Pobjeda

Prvi broj izaao je 24. oktobra 1944. u Nikiu

Podgorica Crna Gora Ponedjeljak, 25. jul 2016. Godina LXXII/Broj 18170 Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Milo Bei, politiki

analitiar i profesor FPN-a u Beogradu

Zakon o prijestonici uskoro u parlamentu,

strunjaci apeluju na poslanike da ga usvoje Teko e

Vlada izdrati
do kraja
mandata

STR. 3.

Cetinje je zaduilo
Crnu Goru i zasluilo
poseban status

M. BABOVI

STR. 55..

Fikret Orahovac iz
Tuzi priznao zloin

NATO oekuje da zemlje lanice

poveaju vojne trokove

Crna Gora planira

da dostigne 2 odsto
BDP-a za odbranu
do 2024.

Ubio
roaka,
pa ga bacio
u vatru?
STR. 7.

Osnovno dravno tuilatvo u Podgorici biljei

povean broj sporazuma o priznanju krivice

STR. 2. i 3.

SUDBINE: Kako su ivotne

okolnosti razdvojile, pa
spojile potomke
crnogorskog oficira

IZ UGLA PSIHOLOGA: Argumenti

za i protiv igranja Pokemona Go

Zakljueno 48 nagodbi
za dvije i po godine

STR. 6.

Pikau je
simpatian,
ali ivot mora
da se ivi

STR. 9.

Armando
naao
Radmilu
STR. 8. i 9.

Politika

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

ehovi kae da nijesu zatitnici dravnih interesa oni koji opstruiraju

SD partner svima koji

podstiu razvoj drave
PODGORICA - Socijaldemokrate Crne Gore su partner
svima koji podstiu, a alternativa onima koji zbog dnevnopolitikih razloga ele da
sputavaju razvoj drave,
zbog ega e nastaviti da odluno i posveeno vode ekonomski znaajne projekte,
saopteno je iz te partije.
Potpredsjednik SD-a i poslanik
u Skuptini Damir ehovi kazao je da kako se izbori primiu, broj onih koji se ponaaju
po principu to gore po Crnu
Goru, to bolje po njih je, naalost, svakim danom sve vei.
- Kao da nijesu svjesni da zatitnici dravnih interesa ne
mogu biti oni koji sputavajui
razvoj rade upravo protiv tih
interesa - naveo je ehovi u saoptenju.
On je ocijenio da nijesu zatitnici dravnih interesa oni koji
opstruiraju, nego oni koji grade
auto-put, jer je on pretpostavka
razvoja, posebno na sjeveru drave.
- Zato su ministar saobraaja i
pomorstva Ivan Brajovi lino,
i partija iji je predsjednik,
spremni da preuzmu punu odgovornost za kompletan projekat - rekao je ehovi.
Prema njegovim rijeima, pa-

Damir ehovi

triote ne mogu biti ni oni koji

spreavaju, nego oni koji grade
drugi blok Termoelektrane u
Pljevljima, jer koniari gradnje drugog bloka ne tite dravni, nego interes uvoznikog lobija, za koji na taj nain svjesno
ili nesvjesno rade.
- Zato umjesto da pohvale to to
su u Crnoj Gori konano stvorene pretpostavke za postizanje energetske nezavisnosti
nae drave, zbog politikantskih razloga poto-poto ele da
stopiraju njegovu gradnju - rekao je ehovi.
Prema njegovim rijeima,
umjesto da javno pozdrave to
to je ministar za informaciono
drutvo i tehnologije Vujica La-

zovi, odnosno SD, u potpunosti zatitio dravni interes ugovorom sa A2A na nain to
drava akcije, koje je prije sedam godina prodala za 434 miliona eura sada moe otkupiti
za 250 miliona eura u sedam
jednakih godinjih rata, i na taj
nain utedjeti oko 200 miliona
eura, oni ine sve da ni do potpisivanja tog ugovora ne doe.
- SD e nezavisno od toga to je
broj koniara razvoja sve vei,
nastaviti da sa jednakom odlunou i posveenou vodi ove,
ali i sve druge budue projekte
koji su u skladu sa naom vizijom partnerstva za snaan ekonomski razvoj koji promoviemo - poruio je ehovi. R. P.

Lider DNP prisustvovao parastosu kod Prizrena

Kneevi: Nijesmo zaboravili

Srbe na Kosovu i Metohiji
PODGORICA - Srpski narod
na Kosovu nije sam i Crna Gora
nije zaboravila Srbe na Kosovu i Metohiji, poruio je lider
Demokratske narodne partije
Milan Kneevi.
On je, u sklopu posjete Kosovu i Metohiji, prisustvovao
parastosu ubijenim eteocima
u Starom Grackom i posjetio
Prizren.
- Moja elja kao predsjednika
DNP-a i poslanika u crnogorskoj Skuptini, bila je da danas
budem na pomenu rtvama u
Starom Grackom, koje su nevino nastradale prije 17 godina
od ruku iptarskih terorista i
do dan-danas nijesu otkriveni
poinioci ovog monstruoznog

Milan Kneevi

zloina - rekao je Kneevi.

On je, kako je saopteno iz
DNP-a, rekao da je elio da
posjeti grad Prizren i urui

Demokrate se obratile ministru pravde

Goovi: Prekrajni
nalozi da sadre pouku
PODGORICA - Demokratska Crna Gora pozvala je ministra pravde Zorana Paina
da obezbijedi da obrasci
prekrajnih naloga glavnog
grada sadre pouku da se
plaanjem dvije treine kazne ona smatra plaenom
ako se to uradi u roku.
Poslanik Demokrata Neven
Goovi je, u otvorenom pismu Painu naveo da je Skuptina donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
prekrajima koji je stupio na
snagu 7. avgusta 2014. godine.
Kako je pojasnio, odredbama
zakona propisano je da e se
novana kazna smatrati u cjelosti plaenom ako kanjeno,
odnosno osueno lice plati
dvije treine novane kazne u

roku odreenom konanim i

izvrnim prekrajnim nalogom, odnosno pravosnanom
sudskom odlukom.
- Takoe, Zakonom o prekrajima propisano je da se prekr-

Neven Goovi

skromne poklone i donacije

njegove partije i crnogorskog
naroda.
- I to je najvanije, da poaljem
poruku da crnogorski narod
osjea Kosovo i Metohiju
kao svoj Jerusalim, kao nau
svetu zemlju i da iskaemo
zahvalnost naoj crkvi i narodu
na Kosovu i Metohiji koji svih
ovih godina uvaju nau vjeru,
uvaju nau duhovnost i uvaju nae pamenje - naveo je
Kneevi.
Iz DNP-a su kazali da je Kneevi prizrenskom parohu Slobodanu oriu uruio novanu
pomo i vauer za boravak
troje srpske djece na moru u
R. P.
Crnoj Gori.

ajni nalog izdaje u pisanoj

formi i da sadri pouku o nainu plaanja novane kazne,
tete i trokova sa odgovarajuim iro raunom i upozorenje o posljedicama neplaanja, te da ovlaeni organ za
izdavanje prekrajnog naloga
utvruje obrazac prekrajnog
naloga koji, uz prethodno pribavljeno miljenje ministarstva nadlenog za poslove pravosua - precizirao je Goovi.
On je naveo da je Ministarstvo
pravde aktom dalo saglasnost
na izgled i sadrinu inoviranog obrasca prekrajnog naloga koji je utvrdio glavni grad komunalna policija.
- Meutim, navedeni obrazac
prekrajnog naloga ne sadri
pouku da e se novana kazna,
saglasno lanu 234 stav 2 Zakona o prekrajima, smatrati u
cjelosti plaenom ako kanjeno lice plati dvije treine novane kazne u roku odreenom
konanim i izvrnim prekrajnim nalogom - ukazao je Goovi.
R. P.

Pobjeda

NATO oekuje da zemlje lanice poveaju vojne trok

Crna Gora planira

dostigne 2 odsto B
za odbranu do 20

PODGORICA - Crna Gora,

kao budua lanica NATO-a,
planira da do 2024. dostigne
zahtijevani nivo izdvajanja
za odbranu od 2 odsto bruto
drutvenog proizvoda na godinjem nivou. To ukljuuje
administrativne, operativne,
trokove za modernizaciju i
vojne penzije - saopteno je
Pobjedi iz Ministarstva odbrane.

Ovo je aktuelna tema i meu

lanicama NATO-a, naroito
zbog komplikovane bezbjednosne situacije. Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je poruio na nedavno
odranom NATO samitu u
Varavi da e savez poveati
izdvajanja za odbranu. elnik
Alijanse je procijenio da e
evropske zemlje i Kanada ove
godine izdvojiti 3% vie sredstava za odbranu nego prethodne godine, to odgovara
iznosu od 8 milijardi amerikih dolara.

NATO standardi

I naa drava preduzima konkretne korake kako bi poveala

izdvajanja za odbranu i dostigla standarde NATO-a.

- Crna Gora je sa opredjeljenjem da postane NATO lanica odluila da izvri reforme i

unapreuje sistem odbrane u
cilju dostizanja NATO standarda, koji obuhvataju i

budetska izdvajanja za odbranu u iznosu od 2% BDP na

godinjem nivou. Jednim od
kljunih stratekih dokumenata za planiranje odbrane
Dugoronim planom razvoja

Modernizacija vojske je otvoreno pitanje

Radi podsjea da se do prije
nekoliko godina svaka zemlja
ponosila smanjivanjem trokova, pri emu dodaje da se
sada kree u kontraproces.
Navodei primjer Crne Gore,
on kae da su u junu 1992.
godine na aerodromu u
Golubovcima bila 174 vazduhoplova, a sada u ovom
trenutku Crna Gora ima est
lakih helikoptera ,,gazela koji
mogu da lete.
- NATO e postaviti pitanje
poveane potronje i neminovno je da e iz crnogorskog budeta morati da se

vie izdvaja za vojsku, ali

NATO kao sistem kolektivne
bezbjednosti ipak prua
priliku da se neki resursi od
bogatijih prenesu na one koji
imaju manje - kae Radi.
Kada je rije o potrebama
Crne Gore, on dodaje da se
pokazalo da na ovom nivou
brojanog stanja koje ima
Vojska Crne Gore mogu da se
servisiraju elementarni trokovi njenog funkcionisanja.
- Ali, modernizacija koja je
potrebna, zatim nabavka
sredstava da bi se poveale
sposobnosti, to je otvoreno

pitanje. U dugoronom planu

razvoja sistema odbrane
Crne Gore zacrtano je da
treba da se kupe dva vienamjenska helikoptera srednje
klase nosivosti. Planirano je
da se na to potroi 30 miliona eura, a to su ozbiljne pare
- kae na sagovornik. Kada
je rije o manjim zemljama,
Radi kae da se od njih oekuje da pokau dosljednost u
partnerstvu, ali njihov razvoj
odbrambenih kapaciteta
treba da bude usmjeren na
ono to su nacionalni interesi.

Unija Crnogoraca na Kosovu saoptila

Debata o demarkaciji
granice 3. avgusta
PODGORICA - Profesionalna nauna debata o Sporazumu o demarkaciji granice
izmeu Kosova i Crne Gore
bie odrana 3. avgusta, saopteno je iz Unije Crnogoraca na Kosovu.
Predsjednik Skuptine Kosova Kadri Veselji uputio je zvaninu pozivnicu predsjedniku predsjednitva Unije
Crnogoraca Kosova Slobodanu Vujiiu, za uee na debati.
Vujii je rekao da e se debata odrati 3. avgusta u Skuptini Kosova, kada e se, kako je

rekao, vjerovatno postii jedinstvo svih politikih subjekata u Skuptini, nakon ega
e se i ratifikovati Sporazum o
demarkaciji granice sa Crnom
Gorom.
- Uesnici debate bie poslanici Skuptine Republike Kosova, predstavnici Dravne
komisije za oznaavanje granice, eksperti, najkredibilnije
organizacije civilnog drutva,
predstavnici medija i odgovorni zvaninici obuhvaenih
institucija koje su bile zaduene za proces demarkacije granice izmeu Kosova i Crne
Gore - naveo je Vujii u saop-

tenju.
On je kazao da je uee Unije
Crnogoraca Kosova, koja je
skup svih autentinih i najkredibilnijih crnogorskih organizacija, na trenutno najznaajnijoj temi na Kosovu,
jo jedan dokaz potovanja i
posveenosti Kosova da
unprijedi poloaj autentinih
kosovoskih Crnogoraca, ali i
da ih ukljui u rjeavanje najosjetljivih dravnih pitanja.
- Na ovaj nain zvanina Pritina je jo jednom poslala
jasan signal da crnogorsku
zajednicu po svemu ravnopravno tretira sa svim drugim

Pobjeda

Politika

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

INTERVJU: Milo Bei, politiki analitiar i profesor FPN-a u Beogradu

kove

D. MILJANI

a da
BDP-a
024.

odbrane 2016-2025, koji je

usvojen u februaru ove godine,
predviena su izdvajanja za
odbranu za period od narednih 10 godina - naveli su za na
list iz Ministarstva odbrane.
Istiu da je prikazan postepeni
rast, ime bi se do 2024. godine
dostigao zahtijevani nivo izdvajanja od 2%.
U toku prethodnih godina, izdvajanja Crne Gore za odbranu su bila na nivou od oko 1,5%
BDP-a - dodaju iz MO.

Preispitivanje zemalja

Vojni analitiar Aleksandar

Radi kae da je meu evropskim lanicama bilo prisutno
dugogodinje zanemarivanje
odbrambenih potreba.
- Bilo je primjetno kako padaju kapaciteti evropskih lanica
NATO-a. Smanjuje se broj
jedinica, tenkova, borbenih
aviona, helikoptera. Britanci,
iako vie nee biti dio Evrop-

Vojni analitiar
Aleksandar
Radi kae da je
meu evropskim
lanicama
bilo prisutno
dugogodinje
zanemarivanje
odbrambenih
potreba. On istie
da je oigledno
da e u Evropi
krenuti proces
podizanja vojnih
trokova, obnova
sposobnosti i
potencijala
ske unije, ostaju u NATO kao
kima te organizacije. Oni su
imali svega dvadesetak helikoptera na raspolaganju za
Avganistan. To su, zapravo,
elementi na koje su Amerikanci pokuavali da ukau. Ne
mogu oni biti nosioci oruanih
intervencija, a da evropske lanice to posmatraju sa strane i
kau da nemaju potrebne
resurse - kae Radi.
On smatra da pria o izdvajanju za odbranu od 2% BDP-a
nije uslov NATO-a, ve poziv
da se slijedi ideja koja bi bila
jednaka za sve, a to je mehanizam kolektivne odgovornosti.
- NATO je poeo previe da se
oslanja na Ameriku i u tom
kontekstu je jasno da e svaka
zemlja pojedinano morati da
se preispita ta eli i koliko je
spremna da potroi za svoju
vojsku - istie na sagovornik.
On kae da ne moemo oekivati da e neke zemlje koje premauju jedva 1% BDP-a da
udvostrue trokove, ali oigledno je da e u Evropi krenuti proces podizanja vojnih
trokova, obnova sposobnosti i
potencijala.
Samo pet od 28 drava NATOa ulae vie od 2% BDP-a u odbranu. Prole godine je samo
jedna nova drava preskoila
prag od 2% - Poljska, i pridruila se Sjedinjenim Dravama,
Velikoj Britaniji, Estoniji i Grkoj. SAD su najvei odbrambeni potroa na svijetu.
Maja URI

Parlament Kosova

Teko e Vlada izdrati

do kraja mandata
PODGORICA - Politiki analitiar Milo Bei ocijenio je u
intervjuu za Pobjedu da Vlada
izbornog povjerenja nee izdrati do kraja svog mandata.
On je kazao da se opozicioni
ministri u Vladi nalaze u ozbiljnom problemu, jer postoji
otvoren pritisak opozicione
javnosti da otkriju mehanizme
zloupotrebe dravnih resursa.
- Kada se bude otkrilo da dokaza o tim malverzacijama nema,
sa jedne, i kada partije koje su
delegirale opozicione ministre
postanu svjesne partijskog rejtinga, po mom sudu, prije e se
odluiti da izau iz Vlade kako
bi delegitimisali regularnost
izbora, nego da ostanu do kraja
u Vladi i da te izbore legitimiu
- ocijenio je Bei.
POBJEDA: Kako ocjenjujete
dosadanji rad opozicionih
ministara u Vladi?
BEI: Ovo je interesantno pitanje. Odgovor zavisi od take
gledita. Prvo, sa stanovita
tehnokratske operativnosti,
mora se rei da su oni radili
svoj posao korektno, na nain
koji nije mnogo razliit od
onog posla koji su radili DPS
ministri. Meutim, sa stanovita opozicione javnosti, oni nijesu otkrili neke mehanizme
izbornih malverzacija koji su
se od njih, sa stanovita ove
javnosti, oekivali. Dakle, sa
jedne strane, oni su pokazali
da nijesu gori od DPS ministara, a sa druge strane oni nijesu pokazali da su bolji od
njih. Bojim se da e im prije
suditi opoziciona javnost nego
bilo ko drugi.
POBJEDA: Smatrate li da e
oni uspjeti u svom cilju - da
razotkriju zloupotrebedravnih resursa u partijske
svrhe?
BEI: Ne radi se o tome ta ja
smatram ili ne smatram, radi
se o tome da li su oni otkrili ili
nijesu te mehanizme zloupotreba. Mislim, sa ovog stanovita da su oni u ozbiljnom problemu. Sa jedne strane, postoji
otvoren pritisak opozicione
javnosti da oni otkriju te mehanizme, a sa druge strane oni
oito nita ozbiljnije ne mogu
da pronau. Stvari koje su dosad pronali nijesu dovoljno
senzacionalistike da zadovolje apetite opozicione javnosti,
i to je za njih velika nevolja. Jo
je vea, rekao bih najvea, da
ne kaem katastrofalna greka, injenica da su opozicione
partije u Vladu poslale takorei anonimna lica, namjesto da,
ako su ve odluili da uestvuju u Vladi, prvaci partija to uine. Dakle, ako ulaze u Vladu,
SDP, Demos i URA prije svega
trebali su u Vladu poslati svoje

Stvari koje su dosad pronali novi ministri nijesu dovoljno

senzacionalistike da zadovolje apetite opozicione
javnosti, i to je za njih velika nevolja - smatra Bei

DPS e se osloniti na lidera,

DF na radikalnu retoriku,
URA e se pogubiti...
POBJEDA: Kakvu izbornu kampanju oekujete? ta e
partije pokuati da nametnu kao dominantnu temu?
BEI: Kampanja je vrlo predvidiva. DPS e se osloniti na
snanu organizaciju i neprikosnovenog lidera, prozivajui
politike protivnike da hoe da ponite rezultate referenduma. DF e nastaviti radikalnu retoriku prema DPS-u i prozivae sve ostale partije da su izdale opozicione interese ulaskom
u Vladu. SNP e imati kampanju koja se tradicionalno oslanja
na dobru organizaciju i lojalne glasae. URA e se prosto
pogubiti u kampanji zato to imaju slabog lidera i odsustvo
snane ideje, uz injenicu da ve sada imaju nedovoljno
snanu podrku. SDP e se ponaati kao crnogorski DF, dakle
radikalno, ali na patriotskoj matrici. Demos e se ponaati
radikalno i diplomatski u isto vrijeme, to je u skladu sa karakterom i politikim stilom njihovog lidera. Demokrate e biti
najinteresantnije, zato to oni kombinuju progresivan i konzervativan pristup, modernost i tradicionalizam. SD e imati
kampanju koja slijedi stav: glasajte za nas zato to podravamo DPS i sa ovom kampanjom e imati problema u politikoj
komunikaciji. Pozitivna e pokuati da kapitalizuje pozicije
vlasti koje su dobili uz jednu mobilnost i energiju koju oito
pokazuju na terenu. BS se oslanja na bonjaki argument i
klijentelizam. Sve ostalo nije vrijedno pomena.

lidere i/ili ono najbolje to imaju, tj. Krivokapia, Lekia i

Rakevia. Tek onda bi oni teorijski imali snage da iznesu
svoja stanovita i da zadobiju
panju javnosti. Namjesto toga
oni su poslali korektne ljude sa
manjkom politikog autoriteta
i to ozbiljno ograniava efekte
uea opozicije u vlasti. Naprosto, oni su te pojedince poslali u Vladu kako bi imali winwin situaciju, naime, ako ti
ministri neto urade to je zasluga partija, ako nita ne urade, rtvovae ih i prebaciti na
njih odgovornost za neuspjeh.

POBJEDA: Vjerujete li da e
Vlada izbornog povjerenja
izdrati do kraja mandata?
BEI: Moje lino miljenje je
da nee, ali ovaj stav zavisi od
velikog broja faktora. Kljuni
razlog zbog kojeg mislim da
nee jeste upravo u prethodno
iznesenom stavu, a to je da dosad nijesu pronaeni dokazi
ozbiljnih izbornih malverzacija, a to je neto to se od njih
oekuje. Preciznije, kada se bude otkrilo da dokaza o tim malverzacijama nema i kada partije koje su delegirale opozicione
ministre postanu svjesne par-

tijskog rejtinga, po mom sudu,

prije e se odluiti da izau iz
Vlade kako bi delegitimisali regularnost izbora, nego da ostanu do kraja u Vladi i da te izbore legitimiu. Za ovakvo
ponaanje vjerovatno e nai
odreene razloge koje e predstaviti ili kao izborne malverzacije ili e rei da je njihov rad
u Vladi onemoguen iz ve kakvih razloga. Paradoksalno, ali
ovo dovodi do toga da e Vlada
izbornog povjerenja zapravo
postati vlada izbornog nepovjerenja. Tanije, namjesto da
se povea povjerenje u izborni
proces, ono e biti umanjeno.
POBJEDA: U proteklom periodu dolo je do pregrupisavanja i usitnjavanja na opozicionoj sceni. Koji bi model
izlaska na izbore bio optimalan zaopozicione partije kako bi dolo do politikih promjena u oktobru?
BEI: Moj stav nema veze sa
promjenama. Da li e biti ili nee promjena, pitaju se graani
Crne Gore i niko drugi. Moj
stav poiva na jednostavnoj
premisi, a to je: ukoliko imamo
veliki broj partija sline provenijencije, one se trebaju udruiti kako bi vre zastupali
svoje ideje i stavove. Naalost,
oito je da ispred interesa graana ee stoji partijski i/ili
lini interes, sujete u kombinaciji sa nerealnim procjenama
snaga, koji e onemoguiti formiranje ovih prirodnih koalicija. Partije i njihovi lideri su naprosto zaboravili na interes
graana koje predstavljaju, a u
epicentru je njihov lini i/ili
oligarhijski interes.
Ivan PEROVI

Odbor za politiki sistem odrae konsultativno sasluanje u utorak

Zvali nadlene, NVO i medije

zajednicama, a da je Unija
Crnogoraca Kosova partner i
most spajanja izmeu dvije

dobrosusjedske drave Kosova i Crne Gore - smatra Vujii.

R. P.

PODGORICA - Odbor za politiki sistem odrae u utorak

konsultativno sasluanje u
vezi sa predloenim izmjenama i dopunama Zakona o
medijima, kazala je predsjedavajua Odborom Sneana
Jonica.
Ona je agenciji Mina rekla da
e poziv za uee na sjednici
u ime Vlade dobiti ministri
pravde i kulture - Zoran Pain

i Pavle Goranovi. Jonica je

dodala da e u ime civilnog
sektora pozvati predstavnike Akcije za ljudska prava,
Koalicije Saradnjom do cilja,
Graanske alijanse i Centra
za graansko obrazovanje.
Prema njenim rijeima, sa
Pravnog fakulteta bie pozvana Aneta Spai.
- Poziv e dobiti i predstavnici
Agencije za elektronske medi-

je, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Udruenja nezavisnih elektronskih medija i

Unije lokalnih javnih emitera
Crne Gore - rekla je Jonica.
Ona je precizirala da e poziv
za uee biti upuen i predstavnicima etiri televizije sa
nacionalnom frekvencijom
- TVCG, Vijesti, Prva i Pink, kao
i predstavnici etiri dnevne
novine - Dan, Vijesti, Pobjeda i

Dnevne novine.
- Rukovodstvo Skuptine je
preuzelo obavezu da ukoliko
Prijedlog zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o medijima bude na plenumu prije
sasluanja rok za podnoenje
amandmana na ovaj zakon
bude produen, tako da e se
moi podnositi amandmani
jo 24 asa nakon sasluanja R. P.
pojasnila je Jonica.

Aktuelnosti

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Radnici PCG danas nee blokirati prugu kao to su najavili

Pobjeda

SPC obiljeila 220. godinjicu Martinike bitke

eljezniari primili
plate i odloili trajk
Dobili smo dvije zaostale plate za maj i jun, tako da je na prvi zahtjev u
potpunosti ispunjen, zbog ega smo donijeli odluku da odloimo stupanje u
trak kazao je predsjednik trajkakog odbora PCG Mirko Rmandi
PODGORICA - Radnici eljeznikog prevoza danas nee zapoeti trajk i blokadu
pruge, jer su im krajem prole sedmice isplaene zaostale
zarade, saoptio je predsjednik trajkakog odbora
PCG Mirko Rmandi.

isplata zarada za maj i jun, drugi zahtjev je da se ugovorom o

obavezi javnog prevoza u eljeznikom saobraaju obuhvate
svi vozovi i obrauna naknada
po utvrenoj metodologiji, a
trei zahtjev je da se u narednom budetu predvide sredstva za kupovinu voznih i vunih sredstava.

- Nama su isplaena sva potraivanja, dobili smo dvije zaostale plate za maj i jun, tako da
je na prvi zahtjev u potpunosti
ispunjen, zbog ega smo donijeli odluku da odloimo stupanje u trak kazao je za Pobjedu predsjednik trajkakog
odbora PCG Mirko Rmandi.

Pregovori

On je naveo da je u petak u Ministarstvu saobraaja i pomorstva odran sastanak, kome su

prisustvovali resorni ministar
Ivan Brajovi sa saradnicima,
predstavnici sindikata i menadmenta PCG.
- Na sastanku je dogovoreno da

Vlada

Mirko Rmandi

e se u narednom periodu raditi na nalaenju rjeenja i za

ostale nae zahtjeve - naglasio
je Rmandi.
Prema njegovim rijeima, rijeena je i isplata zaostalih zarada za jo jedno eljezniko

preduzee Odravanje eljeznikih voznih sredstava.

Radnici PCG su 15. jula odralijednosatni trajk upozorenja i blokirali vozove na nekoliko eljeznikih stanica.
Prvi zahtjev radnika bila je

Ministar saobraaja Ivan Brajovi ranije je poruio radnicima

da trajk nije dobro rjeenje.
I na posljednjoj sjednici Vlade
se raspravljalo o najavljenom
trajku radnika PCG. Nakon
sjednice je saopteno da je Brajovi podnio Vladi usmenu informaciju o najavljenom trajku i upoznao Vladu o
dosadanjem dijalogu sa predstavnicima rukovodstva i sindikata, kao i namjeri radnika da
stupe u trajk, ukoliko ne budu
ispunjeni njihovi zahtjevi.
S. POPOVI

Predsjednik Skuptine Crne Gore Darko Pajovi posjetio nacionalni park

PODGORICA - Drava mora
snano da podri zatitu Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero kako bi se njegovi prirodni potencijali
valorizovali - poruio je
predsjednik Skuptine Darko Pajovi.

Skadarsko jezero prvo

zatititi, pa valorizovati
mjesta uvijek upoznate bolje
sa problematikom, mogunostima za rjeavanje, ali isto tako
i mogunostima primjene svega onoga to je posao Skuptine, a to je da donosi zakone, izmeu ostalih i zakone iz oblasti
zatite ivotne sredine - naveo
je Pajovi.

On je u nedjelju obiao specijalni rezervat prirode Paneva

oka na Skadarskom jezeru. Sa
Pajoviem su, kako je saopteno iz njegovog kabineta, tokom obilaska Skadarskog jezera bili i direktorica JP
Nacionalni parkovi Azra Vukovi, direktor NP Skadarsko
jezero Goran katari i ornitolog Nela Veovi-Dubak.

Promocija

Podrka

Pajovi je kazao da je cilj posjete zatienog rezervata prirode Paneva oka na Skadarskom jezeru upoznavanje sa
problematikom rada NP, jer,
kako je naveo, Skuptina, kao
najvei zakonodavni dom u
Crnoj Gori, donosi mnogo zakona koji se odnose na ivotnu
sredinu.
- Ono to treba istai jeste da se
ljudi u NP srijeu sa dosta problema. Ali isto tako treba istai
da smo danas svi konstatovali
da je Skadarsko jezero jedan

nePReSuan IzVOR ekOnOmSke dObItI: Pajovi jue na jezeru

ogroman, da ne kaem nepresuan izvor ekonomske dobiti

- naveo je Pajovi.
On je poruio da Skadarsko jezero prije svega zasluuje
snanu zatitu, da bi ga onda
mogli na kvalitetan i odriv nain ekonomski valorizovati.
- Dakle, NP sami po sebi ine
svoje napore u okvirima svojih
mogunosti, ali treba biti realan i rei da drava mora sna-

no da podri upravo zatitu NP

i kasnije odrivo korienje
ovih prirodnih potencijala kazao je Pajovi.
On je poruio da treba imati u
vidu da sve zakone koje se u
parlamentu donose treba i primijeniti u praksi.
- Dakle, veliki benefit ovakvih
dogaaja jeste to se parlamentarci pa samim tim i ja, prvi meu jednakima, na licu

Vukovi je kazala da je posjeta

bila dodatna promocija aktivnosti posmatranja ptica to je u
svijetu rastua turistika grana, posebno u zatienim podrujima.
- Kod nas u NP Skadarsko jezero jo ima potrebe za dodatnom promocijom ove aktivnosti i to je bio i cilj ove posjete.
Dakle, osim toga razgovarali
smo i o trenutnom stanju u NP,
o njegovim potrebama i o nekim aktivnostima koje treba,
prije svega u zakonodavnom
okviru, bolje rijeiti kako bi samo funkcionisanje NP bilo lake i jednostavnije - poruila je
Vukovi.
R. P.

CRPS da upie dobrovoljnu likvidaciju Trenda

PODGORICA - Upravni sud
donio je presudu kojom je
postalo pravosnano rjeenje
Ministarstva finansija u kojem
se nalae Centralnom registru
privrednih subjekata da mora
da upie dobrovoljnu likvidaciju Fonda zajednikog ulaganja
,Trend i objavi je u Slubenom
listu. Predstavnica manjinskih
akcionara Vesna Grgurovi
saoptila je da je Upravni sud
donio presudu kojom je ponitio rjeenje Ministarstva finansija od oktobra prole godine,

pa je na snazi ostalo rjeenje

Ministarstva od januara 2013.
godine kojim je naloeno CRPSu da mora upisati dobrovoljnu
likvidaciju Fonda.
- Ministarstvo finansija je duno
da pravosnanu presudu
Upravnog suda realizuje u roku
od 30 dana. Slube Ministarstva finansija su do sada dva
puta postupile suprotno pravosnanim presudama Upravnog
suda, grubo krei zakon i zloupotrebljavajui slubeni poloaj
- navela je Grgurovi u saopte-

nju. Zbog toga su, kako je podsjetila, do sada podnijete dvije

krivine prijave protiv direktora
Direktorata za poreski i carinski
sistem Nova Radovia i biveg ministra finansija Radoja
ugia, koji su u postupku pred
nadlenim tuilatvom.
- Od novog ministra finansija
Raka Konjevia oekujemo
da e u zakonskom roku izdati
rjeenje kojim e ispotovati
treu pravosnanu presudu
Upravnog suda, donijetu 1.
juna, i omoguiti realizaciju

rjeenja Ministarstva finansija

od januara 2013. godine - rekla
je Grgurovi.
Ona je obavijestila manjinske
akcionare da su sve odluke sa
skuptina nezakonite i pokrenute su tube za njihovo ponitenje pred Privrednim sudom.
Novi upravljai su, kako je precizirala, dali na prodaju zemljita na Velikoj plai povrine
160.000 metara kvadratnih
za svega 5,6 miliona eura to
predstavlja cijenu od oko 30
R. P.
eura po kvadratu.

Mitropolit SPC u Crnoj Gori

Amfilohije: to je sultan
radio tada, danas radi NATO
PODGORICA - Mahmutbuatlii su danas nosioci natovske
tiranije. Ono to je radio sultan
u to vrijeme, to danas, sa drugim idejama i idealima radi
NATO - poruio je mitropolit
crnogorsko-primorski Amfilohije Srpske pravoslavne crkve
u Crnoj gori, jue na proslavi
220. godinjice Martinike
bitke.
Kako je saopteno iz Mitropolije, svetom slubom Boijom
sa parastosom i sveanom
akademijom, na Martiniima
je jue obiljeena godinjica bitke, u kojoj su 1796.
godine Crnogorci i Brani
pod vostvom Svetog Petra
Cetinjskog porazili vojsku skadarskog vezira Mahmut-pae

Buatlije.
Amfilohije je kazao da je
onima to ga stalno kritikuju
zbog otrih rijei lako da to
ine.
- Njima je lako, a meni nije
lako. Ja svako jutro, kad izaem iz Cetinjskog manastira,
uzimam blagoslov od Svetog
Petra Cetinjskoga. On je moj
gospodar, a preko njega Bog
ivi kome se on klanjao i kome
je sluio. I svako ima svog gospodara. Jedno je, meutim,
sigurno: mahmutbuatlii su
danas nosioci natovske tiranije. Ono to je radio sultan u to
vrijeme, to danas, sa drugim
idejama i idealima radi NATO
pakt - poruio je mitropolit
R. P.
Amfilohije.

Ministarstvo ekonomije o koncesijama

za korienje vodotoka

Pet ponuda za male

hidroelektrane
PODGORICA - Na oglas za
davanje koncesija za korienje vodotoka za izgradnju
malih hidroelektrana na vodotocima Ljetanica, Bistrica,
Bjelojevika rijeka, Bukovica i
Sjevernica stiglo je ukupno pet
ponuda, saopteno je agenciji
Mina biznis iz Ministarstva ekonomije. Iz tog Vladinog resora
objasnili su da je za svaki od
pet ponuenih vodotoka
dostavljena po jedna ponuda.
Predstavnici Ministarstva su
naveli da su sve dostavljene
ponude kompletne i ispunjavaju traene uslove, kao i da
su podobne za dalji postupak
javnog nadmetanja.
- Do ovog trenutka, tenderska

komisija je obavila kontrolu

dokumentacije kako bi utvrdila
da li je ponua, u skladu sa
oglasom i tenderskom dokumentacijom, dostavio svu
dokumentaciju za utvrivanje
podobnosti u zahtijevanoj
formi, da li je dostavio garanciju ili depozit i je li podoban za
uee na nadmetanju - rekli
su predstavnici Ministarstva.
Oni su objasnili da predstoji
otvaranje tehnike ponude,
nakon ega e se, ukoliko svi
propisani uslovi budu ispunjeni, obaviti vrednovanje
ponude.
- Na osnovu toga e biti formirana rang lista - kazali su iz
R. P.
Ministarstva.

In memoriam

Nikola onaj
Nikola onaj roen je 7.
novembra 1926. godine. U
petnaestoj godini se pridruio Narodnooslobodilakom
pokretu, i uestvovao u oslobaanju Tuzi i Podgorice.
Po oslobaanju Jugoslavije
i zavretku Narodnooslobodilakog rata bio je politiki
aktivan, a 1946. godine je
izabran za sekretara SKOJ-a
Malesije.
Godine 1951. je izabran za
prvog poslijeratnog predsjednika optine Tuzi i tu
dunost je obavljao do 1955.
godine, kada je u septembru
poeo studije u Sarajevu.
Nakon zavretka studija njegov radni angaman poinje
u optini Titograd, od kraja
1958. do 1962. godine radi
kao sekretar Socijalistikog saveza radnog naroda
Titograd. Nakon toga, u dva
mandata, biran je za poslanika u Narodnoj skuptini Crne
Gore.
U periodu od 1970. do 1980.
godine radio je kao savjetnik
u Skuptini Crne Gore.

Godine 1980. izabran je za

predsjednika Socijalistikog
radnog naroda optine
Titograd. Tri godine kasnije
je izabran za lana Izvrnog
vijea Crne Gore, istovremeno je bio predsjednik
Crvenog krsta Crne Gore,
predsjednik republike
komisije za odnose sa vjerskim zajednicama, predsjednik statutarne komisije, a
imao je i druga zaduenja.
Odlikovan je mnogim ordenima. Ordenom rada prvog
i drugog reda, ordenom
bratstva i jedinstva srebrnim
i zlatnim vijencem, zlatnom
plaketom Crvenog krsta
Jugoslavije, a kao penzioner
je dobio i plaketu Svjetskog
ambasadora mira.

Pobjeda

U fokusu

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Zakon o prijestonici uskoro u parlamentu, strunjaci apeluju na poslanike da ga usvoje

Cetinje je zaduilo Crnu Goru

i zasluilo poseban status
CETINJE Prijedlog zakona o prijestonici, koji se ve
nekoliko godina nalazi u
skuptinskoj proceduri,
uskoro e se, najavio je predsjednik crnogorskog parlamenta Darko Pajovi, nai
pred poslanicima.
Pravnici i istoriari saglasni su
da dokument treba usvojiti
bez politike i da e on doprinijeti ne samo razvoju Cetinja
ve i dobrobiti itave Crne Gore.
Izradi prijedloga zakona prethodila je studija. Jedan od njenih autora prof. dr Radovan
Radonji kae kako Cetinje
treba da bude prava prijestonica, a ne samo na papiru.
- Podravam inicijativu da se
konano donese zakon. Nije to
nikakav poklon prijestonici,
ve dug Crne Gore Cetinju i to
je mnogo manje od onog to je
Cetinje zaduilo Crnu Goru.
Crna Gora ako hoe da sauva
makar uspomenu na prijestonicu mora da se okrene Cetinju, a dok se samo sakupljaju
uspomene, ni Crna Gora ni
Cetinje ne mogu opstati. Cetinje nije samo jedna manja optina u Crnoj Gori - ono je i
dalje nukleus svega to zovemo dravom Crnom Gorom kazao je Radonji.

Oponenti

Zakon je najblii usvajanju

bio 2013. godine. Jedan od
potpisnika zakona o prijestonici poslanik DPS-a Miodrag
Vukovi podsjea da su nakon
zavrene rasprave neki unutarparlamentarni odnosi, meu poslanikim grupama, bili
razlog to ne samo to je kritikovan pokuaj da se na takav
zakonski nain stimulie ili
odredi poloaj Cetinja kao
prijestonice, nego se u tom
oponiranju pokuala i devalvirati sama ideja.
- Mi od toga ne odustajemo. Ja
sam taj zakon potpisao zajedno sa desetak mojih kolega iz
poslanikog kluba Demokratske partije socijalista. Razlozi,
koji su nas rukovodili, brojni
su - kae Vukovi.
On dodaje kako se u dokumentu potencira da je Cetinje
kulturni, istorijski i duhovni
centar Crne Gore, te da zasluuje da ima poseban status
unutar drave.
- Osim potrebe za dodatnim
razvojem tu je i potreba da se
dodatno promoviu vrijednosti prijestonice, posebno da joj
se obezbijedi mjesto u meu-

Radonji: Cetinje nije samo jedna manja optina u Crnoj Gori - ono je i dalje nukleus svega
to zovemo dravom Crnom Gorom. Blai: Zakon zasluuje punu panju crnogorskog
parlamenta, ali ne usmjeren na politizaciju tog pitanja, nego na podizanje sistemskog nivoa
prijestonice. Vukovi: Cetinje je kulturni, istorijski i duhovni centar Crne Gore i zasluuje
poseban tretman unutar drave

Radovan Radonji

orije Blai

Aleksandar ilikov

Pavle Goranovi

uvar najsvjetlijih
crnogorskih tradicija
Istoriar umjetnosti Aleksandar ilikov kae da se donoenje
zakona o prijestonici odlae iz, prema njegovom miljenju,
neloginih razloga.
- Oponenti ovog zakona smatraju da se izdvajanjem posebnih budetskih sredstava za crnogorsku prijestonicu diskriminiu ostali crnogorski gradovi. Uz duno potovanje
prema svim crnogorskim urbanim sredinama neosporno
je da Cetinje predstavlja specifian gradski kompleks kao
simbol novovjekovne Crne Gore - izvorite dravnog, istorijskog, kulturnog i duhovnog razvoja. Cetinje se ne smije u
kontekstu donoenja zakona posmatrati samo kao mjesto
u kome obitavaju sadanji stanovnici - ono je istovremeno i
glavno svjedoanstvo dravnog identiteta i uvar najsvjetlijih
crnogorskih tradicija. Ne postoji crnogorsko pleme i bratstvo,
kao ni pripadnici manjinskih naroda, koji nijesu doprinijeli
razvoju i statusu Cetinja kroz istoriju. Prema tome izglasavanje zakona o prijestonici svakako je in koji valorizuje kompletan crnogorski prostor i predstavlja ispunjavanje moralne
i istorijske obaveze prema sredini bez ijeg trajanja ne bi bila
ni mogua crnogorska dravnost kae ilikov.

narodnoj komunikaciji,
meunarodnoj saradnji, u
poslovima meunarodnog
karaktera, dakle poslovi koji
nadilaze lokalni, gradski
karakter i koji postaju od
dravnog interesa. Zato smo
zakon koncipirali tako da smo
naveli nain pravne dogradnje, i dogradnje pravnog statusa prijestonice, institucionalnog statusa, finansijskog
obezbjeenja funkcionisanja i
razvoja prijestonice, sa vrlo
interesantnim, provjerenim i
vrlo lako branjivim prijedlozima smatra Vukovi.

Interesi

Meutim, kae on, ima i onih

koji ideju donoenja zakona

devalviraju.
- Neko je itavu priu pokuao
devalvirati kroz to da Cetinje
ima finansijskih problema, da
ideju marginalizuje, da je odbaci, da nas dovede u situaciju
da demagoki razmiljamo o
tome da bi po ovim kriterijumima mogli nai razloge da
zakonom izdignemo interes
za svaki grad. Nije to sporno.
Svaki na grad, svaka naa lokalna zajednica, svaki na ovjek pojedinac je u svojim pravima i ovabezama, u svom
statusu zatien Ustavom. Ovdje postoji neto vie, jedna,
to bi pravnici rekli, dodatna
afekciona vrijednost prema

Slini primjeri u Njemakoj, Holandiji, Rusiji

U fokusu studije na osnovu
koje je raen zakon bio je
pravni poloaj prijestonice,
koja i kao jedinica lokalne
samouprave ima svoje specifinosti i poloaj u nekim
segmentima drugaiji u
odnosu na ostale lokalne
samouprave. Profesor ore
Blai kae kako Crna Gora,
odnosno Cetinje, po tome ne
bi bili usamljen primjer.
- U jednom broju evropskih,
ak i u nekim junoamerikim zemljama sistem lokalne
uprave razlikuje odreene

Miodrag Vukovi

specifinosti kad je rije o

administrativnom centru i
kada je rije o specifinom
poloaju pojedinih jedinica
lokalne samouprave. U Njemakoj su to Berlin Bon
- Minhen, u Poljskoj Varava
Krakov, u Rusiji Lenjingrad
- Moskva, a u Holandiji Hag.
To su specifikumi koji su
produkt jednog istorijskog
razvoja stvaranja odreenih
drava. Takoe je poznato
da na Ustav sadri posebno
odreenje kada je rije o
glavnom gradu kao admini-

strativnom centru i prijestonici sa svojim specifinostima,

kao kulturnom, istorijskom
i duhovnom centru. Dakle,
upravo taj ustavni poloaj i
opredjeljuje specifinu poziciju prijestonice u sistemu
lokalne samouprave, pa smo
nastojali da kroz taj nauno
istraivaki projekat, koji
je istovremeno bio poklon
Fakulteta za dravne i evropske studije, damo neke nae
naune poglede kako bi trebalo sagledavati pravni poloaj prijestonice kae Blai.

Bez NJegA Ne BI BIlA mOgUA CrNOgOrsKA drAVNOst: Cetinje

neemu to ba nemaju svi kao

svoje trajanje, svoju uspomenu, svoje porijeklo, kao svoju
prolost. Jer ko nema takve
prolosti ne moe imati ni sadanjost ni budunost, i uvijek
e tragati za svojim identitetom objanjava Vukovi.
On dodaje i kako se tim dokumentom eli Cetinje dodatno
osnaiti.

Studija

orije Blai, koji je bio na

elu tima od 11 autora koji su
izradili studiju koja je prethodila donoenju zakona o prijestonici, kae da priu ne treba
politizovati.
- Zakon o prijestonici zasluuje punu panju crnogorskog
parlamenta, ali ne usmjeren
na politizaciju tog pitanja, nego na podizanje sistemskog
nivoa prijestonice. Nadam se
da e u parlamentu Crne Gore
imati sluha za to smatra Blai.
On dodaje kako prijestonica
nije samo briga Cetinjana, jer
je ona po svojoj specifinosti
jezgro dravnosti Crne Gore i
mora da bude briga svih graana.
- Naa studija je pokazala dva
kljuna aspekta. Jedan se odnosi na jaanje takozvanih institucionalnih kapaciteta, to
je sasvim logino i normalno s
obzirom na procese pridruivanja Evropskoj uniji. Crna
Gora mora u tom procesu da
jaa institucionalne i kadrovske kapacitete, a samim tim i
prijestonica zbog svojih specifinosti. Jako je vano da,
upravo zbog stava da je prije-

Drava e se kroz zakon

dodatno posvetiti prijestonici
- Ministarstvo kulture podrava svaku inicijativu koja za cilj
ima kontinuirano unapreenje kvaliteta ivota graana crnogorske prijestonice. Kada ovo kaem, posebno imam u vidu
ulogu Cetinja u ouvanju crnogorske dravnosti i vjekovnim
naporima za sticanje, a kasnije i obnovu nezavisnosti, kao i
njegov kulturni, istorijski, nauni, duhovni i socioloki znaaj
kae ministar Pavle Goranovi.
On dodaje da su Cetinje i Cetinjani i u najteim vremenima
bili uvari tekovina crnogorske drave.
- Odavde se uvijek ilo u nae najznaajnije pobjede i uspjehe, te smatram da e se kroz ovaj zakon drava dodatno
posvetiti Cetinju, a samim tim i cijeloj Crnoj Gori i njenom
napretku kae Goranovi.

stonica briga svih nas, i zbog

svog specifinog ustavnog poloaja, ona mora imati i na
adekvatan nain obezbijeeno finansiranje. Dakle, klasini sistemi finansiranja koji se
odnose na sve optine, ukljuujui i Cetinje, koji izjednauje sve lokalne samouprave
mora se dopuniti, odnosno
prijestonica mora da ima jedan specifian i dodatni oblik
finansiranja, jer se ne moe
dopustiti da prijestonica nema
dodatnu brigu drave. Studijom je predvieno osnivanje
dodatnog fonda, kroz koji bi se
pospjeivao ekonomski i svaki
drugi razvoj prijestonice kazao je Blai.

Zgrade

Zakon o prijestonici, izmeu

ostalog, podrazumijeva posebno finansiranje prijestonice iz kapitalnog budeta, kao i
preseljenje jednog broja insti-

tucija iz Podgorice na Cetinje.

Do sada su na Cetinje preseljeni rezidencija predsjednika
Crne Gore i Ministarstvo kulture, dok se preseljenje Ministarstva vanjskih poslova i
evropskih integracija oekuje
uskoro. Povremeno se moe
uti da nema dovoljno zgrada
za sve institucije ije je preseljenje planirano.
Blai smatra sporednim pitanjem ima li zgrada ili nema.
- Ne treba zaboraviti da je Cetinje do kraja Drugog svjetskog rata bilo i administrativni
centar Crne Gore. Zakon se ne
donosi za danas ili sjutra. On
se donosi za jedan srednjoroni ili dugoroni period razvoja, a ne za godinu ili dvije. Treba da bude pro future, da da
projekciju razvoja prijestonice za 10, 20 ili ak 30 godina.
To je smisao zakona, a ne da
rjeava trenutni problem kae Blai.
J. UKANOVI

Hronika

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

Osnovno dravno tuilatvo u Podgorici biljei povean broj sporazuma o priznanju krivice

Zakljueno 48 nagodbi
za dvije i po godine
PODGORICA Osnovno dravno tuilatvo u Podgorici
je u posljednje dvije i po godine sa okrivljenima sklopilo
etrdeset osam sporazuma o
priznanju krivice. Samo u
prvoj polovini ove godine
dogovor o priznanju krivice
potpisalo je 14 osoba, kazala
je za Pobjedu tuiteljka Danka Ivanovi-eri.
Ona je naglasila da je Osnovni
sud usvojio sve sporazume o
priznanju krivice Osnovnog
tuilatva u Podgorici.

Kazne

Ako se uzme u obzir da je u

2014. godini zakljueno svega
osam sporazuma o priznanju
krivice, a ve sljedee godine
potpisano 26 ovih ugovora, sve
ukazuje na to da se ovaj pravni
institut sve vie koristi u crnogorskom pravosuu.
Samo u periodu od novembra
2010. godine, kada je zakljuena prva nagodba ovog tipa, do
poetka 2015. godine, u crnogorskim sudovima izreeno je
ukupno 65 pravosnanih presuda sporazumnog priznanja
krivice.
Od 48 sporazuma o priznanju
krivice koje je od poetka 2014.
godine zakljuilo podgoriko
osnovno tuilatvo, u 31 sluaju optueni su osueni na za-

Osnovno tuilatvo
u Podgorici

tvorske kazne.
U navedenom periodu, sporazum o priznanju krivice potpisale su i tri ene.
Tuiteljka Ivanovi-eri

Samo za terorizam i ratne

zloine nema nagodbe
Izmjenama Zakonika o krivinom postupku, koji je stupio na
snagu 15. avgusta prole godine, sporazum o priznanju krivice vai za sva krivina djela koja se gone po slubenoj dunosti, osim za djela terorizma i ratnih zloina. Time je prostor za
primjenu ovog instituta proiren.
Dotadanje zakonsko rjeenje propisivalo je da se nagodba
moe zakljuiti jedino za krivina djela za koja je maksimalna
kazna zaprijeena do deset godina zatvora.

Tuiteljka Ivanovi-eri

objasnila je da se sporazumi o
priznanju krivice mogu postii
za sva krivina djela iz nadlenosti ovog tuilatva, za koja se
goni po slubenoj dunosti.
- U praksi, sporazumi su najee zakljueni za krivina djela: teka kraa, teka tjelesna
povreda, laka tjelesna povreda,
falsifikovanje isprave, napad
na slubeno lice u vrenju
slubene dunosti navela je
tuiteljka Ivanovi-eri.

Zakon

Institut sporazuma o priznanju krivice prvi put je uveden u

procesno zakonodavstvo Crne
Gore avgusta 2009. godine.
Prema Zakonu o krivinom

postupku, prijedlog za zakljuenje sporazuma o priznanju

krivice moe predloiti tuilatvo, okrivljeni i njegov branilac.
Nakon upuivanja prijedloga,
tuilac i branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja
krivice, pri emu sporazum
mora biti zakljuen u pisanom
obliku i potpisan od obje strane. Prijedlog za sporazumno
priznanje krivice se mora podnijeti najkasnije na prvom roitu za odravanje glavnog
pretresa.
Tokom pregovora, okrivljeni i
tuilac se usaglaavaju o visini
kazne, trokovima krivinog
postupka, imovinskopravnom

Stankovi: Sporazumi ne
iskljuuju dalje finansijske
istrage okrivljenih
Vrhovni dravni tuilac Ivica Stankovi je prije sedmicu na
konferenciji Centra za monitoring istraivanja, gdje su prisustvovali elnici Tuilatva, rekao da sporazum o priznanju
krivice ne limitira finansijske istrage.
On je pojasnio da Tuilatvo moe da zakljui sporazum o
priznanju krivice, a da istovremeno vodi finansijske istrage
koje mogu da dovedu i do trajnog oduzimanja imovine.

zahtjevu.
Sporazum o priznanju krivice
sadri i obavezu okrivljenog da
u odreenom roku vrati korist
steenu imovinskim deliktom,

kao i predmete koji se po zakonu moraju oduzeti.

Sud moe sporazum o priznanju krivice odbaciti, odbiti ili
usvojiti.
B. ROBOVI

Pobjeda

Hronika

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Fikret Orahovac iz Tuzi pritvoren

Privoenje Orahovca u Vie tuilatvo

Ubio roaka, pa ga bacio u vatru?

PODGORICA - Fikretu Orahovcu (42) jue je odreeno
zadravanje do 72 sata zbog
sumnje da je na svirep nain
u subotu vee, u mjestu
Vladne kod Tuzi, ubio roaka Fahrudina Orahovca (48).
Odluku je donio zamjenik vieg dravnog tuioca Milo
oki.

Prema nezvaninim saznanjima, nesrei je prethodila svaa u kafani, a potom su se fiziki obraunali. Fahrudin je od
povreda koje je zadobio preminuo na licu mjesta.
Nakon toga, Fikret ga je, kako
se sumnja, bacio u vatru koja je
ve gorjela pored lokalnog puta Matagui -Skadarsko jezero
u mjestu Lugovi.

Potpredsjednik Vlade oekuje

procesuiranje svih koji vode specijalni rat

Markovi: Drago mi
je da su se tuioci
oduprli pritiscima

Vatra se ubrzo ugasila, pa tijelo

nije bilo ugljenisano.
Fikret Orahovac i od ranije je
bio poznat policiji po svaama
i tuama. On je ubrzo uhapen
i priznao je da je poinio zloin.
Uviaj sa viim dravnim tuiocem u Podgorici obavila je
podgorika policija, a istraga
e utvrditi detalje.
M. L.

Sedamnaest dana od nestanka Petrovanina Nemanje Medina

Porodica nezadovoljna,
najavljuju protest
PODGORICA - Porodica
24-godinjeg Nemanje Medina iz Petrovca, koji je nestao
prije sedamnaest dana, pozvala je nadlene organe da ih
upoznaju sa injeninim stanjem u postupku istrage. Najavljuju graanski protest u
znak nezadovoljstva zbog do
sada (ne)uinjenog u rasvjetljavanju ovog sluaja.

Duko Markovi

,,sklapanje kockica oigledno

ne daje nikakve rezultate, uz ,,po
naem dubokom uvjerenju,
znaajne propuste u samom postupku.

Nemanja Medin

Ogorenost

Zabrinutost

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Duko Markovi

kazao je agenciji Mina da oekuje da e Specijalno tuilatvo, u skladu sa svojim tvrdnjama da se protiv njih vodi
specijalni rat, procesuirati sve
koji na takav nain pokuavaju da podrivaju dravu.

Specijalni rat

Na pitanje da prokomentarie
objanjenje specijalnog tuioca
Milivoja Katnia da se protiv
njega i Tuilatva vodi specijalni
rat, Markovi je odgovorio da
mu je drago da uje da su se tuioci oduprli, kako navode njihovi
efovi, razliitim pritiscima.
- Oekujem da e u skladu sa
svojim nadlenostima efikasno
procesuirati sve one koji su na
takav nain pokuali da podrivaju dravu. U tome imaju punu
podrku Vlade i realno je oekivati da ti pokuaji budu procesuirani i dobiju sudski epilog,
posebno u kontekstu navoda da
za to postoje dokazi - rekao je
Markovi agenciji Mina.
On je kazao da u Crnoj Gori postoje svi elementi politike i bezbjednosne stabilnosti i da tome
doprinose dravni, ali i organi za
sprovoenje zakona na elu sa
Upravom policije kojoj je obezbjeivanje stabilnog javnog
reda i mira osnovna nadlenost.
- U potpunosti smo svjesni opasnosti od organizovanog kriminala u Crnoj Gori i narastajuih
rizika i prijetnji koje su posljedica djelovanja regionalnog i transnacionalnog kriminala, ali moram istai da je percepcija
graana o njima vea od realne
opasnosti za dravu - ocijenio je
Markovi.

Borba

On je kazao da je Vlada za
uspjenu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije
obezbijedila najvie normativne standarde, materijalno-tehnike uslove za rad i garantovala
nezavisnost i samostalnost u radu institucijama za sprovoenje
zakona.
Markovi smatra da je kljuno

da na rukovodeim pozicijama
budu ljudi sa punim moralnim i
profesionalnim integritetom
koji rade u skladu sa zakonom i
ovlaenjima, bez traenja izgovora za neznanje, nevoljnost ili
nesposobnost
- Na zahtjevnom zadatku jaanja vladavine prava Crnoj Gori
ne trebaju pojedinci eljni, prije
svega panje javnosti i kamera,
koji dre isprazne monologe,
ve profesionalci spremni da se
na zakonit nain izbore sa svim
izazovima i preprekama - poruio je Markovi.
On je ocijenio da nema rezultata
bez timskog rada i dobre meuinstitucionalne saradnje, koja
nee biti oslabljena linim netrpeljivostima i animozitetima.
- Svakodnevno kroz svoj rad
osjeam koliko je to teko, ali oni
koji nijesu spremni za teak i
portvovan rad mislim da pozicije treba da ustupe onima koji
jesu - naveo je Markovi za
agenciju Mina.

estitke

On je rekao da dok pojedini akteri javne scene, zarad ostvarivanja sitnih dnevno-politikih
poena situaciju u Crnoj Gori
predstavljaju gotovo alarmantnom, estitke i pohvale za demokratske uspjehe dravi stiu
od najprestinih evropskih i
svjetskih demokratija.
- Vrlo esto, a posebno u posljednje vrijeme, sa najviih
meunarodnih adresa stiu
pohvale Crnoj Gori zbog obezbjeivanja unutranje stabilnosti i aktivnog doprinosa regionalnoj i evropskoj
bezbjednosti - podsjetio je
Markovi.
On smatra da takve ocjene najbolje govore o neutemeljenosti
stavova pojedinaca da je stanje
bezbjednosti u Crnoj Gori zabrinjavajue.
- Da je to tako, na put integracija
bi nam davno bila stavljena
rampa, a kao to vidite, mi smo
sve blie Evropskoj uniji, a pitanje je mjeseca kada emo biti
punopravna lanica Alijanse
-zakljuio je Markovi.
R. P.

- Prolo je suvie vremena, vie

od dvije sedmice, da se niko od
subjekata zaduenih za utvrivanje injenica i razloga Nemanjinog nestanka i njegovog pronalaenja nije obratio porodici.
Izraavamo veliku zabrinutost i
nezadovoljstvo zbog ovakvog
odnosa prema nama, a sve vie i
sumnju da se uopte ulau napori u rasvjetljavanju ovog sluaja. Naem strpljenju i do sada

iskazanoj nadi u aktivnosti dravnih organa dolazi kraj - navodi se u saoptenju porodice

Medin.
Kako se dodaje u pismu, najavljeno prikupljanje dokaza i

Jonica trai detalje istrage o nestalom mladiu

Zamjenica predsjednika
Odbora za bezbjednost i
odbranu Sneana Jonica
uputila je ministru unutranjih
poslova Goranu Daniloviu
dopis u kojem zahtijeva da
on od Uprave policije zatrai
informaciju o svim aktivnostima koje su preduzete od dana
nestanka Nemanje Medina
do danas i svim saznanjima
do kojih je policija dola u tim

aktivnostima, pie CdM.

Iste informacije traila je i od
ministra unutranjih poslova
Gorana Danilovia.
- Imajui u vidu javno izraeno
nezadovoljstvo dosadanjim
aktivnostima policije iskazano
od strane porodice Medin,
te protok vremena otkad
je Nemanja Medin nestao
do danas, obraam Vam se
zahtjevom na osnovu Zakona

o parlamentarnom nadzoru u
oblasti bezbjednosti i odbrane
da zatraite od Uprave policije
informaciju o svim aktivnostima koje su preduzete od dana
nestanka Nemanje Medina
do danas i svim saznanjima
do kojih je policija dola u
tim aktivnostima, te da mi
navedenu informaciju hitno
dostavite - navodi se u dopisu
Jonice.

- Naglaavamo da nemamo pretenzije za bilo kakve ucjene, ali

zbog ogorenosti biemo primorani da najavimo graanski
protest u znak nezadovoljstva
zbog do sada uinjenog ili neuinjenog - kae se u pismu porodice.
Policija, porodica i graani prole nedjelje ponovo su pretraili
dio od Virpazara do Rijeke Crnojevia kako bi pronali trag
koji bi im pomogao u rasvjetljavanju nestanka Medina.
Istraitelji provjeravaju telefonske listinge svih koji su imali
kontakt sa Medinom.
Barska policija jo traga i za Vladimirom Ulamom koji je vien
sa 24-godinjim Petrovaninom.
Ulama je samo dan nakon Medinovog nestanka svjedoio u policiji, od tada je nestao i iskljuio
telefon.
Medin je nestao 8. jula oko 17.30
sati, nakon to je krenuo u pravcu Virpazara.
Vozio je ,,reno megan koji je
pronaen zapaljenpored lokalnog puta Virpazar - Rijeka Crnojevia, u mjestu Jabukov do.
Na licu mjesta su uzeti tragovi i
predmeti i poslati na vjetaenje.
C. H.

MUP: DPS opstruira napore ministra

PODGORICA - Ministarstvo
unutranjih poslova saoptilo je da reagovanje OO DPS
Pljevlja, na potpisivanje rjeenja o prestanku radnog odnosa Muameru Hadaliu,
naelniku Podrune jedinice
za teritoriju optina Pljevlja i
abljak, Direktorata za vanredne situacije, predstavlja
drastian pokuaj politikog
pritiska i neprihvatljivog mijeanja u rad dravnih organa, konkretno MUP-a i ministra Gorana Danilovia lino.
- Radi se o evidentnoj opstrukciji napora ovog vanog resora
u Vladi izbornog povjerenja i
nastojanja da se obezbijede
uslovi za odravanje slobodnih
i fer izbora.
Naglaavamo da je ministar
Danilovi u pomenutom, kao i
u svim ostalim sluajevima, potovao zakon i da e to raditi i
ubudue, uvjeren da potovanje prava nije pravno nasilje navode u MUP-u.
Oni podsjeaju da je zakonska

Zgrada MUP-a

obaveza ministra unutranjih

poslova, kako god se on zvao i
bio ad hok ili ne, da potpie
rjeenje o prestanku radnog
odnosa slubeniku ili namjeteniku ukoliko je pravosnanom presudom osuen za krivino djelo koje ga ini
nedostojnim za rad u dravnom organu.
- U navedenom predmetu je
pravosnanom presudom

Osnovnog suda u Pljevljima

Muamer Hadali, naelnik
PJ Pljevlja za teritoriju optina Pljevlja i abljak Direktorata za vanredne situacije,
oglaen krivim za krivino
djelo zloupotreba slubenog
poloaja u pomaganju, i osuen na uslovnu kaznu zatvora
od est mjeseci. Radi se, dakle,
o rjeenju iz pravno radnog
odnosa unutar Ministarstva

unutranjih poslova i rjeenju

na koje gospodin Hadali
ima pravo albe po zakonskoj
proceduri, a ne o pravnom
nasilju i samovolji, to je kvalifikacija do koje je DPS Pljevalja doao nakon konsultacija
sa neimenovanim advokatom,
za kojeg se ne zna koga zastupa, budui da se u rjeenju nigdje ne pominje DPS - saopteno je iz MUP-a.
R. P.

Drutvo

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

RAZGOVOR S POVODOM: Nikola Raievi, dobitnik srebrne

medalje na 57. meunarodnoj matematikoj olimpijadi

Matematika nije bauk

PODGORICA Crnogorski
matematiki genije, tinejder
Nikola Raievi, uinio je ponosnom svoju zemlju osvojio je srebrnu medalju na 57.
Meunarodnoj matematikoj olimpijadi koja se ove godine odrala u Hong Kongu.
Na prvi pogled tinejder kao
bilo koji drugi, ali za razliku od
veine njegova strast je matematika. Ona za njega nikada
nije bila bauk.
Za Pobjedu kae da je najponosniji bio kada je u estom razredu onovne kole bio najbolji iz
ovog predmeta, jer je to bilo
njegovo prvo veliko iskustvo i
ostvarenje ambicije.
Od malena je znao da je matematika njegovo opredjeljenje,
pa se teka srca nakon zavrene
osnovne kole odvojio od porodice i prijatelja i upisao Matematiku gimnaziju u Beogradu.

Novi izazovi

Sada kree u etvrti razred i

oekuju ga novi izazovi osvojiti zlato na sljedeoj Meunarodnoj matematikoj olimpijadi koja e se odrati u Brazilu i
pobijediti, kako kae, ekstremno talentovane Kineze i
Amerikance koji su njegovi najtei protivnici.
Nakon zavrene Osnovne kole
tampar Makarije u Podgorici, pria na sagovornik, morao
je otii u Beograd, jer u Crnoj
Gori nije postojala matematika gimnazija.
- Drago mi je to sad u Gimnaziji Slobodan kerovi postoji
matematiko odjeljenje, jer da
je to bio sluaj kada sam ja zavrio osnovnu kolu, moda se ne
bih odvajao od porodice i prijatelja. Znao sam da je to moje
usmjerenje i elio sam da odem.
Podrali su me svi, a moji roditelji su se rtvovali, jer im je teko palo kada sam odlazio - prisjea se Nikola i priznaje da mu
ipak najvie nedostaje brat
Ivan.
Otkriva nam da je i Ivan odlian
matematiar, ali da je vie zainteresovan za pisanje i poeziju.
- On je pjesnika dua, a ja sam
pisao sastave iskljuivo zbog
ocjena - kae kroz smijeh Nikola.
Matematiku je, prisjea se, poeo da ui sa majkom koja je
profesorica fizike i koja mu je
pomagala onda kada sam nije
moga da se snae. Istie i podrku nastavnika matematike
Milosava Adia, u Osnovnoj
koli tampar Maskarije, jer
ga je on bodrio da se takmii.
- Zanimljivo je da me nikada fizika nije zanimala, ali mislim
da je to zato to nju uimo tek
od sedmog razreda, a matema-

Foto-zum
,,Suim se!!! Pazi se!
Biu spremna za veeras
Klupa

Za njega je izuavanje ovog

predmeta zadovoljstvo, a ne obaveza ili teret

Planovi

U beogradskoj Matematikoj
gimnaziji ue sve predmete,
iako matematiku najvie. Drago mu je da ga u toj koli obuavaju i profesori koji predaju
na Matematikom fakultetu.
- To su izuzetni profesori i zaista se moe nauiti od njih.
Osim toga, kada ne znate neki
zadatak, uvijek se moete
konsultovati i sa nekim od
uenika, jer svi znaju matematiku - pria Nikola.
Stipendiju mu daje crnogorsko Ministarstvo prosvjete, a
zahvalan je to su mu u Srbiji
dozvolili da ima iste uslove
kao da je njihov dravljanin. U
domu za uenike, gdje ivi,
ima jo mnogo talentovane
djece sa kojima se, kako kae,
odmah poeo druiti.
- Nema razlike meu nama,
druimo se i slaemo. Ako mislite da mi matematiari samo
vjebamo, varate se, imamo i
drugih interesovanja napominje Nikola i otkriva da voli
da igra koarku i fudbal, gleda
filmove, a ima vremena i za
izlaske sa drutvom.
Za njega je izuavanje ovog
predmeta zadovoljstvo, a ne
obaveza ili teret. Ima dana kad
mora da vjeba malo vie, ali
to je samo pred velika takmienja, zahvaljujui kojima je
mnogo putovao.

SUDBINE: Kako su ivotne okolnosti razdvojile, pa s

Daljina
duga vijek
Potomci epana Kinjovog
Martinovia, sa dvije strane globusa,
saznali su jedni za druge prije dvije
godine i tada se prvi put sreli. Novi
susret traje ovih dana na Cetinju

Drago mi je to sad u Gimnaziji

Slobodan kerovi postoji
matematiko odjeljenje, jer da je to bio
sluaj kada sam zavrio osnovnu kolu,
moda se ne bih odvajao od porodice i
prijatelja - kazao je Nikola Raievi
tiku od prvog. Majka se uvijek
naljuti kad kaem da su takmienja iz matematike sloenija i
zanimljivija od onih iz fizike,
ali ja to stvarno mislim iskren
je na sagovornik.

Pobjeda

Prole godine je osvojio bronzu za nau zemlju na Meunarodnoj matematikoj olimpijadi na Tajlandu.
- Tajland je fenomenalan. Oni
su oputeni i simpatini, samo
mi se ne svia klima, jer je vlanost vazduha velika. Tamo
sam ak postao lan njihove
pica zajednice, davali su mi
dvije pice po cijeni jedne, jer
jedem samo brzu hranu. Nijesam probao nita od njihovih
specijaliteta, ne volim da eksperimentiem s hranom bio
je iskren Nikola i kazao da je
izbirljiv kada je hrana u pitanju.
U Hong Kongu je ovog ljeta
osvojio srebro gdje je proveo
10 dana sa drugom talentovanom djecom, ali ga taj grad nije
oduevio. Oekivao je vie.
- Zgrade su ogromne i to je to.
Ne postoji nita to me je fasciniralo. Kineska kultura je interesantna, ali mi se ne svia to
nema demokratije - pria Nikola i kae da se ne takmii
zbog putovanja, iako stie da
obie mnogo mjesta.

Takmienja

Sljedee godine se takmii na

Meunarodnoj matematikoj
olimpijadi u Brazilu. Planovi su
mu da se takmii i u Rumuniji,
Engleskoj, Rusiji, Americi i
Norvekoj.
Nakon zavrene srednje kole,
Nikola e pokuati da ostvari
jo jedan cilj da upie Matematiki fakultet u Engleskoj ili
Americi i da se bavi primijenjenom matematikom i programiranjem.
K. JANKOVI

!
o
n
a
b
r
a
f
o
e

je
v
Pazi, s

CETINJE -itav vijek dijelio

je nasljednike epana Kinjovog Martinovia. Jedni u
Argentini, drugi u Crnoj Gori. Ba toliko je trebalo unucima ovog naeg iseljenika u
Argentini da saznaju jedni
za druge, da se sretnu i upoznaju.

Od Gaete do Argentine

- Moj ed epan Kinjov Martinovi, otac moje majke Danice Burzanovi, prebjegao je
1918. iz Crne Gore prvo u Italiju, u Gaetu, zajedno sa ostalim
crnogorskim oficirima i vojnicima. Tamo je bio u sastavu
crnogorske garde kao podoficir. Nakon to se crnogorska
vojska 1921. godine rasformirala, njih tridesetak je na elu
sa Krstom Zrnovim Popoviem otilo u okolinuBuenos
Airesa u Argentini. Tamo se
oenio jednom udovicom, sa
kojom je imao troje djece. Za
postojanje moje majke Danice, njegove erke, nije nikom
priao - kazala je za Pobjedu
Radmila Karadi, roena
Burzanovi.
Ona je jue na Cetinju, zajedno sa roacima Martinoviima iz Argentine, proslavljala
60. roendan svog brata od
ujaka Armanda Martinovia.
Sa suzama u oima Radmila
pria o majci Danici, koja je i-

Na Lazinama obiljeena
72. godinjica
strijeljanih skojevaca

Junatvo za
sva vremena
DANILOVGRAD - Polaganjem cvijea i vijenaca na
Spomenik strijeljanim skojevcima na Lazinama kod Danilovgrada obiljeena je 72.
godinjica smrti 52 mladih,
koji su u osvit slobode i pred
kraj Drugog svjetskog rata dali ivote za ljepu budunost
svoje domovine. Ovaj in obavili su predstavnici optinskog i dravnog UBNOR-a,
rodbina poginulih rodoljuba,
Vojske Crne Gore i lokalne
uprave, te veterani rata iz Kragujevca, Pluina i Nikia.
- Ponovo smo zajedno da se
poklonimo sjenima jedne
hrabre mladosti koja je bila i
ostala ponos i prkos Crnogoraca na smrt naviknutih. Dok
traju sjeanja na njihova djela, oni e biti besmrtni i najbolja potvrda sadanjim i generacijama koje dolaze da se ivi
i poslije smrti. Oni su junatvo
ugradili u dananju slobodu i
stekli vjenu slavu i potovanje naroda - rekao je predsjednik danilovgradskog UBNOR-a Vujadin aranovi.
Istim povodom predsjednik
optine Branislav uranovi
je priredio koktel za zvanice u
zgradi lokalne uprave. B. K

tav svoj ivot provela tragajui

za bilo kakvim podacima o
svom ocu.
- Naalost, umrla je 2010. godine, ne doekavi da se sretne
sa svojim bratom Stevanom
Martinoviem, njegovim sinom Armandom. Armando je
danas tu sa nama jer je poelio
da svoj 60. roendan proslavi
ba na Cetinju i u Crnoj Gori kae Radmila.
ovjek argentinskog imena,
ali bajikog prezimena, Armando Martinovi kazao nam
je da je presrean i da mu je ivot konano ispunio najveu
elju - da se sretne sa svojim
roacima iz Crne Gore.
- Presrean sam, godinama
smo tragali za svojim crnogorskim korijenima. Danas smo
tu. Hvala svima koji su nam
pomogli da se sretnem sa svojom porodicom u Crnoj Gori.
Hvala Vladimiru Maslovaru,
ani Tasan, Petru Martinoviu, Sri Martinoviu - kazao je
Armando koji je u Crnu Goru
doao sa sinom i suprugom.

Traganje za korijenima

Armando je ve pet-est godina pokuavao da sazna neto

vie o crnogorskim korijenima. Prvo preko drutvenih
mrea upoznao je Petra Martinovia sa Cetinja. Nakon toga
put ga je doveo do Sre Marti-

Sa suzama u oima
Radmila pria o majci
Danici, koja je itav ivot tragala za podacima o svom ocu
novia, koji je uporno tragao
za roacima epana Kinjovog, i na sreu pronaao ih. Prve kontakte potomci epa
Kinjovog uspostavili su prije
neto vie od dvije godine.
Radmila je sa svojim sinom tada boravila i u posjeti svom
ujaku u Argentini.
- Tada smo proslavili 82. roendan moj ujaka. Svi smo bili
presreni, plakali, a moj ujak je
rekao da mu je to najljepi poklon jer je na dolazak u Argentinu konana potvrda njegovog identiteta, njegovih
crnogorskih korijena. Ja sam
mu tada poklonila jedne gusle.
Sada u Armandu pokloniti u
duborezu uraen grb porodice Martinovi. Moj ujak i brat
od ujaka su napravili mermernu plou sa posvetom koja je
postavljena na grob moje majke - pria Radmila.

Zavren ljetnji vojni kamp za mlade

Biu kadet, tim se

Uesnici ljetnjeg
vojnog kampa

KOLAIN - Uruenjem sertifikata jue je zavren ljetnji vojni kamp kojeg su organizovali Ministarstvo
odbrane i Vojska Crne Gore.
Kamp se odvijao u Danilovgradu, Kolainu i Pjevljima, a 29 srednjokolaca i
srednjokolki je uspjeno
zavrilo dvonedjeljnu obuku.
Cilj ovoga projekta je da se
mladi ljudi, starosti od 16 do 18
godina, kroz vojnu obuku
sportsko-rekreativne i kulturno-zabavne aktivnosti i druenje, upoznaju sa pojedinim
segmentima rada u Vojsci Crne Gore. Da se, kao to je na
otvaranju kampa kazao Dra-

gan Samardi, naelnik Generaltaba Vojske Crne Gore,

obnovi tradicija u kojoj su izma i uniforma bile simbol sazrijevanja mladih generacija u
svijetu. Profesija vojnika oblikuje karakter u smislu potovanja odgovornosti i sposobnosti da se odgovori svim
ivotnim izazovima.
Sertifikate je uruio Mihailo
Volkov, direktor Direktorata
za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane, istiui da su svi
polaznici kampa ispunili ono
to se od njih trailo. Potpukovnik ivko Rakoevi, naelnik Odsjeka za obuku i
vjebe u Vojsci Crne Gore, naglasio je da su se srednjokolci
brzo prilagodili zahtjevima

Pobjeda

Drutvo

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

spojile potomke crnogorskog oficira

Iz ugla psihologa: Adriana Pejakovi o argumentima za i protiv igranja Pokemona Go

Pikau je simpatian,
ali ivot mora da se ivi
Problem kod tehnologije je to to nam ona zadovoljenje naih elja omoguava na sve
lake i pasivnije naine. A svi volimo da je lako. To je ljudska priroda. Mi sve pasivniji, a
neko sve vie i bolje nas kontrolie

Susret i proslava
rodbine na Cetinju

Armando sa sinom i sestrom Radmilom

Armando je sa porodicom posjetio Mauzolej na Lovenu,

Manastir Ostrog, ali, kako nam
je ispriala Radmila, posebno

je emotivna bila njegova posjeta rodnoj kui epana Kinjovog u Bajicama.

Jelena UKANOVI

e diim...
obuke. On je
izrazio uvjerenje da e meu polaznicima kampa biti i onih
koji e nastaviti njihovim
stopama, dodajui da su
ove dvije nedjelje mala
karika u lancu znanja
koje stiu kadeti Vojske Crne Gore na
prestinim vojnim
akademijama.
Jedan od polaznika ljetnjeg
vojnog kampa, koji bi mogao
biti i budui vojni kadet, je Danilo Jekni iz Kolaina. Uenik treeg razreda opte gimnazije u SM Braa Seli
je pun pozitivnih utisaka nakon dvije nedjelje koje je proveo u uniformi i izmama.
- Uvijek me privlaio vojniki
nain rada i discipline. Kada
sam saznao za kamp, odmah
sam se prijavio i znao sam da
e to biti prilika da se oprobam
i dokaem. Zadovoljan sam
onim kroz ta smo proli za
ovih 15 dana. Siguran sam da
e mi predavanja i obuka pomoi u svakodnevnom ivotu
tvrdi on.

Detalj
s
obuke a

Jekni kae da je najzanimljivija bila obuka na brzim vodama, zanimljivo je bilo logorovanje i preivljavanje u
prirodi. Siguran je da je kamp
poveao njegovu elju za vojnim pozivom.
- Kamp je potvrdio moju ambiciju da se posvetim vojnom
pozivu. uo sam da ove godine 28 kadeta ui na prestinim
vojnim akademijama. Planiram da i ja budem jedan od
kandidata koji e kolovanje
nastaviti na nekoj vojnoj akademiji sa kojim nae Ministarstvo ima saradnju - kazao je
Danilo Jekni, budui kadet
Vojske Crne Gore
Dr. DRAKOVI

PODGORICA Pomama za
igricom koja je u orbitu lansirala pomalo zaboravljene Pokemone fenomen je koji irom svijeta dobija milione
fanova i pokree lavinu diskusija, komentara. Lovei Pokemone igrai ak dovode sebe u bizarne situacije,
izazivaju saobraajne udese,
zalaze u minska polja...
Prema rijeima psiholokinje
Adriane Pejakovi, kao i svaki
fenomen i ovaj ima svoje za i
protiv argumente.
- Ako stavimo po strani kljune
kritike i ak u prvi plan istaknemo benefite meu kojima se
pominju interakcija, ili borba
protiv anksioznosti i depresije,
problem je to se to moe skupo
platiti prodajom nae privatnosti i otuenjem u realnom svijetu. A to je velika cijena upozorava sagovornica.
Ona podsjea da je sutina igrice u tome da pomou svog mobilnog telefona nalazite virtue l n e Po k e m o n e k o j i s u
rasporeeni na raznim lokacijama po gradu i na taj nain sakupljate poene. Ova jednostavna aplikacija za mobilne
ureaje je postala toliko popularna da je ve koriste milioni
ljudi irom svijeta, posebno u
Americi, a i kod nas dobija pobornike.

Gdje je privatnost

Kako kae, jedan od najvanijih argumenata protiv igrice

kritiari uzimaju zatitu privatnosti.
- U uslovima korienja stoji da
ova mobilna aplikacija ima pravo da pristupa privatnim podacima korisnika, da ih koristi na
nain koji korisniku ne mora da
bude poznat, ak i da ita elekt ro n s k u p o t u , p r i st u p a
Fejsbuk nalogu korisnika itd.
Obino veina ljudi ni ne proita uslove korienja igrice ve
odmah da svoju saglasnost i
pone da igra. Dakle, opasna
stvar je to na taj nain svoje line podatke poklanjamo nekom
drugom ko moe da ih koristi
na bilo koji nain kae Pejakovi.
Dodaje da se stie utisak da pristajemo na kontrolu, na nadgledanje, na nadzor.
- To to kaemo da mi i nemamo ta da krijemo, ne znai da
nemamo pravo da svoju privatnost titimo. Privatnost se i titi
iz razloga to drugi ne moraju
da je uvijek dobronamjerno ko-

Igra dobija milione fanova i pokree polemike

Terapijski efekat

Adriana Pejakovi

riste. Tako da je to nae pravo i

obaveza. Zastraujue je znati
da negdje postoji korporacija
koja zna sve o vama. Takoe,
postoje podaci da ovu aplikaciju mogu zloupotrebljavati privatna lica. U Americi se ve
prijavljuju pljake ljudi koji su
navoeni da prate Pokemone
do odreene lokacije gdje su
bili opljakani navodi Pejakovi.

Virtuelno carstvo

Ona istie da se kao drugi razlog protiv postavlja i pitanje

dalje izolacije, otuenja ljudi
koji ne stupaju u realne socijalne odnose, ve vrijeme provode u virtuelnom svijetu zabave,
druenja i komunikacija.
- Nakon pojave drutvenih
mrea, smartfona i ostalih tehnolokih pogodnosti svjedoci
smo da ljudi sve rjee itaju
knjige, djeca se sve rjee igraju
ispred zgrade, ve vrijeme provode za kompjuterom, mladi
komuniciraju preko Fejsbuka
umjesto uivo itd. Sad jo i Po-

Igra na kartu
nostalgije
Prema nekim razmatranjima, Pokemoni kao
simboli igrice nijesu izabrani sluajno, istie
Adriana Pejakovi.
- Ovo su likovi popularnog crtanog filma
koji kod korisnika izazivaju nostalgiju,
a nostalgija je moan motivator. Za
mnoge mlade ljude Pokemoni su bili
jedan od simbola djetinjstva, posebno
u Americi. Nostalgija nas vraa u vrijeme
kada smo se zabavljali i podsjea nas i na
ljude sa kojima smo se zabavljali. Takoe
nas motivie da to ponavljamo da bismo
oivjeli iste prijatne emocije istie ona.

Prema rijeima Adriane Pejakovi, postoje podaci da osobe

koje pate od anksioznosti i depresije u Americi izvjetavaju
da im je igrica veoma pomogla da se zabave, izau napolje...
Za neke ljude koji pate od navedenih problema upravo povezivanje sa ljudima iziskuje veliki napor psiholoke prirode.
Igrica im, kau, olakava simptome bolesti.
- Ljudi sa simptomima mentalne bolesti ne ele da uestvuju
u nekoj aktivnosti prosto zato to im pomae ,,jer tako treba,
kao to fizika aktivnost pomae kod depresije, ve ele da
se uz fiziku aktivnost zabave i da zaborave da im to pomae kod bolesti. Dok igraju, ne ele da se podsjeaju na bolest
istie Pejakovi.

kemoni...
Sa druge strane, kae sagovornica, postavlja se pitanje zato
onda ljudi igraju ovu igricu ako
ve znaju za nedostatke.
Ona smatra da je vaan momenat samo mogunost konekcije, odnosno da ljudi koji igraju
ovu igricu mogu meusobno
da se povezuju sa drugim igraima, da razgovaraju o igrici, da
razmjenjuju informacije na lak
i neobavezan nain, to olakava komunikaciju i stupanje u
odnose sa drugima.
- Umjesto da kao Englezi zaponemo priu o vremenu napolju danas, mi uvijek moemo
da pitamo gdje je nablii Pikau. Za tinejdere duu dalo.
Dakle, ljudi se povezuju na zabavan i jednostavan nain koji
ne izaziva preveliki napor. Dalje, igrica omoguava bijeg od
realnih problema. Posebno
onih drutvenih, svjetskih. Uz
ovoliko negativnih informacija
kojima smo bombardovani
svakog dana, ako postoji nain
da od toga pobjegnemo, onda
to i koristimo. Da ne govorimo
o benefitima etanja i tranja,
to ljudi odavno ne rade koliko bi trebalo kae ona.
Dakle, igrica ima benefita, ali
da li su oni dovoljni da anuliraju negativne aspekte.

Umjesto kritike...

Sagovornica smatra da
od puke kritike nema velike
vajde.
- Kao to smo zakljuili
- ljudi vole ovu aplikaciju
jer im omoguava zabavu,
fiziku aktivnost, druenje i povezivanje, privre-

Privatnost se i titi
iz razloga to drugi
ne moraju da je uvijek dobronamjerno
koriste...
meni bijeg od problema. Dobra vijest je da ljudi i dalje ele
sve dobre stvari. Problem kod
tehnologije je to to nam ona
zadovoljenje naih elja omoguava na sve lake i pasivnije
naine. A svi volimo da je lako.
To je ljudska priroda. Mi sve
pasivniji, a neko sve vie i bolje
nas kontrolie upozorava Pejakovi.

Odgovornost

Prema njenim rijeima, ako

shvatimo i prihvatimo da smo
odgovorni za sebe i svoj ivot
onda moramo prihvatiti i injenicu da moramo uloiti neki napor da bismo zadovoljili
svoje elje.
- U redu je da se zabavljamo,
ali moramo uloiti napor da
uemo u socijalne odnose ako
elimo neke benefite. Moramo se razvijati, ne moe drugaije. Zatim i sami smo pametni kako moemo da
osmislimo zabavu koja e da
ukljui i druge ljude: planinarenje, rotilj, drutvene igre,
film i kokice sa prijateljima.
Nostalgini smo za starim vremenima? Igrajmo igricu Monopol, onu realnu. Ne ljuti se,
ovjee itd. Mogunosti ima.
Moemo i sami da uradimo
neto, ne moramo da ekamo
da nam neko osmisli zabavu. I
ivot, uostalom. Makar bio
simpatian kao Pikau zakljuuje sagovornica.
I. PERI

10

Polemika

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

EKSKLUZIVNO
TO TO HUI
Boro Krivokapi S U T J E S K A!

CRNA GORA
- ZLOIN LANSTVA
U NATO PAKTU

Zavrni
otpisni ispis
bivem
predsjedniku
crnogorske
Skuptine,
Ranku
Krivokapiu
(i trabantima)

10.

(NE)PRAVO
ILASA I UKANOVIA
(Brojanica inferiornosti)
Zbogom... Predsjednie!
Naglo se obruavajui na DPS/ukanovia i ad hominem, probio si ui uoptavajui i refreniui:
Doao je na moje!...; Doao je na moje!...
ta tvoje?...; koje tvoje?...; kakvo tvoje?...; otkud
tvoje?...; kako tvoje?...
Uzgred, na prvi sluh: pa ta je to tvoje toliko ekalo
na ukanovia, ako je samo tvoje!?
U elementarnoj optunici, neto to je Tebi DPS/ukanovi preoteo? A na nivou frapantnosti: lino Tebi,
DPS/ukanovi oteo Crnu Goru kao suverenu dravu.
Tapija.
inilo se da je taj vodvilj od autorskog patenta suverene
drave sreno i liberalno razrijeen sa originalom Zaslunog Nesrenika, ali ni kraja crnogorskim bure/vjesnicima koliko je glupost neograniena. A hipokrizija
nedostina.
Ali, talik/metalik, jo jedna crnogorska kola.
Sve kole... Tvoje.
Zbogom... Predsjednie!
Kad je ve tako i kad insistira da bude tako:
Pa gdje si Ti u antibirokratsko (ne)vrijeme
(1988/89...)? Kad je velikosrpski ponitavana avnojska i
svaka dravnost Crne Gore; a u emu je i na paradoksalnu sreu Crne Gore! uestvovao i ukanovi. Po
frekvenciji i intonaciji Tvoga doao je na moje!, najmanje bi se moralo zakljuiti:
Tada, Ti, prvi barjak suverene Crne Gore!...
Barem kao Knjaz Danilo.
I jo, potencira, progonjen kao divlja zver (to bi
rekla Mira Trailovi) a to jest-jest: prognan u nekoliko
parlamenata!... samo fali da je u Kotoru i na Tebe,
knjazdanilovski solidarno... pucano!
Crnogorski, meutim, uvijek bude i frapantnije: statusno, u politikom smislu, Ti si tada niko i nita. A u aspektu kakvog politikog odluivanja jo nitavnije.
Kao takav i takav, politiki beznaajan i nikakav, biva i jo
frapantnije: Ti si funkcionalno tada na istoj antibirokratskoj strani, na kojoj i ukanovi.
Srbija do Tokija!
Zbogom... Predsjednie!
Ili crnogorski vanije:
Ovo nije Crna Gora, / no Srbija pored mora!
Ti si tada, ekselencijo, crnogorski anonimni kotorski
aktivist Saveza socijalistike omladine Crne Gore (SSO;
i kao nelanovi, zajedno sa arkom Rakeviem, milou sekretara Ivana Brajovia vercali se na sjednice
Predsjednitva). Delegat toga Predsjednitva u vostvu
SSO Jugoslavije, odatle i u CK Saveza komunista Jugo-

Ivan Brajovi

Ljubia Stankovi

Ranko Krivokapi

slavije Milo ukanovi. A predsjednik toga Predsjednitva SSO Crne Gore (i Tebi politiki ef ) - Ljubia
Stankovi. I poetno, Ljubia Stankovi i prvi lider velikosrpske antibirokratske revolucije u Crnoj Gori
(1988/89...). O emu svjedoe i redosljedni stihovi koje
je u antibirokratsku slavu darovita rulja sklepala i
zapjevavala:
Stankoviu, bijela vilo, / prosto mi te viet milo! /
Bulatovi [Momir] nije gori, / samo to se manje zori!
Dakle?
Zbogom... Predsjednie!
Tada su jo daleko, jo predaleko reformske snage
Ante Markovia. Kao i Socijalistika partija i tek-tek

fuzija sa Socijaldemokratskom partijom, kojima e se

Ljubia Stankovi (i Ti tanerski za njim) okrenuti. Ali
i tek poto je proceduralnom smicalicom predsjednika
crnogorske Skuptine (Dragan Radonji), Ljubia
Stankovi bio sprijeen da bude izabran za predsjednika antibirokratskog Predsjednitva SR Crne Gore
(Branko Kosti; to je ubrzo u Akcionoj konferenciji
Saveza komunista Kombinata aluminijuma Titograd
otro osudio predsjednik antibirokratskog Saveza
komunista Crne Gore, onaj ...to se manje zori Momir Bulatovi).
Ili si Ti tada bio i jo beznaajniji, da koliko god da si
iz mozga vikao i ograivao se od antibirokratskog
Ljubie Stankovia niko nije uo.
Dakle?
Kako ono veli dubokoumni i profesorski samozvanac Leki, da je o laovu, dodue dijalektiki, Fuad
Muhi?
Zbogom... Predsjednie!
Ako je neko pomislio, ni u nijansi neu da osporim
Tvoju generalnu orijentaciju prema suverenoj dravi
Crnoj Gori. Kao ni da toj orijentaciji prebrojavam dane
i godove, prvoborake ili koje druge vrste, svakako
spomeniarske.
Tvoja paradna brojanica inferiornosti.
Niti bih u postignuu suverene drave Crne Gore da
zanemarim ni Tvoju/SDP odreenu, ali jasnu zaslugu.
Bio bi to falsifikat i neobian, bar koliko si Ti falsifikatima i privren i vian.
Jednako mi ne pada na pamet ni da neto zamjerim
ni antibirokratskom Ljubii Stankoviu ili Tebi (ili
bilo kome drugom):
Ko god da se mijenja nabolje kako nesrodnom temom skoro ocijeni crnogorski/srpski mitropolit Arkan/Amfilohije kapa dolje (pa i moja kriva).
Problem nije tamo, nego u Tvome zapjenjenom cjelivanju, u doao je na moje:
Kako da se pravo promjene nabolje crnogorski jedino
oduzima ukanoviu?!
...I ilasu.
Sjutra:
DEURNI KRIVCI
I SUPERKRIVCI
(Drama crnogorskog identiteta)

Pobjeda

Svijet

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

11

Novi napad u Njemakoj

Maetom ubio enu i ranio dvoje

TUTGART - Mukarac naoruan maetom napao je
jue ljude u gradu Rojtlingenu, kod tutgarta, u Njemakoj. Policija je savladala
i uhapsila napadaa, 21-godinjeg izbjeglicu iz Sirije.

Trenutak kada je policija

savladala napadaa

Sirijac, koji je od ranije poznat

policiji, ubio je jue enu i ranio dvojicu mukaraca. Uhapeni napada je trailac azila

iz Sirije, navela je policija i

istakla da je mladi sa maetom, oigledno, djelovao sam.
Njemaka policija saoptila je
da nema dokaza da je napad
maetom, koji je na jugu drave izveo sirijski izbjeglica, teroristiki napad.
- U ovoj fazi istrage nita ne
ukazuje na teroristiki napad
- saoptila je policija. Mediji
prenose da je mukarac nasu-

mino napao prolaznike na

ulici. Incident se dogodio u
gradu Rojtlingen u blizini
tutgarta.
Motiv napada jo nije poznat,
a na fotografijama koje krue
drutvenim mreama vidi se
da je policija savladala napadaa. Zloin se dogodio u blizini prodavnice kebaba, a policija je saoptila da vjeruje da
je napada djelovao sam.

U napadu koji se dogodio prije dva dana u Minhenu, osamnaestogodinji Njemac

iranskog porijekla usmrtio je
najmanje devet osoba kada je
otvorio paljbu ispred oping
centra ,,Olimpija, a potom
izvrio samoubistvo.
Prije neto manje od nedjelju
dana, jo jedan tinejder ranio je oko 20 osoba kada ih je
sjekirom napao u vozu.

Republikanska narodna partija u Istanbulu organizovala miting jedinstva

Desetine hiljada Turaka

osudile pokuaj pua
ISTANBUL - Desetine hiljada pristalica glavne turske
opozicione grupe, kojima su
se pridruili i lanovi vladajue stranke, okupile su se
jue u Istanbulu u znak osude pokuaja pua izvedenog
15. jula, a rije je o prvom
mitingu jedinstva u osudi
pokuaja udara protiv predsjednika Redepa Tajipa Erdogana, javlja AP.
Istanbulski trg Taksim pretvoren je u ,,more crvenih nacionalnih zastava na skupu
koji je nazvan festivalom demokratije, navodi AFP.
Demonstranti su se okupili na

mitingu, koji je sazvala najvea opoziciona sekularna

stranka lijevog centra Republikanska narodna partija, a
da bi se iskazalo patriotsko
jedinstvo skupu se prikljuila
i Erdoganova konzervativno
islamska partija Pravde i razvoja AKP.
Oko trga su podignute eline
ograde kako bi se zatitili uesnici mitinga, koji su u ograeni prostor uli kroz bezbjednosne kontrolne
punktove, nosei postere sa
natpisima ,,NE puevima i
,,Stojimo uz republiku i demokratiju.
- Pokuaj pua je uinjen pro-

tiv nae demokratske, sekularne, socijalne drave, koja

ima vladavinu prava - rekao je
u obraanju okupljenima
predsjednik Republikanske
narodne partije Kemal Kiliddaroglu.
On je istakao da je usred nereda ,,parlament ostao ponosan,
kao i Turska, poslanici, ljudi
na trgu Taksim i demokratija
je pobijedila.
Uprkos dubokim politikim
podjelama u Turskoj, opozicionim demonstrantima pridruio se gradonaelnik Istanbula i drugi lideri vladajue
stranke kako bi osudili mijeanje vojske u politiku.

CIJELA TURSKA
PROTIV PUA:
Detalj iz Istanbula

Samit G20 odran u Kini

Bavarska policija saoptila nove detalje o pucnjavi u Minhenu

Bregzit jaa neizvjesnost

za svjetsku privredu

Due od godinu planirao napad

ENGDU - Odluka Velike Britanije da napusti Evropsku

uniju ,,jaa neizvjesnost za
svjetsku privredu i dodaje se
na druge uzroke koji bi mogli
da je poremete, naveli su jue
finansijski zvaninici grupe
razvijenih zemalja G20 okupljeni u engduu, na jugozapadu Kine.
Pored Bregzita, za svjetsku privredu postoje i drugi jaki rizici i
visoka finansijska nesigurnost,
navodi se u dokumentu i dodaje
da geopolitiki sukobi, terorizam i priliv migranata i dalje
komplikuju ekonomsko okruenje.
Ministri finansija i guverneri
centralnih banaka G20, na kraju
dvodnevnog skupa takoe su
eljeli da poalju i ohrabrujuu
poruku, a obavezali su se da e
podstai usporen globalni privredni rast i braniti svjetsku privredu od moguih posljedica
Bregzita.
Zemlje EU su ,,u dobroj poziciji da se na dinamian nain su-

protstave moguim ekonomskim i finansijskim

posljedicama Bregzita, navodi
se u finalnoj deklaraciji skupa.
Predstavnici vlada su pozvali na
bliskije partnerstvo Britanije i
njenih evropskih susjeda ako
britanska vlada sprovede planove da napusti EU. Oni su rekli da
je britansko glasanje da napusti
EU poremetilo globalna trita,
ali da su preduzeli korake da
ogranie taj uticaj.
Jo i prije rezultata britanskog
glasanja, G20 je prije tri mjeseca
raunao Bregzit meu prijetnjama za svjetsku privredu. Od
tada je taj rizik postao konkretan i sastanak u engduu bio je
pod sjenkom brojnih pitanja kako e se odvijati odvajanje Londona od Evrope.
Na margini skupa G20 visoki
zvaninik amerikog ministarstva finansija je rekao da je jasno
da pregovori o Bregzitu nee da
se zavre za nedjelju dana ili ak
za mjesec dana i da je to proces
koji e mnogo due trajati.

Graani ale za rtvama

MINHEN - Napada iz Minhena, koji je u petak ubio devet i

ranio 27 ljudi planirao je napad vie od godinu dana, saoptila je jue bavarska policija.
Istraitelj Robert Hainberger rekao je da je 18-godinji napada,
identifikovan samo kao David S. posjetio i fotografisao mjesto
pucnjave u srednjoj koli u njemakom gradu Vinenden.
Haiberger je kazao da je ubica najvjerovatnije nabavio oruje
preko crnog trita na internetu, kao i da je bio strastveni igra
nasilnih video igrica.
Portparol minhenskog tuilatva rekao je da nema dokaza da je
napad bio politiki motivisan, kao ni da je napada birao rtve.
Prema njegovim rijeima, ubica je prole godine proveo dva
mjeseca na psihijatrijskom lijeenju.

Ubijeno est
ukrajinskih
vojnika

MARIUPOLJE - est ukrajinskih vojnika ubijeno je, a 13 je

povrijeeno u borbama sa proruskim pobunjenicima na
istoku Ukrajine, rekao je jue portparol ukrajinske vojske.
Veina vojnika poginula je tokom sinonjeg granatiranja oko
pobunjenikog uporita Luganska i grada Mariupolja, koji je
pod kontrolom vladinih snaga, rekao je portparol Olesandar
Motuzjanik.
Raste zabrinutost zbog porasta nasilja u posljednje vrijeme
izmeu ukrajinskih snaga i pobunjenika koje podrava Rusija.
Prolog utorka ukrajinski zvaninici naveli su da je sedam
ukrajinskih vojnika poginulo na istoku zemlje, najvei broj
poginulih u samo jednom danu od kraja maja.
Kijev i pobunjenici prihvatili su niz prekida vatre, meutim
sukobi se nastavljaju.

Viesatna ekanja
za prelaz iz Britanije
DOVER - Hiljade vozila bilo
je zaglavljeno jue vie od 15
sati u okolini trajektne luke
Dover zbog pojaanih bezbjednosnih provjera koje
su uveli francuski carinici
poslije teroristikog napada
u Nici.
Kilometarska kolona vozila
eka da pomorskim tunelom
ispod Lamana pree u Francusku, a britanska granina
policija ,,priskoie u pomo

francuskom kolegama, prenijele su agencije.

Britanski mediji javljaju da se
u kilometarskoj koloni nalazilo nekoliko desetina hiljada
vozila, kao i da su brojni turisti
proveli no u svojim automobilima.
Luka Dover je raskre za britanske turiste koji putuju u
Francusku, paniju, vajcarsku i druge popularne destinacije.

12

Kultura

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Kotor APSS: U kinu Boka odran simpozijum Re-Use

Nova ideologija
za stare objekte
Eksperti su se usaglasili da je prije djelanja potrebno promisliti objekat u
programskom smislu, nai mu adekvatnu upotrebnu vrijednost i prije svega ga
namijeniti konkretnom buduem korisniku
KOTOR - Kotor APSS, koji
se odrava u okviru festivala
KotorArt, u prethodnih nekoliko godina stekao je reputaciju jednog od najboljih
arhitektonskih dogaaja u
regionu. Sve vie postaje popularan i u iroj javnosti, jer
pokriva teme koje su vie od
arhitekture i urbanizma.
Kotor APSS je osnovan kao
ljetnja kola, ali je projektima i
inicijativama koje je iznjedrio
postao okosnica razvoja arhitektonske scene i pozicioniranja Crne Gore u irim okvirima arhitektonske javnosti.
Ovogodinji Kotor APSS forum, u kinu Boka, obuhvatio
je simpozijume Re-Use i
The Debate, kroz koje je i
ove godine nastavljeno istraivanje, diskutovanje i konceptualizacija ponovne upotrebe naputenih, ruiniranih
objekata i lokacija.

Gorue teme

Simpozijum Re-Use poeo

je predavanjem arhitekte i teoretiara Milo Kosec, specijalizovanog za re-use pristup.
Zatim su uslijedili Haris Pipla, urbanista i istraiva
Urban-Think Tanka u Cirihu, te autori prvonagraenog
konkursnog rjeenja za adaptaciju i rekonstrukciju Doma
Revolucije u Nikiu, Joni Baboci ef odjeljenja za Urbanistiko planiranje Grada Tirane i donedavni voa Atelier
Albania tima. Takoe, na
simpozijumu su govorili i Kosmos arhitekti virtuelna
kancelarija koju ine etiri

AKtUELNE tEME: Simpozijum Re-Use na KotorArt-u

partnera iz Rusije, koji rade iz

razliitih krajeva svijeta (Basel, Moskva, New York), poznati po EMA projektu iz
2015. godine. Re-Use konferenciji prisustvovao je i dizajner poznate prakse The designers republic Ian Anderson.
Diskusiju je moderirala arhitektonska kritiara Luise Rellensmann, koja posebno interesovanje u istraivanjima
daje kulturnoj batini i konzervaciji savremene prolosti.
Kako su uesnici istakli ReUse je ve neko vrijeme gorua tema, kako u regionu, tako i
na internacionalnoj arhitektonskoj sceni. Podvuena je
linija izmeu pojmova ReUse i renoviranje. Usaglasili

su se da je prije djelanja potrebno promisliti objekat u

programskom smislu, nai mu
adekvatnu upotrebnu vrijednost i prije svega ga namijeniti
konkretnom buduem korisniku Re-Useru. Posebno su
se osvrnuli na drutveno-socioloke i politike aspekte doba
u kojem su ovi, mahom modernistiki, objekti nastajali,
ideologije kojima su se njihovi
projektanti vodili i doli do zakljuka da je potrebna jedna
potpuno nova ideologija koja
bi im vratila smisao.

Knjiga u pripremi

Kako je saoptila programska

direktorica Kotor APSS-a Dijana Vuini, u pripremi je i

knjiga sa temom Re-Use. U

knjizi e biti obraene teme
koje su obuhvaene tokom
dosadanjeg rada KotorAPSS-a, kao i one proistekle iz
njega, na kojima su radili domai i internacionalni studenti i mentori.
Drugi simpozijum The Debate odran je jue i predstavljao je trei u nizu skupova
u okviru Solana Ulcinj projekta. Ovaj simpozijum predstavio je i raspravljao o rezultatima ovog projekta za
nacionalnu i meunarodnu
publiku Kotor Art Kotor APSS-a. Diskusiju je moderirao
Sinia Vukovi, ekspert za
analizu i rjeavanje konflikta.
r. K.

Apstraktni pejzai grada u noi

BUDVA - Likovnoj publici
Grada teatra preksino se u
Crkvi Santa Marija predstavio poznati makedonski vajar Angel Korunovski. Na festival Grad teatar on je
doao sa serijom skulptura
Predjeli 2016 izraenih u
drvetu. Ovo izlaganje utoliko je zanimljivije, jer je istovremeno i zavrnica njegove
vajarske radionice.

JEdNoStAVNE ForME:
Sa otvaranja izlobe u
Crkvi Santa Marija

strirao, a koji je danas prepoznat i u inostranstvu.

Kako je istakao Angel Korunovski, izloba na jubilarnom
Gradu teatru za svakog umjetnika, pa i za njega, predstavlja
veliku ast.
- Iz Budve nosim najljepe utiske. Bilo je vrlo zanimljivo tokom vajarske radionice. Odluio sam se za apstraktni pejza

i to nonog grada, kad utone u

tiinu, u magino plavetnilo i
zlatne odsjaje svjetiljki u moru. Skulpture u Crkvi Santa
Marija su moj istraivaki rad
koji se manifestuje preoblikovanjem formi u jednu pojednostavljenu rekao je Angel
Korunovski.
Veeras u 21 sat pred budvansku knjievnu publiku stie

Koncert Suze su OK
na Don Brankovim
danima muzike
KOTOR - Na koncertu pod
nazivom Suze su OK, Kotor
Art e veeras u 21:30 u Crkvi
Sv. Duha predstaviti stvaralatvo jedne od najizvoenijih
savremenih srpskih kompozitorki Isidore ebeljan. Njene
kompozicije udo u arganu, Leons i Lena, Umbra,
Tri kozja uveza, Miolovka,
Suze su OK i druge, u okviru
Don Brankovih dana muzike,
izvee ebeljan ansambl.
Kompozitorka Isidora ebeljan panju meunarodne
javnosti privukla je operom
Zora D, nakon ega dobija porudbine institucija i
muzikih festivala u svijetu.
Meu njima su i Venecijansko
bijenale, Festival u Bregencu,
Denezis Fondacija iz Londona, Univerzitet u Kentu, Opera
iz Gelzenkirhena. Komponovala je za brojne ansamble
kao to su Beki simfoniari,
Gudaki kvartet Brodski,
Oktet Berlinske filharmonije,
Holandski kamerni hor...
Njena djela objavile su brojne
izdavake kue. Dobitnica je
vie priznanja i nagrada. Godine 2006. izabrana je za lana
Srpske akademije nauka i
umetnosti, a 2012. za lana

Isidora ebeljan

Svjetske akademije umjetnosti i nauka.

ebeljan ansambl formiran
od lanova ebeljan orkestra,
osnovanog 2005. godine,
prevashodno izvodi kamernu
muziku ove kompozitorke.
Ansambl je snimio kompaktdisk Balkan Bolero (Oboe
Classics, London, 2013).
lanovi ansambla su neki od
najboljih muziara u Srbiji, koji
ve godinama sarauju sa
r. K.
kompozitorkom.

Slovaki pisci na Pivskim knjievnim susretima

GrAd tEAtAr: U Crkvi Santa Marija otvorena izloba skulptura Angela Korunovskog

Korunovski je tokom radionice

pred posjetiocima Starog grada, gostima i domainima festivala izraivao vajarsko djelo
posveeno Budvi jedinstveni
reljef koji je nazvao Stari
grad. Taj reljef none Budve
Korunovski je poklonio njenim graanima i Gradu teatru.
Izlobu je otvorio selektor likovnog programa Merin Smailagi. On je podsjetio da je rije o vajaru koji je diplomirao
na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Sveti Kiril
i Metodije u Skoplju, na odsjeku skulpture, konzervacije
i restauracije, gdje je i magi-

Pobjeda

profesorka dr Slavica Perovi.

Ona e na Trgu pjesnika predstaviti zbornik radova Analiza diskursa: teorije i metode,
u izdanju Instituta za strane
jezike u Podgorici, koji potpisuje kao urednik i jedan od autora. O ovoj svojevrsnoj monografiji govorie prof. dr Ivana
Miloevi Trbojevi i prof. dr
Igor Laki.
r. B.

Ugledni pjesnici
ispraeni ovacijama
PLUINE - Na knjievnim
susretima Pjesnika rije
na izvoru Pive ovog vikenda gosti su bili etvoro
uglednih pisaca iz Slovake.
Oni su govorili stihove na
maternjem jeziku, uz prevod, koji gotovo da i nije bio
potreban.
Pivska publika odlino je
razumjela goste iz prijateljske Slovake, koje je
upravo to oduevilo, to
potvruju rijei Miroslava
Demeka:
- Malo sam gdje itao poeziju, a da me tako dobro razumiju ljudi koji ne govore
moj jezik.

Otvorenost
Predstavljajui slovaku
knjievnost, Radomir
Uljarevi je podsjetio da je
Udruenje izdavaa i knjiara Crne Gore plodonosnu
saradnju sa Centrom za
kulturu Pluina na planu
internacionalizacije Pivskih
pjesnikih susreta lani
zapoelo predstavljanjem
rumunske knjievnosti,
a sada gostuju etvorica
od najvanijih ivih pisaca
ne samo Slovake, nego i
Evrope.
Crnogorska kulturna pozornica je prvi put na ovakav
nain otvorena za kulturu
ove nama prijateljske
evropske drave, sa ija je
dva (koliko ih i postoji) drutva pisaca protokol o saradnji potpisalo crnogorsko
Udruenje izdavaa i knjiara. Iz oba slovaka udruenja na Pivskim susretima
gostuju po dva pjesnika.
Prvo se Pivljanima predstavio Jan Zambor, redovni
profesor Univerziteta
Komeskog u Bratislavi i
vrhunski ruske i panske
poezije prevodilac. Bavi se

naukom o knjievnosti, ali

je, kako je rekao Uljarevi,
prije svega izuzetan pjesnik,
ija je poezija prevedena na
sve evropske jezike.
Veoma je prevoena i poezija Milana Rihtera, a on je
preveo 76 knjiga sa osam
svjetskih jezika. U njegovoj
poeziji se, po miljenju Uljarevia, upeatljivo reflektuje tragina sudbina porodice u Holokaustu. Rihter je,
inae, poznat i kao dramski
pisac, esejista i izdava, a
bavio se i diplomatijom (bio
je ambasador Slovake u
Norvekoj).
Elena Hidbelgijeva Jung
je, kako je rekao Uljarevi,
odlina pjesnikinja, ali je
ogroman uspjeh postigla
kao prozni pisac. Njena knjiga Kia od cvetova ljive
jedna je od najprodavanijih
u Slovakoj. U Eleninom
stvaralatvu, inae, dominiraju hrianski motivi i
narodne poezije.
Nastupio je i slovaki pjesnik Miroslav Demek, koji je
roen i djetinjstvo proveo
u Vojvodini. Osim to je
obezbijedio zavidno mjesto
u slovakoj poeziji, on je,
kako je naglasio Uljarevi,
veoma zaduio knjievnosti
jugoslovenskih prostora.
Preveo je oko 80 knjiga
autora iz svih bivih jurepublika.

Pribliavanje
Nastup ovih uglednih pjesnika propraen je ovacijama, to je znak da su publici
na najbolji nain pribliili
slovaku poeziju, o kojoj
se u Crnoj Gori malo zna,
budui da je do sada predstavljana kao ehoslovaka,
ali je na naim prostorima
bila prisutnija eka knjievG. K.
nost.

Pobjeda

Kultura

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

13

FESTIVAL PURGATORIJE: Predstava Tre sorelle premijerno izvedena u Tivtu

TIVAT - Studenti glume,
izvodei preksino u atrijumu Ljetnjikovca Bua predstavu Tre sorelle kao diplomski projekat, prema
miljenju publike zavrijedili
su istu desetku. Naredne
godine, uvjerenje je gledalaca, sa istom ocjenom cetinjski FDU zavrie i reditelj
Zoran Rakoevi.
Oduevljena publika u atrijumu Ljetnjikovca na najbolji
nain uvjerila se da na nau
pozorinu scenu stie sjajna
generacija mladih glumaca,
pa ushienje vienim nije
skrivala.

Fantastian ambijent

Iz gledalita su se uli komentari da je predstava ponudila

fantastian ambijent, isto takvu koreografiju, da su kostimi krasni, a mladi glumci fenomenalni.
Komad je mediteranski i naslanja se na uvenu bokeku
legendu o tri sestre koje su ekale svoga kapetana. Prelijepa
bokeka pria, prema ocjeni
publike, ispriana je na divan
nain, a mladi glumci pokazali
su kako su tokom studija nauili mnogo toga.
Mladalaka iskrenost koju su
ponudili, predstavlja istinsko
osvjeenje na pozorinoj sceni. Ovacije su jasno pokazale
snagu emocije koju su prenijeli glumci, a reijska i scenarijska jednostavnost omoguila
je gledaocima da ni u jednom
trenutku ne ispadnu iz niti

Mladalaka iskrenost
u mediteranskoj prii
Oduevljena publika u atrijumu Ljetnjikovca na najbolji nain uvjerila se da na nau pozorinu scenu
stie sjajna glumaka generacija... Ovacije su jasno pokazale snagu emocije koju su prenijeli mladi glumci
radnje. Rezultat je - ljubavna
drama proeta prefinjenim
erotskim scenama, u kojoj je
erotika na pravi nain posluila za doaravanje patnje, boli,
enje i zatvorenosti tri sestre
u patrijarhalnoj porodici.
- Ne znam ta e im prof. Branislav Miunovi upisati u indeks, ali ja nemam dilemu desetka za sve ulo se iz
gledalita.
Uloge su tumaili Marija uri, Jelena uki, Marija Labudovi, Omar Bajramspahi,
Vule Markovi i Pavle Popovi.
- Diplomska je predstava, pa je
bilo malo straha i tenzije, ali su
bili odlini. Tekst Stevana Koprivice je sjajan, podjela uloga,
ini mi se, idealna je za ovu
klasu, a tekst kao da je pisan za
njih - zadovoljan je bio prof.
Branko Ili, koji je tokom studija radio sa klasom prof. Branislava Miunovia. Sa prof.
Dubravkom Draki on je pomogao mladim glumcima da
pripreme ovu diplomsku

ovo ozbiljan pozorini projekat, to meni kao piscu imponuje - naglasio je Koprivica.

Dragocjena saradnja

no nijesam gledao da se predstava igra sa toliko radosti. To

je veliki kvalitet ove predstave,
koja se ne moe posmatrati samo kao diplomski rad, jer je

Tre sorelle producirali su tivatski Centar za kulturu i Fakultet dramskih umjetnosti sa

Cetinja. Direktor Centra Vojislav Kaluerovi, podsjetio je
nakon izvoenja predstave da
nji hova saradnja traje due od
jedne decenije.
- Od nae prve pozorine produkcije, Bokekog D-mola,
neraskidivo smo povezani i
nemamo namjeru da prekidamo tako uspjenu saradnju.
Ovacije publike jasno su kazale da smo postavkom jedne od
najljepih bokekih legendi
nainili pravi potez. U prilog
tome ide i podatak da smo
zbog ogromnog interesovanja
publike u program Purgatorija uvrstili jo dva dodatna termina za igranje, a da traimo i
trei - kazao je Kaluerovi.
S. KRSTOVI

Viktor Tretjakov

Natalija Likhopo

UPEATLJIVA DRAMA: Scena iz predstave Tre sorelle

predstavu.
Radost igranja darovitih studenata zavrijedila je rijei
hvale i pisca teksta, Stevana
Koprivice. On je naglasio da je

Tre sorelle napisao prije 15

godina, a da su mladi ljudi sa
FDU dokazali da tekstu nije
prolo vrijeme.
- Kad su mladi u pitanju, odav-

Knjievni portret Vladimira Pitala na Trgu od knjige u Herceg Novom

isti
knjievni
kvaliteti

IGRA SA METAFORAMA: Knjievno vee Vladimira Pitala u Herceg Novom

Pisac mora da izda

oekivanja italaca
HERCEG NOVI - Na Trgu od
knjige preksino je predstavljen knjievni portret
Vladimira Pitala, dobitnika
NIN-ove nagrade za roman
Tesla, portret meu maskama, ali i brojnih drugih
knjievnih priznanja.
-Svojim djelima Vladimir Pitalo nam pokazuje koliko je
on drugaiji pisac, koliko moe mono da se pripovijeda iz
jedne reenice, koliko moe
da se igra sa metaforama, kako
moe pjesniki jezik koji vas
uzdie da integrie u prozni
izraz, da pria suverenu priu
koja e nas podii, uz pomo
koje ete malo lelujati, malo

hodati po oblacima, van onoga

to jeste klasina struktura
proznog diskursa - ocijenio je
knjievnik i knjievni kritiar
Nenad aponja.

Autentina proza

Kako je kazao, Pitalo je izmjestio prie u svijet, junaci su iz

cijelog svijeta, deava se negdje drugdje, a s druge strane to
je autentina srpska proza.
-To jeste neto to se nama deava i neto to se tie nas, to je
naa literatura i na fundus. I
to je neka vrlina koja je moda
bila priprema za Teslu. Znai,
uspio je da integrie i pogled
odande i pogled odavde, i zbog
toga je ta njegova knjiga Te-

sla, portret meu maskama

uspjenija od 200 knjiga koje
su se pojavile u Americi i sigurno 200 knjiga ovdje koje su
se bavile ivotom Nikole Tesle
- kazao je aponja.

Knjievni putevi

Vladimir Pitalo ve nekoliko

godina pie roman o Ivu Andriu i kae da ga zamilja kao
putopis iz neijeg psiholokog
svijeta. Andria doivljava kao
psiholokog pisca koji ga je
formirao kao nijedan drugi.
Na poetku kazivanja na Trgu
od knjige objasnio je nain na
koji on razmilja o knjievnosti.
- Jedan ovjek je rekao, ne mo-

U drugom dijelu programa

Trga od knjige predstavljen
je roman Park Logovskoj,
Dane Todorovi, spisateljice
koja se kolovala u Budimpeti, Detroitu, Indijanopolisu, Njujorku i Londonu. O
romanu je govorio ore
Malavrazi, viegodinji
urednik dramskog programa Radio Beograda. On je
istakao da Dana Todorovi
pie o ljudskoj dui, o njenim
vjenim raspinjanjima.
-Da je to ipak prava tema
pokazuje podatak da su oba
njena romana ak i u ovom
vremenu oduevljenja ili
moda zbog rastue praznine oko nas i u nama izazvala
dobar prijem i kod kritike i
kod publike. To to je bila
u najuem izboru za NINovu nagradu, pouzdan je
znak da njena knjiga pored
tematske osobenosti, posjeduje i isto knjievne kvalitete - kazao je Malavrazi.

gu da se sjetim za kog autora on napie reenicu i slomi ti

srce. Ja ne znam bolji nain da
se razmilja o knjievnosti. A
ako neko to ne moe, ne znam
zato bismo mi tome posveivali panju. Ali najvanije je to
potpuno neoekivano, neto
to se ne moe predvidjeti. Pisac uvijek mora da izda oekivanja italaca. Ako bih ja tano
napisao ono to vi oekujete,
onda nijesam morao nita ni
da piem. Uvijek sam mislio da
sam na jezik poezije pokuavao da prevedem istorijsku
grau i prie koje sam priao i
to je ono to sada pokree itaoce - kazao je Pitalo.
. K.

Ruski violinisti
na festivalu
Espressivo
CETINJE - Koncert ruskih
violinista Viktora Tretjakova i
Natalije Likhopoi bie odran
veeras u 21 sat u Ministarstvu kulture, u okviru devetog
muzikog festivala Espressivo. Za cetinjsku publiku
pripremili su repertoar sainjen od djela ajkovskog,
Prokofjeva i ostakovia.
Poznat po izvanrednoj
tehnici i talentu violinista,
pedagog i dirigent Viktor
Tretjakov roen je u Sibiru
(Krasnojarsk) u oktobru
1946. godine. Iako je prvih
50 godina karijere proveo
ivei u Rusiji, nastupao je sa
gotovo svim filharmonijskim
i simfonijskim orkestrima
irom svijeta. Dobitnik je svih
velikih svjetskih nagrada kao
i svih priznanja kojima Rusija
odlikuje svoje umjetnike. U
ranom djetinjstvu je poeo
svirati violinu, a sa svega
10 godina (1956) upisao je
Centralnu muziku kolu u
Moskvi, kod profesora Jurija

Jankelevia. Sa 19 godina
(1966), tokom prve godine na
Moskovskom konzervatorijumu, osvojio je prvu nagradu
na ajkovski takmienju. Tri
godine kasnije postao je solista Moskovske filharmonije.
Za umjetnikog direktora
Dravnog kamernog orkestra
SSSR-a imenovan je 1983.
godine koji je kasnije preimenovan u Moskovski kamerni
orkestar. Dugi niz godina bio
je profesor na Moskovskom
konzervatorijumu. Od 1996.
angaovan je kao profesor u
Kelnu (Njemaka).
Natalia Likhopoi studije violine zavrila je upravo u klasi
profesora Viktora Tretjakova
sa najboljim ocjenama kao
i sa razultatom izvanredne
muzikalnosti i briljantne
tehnike. Nastupala je irom
SAD-a, Japanu i Evropi, gdje
je njenu temperamentnu
i profinjenu muzikalnost
publika i kritika jednoglasno
R. K.
pozdravila.

14

Iz biljenice reportera

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

ZNAMENITA CRNOGORSKA BRATSTVA: Grahovski Kovaevii

Pokoljenja
za pjesmu
stvorena...

U susret 30. julu i drugom skupu

Kovaevia u Grahovu. Kovaevii i
Grahovo su uvijek bili jedno, kau Pobjedini
sagovornici Rajo, Marko i Dragan
Kovaevi. Crnogorski Termopil...

Spomenik na
Umcu - Grahovo

Pie: Jovan STAMATOVI

Nije kamenitom Crnom Gorom dosad proao nijedan
rat, a da pod njen slobodarski
barjak nijesu, slono kao jedan, stupili Kovaevii iz
Grahova. Otac uz sina, ed uz
unuka, majka uz er... Ko jo,
recimo, ne pamti kako je
14-godinji Dragan Nikolin
Kovaevi, bomba i kurir iz
istorijskih itanki, u stopu
pratio legendarnog strica Savu Kovaevia.

Pobjeda

Hronika i
tragika
Hroniari su zabiljeili da
je Grahovo crnogorski
Termopil, raskre puteva koji od Hercegovine
vode prema Dubrovniku,
Boki Kotorskoj i Crnoj
Gori, neprelazna kapija za
sve one koji su maem i
ognjem krenuli da pokore
slobodarski duh Crne Gore.
Meu njima je bio i poznati
pisac i novinar Miodrag
Malia Marovi, koji piui
o monografiji Grahovski
Kovaevii istie: Hronika
svakog plemena ili bratstva
poiva na faktografskim
podacima o ljudima i njihovim sudbinama. Takva
je i knjiga o grahovskim
Kovaeviima namjerena
da od zaborava sauva
vievjekovnu istoriju tog
grahovskog bratstva. Uz
primjetnu nakanu njenog
autora da sputa sopstvena
osjeanja i matanja, ak i
kada se oslanja na pjesme,
tubalice i legende nastale i
sauvane u narodu.
Naglaavajui kako je
Kovaevi uspio da spoji
legende i istorijsku faktografiju, Marovi u prvi plan
stavlja velike rtve koje su
Kovaevii dali u hercegovakom ustanku, u bojevima za Skadar, Prvom i Drugom balkanskom, Prvom i
Drugom svjetskom ratu.

Slobodan N. Kovaevi

Sloga na kamenu

Sloga Kovaevia iz Grahova

traje i danas. Vidjelo se to, ipak,
najbolje 6. avgusta 2011. godine
kada su se potomci pokoljenja
za pjesmu stvorenih okupili
na Vilusima, na imanju Nenada
Vasova. Na onom istom mjestu
gdje se prije etiri stotine godina nastanio njihov daleki predak. Bilo je, kau, preko hiljadu
Kovaevia. Mladi i stari. Iz
Crne Gore, Srbije, Hercegovine, evropskih zemalja. Vidjelo
se to i kada je okupljene bratstvenike na ovom prvom skupu
pozdravio predsjednik organizacionog odbora i jedan od inicijatora ovog okupljanja Slobodan Noviin Kovaevi i kada
je o istorijskoj ulozi grahovskih
Kovaevia biranim rijeima
govorio njihov sestri, poznati
pozorini reiser Blagota Erakovi i kada je najstariji Kovaevi na tom skupu Jovo Ilijin
poelio da se grahovski Kovaevii i ubudue ovako bratski
okupljaju...
Vidjee se ova sloga, sigurni
smo, i u subotu, 30. jula ove godine, kada se u Grahovu, po
drugi put, okupe potomci slavnih ratnika i bojovnika, kad
oive zaviajne staze i bogaze,
probude se uspomene i sjeanja.

Sa prvog skupa Kovaevia

Bratstvenika ,,krtenica

Ovako poinje svaka pria o

jednom od najpoznatijih crnogorskih bratstava o Kovaeviima iz Grahova. Pobjeda e
vam je danas ispriati uz pomo Raja, Marka i Dragana Kovaevia, odnosno izvoda iz
zanimljive hronike ,,Grahovski
Kovaevii, autora Slobodana
Noviinog Kovaevia, koju
mnogi doivljavaju kao pravu
bratstveniku ,,krtenicu svih
Kovaevia Zato, govoriti o
Kovaeviima uvijek znai
istovremeno govoriti o slobodarskom Grahovu. O Grahovu
koje je nekada slovilo za vrata
Crne Gore i predstrau Mleia i Austrougarske.
A da su Kovaevii zaista ,,pokoljenja za pjesmu stvorena
potvruju njihovi proslavljeni
junaci i pametari od akademika Blagoja Kovaevia do
legendarnog komandanta Save. Tu su barjaktari, perjanici,
slobodari. Ljudi iji je zajedniki imenitelj bio stalna bor-

Osam narodnih heroja

Radomir Rajo, Marko i Dragan Kovaevi

Grahovski Kovaevii su kroz vjekove bili ona Njegoeva

lua koja nit dogori, niti svjetlost gubi, kako ree dr uro
Batrievi u recenziji monografije Grahovski Kovaevii.
To potvruje svaka njena pria, svaka njena stranica... Djelovi
ove hronike posveeni ratovima sa Turcima, uvenoj bici
na Grahovcu, neraskidivim vezama Grahova i Cetinja, Hercegovakom ustanku, balkanskim ratovima, Velikom i Drugom
svjetskom ratu, razvoju komunistikih ideja i revolucionarnih
stremljenja na ovim prostorima, Trinaestojulskom ustanku,
NOR-u i danima osloboenja, vidanju ratnih rana, danima
obnove i izgradnje.
To potvruje i epska pria posveena osmorici narodnih
heroja koje su iznjedrili Kovaevii. Osmorica iz prvog stroja,
kako stalno ponavljaju ovdje, samo su nastavila stopama
svojih predaka. Njihova imena su: Vasilije ile Petrov Kovaevi, Veljko Jeremijin Kovaevi, Vojo Petrov Kovaevi, Milo
Golubov Kovaevi, Mirko Petrov Kovaevi, Mitar Mujo
Nikolin Kovaevi, Radovan Maksim Obrenov Kovaevi i
Sava Blagojev Kovaevi.

ba za slobodu. I zajedniko
prezime Kovaevi.
Zato oni i danas ive meu nama, kako rekoe Rajo, Marko i
Dragan Kovaevi. Barjaktari

Ko je Novica Graovski?
O Kovaeviima sa Grahova su pisali mnogi. Zato se
njihova imena danas mogu
nai na najblistavijim stranicama crnogorske istorije.
Ipak, malo ko je tako originalno i konkretno pisao o
najistaknutijim linostima
svoga bratstva kao Slobodan Noviin Kovaevi u
svojoj monografiji Grahovski Kovaevii kroz vjekove
i ratove (Herceg Novi, 2011).
Grahovo junaka kolijevka izmeu Krivoija, Cuca,
Rudina i Banjana i njegovi

Kovaevii, pored ratnika i

vojnika, iznjedrili su i mnoge
duhovne i svjetovne poslenike. Neki su, naalost, i
do danas ostali nepoznati.
Dragan Kovaevi ukazuje
kako je Luka Milunovi jo
prije nekoliko godina, piui
o predstavama izvoenim
na scenama Knjaevine Crne
Gore, naveo kako je ponovno prikazivanje predstave
Carev laz Radoja Roganovia posluilo kao povod
Novici Kovaeviu (pseudonim Novica Graovski) da

skrene panju na kvalitete

ove drame i polemie sa
autorom prikaza u Strailovu napominjui da Carev
laz i nije drama u pravom
smislu...
- Kovaevii sa Grahova
nemaju pouzdanih podataka
o Novici Graovskom - kae
jedan od naih sagovornika
Dragan Kovaevi. Zato bi
nam od velike koristi bila bilo
kakva informacija o naem
pretku Novici Graovskom,
odnosno Novici Kovaeviu i
njegovom dobu.

Pajo Markov, Miro Markov,

Petar Mirov, Filip urov, Rako
Filipov, pop Risto Petrov, perjanici Drago Obrenov, Rade
okov, Nikola Andrijin, Blagoje Pajov, Jovan Trifkov, Stevan
Lazarev, Akim okov, Milan
Jovanov ili pamtie istorije i
tradicije ovoga bratstva Ilija

okin, Krsto Noviin, Mitar

Popov, Risto Stevanov, Petar
Tomov, Ljubo Stankov, Jovan
Vasov. I da ne nabrajamo
Priu o Kovaeviima sa Grahova mogli smo, naravno, ispriati i na drugi nain. Recimo,
opirnom priom o tri protopopa, slobodara i narodna prvaka ili o osam Kovaevia,
osam narodnih heroja U toj
prii bilo bi svakako mjesta i za
trojicu Andrija iz kue Draga
Obrenova, koji su poginuli u 19.
godini ivota, za grahovsku
bolnicu titalj, prvu instituciju Crvenog krsta na Balkanu,
za Jovana Andrijinog koji je
imao 19 djece, za grahovske
serdare na elu sa Pajom Jezdovim Kovaeviem, za Petra
Joviinog, Jeremiju F. Kovaevia, brojne nosioce Partizanske spomenice, borce panskog
graanskog rata, za Nikolu Blagojevog Starog, za Milana
Obrenovog, Vladimira Petrovog, za Obrena Mrenovog, za

Crkva Sv. ora

Mia Sladojevog, za prof. dr

Radovana Boovog, prof. dr
Branka Savinog, za pet sinova
Rada Jovanova iz Rudina, za
sedam sinova Midora Markova, za sedam sinova Lazara okova
Sve ih, sreom, moete nai u
hronici ,,Grahovski Kovaevii. ,,U zoru, 13. jula 1943. godine za manje od tri sata u juriu
na njemake utvrene poloaje, ispod sela Krekova, na Sutjesci, poginula su etiri lana
iz jedne ue porodice, a pripadali su trima generacijama,
pie Slobodan Kovaevi u svojoj monografiji. Blagoje Mitrov, vremeni starac od 73 godine, dva mu sina Janko (39) i
Sava (38) i unuk mu Dragan
Nikolin od 14 godina. Jo tri
lana iz ove porodice Ljubica,
Mitar i Vjera (Nikolini) bili su u
istom stroju u ovom juriu.
Borba nije traila krtenice. U
sastavu Tree divizije nali su
se zajedno kao ratni drugovi ed, sinovi, unuci i snaha. Dragan nije bio vei od puke kada
ju je uzeo, a knjigu ostavio. Njemaki kurumi su mu prekinuli snove. Ostavio je neostvarene
planove, nedoivljene radosti.
Otac Nikola, koji je politiki radio na drugim kontinentima,
nije vidio sina ivog. Doivio je
jedino da vidi svog ,,bronzanog junaka ispred kole u Nudolu
Ovu priu smo izabrali za kraj
kako bismo ilustrovali vjenu
borbu Kovaevia. I vratili vas
na poetak. Sin uz oca, ed uz
unuka, majka uz er.

Pobjeda

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Marketing

15

16

More/Marketing

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

Nove riblje vrste sve ee napadaju udice jadranskih ribolovaca

Carska iglica na rapalu

Krupna iglica, za koju je u prvi mah
ribolovac pomislio da je barakuda, napala
je vjetaku varalicu od 13 centimetara.
Rije je o invazivnoj vrsti koja je prvi put u
Jadranu lovljena prije 10 godina
PODGORICA - Mladi sportski ribolovac sa Cetinja Igor
Nadarevi upecao je nedavno carsku iglicu teku vie
od kilograma.
Rije je o vrsti Tylosurus acus
imperialis - koja u Jadranu
obitava proteklih desetak godina - krupnijoj roaki domae, obine iglice (Belone belone), dobro poznate svim
jadranskim ribolovcima.
Krupna iglica, za koju je u prvi
mah ribolovac pomislio da je
barakuda - napala je zabaen
,,rapalin vobler od 13 centi-

metara i nakon lijepe borbe

nala se na obali i zavrila na
fotografiji.
Nadarevi je Pobjedi kazao da
nije imao dilemu da se radi o
posebnoj vrsti iglice jer prosjeni primjerci obine iglice
ni graom, bojom, a posebno
teinom nijesu ni blizu ovako
krupnog ulova.

Odomaila se

Ovo nije prvi put da carska

iglica zavri na suvom kod nas,
ali su rijetki ulovi na udicu.
Kljuna razlika, osim gabarita,
je asimetrina repna peraja i-

Igla do igle
Prema dostupnim podacima, pored Belone
belone, ili obine, zatim
carske (Tylosurus acus
imperialis), u Jadranu je
evidentirana i atlantska
iglica (Scomberesox saurus) kao i kratkokljuna
(Hemiramphus far) koja je
migrant iz Crvenog mora.
Posljednja pomenuta
osim, to ima kratak kljun,
daleko je manja od ostalih.

Obina, domaa iglica (Belone

belone) raste manje od carske

Rije je o vrsti Tylosurus acus imperialis krupnijoj roaki domae, obine iglice Belone
belone, dobro poznate
svim jadranskim ribolovcima
Pridolice

Igor Nadarevi sa ulovljenom

carskom iglicom

ji je donji dio dui od gornjeg.

Rije je o atlantskoj vrsti koja
je u Mediteran ranije ula kroz
Gibraltar i areal proirila do

Tirenskog mora. Bilo je pitanje vremena kada e se odomaiti i u Jadranu.

Prvi put je carska iglica u jadranskim vodama ulovljena
jo u junu 2007. godine, kada
se zakoprcala u mreu budvanskog ribara Predraga Mika
Boljevia kod ostrva Sveti Nikola. Primjerak je bio dug 107
cm i teak 1.820 grama. Nekoliko dana nakon toga ulovio je
jo tri, sve tee od kilogram i
po, o emu je Pobjeda tada pisala.
Boljevi je tri godine kasnije
ponovo ulovio carsku iglicu
koja je tada zvanino verifikovana kao nova invazivna vrsta
koja je areal proirila i na Jadransko more. O tome su zvanine radove objavili Institut

za biologiju mora kao i strunjaci iz Hrvatske i Turske.

Carska iglica, prema literaturi,
dostie dimenzije i do metar i
po, a moe da tei vie od tri
kilograma.
Ribolovci u ali kau da takve
napadaju i gofie.
Ova ala ima efekat ako se zna
da su upravo male iglice na
meniju svih morskih predatora, od palamide, zubatice do
tune.

Ovo nije prvi put da

carska iglica zavri
na suvom kod nas,
ali su rijetki sportski
ulovi na udicu

Minulih desetak godina dosta

novih vrsta nastanilo je Jadran. Meu njima i neke koje
su vrlo interesantne sa stanovita sportskog ribolova. To su
plavi trka, (Caranx crysos),
zatim bijeli trevali (Pseudocaranx dentex).
Odavno se lovi i utousta barakuda (Sphyraena viridensis),
koja je vie od deceniju i po
prisutna u Jadranu, ali je zbog
slinosti sa evropskom barakudom ili karmom (Sphyraena sphyraena) donedavno
esto prolazila neopaeno.
Danas je uobiajen ulov sportskih ribolovaca na isturenim
rtovima i pozicijama gdje se,
inae, lovi karam. Od njega se
razlikuje po intenzivnijim
traftama po tijelu i golom
predkrnom poklopcu na kojem nema krljuti kao njen domai roak.
Ovo su tek neke od vrsta koje
su postale domae, a strunjaci uvijek navode da, dok se pie
o pridolicama, na desetine
novih kuca na Otrantska vrata
I. PERI

Pobjeda

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Marketing

17

18

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

Restoran Baba ganu obogatio ponudu grada

Orijentalna jela
podgoriki mek

NAJTRAENIJI SPECIJALITET:
Vegetarijanski falafel

Bistro azijske i domae hrane

Baba ganu za nepuna etiri mjeseca od otvaranja izazvao je veliko interesovanje
ljubitelja zdrave hrane. Komplimenti za izbor menija i bogatstvo ukusa stiu sa svih
strana - od studenata do stranih diplomata. Najtraenija
jela su vegetarijanski falafel i
arapska avarma. Negativnih
komentara nema, a zahtjevi
muterija sve su vei. Kako bi
se udovoljilo kupcima, ve su
poeli dostavu hrane na kunu adresu, iako je to bilo planirano tek za septembar.

Biznis ideja

Ideja o bistrou sa lokalnim specijalitetima i jelima sa Istoka,

pripremljenim od crnogorskih
proizvoda, razvila se kroz saradnju osnivaa firme Moja
hrana Sneane Fati i Aleksandra Maronovia sa jednom od njihovih stalnih muterija Milenom Mijukovi.
Rezultati biznisa koji su pokrenuli na samom poetku prevazili su oekivanja.

- U okviru firme Moja hrana

ve tri godine uspjeno dostavljamo sezonsko voe, povre i
druge proizvode domaih proizvoaa na kunu adresu. Nai
kupci svjesni su vanosti organskih proizvoda u ishrani. Te
namirnice koristimo u pripremi jela u bistrou, koji smo otvorili 1. aprila. Reakcije su sjajne i
ve imamo muterije koje su se
pretplatile kod nas za ruak.
Tradicionalna crnogorska i
azijska jela malo smo izmijenili
kako bismo im poveali hranljivu vrijednost. Tako smo npr.
poznatoj piti sa sjevera Crne
Gore tzv. heljdiji, dodali peeno
povre i sjemenke, a smanjili
mlijene masnoe od kajmaka i
sira. Kod falafela smo bijeli pita
hljeb zamijenili integralnom
tortiljom, koju pravimo u naoj
radnji. Kupci su razliitih profila i zanimanja, ali je svima zajednika ljubav prema laganim,
ali hranljivim i zdravim obrocima. Ljudi su prepoznali kvalitet, zbog toga su i ti aplauzi rekla je Fati, koja je licencirani
kuvar i vegetarijanac.

Vege burger, hljeb sa

povrem, tart od kruke
Meu specijalitetima, za sada jedinog vegeterijanskog
bistroa u Podgorici, su jo i vege burger od crvenog pasulja,
palainke od heljde, hljebovi sa povrem, peeni ips od
krompira, salate, namazi humus i baba ganu (po kome je
bistro i dobio ime). Za sladokusce tu su tart od jabuke i kruke, kao i sirovi kola od borovnice.

Njena biva muterija, a sadanja poslovna partnerka Milena

Mijukovi prijatno je iznenaena brojem ljudi u Podgorici
koji su upoznati sa principima
zdrave ishrane i istonjakim
jelima.

Muterije

- Osim Podgoriana i Primoraca, esto nas posjeuju i stranci.

Da nijesmo otvorili ovaj lokal,
ne bih ni znala koliko stranaca
ivi u naem gradu. Interesovanje je veliko i zbog toga kreemo
sa uslugom dostave hrane na
kunu adresu dva mjeseca ranije, iako smo to planirali za septembar. Najtraeniji je falafel,
koji se sastoji od integralne lepinje sa namazom od humusa, sezonskog povra i kuglica od
leblebije. Tu je i avarma sa mariniranom piletinom. Rije je o
tradicionalnoj ishrani naroda sa
Istoka, koja je postala apsolutni
hit u svijetu - brza, ali zdrava
hrana za iroke narodne mase
kazala je Mijukovi.
Cijene su, kau u Baba ganuu, prilagoene naem standardu, kako bi svi mogli da probaju njhove specijalitete. Kako
najavljuju, od septembra e u
svoju ponudu uvrstiti i kaamak, patetu od cvekle, kao i
hrono ruak, na zahtjev brojnih
sugraana. Sve informacije o bistrou Baba ganu dostupne su
na njihovoj Fejsbuk stranici,
odakle se i proirila vijest o ovoj
novoj gastronomskoj ponudi u
naem gradu.
Irena EJOVI

Bioskop ,,Sinepleks i u vrelim ljetnjim danima biljei odlinu posjetu

Oaza za ljubitelje filma

Bioskop u trnom centru
,,Delta siti i u vrelim ljetnjim
danima dobro je posjeen, a od
poetka godine u njemu je zabavu nalo vie od 130.000 ljudi, kazala je za Pobjedu PR Sinepleksa Olivera Bracanovi.
Ljeto u bioskopu obiljeavaju
najpopularnije holivudske komedije, horori i akcioni filmovi,
ali i prijatna iznenaenja za
vjerne posjetioce.
- Aktuelna je akcija Kul ljeto u
Sinepleksu, u okviru koje svakog utorka posjetioce, uz sjajne
filmske naslove koje mogu gledati po snienoj cijeni ulaznice,
oekuje gratis osvjeenje. Stariji
od 18 godina mogu se osvjeiti
uz ,,karling sajder, a mlai uz
ledenu neskafu. Stoga i ne udi
to je upravo utorak dan koji biljei najvei broj posjeta u ovom
periodu - kae Bracanovi.
Prema njenim rijeima, najak-

tuelniji su hitovi Star trek:

Izvan granica, komedija Obavjetajci, kao i triler Velika iluzija 2.
- Od filmova za djecu najvee
interesovanje vlada za peti nastavak uvene franize Ledeno
doba: Veliki udar, Diznijevu
animiranu avanturu U potrazi
za Dori, kao i film Veliki dobroudni din u reiji Stivena
Spilberga, baziran na istoimenom romanu i Legenda o Tarzanu- rekla je Bracanovi.
Ona je istakla da e se uskoro na
repertoaru nai nekoliko odlinih naslova.
- Ve u srijedu, 27. jula, imaemo
premijeru novog filma o Dejsonu Bornu, u kojem se u ulozi tajnog agenta ponovo pojavljuje
Met Dejmon. ak 30 godina nakon to su osvojili planetu, na
veliko platno vraaju se Istjerivai duhova, ovoga puta u en-

skom sastavu i pod rediteljskom

palicom Pola Figa. Podgorika
premijera filma koji je najavljen
kao komedija, koja e sigurno
osvojiti srca mnogih gledalaca,
bie u etvrtak, 28. jula - najavila
je Bracanovi.
Za 3. avgust najavljena je premijera akcionog spektakla Odred
otpisanih, a sredinom mjeseca
na repertoar stie horor ,,Opasnost iz dubine sa Blejk Lajvli u
glavnoj ulozi. Kraj ljeta rezervisan je za epsku avanturu Ben
Hur i komediju Opasne mame.
- Za najmlae ve 4. avgusta stie animirana avantura Tajni
ivot kunih ljubimaca, kao i
nova verzija Diznijevog uvenog porodinog filma, Pitov
zmaj arobno prijateljstvo,
ija e premijera biti 25. avgusta
- kazala je Bracanovi.
K. PERKOVI

Pobjeda

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

19

Uspjena akcija turistikih organizacija Cetinja i Podgorice i MZ abljak Crnojevia

U subotu vee nekoliko stotina posjetilaca poremetilo
je uobiajeni mir starog
utvrenja na abljaku Crnojevia, kao i mjetana toga
kraja. Glavni ,,krivci za lijepo druenje uz pjesme i igre
stare Crne Gore bili su turistike organizacije Podgorice i Cetinja koje su, u saradnji sa MZ abljak
Crnojevia, prvi put organizovali manifestaciju ,,Vee
sa prijateljima na abljaku
Crnojevia.
Cilj je bio da se podsjeti na prijestoni grad abljak, u kojem
je u 15. vijeku stolovao crnogorski vladar Ivan Crnojevi.
etnja kroz jedno od najznaajnijih mjesta crnogorske
istorije poela je folklornim
plesovima i pjesmama KUD-a
,,Njego sa Cetinja. Da ostaci
abljaka nijesu samo puko kamenje, starim, ali dobro poznatim pjesmama opjevali su
solista Igor urovi i orkestar
,,Zvuci sa Ribnice.

Igra i pjesma u
staroj prijestonici
Nastojaemo da turistima pribliimo kraj u kojem se osjea duh stare Crne
Gore. Pritom, ovdje se mogu lijepo odmoriti, okupati u jezeru i uivati u
ljepoti prirode i specijalitetima ovoga kraja kazala je direktorica Turistike
organizacije Podgorice Tanja Popovi

Saradnja

Direktorica Turistike organizacije Podgorice Tatjana Popovi kazala je da je ova manifestacija plod dobre saradnje
prijestonice Cetinje, glavnog
grada i abljaka Crnojevia.
- Ovo je mjesto od izuzetnog
kulturno-istorijskog znaaja,
jer ovdje se rodila Crna Gora.
Ne smijemo dozvoliti da bude
zapostavljeno, jer zavreuje
ogromnu panju. Nastojaemo da turistima pribliimo
kraj u kojem se osjea duh stare Crne Gore. Pritom, ovdje se
mogu lijepo odmoriti, okupati
u jezeru i uivati u ljepoti prirode i specijalitetima ovoga
kraja kazala je Popovi.
Predsjednik MZ abljak Crnojevia Miko Lopii rekao
je da je ova manifestacija od
izuzetnog znaaja kako za
mjetane abljaka, tako i glavnog grada, Cetinja i itave Crne Gore. Kako je dodao, ljepota utvrenog grada, starog
mosta i netaknute prirode puni smisao dobija tek ovakvim
posjetama.

DUH STARE CRNE GORE: Subota vee na abljaku Crnojevia

Uivanje

ezdeset petogodinji Vuk Pejovi iz Dodoa, sa nekoliko

mlaih prijatelja odmarao je u
hladovini vrba kraj jezara. Prisjetio se kako se na istom tom
mjestu uveni jugoslovenski
putopisac Zuko Dumhur sa

slau najeo smokava tzv.

,,paakulja. Prisjetio se i kako
je njegovoj prijateljici iz jedne

daleke zemlje pola suza pod

abljakom Crnojevia. Prethodno joj je ispriao priu o

mjestu abljaka Crnojevia u

istoriji Crne Gore. Iako strankinja, nije mogla da se suzdri

kada je vidjela da se mjesto tako bogate istorije nalazi u tako

jadnom stanju.
- Kamo sree da ovo potraje.
Jer ovo mjesto je arobno lijepo. Ko god nam doe, tako kae rekao je Predrag Lopii
iz abljaka, koji je sa prijateljima uivao na terasi splava kraj
jezara. Manifestaciji se radovao i abljaanin Karlo Dragojevi, dok je neumorno iz
tiganja vadio zvona krapa, komade jegulje, ukljeve, grgee,
skobalje
Danilo Vukevi i Nenad Vujoevi iz Podgorice stigli su na
abljak Crnojevia biciklom,
jednom od njihovih omiljenih
ruta. Prijatno ih je iznenadilo
veselje na obali jezara. Njihova
drugarica Olga Bosilji uvjerena je da bi ovakvih manifestacija trebalo da ima vie.
Brani par ore i Slavica Mi-

Istorijat
abljaka
Crnojevia
U okrilju snanih bedema
abljak Crnojevia imao je
sve pratee objekte utvrenog grada. Tu se nalazio
dvorac Ivana Crnojevia i
Crkva Svetog ora. Vidljiv
je venecijanski uticaj iz ranih
perioda nastanka grada, kao
i turski, iz perioda osmanske
dominacije. Prema usmenom predanju, osnovan
je jo u 10. vijeku u doba
Vojislavljevia i dukljanske
drave. Prvi pisani podaci o
ovom gradu datiraju iz 15.
vijeka, kada je ovaj grad bio
prijestonica Zete za vrijeme
dinastije Crnojevia. abljak
Crnojevia 1478. godine
pada u turske ruke i od tada
je bio njihovo uporite u
borbi protiv Crnogoraca.
Iako je bilo vie pokuaja
crnogorske vojske da ponovo osvoji abljak, Crnoj Gori
je ponovo pripao tek odlukama donijetim na Berlinskom
kongresu 1878. godine.

haljevi iz Podgorice poslije

penzionisanja preselili su se
na abljak Crnojevia. Oboje
su bili presreni to je organizovana ova manifestacija.
ore istie da pamti samo
jednu slinu proslavu u abljaku, 1951. godine, povodom
obiljeavanja godinjice Njegoeve smrti.
- Dako bog da, da ovo postane
tradicija. Prava je teta da se ne
zna za ovako lijep kraj i znaajan kulturno-istorijski spomenik kazao je Mihaljevi.

Oro

Oko 20 sati samo su kronje

najvisoijih topola i ostaci
srednjovjekovne tvrave ostali obasjani suncem. Dolje, u
hladovini, zaigra se crnogorsko. Muko i ensko, mlado i
staro. Kao da je poskoio i tvrdi kamen na starom turskom
mostu. Pade i no, ali Igor urovi i ,,Zvuci sa Ribnice, pjesmom stare Crne Gore ne dadoe sna zidinama starim vie
od 1.000 godina. Nije to bilo
nepotovanje tog kamenog
starca na obali jezera ve poklon velianstvu mjesta na kojem se rodila Crna Gora.
Igor MITROVI

Nove besplatne radionice Razvojnog centra od 25. do 30. jula

Od jezikih igrica do Jutjuba

Djeca kolskog uzrasta imae priliku ove sedmice da prisustvuju edukativnim radionicama razvojnog centra
Udruenja ,,Roditelji koje
im mogu pomoi da se to
ljepe jeziki izraavaju, ali i
da ih podue kako da postanu zanimljivi i praeni jutjuberi.
U srijedu, 27. juna, u 19 sati poee etvrta radionica ,,Jeziko razgibavanje. Tokom vrlo
zanimljivih jezikih igara djeca uzrasta od est do 12 godina i
ovoga puta e, uz instrukcije
menaderke kreativnih komunikacija Danijele Kneevi, raditi na vjetini izraavanja, bogatiti fond rijei. Maliani e
saznati koje su to este jezike
greke koje su tolikoj mjeri prisutne da mnogi misle da se i ne

radi o grekama.
U petak, 29. jula, u 19 sati poinje druga edukativna radionica ,,Jutjubujmo zajedno, koja
je namijenjena starijim druga-

rima. Jovan ukanovi, baelor biznisa i medija, nastavie

da pria djeci o Jutjubu i jutjuberima uz praktine primjere i
korisne savjete o upravljanju

Jutjub kanalima i strimingu.

Na radionici e biti rijei i o tome koliko je vaan kvalitet slike i zvuka, kako reagovati na
komentare, kako pozitivne, tako i negativne. Poseban akcenat bie stavljen na savjete o
emu sve treba da vode rauna
oni koji se odlue da postanu
jutjuberi. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od 10 do 15
godina, a broj mjesta je ogranien na 20.
Besplatne radionice odravaju
se u prostoru Biblioteke igraaka i Razvojnog centra u Ulici
Bracana Bracanovia 74/a.
Zbog ogranienog broja
mjesta, obavezno je prijavljivanje, i to na imejl igrackoteka@tcom.me, na broj telefona
020/221-000 ili u inboks
Fejsbuk stranice Igrakoteka i
Razvojni centar.
H. P.

ATRAkCIjA: ,,Bane Lali i MVP

Koncert benda ,,Bane Lali

i MVP kod KIC-a ,,Zeta
Na otvorenom prostoru pored KIC-a ,,Zeta u Golubovcima
veeras u 21 sat bie odran koncert benda ,,Bane Lali i MVP.
Rije je o grupi ija je muzika kombinacija regea, bluza i hip-hopa.
Frontmen je pop muziar, kompozitor i tekstopisac Branislav
Bane Lali, a lanovi benda su Milo Bosni - bas gitara, Sanja Lali
- pratei vokal, Banko Bankovi - gitarista, Nemanja Filipovi - klavijatura, Ivan Teofilovi - saksofon i Dragan Savi - bubnjar.
Najvei hit benda je pjesma ,,Celu no i celi dan, a njihov prvi
album nosi naslov ,,Blef. Ovih dana pripremaju novi album, koji
e se znatno razlikovati od prvog.
H. P.

20 Pria iz ivota

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

U Gornjem Polju kod Nikia obnovljen mlin Raievia

Ljuti kamen slatko ito melje

Mlin je nekada imao etiri vitla, ali su obnovljena samo
dva, koja melju preteno heljdu iz Dui kod avnika, dok
iz Banjana i upe stiu ra i penica, koje ljuti kamen u
slatko brano pretvori
Posla Ima od NoVEmbra
do juNa: Drago Simani u
obnovljenom mlinu

Pogled na mlin Raievia

Izvori kroz kamen teku

NIKI U vremenu kada je
veina vodenica sravnjena sa
zemljom, obnovljeni mlin
Raievia u Meinama, nedaleko od Nikia, zasjao je
punim sjajem i nadom da e
probuditi vlasnike i preostalih malobrojnih i u korov
zaraslih fabrika brana koje jo nekako odolijevaju zubu vremena. Samo ovdje, na
dva kilometra uz rijeku od
mosta na Viru do Vidrovana
nekada je bilo sedam-osam
mlinova, od kojih su obnovljene jo dvije vodenice.

- Prilikom rekonstrukcije voltova, naili smo na dva kamena

probijena na sredini u preniku oko 30 santimetara. Kroz te
otvore tee izvorska voda. Stariji ljudi su objasnili da su majstori koji su gradili mlin vidjeli izvore ispod voltova, ali nijesu
htjeli da ih zazidaju, nego su probuili kamenje, da voda izvire. Da su ih zatvorili, voda bi probila negdje drugo i, moda,
napravila veu tetu pria Raievi.

Kanal prije desetak godina

Brana na Zeti proputa vodu,

predstoji sanacija

Novo ruho starog mlina

Mlin u gornjepoljskim Meinama obnovio je Vlado Ljubov

Raievi. Budui da je jo iz
turskog doba, a minulo pola vijeka stalno je opadala proizvodnja ita, mlin je bio zaputen, ali nikad nije
zakatanen i pokretan je kad
god bi neko donio ito, a vode
nadou.
- Imao je etiri vitla, od kojih su
ezdesetih godina radila tri,
kao i stupa za valjanje sukna.
Toga se, kao dijete, dobro sje-

Slovenako
iskustvo
- U Sloveniji renovirani stari
mlinovi slue u turistike
svrhe. kole dovode uenike da vide kako se u prolosti radilo, a domaini goste
poaste kolaima i pitama
pripremljenim u mlinu, iz
kojeg mogu kui ponijeti
brano u vreicama od
200 grama ili neto veem
pakovanju kae Vlado
Raievi, ukazujui da bi se
slovenako iskustvo moglo
primijeniti i u gotovo svim
obnovljenim crnogorskim
vodenicama.

Badnjevi za
dovod vode
na vitla su od
crvenog bora

am, a i kasnije je mlio povremeno. Najvea zasluga za njegovo odravanje pripada

pokojnom stricu Nikoli i bratu
od tetke Branku Simaniu, koji
je mnogo pomogao i u rekonstrukciji mlina, zahvaljujui
ijoj je graevinskoj spretnosti
i prezumljivosti rekonstrukcija
uspjeno zavrena. Obnovljena
su dva vitla. Majstori iz Vojvodine su sve u mlinu od bagremovog drveta uradili, a Branko
je od rijetkog crvenog bora napravio badnjeve (cijevi) koji
vodu iz jaza na vitla dovode. Da
se radi o pozamanom investicionom poduhvatu dovoljno
pokazuje to to su velikim bagerom cijelu nedjelju uklanjane stotine tona smea i nanosa
mulja, a prezidani (gdje je bilo
porueno) i armiranim betonom opasani zidovi dva kanala
oko 160 metara do prvog jezera na Zeti i tridesetak do rje-

Mlinar Drago

Pealbarskim novcem kupili vodenicu

Vladimirov stric, prof. dr Slobodan Raievi podsjea da
je mlin vie od sto godina
u posjedu ove porodice, a
pouzdano se ne zna kada je
izgraen.
Pretpostavlja se da je podignut u drugoj polovini 18.
vijeka, u vrijeme dosta dobrih
odnosa izmeu turskih upravitelja Nikia i okolnog pravoslavnog stanovnitva. Mlin
je jedan od najveih u Crnoj

Gori, a na njemu se istovremeno moglo mljeti na etiri

vitla. U zaelju je bila stupa za
valjanje sukna (vunene tkanine), koje su donosili Crnogorci
i Hercegovci od Gacka do
Morae pria profesor Raievi i podsjea kako je doao u
posjed ove familije.
Poetkom 20. vijeka Slobovi
strievi Milosav, Tomo i Marko
poli su, kako veli, na pealbu
u Ameriku, a otac Savo je, kao

najmlai, ostao na imanju,

da pripazi roditelje i bratske
porodice.
- Kao i mnoge crnogorske
patriote, strievi su se uoi
balkanskih ratova vratili da
brane otadbinu. Novcem
mukotrpno zaraenim u Americi su, odmah po povratku,
kupili mlin od Petra Vukotia,
koji je u njegovom posjedu
bio od osloboenja Nikia od
Turaka pria Slobo Raievi.

po samelje stotinak kilograma

ita, zavisno od toga koliko je
suvo. To je ve postignuto na
prvom vitlu, koje je proljetos
istestirano, a drugo e biti
spremno za jesen, kada nadoe
voda. Donose ljudi iz Dui kod
Kola prije rekonstrukcije

- Mlin je donosio solidan

prihod mojim strievima,
pa i ocu, iako nije bio suvlasnik. Praktino je hranio
nae porodice, a u Drugom
svjetskom ratu i partizane
ovoga kraja. U znak odmazde su ga neprijatelji 1943.
godine zapalili i cijelu nau
familiju strpali u zloglasni
Nikiki zatvor, gdje sam
se i ja rodio te godine na
Ilindan i bio opasan zatvorenik do kapitulacije Italije
9. septembra, kada su kapije otvorene. Po toj slobodi
su mi i ime dali, a ne Ilija,
kako je uobiajeno za djecu
koja se rode na dan nekog
sveca pria dr Slobodan
Raievi.

Bratska
trgovina

ice Boljanica. Predstoji sanacija 80 metara brane na Zeti i

30 na Boljanici, za koje su jo u
tursko doba, vjerovatno, na saonama dopremljene kubik i vie teke kamene gromade
objanjava Raievi.
Pokazujui ogromni toak za
mljevenje, koji se nije promijenio jo od izgradnje vodenice, dok je drugi tanji ojaan
betonom u gornjem dijelu, Raievi pretpostavlja da su oba
od ljutog kamena negdje sa podruja Piteta ili Javorka.
U mlinu, inae, radi Vladov sinovac i komija Drago Simani,
koji vitla pokree, uglavnom, u
proljee i jesen, kada je dovoljno jake vode da ih okrene, ali i
kad ima ita.
- Ve tri godine radim, od kako
je obnovljen mlin. Na jednom
vitlu moe da se za sat do sat i

Mlin hranio
porodicu i
partizane

avnika heljdu, a iz Banjana i

upe nikike preteno ra i
penicu kae mlinar Drago
Simani, koji je zavrio ugostiteljsku kolu, ali je radio u graevinarstvu sa ocem Brankom,
a posljednjih godina u fabrici

- Mlin sam otkupio od brata

od strica Bora, koji je ivio u
Beogradu. Kad je oglasio da
ga prodaje, meni stric Slobo
veli: Grehota je da, nakon
vie od vijeka, ne ostane u
posjedu nae familije. I odluim da kupim. Kad sam
to, ne pitajui koliko kota,
saoptio Boru, suze su mu
navrle od radosti. Znatno
je spustio cijenu, govorei
da mu je milije to to sam
ja preuzeo mlin, nego da
ga je trostruko vie prodao
pria Vlado Raievi o
bratskoj trgovini.

namjetaja Javorak, a rad u

mlinu mu dobro doe da popuni svoj budet.
Gojko KNEEVI

Pobjeda

Feljton

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

1.

VIENJE NJEGOA

Sam je stvarao tradiciju

umjetnike poezije
U Njegoa se slilo cjelokupno nasljee crnogorsko jeziko, etiko, istorijsko, poetsko. Sav taj svijet
nasljea i stvarnosti Njego je primio u sebe i vratio ga u obliku svojih sinteza. Tim putem se, izgleda, i
ostvaruju ona bogatstva koja Bjelinski naziva enciklopedijom nacionalnog ivota
Pie: BRANKO BANJEVI

Zabluda

Prividna slinost Njegoeve i

narodne poezije izazvala je
jednu vrstu zabune i zablude
koja je u Crnoj Gori trajala vie od sedamdeset godina poslije Njegoeve smrti. U nemoi da se otkriju sutinske
zakonitosti Njegoeve poezije, koje su je potpuno emancipovale od narodnog deseterca
i time otvarale nove mogunosti crnogorskoj poeziji,
Njego je gotovo izjednaen
sa narodnim pjevaem. itava
druga polovina XIX vijeka pa
sve do kraja Prvog svjetskog
rata, i dalje, do tridesetih godina, pokuava da na toj relaciji,
Njego narodni pjeva, sazda poeziju. To se, naravno, nije
moglo. To nije mogao ni Njego. e god je to pokuao
(ardak Aleksia, Kula uriia i mnoge sline pjesme)
doivio je neuspjeh kao pjesnik. Jedno je tematska i formalna bliskost narodne i Njegoeve poezije, a drugo su
osnovi na kojima su te poezije,
svojim najboljim dijelom,
stvorene. Tematska bliskost
bila se gotovo potpuno nametnula i onemoguila dublje teorijsko zagledanje u Njegoa,
iako je on bio shvaen i prihvaen od veine Crnogoraca.
Ona je uinila da poetski pokuaji poslije Njegoa, izuzev
Stevana Perovia Cuce kao
mogunosti, budu okrenuti na
slijepu stranu. Zato poezija
toga perioda ne znai ni korak
u razvitku kulture poetskog
izraza u Crnoj Gori. Ona je samo jedna stranputica. To nije-

U nadahnutoj
analizi, autor sagledava dublje
slojeve Njegoeve poetike, ukazujui na viedecenijske zablude i
propuste u razumijevanju njegovog opusa

Svjetlosni princip dobra

u sukobu sa zlom

Plam u plamu

U Njegoa se slilo cjelokupno

nasljee crnogorsko jeziko,
etiko, istorijsko, poetsko. Sav
taj svijet nasljea i stvarnosti
Njego je primio u sebe i vratio ga u obliku svojih sinteza.
Tim putem se, izgleda, i ostvaruju ona bogatstva koja Bjelinski naziva enciklopedijom
nacionalnog ivota.
Interesantan je, u glavnim
Njegoevim djelima, odnos
stiha i cjeline djela. Svaki Njegoev stih, ili grupa od nekolika stiha, ima samostalan ivot.
Ali sve je to, do kraja, podreeno cjelini djela, njegovoj magistralnoj liniji.
Ta veza nije ropska, obezvrjeujua, to je veza slobode, slobodna veza, stvaralako uee svih jedinica-stihova u
ostvarivanju zajednike ideje.
Kod zrelog Njegoa nema naracije, nema deskripcije epskog pripovijedanja. Stihovi
se ne veu logikom naracije
nego logikom atmosfere, podreene osnovnoj ideji djela.
Njego govori slojevito, asocijativno, slobodno, odnosima a
ne opisima. On dovodi u vezu
vremena, razne oblasti narodnog i linog ivota i iskustva.
Sve se to nae istovremeno na
okupu.

21

Njegoeve manje pjesme posmatrane su jednostrano:

u njima se traio puni poetski rezultat zrelog Njegoa,
a tamo ga je manje bilo. Otuda su izraziti kvaliteti koje
sadre Njegoeve pjesme, bar u klici, bili previani.
Meutim, u tim Njegoevim pjesmama, u toj pripremnoj
njegovoj fazi, nalaze se, pored ostalog, zaeci i Njegoevih buduih velikih djela i Njegoev umjetniki stav.
U tim prvim Njegoevim djelima vidi se jedna nezrela,
ali mona linost, koja od samog poetka nastoji da afirmie svjetlosni etiki princip dobra u njegovoj aktivnoj
formi u sukobu, u borbi.
S druge strane, Njego napada negativni vid ivota zlo,
izdaju i mrak. Time je Njego na samom poetku svog
stvaralakog i dravnikog puta prevaziao pasivni hrianski princip neprotivljenja zlu. Tim svojim odnosom
Njego je, donekle, u tradiciji crnogorske crkve koja je
bila vie institucija slobode nego religiozna institucija.
Portret Petra II Petrovia Njegoa

Njegoeva odeda

jima iz novije nae istorije razlikuju se od ostale epske

poezije, izmeu ostalog, po
ritmu i po potovanju istorijske istinitosti dogaaja koje
opjevaju. Potovanje tanosti
novijih dogaaja proizilazilo
je iz poloaja i uloge epske
pjesme u Crnoj Gori. Pjesma
je bila javno sredstvo komunikacije, ona je ocjenjivala
ljude i dogaaje, mjerila vrijednosti. Ona je morala da zadovolji uslov istinitosti, jer je
to bio i uslov njene egzistencije. Samo kao istinita mogla
je da bude od naroda prihvaena i prenoena.

Sve to je Njego napisao do 1845. godine predstavlja pripremu za njegova velika djela. Taj
put Njegoev do sebe predstavlja i razvojni put
crnogorske umjetnike poezije kojega nije bilo
su pokuaji u sjenci Njegoa,
nego u sjenci epske poezije,
odnosno na liniji pogreno
shvaenog Njegoa.

Njegoeva poetika

Objasniti potpunu samostalnost stihova, odnosno grupa

stihova, s jedne strane, i njihovu potpunu povezanost s cjelinom djela, s druge strane, znai otkriti unutranje zakone
Njegoeve poezije, dubinske
odnose na kojima poiva, iz
kojih se die struktura njegova
djela. Ti zakoni su, upravo,
Njegoeva poetika. Ona praktina, djelujua, neponovljiva,
koju svaki veliki pjesnik ima, i
koja je jedino vana kad je rije o pjesniku a ne o teoretiaru. Pokuaji da se rekonstruie
Njegoeva poetika iz njegovih
pisama u kojima se govori o li-

Njegoeva biljenica

teraturi i umjetnosti, iz biljeki, iz izjava zabiljeenih od

ljudi koji su s njim razgovarali,
ne mogu dati vidnije rezultate.
Prvo iz razloga to Njego nije
imao potrebu a ni mogunost
da svoja dublja i cjelovitija razmiljanja o tome napie ili saopti, pa je sve to je o tome od
njega ili njime zabiljeeno, na
neki nain i u nekoj mjeri neobavezno za njega; drugo iz razloga to se tako Njego uzima
kao teoretiar, a on to nije bio.
Na kraju, i da je Njego napisao neto cjelovitije o tome, za
nas bi bilo vano samo utoliko,
kad je rije o pjesniku, ukoliko
bi time otkrivao sopstveni
stvaralaki postupak.

Razlika

Osnovi njegovog djela lee u

jedinstvenom, kod nas, po-

Ritam

Njegoeve gusle

klapanju i proimanju njegove linosti i crnogorskog

drutvenog i nacionalnog bia njegovoga vremena. Naj-

dublji temelji naroda i drutva su i temelji njegove

linosti, u njemu i kroz njega
projektovani i dovedeni do
sublimacije, do aktiviteta. Poezija, izgleda, najjae see u
dubinu, a time i u budunost,
kroz te slojeve narodnog i
drutvenog bia koji ive u
pjesniku kao struktura njegove linosti. Zapaeno je da se
Njegoev deseterac potpuno
razlikuje od epske narodne
poezije. Ta razlika je konstatovana ali se nije tragalo za
njenim korijenima niti se ulazilo u sutine te razlike. Opisno reeno, Njegoev deseterac je tvri, ritam odsjeniji,
direktniji, dublji, nekako
iznutra kao dubinski tutanj,
konkretan, precizan i prostran, bez tromosti epskog
deseterca i uoptenosti koja
se sputa na sve kao gotov
oblik za stvari i pojave u kojemu se one izjednaavaju, odnosno obezliavaju i gube.
Korijeni ove razlike seu, izmeu ostalih oblasti, u crnogorsku epsku poeziju XIX
vijeka. Epske pjesme crnogorske koje govore o dogaa-

Novije crnogorske pjesme

umjetniki su ograniene, da
ne kaem onemoguene, tim
uslovom sopstvene egzistencije faktografskom istinitou. Novije epske pjesme nijesu stigle do toga da u njima
tema preraste u motiv, da se
otresu balasta dogaajne istinitosti, jer su zabiljeene u trenutku nastanka, takorei iz
usta improvizatora odreene
teme, pa one i nijesu narodne
pjesme, strogo uzeto. Prije bi
se moglo rei da su to prvi tragovi umjetnike poezije u tradiciji tzv. narodne poezije. Ali,
te pjesme su imale jedan uoljiv kvalitete ritam. U njemu
preovlauje govorna intonacija. On je realistiniji. Taj kvalitet ritma, kao jedan od prvih
vidova odvajanja umjetnike
od narodne poezije Njego je
razvio u svom djelu. Upravo
taj ritam je tek u njegovom djelu postao novi kvalitet. Sve to
je Njego napisao do 1845. godine predstavlja pripremu za
njegova velika djela. Taj put
Njegoev do sebe predstavlja i
razvojni put crnogorske
umjetnike poezije kojega nije
bilo. Sve poetske energije naroda za period od nekolika vijeka izraavale su se u formama narodne knjievnosti.
Tako je Njego morao sam da
stvori tradiciju umjetnike poezije u Crnoj Gori.
(Nastavlja se)

22

Drugi piu

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

Draga Evropo, ratni

zloini su na mene

Insistiranje na univerzalnoj jurisdikciji je mehanizam kojim

Srbija eli postati regionalni sudija i policajac

Pie: Damir Petranovi

ovjek bi, gledajui sa strane i
bez prethodnih informacija,
vjerojatno doao do zakljuka
da su Hrvatska i Srbija u samo
etvrt stoljea napravile
kvantni skok i pretvorile se u
dvije civilizirane drave, u kojima pravda, civiliziranost i
politika korektnost predstavljaju najvee ideale i samu
svrhu njihovog postojanja.
Drugaije, naime, razumno
bie ne bi znalo prepriati aktualnu arku izmeu Zagreba
i Beograda, dok bi je neto
matovitiji zacijelo usporedili
s estim prizorom iz kakve kavane u kojoj se sluajno nau
daleki roaci, ili ve pomalo
zaboravljeni bivi prijatelji.
Ja u platit!, vie jedan, a
drugi ga teatralno povlai za
rukav i otima mu novanik, usput urlajui prema iznerviranom konobaru: Ne, ne, pusti, ja u platit! Cijela birtija, s
vidljivom nelagodom, promatra otuno natezanje oko rauna za kavu s mlijekom i mineralnu vodu i eka da konano
popusti onaj koji e se prvi
odvaiti izgovoriti uvenu
reenicu: Dobro, ali idui put
je na mene.
Otprilike tako, eto, ovih dana
neupuenom promatrau izgleda hrvatsko-srpski spor:
prvi viu da e oni suditi, a
drugi - da ni govora, nema
anse, ni da ujem, draga Europo, ratni zloini su na mene.

Sto za odluke

Istina je, naravno, znatno dublja i kompleksnija, pa se ne

moe svesti na jeftine usporedbe sa zgodama nerealiziranih pijanaca, niti utapati u
banalnostima: pitanje procesuiranja mrane ostavtine devedesetih lebdi nad pregovorima Srbije o ulasku u Europsku
uniju i, ruku na srce, nije teko
predvidjeti da e do njegovog
rjeavanja proi otprilike onoliko vremena koliko je potrebno da se ta drava zbilja upristoji - ili disciplinira, kako vam
drae - da bi mogla sjediti za
stolom za kojim se odluuje,
kako glasi ofucana hrvatska
fraza iz doba kada je i sama bila
u slinoj fazi.
Da, taj proces zna biti dosta
frustrirajui i na momente
poniavajui, a zapadni srpski

EU trai od
Republike Srpske da
ukine smrtnu kaznu
susjed toga je itekako svjestan.
Kao i injenice da su mukotrpni i beskrajni pregovori jedina
prava prilika za zavrtanje ruke
i utjerivanje vlastitih interesa.
to ne znai da nisu vie ili
manje u pravu: ako Hrvatska
danas glumi Sloveniju otprije
nekoliko godina, onda je Srbija
evidentno tek dola do hrvatskog stadija, u kojemu je
bilo mogue izgovoriti reenicu da se u obrambenom ratu
ne moe poiniti zloin.
Hrvatska je patoloki
optereena Srbijom!, uskliknuo je ovih dana nervozni
ministar spoljnih poslova
Srbije Ivica Dai, u svome stilu nakitivi izjavu navodnom
neskrivenom mrnjom, paranormalnim i nerazumnim
ponaanjem te ostalim pripadajuim izrazima kojima
njegov tuno nediplomatski
leksik ionako obiluje. Iako je
valjda i sam svjestan da bi usprkos injenici kako su trenutno u vrhu vlasti - njegovi
politiki i stranaki efovi vjerojatno bili prvi na popisu za
ozbiljno pravosudno reetanje, samo da se ostale susjedne
drave povedu praksom jednakom onoj koju njegova vlastita drava pokuava inaugurirati.
Zakon o univerzalnoj jurisdikciji u Srbiji, naime, doista nije
tek puko sredstvo za istjerivanje pravde, civiliziranosti i
politike korektnosti koje bi
dokazalo da je drava krenula
ispravnim smjerom; on nije ni

alat kako bi se pohapsilo i

utamniilo ljudski ljam koji je
inio zloine ili koristio priliku za ispoljavanje najgorih
ljudskih karakteristika. Ne, on
je mehanizam kojim ova drava jo uvijek sebe nastoji staviti u poziciju regionalnog suca i
policajca, zgodan izum kojim
bi ostatak svijeta valjda trebao
shvatiti apsolutnu istinu, po
kojoj je raspad Jugoslavije teroristiki pothvat kriminalnih
grupica u svim ostalim republikama. I onda bi im se, po tom
predloku i politikoj paradigmi, trebalo suditi u Beogradu
kao ( jo uvijek) glavnom gradu.
Nema tu neke velike filozofije,
niti mjesta za taktinost. Jednako kao to je Hrvatska u jednoj fazi svog pristupanja
Europskoj uniji bila prisiljena
privatizirati svoja dravna
brodogradilita kao nevien
izvor kriminala i bunar bez
dna za javni novac, jednako
kao to je (barem privremeno)
izgledalo da je represivni
aparat proradio, dok je
hapenjem biveg premijera
Ive Sanadera drava prela u
ipak nii stupanj na ljestvici
korupcije, jednako kao to se u
cijelom nizu segmenata uljudila i upristojila, tako e i Srbiji u jednom trenutku biti
potrebno pogledati sebi u oi i
shvatiti da se prije te Oluje i
famozne 1995. godine - a o
tome emo iduih dana svakako sluati - rat dogaao i u
napaenim vukovarskim pod-

rumima, i u barbarski razorenima Dubrovniku, Zadru i ibeniku.

U maniru Nadrealista

I kroz niane na sarajevskim

obroncima, i u umama oko
Srebrenice, i na bezbroj drugih stranih lokacija urezanima u kolektivno i jo uvijek
friko sjeanje. Tko ne zna,
ima na raspolaganju internetske trailice.
Dakako, politika nije najestitiji zanat na svijetu i lako je
mogue da i sama Hrvatska pogotovo ako na vlasti nakon
izbora udesnim spletom
okolnosti ostane promuurna,
grlata i izrazito neprincipijelna Hrvatska demokratska zajednica - u potrazi za kompromisom pristane na izuzee za
svoje dravljane, dok bi utopila nemonu Bosnu i Hercegovinu i njene teroriste kojima takoer prijete sudski
procesi u Beogradu zbog
ruenja Jugoslavije. Ukoliko
se to ne dogodi, sve mirie da
e pred Srbijom biti krajnje
jednostavan uvjet: ulazak u
Europsku uniju u zamjenu za
priznanje tko je kriv za rat.
Kad malo bolje promislimo, da
se to kojim sluajem dogodilo
na vrijeme, danas bismo vjerojatno ve snimali nove epizode
Nadrealista po uzoru na onaj
Monty Python i legendarni
ske o Nijemcima i Francuzima koji se panino boje uope
spomenuti taj prokleti rat.
Da, to bi bilo kad bi bilo...

BANJALUKA - Ukidanje
smrtne kazne u BiH jedan
je od glavnih ciljeva politike
ljudskih prava EU i ta obaveza se odnosi na svaku
zemlju koja tei ka lanstvu
u EU, reeno nam je u petak
u Delegaciji Evropske unije
u Sarajevu.
Mi smo apelovali na vlasti
u BiH, posebno u RS, gdje
Ustav jo propisuje smrtnu
kaznu za najtee zloine,
da osiguraju potpuno
ukidanje smrtne kazne. U
tom pogledu, Izvjetaj o BiH
za 2015. godinu podvlai
da je potrebno ukinuti
odredbu o smrtnoj kazni u
Ustavu RS, istakla je Jamila
Milovi-Halilovi, portparol
Delegacije EU i Kancelarije
specijalnog predstavnika
EU u BiH.
Dodala je da EU i dalje istie
potrebu da se ponovo
pokrenu procedure izmjene
Ustava RS, te da su svjesni
da je BiH smrtnu kaznu
ukinula 1997. godine, kao i
injenice da Krivini zakon
RS ne predvia ovu kaznu.
U Narodnoj skuptini RS
istiu da odgovornost za
injenicu da se smrtna
kazna i dalje nalazi u Ustavu
entiteta ne lei na parlamentu, ve na Klubu Bonjaka u Vijeu naroda RS.
Podsjeaju da su poslanici
prilikom izmjena Ustava RS
glasali za ukidanje smrtne
kazne u paketu sa jo 28
amandmana, te da je taj

dokument u potpunosti
proao skuptinsku proceduru.
,,Taj paket jo stoji u Vijeu
naroda RS. Treba pitati Klub
Bonjaka zato nee da ga
prihvate, istakli su u Narodnoj skuptini.
Mujo Hadiomerovi, ef
Kluba Bonjaka u Vijeu
naroda RS, kae da je Klub
uinio sve da smrtna kazna
bude uklonjena iz Ustava,
ali da nema razumijevanja
od strane srpskih predstavnika. On, naime, tvrdi
da su Bonjaci u Narodnoj
skuptini RS jo na poetku ovog mandata izradili
amandman kojim bi to
pitanje bilo rijeeno, ali da
nema razumijevanja. On,
takoe, istie da se u RS
kre i druga ljudska prava,
tvrdei da Skuptina ,,sve
ee odluke donosi preglasavanjem Bonjaka.
,,Mi se slaemo da je pitanje
smrtne kazne vano, ali ne
moemo prihvatiti da se
u isto vrijeme kre ostale
odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i
da se diskriminie Bonjake,
a da se nita ne deava,
rekao je Hadiomerovi.
Kako je rekao, Bonjaci
nisu mogli prihvatiti paket
amandmana jer su insistirali
da zastupljenost Bonjaka
u Skuptini grada Banjaluke
bude garantovana na 20
odsto ukupnog broja, i da
to bude ustavna kategorija.
,,To naim kolegama nije
bilo prihvatljivo i mi alimo
zbog toga, rekao je on.

Stjuardesa amerike avio-kompanije izazvala skandal

,,Mohamede, nadzirem Vas

Stjuardesa kompanije ,,American Airlines javno je prozvala putnika muslimana,
koji je nakon uloenog protesta izbaen iz aviona

Musliman je izbaen iz aviona

kompanije ,,American Airlines nakon to ga je stjuardesa
javno prozvala, objavila broj
njegovog sedita i rekla da e
ga nadzirati.
Mohamed Ahmed Radvan
ukrcao se na avion u gradu
arlot u Severnoj Karolini, a
glavna stjuardesa je pred pole-

tanje rekla putem razglasa:

,,Mohamede Ahmede, sedite
25-A, nadzirau vas.
Stjuardesa nije pominjala
druge putnike. Radvan je upitao zato je to uinila, a ona je
navodno odgovorila da je on
previe osetljiv, javlja Independent. Putnik je prijavio incident drugom kabinskom
osoblju, ali mu je reeno da
mora da napusti avion jer je
glavnoj stjuardesi neugodno
zbog njegovih postupaka.
Savet ameriko-islamskih od-

nosa (CAIR) sada se ali Ministarstvu saobraaja zbog incidenta nakon to nije uspelo da
rei spor sa aviokompanijom.
Pravna zastupnica CAIR-a
Maha Sajed napisala je u albi
da je Radvan nepravedno
uklonjen iz aviona zbog rasne
diskriminacije.
Zbog rasta antimuslimanske
retorike i zloina iz mrnje irom Sjedinjenih Amerikih
Drava, ovakvo nemarno i
tetno ponaanje ne sme biti
tolerisano u aviokompanijama

nae drave, koje imaju pravnu obavezu da sigurno prevoze sve ljude i da ih tretiraju
jednako i ne diskriminiu ih na
osnovu njihove verske ili etnike pripadnosti, kazala je
Sajed.
Ovaj incident je pogotovo zabrinjavajui zbog nedavnih
incidenata u kojima su zaposleni aviokompanija proizvoljno uklanjali putnike muslimane ili one bliskoistonog
porekla bez objektivnog razloga ili objanjenja.

Portparolka kompanije
,,American Airlines kazala je
da je CAIR ranije ove godine
kontaktirao aviokompaniju.
Detaljno smo preispitali na-

vode i zakljuili da nije bilo

diskriminacije. Na usluzi smo
klijentima svih etnikih i verskih pripadnosti i ne toleriemo diskriminaciju.

Pobjeda

Drugi piu

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

23

Istanbul prazan grad

Turska nakon pua

Na ulicama su tri vrste policije, tumae nam domai: obina, zatim

,,srednja te specijalci s pancirnim prslucima i automatskim orujem

U istanbulsku zranu luku

Atatrk sletjeli smo u etvrtak prijepodne. Iz zraka je
grad izgledao velianstveno
kao i uvijek, ali svim se putnicima u avionu iz oiju moglo
proitati jedno pitanje: ,,Kakvo je stanje na ulicama?
Naime, u srijedu naveer je turski predsjednik Recep Tayyip
Erdoan, nakon sjednica Vijea za nacionalnu sigurnost i
vlade, objavio da se uvodi tromjeseno izvanredno stanje.
Posljedica je to neuspjelog vojnog udara koji su proli petak
pokuali izvesti dijelovi vojske,
ali su u tome sprijeeni. Odgovor na pitanje zato se za proglaenje izvanrednog stanja
ekalo vrlo je jednostavan:
Erdoan se od subote rano uju-

Pie: Ante TOMI

Dvadesetak se mladih katolika okupilo u Splitu prije neku
veer. Ispunjeni onom grevitom, neto i jezivom veselou
koja se tu i tamo vidi kod vjernika, grozniavo se trudei
odlino zabaviti, u Marmontovoj ulici su uz akustinu gitaru pjevali o Isusu Kristu, srdano zovui meunarodno
mnotvo vrnjaka okupljenih
na festivalu elektronike glazbe da im se pridrue.
Nisu ipak naili na bogzna kako
irok odjek. Tek jedan ili dvojica
ljubitelja techna u prolazu su
prihvatili poziv i kratko zaplesali, ali ne bih rekao ni da su oni
prepoznali namjeru organizatora ovog okupljanja.

U ritmu muzike...

Gosti su zatresli stranjicama na

ritam, ne marei za nabonu liriku, koja je dakako bila na hrvatskom, i nastavili zatim niz
ulicu, u toplu srpanjsku no, da-

tro, kad se vratio iz ljetovalita

Marmaris, nije micao iz Istanbula. U srijedu je prvi put otiao u glavni grad Ankaru gdje
su odrane sjednice.

da su zapravo policajci i vidljiviji upravo zbog malog broja

ljudi), pokazuju da se u Turskoj
neto dogaa, da se stvari mijenjaju.

Puste ulice

Povlastice

Zrakoplov je sletio i sasvim

smo normalno izali te se zaputili prema centru. Miran je i
sunan dan i relativno brzo stiemo do cilja. U starom gradu
Sultanahmetu, turistikoj ili
kucavici Istanbula, vrijeme
prolazi uobiajeno sporo. Otkucava podne, jedan. Vrue je,
ljudi se skrivaju u hladovini,
bjeei od 30 stupnjeva i sunca
koje pri. Utoite u hladu trae i policajci kojih je mnogo vie nego kad smo proli put bili
ovdje, prije nekoliko godina. U
oi bode praznina: ovo je mjesto inae prepuno ljudi, turista
i domaih koji nastoje zaraditi.
Te dvije injenice, velik broj
policajaca i malo turista (mo-

U posljednjih godinu dana otkad je ta zemlja na meti stalnih

teroristikih napada - u srijedu
je bila godinjica obnove turskih napada na Kurde - a posebno nakon ovog petka i pokuaja pua, situacija je
kulminirala. Oni koji ive od
vreve u okolici Plave damije i
Aje Sofije dobro osjeaju posljedice takvog stanja. Neki od
njih nezadovoljno odmahuju
glavom: ,,Nije dobro, nema ljudi. No, ima policajaca, ali od
njih malo koristi za posao; zato
snano upadaju u oi, posebno
oni u pancirnim prslucima, naoruani dugim cijevima. ,,Tu su
tri vrste policajaca: oni obini,
redovne patrole, zatim oni

srednji, ozbiljniji, koje ovdje

rjee viamo, te specijalci na
koje se navikavamo, objanjavaju nam. Svima je jasno da je
cilj sigurnost.
S druge strane, ono malo turista koji se nalaze u Istanbulu
uivaju u neoekivanoj povlastici: karte za javni prijevoz,
metro i tramvaj su besplatne i
tako e biti jo dva dana. I ne
samo to. ,,Erdoan je dao i besplatni mobitel i hranu. Nije rije o hiru. Cilj je omoguiti ljudima da se svake veeri
okupljaju i bez ikakvih tekoa
s prometom, ne razmiljajui o
trokovima telefonskih poziva
ili cijenama hrane, mogu izraziti podrku predsjedniku,
kau nam. To nam potvruje i
Sinan Karyak. ,,Moramo biti uz
izabranu vladu, govori i istie
da se protivi puu. ,,Mi imamo
demokraciju, dodaje, ali je
ipak nezadovoljan brojem turista. ,,U ovo doba bilo bi mnogo

ljudi, a sad je prazno. Pitamo

ga ima li poruku za turiste. ,,Definitivno imam. ekamo ih.
eka ih i Burhan, ali jo samo
kratko. ,,Dosta mi je. Ako se ovo
nastavi, odlazim i ja. Nemam
ovakav mentalni sklop i ako bude ovako, ne elim vie ovdje
ivjeti, elim biti slobodan i slobodno govoriti, tvrdi nakon
to nam je rekao da nikako ne
dolazi u obzir da ga fotografiramo. ,,Ne bih se udio da
Erdoan sam stoji iza pua kako bi postigao punu kontrolu
nad dravom. Da ljudi nisu
izali na ulice, pu bi uspio, ljudi su ga spasili, tvrdi i dodaje
da je broj turista drastino pao
zbog teroristikih napada i ISa.

Rijetki turisti

Srea nas je posluila pa smo

sreli i jedan turistiki par, to je
sada rijetka pojava u Sultanahmetu. Pitamo ih to misle o

ovom stanju. ,,Ne bojimo se.

Moe se umrijeti i u snu, treba
ivjeti, kau nam i odlaze dalje.
Vrijeme je za povratak u zranu luku. Putem ujemo novosti. Turska je vlada objavila da
e tijekom izvanrednog stanja
suspendirati Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zamjenik premijera Numan
Kurtulmu, navodi agencija
Anadolu, tvrdi da nije rije o
potezu koji je u sukobu s meunarodnim obvezama te podsjetio na odluku Francuske. Zamjenik premijera Mehmet
imek rekao je da ,,financijska
trita moraju razumjeti da e
Turska preivjeti ok propalog
pua. No, to oito nije ula rejting agencija Standard & Poors
koja je smanjila rejting Turske
za zaduivanje u domaoj i
stranoj valuti za jedan stupanj
te izmijenila izglede iz stabilnih u negativne.

Ima li avla na Ultri?

lje za uzbudljivijim sadrajima
kojih u gradu nije manjkalo. Neoekivano se otkrilo da je misa,
ak i pjevana, rijetko kojem mladiu i djevojci najprivlaniji tulum u gradu. U subotu naveer
partijaneri su, neobjanjivo i
zapanjujue, zaobili crkve, pa i
one klimatizirane.
Studentski duhovnik, glasoviti
don Damir Stoji, pobjedniki
je, dodue, zakljuio kako ,,ima
Boga na Ultri, ali nije se zaista
inilo da je njegov evangeliki
pothvat naroito uspio.
Teko je dokuiti gdje je polo
po zlu? Don Damir Stoji detaljno je zamislio kako e posjetitelji Ultre provesti vikend apui
Zdravomarije. Imao je realna
oekivanja da e mladi koji su se
mjesecima radovali festivalu i
mukotrpno tedjeli za nj, platili
moda i desetak tisua dolara na
prijevoz, hranu i smjetaj, koji
su sedam, petnaest, dvadeset ili
ak trideset sati putovali iz Brazila, Australije i Koreje, iscrpljeni presjedajui u angaju i Fran-

kfurtu, na odreditu u Splitu sve

to zgaeno odbaciti, prezreti
iznenada zavodljive poljudske
reflektore i lasere, zaboraviti razvikane di-dejeve, ne bi li klekli
pod oltar u Gospi od Zdravlja i
predali se u tihoj i skromnoj molitvi.
Nevjerojatno! Kako li se samo
ovaj savreni plan, bez ijednog
slabog mjesta, naposljetku izjalovio?

Gologuzi avli

Od vremena do vremena osjetim neto izdaleka nalik saaljenju za nae duhovnike. Ne mogu se, za poetak, dovoljno
nauditi njihovoj predodbi
Ultre kao ovodobne Gomore
gdje gologuzi avli ipaju na
stadionu. Na splitsko izdanje
festivala elektronike muzike u
posljednjih nekoliko godina
dolo je moda i pola milijuna
mladih iz cijelog svijeta, a policija je s njima imala manje posla
nego s prosjenim pirom u Podstrani, publikom na koncertu

Seke Aleksi u disku u Trilju,

dernekom na Svetog Iliju u Studencima ili derbijem NK Mraaj - NK Neretvanac.
Ta rasplesana djeca, veinom iz
obrazovanih i boljestojeih obitelji, jer oni iz niih klasa, naalost, rjee putuju, dosad su se
viekratno potvrdila kao izvanredni gosti.
Nesvakidanje su pristojni i nenasilni. Ne razbijaju, ne pale i ne
prevru. Pria kae da piju i dogiraju se, ali ja nisam vidio ni da
su posjetitelji Ultre s pivom, vinom ili esticom neumjereniji
od prosjenih hrvatskih mueva, a ni od hrvatskih ena, to
potpuno legalno, na recept, zoblju normabele kao pepermint
bombone.
Zato onda don Stoji i njegovi
raspjevani gojenci Ultru doivljavaju gnusnim gnijezdom grijeha, pa dolaze u Split kao misionari u Centralnu Afriku ili
Amazonu, donijeti Kristov nauk meu ljudoderska plemena?

Gdje gostuje Isus?

Nije li neto oholo i neodgojeno

da oni sebe dre predstavnicima
istinske kranske vrline? Otkud uope vjerovanje da ljubitelji techno muzike nisu uli za
Isusa, jer se Isusa, kao, moe
upoznati samo iz ploa Marka
Perkovia i Draena Zeia?
Ako emo pravo, propovijedi
don Damira Stojia nerijetko su
otvorena politika propaganda,
nacionalistike, zadrte, bezobzirno netrpeljive za drugoga i
drukijega. Usporedimo li njegove nemilosrdne stavove o Srbima s prirodom pacifistikog,
otvorenog i tolerantnog meu-

narodnog mnotva na Ultri, Ultra se zapravo ini mnogo kranskija. Don Stojievi
misionari s gitarama prije bi o
Isusu trebali uiti od posjetitelja
Ultre, nego obrnuto.
Ima doista mnogo mranijih
mjesta koja bi kranstvo trebalo rasvijetliti. Traite li gnijezda
grijeha, poite pjevati o Spasitelju meu lakomim hadezeovcima. Donesite Krista nezaposlenima, gladnima, prestraenima,
zaduenima u vicarcima i bolesnima bez dopunskog zdravstvenog osiguranja. Donesite Ga
napokon, ako moe, i u hrvatske
crkve.

24

Zabava

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

! Kako Crnogorci prave put?

Naprave pet metara i stave znak itd!

Sudoku

!Pita Perica tatu:

Tata ta je to vakuum?
U glavi mi je, sine, al' ne mogu da se
sjetim!

Pobjeda

!- Vi ste pijani, oi su Vam crvene upozorava policajac vozaa.

- Ako emo se vreati, Vama su klempave ui - odgovara ovaj.

Crni aj ublaava stres

Kad ste pod stresom, popijte crni aj, savjetuju strunjaci sa Koled univerziteta
u Londonu, jer ovaj napitak smanjuje nivo stresnog hormona kortizola. Do ovog
otkria doli su nakon istraivanja sprovedenog na 75 mukaraca dobrovoljaca,
inae, nepuaa, sa navikom redovnog
pijenja aja.
Ispitanici su izloeni stresnim situacijama, pri emu im je mje-

ren puls, pritisak, koncentracija krvnih

ploica i kortizola, a vrena je i lina procjena stresa. Poveanje pulsa i pritiska
ostalo je isto i u placebo grupi i u grupi
koja je pila crni aj. Ali je zato nivo kortizola u krvi i lini doivljaj stresa, bio

znatno manji u grupi koja je pila crni aj.

Poto se efekat crnog aja ispoljava tek
nakon pola sata od konzumiranja, istraivai naglaavaju da on ne sprjeava
stres u stresnim situacijama, ve pomae to brem oporavku stresirane osobe. Za vrijeme istraivanja ispitanici
nijesu konzumirali
druge vrste aja i
kafu.

Rjeenje
iz prolog broja

RECEPT

Pikantna
krompir salata
Potrebno je: etiri velika krompira, etiri paradajza,
glavica crnog luka, dva ena bijelog luka, tri kaike
maslinovog ulja, dva mlada luka, ljuta papriica,
limun, 50 g listia badema, po kaiica kurkume,
kumina i korijandera, so i biber.
Priprema: Krompir oljutite, skuvajte u slanoj vodi,
ocijedite, izreite na komade i stavite u posudu za
salatu. Kumin i korijander istucajte u avanu i sipajte
u krompir. Paradajz oljutite i isjecite na kockice.
Crni, bijeli i mladi luk oistite i to sitnije isjeckajte.
Ljutu papriicu oistite, izvadite sjemenke i usitnite. Sve sipajte u posudu sa krompirom, dodajte
sok od limuna, maslinovo ulje, listie badema, kurkumu i ljutu papriicu. Posolite, pobiberite, dobro
promijeajte i servirajte.

Mediteranska hrana
regulie holesterol

Jelovnik na bazi mediteranskih

namirnica je dokazano blagotvoran za srce i krvne sudove.
Poznato je dejstvo maslina,
plavog patlidana, tikvica na

zdravlje, ali po ljekovitom

uticaju posebno se izdvaja
artioka.
Ova dijetalna namirnica sniava lo holesterol i podie nivo

dobrog, pospjeuje luenje

ui, zbog ega jetra bolje prerauje. Za razliku od ljekova
statina, koji se uglavnom propisuju, artioka ne smanjuje sintezu holesterola ve poveava
njegovu razgradnju.
Lo protok ui se esto zanemaruje, a ima posljedice u vidu
nadimanja, zatvora, tegoba
sa varenjem i povienog holesterola, zbog ega bi trebalo
izbjegavati crveno meso, jaja,
masti ivotinjskog porijekla i
rafinisana biljna ulja.
Ljekari su dokazali da ako se
artioka redovno jede nekoliko
mjeseci ili uzima u vidu napitka
mjesec dana tri puta dnevno,
a potom 1-2 puta dnevno kao
minimalna doza, znaajno
smanjuje nivo loeg holesterola i podie nivo dobrog.

Izvor: novosti.rs

Pobjeda

25

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Zavod za zapoljavanje
CRNE GORE

PODGORICA
020/406-800, 020/406-801

SOCIETE GENERAL BANKA

MONTENEGRO AD
Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE 17

Tel.: 020-415-500
Oglaava potrebu za:
1. SLUBENIK/CA ZA PROJEKTE
I ORGANIZACIJU, 1 izvrilac, na
odreeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Maturant gimnazije (IV
SSS) IV stepen, bez obzira na radno
iskustvo, Poznavanje rada na raunaru, Poznavanje engleskog jezika,
provjera radnih sposobnosti nije
predviena
Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja

Za nezaposlene

Za poslodavce

Zavod za zapoljavanje prua mogunost

nezaposlenima da se predstave poslodavcima
putem interneta na naem sajtu.

Na Web stanici

Postavljanje line poslovne prezentacije na web sajtu

Zavoda je besplatan servis,
dostupan svima koji trae ili nude posao.
Potrebno je samo da imate pristup internetu i
da ste registrovani za korienje ovog servisa.
Za sve ostalo pobrinuli smo se mi.
Zato, iskoristite mogunost i postanite aktivan
uesnik u procesu zapoljavanja.
Postavite Vau poslovnu prezentaciju na naem sajtu i
jednostavno:
predstavite se poslodavcu!

Tel.: 020-441-789
Oglaava potrebu za:
1. POMONIK/CA MAINOVOE/ICE, 4 izvrioca, na odreeno
od 3 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Mainovoa elektro-vue IV
stepen, sa radnim iskustvom od 6
mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviena
Napomena: -struni ispit na eljeznici i zdravstvena grupa

Ako ste struni, ambicioizni

motivisani za rad;
ko ste odluni da se i dalje
usavravate i struno
napredujete;
Ako imate ideje i sposobnosti
pokretanja inicijative;
Ako ste zaposleni , a pri tome
nezadovoljni
poslovnim okruenjem
ili primanjima ili
nemogunou
napredovanja ili
ako iz bilo kog drugog
razlog a mislite da
ono to Vam treba je

PROMJENA
ZAPOSLENJA
obratite nam se mejlom na :
promjena.zaposlenja@
zzzcg.me
telefonom na 020/406-827,
ili doite lino u prostorije
Biroa rada
Podgorica Ulica Novaka Miloeva 6,
Podgorica

BUDVA
DOO RADIO TELEVIZIJA BUDVA

www.zzzcg.org

Tel.: 020-441-356

Adresa: TRG GOLOOTOKIH RTAVA 13 PODGORICA

Posjetite nas!

Posjetite nas:

Adresa: TRG GOLOOTOKIH RTAVA 13

MONTECARGO AD

Na ovaj nain direktno

ste ukljueni na berzu rada,
gdje e Vam na brz i jednostavan
nain biti dostupne sve informacije
vezane za ponudu radne snage.

Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa podnose se u roku od 15 dana od dana
objavljivanja konkursa,
na adresu: Elektrotehniki fakultet
Podgorica, Dorda Vaingtona bb,
81000 Podgorica.

033/402-556

ELJEZNIKA INFRASTRUKTURA
CRNE GORE AD PODGORICA

Oglaava potrebu za:

1. SAMOSTALNI STRUNI SARADNIK/CA ZA JAVNE NABAVKE, 1 izvrilac, na neodreeno vrijeme , radno vrijeme puno
Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1
SSS) VII-1 stepen, Pravne nauke stepen specijaliste VII-1 stepen, sa
radnim iskustvom od 9 mjeseci, provjera radnih sposobnosti nije predviena
Napomena: -posjedovanje sertifikata za PRAG pravila i FIDIC uskove
ugovaranja

Zavoda za zapoljavanje
moete nai
poslovne prezentacije
lica koja trae zaposlenje.

- Uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta,

- Diploma ili uvjerenje o zavrenom
nivou i vrsti obrazovanja,
- Uvjerenje nadlenog suda da se
protiv kandidata ne vodi krivini postupak za krivino djelo za koje se
gonjenje preduzima po slubenoj
dunosti.

KIPS DOO PODGORICA

Adresa: VELJKA VLAHOVIA 90

Tel.: 020-442-350
Oglaava potrebu za:
1. PRODAVA/ICA, 1 izvrilac, na
odreeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Maturant gimnazije (IV
SSS) IV stepen, bez obzira na radno
iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
2. POMONI RADNIK/CA U MAGACINU, 2 izvrioca, na odreeno
od 1 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Tehniar visokogradnje IV
stepen, Stepen bachelor - Turizam
VII-1 stepen, bez obzira na radno
iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
3. RADNIK/CA NA IZRADI CARINSKIH PAPIRA, 1 izvrilac, na
odreeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Bachelor - ekonomije VII-1
stepen, bez obzira na radno iskustvo,
provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
4. PRODAVA/ICA, 3 izvrioca, na
odreeno od 1 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Monter telekomunikacionih
mrea (III SSS i KV) III stepen, Arhitektonski tehniar (IV SSS) IV stepen, Farmaceutski tehniar (IV SSS)
IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti
provjeru vri poslodavac
FARMEGRA DOO
Adresa: KRITSKOG ODREDA 4/1

Tel.: 020-220-653
Oglaava potrebu za:
1. REFERENT/KINJA ZA KURIRSKE I ADMINISTRATIVNE POSLOVE, 1 izvrilac, na odreeno od 3
mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: SSS-III III stepen, SS-IV
IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, Vozaki ispit za B kategoriju,
provjera radnih sposobnosti nije
predviena
Napomena: -prijave slati na e-mail
adresu:pravnasluzba@farmegra.
com
BEMAX DOO
Adresa: MOSKOVSKA 2/B

Tel.: 067-092-531
Oglaava potrebu za:
1. RUDARSKI TEHNIAR/KA, 1
izvrilac, na odreeno od 12 mjeseci,
radno vrijeme puno
Uslovi: Rudarski tehniar (IV SSS)
IV stepen, bez obzira na radno isku-

stvo, provjera radnih sposobnosti

provjeru vri poslodavac
2. GRAEVINSKI TEHNIAR/
KA, 1 izvrilac, na odreeno od 12
mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Graevinski tehniar (IV
SSS) IV stepen, bez obzira na radno
iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
3. GEODETSKI TEHNIAR/KA, 2
izvrioca, na odreeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Geodetski tehniar (IV SSS)
IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti
provjeru vri poslodavac
4. GEODETSKI INENJER/KA, 1
izvrilac, na odreeno od 12 mjeseci,
radno vrijeme puno
Uslovi: Inenjer geodezije (VI/1
SSS) VI-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
GRAEVINARSTVO I
SAVJETOVANJE DOO
Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIA 54/1

Tel.: 020-226-363,067-000-725
Oglaava potrebu za:
1. GRAEVINSKI MANIPULANT/
KINJA, 1 izvrilac, na odreeno od 2
mjeseci, radno vrijeme krae od punog
Uslovi: Lica bez zanimanja i strune
spreme (Zavrsena osnovna skola) I
stepen, bez obzira na radno iskustvo,
provjera radnih sposobnosti nije
predviena
MFI ALTER MODUS DOO
Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIA 2

Tel.: 020-655-260,020-655-280
Oglaava potrebu za:
1. IT SAVJETNIK/CA SARADNIK/
CA, 1 izvrilac, na odreeno od 3
mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: SS-IV IV stepen, bez obzira
na radno iskustvo, Vozaki ispit za
B kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
Napomena: -poznavanje microsoft
office paketa
2. KREDITNI SAVJETNIK/CA SARADNIK/CA, 1 izvrilac, na odreeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: SS-IV IV stepen, bez obzira
na radno iskustvo, Vozaki ispit za
B kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
Napomena: -poznavanje microsoft
office paketa
GI GROUP DOO
Adresa: BULEVAR MIHAILA LALIA 42

Tel.: 020-665-555
Oglaava potrebu za:

1. SERVISER/KA, 1 izvrilac, na
odreeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Elektrotehniar za telekomunikacije (IV SSS) IV stepen, bez
obzira na radno iskustvo, provjera
radnih sposobnosti nije predviena
GENEX ME DOO
Adresa: MOSKOVSKA BR 2/B

Tel.: 067-092-531
Oglaava potrebu za:
1. MAINSKI TEHNIAR/KA, 1
izvrilac, na odreeno od 12 mjeseci,
radno vrijeme puno
Uslovi: Mainski tehniar - tehnolog
odravanja maina (IV SSS) IV stepen, bez obzira na radno iskustvo,
provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
2. KOMERCIJALNI TEHNIAR/
KA, 1 izvrilac, na odreeno od 12
mjeseci, radno vrijeme puno
Uslovi: Komercijalni tehniar IV
stepen, bez obzira na radno iskustvo,
provjera radnih sposobnosti provjeru vri poslodavac
UNIVERZITET CRNE GORE
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET
u Podgorici
Dorda Vaingtona bb, 81000 Podgorica

Tel: 020/245-839
raspisuje
KONKURS
Za izbor u zvanje saradnik/ca u nastavi na Elektrotehnikom fakultetu
u Podgorici, na odreeno vrijeme do
3 godine, 1 izvrilac, za oblast: Automatika, na Elektrotehnikom fakultetu u Podgorici.
Uslovi: Visoko obrazovanje odgovarajueg studijskog programa - doktor nauka, student magistarskih ili
doktorskih studija, bez obzira na
radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviena.
Pored optih uslova za zasnivanje
radnog odnosa utvrenih Zakonom
o radu, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore.
Potrebna dokumentacija:
- Prijava na slobodno radno mjesto,
- Curriculum Vitae (CV),
- Uvjerenje o dravljanstvu,
- Fotokopija line karte (kandidati
koji posjeduju biometrijsku linu
kartu, nijesu u obavezi da dostave
uvjerenje o dravljanstvu,
ve ovjerenu kopiju biometrijske
line karte),

Adresa: UL. 13 JULA -ZGRADA BSP-A

Tel.: 033/452-679,452-024
Raspisuje konkurs za:
1. UREDNIK/CA PROGRAMA TELEVIZIJE BUDVA, 1 izvrilac, na
odreeno, radno vrijeme puno
Uslovi: VSS VII-1 stepen, sa radnim
iskustvom od 60 mjeseci, provjera
radnih sposobnosti nije predviena
Napomena: Za urednika/cu programa televizije Budva moe biti imenovano lice koje pored optih uslova
propisanih zakonom,mora da ispunjava i sledee uslove
-da je dravljanin Crne Gore
-da ima prebivalite u Crnoj Gori
-da ima visoku strunu spremu
-najmanje pet godina radnog iskustva u medijima
Uesnici konkursa uz prijavu su
duni da dostave;
-dokaz da je dravljanin Crne Gore
-uvjerenje o mjestu prebivalita
-dokaz o zavrenoj kolskoj spremi
-dokaz o traenom radnom iskustvu
-program razvoja i rada Televizije
Budva za mandatni period
-uvjerenje da se protiv kandidata ne
vodi krivini postupak
Prijave na konkurs dostaviti na
adresu;
Radio Televizija BUdva doo
Za izvrnog direktora
Jadranski put bb
Budva
Rok za podnoenje prijave je 15 dana
od dana objavljivanja konkursa.
neblagovremene i nepotpune prijave nee se razmatrati.

KOTOR
032/325-732

WHITE MOUNTAIN DOO

Adresa: PRANJ BB, KOTOR

Tel.: 069/564-038Oglaava potrebu za:

1. RECEPCIONAR, 1 izvrilac, na
odreeno, radno vrijeme puno
Uslovi: Recepcionar IV stepen, sa
radnim iskustvom, Poznavanje rada
na raunaru, Poznavanje engleskog
jezika, provjera radnih sposobnosti
provjeru vri poslodavac
MONTENEGRO GOLDEN BAY
DOO KOTOR
Adresa: STARI GRAD 513,KOTOR

Tel.: 067/570-890
Oglaava potrebu za:
1. VOZA, 1 izvrilac, sezonski rad
od 2 mjeseci, radno vrijeme krae od
punog
Uslovi: SS-IV IV stepen, bez obzira
na radno iskustvo, provjera radnih
sposobnosti provjeru vri poslodavac

26

Oglasi i obavjetenja

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Pobjeda

Mali oglasi
NekretNiNe
BAR, izmeu Crvene plae i
plae Kadice,kaskadan plac,
27m puta, 30m uz more.
Uknjien,330e/m2
069/539-328
(30636)

DELUX poslovna zgrada

543m2 centar Hercegovaka
na 30m od ulice Slobode i
100m od Trga nezavisnosti.
Objekat je izuzetan , veoma
prostran sa 10 parkinga u vlasnitvu.Prodajem.
Tel.069/871-452
(30638)

CENTAR Hercegovaka
blizu ulice Slobode, nova
jedinstvena poslovna
zgrada727m2(poslovni dio
Igor Vukadinovi, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlaenog lica, u postupku vansudske
prodaje nepokretnosti radi namirenja potraivanja hipotekarnog povjerioca Crnogorske
komercijalne banke AD Podgorica po osnovu Ugovora o kreditu br. 712-88-70 od
18.09.2007. godine, koji je obezbijeen hipotekom uspostavljenom na osnovu Ugovora o
hipoteci Ov. br. 34451/07 od 02.10.2007. godine, shodno l. 45 u vezi sa l. 201 Zakona o
uzvrenju i obezbjeenju vri

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Hipotekarnom i kreditnom duniku Vujovi Predragu, sa poslednjom poznatom adresom
- Bajova br. 127, Cetinje, Obavjetenja o prvoj vansudskoj prodaji nepokretnosti koje su
upisane u l. n. br. 478 KO Cetinje I oznaene kao: kat. parc. br. 2488, dvorite, povrine 140
m2; kat. parc. br. 2488, br. zgrade 1, porodina stambena zgrada, povrine 81 m2; kat.
parc. br. 2488, br. zgrade 2, pomona zgrada, povrine 18 m2 i kat. parc. br. 2488, br.
zgrade 3, garaa, povrine 22 m2 koje su u njegovoj iskljuivoj svojini.
Budui da mu se navedeno Obavjetenje nije moglo uruiti na poslednjoj poznatoj adresi,
poziva se hipotekarni i kreditni dunik, Vujovi Predrag da se u roku od tri dana od ove
objave javi Igoru Vukadinoviu, advokatu iz Podgorice kao licu ovlaenom za sprovoenje postupaka vansudske prodaje, na adresu ul. Balia br. 31, Podgorica, radi preuzimanja Obavjetenja o prvoj vansudskoj prodaji nepokretnosti.
Upozorava se dunik da e se, ukoliko se u naznaenom roku ne obrati licu ovlaenom
za sprovoenje postupka vansudske prodaje, smatrati da mu je ovim putem uredno dostavljeno Obavjetenje o prvoj vansudskoj prodaji nepokretnosti, te da e on snositi eventualne negativne posljedice ovakve dostave.
Ovo objavljivanje e se izvriti u dva uzastopna broja jednog dnevnog tampanog medija
koji izlazi na teritoriji cijele Crne Gore i u Slubenom listu Crne Gore. Dostavljanje gore
navedenog Obavjetenja smatra se izvrenim danom poslednjeg objavljivanja.

Na osnovu lana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama

(Slubeni list CG, br. 42/11 i 57/14) naruilac Zavod za
hidrometeorologiju i seizmologiju, Podgorica, Ul. IV proleterske 19, oglaava

OBAVJETENJE
O JAVNOJ NABAVCI
Tekue odravanje graevinskih objekata i adaptacija terenskih seizmolokih stanica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 13.224,00 .
Tenderska dokumentacija broj 01-2286/4 objavljena je na
Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.
07. 2016. godine.
Lice za davanje informacija Milica Mihaljevi, telefon +382
20 655 158,
e-mail milica.mihaljevic@meteo.co.me.

550m2 delux pentahaus

180m2)sa parkingom 15x10m
sa garaom 160m2 i izuzetnim
dvoritem.Prodajem.Izdajem.
069/656-240
(30639)

PRODAJEM kuu sa placem od 11 ari na Dedinju, u

Beogeadu,vasnik.
Tel.+381112660655
(30640)

PRODAJEM dva dvosobna

stana: Ul.Slobode, 64/5;84,4m2
Malo Brdo,L1-E,br.12.(100m2).
Izmeu ograda sa batama
160m2.Cijene po dogovoru!
Simo M.Stajki
Tel.020/227-661;020/230-071
(30642)

DoMaiNstvo|aparati
KREDITI -beskamatni za
penzionere i firme,klime
ureaji, friideri, televizori i
drugo. Tel.069/120-248,
069/160-159,069/238-194
(30563)

UslUge
KUNI SERVIS
Odepljenje kanalizacije el.
sajlom, zamjena dotrajalih
cijevi, sve sitne popravke
Podgorica - Primorje
Tel.069/269-550
067/579-709
(30533)

OTEPLJENJE kanalizacije
elektricnom sajlom WC olja,

sudopera , kada , umivaonika i ahti dolazim odmah.

Povoljno!!!Vukevi. Podgorica-Primorje.
Tel.069/441-444,067/666-806
(30621)

MATEMATIKA ,FIZIKA
asovi uenicima i studentima
svih fakulteta.Spremam za
avgustovski rok i pratim tokom
kolske godine.
Tel. 069/441-164
(30641)

razNo
SOBNA ,blind, sigurnosna
vrata za stanove, kue,
vikendice ugradnja, garanci
ja, ekstra kvalitet.
069-101 460
(30624)

KUPUJEM dinare,lire, perpere,

medalje, ordenje, sablje, bajonete, emere, umjetnike slike,
knjige, razglednice, markice,
gramofonske ploe, predmete
od srebra, porculana i kristala.
Tel. 069/019-698, 067/455-713
(30355)

Pobjeda

Ponedjeljak, 25. jul 2016..

Oglasi i obavjetenja

27

28

Oglasi i obavjetenja

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Dana 24. jula 2016. godine preminuo je u 87. godini na dragi

Pobjeda

Dana 23.7.2016. godine umrla je naa draga

Obavjetavamo rodbinu, prijatelje da je dana 24. jula 2016.

godine u 83. godini, preminula naa draga

JOVO MILUN Tripka JOVOVI

VUKOSAVA Lazareva VUERAKOVI

roena Vukovi

Sauee primamo u kapeli na gradskom groblju u Zagoriu

dana 25.7.2016. od 10 do 15 asova i dana 26.7.2016. godine od
10 do 14 asova kada e se obaviti sahrana.

Oaloeni: sin LJUBOMIR, erka LJUBINKA, snahe

ZORICA i ZORKA, unuke VANJA, JOVANA, MILENA,
JELENA i MARIJA, everi BOO i SAVO, zaove VERA i
VUKICA, bratanii PREDRAG i MIODRAG i ostala rodbina
VUERAKOVI i VUKOVI

Sauee primamo u kapeli pod Trebjesom dana 25.7. i 26.7.2016. do

14.30 asova kada polazimo za Gornje Polje gdje e se obaviti sahrana u 15 asova.
Cvijee se ne prilae.

Oaloeni: supruga JOVANA, sin ARKO, erka MIRA, sestra

ANA, braa DIMITRIJE i MILOVAN, snahe DANKA, PERSA i
OLGA, unuad MARKO, ILIJA i NATAA i ostala mnogobrojna
porodica JOVOVI
999

DESANKA Aleksandra ALETI

roena Savovi

Sahranjena je 24. 7. 2016. godine u Gornjim Martiniima u

krugu ue porodice po elji pokojnice.
Kua alosti: Ulica omladinskih brigada 14.

Oaloeni: kerke SONJA i MIRA, brat VELJKO i

porodice DULETI, JOVALEKI, RADULOVI,
ALETI i SAVOVI

Dana 24. jula 2016. godine preminuo je u 80. godini na dragi

998

1006

VUK Obradov MIUNOVI

Posljednji pozdrav voljenoj

Dana 24. jula 2016. godine umrla je naa draga majka, tata i baka
Sauee primamo u gradskoj kapeli u Nikiu dana 25. i 26.7. do
13.30 asova.
Sahrana e se obaviti 26.7.2016. godine u 14 asova na groblju pod
Trebjesom.
Cvijee se ne prilae.

VUKOSAVA VUERAKOVI
roena Vukovi
Ostae zauvijek u naem sjeanju i srcu.

1007

Oaloeni: supruga JELENA, sinovi VESELIN i OBRAD, erke

BRANKA i VESNA, braa RADO i BORIA, snahe MARINA,
MARIJANA, ZORA, JULIJA i VIDOSAVA, unuad, praunuad,
sinovci, sinovice, sestrii, sestrine i ostala rodbina
984

Tvoji dragi: erka LJUBINKA, zet MILAN, unuke

VANJA, JOVANA i JELENA

Posljednji pozdrav zetu

DESANKI ALETI
1002

od VUKAINA RADULOVIA sa familijom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav estitom, dobrom i dragom ovjeku komiji

DESI ALETI
RATKU

VUKU MIUNOVIU

od RAJA sa porodicom
1008

985

Posljednji pozdrav zetu

Posljednji pozdrav dragom komiji

RATKU

NIKOLI ONAJU

od MIODRAGA sa porodicom
1009

MILA, BRANA, KOKAN i FRINJO

Opratamo se od velikog ovjeka i prijatelja nae porodice.

Brat VELJKO SAVOVI sa porodicom

1004

Draga tetka

DESO
Voljeli smo te i pamtit emo te!
Poivaj u miru!
Tvoji: MIO, RADA, PUNIA, DANILO, ANA
i mala ISKRA SAVOVI

Porodica BATRIEVI

980

1005

Posljednji pozdrav naoj dragoj i potovanoj snahi

Posljednji pozdrav voljenom

ujaku

1003

ZORI

BOU

RAJKA, MILAN, MILANKA i RANKA sa porodicama

Sestrine: MARIJA, RUA,

MILA i GOJA sa porodicama
1001

Posljednji pozdrav voljenom

ujaku

BOU
Sestrii:DRAGIA, MAJO,
RADOVAN, BLAGOTA i
MITAR sa porodicama
i sestrina NANA
1000

Pobjeda

Oglasi i obavjetenja

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Dana 24.7.2016. godine preminula je naa draga

Posljednji pozdrav

ZORKA Duana ELEZ

roena Dubljevi

DRAGANU ULJAREVIU

25.7.
12 16 26.7. 12 16
.

: , ,

Sauee se prima u gradskoj kapeli u Nikiu dana 24.7. od 14 do 16

asova i 25.7. od 11 do 14 asova kada se kree za Dragovoljie gdje e
se obaviti sahrana u 15 asova.
Cvijee se ne prilae.
Sa potovanjem od BORA i LJILJE JANJUEVI

Oaloeni: suprug DUAN, erke SANJA i NATAA, braa

NIKOLA RAJO, MILORAD CAKO, unuad MILORAD i PAVLE,
praunuka SARA, zaova MILA, bratanii, bratanina, snahe,
zaoviii MILORAD i ARKO, i ostala rodbina

977

986

987

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom ocu

Posljednji pozdrav zetu

INI P. JOVIEVI
996

od VASA PEJAKOVIA sa porodicom

DRAGANU ULJAREVIU

DRAGANU ULJAREVIU

Posljednji pozdrav jetrvi i strini

od erke MILIJANE i zeta IVANA TODOROVIA

sa porodicom

od VINKE LALATOVI

INI JOVIEVI
997

od NEVENKE sa porodicom

988

991

Dana 23.7.2016. godine u 84. godini ivota preminuo je na dragi

Posljednji pozdrav voljenom batu

RADIVOJE Simov NIKEVI

Posljednji pozdrav zetu

DRAGANU ULJAREVIU

DRAGANU ULJAREVIU

od sestre BOIDARKE i zeta PETRA BOGELJIA

sa porodicom

od SLOBA LALATOVIA

Sauee primamo u kapeli u Straevini dana 24.7.2016. od 11 do 16

asova i 25.7.2016. od 11 do 15 asova, kada e se obaviti sahrana u
porodinoj grobnici u Straevini.
Po elji porodice cvijee se ne prilae.

Oaloeni: supruga MILA CAKA, sinovi SAVA i ZORAN, brat

DANILO sa porodicom, bratani DRAGAN, snahe SNEANA,
MICA i NADA, bratanine, sestrina, unuad JOVANA, DANILO i
DAMJAN i ostala brojna rodbina
973
Dana 24.7.2016. godine umrla je u 92. godini ivota

992

989

Posljednji pozdrav drgom bratu

Posljednji pozdrav zetu

ANKA orijeva GARDAEVI

roena Perovi
Sauee primamo u kapeli pod Trebjesom dana 24. 7. 2016. godine
od 11 do 16 asova i 25. 7. 2016. od 11 do 14 asova.
Sahrana e se obaviti dana 25.7.2016. godine u 15 asova na mjesnom
groblju elinski do - Orlina
Cvijee se ne prilae.

DRAGANU ULJAREVIU

DRAGANU ULJAREVIU

od sestre KOVILJKE GLOGOVAC sa porodicom

od MILOA LALATOVIA sa porodicom

Oaloeni: kerka SELIMIRKA, sinovi ILIJA i BRANKO, brat

MILORAD MIO, sestra JELA, snahe, unuad, praunuad i
ostale porodice GARDAEVI i PEROVI
972

993

990

29

30 Oglasi i obavjetenja
Posljednji pozdrav jetrvi i strini

INI JOVIEVI

od LJEPOSAVE, NADE, LJILJE i PEE sa porodicom

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Tri godine od smrti jedinog brata

Pobjeda

Trideseti ti je roendan, sreo

ve devet godina sa tobom

slavi tvoj brat

MIROJE

MILO

TATA

RAJKA JELA
MARKOVIA

Nedostaje nam mnogo. Mene

2013. nikad proi nee, ikono moja!

ivjee u nama vjeno.

MILI, BILJANA, DUKO,
IVAN i FILIP
978

Milunovi

VUINI

Tvoj MIKA
974

Nekada najsreniji danroen je na aneove 13 godina najtuniji

dan jer na aneo nije meu nama! Zvijezde nae najsjajnije, nae su oi
eljne da vas vide, ruke da vas snano zagrle Prolaze dani, prolazi ivot, ali ne prolazi bol, nedostajanjeI nikada nee! Vas su odveli aneli,
a mi smo ostali tu da traimo sjaj vaih oiju negdje meu zvijezdama,
toplinu vaeg osmjeha u zracima suncada sanjamo o tome da emo
uti va glas i u vaem zagrljaju isplakati svu ovu bol! Svuda vas traimo,
meu zvijezdama, meu pticama, meu oblacima, ali vas nemasamo
na jednom mjestu vas ima, uvijek vas ima u naim sjeanjima, u naim
srcima, u naim mislima, u najdivnijim uspomenama. Ima vas u naim
suzama, u naem bolu, u snovima i neprospavanim noima. Beskrajno
nam nedostajete!

994
Posljednji pozdrav snahi, jetrvi i strini

Vole vas i tuguju za vama

VAI NAJMILIJI

INI JOVIEVI

RAJKO JELO Dukin

MARKOVI - RELEZA

od RADOVANA sa porodicom
995

975
Danas se navrava pet godina od smrti naeg dragog

POMENI

Tri godine su prole kako si nas ostavio s gorkim jadom i

emerom, na mili sine Radovane.
Kua nam je pusta, sve je pusto i sumorno otkad tebe nema.
Mi dvoje ostarali i oboljeli oekujemo da nam doe. Niko na
nas glave ne okree vie no da nikome nita ne dolazimo.
U nau kuu se samo plae i pominje tvoje ime i tvoje za nas
veliko dobro izgubljeno.
Tvoji roditelji ele te i eljee te dok kod tebe dou, naa
radosti.

RADOMIRA LAKE JOVANOVIA

Tvoji roditelji otac DUKA, majka VJERA

, ,
. .
, , .

U svakom danu je neto to podsjea na tebe.

alimo za tobom i uvamo te u srcima do kraja ivota. Postojae i
trajae kroz najljepe uspomene i biti dio svake nae ivotne prie.

982

Tvoji: BOSILJKA, DANIJELA, STANISLAVA,

BOJANA, MILENA, MATIJA i JAKOV

, ,
970

SJEANJE
na nae voljene

981
Danas je tvoj 33. roendan sine i brate

DRAGANA DRAGA

RADOVAN

VERA

LJUBICA

22 godine

est godina

sedam godina

ro. Roenovi

PETRIEVI
Vaa imena i ivotne uspomene ne daju nam da Vas zaboravimo.
Danas se navravaju dvije godine od kada si otila, radosti naa.
Tvoja toplina i ljubav su naa neraskidiva nit, koju oplemenjuju
svakodnevno nacrtane slike, priane prie, recitovane pjesmice O
MAMI TVOJE ANDREJE.

979

DRAENE

Sin i brat BOO sa porodicom

Navrava se godina od kad nije sa nama moja majka

Mama STOJA, otac MLAEN i
brat VEDRAN sa porodicom

elimo da bar na trenutak ujemo tvoj glas, da se smije kao prije, da

sve bude kao ranije, ali
Nae ruke prazne, nema poklona samo suze
Tuni to nisi sa nama

BUDO, GAGA, MILICA i DADO sa porodicom

969

976
SJEANJE
25.7.2005-25.7.2016.

VASILIJA VAJA JAUKOVI

Dana 26. jula navrava se godina dana od smrti nae drage majke,
babe i prababe

Vrijeme bez tebe polako odmie, ali se slika sjeanja esto izotrava
i vraa na vrijeme kad si bila tu. Svaka stvar u naem domu i oko
njega nosi tvoj upeatljiv trag.
Nedostaje majko!!!
Bila si najbolja majka, baba i prababa. Niko nam i nita ne moe nadomjestiti prazninu koja je za tobom ostala. Za utjehu mi je to
znam da si na tom svijetu nala mir i spokoj koji si zasluila nainom
na koji si koraala kroz ivot.

CVETO UKANOVI

Porodica je jue posjetila tvoj grob:

Samo je vrijeme prolo, bol i sjeanja na tebe ostae vjeno.

971

Tvoji: MARKO, RAJKO i SNEANA UKANOVI

erka DRAGANA, zet RAJKO POTO, unuk BOO, unuke

JELENA i ANELA, praunuad ANDRIJA i ANDREA
983

MARTE Radivoja VUKOVI

Ostaje eanje koje ne blijedi i dobrota koja se ne zaboravlja.
uvamo te u srcima.
Kerka DRAGICA UKANOVI sa porodicom
968

Pobjeda

TV program

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

SERIJA

FILM

Budva
na pjenu
od mora

Viki,
Kristina,
Barselona

RTCG 1 18:20

RTCG 2 22:00

RTCG 1

RTCG 2

06:00 Budilnik
06:30 Dobro jutro, Crna
Goro, vijesti svakog
sata
11:05 Alternativa
11:06 Nauno-obrazovni
program
12:05 Alternativa
12:06 Pokreni se, r.
12:25 Alternativa
13:00 Vijesti
13:05 Alternativa
13:31 Muzika
14:00 Lajmet, vijesti na
albanskom
15:00 BBC
17:00 Slobodna Evropa Perspektiva
18:00 Dnevnik na
gestovnom jeziku
18:20 Budva na pjenu od
mora, serija
19:10 Moe i ti
19:30 Dnevnik 2
19:55 Sport
20:05 Akcenti
21:15 Rijei , film
23:10 Dnevnik 3
23:45 Meridijani
00:00 Budva na pjenu od
mora
00:40 Slobodna Evropa, r.
01:50 Radni dan, r.

07:00
08:30
09:00
10:00
11:00
11:30
12:00
12:05
13:45
15:30
14:30
17:15

TV PRVA

08:15 Moja mama kuva

bolje od tvoje, r.
09:15 Praktina ena, r.
10:15 Brusko, r.
10:30 Ovca one, r.
10:45 Traara, r.
11:30 Zvezde granda, r.
13:00 Tano jedan
14:00 150 minuta
15:00 Eksploziv
15:30 Brusko, serija
16:00 Traara, serija
16:45 Moja mama kuva
bolje od tvoje
17:40 Prijatelji, Ekskluziv
18:30 Dvije djevojke bez
love
19:00 Vijesti
19:30 Zvala se Feriha
20:30 Andrija i Anelka
21:05 Folk,serija
22:00 Mamaro ,film
23:35 Duoptrija
23:30 Noni urnal

Glas Amerike, r.
Meridijani, r.
Obrazovni pr. r.
Agrosaznanje, r.
RTV spektar, r.
Terra Montenegrina
Vijesti
Nasumice ,film, r.
SAT Reportaa
Slobodna Evropa, r.
Tajna starog mosta
SAT reportaa,Moja
nova barka
Sport
Strani dok.
program BBC
Nodi
Dnevnik 2
Strani dok.
program BBC
Tajna starog mosta
Viki ,Kristina,
Barselona, film
VOA, glas Amerike

17:50
18:00
19:00
19:30
20:00
21:15
22:00
23:45

PINK M

ATLAS

07:00 Dobro jutro

09:30 Pet minuta kuvajte
sa Dajom, r.
10:25 Siti kids
11:03 Film
12:50 Sportisimo
13:03 Razvod na odreeno
vrijeme, film
13:18 Skrivena kamera
14:03 Premijera
14:28 Skrivena kamera
15:13 Bahar, serija
16:45 Siti M
17:11 Pet minuta kuvajte
sa Dajom
17:13 Agencija za SIS
18:00 Info monte
18:20 Premijera
18:45 Sportisimo
19:06 Elif, serija
20:03 Bahar, serija
21:12 Zehra
22:03 Audicija, film
03:51 Sportisimo

07:30
08:00
10:00
11:00
12:00
12:02
14:00
14:02
16:00
16:00
16:55
18:00
18:30
19:00
19:59
20:00
21:00
21:30
22:00
00:00
01:00
02:00
02:30

31

TV VIJESTI

07:00
10:00
10:05
10:07
11:05

Glas Amerike
Film
Pet do pet, r.
iva istina, r.
Vijesti Radio Atlasa
Tiholend, r.
Vijesti Radio Atlasa
Film
Vijesti Radio Atlasa
iva istina, r.
Pet do pet
Forum
Klub A, r.
Autoop, r.
Vijesti Radio
Atlasa
Ljetnji retrovizor
Klub A
Forum
Film
Pet do pet, r.
U raljama ivota, r.
Klub A, r.
Repriza programa

12:00
12:25
14:00
14:05
14:07
14:10
15:10
15:35
16:30
16:50
16:55
17:30
18:30
19:10
20:00
21:00
22:00
22:15
22:30
23:25

FILM

00:10
01:00

Boje jutra
Vijesti
Meteo
Crna rua, r.
Kud puklo da
puklo, r.
Vijesti
Ljubavnice, r.
Vijesti
Meteo
Ukusno,
a lako
Dnevnica, r.
Boje dana
Crna rua, r.
Vijesti
Meteo
Tajne, serija
Kud puklo da
puklo, serija
Vijesti
Crna rua,
serija
Bez granica
Ljubavnice,
serija
Vijesti
Meteo
Zaplet, serija
Kud puklo da
puklo, r.
Bez granica, r.
Ljubavnice, r.

Izdava:
NOVA POBJEDA d.o.o.
PODGORICA
19. decembar br. 5

Direktor i glavni
i odgovorni urednik:
DRAKO URANOVI

Zamjenik direktora:
LAZAR MIUROVI

Direktorica marketinga:
ELJKA RADULOVI

REDAKCIJSKI
KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i
odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIIVANOVI
(desk)
Pomonici glavnog i
odgovornog urednika
NENAD ZEEVI
(politika)
JADRANKA RABRENOVI
(ekonomija)

Mamaro

KAUA KRSMANOVI
(drutvo)

PRVA TV 22:00

MARIJA JOVIEVI
(nedjeljno izdanje)
MBC
08:00
08:05
08:45
09:30
10:30
10:55
11:30
12:05
12:55
13:00
14:00
14:30

Najava programa
Muzika
Bez recepta
Farma
Kontekst, Al Dazira
Video-katalog
Nas je 10 odsto
Farma
Video-katalog
Nokaut
Vijesti, Al Dazira
Dokumentarni program, Al
Dazira
14:55 Video-katalog
15:30 Umijee ivljenja

16:15
16:50
17:30
18:00
19:05
20:10
21:00
21:30
23:30

12:00
12:10
14:00
14:05
14:30
14:57
15:00
17:00
17:05
17:20
18:50
18:52
19:00
19:50

uvari zdravlja
Video-katalog
Na tokovima
Vijesti
Video-katalog
Kuica u cvijeu
Motorsport magazin
Biznis, Al Dazira
Prie sa istoka, Al Dazira

TV BUDVA
08:00
09:30
10:00
11:00
11:30

21:00 Divlja ljepota uivo

21:54 Mali oglasi
23:25 Film

Ritam sporta
Promenada, emisija
Vijesti
Perspektiva
Muziki program
Mali oglasi
Film
Vijesti
Muziki program
Na dva mora
Stars
Mali oglasi
Polis
Muziki
program
20:00 Prelaz
20:40 Muziki program

Djeiji film
Muziki program
Djeiji program
Glas Amerike
Muziki program

RTCG SAT
06:15
06:30
10:00
11:00
12:00
12:05
12:30
13:00
13:05
14:00
14:05

SAT TV
Jutarnji program
Vijesti
Nauno - obrazovni program
Vijesti
ABS
Stil
Vijesti
Dobar dan, kolo, r.
Vijesti
Montenegro ol in von

14:45 SAT TV
15:00 Lajmet, vijesti na albanskom
jeziku
15:30 Dnevnik 1
15:45 NVO sektor
16:15 Riznica, r.
17:00 Radni dan
18:15 Muzika
18:30 Art magazin, r.
19:00 SAT TV
19:15 Dnevnik na gestovnom
jeziku
19:30 Dnevnik 2
20:15 Fudbal, studio
21:30 Slobodna Evropa perspektiva
22:15 Muzika
22:40 Dnevnik 3
23:40 SAT TV

Urednici
VLATKO SIMUNOVI
(kultura)
MARIJA II
(crna hronika)
DRAGICA AKOVI
(Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULI
(hronika Podgorice)
JOVAN TERZI
(Arena)

TV 777

Crna Gora

Vremenska prognoza

prognoza za 25. 07. 2016.

Temperatura Crna Gora / danas

Andrijevica
Bar
Berane
Bijelo Polje
Budva
Cetinje
Danilovgrad
H. Novi
Kolain
Kotor

16
22
17
17
22
19
23
22
15
22

27
34
27
28
34
30
34
36
27
33

Niki
Plav
Pluine
Pljevlja
Podgorica
Roaje
avnik
Tivat
Ulcinj
abljak

Pljevlja

19
18
17
17
24
15
15
21
21
13

31
29
28
28
35
26
26
34
34
22

Pluine
Bijelo Polje
avnik

Mojkovac
Berane

Niki

Kolain

Promjenljivo oblano vrijeme, u junim predjelima

dui sunani periiodi, a poslijepodne i tokom noi
mjestimino kia ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar
slab do umjeren, promjenljivog smjera.

www.meteo.co.me

Utorak 26. 07. 2016.

Andrijevica
Plav

Danilovgrad

PROGNOZA VREMENA ZA NAREDNE DANE:

Roaje

Herceg Novi
Tivat

Kotor

Cetinje

IZLAZAK SUNCA 5.29 sati

Budva

Temperatura
mora:
Bar: 25
Budva: 24
Herceg Novi: 27
Petrovac: 24
Ulcinj: 25

Bar
Ulcinj

ZALAZAK SUNCA 20.10 sati

Srijeda 27. 07. 2016.

07:00
09:30
10:15
11:00
11:25
12:00
12:30
13:00
13:45
14:45
15:15
16:30
17:00
18:00
18:55
19:15
19:30
20:30
21:00

Jutarnji program
Djeji bulevar
Humoristika serija
Vie od petice, r.
Loto najava
Toto
Zabava
Smijeh kao lijek
Grad koji volim
Teme i dileme
Zvjezdane staze
Humoristika serija
Toto
Otium
Kolaii sudbine
Legende
Pria dana
Teme i dileme
Hramovi
Crne Gore
22:00 Aktuelno
22:15 Guteranje
23:15 Film

SLOBODAN UKI
(feljton i arhiv)
IGOR LAKOVI
(dizajn)
DRAGAN MIJATOVI
(fotografija)

TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
desk@pobjeda.me

Broj iro rauna: 560-822-77

Universal Capital Bank

DAMIR DERVIAGI

32

Magazin

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Ana
Stani
uiva
na Adi
Bojani

Ana Stani u Ulcinju sa suprugom

i Matejom Kemanom

Predstavljen trejler
za film o kralju Arturu

MODEL

Srpska pjevaica
i filmska i televizijska producentkinja Ana Stani
jedna je od brojnih selebritija iz
susjedne drave
koji su svoj odmor proveli na
Adi Bojani. Ana je
na ljetovanje u
Ulcinj otila sa
suprugom, beogradskim biznismenom, Momilom Lavrniem
i sinom, ali i sa
majkom i sestrom. Ona je uivala u kajt surfingu, pejzaima, ali
i zajednikom,
nestvarno lijepom odmoru, sa
svojim najbliima. O tome svjedoe fotografije
sa njenog Instagrama.

izel e zbog olimpijade

u Riju prekinuti penziju
Iako je prole godine brazilski model izel Bunden
objavila da naputa modnu
pistu, odluila se na presedan. Rio zove! Sve je gotovo
spremno za otvaranje Olimpijskih igara, koje e, izgleda, biti najseksepilnije Igre
ikada. Insajderi otkrivaju da
e mnogo goliavih ena
igrati sambu.

Gaj Rii sprema adaptaciju svima poznate prie o kralju Arturu i

vitezovima okruglog stola.
Glumac iz serije ,,Sinovi Anarhije arli Hanam tumai lik legendarnog vladara koji je u ovoj verziji ,,odrastao na ulici, a saznao je
za svoje plemiko porijeklo tek kada je uzeo Ekskalibur.
,,Kralj Artur: Legenda o mau prati Artura koji pokuava da savlada moni ma u drutvu svojih prijatelja i lijepe Gvinever, kako bi
pobijedio tiranina Vortigena koji mu je ubio roditelje i oteo krunu.
Dud Lou, Erik Bana i Kejti Mekgrat su takoe dio glumake ekipe,
a film e biti u bioskopima od 24. marta 2017. godine.

Pobjeda

Procjenjuje se da e otvaranje
Olimpijskih igara 5. avgusta
pratiti oko bilion gledalaca irom planete. Jedno od iznenaenja, ipak otkrivenih, jeste i
prisustvo brazilskog modela
izel Bunden. Procurela informacija nimalo nije umanjila
eksluzivnost organizacije. Naprotiv, interesovanje za svjetski spotski spektakl samo raste.

izel e na stadion Marakana izai uz poznatu dez pjesmu koju e na klaviru svirati

uveni brazilski muziar Paulo

obim, iji je otac komponovao svjetski hit 1962. godine.

a
n
a
H
n
o
s
u
g
r
e
F

Rio je e ponosno predstaviti

jo mnoge uspjene linosti, a
legendarni fudbaler Pele e
paljenjem olimpijskog plamena tradicionalno otvoriti Igre.
Novost je i da e na otvaranju
uestvovati 6.000 izvoaa koji e predstaviti razvoj brazilskog naroda, ukljuujui i
svjetski poznat karneval, kao i
senzualni enski ples. Goliave
dame pokazae umjetnost
sambe u lepravim laganim
materijalima. Sve e biti razigrano, ivotno, brazilski.

Ameriki
supermodel
Hana
Ferguson
slikala se
za novo
izdanje
asopisa
Sports
Ilustrejted

Arena
Pobjeda

M. BABOVI

Ponedjeljak, 25. jul 2016. / Godina IX / Broj 3416

Sveanou u Vili Gorica

ispraeni crnogorski olimpijci

SRENO!

Str. 8-9.

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Jedinstvo nakon poraza od Mave doivjelo promjene u igrakom kadru

Fudbaleri Sutjeske

Kovaevi napravio rez

PODGORICA - Poslije 14
dana paklenog rada na
najveem planinskom
masivu u Srbiji, fudbaleri
Sutjeske doputovali su
jue u Niki, gdje e trenirati do poetka nove sezone.

Jedinstvo
Mava

0
2

PODGORICA - Fudbaleri
Jedinstva nastavljaju sa
paklenim radom, a u sklopu priprema za novu sezonu u kojoj ih oekuje
konano nastup u Prvoj
ligi, Bjelopoljci su odigrali jo jedan kontrolni me.
Poraz od Mave bio je jasan signal za efa strunog taba Savu Kovaevia da napravi rez u
igrakom kadru, a nekima koji su bili na probi
definitivno je ,,odzvonilo.
- Nema vie ekanja, do poetka prvenstva ostalo je
manje od dvije nedjelje, tako da smo morali da reagujemo. Utakmica protiv Mave pokazala nam je dosta
toga, isplivale su neke stvari na koje ne moemo da
zamurimo, tako da sam
prelomio i ono to sam najavio skratio spisak - kategorian je Sava Kovaevi,
trener Jedinstva.

Velika rotacija

Jedinstvo je me protiv
Mave poelo u sastavu
urovi, Gordi, Lakievi, Vukovi, Dodevski, Tiodorovi, ahman, Karadi, Hajrulin, etkovi,
Kali, dok su u nastavku
nastupili Masonii, Banda, Marui, Dulovi, Borii, Drakovi, Beirovi,

NajVEE POjaaNjE:
Slobodan Lakievi

Potpisao Pajovi,
Masonii na probi
Bjelopoljci su jue dobili pojaanje u posljednjoj liniji.
Novi lan Jedinstva je Jovan Pajovi, 20-godinji toper, koji je posljednju sezonu proveo u beogradskom
Brodarcu.
Na probi u Jedinstvu je Dragan Masonii, dosadanji
golman Mornara.

Kovaevi, Hajrovi, Laloevi, Nikoli.

- Bila je ovo posljednja provjera u kojoj smo imali veliku rotaciju, jer je nastupilo
22 igraa. Sada ve skraujemo spisak. Bila je to prilika da vidimo neke igrae,
da jo jednom probaju
odreeni na probi da se nametnu, ali i da vidimo trenutne mogunosti svih
kandidata za prvi tim objanjava Kovaevi.

Dodevski i Karadi?

Zbog toga od gotovo ve vienih pojaanja u timu iz

Bijelog Polja u liku Ninoslava Dodevskog, nekadanjeg igraa vie makedon-

Pljevljaci angaovali jo jedno pojaanje

ou za Rudarov
ou u napadu

PODGORICA - Rudar nastavlja sa pojaanjima novi lan pljevaljskog prvoligaa je ou Jamamoto.

Klub iz najsjevernijeg crnogorskog grada, nakon

eliminacije iz kvalifikacija
za Ligu Evrope angaovao

je vezistu Arbena Buaja,

napadaa Alena Melunovia, a za ou u ofanzivnoj liniji prologodinji osvaja
Kupa pobrinue se i ou
Jamamoto.
Japanski napada ve neko
vrijeme trenira sa Pljevljacima, a 18-godinji Jama-

skih klubova (Metalurga,

Rabotnikog, Pelistera i
Teteksa), kao i Darka Karadia, biveg ofanzivca
Mornara, Mladosti i Sutjeske nee biti nita
- Dodevski je dobar igra,
meutim stigao je potpuno
nespreman i skroz je van
forme. Jednostavno mi u
ovom trenutku nemamo
vremena da ga ekamo, tako da sa njim nijesmo potpisali ugovor. to se tie
Karadia, radi se o sjajnom momku i igrau, ali je
polugodinja pauza ostavila oigledno traga, tako da
smo od njega vie oekivali
- dodao je Kovaevi.
Sa druge strane kada su u

pitanju Luka Tiodorovi,

Slobodan Lakievi,Lazar
Laloevi, Armin Kali, Rinat Hajrulin, ovjek koji je
u ovom klubu bio gotovo na
svim funkcijama od trenera mlaih kategorija, do direktora istie:
- Tiodorovi i Lakievi zaista su pokazali tokom priprema da e biti prava pojaanja za nas i drago mi je da
smo uspjeli da ih angaujemo, jer smo s njima dobili
mnogo. to se tie Laloevia, Kalia i Hajrulina oni
su za sada samo novi igrai,
a tek treba da dokau da e
biti pojaanja - naglasio je
Kovaevi, objanjavajui
da je sada vezista neophodan.
- Jedan pravi plej nam je
neophodan i nadam se da
emo uspjeti da na tritu
naemo neto interesantno. Zbog poznate situacije
sa Stefanom oreviem,
traimo i napadaa. Ve
smo u odreenim pregovorima, ali ne bih o imenima.
Jedinstvo je nakon mea na
Zlatiboru protiv Mave doputovalo u Bijelo Polje, gdje
e ekipa trenirati do poetka prvenstva, a narednu
provjeru Bjelopoljci e
imati ve sjutra protiv Bese.
- Treniraemo kod kue,
koristiemo pomoni teren, eventualno emo ii do
Mojkovca, tako da do poetka prvenstva ovdje emo odraditi posljednju fazu - naglasio je Kovaevi.
R.PEROVI
moto jue je i zvanino potpisao trogodinji ugovor sa
Rudarom.
Vremenski period na koji
su ,,rudari potpisali ugovor sa mladim japanskim
internacionalcem govori o
tome da u Pljevljima vjeruju u njegov potencijal i kvalitet. Jamamoto e biti trei
Japanac u Rudaru, jer je u
ovom klubu ve nastupao
Kato, a tu je i vezista od
prole godine Noma
Inae, ekspedicija Rudara
preksjutra se vraa sa priprema iz Kueva.
R.P.

Protekle dvije nedjelje

dvostruki crnogorski ampion radio je punom parom
na Kopaoniku, sve planirano sprovedeno je u djelo, pa
e do 6. avgusta ef strunog taba Neboja Jovovi
imati priliku da udari ,,glazuru, jer e se do tada raditi na zavrnim priprema
za nve izazove
- Imali smo dosta posla, ali
generalno utisak je da smo
dosta toga odradili, da smo
iz dana u dan napredovali,
a s obzirom da smo znatno
podigli nivo moram biti
zadovoljan odraenim istakao je novi kormilar
,,plavo-bijelih Neboja
Jovovi.

Napraviti iskorak

Svaki dan na Kopaoniku

imao je priu za sebe, a svaka pria bila je gotovo identinog sadraja - rad, red,

Bokelj zavrio pripreme na

Plaim s
Evropa
PODGORICA - ,,Igranje u
evropskim takmienjima
uvijek je ma sa dvije otrice, a moram istai da se
plaim da e na nas ostaviti posljedice, koje bi
mogle da se manifestuju
na poetku nove sezone.
Potpuno iskren bio je na
poetku razgovora za
Arenu Slobodan Drakovi, trener Bokelja, neposredno po dolasku sa priprema na Zlatiboru.
Bokelj e se do poetka nove sezone spremati u Kotoru, a nakon debitantskog
nastupa u kvalifikacijama
za Ligu Evrope tek ostaje
da se vidi kako e snai ovaj

Fudbal

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Arena

doputovali sa dvonedjeljnih priprema na Kopaoniku, Neboja Jovovi poruio:

elim da budemo
bolji nego lani

zadOVOljan RadOm
na kOPaOnIku:
Neboja Jovovi

disciplina.
- Prije svega moram istai
da sam bio skeptian po pitanju Kopaonika, ali priznajem imali smo zaista

fenomenalne uslove. Imali

smo priliku da u idealnoj
klimi treniramo na vrhunskim terenima, koji su nam
bili na bukvalno 50 metara

od hotela, a s obzirom na
ljubaznost osoblja, zaista je
sve djelovalo vrhunski - nije krio oduevljenje bazom
Nikiana Jovovi, koji je

a Kopaoniku, trener Slobodan Drakovi iskren:

bilo da treniramo na Zlatiboru 12 dana i miljenja

sam da nam nedostaje tih
tri-etiri dana, ali o tome
nijesam ja odluivao - kategorian je Drakovi.
Za vrijeme boravka na Zlatiboru Bokelj je odigrao i tri
kontrolna mea (Radnii
Ni, Jaenice, Tabani), a te
utakmice ostavile su pozitivan utisak.
- Trebali smo da igramo i
protiv Novog Pazara, ali
nakon to je on otkazao nijesmo nali rivala. to se tie ove tri utakmice djelovali smo dosta dobro, bilo je
pozitivnih i negativnih
stvari - objanjava trener
Bokelja.
Novajlije u prvoligau iz
Kotora pokuale su da se
nametnu, a utisci Drakovia jo su pomijeani.
- Novi igrai su djelovali
dobro na utakmicama, ali
za sada mislim da moramo
jo raditi kako bi potpuno
nadomjestili odlaske nekih
vanih igraa.
R.P.

se da e
ostaviti traga

Slobodan Drakovi

tim, jer se po tradiciji naim

klubovima deava da ih
evropska turneja ,,skupo
kota.
- Vidjeemo, ali jasno je da
smo nakon eliminacije iz
Evrope kao klub morali biti

organizovaniji. Morali smo

ii naprijed, a mi stagniramo, a moda smo napravili
i korak nazad. Meutim, ja
u se truditi to je do mene
da budemo u zlatnoj sredini - prokomentarisao je
Drakovi.
Kotorani su inae proteklih devet dana radili punom parom na srpskoj planinskoj ljepotici, gdje su
nastojali da se osvjee i
,,pripune baterije nakon
,,pranjenja na evro sceni.
- Imali smo zaista odline
uslove. Vrhunska klima, tereni su bili u dosta dobrom
stanju, a jedini moda problem je to smo bili manje
od planiranog. U planu je

zatim stavio akcenat na

ekipu.
- Svaki dan nastojali smo da
iskoristimo maksimalno.
Ali, ono to je za nas najvanije jeste da smo uspjeli da
odigrao pet utakmica, jer
su nam upravo provjere bile najvanije. Kroz njih
smo dobili brojne odgovore koji su nam trebali, ali i
nakon kojih su ostala odreena pitanja koja moramo
rijeiti - dodao je mladi
strunjak.
Nakon odraene druge faze priprema, Jovovi je
sada jasan po pitanju ambicija kada je u pitanju sezona koja ,,kuca na vratima
- Ne elim nita da obeavam jo, vidjeemo kako e
stvari odvijati, ali svakako
da je na cilj da budemo

bolji nego prole godine.

elim da napravimo taj
iskorak! Sigurno da nee
biti lako, jer e po najavama i zbog reorganizacije
liga biti nikad zanimljivija.

Deficit igraa

Sutjeska je u prelaznom
roku ostala bez ak 11 igraa, a u meuvremenu stiglo je pet novajlija. Sama
brojka govori da je nikiki
tim u igrakom deficitu.
- Nije lako skockati sve nakon prelaznog roka u kojem ostanete bez toliko
igraa. Uspjeli smo da dovedemo pojaanja, to su
sve igrai sa reputacijom,
tako da od njih oekujem
da budu prevaga. Ali, jasno
je da imamo taj deficit, posebno u posljednjoj liniji napominje Jovovi.
Na pitanje da li je to signal
da Sutjeska nije stavila
taku na pojaanja, prvi
strateg Nikiana nastavlja:
- Sve je mogue. Ukoliko se
pojavi neto zanimljivo na
tritu sigurno da emo
reagovati - prokomentarisao je Neboja Jovovi.
R.PEROVI

Miljan Radovi zadovoljan pripremama

Na pravom smo putu

PODGORICA - Grbalj je
na poetku prelaznog roka
ostao bez Petra Vukevia i
Bojana Kopitovia, pa se
sticao utisak da e tim iz
Radanovia u novu sezonu
ui sa dosta problema. Ali,
mladi strunjak Miljan Radovi nije mislio tako, ve
je zasukao rukave, a poslije
estokog ritma koji je nametnuo na pripremama na
Zlatiboru, koje su jue zavrene, nekadanji sjajni
ofanzivac zrai optimizmom.
- Sve planirano smo sproveli u djelo. Zadovoljan
sam kako smo izgledali, napredak je vidan i to je ono
to raduje - naglaava Radovi.
Grbalj je na Zlatiboru od pet
kontrolnih meeva ostvario
dvije pobjede, uz tri remija,
ali je iz utakmice u utakmicu djelivao sve bolje.

Miljan Radovi

- Utakmice su pokazale da
smo na pravom putu. Igrai
su radili odlino, ispunjavali su sve zahtjeve, na svakoj utakmici smo podizali
formu, tako da to uliva nadu da emo spremni i na
pravi nain doekati start
prvenstvene trke - dodao je
Radovi.
ef strunog taba danas je
igraima dao dan odmora,
a ve od sjutra kree posljednja faza priprema, kako bi se i posljednje greke
ispravile uoi poetka nove
sezone
R.P.

Arena

Iskra zavrila pripreme na Zlataru

Remi pred put

Iskra
Sloga Sjenica

0
0

NOVA VARO - stadion:

Bra no e vac. Gle dala ca:
oko 50.
ISKRA: Lakievi, S. Kosovi, N. Kosovi, Petrovi,
Vukovi, Bulaji, Burzanovi, Bonjak, Gordi, Golubovi, urovi.
Igra li su jo: Mem e vi,
Kaluerovi, Krstovi, Savievi, osovi, Radunovi, Drin i, Ra do nji.
SLOGA SJENICA: Dizdarevi, Vitorovi, Mahmutovi, krijelj, Papi, Selmanovi, Kariik, Sendelj,
Anii, Bigovi, Markovi.
Igrao je jo: Puri.

Fudbaleri Iskre remizirali

su sa Slogom iz Sjenice (0:0)
u posljednjom meu u sklopu priprema na Zlataru. Prvoliga iz Danilovgrada pred
put za Crnu Goru odmjerio
je snage sa Slogom, a i pored
apsolutne kontrole igre, nije
uspio da stigne do trijumfa.
Da ni lovgra a ni su prethodno na Zlataru remizirali sa Rudarom (2:2) i lako
savladali po bi je di li Fap
(5:0), a do poetka prvenstva trenirae na svom terenu.
Iskra e na startu nove sezone gostovati Budunosti,
a Radisav Dragievi upravo protiv biveg kluba debitovae na klupi Danilovgraana.
R.P.

Kom savladao Dei u Kolainu

Pravi ritam
Zlatiana
Kom
Dei

Fudbal

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

2
1

KOLAIN - Sta di on na
Lugu. Gledalaca: 50. Strijelci: Miloevi u 15, Pavievi u 30. (Kom), Ku u
65. minutu (Dei).
KOM: Ivanovi, Mili, Dabe ti, Pe tro vi, De di,
urkovi, . Popovi, Niikava, Pavievi, Kai,
Miloevi.
Igrali su jo: Pavlii, Radonji, Perovi, Kento, J.
Popovi, ofranac, Vujovi, abarkapa, Kilibarda.

DEI: Rosandi, Padovi, Spa si, Mi ha i lo vi,

Rudan, uki, Mijukovi,
Boanovi, uranovi, Samaj, Pepi.

Zijad Adrovi i Ivan Butorovi odlaze u BiH

Nikiki
tandem u
Goradu

PODGORICA - Zijad
Adrovi i Ivan Butorovi
novi su lanovi Gorada.
lan Prve lige Bosne i Hercegovine dogovorio je jue
saradnju dvojicom Nikiana, koji su svojevremeno
zajedno bili u Mogrenu.
Iskusni vezista Zijad AdroIgrali su jo: Sekulovi, Tuzovi, Ujkaj, Krkanovi,
Anui, Ku, Vuljaj, Jovanovi, Gardaevi.
Kom i Dei odmjerili su
snage u Kolainu, a prijateljsko odmjeravanje snage pripalo je drugoligau
sa Zlatice. Tim koji je nedavno preuzeo Nenad
Vukevi ve poslije pola
sata igre imao je dva gola
prednosti, jer su Stefan Popovi i Milo Pavievi
krunisali dobru igru svog
tima, dok je konaan rezultat postavio Edvin Ku,
novajlija u redovima Tuzana.
Zlatiani su i u ovom meu
pokazali dobar ritam, ali i
nagovijestili da e u narednoj sezoni oigledno biti
prvi favoriti u Drugoj ligi
za najvei plasman, odnosno povratak u elitno drutvo.
R.P.

vi, nakon gaenja budvanskog kluba, minule sezone

bio je u eliku, dok je golman Ivan Butorovi nastupao za Jezero kao pozajmljen igra Lovena.
- Ve neko vrijeme bili smo
u pregovorima sa ljudima
iz ovog kluba. Bili smo ras-

poloeni da nas angauju i

dogovorili smo sve detalje,
tako da i Ivan i ja naredne
sezone igraemo u Goradu - potvrdio nam je Adrovi.
Nikiki tandem odlaze u
Bosnu i Hercegovinu zahvaljujui iskusnom treneru Slavoljubu Bubanji, ovjeku koji je kao trener
OFK Bara i elika ostavio
neizbrisiv trag, a koji ima
veliku reputaciju u ovoj zemlji
- Bubanji dugujemo veliku zahvalnost. Drago mi
je da u imati priliku da se
oprobam u Bosni i Hercegovini, mada znam da nee biti lako. Poslije deavanja u Mogrenu bio sam u
eliku kako bih odrao
formu, ipak ostao sam do
kraja da pomognem klubu
da ue u Drugu ligu, a sada
elim da se potpuno vratim - jasan je nekadanji
lan Sutjeske, Lovena i
Mogrena.
Sa druge strane, nekadanji
golman Mogrena, Igala,
Rudara i Lovena, tako e
imati priliku nakon epizode u Jezeru, gdje je igrao na
18 meeva (za Cetinjane
nastupao samo na jednom
Kup meu) mogunost da
se dokae i skrene panju
na sebe
R.P.

Prijateljski me u Beranama

Dobar start
Radniki
Brskovo

2
0

BERANE - Stadion:
Gradski. Gledalaca: 100.
Sudija: Milutin Steevi
(Berane). Strijelci: Iv. Asa
novi u 47. i Ordinski u
52. minutu.
RADNIKI: Jevri, Tmu
i, ekularac, Niavi,
Jekni, Iv. Asanovic, Vule
vi Vukmarkovi, Radi
nov, Bokovi, Ordinski.
Igrali su jo: Ig. Asanovi,
Raievi, oki, Meiku
ki, Barjaktarovi, Rako
vi.
BRSKOVO: Jovanovi,
Vukadinovi, Zindovi,

Aovi, N. Krui, Tomo

vi, Banda, Radulovic, M.
ori, S. ori I. Mini.
Igrali su jo: Zejak, Adi,
Dulovi, Boovi, Poljak.
S. Futi, Medojevi.
Duel drugoligaa i tre
eligaa zaslueno je
pripao Radnikom, koji je
boljom igrom u nastav
ku savladao goste iz
Mojkovca, koji e nakon
eliminacije iz Druge lige
igrati Sjevernu regiju.
Beranci su pod vostvom
novog trenera Duana
Jevria bili bolji rival, ali
su tek u nastavku prora
dili i golovima Asanovia
i Ordinskog stigli do
pobjede
R.P.

Meunarodni fudbal

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Arena

Stie u Lacio

Novi plan Princa Rima

Toti
hoe u
trenere
Franeska Totija po zavretku igrake karijere
eka direktorska funkcija u Romi, ali Princ
Rima e moda promijeniti plan.
- Ranije sam govorio da sebe vidim iskljuivo
u direktorskoj fotelji, ali kada odete u penziju
neto vam ,,pukne u glavi i shvatite da vam je
teko da se odreknete lopte u nogama. Stoga
ne iskljuujem mogunost da se u budunosti bavim trenerskim poslom. Ako su mnogi
moji bivi saigrai uspjeli u tome, onda
mogu i ja - rekao je Toti za Republiku.
Protekla sezona bila je teka za Totija,
posebno zbog verbalnih sukova sa trenerom Franeskom Spaletijem. Navijai
,,vuice bili su, naravno, na njegovoj
strani, a kapiten je na kraju potpisao
novi ugovor.
Ne. K.

Sporna koreografija

Ultimatum za Zvezdu
Crvenu zvezda eka kazna
zbog ispada navijaa na meu
sa Valetom u revanu drugog
kola kvalifikacija za Ligu ampiona.

Delegat Peter Fousek je spremio

izvjetaj, a beogradski Sport pie

da je ve odlueno da ampion Srbije uplati 100.000 eura na raun

Uefe. Uz to, ,,crveno-bijeli e navodno dobiti posljednju opomenu
pred iskljuenje iz meunarodnih
takmienja.
Razlog je koreografija uoi sa Valetom, na kojoj je bilo ispisano

UEFA u bojama albanske zastave,

uz podsjeanje na sukobe na Kosovu. To nije prvi put da ,,delije aludiraju na prijem Kosova u Evropsku fudbalsku uniju, ali jeste
premijerno u takmienju koje je
pod ingerencijom evropske kue
fudbala.

Imobile na
,,Olimpiku
iro Imobile se vraa u
Italiju nakon neslavnih
epizoda u inostranstvu.
Nekadanji igra Torina
trebalo bi da postane
novi fudbaler Lacija.
Imobile je 2014. godine iz
Torina preao u Borusiju
iz Dortmunda, ali su ga
,,milioneri prodali Sevilji
za 14.000.000 eura
i izgubila 4.500.000.
Andaluani e sada
za Italijana inkasirati
8.500.000, plus potencijalnih 500.000 od
premija.
Dvadesetestogodinji
napada na ,,Olimpiku
e zaraivati 2.000.000
eura, plus bonusi.
Lacio je prije nekoliko
dana iz Ostendea doveo
lijevog beka Dordana
Lukakua, koga je platio
4.250.000 eura. Ne. K.

Prema propisima Uefe, strogo je

zabranjeno bilo kakvo uplitanje
politike u fudbal i zato je kazna za
Zvezdu oekivana.
Sport pie i da je u cijelu istragu
bio ukljuen i Fudbalski savez Srbije, a da u Nionu ima i predloga
da sankcije za prvaka Srbije budu
jo rigoroznije, odnosno da se
Zvezda odmah izbaci iz evropskih kvalifikacija ili da jednu utakmicu igra pred praznim tribinama.
Ne. K.

Arena

Meunarodni fudbal

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Promjena imida

Portugalac s

Nijes
Zlatn

Mesi plavuan
Tugu nakon razoaravjueg kraja sa reprezentacijom Argentine na Kopa
Americi, Lionel Mesi rijeio je da lijei promjenom imida.
Nekada ,,obian momak
iz Rosarija, koji je tijelo ne
tako davno ,,ukrasio tetovaama, pa poslije nabacio
i bradu, odluio je da promijeni boju kose.
- Plavuan - kratko je napisala supruga Antonela uz
fotografiju novog Mesijevog imida.
Mesi trenutno provodi odmor sa porodicom, a uskoro ga oekuju pripreme sa
Barselonom, u ijem dresu
e braniti titulu u panskoj
Primeri.
Ne. K.

Borusija iz Dortmunda stavila taku na dolaske igraa

Nema vie kupovine

Borusija iz Dortmunda je
stavila taku na kupovinu
igraa. ,,Milioneri su doveli osmoricu, a sada e u
fokusu biti prodaja onih
koji nijesu u prvom planu
kod Tomasa Tuhela.

Na jaanje igrakog kadra

potroeno je 113.750.000
eura, a za taj novac sklopljen je zanimljiv i dobar
tim. Tako smatra izvrni
direktor Joakim Vacke.
- Kako sad stvari stoje, niko
vie nee doi u Dortmund
do kraja prelaznog roka.
Ionako ve imamo dosta
igraa u ovom trenutku.
Neemo dovesti nijednog
kljunog fudbalera, kao na
primjer neke zvijezde koje
su sa Realom nedavno
osvojile Ligu ampiona.
U redove viceampiona
Njemake stigli su Andre
i r l e ( Vo l f s b u r g ,
30.000.000 eura), Osman
Dembele (Ren, 15.000.00),
Sebastijan Rode (Bajern,
12.000.000), Rafael Gereiro (Lorijan, 12.000.000),
Mark Bartra (Barselona,
8.000.000), Emre Mor
(Nordsjeland, 7.000.000),

Mikel Merino (Osasuna

3.750.000) i Mario Gece
(Bajern, 26.000.000).
- Ne moemo sebi da priutimo da troimo vie novca nego to imamo ili da se
zaduujemo. Moramo da
vodimo rauna da ostanemo finansijski stabilni istakao je Vacke.
,,Milioneri, ipak, ne treba
da budu previe zabrinuti
jer su za tri igraa inkasirali
107.000.000 eura - otili su
Henrih Mhitarjan (Manester junajted, 42.000.000),
Mats Humels (Bajern,
38.000.000) i Ilkaj Gundogan (Manester siti,
27.000.000).

Jasno je da navijai Dortmunda jedva ekaju da vide kako e igrati njihov tim,
posebno nekada povratnik
iz Bajerna - doskora odbjegli sin - Mario Gece.
- Ubijeeni smo da e na
trener vratiti Marija na nivo na kome je nekad bio, na
primjer poslije finala Mundijala 2014. Naravno da
smo primijetili da neki navijai nijesu ba sreni to
se Gece vratio, ali veina
njih je zadovoljna. Mario
namjerava da im pokae da
opet moe da igra kao prije,
da partijama na terenu odgovori na kritike - poruio
je Vacke.
Ne. K.

Ostaje u Bundesligi

HSV uzeo
Kostia
Bio je povezivan sa
mnogo klubova, a na
kraju mu se ispunila
elja - Filip Kosti e
postati novi igra Hamburgera.
Njemaki klub je na
Tviter profilu objavio da
reprezentativac Srbije
dolazi na ljekarske preglede,
HSV e za momka koji
je svojevremeno navodno elio da igra za Crnu
Goru platiti 15.000.000
eura - 12.000.000
odmah i 3.000.000
kroz bonuse. Dio novca
trebalo bi da pripadne
i Groningenu, gdje je
Kosti igrao prije nego
to je preao u tutgart.
Kada je krilni igra prelazio u redove vaba,
dogovoreno je da
holandskom timu isplate 15 odsto od transfera
koji bude iznosio vie
od 6.000.000 eura.
Dakle, u Groningenu se
nadaju profitu od oko
1.200.000 evropskih
novanica.
Kosti je bio nadomak
prelaska u Volfsburg i
Valensiju, ali je izrazio
elja da njegov naredni
klub bude HSV.
- Definitivno elim
u Hamburger. To je
najbolji klub za mene
i moju karijeru. Tamo
u zasigurno postati
bolji igra. Ovu odluku
sam donio jo prije est
nedjelja - poruio je
Kosti za Bild.
elja mu se ispunila...

Ne. K.

Prvak Evrope sa Real

Madridom, ampion Starog kontinenta sa Portugalom. Sve u 2016. godini.
Sve navodi da samo udo
moe da sprijei Kristijana Ronalda da dobije
Zlatnu loptu.
Majstor sa Madeire,
meutim, kae da se ne
optereuje time.
- Zlatna lopta nije u mojim
rukama, ali u priznati da

,,Stara dama ne miruje

Juve ho
Juventus ne miruje na
tritu. ,,Stara dama
ukljuila se u trku za
vezistu Zenita Aksela
Vicela.
Belgijanac sigurno ne
ostaje u Sankt Peterburgu, to je saoptio
i trener ruske ekipe
Mirea Luesku, a znalo
se da su za Belgijanca
zainteresovani Everton
i Inter.
ak se pojavila informacija da je ponuda Engleza od 30 miliona eura
zadovoljila Zenit, ali...
Juve navodno nudi
24.000.000, dakle
manje od ,,karamela,
ali pita se i igra. A, kada
birate izmeu Juventusa i Evertona, nema dileme ko ima prednost.
Zbog toga bi, ako Vice-

Meunarodni fudbal

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Arena

skromno o nagradi za najboljeg fudbalera svijeta u 2016.

sam opsjednut
nom loptom
sam u dobroj poziciji s obzirom da sam pobijedio u Ligi
ampiona i na Evropskom
prvenstvu. Ova sezona je
bila najbolja u mojoj karijeri,
osvojio sam dva velika trofeja za klub i zemlju, to je
svakako neto jedinstveno.
Individualne nagrade se
uvijek dobijaju bez oekivanja, ali one nijesu sve.

Nijesam opsjednut osvajanjem Zlatne lopte - rekao je

Ronaldo.
Ronaldo u Realu zarauje
17 miliona eura godinje
(sa bonusima 21.000.000).
Kae kako eli da produi
ugovor sa ,,kraljevskim
klubom.
- Razgovarao sam sa predsjednikom (Florentinom
Perezom, prim. aut) preko
telefona i kad se vratim u

Madrid priaemo. Produenje ugovora je neto to

elim - istakao je Ronaldo.
CR7 je poruio da nee igrati me Superkupa Evrope
protiv Sevilje u Totenhemu,
a razlog je oporavak od
povrede zadobijene u finalu
Eura sa Francuskom.
- Osjeam se bolje, elim
da se oporavim i nadam se
da u se vratiti to je bre
mogue.
Ne. K.

Trener PS-a Unaj Emeri o kolegi iz Reala

oe i Vicela
lova velika elja bude odlazak u Torino, Zenit mogao
da mu izae u susret i
spusti cijenu.
Jasno je i da je njegov
dolazak u Juve uslovljen
transferom Pola Pogbe,
koji je blizu prelaska u Manester
junajted. ,,Stara
dama je ovog
ljeta dovela
Benatiju,
Alvea, Pjania, Pjacu,
Iguaina...
Vicel jeu
karijeri
nastupao i za
Standard i
benfiku.

Ne. K.

Zidan moe da
bude najbolji
Novi trener Pari Sen armena Unaj Emeri izuzetno cijeni Zinedina Zidana
i smatra da nakon osvajanja Lige ampiona sa Real
Madridom moe da postane jedan od najboljih
trenera na svijetu.
- Real Madrid i Zidan su
povezani na nevjerovatan
nain. Real Madrid zbog
velike istorije, a Zidan zbog
toga to je legendarni fudbaler kluba. Logino, prelazak u ulogu trenera nije
lak, ali je Zidan pokazao da
je dobar strunjak. Radi u
jednom od najboljih klubova na svijetu, on je bio jedan
od najboljih fudbalera na
svijetu i nema sumnje da
ima ansu da postane najbolji trener - rekao je Eme-

ri, prenosi Goal.

Zidan je kao igra sa Real
Madridom osvojio Primeru, dva Superkupa panije,
Ligu ampiona, UEFA Superkup i Interkontinentalni kup.
U januaru je zamijenio
Rafaela Beniteza na klupi
,,merengesa i vodio je tim
do osvajanja titule u Ligi
ampiona, poto je u finalu nakon izvoenja jedanaesteraca savladan Atletiko.
Ne. K.

Arena

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

5-21. avgust

Crnogorski olimpijski komitet ispratio sportiste na Olimp

SRENO, CRNOGOR

PODGORICA - Crnogorski olimpijski komitet sino je u Vili Gorica organizovao sveani ispraaj
sportista na Olimpijske
igre u Rio de aneiru.

Crnogorski narod e od 6.
avgusta pratiti na najveoj
planetarnoj sportskoj smotri takmiare u ekipnim i
pojedinanim sportovima,
ukupno 34, to je za jedno
ime vie nego na prethodnim igrama u Londonu.
U ekipnim sportovima ast
Crne Gore branie ruko-

metaice i vaterpolisti , a u
pojedinanim mladi plivai Jovana Terzi i Maksim
Ini, atletiari Slaana Perunovi i Danijel Furtula,
teniserka Danka Kovini,
jedriliar Milivoj Duki i
dudista Sran Mrvaljevi.
Crnogorsku zastavu na
sveanom otvaranju Igara
5. avgusta nosie Bojana
Popovi, proslavljena rukometaica, koja e poslije
pauze od etiri godine, od
olimpijskog srebra u Londonu, ponovo istrati na
teren u crvenom dresu.

- Srce mi kuca drugaije,

malo specifinije, kao u
Londonu prije finala, a to
znai da sam uzbuena. Za
mene je ovo ast i zadovoljstvo i zahvalila bih se
svima koji su mi ukazali
povjerenje da ovoga puta
ja budem ta koja e nositi
zastavu ispred ovih divnih
sportista koji e se boriti za
medalje. Probaemo, kao u
Londonu, da damo sve od
sebe, na najbolji nain
predstavimo malu zemlju i
da ne dozvolimo nikome,
iako je vei, karakterno,

motivaciono, emotivno i
bilo kako drugaije, da bude bolji od nas. To mi sve
imamo, pokazali smo, dokazali vie puta, a i ovoga
puta biete ponosni na nas.
Bie teko, ali u moje i u
ime njihovo obeavam da
emo zajedno probati da
doemo do jo sjajnijih
medalja i da emo se ponovo radovati kao poslije
Londona. Hvala vam jo
jednom, probau da opravdam povjerenje i sa ponosom u nositi nau prelijepu zastavu - kazala je

Bojana Popovi.
Predsjednik Crnogorskog
olimpijskog komiteta Duan Simonovi podsjetio je
na prve Olimpijske igre u
Pekingu, na same poetke.
- Dosta kasno, sticajem raznih okolnosti, uli smo u
olimpijsku porodicu, a naa pria poela je u Pekingu
2008. godine gdje smo na
pravi nain predstavili dravu i olimpijski tim. Drugo nae uee bilo je 2012.
godine u Londonu. Nastupili smo pod naom zastavom, sa naom himnom,

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Arena

M. BABOVI

5-21. avgust

pijske igre u Rio de aneiru

RKE I CRNOGORCI !
ponosom, snagom koju
smo oduvijek gajili i to nam
se posreilo. Nae lavice
osvojile su prvu olimpijsku
medalju za Crnu Goru i
zlatnim slovima bie ispisane u istoriji naeg sporta.
I nikad to niko nee moi
zaboraviti.
Simonovi je priao o vrijednostima sporta.
- Pred kampanju za Olimpijske igre, govorili smo da
su pobjednici meu nama,
eljeli smo da najmlaoj
populaciji kaemo da je
dobar primjer u sportu va-

an i bitan. eljeli smo da

skrenemo panju na bavljenje sportom djeci i roditeljima. Zato smo bili u naim
kolama, na univerzitetima,
bili smo na naim plaama,
planinama, bili smo na naim ulicama i trgovima, eljei svima da prenesemo
dio olimpijskog duha koji
ima svoju vrijednost, sjajne ideje i poruke. Svoju
stolicu u Ujedinjenim nacijama, koja je najbrojnija i
najmonija planetarna
ideja zakljuio je Simonovi.
A.M.- J.T.

CRNA GORA SE
PONOSI VAMA
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi
estitao je olimpijcima na ostvarenim
normama i poelio im puno sree i
uspjeha u Riju.
- estitama vam na ueu na Olimpijskim igrama. Znam da ete u Brazilu
biti nai ambasadori i da ete se svim
srcem i energijom boriti za Crnu Goru i
sportske uspjehe. Cijela Crna Gora bie

uz vas i navijae za vas i bie ponosna

na vas. Neka vam je sva ljudska i boja
pomo od pomoi, da proete to
bolje i da nam se vratite sa vie uspjeha. estitam Bojani, drago mi je zbog
nje i to e biti nosilac nae zastave i
drago mi je zbog njene sjajne karijere
i njenih velikih uspjeha - kazao je Vujanovi.

10 Arena

Koarka

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Supertalentovani Dino Radoni na poetku priprema reprezentacije svoju prv

U Realu oduevljen
to igram za Crnu G

PODGORICA Kao da
nema 17 godina, kao da na
irokim ramenima 202
santimetra visokog koarkaa ne nosi breme
oekivanja jednog od najveih talenata evropske
koarke. Tako je djelovao
Dino Radoni, nada Real
Madrida, na poetku priprema seniorske reprezentacije Crne Gore.

Svoju prvu izjavu za medije u domovini dao je Areni.

I djelovao izuzetno verbalno, ,,potkovano, racionalno i sa mjerom birao je rijei. Brojni koarkaki
velikani su saglasni u jednom: zadivljuje lakoa sa
kojom je tinejder Dino
ostvario dosadanje domete. Debi u Evroligi za
najtrofejniji evropski klub
Real Madrid, poziv selektora Tanjevia za seniorsku selekciju Crne Gore...
Dino svakom rijeju pokazuje da je spreman za najveu scenu. Uskoro e i na
terenu.

- Novi, drugaiji izazov u

odnosu na onaj u Realu, tako gledam na ovaj poziv za
reprezentaciju. O asti i ponosu da ne govorim. elim
da vratim ukazano povjerenje, da selekciji pomognem da se plasira na
Evropsko prvenstvo. Sam
u dobiti mnogo u ovih
mjesec i vie rada koji nas
eka, neprocjenjivo iskustvo. Selektor Tanjevi,
sjajni igrai, struni tab,
svi su mi na raspolaganju i
moje je samo da uim kazao je Radoni.
Mogao je igrati i za evropske koarkake velesile
poput panije, Srbije ili
Njemake. Njegov odgovor na izbor reprezentacije ekao se dugo, na kraju
je bio jasan oeva domovina, Crna Gora. I iskljuivo njegov.
- Drago mi je to sam nakon
izbora Crne Gore dobio podrku i estitke svih oko
mene. Pa i od ljudi iz Real
Madrida. Bili su oduevljeni i kazali: ,,Bravo, idi i tre-

Za sve
pozicije
U Real Madridu Dino koji
je visok 202 santimetra
pokriva pozicije niskog
krila ili krilnog centra. Na
spisku Crne Gore pored
njegovog imena stajala
je odrednica bek.
- I dalje rastem i spreman sam da nauim to
vie i postanem kompletan igra. elim da mogu
da odgovorim na to
vie razliitih zadataka
na terenu poruio je
Dino Radoni.

niraj, od toga moe samo

moe mnogo dobiti. Ne
osjeam pritisak, vjerujem
da e biti onog pozitivnog
kad dou meevi. Iskreno,
jedva sam ekao da pone
poruio je Dino.
Imao je vremena da odmori, nakon Madrida i sezone
u kojoj je doekao da
evropska koarka uje za

njega i glasno govori o njemu...

- Bilo je sasvim dovoljno
vremena da se rasteretim.

Bio sam nekoliko dana kod

mojih u Gusinju, kao i svakog ljeta. Potom i nekoliko
sedmica u Tivtu... Crna Go-

Trener Ulcinja Boko Radovi stekao neprocjenjivo iskustvo u st

U est ujutru sa Tibodo

PODGORICA Boko
Radovi u skoro tri sedmice u julu bio je dio
uspjenog tima Minesota
Timbervulvsa, finaliste
na Ljetnjoj ligi NBA u Las
Vegasu.
Crnogorski trener, strunjak koji je sa Ulcinjem
ostvario veliki uspjeh plasmanom u polufinale domaeg prvenstva, stekao je
neprocjenjivo iskustvo.
Iskustvo i privilegija kako

drugaije opisati 20 dana u

drutvu sa istinskim koarkakim veliinama, novim
trenerom Tomom Tibodoom ( jedan od najcjenjenijih na svijetu, bivi trener
ikaga) i generalnim menaderom Skotom Lejdenom? Kljuni ljudi organizacije NBA kluba koji sa
mladim timom realno cilja
plej-of naredne sezone bili
su Radoviu na usluzi u
skoro svakom trenutku.
- To je nevjerovatna orga-

nizacija. Mnogo sam sluao o NBA klubovima, od

ljudi koji su ve bili tamo,
ali osjeaj veliine, organizovanosti i ozbiljnosti je
neto ega moete postati
svjesni tek kada ste zaista
dio toga. I svi su se potrudili da se ja i trener iz Real
Madrida koji je takoe dobio pozivnicu za Ljetnju ligu osjeamo u strunom
tabu kao da smo godinama
tu istakao je Radovi.
Crnogorski trener je u Mi-

Koarka

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

vu izjavu za nae medije dao Areni

ni
Goru

ra je moja, to nikad nije bilo

sporno, najbolje je kad sam
meu svojima kazao je
Radoni.

anse u
dresu Reala
Uz Luku Donia, Dino
Radoni najvei je
talenat Real Madrida,
devetostrukog prvaka
Evrope, u ijem je dresu
doekao debi u sezoni
za nama.
Odigrao je pet utakmica
u ACB ligi, najjaem
ampionatu Evrope, kao
i u meu grupne faze
Evrolige protiv Crvene
zvezde, kada se upisao u
strijelce sa linije slobodnih bacanja.

Ve od kraja juna radio je

na kondicionim pripremama. elio je da spreman doeka poetak priprema reprezentacije...
- Koarka je moj ivot, sada
treba da opravdam povjerenje. Svaki dan pod koem
je za mene uivanje. Jo
meu momcima ovakvog
kvaliteta i sa selektorom
kakav je Tanjevi... Vjerujem da je ovo prava stepenica za mene na putu koji
elim da ostvarim. Ali nijesam bitan ja, nego tim i kvalifikacije. Pa da zasluimo i
Evropsko prvenstvo zakljuio je Dino Radoni.
Reprezentacija naporno
radi na Zlatiboru, gdje je
ekaju prvi pripremni meevi sa Maarskom i vajcarskom u prvoj polovini
avgusta.
S. STAMENI

trunom tabu Minesote na Ljetnjoj ligi

oom na treningu
Evropa ne kaska, ali...
Boko Radovi je istakao da je stekao utisak da najvei
evropski treneri ne kaskaju za znanjem u odnosu na
amerike kolege i prate najmodernije trendove.
- Oni najbolji u Evropi bi mogli lako trenirati neki od
klubova u NBA, da se ne radi prosto o potpuno drugaijem sistemu, shvatanju koarke, ak i ivota. Velika
razlika je organizovanost, koju naravno donosi ogroman novac koji je u NBA kazao je Radovi.

nesotu stigao na preporuku

agenta arka uriia, a
opisao je svoju ulogu u timu.

- Minesota je odigrala osam

utakmica na Ljetnjoj ligi, a
ja sam bio dio strunog ta-

Arena 11

Mlada selekcija Crne Gore osvojila B prvenstvo Evrope

I titula i A divizija
Crna Gora
Island

78
76

HALKIDA Dvorana:
,,Tasos Kamburis. Gledalaca: oko 1000. Rezultat po etvrtinama:
27:16, 14:13, 18:16, 12:26.
Produetak: 7:5.
CRNA GORA: arapi
5, Krivokapi 17, Baki,
Kalezi, Radunovi 4,
Bokovi, Popovi 21,
Baovi 6, Hadibegovi 5, Ili 14, Nikoli 4,
Kneevi 2.
ISLAND: Hermanson,
Jenson, Gudmundson
23, Birgison 17, Palson
10, Stefanson 3, Jonson
14, Vignison, Agustson
3, Fridrikson, Gulfason,
Hlinason 6.
Povratak u A diviziju
mladi koarkai Crne
Gore potvrdili su na
najljepi nain, pobjedom u dramatinom
finalu B prvenstva
Evrope nad Islandom.
Sa sedam pobjeda u sedam meeva zavrili su
ampionat u Grkoj, da
se zna kakvom drutvu
pripadaju!
U prvoj neizvijesnoj
utakmici koju su Crnogorci odigrali na prvenstvu, tim Duana Dubljevia ispustio je
veliku prednost u poba, pored trenera je na klupi jo deset ljudi. U svakom
trenutku imao sam priliku
da pristupim bilo kom aspektu i dijelu treninga,
klupskim prostorijama,
pripremi taktike, analiziranju protivnika... Studioznost je nevjerovatna, oko
ekipe je oko 20 ljudi na treningu rekao je Radovi.
Skota Lejdena, biveg trenera u Juti, zatim generalnog menadera u eri Melouna i Stoktona, potom i
glavnog operativca Njujorka i konano prvog elnika
Minesote, kao i trenera Tibodoa, opisao je kao ,,enciklopedije koarke.
- Sa tim ljudima je nepro-

sljednjoj etvrtini, a Islanani su serijom 9:0 zavrili

regularni tok mea. Ipak, u
kljunim momentima produetka proradila je odbrana umornog crnogorskog tima, a Islanane su u
posljednjem napadu blokadama zaustavili krila
Budunost Volija Aleksa
Ili i Vasilije Baovi.
- Ova generacija je kao cilj
zacrtala A diviziju, vjeru-

jui u svoj kvalitet. Trijumf

na ampionatu e se pamtiti, a samo finale e, vjerujem, biti sjajno iskustvo za
budue velike pobjede
kazao je selektor Dubljevi.
Fantastino je u finalu u
Halkidi odigrao upravo
Nikianin Aleksa Ili, pored 14 poena imao je ak 18
skokova i etiri blokade, za
44 minuta u igri.
S. S.

cjenjivo samo se druiti,

sluati ih na veeri dok govore o koarci, a kamoli
raditi sa njima na treningu. Tibodo je defanzivno
orijentisan, u ikagu je
stekao reputaciju moda i
najboljeg trenera defanzive u ligi, odlino poznaje
evropsku koarku. Imao
sam priliku da radim kod
Duka Vujoevia i Bogdana Tanjevia u strunom

tabu nae reprezentacije,

a upravo me Tibodo podsjetio na neke od najveih
evropskih trenera kazao
je Radovi.
Tu je i iskustvo sa treninga,
koje najbolje pokazuje kako rade vrhunski...
- Tibodo se proslavio u ikagu, stigao je ovog ljeta u
Minesotu, a od prvog dana
je potpuno predan klubu,
pa i u Ljetnjoj ligi. Moda o
tome najbolje svjedoi trenutak koji sam vidio u est
ujutru na treningu, sat
vremena prije nego se
igrai pojave! Da ne pominjem strunost, znanje...
zakljuio je Radovi.
S. STAMENI

Studioznost je nevjerovatna, oko

ekipe je 20 ljudi na
treningu rekao
je Radovi

12 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Formula 1: Luis Hamilton pobijedio u Maarskoj rekordni

peti put i preuzeo vostvo u generalnom plasmanu

d
i
l
i
n
o
i
p
am
Sve je bilo odlueno u
prvom krugu, a samo su
dvije krivine bile potrebne
da Luis Hamilton pokae
zbog ega je bolji voza od
timskog kolege iz Mercedesa Nika Rozberga.
Briljantan manevar na
startu lansirao je svjetskog
ampiona Formule 1 sa
druge na prvu poziciju u
trci, koju mu Njemac Rozberg nije uspio ugroziti
do cilja. As Mercedesa od
jue je rekordni, petostruki
ampion Hungaroringa, ali
i novi lider ampionata, sa
est poena vie od klupskog druga. Pred ljetnju
pauzu ,,crni biser ima
mnogo razloga za zadovoljstvo.
- Na ovakvoj tehnikoj stazi
mnogo vei problem ste
sebi sami, od ostalih vozaa. Zadovoljan sam kako je
sve to prolo. Rano je da pri-

Rezultati VN
Maarske

1. Luis Hamilton (Mercedes)

2. Niko Rozberg (Mercedes)
+1,977
3. Danijel Rikjardo (R. Bul)
+27,539
4. Sebastijan Fetel (Ferari)
+28,213
5. Maks Ferstapen (R. Bul)
+48,659
6. Kimi Raikonen (Ferari)
+49,044
7. Fernando Alonso (M.laren)
+krug
8. Karlos Sajnc (T. Roso)
+krug
9. Valteri Botas (Vilijams)
+krug
10. Niko Hilkenbeg (F. Indija)
+krug

Generalni
plasman
1. Luis Hamilton
2. Niko Rozberg
3. Danijel Rikjardo
4. Kimi Raikonen
5. Sebastijan Fetel
6. Jos Ferstapen

192
186
115
114
110
100

amo o tituli, ali moram rei

da je ovo idealna pozicija
za mene. Bie uzbudljivo
do kraja, siguran sam u to
poruio je Hamilton.

Oajan start Rozberga

Rozberg je jo jednom

Jo Njemaka
pa pauza
Ve naredne nedjelje 31. jula, u
Hokenhajmu, bie na programu Velika nagrada Njemake, nakon ega e
uslijediti etvorosedmina pauza u Formuli 1. Najvea borba je na vrhu generalnog plasmana Luis Hamilton ima est
poena vie od Nika Rozberga, dok
je velika borba za drugo mjesto u
poretku konstruktora. Ferari
ima samo poen vie od
Red Bula.

sa druge strane Hamilton

je proao a nita ga nije
smetalo, potom i Rikjardo...
Uspio je da se domogne
drugog mjesta, nekoliko
ali nije napao.
- Jednostavno, nije bilo

Sportski miks

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Arena 13

Marija Vukovi na mitingu u Beranama preskoila 195 cm i

ostvarila najbolji rezultat karijere, ali zakasnila za OI u Riju

REKORD UZ SUZE

der
Konstruktori

1. Mercedes
2. Ferari
3. Red Bul
4. Vilijams
5. Fors Indija

378
24
223
94
74

prostora. Takav je Hungaroring, na poetku morate

da iskoristite anse a ja
nijesam uspio. Treba li da
govorim da sam razoaran? To je jasno, ali samo
e me to motivisati. Uskoro idu staze na kojima
imam bolje anse poruio je Rozberg.

Red Bul standardan

Red Bul nije napao Mercedes, ali je makar dokazao
da je trenutno bolji od
Ferarija. Rikjardo, odnosno Ferstapen, zavrili su
ispred Fetela i Raikonena.
- Novi podijum, zadovoljan sam, ali vjerujem da
sam mogao vie na stazi
na kojoj sam jednom ve
pobjeivao. ao mi je
to ljudi nijesu mogli da
vide koliko smo realno
blizu Mercedesu u ovom
trenutku. Samo elim da
nastavimo da smanjujemo tu razliku rekao je
Rikjardo.
Solidnu trku imao je i
Fernando Alonso u Meklarenu, dok iz Ferarjia mogu
samo da nastave da se
ljute i govore o jo jednoj
proputenoj prilici. Makar
je najavljen novi ugovor
za etvorostrukog svjetskog prvaka Fetela... S. S.

PODGORICA - Let ka
zvijezdama. Skok za
rekord, koji je umjesto
olimpijske norme donio
suze
Marija Vukovi velianstvenim skokom na jueranjem mitingu u Beranama ostvarila je najbolji
rezultat u karijeri (195
cm), oborila crnogorski
rekord i za dva centimetra premaila olimpijsku
normu. Ali umjesto da
to bude razlog za nikad
vee slavlje, lanica
Atletskog kluba ,,Dionis
jue je u suzama napustila stadion, jer je 11. jul
bio posljednji dan za
verifikovanje rezultata
za Rio?! Istorijski rezultat
crnogorske gazele i rezultat, koji e ostati upisan
zlatnim slovima u naoj
atletici, tako je ostao bez
dodatnog sjaja, a ostavio
vjerovatno najvei al u
skorijoj istoriji crnogorskog sporta
- Ne mogu da opiem
kako se osjeam, toliko
pomijeanim emocija.
Presrena sam, jer je ovo
rezultat koji sam do skoro
samo sanjala, a sa druge
strane naravno osjeam al, zbog injenice
to sam ovim uinkom
zasluila da budem u Rio.
Nevjerovatno - prilino
emotivno istakla je za
Arenu Marija Vukovi.

Norma za SP
Marija je u Beranama
bez problema preskoila
visinu 185 cm, a nakon to
je bez problema preskoena i letvica na pet centimetara veoj visini, uspjela je da savlada i rezultat
192cm. Bio je to trenutak
za veliko slavlje, a samo
par trenutaka kasnije
kada je preletjela i 195cm
umjesto ,,krika sree,
Marija je zaplakala
Ali, rezultat od 195 centimetara, ipak, pamtie se
i po injenici da je Mariji

Vuleti: Rezultat za ponos

Prvi ovjek Saveza bio je prezadovoljan rezultatom
Marije Vukovi.
- Ovo je nevjerovatan rezultat, odnosno rezultat za
ponos. Vjerovao sam u Mariju Vukovi i znao sam
da e se vratiti na velika vrata. Uspjela je da ostvari
normu za Evropsko prvenstvo, a sada je joj samo zbog
formalnosti izmakao nastup na Olimpijskim igrama,
koje je zasluila ovim rezultatom. U ime Saveza estitam Mariji i njenom strunom tabu, uz obeanje da e
imati punu nau podrku, jer vjerujem da e nastaviti
sa dobrim rezultatima, jer ona ve u kontinuitetu ima
dobre visine - ponosno je kazao Milorad Vuleti, naglaavajui da je ovo jo jedan u nizu vrhunskih rezultata
naih atletiara u posljednjih samo par mjeseci.
Vukovi donio normu za
Svjetsko prvenstvo, koje
se odrava od 5. do 13.
avgusta naredne godine u
Londonu
- Ponosna sam na rezultat,
a injenica da je ostvarena
norma za Svjetsko prvenstvo je neto posebno. To
mi uliva dodatnu energiju
i optimizam, a vjerujem da
u zadrati kontinuitet i da
u dokazati da sve ovo nije

sluajnost, ve je plod velikog truda i rada - dodala je

Vukovi, ne zaboravljajui
da se zahvali dragim ljudima, koji su joj svakodnevno pruali veliku podrku.

Ovogodinji rezultati
Nevjerovatna sudbina tako
se poigrala sa crnogorskom atletiarkom - samo
dan prije estogodinjice
od najboljeg rezultata

u Monktonu (25. jul

2010.) i titule svjetske
juniorske prvakinje,
stigao je rezultat koji
bi Marija na prvenstvu
Evrope u Amsterdamu
bila na korak od medalje
(Demirova je sa 196cm
osvojila srebro). Ali, skok
u Beranama samo je
potvrda totalnog povratka Marije Vukovi - lanica AK ,,Dionis prvo je
krajem janura postavila
novi dvoranski rekord
(185cm), da bi 27. februara postala viceampionka Balkana u dvorani
(184cm), a 1. maja u Baru
preskoena je letvica
na 188cm. Prije mjesec
(19. juna) u Novom Sadu
Marija je ostvarila normu
za prvenstvo Evrope sa
preskoenih 190cm, to
je bio njen drugi najbolji
rezultat u karijeri, a jue
je stigla potvrda da je
crnogorski svjetski biser
opet spreman za velike
stvari
R.PEROVI

14 Arena
14 Arena

P
o
n
e
d
j
e
lj
a
k

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

0 7: 0 0 Jut a r nji prog ra m

09:30 Crtani film
0 9 : 4 5 D ogo d i lo s e
10 : 0 0 Kuc n i ljubi mc i
10 : 1 5 Hu mor i s t i k a s e r ija
10 : 4 5 Z ab ava
1 1 : 0 0 Top 10
1 1 : 1 5 E x t re m no
1 1 : 2 5 L oto fondov i
1 1 : 3 0 L e ge nde

COPACABANA
VELIKA PLAA
ULCINJ

Igre na sreu
Igre na sreu

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

1 1 : 4 5 Sp or t sk i i nte r me co
1 2 : 0 0 Toto v ije s t i
1 2 : 3 0 Z ab ava
1 3 : 0 0 S m ije h k ao l ije k
1 3 : 1 5 G ole ad a
1 3 : 4 5 G rad koji Vol i m
14 : 4 5 Te me i d i le me
1 5 : 0 0 Toto v ije s t i
1 5 : 1 5 Zv je z d a ne s t a ze
1 5 : 4 5 Na dom ae m te re nu

Info tel.: +382 67 006 166

facebook: Balkan Dance Official

1 5 : 5 5 L oto fondov i
16 : 0 0 Z ab av n i m a ga z i n
16 : 3 0 Hu mor i s t i k a s e r ija
17: 0 0 Toto i n fo
18 : 0 0 D ogo d i lo s e
18 : 1 5 E x t re m no
18 : 3 0 Zv je z d a ne s t a ze
18 : 5 5 Kol a i i s udbi ne
19 : 0 0 A k t ue l no
19 : 1 5 L e ge nde

19 : 2 5 L oto fondov i
19 : 3 0 P r i a d a n a
2 0 : 1 5 S m ije h k ao l ije k
2 0 : 3 0 Te me i d i le me
2 0 : 4 5 Na dom ae m te re nu
2 1 : 0 0 H ra mov i C r ne G ore
2 2 : 0 0 A k t ue l no
2 2 : 1 5 Gu te ra nje
23:15 Film

Prodaja ulaznica: poslovnice Lutrije Crne Gore

Online prodaja: www.ddtickets.rs

Veeras u 22:15h
Autor i voditelj: Matija Milai

06-07
AVGUST

Igre na sreu
Igre na sreu

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Arena 15
Arena 15

FOND ZA SEDAM POGOENIH BROJEVA LOTO 7 / 39

338.000,00

FOND ZA ESTICU

1.000
Sjutra vee pratite javno
izvlaenje brojeva igara
na sreu LOTO 7/33, 7/36,
7/39 i 7/42 na TV 777 i MBC
TV. Uee u igri moete
ostvariti ulogom od 1 po
kombinaciji, sjutra
do 17h.

aljite vae
nedobitne
Loto, Toto, SP13
i Lucky balls listie i nedo
nedolutri
bitne sreke Instant lutrije, koje e se svakog utor
utorka i petka nai u studiju
iz kojeg se emituje javno
izvlaenje dobitnih kom
kombinacija. Igra za nedobitne
listie i sreke daje vam
mogunost da ostvarite
izno
novani dobitak u iznosu od 50 ili 100.

LOTO - Cijena uea u igri, po kombinaciji, iznosi 1. Javno izvlaenje

dobitnih kombinacija utorak u 19:30h, na TV 777 i MBC TV.

OEKIVANI FONDOVI ZA DOBITKE SA 6 i 7 POGODAKA:

SEDMICA

LOTO

ESTICA

SEDMICA

LOTO

ESTICA

78.000 7/33 1.000

338.000 7/39 1.000

SEDMICA

LOTO

ESTICA

SEDMICA

LOTO

ESTICA

200.000 7/36 1.000

TELEVIZIJA

480.000 7/42 1.000

16 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 25. jul 2016.

Suspenzija ruskih atletiara za OI u Riju nije proirena na ostale sportiste

MOK potedio Rusiju

Meunarodni olimpijski
komitet odluio je jue da
ne suspenzuje sve sportiste Rusije sa Olimpijskih
igara u Rio de aneiru.

Kako sada stvari stoje, samo e atletiari te zemlje,

zbog sistematskog dopinga, ostati bez anse da nastupe na OI.
MOK je poslao jue sugestiju svjetskim federacijama u pojedinim sportovima da same odlue hoe li
suspendovati ruske timove
sa Igara u Rio de aneiru.
To je do sada uinila samo
Svjetska atletska federacija
(IAAF), iju je odluku potvrdio Sud za arbitrau u
sportu (CAS) u Lozani, odbivi albu 68 ruskih atletiara.
Ipak, Meunarodni olimpijski komitet e narednih
dana, uoi i tokom Olimpij-

skih igara u Riju, zahtijevati stroije kontrole ruskih

sportista nego to je to uobiajeno. Takoe, bilo koji
ruski sportista koji je ranije
kanjen za doping nee

moi da se takmii u Riju.

- Postavili smo niz izuzetno
strogih kriterijuma, kako bi
u narednim mjesecima i
godinama obezbijedili da
nam se ova odluka ne obije

Srebro za ragbiste

o glavu. Oekujem da svaki

ruski sportista ispotuje
one osnove uslove, kako bi
se sauvao duh olimpizma i
fer-pleja kazao je jue Tomas Bah, predsjednik Me-

unarodnog olimpijskog
komiteta.
Samo je Darija Kliina, skakaica u dalj, dobila ansu
da kao lanica neutralnog
tima i pod Olimpijskom zastavom nastupi na Igrama
u Riju. Razlog za to je to
ve tri godine trenira van
domovine Rusije, u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Odluka je stigla kao reakcija na izvjetaj kanadskog
profesora prava Riarda
Meklarena, koji tvrdi da su
ruske vlasti podravale sistematski doping od 2011.
do 2015. godine. Odluku
MOK-a pozdravio je ruski
ministar sporta Vitalij Mutko. Olimpijske igre u Rio de
aneiru poinju 5. avgusta,
tako da je ovim stavljena
taka na neizvjesnost o nastupu ruskih sportista na
OI.
S. S.

ampion Tur de Fransa potvrdio uee

Crna Gora osvojila je drugo mjesto na Evropskom

prvenstvu druge konferencije u ragbiju ,,sedmici.
U finalnom meu ,,crveni
su izgubili od favorizovane
Malte 19:0. Na ampionatu
u Maarskoj naa zemlja
nastupila je samo etiri godine nakon to je ovaj
olimpijski sport poeo da
se igra na prostorima Crne
Gore.
- Pokazali smo kroz ovo
takmienje da Crna Gora
ima potencijal da igra sa
najboljim timovima. Mora-

Frum vozi u Riju

mo nastaviti da radimo da
ragbi u Crnoj Gori dovedemo do najvieg nivoa

poruio je Miel Milovi,

predsjednik Ragbi saveza
Crne Gore.
S. S.

Hopson u Cedeviti

Evrokupu, ovim potezom

polako formira konkurentan tim za titulu u regionalnom karavanu.
Hopson je igrao fantastino za istanbulski Efes
2014. godine u Evroligi, kada je biljeio 15,5 poena i
4,2 skoka u prosjeku.
S. S.

Zagrebaka Cedevita,
ampion Hrvatske u koarci, dovela je veliko pojaanje, ameriko krilo
Skotija Tompsona.
Hopson stie u Zagreb na-

kon epizode u Kini i problema sa povredama. Radi

se o igrau sa NBA iskustvom, koji je nastupao u
Klivlend Kavalirsima.
Polufinalista ABA lige, koji
e naredne sezone igrati u

Kris Frum, novi-stari ampion najvee biciklistike trke

Tur de Frans, nastupie na Olimpijskim igrama u Rio de
aneiru u drumskoj trci i na hronometru.
Britanac se jue u Parizu radovao treoj tituli u etiri godine na Turu, ispred Francuza Romana Bardea. Nee imati bilo kakav odmor ove godine.
Ve u nedjelju Frum e nastupiti na klasiku u Londonu,
to e biti generalna proba za Rio de aneiro.
S. S.

Titula za Lopeza
Felisijano Lopez osvojio je titulu na teniskom turniru u vajcarskom Gtadu, pobjedom nad Robinom Haseom 6:4, 7:5
u finalu. Na ovaj nain panac je zakljuio sezonu na ljaci
u 2015. godini. U finalu koje je trajalo sat i 20 minuta Lopez
je tri puta napravio brejk i stigao do pete titule u karijeri. Na
ovaj nain 21. igra svijeta domogao se 250 ATP poena, koji
e mu pomoi da napreduje u planetarnom poretku. S. S.