dovede
stanovnitvo kako bi se zatitili
strateki interesi Hrvatske,
predsedavajui je pitao zato je
onda uopte pominjao njihovu
nacionalnu pripadnost. Kada
kaem Srbi, mislim na one koji su
sa pukom napadali Hrvatsku, a
pod Hrvatima podrazumevam
nae dravljane bez obzira jesu
li oni Srbi, Hrvati, Bonjaci ili ne
10
znam ko drugi, originalno je uz-
vratio Radi...
Sense, 26.02.2010.
...U nastavku opisivanja kon-
teksta u kojem je trebalo organi-
zovati povratak izbeglih Srba, sve-
dok je rekao da se radio o tekoj
bezbednosnoj situaciji u kojoj su
povratnici bili izloeni razliitim
rizicima, poput pogibije i ranjava-
nja od zaostalih mina. Zbog toga
je, kae, trebalo prvo normalizo-
vati situaciju u Krajini, pa se tek
onda upustiti u masovniji povra-
tak srpskih izbeglica. Budui da
je u isto vreme graanima Hrvat-
ske bila omoguena puna slo-
boda kretanja po osloboenom
podruju, sudija Kinis je pred
kraj dananjeg zasedanja pitao
svedoka kako je mogue da isti
bezbednosni rizici nisu stajali
i pred hrvatskim povratnicima.
Radi odgovara da su vlasti svi-
ma javno govorile da jo nije
vreme za povratak, ali nije umeo
da odgovori zahtevu sudija da
ukae na bar jedan takav javni
nastup, osim to je pomenuo
svoja navodna obraanja Hrva-
tima u izbeglikim kampovima..."
OSTALI
SUENJE STANIIU I
SIMATOVIU
Sense, 08.02.2010.
"Od uspostavljanja srpske
vlasti u Krajini 1991. pa sve do
njenog kraha u avgustu 1995.
godine na tom podruju su
delovale jedinice pod kontrolom
Dravne bezbednosti Srbije, tvr-
di bivi vojni obavetajac iz Be-
ograda SLOBODAN LAZAREVI. On
je u treem svedoenju pred Tri-
bunalom izneo svoja saznanja o
ulozi dvojice efova srpske tajne
slube JOVICE STANIIA i FRANKA
SIMATOVIA, optuenih za zloine
specijalnih policijskih i paravojnih
snaga u Hrvatskoj i Bosni i Her-
cegovini.
Bivi vojni obavetajac se
Bilten br. 147 Februar, 2010.

SUDSKI POSTUPCI PRED HAKIM TRIBUNALOM
prvi put u Hagu pojavio na poziv
optube u oktobru 2002. go-
dine na suenju SLOBODANU
MILOEVIU, kada je rekao da su
sve vojne, policijske i politike
strukture Republike Srpska Kra-
jina (RSK) bile pod kontrolom
Beograda. Devet godina kasnije,
u junu prole godine, Lazarevia
se, na iznenaenje mnogih,
setila odbrana ANTE GOTOVINE,
optuenog za zloine nad Srbima
u Krajini za vreme i nakon oper-
acije Oluja, i izvela ga kao svog
prvog svedoka. Danas ponovo
svedoi na poziv optube a
glavno ispitivanje je bilo bazirano
na transkriptu iskaza iz predmeta
Miloevi, koji je na poetku lu unutar vojnih objekata, na ta
zasedanja uveden u dokaze.
Svedok je kao pripadnik
Kontraobavetajne slube (KOS)
bive JNA krajem 1991. godine
upuen u Krajinu i u tamonjem
21. korpusu sa Korduna postav-
ljen na mesto oficira za vezu sa
meunarodnim predstavnici-
ma. Kae da je Jovica Stanii
u poetku ee dolazio na odbrane iju su inspekciju obavili
podruje RSK, a kada su organ-
izacioni problemi reeni, na teren
je slao svoje zamenike, odnosno
desne ruke, FRANKA SIMATOVIA
i RADOJICU RAJU BOOVIA."
SUENJE VLASTIMIRU
OREVIU
Sense, 10.02.2010.
"...Nastojei da pobiju tvrdnju
optube da srpske snage bez-
bednosti nisu potovale obave-
zu povlaenja dela ljudstva i
naoruanja sa Kosova krajem
1998. godine, branioci policijskog
generala VLASTIMIRA OREVIA
su na klupu za svedoke izveli
penzionisanog pukovnika VJ KO-
STU NOVAKOVIA. U to vreme on je,
kao lan komisije Generaltaba
za saradnju sa meunarodnim
posmatrakim misijama, bio pris-
utan na sastancima sa visokim
predstavnicima Kosovske veri-
fikacione misije (KVM) OEBS.
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
SUDSKI POSTUPCI
Jedan od potpisnika sporazu-
ma o uspostavljanju misije OEBS
na Kosovu iz oktobra 1998. go-
dine je i tadanji naelnik Re-
sora javne bezbednosti MUP
Srbije Vlastimir orevi, danas
optuen za zloine nad kos-
ovskim Albancima za vreme
NATO intervencije na SR Jugo-
slaviju.
Novakovi tvrdi da je sarad-
nja sa stranim posmatrakim
misijama bila veoma dobra a da
su manje probleme pravili veri-
fikatori koji se nisu pridravali
sporazuma. Oni su, kae, zaht-
evali da bez dozvole VJ ulaze u
pogranini pojas i da vre kontro-
dijelova BiH u Hrvatsku u septem-
vojska nije pristajala.
Svedok je zamerio OEBS i to
je u okviru civilne posmatrake
misije poslao 90 odsto vojnih
oficira. Sugeriui da je KVM
zapravo dostavljala podatke
NATO paktu, rekao je da su na
poetku bombardovanja prvo bili
pogoeni sistemi protiv-vazdune
meunarodni verifikatori."
SUENJE M. PETKOVIU
Sense, 23.02.2010.
"..Bivi naelnik Glavnog
stoera HVO MILIVOJ PETKOVI je
u nastavku svjedoenja u svoju
odbranu opisao kako je i kada
upoznao Tumana i druge civilne
i vojne zvaninike Hrvatske i Her-
ceg Bosne koji su, po optunici
protiv estorice bivih lidera
bosanskih Hrvata, bili na elu
udruenog zloinakog poduh-
vata iji je cilj bio pripajanje dijela
BiH susjednoj Hrvatskoj.
Petkovi kae da je biveg hr-
vatskog predsjednika Tumana
i ministra obrane uka prvi put
sreo na pregovorima u enevi u
januaru 1993. godine. Do tada,
kako tvrdi, nikada nije razgov-
arao ni sa jednim od njih. Biveg
zapovjednika Glavnog stoera
Hrvatske vojske Janka Bobetka
je upoznao neposredno uoi
11
dolaska u BiH, sredinom aprila
1992. godine.
Petkovi kae da je Matu
Bobana upoznao u martu 1992.
godine. Bivi predsjednik Hrvat-
ske zajednice Herceg Bosna je
elio saznati da li Hrvatska vo-
jska planira neto poduzeti u
vezi sa srpskom ofanzivom pre-
ma Livnu i Tomislavgradu koja
je ugroavala teritorij Hrvatske
juno od Splita. Tek nakon treeg
Bobanovog pokuaja da osigura
pomo HV, Bobetko je naredio
osnivanje Isturenog komandnog
mjesta u Grudama.
Dijelovi HV su se, po
Petkoviu, povukli iz zagraninih
bru 1992. godine. Zapovjednitvo
nad trupama u Herceg Bosni je od
tog trenutka povjereno Glavnom
stoeru HVO na ijem elu se
nalazio optueni Petkovi. On
tvrdi da HV nije uestvovala u su-
kobu u Prozoru u oktobru 1992.
godine jer je bila preokupirana
povlaenjem JNA iz june Hr-
vatske i oslobaanjem tog dijela
teritorija."
SUENJE Z. TOLIMIRU
Kurir, 27.02.2010.
SUENJE TOLIMIRU
"Hag - Suenje penzionisa-
nom generalu Vojske Republike
Srpske ZDRAVKU TOLIMIRU poelo
je jue pred Hakim tribunalom
uvodnom rijeju optube, koja je
Tolimira oznaila kao jednog od
organizatora i nadzornika genoc-
ida nad muslimanima u Srebren-
ici u leto 1995. Tolimir je u osam
taaka optuen za genocid,
udruivanje radi poinjenja geno-
cida, istrebljenje, ubistva, progon,
prisilno premjetanje i deportaciju
muslimana iz Srebrenice i epe
od jula do novembra 1995.. U to
vreme Tolimir je bio pomonik
za obavetajno-bezbedonosne
poslove komndanta Glavnog
taba VRS Ratka Mladia."
Bilten br. 147 Februar, 2010.

SUDSKI POSTUPAK PRED MEUNARODNIM SUDOM PRAVDE
RTS, 19.02.2010.
ROKOVI MSP-A SRBIJI I
HRVATSKOJ
"Hrvatska treba do 20. decem-
bra ove godine da dostavi podne-
sak u vezi sa tubom za genocid
protiv Srbije. Rok za podnesak
u vezi sa srpskom protivtubom
je 4. novembar 2011. godine,
odredio MSP.
Meunarodni sud pravde u
Hagu odredio je 20. decembar
ove godine i 4. novembar 2011.
godine kao rokove Hrvatskoj i Sr-
biji da dostave podneske u vezi
s tubom i protivtubom zbog
krenja Konvencije o spreavanju
i kanjavanju zloina genocida,
saopteno je iz MSP.
Sud je uzeo u obzir injenice
iz protivtube koju je Srbija pod-
nela 4. januara, u kojoj se od
suda trai da presudi i proglasi
da je Hrvatska prekrila obaveze
iz Konvencije time to je u toku i
posle operacije Oluja, u avgustu
1995, nameravala da uniti srp-
sku nacionalnu i etniku grupu
koja je ivela u Krajini ubijenjem
pripadnike te grupe, izazivanjem
ozbiljnih telesnih i mentalnih pov-
reda lanovima grupe i namern-
im podvrgavanjem lanove
grupe ivotnim uslovima koji je
trebalo da dovedu do njihovog
deliminog unitenja, navedeno postupak pred Meunarodnim
je u saoptenju.
U saoptenju se podsea
da Srbija od Hrvatske trai
da prihvati posledice svojih
meunarodno nezakonitih dela,
time to e Srbima iz Krajine
u potpunosti nadoknaditi svu
pretrpljenu tetu i gubitke nast-
ale kao posledica genocida, kao i
time to e ustanoviti sve pravne
uslove i obezbediti ivotne uslove
za bezbedan i slobodan povratak
Srba u njihove domove.
Od Hrvatske se oekuje i da
izmeni zakon o praznicima, dani-
ma seanja i neradnim danima,
tako to e ukloniti Dan pobede i
domovinske zahvalnosti, Dan hr-
vatskih branitelja koji se slave 5.
Dokumentaciono informacioni centar
V E R I T A S
SUDSKI POSTUPCI
avgusta, kao dan pobede u gen-
ocidnoj operaciji Oluja, sa liste
svojih javnih praznika, navede-
no je u saoptenju MSP.
Budui da Hrvatska nije
uloila prigovor na ove tvrdnje iz
protivtube Srbije, Sud nije smat-
rao da u ovoj fazi mora da donese
definitivnu odluku po pitanju da li
su navedene tvrdnje u skladu sa
Pravilnikom suda, porueno je iz
MSP.
Hrvatska je Meunarodnom
sudu pravde u Hagu 1999. godine
podnela tubu protiv Srbije. U njoj
se tvrdi da je Beograd odgovoran
za etniko ienje hrvatskih odobrio devet meseci, rekao je
graana kao oblik genocida, Obradovi.
zato to je direktno kontrolisao
aktivnosti svojih oruanih snaga,
obavetajnih agenata i raznih
paravojnih odreda koji su poinili
zloine na teritoriji Hrvatske.
Navodi se da su zloini
poinjeni posebno u Vukovaru,
regionu Knina, istone i zapadne
Slavonije i Dalmacije. Prema
tvrdnji Hrvatske, u tom periodu
ubijeno je oko 10.000 osoba, dok
je vie od 7.000 bilo zatvoreno u
logorima.
Vlada Srbije je odgovorila
kontratubom, saoptivi da se
Republika Srbija odluila na ovaj
korak jer je Republika Hrvatska
2. jula 1999. godine pokrenula
sudom pravde u Hagu protiv
tadanje SR Jugoslavije zbog
navodnog krenja Konvencije o
spreavanju i kanjavanju zloina
genocida tokom oruanih sukoba
na teritoriji te Republike od 1991.
do 1995. godine.
Obimna kontratuba, u pet to-
mova, sadri detalje vezane za
zloine poinjene nad Srbima u
Hrvatskoj u periodu od 1991. do
1995. godine, ali i obiman, istori-
jski, dodatak o periodu od 1941.
do 1945. godine."
B92, 23.02.2010.
HRVATSKA ZASAD NE
POVLAI TUBU
"Govorei o sastanku sa
12
predstavnicima najvieg suda
UN-a, glavni pravni zastupnik
Srbije pred MSP-om, rekao je u
vestima B92 da je srpska strana
bila otvorena za sve opcije, ali
da zastupnica Hrvatske nije ni
pomenula povlaenje tube,
koju je protiv Srbije podnela jula
1999. pod optubom da je odgov-
orna za navodni genocid nad Hr-
vatima u ratu 1991/95.
Andrea Metelko-Zgombi nije
iskoristila ni priliku da nau tubu
odmah napadne, ve je zatraila
14 meseci za odgovor, ali joj je
Meunarodni sud pravde u Hagu
On je podsetio da je Srbija, u
kontratubi koju je podnela 31.
decembra prole godine, navela
da Hrvatska i danas kri Konven-
ciju o spreavanju zloina geno-
cida, jer nije kaznila poinioce
zloina nad Srbima tokom vojne
operacije Oluja.
Srbija je zatraila i kompen-
zaciju za rtve genocida, povra-
tak izbeglica, kao i da MSP Hr-
vatskoj zabrani da 5. avgust, dan
kada je iz Krajine proterano vie
od 230.000 Srba, slavi kao Dan
pobede i domovinske zahvalnos-
ti, rekao je Obradovi.
Komentariui spekulacije u
vezi sa najavljenom deklaracijom
o Srebrenici, koju bi trebalo da us-
voji parlament Srbije, Obradovi,
koji je zastupao Srbiju i u sporu
po tuzbi Bosne za genocid, kae
da nisu tane ocene da bi even-
tualna konstatacija da je u Sre-
brenici izvren genocid, mogla
da ugrozi pravnu poziciju srbije u
odnosu na taj zloin.
Meunarodni sud pravde do-
neo je presudu u tom sluaju,
podsea Obradovi.
Obradovi podsea da je
Meunarodni sud pravde u pre-
sudi konstatovao da Srbija nije
izvrila genocid u Srebrenici
ali da je prekrsila Konvenciju o
genocidu jer nije spreila geno-
cid i nije kaznila poinioce tog
zloina."
Bilten br. 147 Februar, 2010.