Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 182

PROSINAC 2015.

FURIO RADIN
BONJACI I IZBORI 2015.
Postizborna preslagivanja
INTERVJU FURIO RADIN
Suradnja s Vladom nije nemogua, samo je teka za ostvariti
HRVATSKO PITANJE U BiH
Uskoro trei entitet!?
TKO JE RAHMETLI ALIJA IZETBEGOVI?
Odbrana Alije od projektiranog Alije
DAN GENOCIDNE TVOREVINE RS
Proslava genocida nad Bonjacima
HASAN TUFEKI: MOJA DJECA, MOJA DJECA
Hasan iz Viegrada
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
Postizborna preslagivanja............................................................... 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Samid DIZDAREVI (Zagreb)
Mensur DURAKOVI (Split)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne
manjine u Hrvatskom saboru

BONJACI U HRVATSKOJ
Kontinuitet bonjatva.................................................................... 4
Sulejmanova sjeanja..................................................................... 6
Europejac s islamskim srcem.......................................................... 7
Prvih 20 godina NZBI...................................................................... 8
Duu svoju za ljubav nudim.......................................................... 10
Projekti zagrebakog Vijea bonjake nacionalne manjine......... 11
HRVATSKA
Petrov, ipak, izabrao Karamarka.................................................... 12
Zajednitvo nacionalnih manjina.................................................. 15
Dayton je zamrznuo stanje u BiH.................................................. 17
Stvarna i dugorona stabilnost BiH moe jedino doi iznutra....... 18
INTERVJU FURIO RADIN
Suradnja s Vladom nije nemogua, samo je teka za ostvariti...... 20
BOSANSKI BAROMETAR
Uskoro trei entitet!?................................................................ 25
ivot u genocidnoj tvorevini......................................................... 28
Odbrana Alije od projektiranog Alije............................................ 31
Sprijeite planiranu destrukciju i kaos ......................................... 37
ZEMLJO MOJA
Proslava genocida nad Bonjacima............................................... 39
IZ SVIJETA
Beskonani rat protiv terorizma................................................ 41
KULTURA
Hej Munira, e ti je Muharem...................................................... 47
Jergoviu Libar za vajk............................................................... 48
Ljepota islamske kaligrafije........................................................... 49
PRIE IZ BOSNE
Hasan iz Viegrada........................................................................ 50
DIJALOG CIVILIZACIJA
Biti ovjek od glave do pete.......................................................... 52
IVJETI ISLAM
Muslimani nakon Muhammedove, a.s., smrti.............................. 54

UVODNIK

UVODNA RIJE

Postizborna preslagivanja

Na kraju postizbornog uvodnika Da, bila je predstava postavljeno je pitanje bonjakog promiljanja kuda i kako dalje u godinama koje su pred nama. Neka dogaanja daju naznaku da se stvari
pokreu s mrtve toke i da unutarbonjaki odnosi mogu biti mnogo bolji i konstruktivniji od onih koje smo imali prilike vidjeti, primjerice, na prijeizbornom sueljavanje bonjakih kandidata u prostorijama BNZH u Zagrebu, koje je u mnogoemu bilo indikator
krajnjeg izbornog rezultata. I ovom prilikom vano je istaknuti kako
rezultati parlamentarnih izbora 2015. nisu poraz bonjakog naroda u Hrvatskoj, ali jesu poraz odreenih grupacija koji su voeni
osobnim, stranakim, poslovno-klijentelistikim i tko zna kakvim
jo interesima. S druge strane, izbori 2015. bili su poraz ideje bonjakog jedinstva, iz prostog razloga jer stranke nisu mjesta gdje je
takvu ideju mogue realizirati (naroito ako ih egzistiraju samo
tri). Stranke/partije (engl. part dio) su interesno povezane grupacije ili dijelovi graanstva (naroda), mjesto gdje se pokuava realizira interes odreene grupe ljudi, koji su esto upakirani u navodnu
brigu i elju za injenjem dobroinstva zajednici. Moe li se u bonjakom sluaju dogoditi udo, svojevrsni presedan?
Saniranje spaljene zemlje, poremeenih meuljudskih odnosa i
nesuradnje udruga i manjinskih vijea, zatim sutinski odmak od logike mi oni, financijskog klijentelizma udruga i kontraproduktivnog
uskostranakog razmiljanja trebala bi biti osnova za budue unutarbonjake odnose. Idealizam i nesebian rad za zajednicu umjesto pragmatizma i osobnih/grupnih poslovno-financijskih interesa, sposobnost umjesto podobnosti, slobodoumni i estiti umjesto poslunih
sljedbenika s problematinim nijjetom/namjerom Traimo li previe
ili se radi o utopiji koja je potpuno nerealna u gospodarski (i moralno)
razorenom drutvu s deficitom radnih mjesta i suficitom korupcije?
Ne postoje stalni neprijatelji, ali postoje stalni interesi pragmatizam
je esto smrtni neprijatelj principijelnosti, dok je rad na osnovu dobro
definiranih principa temelj svakog kvalitetnog drutva.
Nekoliko dogaaja obiljeilo je postizborni period meu Bonjacima u Hrvatskoj. Nakon izbornog debakla i sumornog perioda u
kojem su mnoge komunikacije bile svedene na nivo ima slike, nema tona, poela se formirati nova bonjaka stvarnost. Vrijeme e
pokazati u kakvu nas budunost vode postizborna preslagivanja,
novoformirani savezi i odnosi snaga. Pokuajmo vjerovati u bolje
sutra: budimo realni, traimo nemogue. Poimo redom.
Ponovno je aktualizirano osnivanje Koordinacije bonjakih upanijskih vijea i predstavnika, u iji sastav ulazi i Vijee bonjake
nacionalne manjine Grada Zagreba, koje bi trebalo imati glavnu pokretaku i idejnu snagu. Koordinacija bonjakih vijea bi mogla biti
nukleus pozitivnih integrativnih promjena, mjesto bonjake programske suradnje neoptereene uskim stranakim interesima. Na
neki nain i bonjaka politika adresa, slino Srpskom narodnom
vijeu (SNV), nacionalnoj koordinaciji vijea srpske nacionalne manjine koje je postalo politiko, savjetodavno i koordinativno tijelo Srba
u Hrvatskoj. Meutim, pitanje je koliko smo organizacijski i kadrovski
sposobni za bonjaki politiki ekvivalent Bonjako nacionalno/
narodno vijee (BNV). Sa aljenjem smo svojevremeno ustvrdili kako
je sadanji sastav zagrebakog bonjakog vijea daleko ispod razine
prijanjih sastava, a naroito kada napravimo usporedbu u odnosu
na vijee koje predstavlja srpsku nacionalnu manjinu u Zagrebu, u
kojem su lanovi, uz brojne visokoobrazovane vijenike, i dvojica vrhunskih politiara i sveuilinih profesora Milorad Pupovac i Dejan
Jovi. Osnivanje BNV-a prije i nakon parlamentarnih izbora 2011.

PROSINAC 2015.

najavljivao je i bivi saborski zastupnik Nedad Hodi, meutim, od

najave se nije dalje odmaknulo. Tome je vjerojatno djelomino kumovala i nerijeena pravna situacija oko elnika Koordinacije u proteklom mandatu (2011.-2015.). Praktino, u protekle etiri godine to
je pitanje bilo potpuno blokirano. Da li je vrijeme za deblokadu i potpuniju provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina?
Kad smo kod biveg bonjakog saborskog zastupnika spomenimo i ovo: 29. sijenja 2016. Opinsko dravno odvjetnitvo u Rijeci podignulo je optunicu protiv Nedada Hodia zbog kaznenog djela iz lanka 291 stavak 1 i kaznenog djela iz lanka 248
KZ/11. Radi se o nimalo jednostavnoj situaciji za predsjednika
BDSH i ostatke ostataka njegove stranke, koja s ovom optunicom
ulazi u novu, potpuno neizvjesnu fazu. Da nije bilo Suada Salkia iz
Rovinja najvjerojatnije bi ovaj sluaj otiao u zastaru, ali ipak nije
pojedinac je natjerao institucije da rade svoj posao. Da li s ovim
Hodi i BDSH odlaze u zaborav i nestaju s politike mape, hoe li
elnitvo izabrano na Izvanrednoj skuptini u Sisku preuzeti stranku ili moemo oekivati, to je vrlo vjerojatno, daljnje pravne bitke
oko stranke ije smo osnivanje svojevremeno sa simpatijama najavili kao dugooekivanu politiku alternativu?
ini se da situaciju vrlo dobro koriste u suparnikoj SDAH. Nekoliko dana kasnije, u prostorijama ogranka SDAH u Puli odrana je tiskovna konferencija na kojoj je, pored stranakog predsjednika Mirsada Srebrenikovia, sudjelovalo nekoliko bivih lanova Glavnog i
Nadzornog odbora BDSH. Oni su izjavili kako je 300-tinjak lanova
ogranaka BDSH iz Labina, Novigrada, Porea, Rovinja, Rae i Umaga
prelo u SDAH, izmeu ostaloga, jer ve tri godine vodimo donkihotovsku bitku s predsjednikom Nedadom Hodiem, te smo doslovno izgubili svaku vjeru da e taj ovjek biti smijenjen. Ne ulazei
u pravnu formulaciju kolektivnog prelaska iz jedne stranke u drugu,
kao i vremensku podudarnost s podizanjem optunice protiv Hodia, bojimo se da je glavni razlog stranakog transfera vrlo pragmatian za malo vie od godine dana, u proljee 2017., odravaju se
lokalni izbori. Bilo kako bilo, treba zabiljeiti izjavu predsjednika
SDAH koji je istaknuo kako glavni razlog pristupanja jest stremljenje
k ujedinjenju bonjake komponente u Republici Hrvatskoj, a slijedom toga i ostalih bonjakih asocijacija, to s ovim inom potiemo. Pitanje je u kolikoj je mjeri Mirsad Srebrenikovi osoba koja
moe biti integrativni faktor Bonjaka u Hrvatskoj, te koliko se u takve kombinacije uklapa vrsto politiko saveznitvo sa zagrebakim
gradonaelnikom Milanom Bandiem, ija je stranke BM 365 dio
vladajue koalicije na elu s HDZ-om, ne ba omiljenom strankom
meu Bonjacima (i ostalim nacionalnim manjinama)!?
Vrijeme e dati odgovore na postavljena pitanja. U svakom sluaju, bez estite namjere javno proklamirani cilj (bonjako zajednitvo i
politiki prosperitet) e izostati i u konanici dovesti do jo manjeg
odziva biraa Bonjaka koji e biti spremni dati svoj glas na manjinskoj
listi. Naroito u vremenu kada smo svjedoci promijenjenih drutvenopolitikih odnosa, pri emu je na djelu, kako ree Vladimir eks, verbalni graanski rat. U drutvu ideoloki polariziranom do krajnjih
granica izdrljivosti, gdje nee biti nita neobino ako doe i do fizikih
obrauna tokom zasjedanja Hrvatskog sabora, bit e sve manje pripadnika nacionalnih manjina koji e uzalud prosipati ili bacati svoj
glas na manjinske kandidate. Iza svega u budunosti moraju biti iste
namjere i isti rauni, u protivnom sve je prazna pria i obmana biraa, i to na kratke staze (jedan etverogodinji mandat). q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA VREMENSKA LENTA DOGAAJA I LINOSTI IZ HISTORIJE BONJAKA

Kontinuitet bonjatva
U srijedu, 9. prosinca 2015., u prostorima Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske u Zagrebu, u Ilici 54, prof. dr. sc. Adnan Jahi
i prof. Eldin Kari odrali su tribinu pod nazivom Vremenska lenta
dogaaja i linosti iz historije Bonjaka.
Nekima od vas poznato je da je predmet mog naunoistraivakog usmjerenja novija bonjaka historija, preciznije historija
bosanskih muslimana, Bonjaka, u prvoj polovici 20. stoljea. Nastojao sam se fokusirati na neke kljune procese u ukupnoj bosanskohercegovakoj i bonjakoj historiji, a to podrazumijeva neke
teine historijske procese, dogaaje i skupine te osobenosti koje
su presudno utjecale na identitet i opstojnost nas Bonjaka, kao
naroda iz Bosne i Hercegovine, a i zemlje, drave Bosne i Hercegovine, kazao je uvodno prof. dr. sc. Adnan Jahi, izvanredni profesor povijesti tuzlanskog Filozofskog fakulteta. Njemu je u prezentaciji iznimno znaajne teme pomogao i prof. Eldin Kari, priredivi
odgovarajuu Power Point prezentaciju, iz koje su se posjetitelji
tribine mogli informirati o povijesnim linostima vanim za BiH,
meu njima, uz neizbjene politike voe, i o sportskim, knjievnim
i drugim velikanima.

Instrumentaliziranje historije
Jahi je naglasio kako su naa saznanja o prolosti uvjetovana
razinom istraenosti neke teme i dosegnutim konsenzusom struke
i znanosti o razliitim pitanjima od interesa za stvaranje cjelovite
predstave o minulom vremenu. Rekao je kako smo svjedoci da je
historiografija ponekad i kontraverzna, te da se instrumentalizira u
nacionalistike i ideoloke svrhe. Pritom se proizvode predstave o
prolosti koje nerijetko obiluju povrnou, prazninama, mitovima To podie razinu odgovornosti historiara koji tada historiografskim radom i rezultatima ulaze u taj prostor, dakle suavaju
prostor neznanja i predrasuda.
Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih i najstabilnijih zemalja na Balkanu. Kao banovina i kraljevstvo ona se formirala na politikoj karti Europe od sredine 12. do sredine 15. stoljea. Grevito
branei, nekad s manjim, a nekad s veim uspjehom, samostalnost
i samobitnost u sukobu sa susjednim dravama i vladarima. Naroito Ugarskom koja je do kraja Prvog svjetskog rata, u razliitim
prilikama, pokazivala svoje pretenzije na bosanski teriotorij. Za
ukupnost bosanskohercegovake historije od velike je vanosti injenica da Turci Osmanlije, kada su 1463. godine unitili srednjovjekovno bosansko kraljevstvo, nisu istovremeno unitili i Bosnu
kao teritorijalno-administrativnu posebnost. A koja je, kako je poznato, sauvana sve do sredine 20-ih godina 20. stoljea. Tada je
stavljena taka na rad tadanje pokrajinske uprave za Bosnu i Hercegovinu i to je bilo neke tri do etiri godine nakon donoenja Vidovdanskog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1921. godine, kada prestaje s radom pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu, kao posljednji krak te upravne i teritorijalne zasebnosti BiH. U
tom dugom vremenskom razdoblju od preko etiri i pol stoljea,
dakle od 1463. godine pa do 20-ih godina 20. stoljea BiH je ostala
postojati kao zasebna pokrajina unutar viih, sloenijih, pravnih
cjelina. Kao Sandak, kao vilajet, sa svojim zasebnim upravnim vije-

Eldin Kari i Adnan Jahi

ima, vladama, a to je doprinjelo historijskoj individualnosti te
zemlje. Premda tokom cijelog tog razdoblja Bosna nije imala nikakvu autonomiju, u smislu zemaljskih poslova, osim kratkotrajnih
interegnuma, koji su bili 1878. i 1918. godine. Specifine geostrateke te politiko-drutvene okolnosti prilike su utjecale da su se u
Bosni dodatno spasile osobenosti domaeg, slavenskog stanovnitva. Neovisno o promjenama, a koji je dolazak Osmanske drave
donio u konfesionalnoj kulturi stanovnitva i ukupnom socijalnom
i kulturnom ivotu te pokorene zemlje. Uza sve navedeno, moram
naglasiti da su na bosanskohercegovakom prostoru od antikih
vremena egzistirale razliite religije i duhovne tradicije, a to je takoer postalo jedno od prepoznatljivih obiljeja narodnog ivota
na tim prostorima, rekao je Jahi.
On se osvrnuo i na kraj 30-ih i poetke 40-ih godina 20. stoljea
u kojima je BiH bila predmet novog negiranja i dijeljenja u sklopu
sporazuma Cvetkovi-Maek, 26. kolovoza 1939. godine, a zbog
formiranja Banovine Hrvatske, te unutar marionetske Nezavisne
Drave Hrvatske, koja je bila prislonjena na Trei Reich i faistiku
Italiju. Taj negativan trend je prijetio potpunim zatiranjem i unitenjem Bosne i Hercegovine kao zasebne drave.

Stvaranje nacionalizama
Jahi je naglasio da su problemi, iskuenja i izazovi za opstojnost Bosne i Hercegovine poeli s jaanjem nacionalizama u 19.
stoljeu, a koji su Bosnu vidjeli kao sastavni dio proirenih, zamiljenih drava Srbije i Hrvatske. Na osnovu toga Bosni i njenom stanovnitvu osporavana je historijska, narodnosna, kulturna, jezina
i druga posebnost u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, odnosno, u odnosu na Srbe i Hrvate. U pristupima glavnine politike elite tih naroda sredinom 19. stoljea pojmu bonjatvu se davalo iskljuivo

PREPORODOV JOURNAL 182

BONJACI U HRVATSKOJ
regionalno znaenje, odnosno prostorno-geografsko, ali ne i nacionalno, kulturno i politiko znaenje. A to e postati aksiom stalnog
negiranja Bosne i Hercegovine u velikodravnim projekcijama bosanskih susjeda sve do ovog, novijeg vremena. Naime, te elite su
tvrdile da je stanovnitvo Bosne i Hercegovine po svom porijeklu,
korijenima i osobenosti srpsko, odnosno hrvatsko. A kako bi se
tvrdnje stavile u osnovnu funkciju stvaranja jedne nacionalne drave podupirane su grupe i pojedinci zadueni za irenje srpskog,
odnosno hrvatskog imena meu iteljima bosanskog vilajeta, istaknuo je Jahi.
Naglasio je kako se odluka Berlinskog kongresa 1988. godine,
da se BiH dodijeli na upravu Austro-Ugarskoj monarhiji, isprijeila
na putu ostvarenja proirene srpske drave. Kako je poznato, dolazak zajednikog austrougarskog ministra financija Benjamina Kalaya, bosanskog upravitelja, 1882. godine, nailazilo je na odreena
ogranienja i tekoe, a ta su ogranienja i potekoe ipak, perspektivno gledano, mogla privremeno usporiti historijski nezavisni
proces nacionaliziranja bosanskih pravoslavaca i katolika te njihovog ukljuivanja u nacionalni integralni pokret srpstva i hrvatstva,
kao i dravotvornih stremljenja politikih elita u Srbiji i Hrvatskoj,
ukljuujui i neto kasnije napore ka realizaciji jugoslavenske drave, a koje su tenje naroito postale aktualne uoi i tokom Prvog
svjetskog rata, rekao je Jahi.
Poetkom 20. stoljea politiko-stranake elite bosanskohercegovakih Hrvata i Srba, bez obzira na jaanje ideje o jugoslavenskom narodnom jedinstvu, imale su u proelju svojih prioriteta
neophodnost stvaranja politikih i drutvenih pretpostavki - prevlast hrvatskog, odnosno srpskog nacionalnog programa u BiH, te
prisajedinjenja BiH sa hrvatskim i srpskim zemljama. Jahi je naglasio kako su u tom smislu naroito nastojali pridobiti naklonost bosanskih muslimana, Bonjaka, s kojim bi obje strane tada imale
apsolutnu veinu stanovnitva, a u prilog njihovog nacionalnog politikog zahtjeva.
Kako se ta naklonost teila zadobiti? Spomenute elite su bile
svjesne, naroito nakon izbora za bosanskohercegovaki Sabor, u
svibnju 1910. godine, da je za muslimansku politiku elitu zapravo
agrarno pitanje bitno i da je bitan nain otkupa zemlje. Zato su
konkretno hrvatski politiari u Bosanskom saboru muslimanima
Bonjacima nudili pravila po kojim e hrvatski zastupnici glasati za
fakultativni ili dobrovoljni otkup, a koji je inae odgovarao zemljoposjednicima. Dok e, s druge strane, muslimanski zastupnici, trebati podrati predloeni zakonski tekst dr. Nikole Mandia, inae
predvodnika Hrvatske narodne zajednice u tom razdoblju, a po
kojemu bi se jezik u Bosne i Hercegovine nazvao: hrvatski ili srpski.
I to tim redosljedom. Kada su muslimani u Saboru prihvatili i potpisali pakt sa Hrvatima, potkraj marta 1911. godine, tada je zagrebaki Obzor donio vijest da su muslimani prihvatili da nee smetati dravno-pravnim tenjama, u smislu suglasnosti sa trijalistikim odreenjem habsburke Monarhije. Ve poetkom maja te
1911. godine politike voe Muslimanske narodne organizacije,
kao glavne stranke muslimana tog vremena, donijeli su izjavu koja
je negirala u biti smisao te vijesti u Obzoru, istiui kako Muslimani stoje na poziciji autonomije Bosne i Hercegovine, ma u kakvom
dravno-pravnom ustroju bila Austro-Ugarska monarhija. Drugim
rijeima, oni se niim nisu obvezali na podrku dravotvornim tenjama Hrvata u Austro-Ugarskoj. I Srbi su bili spremni da hriansko stanovnitvo ouva nacionalnu i politiku suradnju sa Bonjacima i Hrvatima i prihvati fakultativni otkup zemlje, nadajui se da e
usljed nastavka te suradnje, njima Srbima, koji su imali takve ideje, uspjeti prevladati njima i kod bonjakih voa, a to bi olakalo

PROSINAC 2015.

i omoguilo prikljuenje Bosne Srbiji u nekom povoljnom historijskom momentu. Ipak, sve vrijeme austrougarske vladavine bosanski prvaci su bili rezolutno, kako Srbi, tako i Hrvati, protiv dravotvorne zamisli, smatrajui ih uperenim protiv njihovog statusa,
makar su imali obilje povoda i razloga da istiu svoje nezadovoljstvo postojeim stanjem pod a-u upravom. Ovu poziciju Bonjakamuslimana je najplastinije izrazio jedan glas iz Gorada nakon
aneksije Bosne i Hercegovine, 1908. godine. Naime, u jednom je
izvjetaju iz Gorada zabiljeeno da je netko izjavio: Vie volim krepanog sultana, nego Franju Josipa, a njega vie nego Srbiju i Crnu
Goru! Bilo je to miljenje veine tadanjih muslimana. Do 1914.
godine kod dijela muslimanske i projugoslavenske omladine meu
velikom veinom muslimana-Bonjaka, naroito unutarnjih vjerskih, politikih elita, bile su pokopane bezmalo sve simpatije prema
Srbima, zahvaljui emu su Bonjaci doekali Prvi svjetski rat s jednakom voljom i odlunou da se bore za Habsburgovce, kao i za
Austro-Ugarsku dravu. Sa jednakom gorljivou kao to su se, 36
godina ranije, borili protiv njihove okupacije Bosne i Hercegovine.

Bosanski etnos
Uslijedio je atentat 1914. godine u Sarajevu. U Prvom svjetskom ratu BiH je ponovno dospjela u sredite panje jugoslavenskih i europskim diplomatskih krugova, a koji su u sklopu napora na
preureenju Austro-Ugarske monarhije, poradili i na rjeavanju
jugoslavenskog pitanja. U tom smislu posebno su bile intenzivne
posljednje dvije ratne godine. Jahi je naglasio kako je tokom 1917.
godine dolo je oivljavanja parlamentarnog ivota u pojedinim zemljama Habsburke monarhije, iz nekoliko razloga: dugotrajnog
rata, ope iscrpljenosti irokih slojeva stanovnitva, ali i straha od
revolucionarnog vrenja po ruskom primjeru.
Povijesni prijepori, na koje je prof. dr. Adnan Jahi ukazao, odnosili su se na mogunost govorenja o kontinuitetu Bonjaka, od
srednjovjekovnog razvoja do suvremenog doba. Neki teoretiari
tvrde da nema nikakve mogunosti da se linija kontinuiteta bosanskohercegovake drave uspostavlja, dok drugi tee dokazati da su
dananji muslimani-Bonjaci zapravo potomci nekadanjih Bonjaka iz Srednjeg vijeka. Za prof. Jahia dilema nema novonastajue muslimansko drutvo, od prve polovine 16. stoljea i iz vremena Gazi Husrev-bega, ima svoj supstrat u srednjem vijeku, no rije
je u bosanskom etnosu, neovisno o konfesionalnim raznolikostima.
Jednako tako po njegovu sudu valja odbaciti u tom popularnom
oavanju, a radi novih narataja Bonjaka, jo uvijek zadrano nekritiko gledite preuzeto od dr. Safvet-bega Baagia, M. Kapetanovia Ljubuaka i nekih drugih starina, da su bosanski muslimani
izravni potomci nekadanjih Bonjana, bosanska replika protiv kojih su Maari vodili i organizirali kriarske ratove. Dakle, iskljuivost u bilo kojem pravcu, prema prof. dr. Jahiu, nije usmjerena na
otkrivanje i potcrtavanje stvarnih injenica u ovoj temi.
Jahi je podcrtao injenicu da je jaanju svijesti o posebnosti
bosanskih muslimana nepobitno doprinio i istureni poloaj Bosanskog paaluka kao najudaljenije osmanske pokrajine u kranskoj
Europi. I to naroito od poetka 18. stoljea. Tada osmansko-muslimansko stanovnitvo i njegove elite postaju svjesne da se same
moraju boriti za svoj opstanak, na bosanskom tlu. Taj se identitet
nastavio brusiti u racionalnim i iracionalnim strahovima za sudbinu
islama i sudbinu osmanske Bosne, naroito sredinom 19. stoljea,
poesto iz nemogunosti da se na razini vlasti i uprave uzme svoja
sudbina u vlastite ruke. q
Edina SMAJLAGI

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE NEKA MOJA SJEANJA RAHMETLI SULEJMANA AMDIA

Sulejmanova sjeanja
U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 10. prosinca 2015.,
u okviru Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, predstavljena je
knjiga Neka moja sjeanja rahmetli dr. sc. Sulejmana amdia.
Knjigu su promovirali prof. dr. sc. Adnan Jahi sa Filozofskog fakulteta u Tuzli, dr. sc. Zlatko Hasanbegovi sa Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i knjievnik Ervin Jahi, predsjednik
KDBH Preporod. Moderator tribine bio je Devad Joguni, predsjednik zagrebakog ogranka BNZH.
Moderator Joguni se uvodno ispriao u ime prof. dr. sc. Seada Berberovia, urednika knjige i predsjednika Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, koji zbog neodgodivih obveza nije mogao
prisustvovati promociji. Joguni je proitao njegov pripremljeni
govor za promociju.
Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju bez dvoumljenja je kandidirala Savjetu za nacionalne manjine
Republike Hrvatske tiskanje knjige Sulejmana amdia u 2015. godini u okviru nae biblioteke Bosana. Dva vana razloga bila su vie
nego dovoljna za ovakvo opredjeljenje. Prvi razlog je jer se radi o
osobi koja je bila jedan od osnivaa svih bonjakih asocijacija 90-ih
godina, prvi potpredsjednik Nacionalne zajednice Muslimana Hrvatske koja je pod tim imenom osnovana 1993., a kasnije inicijator i
pokreta svih aktivnosti da se oivi rad Bonjake nacionalne zajednice 1997. godine. Drugi bitan razlog je taj to je Sulejman osoba
iznimne biografije, pripadnik pokreta Mladi muslimani s kojim se
komunistiki reim nemilosrdno i drastino obraunao 1949. godine
kada ih je veina pohapena, sudski procesuirana i osuena na dugogodinje zatvorske kazne, a elni ljudi pokreta osueni su na smrt,
stoji u Berberovievom govoru u kojem je pojasnio razloge za tiskanje knjige. On je istaknuo kako je bilo razmiljanja da se radni naslov
knjige Neka moja sjeanja promijeni, meutim, dr. amdi je prekinuo ta razmiljanja kazavi mu: Zna, to zaista jesu moja sjeanja,
onakva kakva ih ja danas nosim. Prole su mnoge godine, sigurno
sam poneto i zaboravio ili mi se u sjeanjima promijenilo. Zato je
ipak najbolje da ostane ovaj naslov.
Prije kratkog vremena napustio nas je na Sulejman amdi,
jedan od posljednjih, autentinih svjedoka vremena koji je svojim
javnim djelovanjem u Zagrebu, u naoj muslimanskoj sredini, svjedoio cijeloj jednoj epohi od tekog poraa nakon Drugog svjetskog
rata do ratnog raspleta nakon 90. i traumatinog stvaranja BiH i
bonjakog nacionalnog stasanja, kazao je u svojem izlaganju dr.
sc. Zlatko Hasanbegovi. Istaknuo je kako amdiev rukopis prelazi okvire zatvorenikog kazivanja ili korisne memoarske dopune
svima koji e sutra pristupiti cjelovitoj historiografskoj ralambi
fenomena Mladih muslimana. Pred nama je zanimljivo svjedoenje o jednom plodnom ivotu dobrog ovjeka oslonjenog na
iskrenu vjeru u Boga koja je autoru dala snagu da nakon zatvorske
kalvarije pronae novi smisao u predanom intelektualnom, akademskom i javnom radu za dobro naroda i zemlje iz koje je potekao
i zagrebake sredine u kojoj je pronaao trajni dom. Ova knjiga ima
i posebnu vanost, jer osim opisa mladenakog stradalnitva daje i
dobar uvid upravo u taj amdiev bonjaki javni kulturno-nacionalni doprinos koji je obiljeio posljednju etapu njegova ivota. Kada e se pisati povijest modernog bonjakog okupljanja, instituci-

Ervin Jahi, Zlatko Hasanbegovi, Devad Joguni i Adnan Jahi

onalnog organiziranja i nacionalnog stasanja u Zagrebu i Republici
Hrvatskoj, nakon sloma komunizma i Jugoslavije, ukljuujui isti taj
proces u BiH, nezaobilazno ime meu ostalim biti e ime rahmetli
Sulejmana amdia, rekao je Zlatko Hasanbegovi. Zakljuio je
kako knjiga nudi amdievo svjedoenje o tom vremenu, koje je
ve pomalo otilo u povijest, a svaki e istraiva u njoj moi nai
vrijednu dokumentarnu podlogu o utemeljiteljskom djelovanju
svih bonjakih ustanova i udruga u Zagrebu i Hrvatskoj.
U svojem obraanju prof. dr. sc. Adnan Jahi pojasnio je da
amdieva knjiga baca svjetlo na najmanje etiri znaajna pitanja
relevantna u novijoj bosansko-hercegovakoj i bonjakoj povijesti: u kakvim historijskim okolnostima nastaje pokret Mladi muslimani, na koji se nain represivni komunistiki reim ophodio prema lanovima pokreta, ta se deava sa lanovima pokreta nakon
to su puteni na slobodu i kakva je bila uloga pripadnika pokreta u
zbivanjima nacionalnog, politikog i kulturnog preporoda muslimana Bonjaka u periodu od 1990. godine do danas.
O knjizi Neka moja sjeanja knjievnik Ervin Jahi rekao je kako je rukopis Sulejmana amdia, mladomuslimana osuenog na
dugogodinju robiju, povijesno relevantno svjedoanstvo o vremenu, ali i svojevrsna autorova duhovna biografija. Autor je itateljima na uvid podastro vlastiti prijeeni put, zacijelo nimalo tipinu
graansku biografiju, ali i na izvjestan nain podvukao svoju konanu bilancu. Gotovo itavo desetljee provesti u jugoslavenskim komunistikim tamnicama i zadrati intelektualnu i ljudsku mjeru
prisebnosti te samosvijest lienu narcizma i oholosti o sudionitvu
u vanoj povijesnoj epizodi vlastitog naroda, ponajprije, ini nam
se, znai imati snage svom ivotu osigurati izvana mu, politikopravosudnom torturom naruenu cjelinu, ali iz te nepravde epskih
razmjera izai kao pobjednik. Rijeju, zadrati moralni i intelektualni integritet, kazao je Ervin Jahi.
Na samom kraju promocije moderator Joguni proitao je
obraanje Nazife amdi, supruge rahmetli dr. Sulejmana. Ona je
u svojem obraanju istaknula kako je njen suprug proivio svoj ivotni put veoma poteno, visoko moralno, hrabro je podnosio nedae ivota koje su mu bile odreene, te kako ga nikada nije naputao optimizam u uspjeh na njegovom ivotnom putu. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 182

BONJACI U HRVATSKOJ

SJEANJE NA PROF. DR. NERKEZA SMAILAGIA 30 GODINA OD SMRTI

Europejac s islamskim srcem

U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 17. prosinca 2015.,
u sklopu Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi obiljeena je 30.
obljetnica smrti istaknutog intelektualca, politologa i javnoga radnika prof. dr. Nerkeza Samilagia. Na tribini koju su zajedniki organizirali KDBH Preporod i Medlis Islamske zajednice u Zagrebu,
uestvovali su hrvatski arabist i diplomat prof. dr. sc. Daniel Buan,
prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija i akademik prof. dr. sc. Enes Kari,
profesori s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, kao i dr. sc. Zlatko
Hasanbegovi, povjesniar sa Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, koji je ujedno bio i moderator tribine.
Po mom sudu ivotna pria Nerkeza Samilagia je zapravo generacijska pria cijelog jednog narataja, ne samo u kontekstu bosanskih muslimana, ve i u kontekstu svih koji su intelektualno djelovali na podruju FNRJ i SFRJ, uvodno je rekao Hasanbegovi.
Naglasio je kako je pokret Hrvatsko proljee imao fatalnu ulogu u
Smailagievom ivotu te je odredio njegovu putanju sve do smrti
1985. godine. Istaknuo je da je Smailagi pod utjecajem proplamsale slobode i naputanja ideolokih stega konano dovrio svoju
evoluciju od nekonvencionalnog marksista do liberalno-demokratskog, graanskog i muslimanskog intelektualca u najboljem znaenju tih pojmova. Smailagia vidimo u kritinim trenutcima 1969.1971. kao jednu od vanih intelektualnih veduta Hrvatskog proljea, koji u svojim potpisanim i nepotpisanim uvodnicima u kasnije
zabranjenom novinstvu, iznosi jednu vrstu politoloko-pravne argumentacije prava hrvatskog naroda i Hrvatske na dravnu i nacionalnu emancipaciju, rekao je Hasanbegovi. Napomenuo je da je
Smailagiev islam i islamski studij, razvidan iz djela koja je kao
samoizdata objavljivao, bio atipian, individualan i Smailagiev
nije to bio hodinski islam, niti ihvanizam naih islamskih aktivista,
njegovih suvremenika. Takoer se zapitao se kako bi se Smailagi
ponaao da je doivio promjene 90-ih godina. Pretpostavio je da
ne bi lio suze za propalom Jugoslavijom, da bi bio jedan od onih
koji su u stasanju mlade hrvatske drave vidjeli ispunjenje svoga
ideala, ali bi se i suoio sa nesretnim razvitkom u BiH, posebno hrvatsko-bonjakim razraunavanjem i sukobljavanjem ali Bog ga
je liio takvih iskuenja.
Akademik Enes Kari je dobar dio svojega izlaganja posvetio
knjigama koje je napisao i preveo rahmetli Smailagi kroz svoj intelektualni rad, pa je tako doao do zakljuka da se radi o brojci izmeu 30.000 i 35.000 objavljenih stranica teksta. Zagrebako sveuilite i grad Zagreb pruit e Nerkezu sve ono to nije naao u tadanjem Sarajevu i tadanjoj Banja Luci. Smailagi je svoja glavna dijela napisao i objavio u Zagrebu, pa i ona o islamu, kojima je dao
trajan peat u naem islamskom miljenju u drugoj polovini 20.
stoljea Nerkez Smailagi je pokazao kako se moe stvoriti terminologija o islamu, sveuilino nepristrana, objektivna i da govorite
na nain kojim govori suvremena sociologija, suvremena filozofija,
suvremene politike teorije, suvremene nauke. To je, takoer,
izvanredno odradio Nerkez Smailagi, rekao je prof. Kari.
U poetku svojeg izlaganja prof. dr. sc. Daniel Buan citirao je
Vladu Gotovca, koji je u svojem nekrologu o Nerkezu Smailagiu
rekao da je on bio Europejac s islamskim srcem. Nerkez je bio
pravi intelektualac, ovjek koji je slobodno mislio. On je odjedan-

PROSINAC 2015.

Hilmo Neimarlija, Daniel Buan, Enes Kari i Zlatko Hasanbegovi

put hrvatskoj kulturnoj publici pokazao to je islam. tovie, vjerojatno je mnogima sruio odreene predrasude koje su mogli imati
o islamu. Nerkez je pokazao neto to je temeljno za islam, a to je
da islam nije samo vjera, ve je isto tako i jedna kultura, jedna velika civilizacija koja je dala takve univerzalne doprinose bez kojih
razvoj Europe ne bi bio onakav kakav je bio, konstatirao je prof.
Buan.
Prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija je rekao kako Nerkez Smailagi
nije doivio starost, jer je umro u 58. godini ivota, ali je njegov je
ivot bio jedno beskrajno obilje, jedno dogaanje egzistencije u neponovljivom bogatstvu. O bogatstvu njegove egzistencije svjedoi
njegovo djelo, ali su dragocjena svjedoanstva ljudi s kojima se on
intenzivno druio, koji su ostavili svjedoanstva o vlastitoj nemoi
da predstave pojavu koja je bila Nerkez Smailagi kao osobe, intelektualca, genija, ovjeka koji je umio da slua i da briljantno govori, ovjeka koji je poklanjao i uivao u tome da poklanja, ovjeka
koji je na sebe preuzimao odgovornost, krivicu i nevolju; te kako je
svom nekrologu napisao Vlado Gotovac ovjeka koji e nedostajati svakom ovjeku s kojim se susretao, svakom mjestu na kojem
je bio, te da e nedostajati cijelom Zagrebu, kao pojava, kao odnos,
kao ophoenje, kao intelektualac, kazao je prof. Neimarlija. Napomenuo je kako je njegova prva doktorska disertacija Politika
vizija Dantea Alighierija, zapravo disertacija o politikoj viziji pjesnika, napisana u vremenu totalitarizma, jednostranaja i negacije
politike. Smailagi u toj disertaciji povezuje politologiju i politiku
nauku, pravo i svoju estetsku odreenost, te zapravo trai politiku
s duom i hoe ustav koji moe biti ispisan u srce svakog ovjeka.
Neimarlija je istaknuo kako se Smailagi, nakon bavljenja svojom
prvom velikom temom politikom, okrenuo drugoj temi islamu.
Kada je religija bila gurana na margine drutvenog ivota i kada je
napose islam loe stajao u svom predstavljanju, Nerkez Smailagi
se upravo tada opredijelio da se bavi islamom. Tomislav Ladan, u
svojoj besjedi o dvadesetogodinjici smrti Nerkeza Smailagia, kae da je on za nas bio kuranski Sokrat, zakljuio je prof. Hilmo
Neimarlija. q
Samid DIZDAREVI

BONJACI U HRVATSKOJ

SVEANA AKADEMIJA POVODOM 20. GODINJICE OSNUTKA NACIONALNE ZAJEDNICE BONJAKA ISTRE

Prvih 20 godina NZBI

U subotu, 19. prosinca 2015., u Domu hrvatskih branitelja u
Puli, odrana je sveana akademija u povodu obiljeavanja 20. godinjice osnutka i rada Nacionalne zajednice Bonjaka Istre (NZBI).
Sveanosti su prisustvovali osnivai NZBI, ali i najzasluniji lanovi
koji svojim nesebinim radom puna dva desetljea rade na ouvanju i promociji bonjake kulture, obiaja i tradicije.

Teak put do ureene zajednice s transparentnim i

sreenim poslovanjem
Prisutnima se obratio Senad Pri, dugogodinji predsjednik
Nacionalne zajednice Bonjaka Istre, koji se uvodno podsjetio u kakvim je uvjetima osnovana najstarija bonjaka udruga u Istri.
U tekim ratnim vremenima, u prvoj polovini 1993. godine,
jedna skupina Bonjaka iz Pule pokrenula je inicijativu za osnivanjem Nacionalne zajednice Bonjaka Istre. Koliko je poznato, to je
bio prvi pokuaj organiziranja neke nacionalne zajednice ovakvog
tipa sa bonjako-muslimanskim predznakom u Republici Hrvatskoj. Zajednica je bila zamiljena kao nestranaka graanska udruga koja ima za cilj zatitu i promociju nacionalnog identiteta, kulture, tradicije i obiaje te razvijanje suradnje sa domicilnim, ali i ostalim narodima i nacionalnim manjinama u Istri. Tada nismo uspjeli
osnovati Zajednicu zbog dilema i nesloge kod nekih pripadnika nae manjine oko prirode i znaaja, zajednice kao neovisne u svome
djelovanju. Nakon nekog vremena ponovno se okupila, sada jo
vea skupina Bonjaka, i nakon vie sastanaka i priprema 1995. godine uspjeno smo organizirali Osnivaku skuptinu. Skuptina je
odrana u prepunoj kino dvorani uz prisustvo ambasadora Bosne i
Hercegovine, gospodina Kasima Trnke. Za prvog predsjednika NZBI
izabran je Asim abaravdi, novinar iz Pule, rekao je Pri.
Naglasio je da je abaravdi, sadanji glavni urednik Sabah infa, asopisa Sabora bonjakih asocijacija Hrvatske (SABAH), uspostavio temelje i ouvao kontinuitet rada zajednice. Nakon isteka
njegovog mandata za predsjednika je izabran Sadik Muminovi,
pod ijim vodstvom NZBI gubi svoju samostalnost i nestranaki karakter, a rad postaje netransparentan. Zbog takvih odnosa 2005.
godine Bonjaci u Puli pokreu inicijativu za odravanjem Izvanredne skuptine NZBI, na kojoj je dio vodstva podnio ostavku, a dio, na
elu s predsjednikom Muminoviem, biva smijenjen. Izabrano je

novo vodstvo na elu sa Senadom Priem, koji je predsjednik NZBI

do danas, dakle, punih 10 godina.
Nakon to smo preuzeli zajednicu 2005. godine, uz ogoman trud
sredili stanje u Zajednici. Organizirali smo ogranke po gradovima u
Istri. Usvojili smo redovne programe, kao to je Festival bonjake kulture u Istri koji je ove godine doivio 10. jubilarno izdanje. Isto tako,
nastojali smo transparentnim radom i namjenskim troenjem sredstava ouvati Zajednicu od poistovjeivanja s nekim bonjakim asocijacijama i osobama koji u narodu nisu u ba u lijepom sjeanju. Unato
raznim varijantama zbunjivanja naih ljudi osnivanjem paralelnih zajednica po gradovima, ostali smo prepoznatljivi kod naih ljudi, ali i
javnosti kao ureena nestranaka organizacija. Proli smo teak put
od neureene i administrativno-financijski netransparentne organizacije do ureene zajednice s transparentnim i sreenim poslovanjem.
Kao ilustracija najbolje moe posluiti injenica da od biveg predsjednika nismo dobili niti arhiv i dokumentaciju o poslovanju Zajednice, a
niti opremu dok danas dobivamo priznanja od institucija za transparentno i sreeno poslovanje. Poznati smo po tome da smo samostalna, nestranaka, tj. graanska udruga bonjake manjine, nismo ovisni
niti o jednoj stranakoj opciji s bilo kojim predznakom. Istovremeno,
otvoreni smo za suradnju i s drugim udrugama, posebno udrugama
drugih manjina, ali i programima u koje se mogu ukljuiti i pripadnici
drugih naroda u Bosni i Hercegovini, rekao je Senad Pri.
Naglasio je kako su redovne programske aktivnosti, kao to su
Dan nezavisnosti i Dan dravnosti BiH, veoma dobro posjeeni, dok
Festival bonjake kulture u Istri, koji je ove godine doivio 10. izvedbu, postao manifestacija poznata i izvan okvira Istarske upanije.
Najstariji je to Festival jedne nacionalne manjine u Istri, a bio je
i uzor drugim manjinama, kao i bonjakim zajednicama izvan Istre.
Zasigurno smo uspjeli u nakani da kroz ovaj festival upoznamo i nae
sugraane sa dijelom nae kulturne batine. Unato nekim ranijim
osporavanjima danas se Festival bonjake kulture u Istri odrava po
trgovima istarskih gradova kao opeprihvaena manifestacija koju
prati i veliki broj turista, rekao je predsjednik NZBI.
Istaknuo je dobru povezanost s drutvom u kojoj ive i rade. Uspostavili smo i dobre odnose sa lokalnim i regionalnim vlastima koji
nas podravaju u naim nastojanjima da ouvamo svoju tradiciju,
kulturu i obiaje, odnosno da uz vlastite specifinosti postanemo
ravnopravni graani koji ive na ovom podruju. Isto tako, dobro

Sveanost povodom 20-godinjice osnutka Nacionalne zajednice Bonjaka Istre

PREPORODOV JOURNAL 182

BONJACI U HRVATSKOJ

Podjela priznanja i zahvalnica (Nermina Mezuli, Mirela auevi,

Senad Pri i dr. med. Ahmed Makota)
smo povezani sa drugim bonjakim zajednicama u Hrvatskoj, a znaajna smo lanica Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Ovdje u
Istri imamo izuzetno korektnu i dobru suradnju s Islamskom zajednicom, na emu treba zahvaliti vodstvu Islamske zajednice kao i cijenjenim imamima poev od glavnog imama gospodina Esada Jukana.
Sve ove godine ostvarili smo dobru suradnju i sa pojedincima i sa
organizacijama u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnicima vlasti iz
BiH. Tako smo ugoavali brojna kulturno-umjetnika drutva, knjievnike i predstavnike vlasti iz BiH, organizirali promociju knjige i
brojna gostovanja folklornih drutava i izvoaa sevdalinki iz svih
krajeva Bosne i Hercegovine, naglasio je Senad Pri.
U svom govoru osvrnuo se i na aktualno stanje i daljnje pravce
rada i djelovanja. Spomenuo bih i prostor koji smo dobili od Grada
Pule na koritenje. U zadnje vrijeme se razgovara sa Gradom Pulom oko modela financiranja ureenja prostora. Ovaj problem je
prioritet zajednice u slijedeem periodu. Osnovali smo i Programski savjet Nacionalne zajednice Bonjaka Istre. Programski savjet je
sainjen od najuglednijih pripadnika nae manjine kao savjet mudraca, a ima za cilj da daje svoje miljenje o svim vanim temama
za nau manjinu kao i da savjetuje vodstvo NZBI i usmjerava budui rad. Predsjednik Programskog savjeta je prof. dr. Jusuf ehanovi. Ono to smatramo vanim je injenica da se pojavio interes
kod predstavnika drugih zajednica i pojedinaca da postanu dio nae Zajednice, odnosno da uspostavimo zajedniki rad sa ograncima
i organizacijama, odnosno zajednicama na gradskom nivou. Mi
smo otvoreni i potiemo nastojanje za zajednitvom, posebno na
nestranakim principima i demokratskim naelima. Smatramo da
lokalne nacionalne zajednice trebaju biti nositelji razvoja organiziranja Bonjaka u Istri, ali i openito, istaknuo je Pri.
Osvrnuo se i na prethodne parlamentarne izbore za Hrvatski sabor, na kojima je bio kandidat Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske za saborskog zastupnika u 12. manjinskoj izbornoj jedinici, za
zastupnika albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Prvi put smo nastupili na izborima, no nismo uli u Hrvatski sabor, ali smo pokazali da imamo to ponuditi
Bonjacima u Hrvatskoj te da nastupi na izborima nisu ekskluzivno
pravo politikih stranaka. Ovo je najbolji dokaz da Zajednica moe
zastupati sve interese bonjake manjine u drutvu. Moglo bi se uz
kvalitetnu suradnju na principima ravnopravnosti sa nekom bonjakom strankom ostvariti jo i vie, ali to ostaje budua ansa za sviju.
Zajednitvo u organizaciji i djelovanju smatramo prioritetetom budueg rada kako bi to bre i kvalitetnije ostvarili integraciju u drutvo u kojem ivimo, kao ravnopravni graani sa svim svojim specifinostima koje njegujemo i uvamo od zaborava, zakljuio je Senad
Pri, predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre.

PROSINAC 2015.

Zahvalnica Islamskoj zajednici u Puli za podrku i suradnju

(Omer ef. Omanovi i Senad Pri)

Priznanja i zahvalnice najzaslunijim lanovima

Sveana akademija u povodu obiljeavanja 20. godinjice osnutka
i rada NZBI bila je prigoda da se urue priznanja i zahvalnice najzaslunijim lanovima, svima onima koji su pozitivnim pristupom sudjelovali
u osnivanju i radu najstarije i najznaajnije bonjake udruge u Istri.
ao nam je da meu nama nema vie nekih vrlo zasluenih lanova,
ali e ostati u naim srcima i sjeanju, rekao je predsjednik Pri.
Priznanja za doprinos u osnivanju i radu NZBI dobili su Mirsad
Kugi, prof. dr. sc. Jusuf ehanovi, Merim Omanovi, dr. med. efko
Dervovi, Faruk Imamovi, Amir Adiki, Berina Mujki, Sead Ibriagi, dr. med. Ahmed Makota, prof. dr. sc. Hazim Muli, mr. sc. Aida
Muradbegovi, Asim abaravdi, Mirela auevi i Senad Pri.
Zahvalnice za doprinos u radu dobili su Lejla Suljanovi, Esad
oli, Medina Sejfo, Ramiza Vugdali, Elvis Kavgi, Husejn Mujkanovi i prof. Devdet Hadiselimovi.
Zahvalnice za podrku i suradnju u radu NZBI dobili su Islamska
zajednica u Puli, Istarska upanija, Grad Pula, Opina Raa i Vlado
urii, umirovljeni djelatnik Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Grada Pule.

Denis ahi, harmonika iz Porea

Glazbenim programom dominirao je mladi Porean Denis ahi, koji je izvedbom sevdalinki oduevio prisutne. Veer je protekla u ugodnom druenju u kojemu su se ponosni osnivai i lanovi
NZBI zajedno sa gostima, predstavnicima drugih nacionalnih manjina, dugo u no uz starogradske pjesme nostalgino prisjeali se
starih, dobrih vremena. q
Mirela AUEVI

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE PJESAMA KUNA ZMIJA AMIRA TALIA

Duu svoju za ljubav nudim

Potresno svjedoenje bosanskohercegovake povijesti, zapisano
i na vlastitim leima kao krvavu mapu zla, posvjedoio je svojim pjesmama i u najnovijoj zbirci Kuna zmija Amir Tali u Knjinici Bogdana Ogrizovia u Zagrebu, u utorak, 22. prosinca 2015. godine. Zbirka pjesama u kojoj su 62 Talieve pjesme tiskana je u nakladi KDBH
Preporod, a pored autora, predstavili su je pjesnikinja mr. sc. Ajka
Tiro Srebrenikovi i knjievnik i pjesnik Sead Begovi, te interpretatorica Rosanda Tometi i glazbenik Ismet Kurtovi. Kao potpora kolegi
na poslu s Taliem su u Zagreb tu veer u Preradovievu br. 5 stigle i
njegove kolegice-knjiniarke iz Narodne biblioteke u Sanskom Mostu predvoene direktoricom Medihom Hromali.
Na samom je poetku promocije nove knjige Amira Talia Kuna zmija Ajka Tiro Srebrenikovi, tajnica KDBH Preporod, upoznala je prisutne s autorovom izuzetnom zanimljivom biografijom i
impresivnim knjievnim opusom. Spomenimo samo da je Amir Tali (ehovci kod Sanskog Mosta, 1953.) nagraen brojnim nagradama za poeziju i prozu: Nagrada Knjievnih susreta na Kozari za najbolju pjesmu Gdje smo, tri nagrade Knjievne omladine BiH, Knjievna nagrada u Jajcu, nagrada Vjesnika u Zagrebu (Arenina nagrada), novinska nagrada Naa rije u Zenici, Nagrada Fondacije
za izdavatvo Federacije BiH i Godinja nagrada Drutva pisaca
Bosne i Hercegovine 2012./2013. godine. Zastupljen je u vie antologija poezije, pjesme su mu prevedene na brojne europske jezike,
od slovenskog do vedskog, finskog, a i katalonskog, maarskog i
albanskog.
O slojevitosti Talieve poezije, simbolici i metonimikoj dokumentarnosti ratne stvarnosti koju je i sam pjesnik ivio, a koja uvijek
negdje u svijetu bukti, progovorio je urednik Talieve nove zbirke
pjesama Kuna zmija, knjievnik Sead Begovi. Ova zbirka ima
glavu i rep, autor nas ne proputa instruirati o naslovu svoje zbirke,
kunoj zmiji. U pitanju je srednjovjekovna, gotovo mitska, bezopasna zmija uvarkua. Ukuani je hrane milijekom, o obino ivi pod
kunim pragom. Ugine li, nagovjetaj je to smrti... Obino je ukuani
dimom u proljee, dok istjeruju kukce i nametnike, pokuaju istjerati
dimom smole, ali bi ostajala pod svojim pragom. Nakon zadnjeg
bosanskohercegovakog rata u toj zemlji vie nema niti kunih zmija,
poruuje nam Tali. Kua jest simbol, ne samo zajednikog prostora,
nego i jezika, bitka. Tali pjeva u kritikom tonalitetu, posebno se
reflektirajui na ponienje koje je doivio narod kojemu pripada, a
koji je vjerovao pa i danas vjeruje u zajednitvo, u svoju kuu. On se
ne libi glasnosti o izigranosti, izdaji suitelja... Ispisuje ta svoja iskustva lijepim suvremenim bosanskim jezikom; uravnoteeno, tek mjestimice sarkastino. Otud i uinkovitost njegovih poruka. Mape koje
kroje stranci od Talieve zemlje, pa i danas, on na vlasitim leima
nosi, kao novi zemljopis krvlju ispisan, rekao je Begovi. On je ukazao i na Talievu duhovitost koju spretno preobrati u alac, ali i na
njegovu dostupnost i razumljivost i itatelju bez pjesnikog iskustva.
Spomenuo je i kovanicu, pjesniki naslov Udvorika. (Ima zahvalnica, brojanica itd. Zato ne i udvorikih!?) Tali je ponekad i zastraujui, naravno na razini jezika, kao u pjesmi Cvjetanje zla ili Dihad, komentirao je Sead Begovi.
U narodu su se odrale sve do danas izreke vezane za simboliku
zmije: guja pod jezikom, ljuta zmija, ljuti kijamet, ako zmija jezi-

10

Ajka Tiro Srebrenikovi, Rosanda Tometi, Sead Begovi,

Amir Tali i Ismet Kurtovi
kom ne ujede, zmiju u njedrima nosi. U sluaju simbola kune zmije u pitanju je odreeni paradoks u odnosu na ono to doista zmija
u odreenom znaenju odreuje, a to je zlo... Tali ne odustaje od
praiskona, mitolokih predaja. U pjesmi Cunami vjeto ispreplie
vrijeme Mojsijevo, Muse, a.s., s ovim dananjim vremenom u kojemu su se pojavil silnici iz Hada, suvremeni faraoni, slijepi, pored vlastitih oiju. Tali gradi zaseban pjesniki svijet, bremenit iskustvom
posljednjeg rata: protjerivanja, logora, smaknua, genocida, urbicida itd. Pjesnik je iskusio zatoenitvo u srpskim logorima, ali ga ta
gruba realnost nije omela da na poseban lirski nain govori o naliju
bezumnog svijeta. Njegova knjiga kao da je imala podlogu u onoj
prastaroj narodnoj izreci: Ljuta zmija, ljuti kijamet! A nekad smo
imali kuu, zmiju zatitnicu eljadi. Kua je cijeli svijet. Kua je temelj onoga to jesmo i to emo biti. Kua su prve izgovorene rijei,
a koje se, nakon nesigurnog djejeg hoda, preobraze u materinji
jezik, rekla je Ajka Tiro Srebrenikovi. Istaknula je kako su neprijatelji Bosne ne samo ubijali eljad i spaljivali kue, nego su unitavali
i zajedniku mitologiju, kulturu, vjerovanje, a koja je dio i njihove
predaje. Iz mrnje i osvajakih pobuda unitavali su i sami sebe. U
pjesmi Kuna zmija Tali na motivima iz narodne predaje gradi
suptilni pjesniki svijet, slike koje se meusobno nadopunjuju jer
vuk, zmija, cvijet, pela, vatra, voda itd. ne mogu postojati bez nae
ljubavi; bez slika praiskona u nama. Bez obzira to pjesnik pjeva o
razorenoj kui koja nema duginog svoda ne moe se otgnuti lirskim partiturama i pronai e snage govoriti o ljubavi kao o snu
opojnome. Sve se s nama vrti: Evo duu svoju za ljubav nudim.
Kroz uporabu perfekta pjesnik eli ukazati na sretno vrijeme u kojemu smo, u vodama bistrim... cjelivali, nasrkani zrakom i opijeni sreom / Iznad glava naih rajske ptice plovile su nebom plavim. Uporaba prezenta u estoj strofi gmiu, klija... upuuje na bezizlaznost
trenutka u kojemu vie nema kue, nema njenog svoda, a... gmiu
samo zmije stare / Na livadi trnje mjesto cvijea, sakrivena i rajska
kapija, zakljuila je Ajka Tiro Srebrenikovi. q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 182

BONJACI U HRVATSKOJ

OBAVIJESTI VIJEA BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA

Projekti zagrebakog Vijea

bonjake nacionalne manjine
I. TEAJ STRANIH JEZIKA ZA BONJAKE
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u suradnji
sa Sjajnom zvijezdom edukativnim centrom organizira besplatne
teajeve stranih jezika za Bonjake. Teajevi koji e se odravati
ukljuuju 25 polaznika kojima na izbor stoje engleski jezik (poetna
i napredna razina) te njemaki jezik (poetna razina). Termini odravanja biti e naknadno odreeni ovisno o broju prijava za pojedine razine jezika, a planirani poetak je 1. oujka 2016. godine.
Molimo zainteresirane kandidate da svoje prijave poalju najkasnije do 19. veljae 2016. godine na sljedee e-mail adrese: sarunovicamra@gmail.com ili alma.jakupovic1@gmail.com.
U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, JMBG te eljeni
strani jezik i razinu. Napominjemo da prednost pri popunjavanju
kvote polaznika imaju nezaposleni Bonjaci!
Za sve ostale zainteresirane koji ne uu u ui krug besplatnih
teaja, Sjajna zvijezda edukativni centar nudi mogunost pohaanja teajeva po povoljnoj cijeni od samo 500 kuna.

II. DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA IZ MATEMATIKE,

FIZIKE I ENGLESKOG JEZIKA ZA OSNOVNU I SREDNJU
KOLU
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u okviru svog
Programa rada za 2016. godinu organizira dopunsku i dodatnu nastavu radi lakeg svladavanja nastavnog programa iz matematike, fizike i
engleskog jezika za osnovnu i srednju kolu te pripreme za upis u srednje kole, polaganje ispita dravne mature i upis na fakultet.
Nastava se odrava prema potrebi i dogovoru s voditeljem projekta Mirzom Meiem.
Za sve dodatne informacije molimo Vas da se javite u ured Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Trnjanska cesta

35, Zagreb, tel. 01/6314-109 i e-mail: vbnmgz@vbnmgz.hr ili voditelju projekta na broj 099/4184-727.

III. DARIVANJE BONJAKE NOVOROENE DJECE

Potovani, u sklopu svoga programa rada Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba provodi projekt Darivanje bonjake novoroene djece s ciljem da se svakom novoroenom bonjakom djetetu na podruju grada Zagreba poeli dobrodolica s
primjerenim poklonom.
Poklon se sastojati od posebno pripremljene Bonjaka radosnica, knjige uspavanki San u beu, uroci pod beu i uporabnih
predmeta (dekica, runik, posteljina).
Pozivamo roditelje novoroene djece da se za prigodni poklon
prijave na tel. 01/631-4109 ili adresu VBNMGZ, Trnjanska 35,
10000 Zagreb. Napominjemo da je uz prijavu potrebno dostaviti
Izvod iz matice roenih ili Rodni list.
S radou oekujemo susret s malim Bonjacima.
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba
Trnjanska cesta 35, Zagreb
tel. 01/631-4109, fax. 01/631- 4111
www.vbnmgz.hr

lanovi Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba izabrani na izborima 31.05.2015.

PROSINAC 2015.

11

HRVATSKA

VELIKI OBRATI U SKLAPANJU VLADAJUE KOALICIJE

Petrov, ipak, izabrao Karamarka

Kao da je nepoznat netko napisao scenarij i reirao formiranje
vladajue koalicije, o emu smo svjedoili tokom cijelog prosinca
2015. Uz nekoliko obrata i mijenjanja stavova, prije svega MOST-a
i SDP-a, na kraju su ipak vladajuu koaliciju formirali Domoljubna
koalicija i Most nezavisnih lista. Krenimo redom.
Najprije je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi
sazvala konstituirajuu sjednicu Hrvatskog sabora 3. prosinca.
Zbog nove konstelacije snaga nakon izbora nije bilo saborske veine, pa je sjednica trajala 20-ak minuta nakon ega je prekinuta i
Sabor nije konstituiran. Naime, u saborsku je proceduru upuen
samo jedan prijedlog za imenovanje predsjednika Sabora 55 zastupnika iz SDP-ove koalicije Hrvatska raste predloili su da se na tu
funkciju imenuje zastupnika Mosta nezavisnih lista Roberta Podolnjaka, no protiv tog prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i
sam Podolnjak, koji je odbio kandidaturu.
Podolnjak je izjavio da e prihvatiti odgovornost za predsjednika Hrvatskog sabora samo ako to bude rezultat konsenzusa i SDP-a
i HDZ-a. U ovom trenutku mislimo da je preglasavanje najgora politika opcija, kazao je.
Nakon neuspjelog pokuaja konstituiranja Hrvatskog sabora predsjednica Republike pozvala je novoizabrane saborske zastupnike na
odgovornost prema graanima. Predsjednik SDP-a Zoran Milanovi
istaknuo je da su im mostai na sastanku za predsjednika Sabora
predloili Roberta Podolnjaka, to su u SDP-u prihvatili, a, naravno,
dodaje Milanovi, uvjet je bio da to podupre i HDZ. HDZ nije rekao
nita i, kao i obino, zavlai i eka da vide to emo prvo uiniti mi. To
je jasno svakom djetetu u Hrvatskoj, kazao je Milanovi.
Za parlamentarnu veinu koja bi izabrala vladu traila se potpora 76 zastupnika. Za tu su brojku velikim su strankama nuni glasovi zastupnika MOST-a koji je na izborima dobio ukupno 19 mandata, no nakon osipanja ostao je na 15 zastupnika u svom klubu. Naime, osim Drage Prgometa, Gordane Rusak i Irene Petrijevanin
Vuksanovi, MOST je napustio i Stipe Petrina.

Nestranaki mandatar
etiri dana kasnije u zagrebakom hotelu Esplanada odran je
prvi sastanak SDP-a, HDZ-a i MOST-a na kojem je ef Mosta Boo Petrov pozvao na formiranje zajednike vlade i predloio da se za mandatara izabere nestranaki kandidat. Takoer, predloio je da se usuglasi
predsjednik Hrvatskog sabora te predstavnici svih drugih dunosti.
Predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku to se nije svidjelo
jer, kako je rekao, HDZ kao relativni pobjednik ima pravo na mandatara. Milanovi se takoer usprotivio takvom prijedlogu poruivi da ne eli ulaziti u koaliciju koja u svojim redovima ima osobe
koje su osuene za kaznena djela.
Petrov je pak insistirao na nestranakom premijeru i predloio
da rok za izjanjavanje bude pet dana. Milanovi je Petrovu odgovorio da ne moe prihvatiti nikakvi rok o izjanjavanju o prijedlogu jer
su velika stranka. 66 ljudi koji su mi dali povjerenje nisu to napravili
iz vica, rekao je Milanovi. ef SDP-a kazao je kako bi sve moglo
potrajati i, da ako je ve situacija takva da se situacija ne moe pomaknuti s mjesta, predloio je da se konstituira Sabor, imenuje pred-

12

Neuspjeli pokuaj konstituiranja Hrvatskog sabora (03.12.2015.)

sjednik na pet minuta i raspiu novi izbori. Budimo poteni prema
ljudima, konstituirajmo se i bjeimo, kazao je Milanovi i ponovio
da su izbori jedna opcija kojom bi se mogla rijeiti pat pozicija.
Milanovi je jo kazao Petrovu da se o prijedlogu za nestranakog mandatara trebao izjasniti na poetku pregovora. Miljenja je
da je to teko ostvarivo: Susreo sam samo dvije nestranake vlade
u EU. Zbog tog prijedloga, dodao je, kao predsjednik stranke trebao bi sazvati stranaku konvenciju. Vlada je politiko tijelo koje
treba imati parlamentarnu podrku. Morate odluiti. Ovo sada prelazi granice mojih ovlasti. Sabor se nije konstituirao, to je takoer
vaa odgovornost. Ja i dalje sluam, dodao je. Zbog takvog stava
izgledalo je da SDP nee sudjelovati u slijedeoj rundi pregovora,
to znai, prema kriteriju MOST-a, da bi Petrov nastavio pregovore
s Karamarkom o formiranju vladajue koalicije.
Ideja o nestranakom mandataru nije se svidjela ni Karamarku.
Zajednika vlada nije prirodna u demokraciji, kazao je ef HDZ-a.
Kao relativni pobjednici, smatrali smo da imamo pravo na mandatara, kazao je Karamarko, dodajui da su se tijekom pregovora mostai ugodno iznenadili s onim to im je HDZ nudio. Karamarko je
miljenja da se ne moe razgovarati na nain kako predlae Most.
Nakon to su se Milanovi i Karamarko izjasnili da im nije prihvatljiv nestranaki mandatar, Petrov je kazao da to nije ultimatum, ali da MOST inzistira na konsenzusu.

Milanovi za Petrova
Tree konzultacije kod predsjednice odrane su 15. prosinca,
no i dalje nitko nije imao potrebnu veinu za mandatara. Ipak, inilo se da se konano neto pokree 18. prosinca. Prije svega, treba
rei da je ipak i SDP odgovorio na uvjete MOST-a i time se vratio u
pregovore.
Podolnjak je rekao da su se MOST, HDZ i SDP na sastanku, vezano uz teritorijalni preustroj zemlje, dogovorili da ne idu ishitreno u
kljune teritorijalne reforme. Suglasje sve tri strane je da do kraja
idue godine, otprilike u ovo vrijeme, imamo definirane strategije
regionalnog razvoja, javne uprave te teritorijalne reforme i na temelju tih strategija krenemo u taj proces koji bi trebao biti gotov

PREPORODOV JOURNAL 182

HRVATSKA
do kraja mandatnog razdoblja ovog Sabora, kazao je Podolnjak.
Napomenuo je kako su i predstavnici druge dvije koalicije naelno
gotovo parafirale tekst vezan uz reformu lokalne i regionalne samouprave. Podolnjak je izrazio elju i da se kljuna politika pitanja
rijee prije poetka nastupajuih blagdana jer graani ekaju konani rasplet ove politike drame.
No tog dana nije dogovoreno tko e biti premijer, a iako su sve
tri strane sudjelovale u pregovorima, bilo je jasno da i SDP i HDZ
trae nain da izbace ovog drugog. Usprkos tome, elnik MOST-a
Boo Petrov poruio je da je sastanak bio pozitivan. ao mi je to
MOST nije nastao prije, makar zbog politikog dijaloga. Razgovori
se nastavljaju sutra. Stvari su danas bile pozitivne i oekujemo da
e se stvari razrijeiti u idua 24 sata, rekao je Petrov.
Kada je Petrov iziao, novinari su ga upitali mogu li ga sada pozdraviti s dobra veer premijeru, a on je na to kratko uzvratio ne. O
tome e se meu ostalim raspravljati na sastanku, rekao je Petrov.

Zoran Milanovi (SDP) i Boo Petrov (MOST)

Milanovi je rekao da on predlae elnika MOST-a Bou Petrova za premijera, te ako se to ne prihvati, da bi volio vidjeti kojeg se
od nestranakih strunjaka predlae za tu dunost. Petrov, koji
ima nekakav legitimitet, mali, ali ga ima, na je kandidat. Ali, moramo sjesti i razgovarati. Nama to djeluje u ovoj cijeloj neobinoj i
pomalo munoj prii jedino jo odrivo. Rekli smo da smo spremni
o tome razgovarati, a ako i to propadne, idemo vidjeti koja je to
etvrta opcija, opcija osobe koja nema nikakav legitimitet to je
vano u politici i u izvrnoj vlasti. Pa da vidimo tko je ta osoba. Ja
bih oekivao da se imena nekih strunjaka ve vrte, ne bivih i oronulih HDZ-ovaca, koji su navodno sad nestranaki ljudi, nego zaista. Moram priznati da zaista cijenim hrabrost i profil osobe koja na
takvo neto hoe uope pristati. Razgovarao sam o tome s par ljudi, isto onako skautski, naravno ne bilo s kim, to su vrlo sposobni i
jaki ljudi, i neovisni i nepotkupljivi. Meutim, odgovor u ta dva navrata uvijek je bio ne mogu, stid me je, rekao je Milanovi.
Na pitanje zato on ne predloi etvrtu opciju, to jest nestranakog strunjaka, Milanovi je rekao da eli uti druge o tome.
Zato to elim uti, dakle, mi smo predloili Petrova i s time smo
se, kako oni kau, vratili za stol. Mi nismo nikad otili s tog stola,
HDZ je cijelo vrijeme bio prijetvoran i neiskren. I uvijek su ekali da
SDP i koalicija donese svoj stav da bi onda mogli minutu prije 12
donijeti nekakav ambivalentan stav, otresti se na nas i rei evo mi
smo tu. Gledajte to nije ni inteligentno ni poteno. Prema tome ne
doputamo da se od nas rade bedaci, bedasti nismo. Iskusni smo i
kvalitetniji za ovaj posao, ali se neemo dati nasamariti, naivine
nismo, rekao je predsjednik SDP-a.

PROSINAC 2015.

Milanovi je dodao da njegova koalicija s MOST-om ima uvjerljivu parlamentarnu veinu, dok Domoljubna koalicija to nema.
Ponavljam, s MOST-om naa koalicija ima uvjerljivu parlamentarnu veinu. HDZ i njegovi partneri s MOST-om nemaju veinu nego
moraju ii u ono to Karamarko naziva puzajuim dravnim udarom, a ja nazivam obinim konstituiranjem Hrvatskog sabora. Tu
se ne radi o plijenu, radi se o normalnom funkcioniranju drave. Ja
taj dio ne razumijem. Ideoloki, tvrdi se cijelo vrijeme da MOST nije
ni lijevo ni desno, ni u centru, nego je posvuda, da je za reforme,
rekao je Zoran Milanovi.

HDZ-ovci savjesni i ponosni

Sutradan je nastavljen sastanak kojeg je nakon 15 minuta napustio
Karamarko. On je, kazao je, to uradio sukladno odlukama Predsjednitva HDZ-a i prema svojoj savjesti ne moe bianco potpisati dokument
MOST-a o tripartitnoj vladi, ocijenivi ga neureenim ugovorom o raspodjeli plijena i fotelja. Smatramo da je to jedan neureeni i razbarueni ugovor o koaliciji u kojem ne postoje nikakvi mehanizmi i nita se
ne zna. Sve se svodi na raspodjelu plijena, podjelu fotelja ak i u javnim
poduzeima, i tako dalje, istaknuo je Karamarko.
Karamarko je podsjetio kako su rekli da se nakon izbora pobjednik
ne smije ponaati kao netko tko dijeli ratni plijen dobiva ili uzima. To
nije dobro, kazao je. Istaknuo je i da ne moe suraivati s strankom
koja je etiri godine unitavala Hrvatsku, koja negira vrijednosti na kojima poiva hrvatska drava, koja za branitelje govori da su smrdljivci,
u Vukovaru uvodi irilicu, za njih je Hrvatska sluajna drava kako u
s njima biti u koaliciji, upitao se. Ne doputa mi savjest i Bogu hvala da
moje Predsjednitvo obiluje ljudima koji imaju svoju savjest i ponos.
Sretan sam jer mi je pao kamen sa srca. Ti pregovori su bili muni i na
kraju se sve svodi na fotelje. Ne treba nam nikakva fotelja, bitno je kao
ovjek hodati po cesti, rekao je Karamarko.
Dodao je da sastanak naputa mirne due i da vie nije vano
hoe li se ii na nove izbore ili ne. Gospoda sada sami pregovaraju
i rade to hoe, dodao je. Ipak je kazao kako je MOST imao naviku
oivljavati pregovore s SDP-om, pa ga iskreno zanima hoe li se
to dogoditi i s HDZ-om.

Zajedniki sastanak SDP-ove koalicije Hrvatska raste,

HDZ-ove Domoljubne koalicije i MOST-a
Naime, prije nego je odran sastanak, telefonom su se uli Milanovi i Karamarko i dogovorili se da nee potpisati sporazum o
tripartitnoj koaliciji. No kada se prvi na sastanku Karamarko izjasnio da nee potpisati, Milanovi je uzeo papir i potpisao ga. Tada
je Karamarko napustio sastanak. Nakon sastanka MOST-a i koalicije Hrvatska raste, Petrov je izjavio je da su vrata za Domoljubnu

13

HRVATSKA
koaliciju zatvorena jer su rekli da onaj tko ne potpie sporazum
izlazi iz igre.
Milanovi je rekao kako vie nee biti premijer. Vie neu biti
premijer, to je gotovo, kazao je i dodao kako e to biti nestranaki
mandatar ili netko iz MOST-a. Mi emo uvjeriti kolege da to bude
netko iz MOST-a, najavio je Milanovi.
Petrov je sutradan rekao da se Nacionalno vijee MOST-a usuglasilo oko imena mandatara, ali da s njim jo nee izlaziti u javnost. Na sastanku smo donijeli odluku da zbog prava jednakosti,
kao to smo dali dodatno vrijeme koaliciji Hrvatska raste, nakon
njihovog odgovora od Glavnog odbora SDP-a, isto tako smo sada
dali dodatni rok od 24 sata zbog istog razloga i Domoljubnoj koaliciji jer se nadamo da e prihvatiti poziv, kazao je Petrov.

MANJINCI UGLAVNOM OSTALI SUZDRANI

Unato deklarativnom stavu nakon svakih izbora da e se predstavnici nacionalnih manjina prikloniti saborskoj veini, specifinost
ovih izbora je takva da se to nije desilo odmah nakon imenovanja Tihomira Orekovia za mandatara. Naime, petoro zastupnika nacionalnih manjina po zavretku konzultacija na Pantovaku izjasnilo se da
jo uvijek nemaju stajalite hoe li podrati mandatara. Oni su se prije
toga izjasnili da e podrati koaliciju Hrvatska raste na elu sa SDP-om
koja je u tom trenutku ionako imala, zajedno s IDS-om i aiem te jo
nekim otpadnicima iz MOST-a, vie mandata nego Domoljubna koalicija na elu s HDZ-om.

MOST i HDZ u koaliciji tko je prevaren: Milanovi

ili birai?
Ovakvo otezanje i promjene stavova MOST-a poele su ve dobrano iritirati mnoge graane, no MOST je i dalje igrao po svome.
Ipak, Milanovi se nije brinuo jer je na Facebooku napisao: Poinjemo razgovor o formiranju Vlade u dobroj vjeri. Optimisti smo.
Nema povratka na staro! Kako li se samo prevario.

Boo Petrov (MOST) i Tomislav Karamarko (HDZ)

Petrov je ponovo okirao javnost 22. prosinca 2015., nakon
konzultacija kod predsjednice Republike. Izjavio je da je SDP nazivao njihove saborske zastupnike i nagovarao ih da daju podrku
Zoranu Milanoviu kao mandataru u sluaju da se pregovori izjalove. Milanovi je opovrgavao optube tvrdei kako takav potez nije
logian, obzirom na sve ono to su ve obeali MOST-u. Lijevo birako tijelo nije povjerovalo Petrovu smatrajui da je popustio pod
snanim pritiskom Kaptola, odnosno Katolike crkve, kao i zbog
utjecaja obavjetajnog podzemlja na koje utjecaj ima Tomislav Karamarko. U svakom sluaju, HDZ se vratio u igru i nastavio pregovore s MOST-om bez SDP-a. Ve tog su dana u poslijepodnevnim satima Karamarko i Petrov otili na nastavak etvrtog kruga konzultacija kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi i dokazali joj da
imaju parlamentarnu veinu. Predsjednica im je dala rok od 24 sata
za prijedlog mandatara ili e raspisati nove izbore.
Sutradan je predsjednica objavila kako je mandatar Tihomir
Orekovi, menader i bivi direktor u Plivi. Milanovi je pak rekao da su ovim inom prevareni birai. Konstituirajuu sjednicu
Hrvatskog sabora predsjednica sazvala je za 28. prosinca 2015., a
novi predsjednik parlamenta je HDZ-ovac eljko Reiner. q
Edis FELI

14

Rekli su, kad uju tko e biti mandatar, oekuju da e s njim razgovarati i uti njegova stajalita kad je rije o pravima i stajalitima nacionalnih manjina. Kod hrvatske predsjednice zajedno su bili SDSS-ovci
Mile Horvat i Milorad Pupovac, zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, romske Veljko Kajatazi, maarske andor Juhas, te
eke i slovake nacionalne manjine Vladimir Bilek. U ovom trenutku
ne bismo mogli imati stajalite. Ne poznamo ga, prvi put ujemo za to
ime, razgovarat emo, rekao je Furio Radin te dodao da zajednikim
dolaskom pokazuju da imaju usuglaen pristup. Najprije elimo vidjeti ima li mandatara, onda ga upoznati, razgovarati i donijeti onda
odluku. U ovom trenutku nemamo stajalite, ponovio je saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine.
Milorad Pupovac rekao je da su manjinci s predsjednicom razgovarali o njihovoj ulozi u politikom ivotu Hrvatske. Danas smo imali
dug razgovor s predsjednicom. Predsjednica eli de facto da predstavnici manjina doprinesu tome kako e se osigurati stabilnost u politikom ivotu. eli da predstavnici manjina budu na valjan nain tretirani
u javnom i politikom ivotu, a sad to ovisi o gospodinu Karamarku i
gospodinu Petrovu, s jedne strane, i gospodinu Orekoviu. Na koji
nain e razumjevati svoje reforme, rekao je Pupovac. On je istaknuo
vanost politike stabilnosti drave te naglasio da se manjinci najprije
trebaju upoznati s mandatarom. elimo se upoznati to bi takva odluka znaila za zemlju, Vladu i za manjine i kad na to dobijemo dogovor, onda emo znati to e biti naa odluka, rekao je Pupovac.
Novinare je zanimalo kako gledaju na to da se mandatara izabralo
samo za jedan dan, a Pupovac i Radin bili su kritini prema cjelokupnom procesu pregovora i stvaranja saborske veine. Politiki prostor je jako kontaminiran dosadanjim procesom. Ovo nije pregovaranje, ovo je jedinstveno u povijesti usuglaavanja, ne samo u Hrvatskoj. Ova vrsta nedosljednosti koju smo mogli vidjeti je jedinstvena u
povijesti procesa konstituiranja veine, kazao je Pupovac. On je upozorio da to manjince dovodi u vrlo zahtjevnu situaciju kad je posrijedi
izbor i odluivanje. A, s druge strane, i predsjednicu Republike, jer
rije je o iznimno vanom pitanju osiguravanja stabilnosti, rekao je
Pupovac, te ocijenio da takva situacija, naalost, ne jami partnerstvo
koje moe ostvariti stabilnost.
Procedura je drukija od svih procedura s kojima smo se dosad
upoznali u Hrvatskoj, a vjerojatno drukija i od procedura u EU. Previe je promjena i u takvoj vrsti metea teko elimo sudjelovati. Moramo, jer elimo stabilnost zemlje, ali dajte nam da malo diemo, rekao
je Radin koji je potvrdio da su zastupnica albanske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj, te bivi SDSS-ovac Mirko Rakovi svoje potpise potpore dali HDZ-ovoj Domoljubnoj koaliciji. q

PREPORODOV JOURNAL 182

HRVATSKA

DAN KOORDINACIJE VIJEA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

Zajednitvo nacionalnih manjina

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u nedjelju, 13. prosinca 2015. godine, odran je tradicionalni Dan Koordinacije vijea i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba.
Sveanost je ustanovljena povodom Meunarodnog dana ljudskih
prava (10. prosinca), u spomen na potpisivanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i priznatog prava svih ljudi na ivot, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika iz 1948. godine. Naime, na Dan
ljudskih prava 2003. godine osnovana je zagrebaka Koordinacija u
sastavu devet manjinskih vijea i devet predstavnika nacionalnih
manjina, a ove godine obiljeena je njena 12. godinjica.
Sveanosti su prisustvovali brojni uzvanici i gosti: Aleksandar
Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Milan
Bandi, zagrebaki gradonaelnik, Elizabeta Knorr, voditeljica Slube za promicanje ljudskih prava i ravnopravnosti spolova, odnose s
nacionalnim manjinama i vjerskim zajednicama i razvoj civilnog
drutva grada Zagreba, eljko Zaninovi, voditelj Odsjeka za odnose s nacionalnim manjinama i vjerskim zajednicama, zatim ambasadori i lanovi diplomatskog kora matinih zemalja pripadnika
nacionalnih manjina grada Zagreba, pripadnici nacionalnih manjina i ostali gosti. Program je vodila dramska umjetnica Doris ari
Kukuljica.

Visoki uzvanici na Danu Koordinacije vijea i predstavnika

nacionalnih manjina Grada Zagreba

Zagreb primjer visoke ukljuenosti manjina u

aktivnosti grada
Prisutnima se prvi obratio Duan Mikovi, predsjednik Koordinacije vijea i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba,
inae predsjednik Vijea crnogorske nacionalne manjine. Podsjetio
da je te institucija osnovana 2003. godine sa zadaom da se uz meusobno uvaavanje i u zajednitvu sauvaju kultura, vjera, nain
ivota i obiaji i da se sa lokalnom samoupravom, odnosno Gradom
Zagrebom uspostave takvi odnosi koji bi garantirali primjenu i provedbu odredaba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina
RH. Grad Zagreb je od samog poetka prepoznao znaaj ovakvog
organiziranja i pruio punu podrku kako u osiguravanju materijalnih pretpostavki za na rad i rad Vijea i predstavnika, tako i osiguravanju financijskih sredstava za ostvarivanje programa, naravno u
visini koju omoguuje proraun, rekao je Mikovi, naglaavajui
kako nije sluajno to je Koordinacija osnovana 10. prosinca, na
Dan ljudskih prava.
Rekao je kako Koordinaciju vijea i predstavnika nacionalnih
manjina Grada Zagreba ine predstavnici devet Vijea i devet predstavnika nacionalnih manjina izabranih na izborima odranim
2015. godine. Moram naglasiti da ovom broju nedostaje izabrani
predstavnik njemake nacionalne manjine, koji je podnio ostavku
zbog nerijeenog statusa predstavnika, a na koji problem je i ova
Koordinacija upozoravala vie puta. Moram se vratiti jo jednom
na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je cjelovito i
kvalitetno definirao sve kljune potrebe nacionalnih manjina.
12-godinje iskustvo funkcioniranja ove Koordinacije, nam govori
da ostaje iroki prostor za poboljanje i unapreivanje suradnje
manjinske i lokalne samouprave, na emu emo zajedno sa Gradom Zagrebom raditi u vremenu koje je pred nama, rekao je Mi-

PROSINAC 2015.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH

Obraanje zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia

Poezija na Danu Koordinacije

15

HRVATSKA
kovi, posebno naglaavajui veliku ulogu i znaaj Savjeta za nacionalne manjine RH u razvijanju i ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, naglasio je znaaj Vijea i predstavnika nacionalnih manjina,
te podsjetio na okolnosti koje su prethodile donoenju Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i potekoe u njegovoj
primjeni. Naalost, u ovom trenutku svjedoci smo da u odreenim
krugovima postoje tendencije smanjivanja manjinskih prava. Na
ovom mjestu treba istaknuti i sve dobro to je uinjeno te rei da
na manjinska pitanja trebamo gledati kao neto s im je Hrvatska
ula u Europsku uniju. Drutvo u kojem ivimo optereeno je politikim i ekonomskim zbivanjima, a u takvim okolnostima Vijea,
predstavnici i koordinacije kao sastavni dio lokalne samouprave
imaju veliku ulogu u artikuliranju svih pitanja koja se tiu manjina,
rekao je Tolnauer.
Posebno je istaknuo Zagreb kao primjer visoke ukljuenosti
manjina u aktivnosti grada. Tolnauer je rekao da su zakonske postavke najbolje ostvarene u Gradu Zagrebu, izraavajui posebnu
zahvalnost gradonaelniku Milanu Bandiu, koji je osobno puno
pridonio da Vijea i predstavnici nacionalnih manjina Zagrebu (18
Vijea i predstavnika) imaju dobar status i poloaj kao preduvjete
svog rada, dok u ostalim sredinama nije tako. Predsjednik Savjeta
za nacionalne manjine RH naglasio je i da se mora rijeiti pitanje
statusa predstavnika nacionalnih manjina koji prema vaeim propisima moraju odgovarati svojom imovinom i duni su plaati trokove nastale zbog nezakonitosti rada svojih prethodnika. To je bio
sluaj s Ivanom Rittigom, predstavnikom njemake nacionalne manjine u Zagrebu, koji je zbog svega dao ostavku.
U Zagrebu ima mjesta za sve i nitko nije viak, a volio bih da je
tako u cijeloj naoj domovini, rekao je gradonaelnik Milan Bandi.
Istaknuo je da je multikulturalizam u glavnom hrvatskom gradu njegov ivotni projekt na kojem radi 16 godina, zbog ega je Zagreb
postao moderan, europski grad. Mi u Zagrebu ivimo multietninost, multikulturalnost i multikonfesionalnost. Grad Zagreb je jedan
od najmultikulturalnijih i najmultinacionalnijih gradova u Europi i
svijetu. Na to sam ponosan. Od Zagreba smo napravili istinsku europsku metropolu, rekao je Bandi. Velikim pljeskom pozdravljena
je i izjava da je grad Zagreb proglaen najboljom europskom adventskom destinacijom (glasovima turista na odreenom web portalu).

na drugi dom Marijana Horna. Dragana Obradovi, lanica Vijea

srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, proitala je pjesmu Eli,
eli idovske pjesnikinje Hanu Sene, a predstavnik slovake nacionalne manjine Zlatko Jevak pjesmu Odlazak Vaska Pope, koji je
predstavljao srpsku poeziju. Predsjednik crnogorskog vijea Duan
Mikovi je izveo poljsku pjesmu W spomnienie Julijana Tuwima
Vjerojatno najvie emocija izazvao predstavnik bugarske nacionalne manjine Rako Ivanov koji je recitirao pjesmu A Serelem, A
Serelem maarskog pjesnika Sndora Petfija. Maarski jezik je
specifian, ne pripada slavenskoj grupi jezika. Bilo je malo potekoa, ali sam uz konzultacije onih kojima je to materinji uspio nauiti, rekao je Ivanov, ija je recitacija na maarskom jeziku izazvala
suze u gledalitu kod pripadnika te nacionalne manjine.
U programu je uestvovao i vokalni trio Zorja, koji je uz muziku pratnju na perkusijama i gitari izveo u etno obradi osam pjesama nacionalnih manjina.
Druenje uz domjenak nastavljeno je uz obilje dobrih emocija,
smijeha i zabave, ali i zadovoljstvo vrlo uspjelim programom. q
Ismet ISAKOVI
PRIJEM KOD GRADONAELNIKA MILANA BANDIA U
PALAI DVERCE
Uoi Dana Koordinacije vijea i predstavnika nacionalnih manjina
Grada Zagreba, u Gradskoj palai Dverce odran je susret lanova
Koordinacije i manjinskih predstavnika s medijima. Dogaanje koje za
cilj ima pribliiti rad manjinskih udruga, vijea i Koordinacije odrano
je po prvi puta.
Okupljene je pozdravio gradonaelnik Milan Bandi, koji je istaknuo kako Zagreb ima najbolje odnose sa nacionalnim manjinama, dodavi kako je, zahvaljujui toj dobroj suradnji, Zagreb postao najmultikulturalniji, najmultietiniji i najmultikonfesionalniji grad u Europi.
U ime organizatora, gradonaelniku je na potpori zahvalio Harun
Omerbai, zamjenik predsjednika Koordinacije vijea i predstavnika
nacionalnih manjina Grada Zagreba, koji je naglasio da je Zagreb jedinstven po broju nacionalnih manjina, njih ak 19. Naa Koordinacija djeluje od 2003. te su u njoj zastupljeni svi predstavnici nacionalnih
manjina u Zagrebu, i to bez iznimke. Posebno istaknuvi znaaj ouvanja i razvoja kulturnog identiteta svih manjina kao vanog doprinosa razvoju europskih vrijednosti multikulturalnosti i tolerancije u hrvatskom drutvu, Omerbai je zakljuio da je klju rada Koordinacije
i manjinskih predstavnika upravo u odlinoj suradnji koju ostvaruju s
zagrebakom Gradskom upravom.

Kroz poeziju prikazano zajednitvo manjina i

savladavanje jezinih barijera
Kulturno-zabavni program je bio neobino, ali istovremeno i izvrsno osmiljen. Naime, predsjednici Vijea i predstavnici nacionalnih
manjina recitirali su pjesme pripadnika drugih manjina. Rije je o ideji Darka onca, slovenskog manjinskog aktiviste i lana Savjeta za
nacionalne manjine RH, koji je na taj nain elio na simbolian nain
prikazati zajednitvo manjina i savladavanje jezinih barijera.
Bilo je vrlo zanimljivo sluati kako, primjerice, pjesmu bonjakog autora, akademika Abdulaha Sidrana Mora recitira Walentina Lonari, predstavnica poljske nacionalne manjine. S druge strane, Harun Omerbai, predsjednik Vijea bonjake nacionalne
manjine Grada Zagreba, recitirao je stihove bugarske pjesme Oteestvo ljubezno kak hubavo si ti! koju je napisao Ivan Vazov.
Nabrojimo jo nekoliko vrlo zanimljivih kombinacija. Predsjednik
slovenskog vijea Darko onc na ruskom jeziku izvrsno je recitira pjesmu Rus Sergeja Jesenjina, a predstavnik ukrajinske nacionalne
manjine Viktor Filima na slovenskom jeziku pjesmu Slovenski dom

16

Kostadinka Velkovska, Milan Bandi i Slavica arovi

U okviru dogaanja, uruene su i zahvalnice za medijsko praenje
rada i aktivnosti nacionalnih manjina u gradu Zagrebu, i to glumici
Kostadinki Velkovskoj i dvjema novinarkama Hani Tabakovi (Z1 televizija) i Slavici arovi (Radio Martin). q

PREPORODOV JOURNAL 182

HRVATSKA

TRIBINA KONSOCIJACJSKA TEORIJA DEMOKRACIJE. BOSNA I HERCEGOVINA KAO NEDOVRENA DRAVA

Dayton je zamrznuo stanje u BiH

U etvrtak, 3. prosinca 2015., u Velikoj dvorani Matice hrvatske
u Zagrebu, Strossmayerov trg 4, doc. dr. sc. Antonio Pehar, docent
na Fakultetu meunarodnih odnosa i diplomacije u Mostaru, odrao je predavanje na temu Konsocijacijska teorija demokracije.
Bosna i Hercegovina kao nedovrena drava. Moderator i voditelj
tribine bio je prof. dr. sc. Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu. Ovo je bila druga u ciklusu tribina pod
nazivom Suvremena demokracija. Treba li demokraciji narod?,
koje zajedniki organiziraju Matica hrvatska, Zaklada Hanns Seidel i Hrvatsko politoloko drutvo.
Doc. dr. sc. Antonio Pehar u svojem je predavanju, analizirajui
konsocijacijski aranman u BiH koji je uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom, nastojao ustanoviti odreene propuste koji
spreavaju da bi BiH uinkovito funkcionirala kao drava. Model konsocijacijske teorije demokracije razvijao je i zagovarao nizozemski
politolog Arend Lijphart. On je istaknuo etiri glavna obiljeja konsocijacijskog modela demokracije: 1. vladavina velike koalicije, politikih voa i elita koji predstavljaju svaki od drutvenih segmenata; 2.
pravo meusobnog veta koje se koristi radi zatite interesa pojedinog drutvenog segmenta; 3. razmjernost kao osnovno mjerilo politike participacije i zastupanja; 4. autonomija segmenata, odnosno
visok stupanj samostalnosti svakog od tih drutvenih segmenata da
odluuju o pitanjima iz podruja vlastitih vitalnih interesa.
Pehar smatra kako je Daytonski mirovni sporazum, nameui
jedan novi konsocijacijski aranman, napravio je vie defekata, a
osnovni problem Daytonskog sporazuma je da je on u biti priznao
rezultate ratnih osvajanja. Daytonski mirovni sporazum aranirao
je konsocijaciju koja je u biti institucionalizacija fragmentirane etnokracije, koja je dovela do izravnog krenja ljudskih prava, istaknuo je Pehar, navevi kao primjer presudu Europskog suda za
ljudska prava u sluaju Sejdi-Finci. Naime, Dervo Sejdi i Jakob
Finci zbog svojeg romskog i idovskog podrijetla ne mogu biti birani
za lanove Predsjednitva BiH, kao ni u Dom naroda Parlamentarne skuptine BiH.
Pehar istaknuo je kako sve politike stranke koje predstavljaju
nacionalne segmente bosansko-hercegovakog drutva od prekida
rata i uspostave mira pa do danas, u svih ovih 20 godina, nisu
uspjele rijeiti samostalno niti jedan problem niti provesti ijednu
reformu ili izvriti bilo kakav posao na rekonstrukciji drave. Jedino
u emu su bile uspjene je opstruiranje Daytonskog sporazuma, a
bilo kakve reforme uvijek su bile sprovedene uz preporuke ili odluke Ureda visokog predstavnika u BiH. Ispada da je daytonski mir
uspio samo zamrznuti stanje, a da su te politike elite, neuspjevi
realizirati svoje politike projekte predratnog razdoblja, uzele time out i ekaju odreene meunarodne odnose kako bi ih iskoristili da bi uspjele dokrajiti te projekte, napomenuo je dr. Pehar.
to se tie velike koalicije, Antonio Pehar je ustvrdio da nju od
jo predratne 1990. godine ine vodee nacionalne stranke, dok je
jedino u srpskom nacionalnom segmentu dolo do blage promjene
kada je umjesto SDS-a vodea snaga postala SNSD Milorada Dodika. Ta velika koalicija nikada u postdaytonskom razdoblju nije
imala ni jedan politiki program koji bi mogla iznijeti na izbore i na
osnovu njega dobiti izbore. Kako nisu imali nijedan politiki pro-

PROSINAC 2015.

Antonio Pehar i Tihomir Cipek

gram njihov rad u mandatnim razdobljima od etiri godine praktino nije bio ni mjerljiv, a ako imamo na umu i tu ustavnu falingu da
se ne mogu provesti izvanredni izbori, ispada da je njima bilo dovoljno sprovesti izbore i imaju osiguran etverogodinji mandat,
razdoblje u kojem nikome u biti ne dogovaraju za svoj rad. To je
slika velike koalicije kao bitnog elementa konsocijacijskog aranmana u BiH, naglasio je Pehar.
Svi dogovori tih politikih stranaka zapravo su ostvareni pod
utjecajem meunarodne zajednice, odnosno Ureda visokog predstavnika i drugih zemalja iz Kontaktne skupine. Politiki lideri i politike stranke nacionalnih segmenata u BiH sve svoje pregovore vre izvaninstitucionalno na posebnim skupovima. Bosna i Hercegovina, za razliku od svih ostalih konsocijacijskih aranmana, ipak je
definirana kao zemlja tri konstitutivna naroda Bonjaka, Hrvata i
Srba. Konstitutivnost je unijeta u Ustav. Meutim, kako da moemo govoriti o postotnom udjelu tri konstitutivna naroda u formiranju i oblikovanju vlasti, kada u bolje razvijenim demokratskim sustavima manjine imaju preferencije da bi bile zatiene, pa imaju
vei udio u vlasti nego to je to njihov postotni udio u stanovnitvu.
A mi ovdje imamo tri ravnopravna i konstitutivna naroda kojima se
sudjelovanje u vlasti mjeri prema sudjelovanju u broju stanovnitva prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, istaknuo je Pehar.
Smatra kako autonomija drutvenih segmenata u BiH nije poteno rijeena konsocijacijskim aranmanom iz Daytona, jer bez obzira
to u BiH postoje tri konstitutivna naroda, postoje dva entiteta, dva
drutvena segmenta (Federacija BiH i RS), a takvim uvjetima, prema
Lijphartu, konsocijacijska demokracija najloije funkcionira, jer jedan
drutveni segment uvijek hoe dominirati. Pored ovog problema Pehar je upozorio da i u Federaciji BiH imamo takoer dva drutvena
segmenta (bonjaki i hrvatski narod) koji nisu jednakobrojni i tu
takoer imamo jednu diskrepanciju. Ako se konstitutivnost naroda
odmjerava postotnim udjelom njegovih pripadnika u ukupnom broju stanovnitva i ukoliko rjeenje autonomije segmenata nije jednako za sva tri konstitutivna naroda a nije onda ti narodi premda su
deklarativno konstitutivni ne uivaju jednak status, pa samim time
nisu ravnopravni to obesmiljava ustavni institut njihove konstitutivnosti, zakljuio je doc. dr. sc. Antonio Pehar. q
Samid DIZDAREVI

17

HRVATSKA

TRIBINA 20 GODINA DAYTONA: BOSNA I HERCEGOVINA DANAS I SUTRA?

Stvarna i dugorona stabilnost

BiH moe jedino doi iznutra
Povodom obiljeavanja 20 godina od potpisivanja Daytonskog
mirovnog sporazuma, u srijedu, 16. prosinca 2015., u Knjinici Bogdana Ogrizovia u Zagrebu, u organizaciji GONG-a odrana je tribina pod nazivom 20 godina Daytona: Bosna i Hercegovina danas i
sutra?. Na tribini su govorili Darko Brkan, iz udruge Zato ne iz
Sarajeva, Sreko Latal, urednik Balkanske istraivake mree BIRN
za BiH i direktor analitike organizacije Social Overview Service, Sran Puhalo, socijalni psiholog iz Banja Luke i Senada elo abi,
znanstvena suradnica Instituta za razvoj i meunarodne odnose.
Moderator tribine bio je Dragan Zeli iz GONG-a.
Cilj tribine je bio da se govornici, kao relevantni poznavatelji
drutvenog i politikog stanja u BiH, osvrnu na trenutnu stvarnost i
izazove koji stoje pred bosansko-hercegovakim drutvom dvadeset godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i
na budue perspektive europskog puta BiH.

Srbi imaju jednu, Bonjaci drugu, a Hrvati treu

viziju drave kakvu ele
Na poetku tribine u sklopu panel diskusije govornici su se
osvrnuli na nedavnu pozitivnu ocjenu Europske komisije o napretku BiH u pribliavanju Europskoj uniji nakon potpisivanja Ugovora
o stabilnosti i pridruivanju. Govornici su izrazili nadu da takav stav
Europske komisije ubrzati i intenzivirati pribliavanje BiH europskim integracijama uz napomenu da, naalost, prosjean graanin BiH ne osjea neke velike pomake u pozitivnom smjeru to se
tie ekonomske, socijalne i politike situacije u dravi.
Sran Puhalo uvodno je govorio o zanimljivoj anketi koju je
tvrtka za koju on radi sprovela u lipnju 2015. godine. Postavili su tri
kakljiva pitanja graanima BiH. Na prvo pitanje BiH je moja domovina? 94% Bonjaka, 39% Srba i oko 70% Hrvata sloilo se s
tom tvrdnjom. Drugo pitanje je bilo Treba li ukinuti Republiku Srpsku? i tu je 90% Srba reklo ne, 70% Bonjaka odgovorilo je
da, dok je polovina hrvatskih ispitanika odgovorilo da, a druga
polovina ne. Na tree pitanje Da li Hrvati trebaju dobiti trei
entitet? 85% Hrvata je odgovorilo da, 76% Bonjaka se sa time
ne slae, dok su srpski ispitanici bili indiferentni prema postavljenom pitanju. ta nam to govori? To nam govori da mi u BiH imamo
ozbiljan unutranji problem gdje Srbi imaju jednu, Bonjaci drugu,
a Hrvati opet treu viziju drave kakvu ele i to je jedan od krucijalnih problema u BiH, naglasio je Puhalo.
Napomenuo je kako je, unato tome to velika veina graana
i vei broj politiara Bosne i Hercegovine zagovara ulazak u Europsku uniju, BiH u jednom nepominom stanju gdje ju zapravo u europske integracije gura sama EU i meunarodna zajednica, dok
domai politiki lideri ine vrlo malo da se neto promjeni. Daytonski sporazum po meni nije ni dobar ni lo. Problem je to domai
politiari taj sporazum koriste kako im odgovara da bi ostali na vlasti, i manipuliraju njime tako da on postaje problem. Mi nismo si-

18

GONG-ova tribina o BiH: Sreko Latal, Sran Puhalo,

Senada elo abi, Goran Zeli i Darko Brkan
gurni to bi se dogodilo kada bi se Daytonski sporazum koristio na
jedan drugi nain u korist graana, a ne u korist politiara, rekao
je Puhalo.
Istaknuo da Bosna i Hercegovina najvie ovisi o Bonjacima, iz
jednostavnog razloga jer i Srbi i Hrvati mogu bez BiH, dok Bonjaci
ne mogu. Smatra da se mora dogovoriti neki novi ustroj BiH u kojem e biti zadovoljni i Srbi i Hrvati i Bonjaci, gdje nee etnike
tenzije biti osnovni problem u dravi. Vi danas u BiH imate politike partije koje dobijaju izbore samo zato jer su najvei Srbi, Hrvati ili Bonjaci, gdje nema bilo kakve ideologije, gdje nema bilo kakvog programa. Takoer mislim da Daytonski sporazum moramo
prihvatiti kao realnost i pokuati ga popraviti i nadograditi da budu
zadovoljna sva tri naroda u BiH. U protivnom mi propadamo tapkajui u mjestu" , zakljuio je Sran Puhalo.
Senada elo abi sloila se s Puhalovom tvrdnjom da u rukama
Bonjaka lei budunost BiH. Naglasila je da bi se u BiH trebala razvijati neka graanska opcija koja bi radila na zadovoljavanju nekih
minimuma zahtjeva sva tri konstitutivna naroda, te koja bi trebala
biti protutea postojeim politikim strankama koji politiku gledaju
iskljuivo kroz etnicitet. Financijski problemi i ekonomski problemi u zemlji stvaraju prostor za jasniju vladavinu zakona, za borbu
protiv korupcije, za transparentnije troenje javnih sredstava, za
kontrolu nad javnim poduzeima, za izmjene zakona o financiranju
politikih stranaka to je neto na emu Europska unija moe inzistirati, to je njeno polje rada, rekla je elo abi.
Poto BiH ulazi u sve vee financijske probleme, postoji mogunost da doe do jasnih optubi za korupciju i ako se zaista neki
sluajevi rijee, naglasila je elo abi, onda e se moi sruiti ta
nedodirljivost politiara u BiH. Ako se rade jae reforme, a istovremeno se stvara politika alternativa i grupiraju ljudi koji su spremni preuzeti odgovornost, moda u narednih nekoliko godina moemo oekivati korjenitije promjene u BiH, istaknula je Sabina
elo abi.

PREPORODOV JOURNAL 182

HRVATSKA
Sreko Latal smatra da postoji mogunost i da je bitno da politike opcije rade na zadovoljenju minimuma interesa svih graana
BiH. to se tie budunosti BiH kao graanske Latal smatra da u
ovom trenutku te perspektive nema, iz razloga to je graansko
birako tijelo zbunjeno i nemaju svi unutar tog birakog tijela istu
viziju graanske BiH. Dodao je da u prilog tome idu i katastrofalni
rezultati SDP-a BiH na prolim izborima, kao i katastrofalni performans DF-a nakon prolih izbora. Konstatirao je da po njemu u
ovom trenutku u BiH nema vie niti jedne politike opcije koja nudi
bilo kakvu ozbiljnu graansku opciju.
Mislim da je generalno greka meunarodne zajednice prema
BiH iz samog poetka bila negiranje nacionalnog i inzistiranje na
graanskom. Smatram da taj koncept treba doi iznutra, od samih
graana BiH i onda to treba da se pretoi u neku ozbiljnu politiku
koncepciju i politiku grupaciju koja bi po prvi puta od 2002. izala
sa nekim planom i programom za sve graane BiH, rekao je Latal.
Na kraju svojeg izlaganja optimistino je zakljuio kako po prvi puta
nakon dugog vremena vidi kod graana BiH promjenu u konceptu
razmiljanja da im je meunarodna zajednica duna neto rijeiti, da se takav stav kod graana polako mijenja.
Darko Brkan konstatirao je da u BiH postoje tri dominantna javna mnijenja i tu lei sutina problema i potencijal za rjeenje. Takoer je kao neke od glavnih problema naveo nedostatak ekonomskog rasta, te hukaku politiku gdje se vjera i etnicitet konstantno
koristi za raspirivanje straha od drugog i drugaijeg. Politika igra
u BiH se promijenila 2008. godine kada je meunarodna zajednica,
kao etvrti potpisnik Daytona, odluila da izae iz cijele prie. Do
tada smo na politikoj sceni u BiH imali glavne aktere u omjerima
dva na dva, tri na jedan; a otada imamo omjer dva naprema jedan
i to je, naalost, realnost politike u BiH, rekao je Brkan. Takoer
se sloio da su Bonjaci klju za promjene u BiH i da ih oni moraju
inicirati. Po njemu, jedina mogunost za reforme u trenutnoj politikoj situaciji u BiH jeste da Bonjaci pristanu na ponude koje im
na stol stavljaju druge dvije strane.
Darko Brkan je takoer spomenuo Alternativni izvjetaj o napretku BiH koji je nastao u sklopu Inicijative za monitoring europskih integracija Bosne i Hercegovine. Izrazio je svoje iznenaenje
pozitivnim oitovanjem Europske komisije koje je uslijedilo nakon
estokih kritika izmjena Zakona o radu i Zakona o dravnoj slubi, a
koje otvaraju mogunost daljnje politizacije uprave i ugroavanja
prava radnika.

nos jedni prema drugima i nisu zauzimali stavove jedni prema drugima, ve su zauzimali stavove prema toj ideji koja je dolazila izvana. Latal je zakljuio kako jedina stvarna i dugorona stabilnost BiH
moe jedino doi iznutra.
Senada elo abi istaknula je da u BiH dobro ive oni koji su
ukljueni u razne strukture vlasti i oni zapravo dobro profitiraju od
sadanjeg politikog ustroja u dravi, te da se od njih ne mogu oekivati nikakve promjene, ve promjene mogu doi samo od onih
struktura koje nisu u takvom klijentelistikom odnosu sa sustavom
vlasti. Takoer je napomenula jedan fenomen koji dodatno pasivizira narod u BiH, a to je traumatizacija ljudi, da narod pristaje na
sve, samo da ne bude ponovno rata samo da ne puca.
U raspravi su spomenuti i prosvjedi iz veljae 2014. godine (februarski prosvjedi) za koje je Puhalo istaknuo kako su oni zapravo
jedna prijetnja i trajno upozorenje elitama. Brkan se nadovezao na
raspravu o prosvjedima napomenuvi kako se boji da ako doe do
novih prosvjeda da reakcija represivnih organa nee biti kao u veljai 2014., i svako sljedei tko se bude bavio organizacijom prosvjeda mora biti svjestan da e reakcija biti mnogo otrija i mnogo
nasilnija. Zbog toga Brkan smatra da e bilo kakve naredne prosvjede u BiH moi organizirati samo organizirana opozicija. Sreko Latal je za februarske prosvjede rekao da su oni nedvojbeno poeli
kao autohtona inicijativa u Tuzli ljudi iz firmi koje su bankrotirale.
Meutim, napomenuo je da su kasnije, kada su prosvjedi postali
nasilni, neke stranke nedvojbeno utjecale u orkestraciji samih prosvjeda. Latal je dodao da je ogroman problem to to su velike koliine audio i video materijala s prosvjeda prikupljene i predate tuilatvu jo u lipnju 2014. meutim, ti su materijali nestali. To je
jo jedan dokaz da tuilatvo i sudovi u BiH ne rade svoj posao.

Mnogi su digli ruke od svega, pomirili se sa sudbinom

Nakon izlaganja govornika pokrenuta je rasprava u kojoj su dotaknute mnoge zanimljive teme o trenutnom politiko-socijalnom stanju u BiH. Na upit o tome moe li impuls za promjene u BiH doi
iznutra ili je on mogu samo posredstvom meunarodne zajednice,
Puhalo je prvo konstatirao da su trenutno najvei problemi u BiH
kriminal, korupcija, nezaposlenost i slaba ekonomska situacija. Meutim, ti problemi ne mogu doi do izraaja zbog nedefiniranosti
unutarnjeg ustroja BiH. Istaknuo je kako konstantno oekivanje da
situaciju u BiH rjeavaju neki vanjski faktori zapravo pasivizira ljude i
ini ih nezainteresiranim da izlaze na izbore i da se na bilo koji nain
politiki angairaju. Puhalo je takoer rekao kako je veliki problem u
BiH to to su mnogi digli ruke od svega, pomirili se sa sudbinom,
mladi i obrazovani bjee iz zemlje, a stari ljudi ivotare.
Sreko Latal je dodao da je po njemu razlog zato je BiH u ovakvim problemima u kakvima jest to to su sva dosadanja rjeenja
za BiH nametana izvana i onda ljudi iz BiH nisu uspostavljali od-

PROSINAC 2015.

Govornici su na kraju zakljuili da u BiH nuno mora doi do

nekih novih politikih djelovanja, jer nekog zajednikog politikog
konsenzusa oko toga kakvo zapravo ustrojstvo BiH treba biti nikada nije niti bilo. Upravo utjecaji Europske unije kroz pristupne pregovore mogli bi dovesti do uspostavljanja jednog takvog drutvenog konsenzusa. Takoer su zakljuili da je vano da u BiH postoje
odgovorni graani koji e pritiskati elite i traiti od njih odgovornost, a upravo su februarski prosvjedi i JMBG prosvjedi pokazali elitama, i poslali jedno trajno upozorenje, da se ne mogu vie
neodgovorno ponaati.
U okviru javne tribine 20 godina Daytona: Bosna i Hercegovina
danas i sutra? u prostorijama Knjinice Bogdana Ogrizovia postavljena je i izloba fotografija mladog umjetnika Harisa Begia iz
BiH, u kojima on prikazuje razne prizore iz svakodnevnog ivota, ali
i surove i potresne prizore patnje iz svoje domovine. q
Samid DIZDAREVI

19

INTERVJU

FURIO RADIN, ZASTUPNIK TALIJANSKE NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOM SABORU

Mislim da su manjinski saborski zastupnici prva, a esto i zadnja linija obrane manjinskih prava. Bez
njih, o pravima nacionalnih manjina gotovo da se ne bi ulo. Ako emo jednog dana izgubiti zastupnike
birane od nacionalnih manjina, izgubiti emo na politiki identitet. Koliko god su manjinski zastupnici
nesavreni i zapravo puni mana, oni predstavljaju rezonantnu kutiju naih prava. Vidjeti ete koliko e
snaga usmjeriti u tome da ih reduciraju, ukinu ili smanje njihove ovlasti.

Suradnja s Vladom nije nemogua,

samo je teka za ostvariti
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Dodatno je pravo glasovanja nacionalnih manjina
ustavna kategorija, jasno definirana u lanku 15.
Za poetak razgovora elio bih Vas blie predstaviti itateljima Preporodovog Journala. Diplomirali ste psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obranili doktorat iz psihologije
Imate iznimno bogatu politiku karijeru: bili ste aktivni u Savezu
socijalistike omladine Hrvatske, zadueni za resor znanstvene
aktivnosti mladih, a nakon uspostave neovisne Republike Hrvatske neprekidno ste saborski zastupnik od 1992. godine. Dakle,
ak sedmi mandat. Bili ste predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, zatim lan Odbora za meuparlamentarnu suradnju i zamjenik lana izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini OESS-a. Istovremeno, u
periodu od 1993. do 2001. bili ste lan i Skuptine Istarske upanije. Kada iz vremenske distance od skoro dva i pol desetljea gledate na razvoj demokracije i drutva u Hrvatskoj? U kojem smo
stadiju u odnosu na razvijena europska demokratska drutva?
Zapravo, najvei dio mog profesionalnog ivota prije politike
odvijao se u Institutu za drutvena istraivanja Sveuilita u Zagrebu, gdje sam osnovao i 10 godina vodio grupu za istraivanje mladih, s kojom i danas suraujem. On se danas zove Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu (IDIZ) i jo uvijek nosi etiketu lijevog,
za razliku od desnog Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar.
Razvoj demokracije? Unato svemu, neosporno je da se od tada demokracija razvila. U doba moje mladosti trebao si paziti to
govori i pie, postojao je verbalni delikt i jedna jedina politika
stranka. U odnosu na ostala demokratska drutva, ipak, danas spadamo u manje razvijene zemlje juga Europe.
Od usvajanja Ustavnog zakon o pravima nacionalnih manjina
prolo je ve 13 godina. U vremenu kada se javljaju sve jai glasovi
o potrebi redukcije manjinskih prava smatram da bi bilo jako dobro
da nas podsjetite u kakvim vremenima i zbog ega je u Hrvatskom
saboru izglasan ovaj Ustavni zakon!? Kakvo je Vae miljenje o temeljnom zakonu hrvatske drave koji ureuje manjinska pitanja u
Hrvatskoj? Da li je u dovoljnoj mjeri implementiran u praksi?
Ustavni zakon je proao barem etiri faze. U prvoj, 1991. i 1992.
pisan je pod palicom onih koji su odluivali o suverenosti Hrvatske.
To je najbolji Ustavni zakon, obuhvaao je ljudska prava i prava

20

Dr. sc. Furio Radin

nacionalnih manjina, i najbrojnijoj je manjini u Hrvatskoj, srpskoj,
davao autonomiju slinu onoj u talijanskom Junom Tirolu ili Alto
Adigeu. Za moju manjinu taj je Ustavni zakon sadravao odredbe o
posebnom tretmanu teritorija koji su doivjeli iseljavanja nakon
Drugog svjetskog rata. Odmah poslije Oluje taj je zakon prepolovljen i osiromaen. To nije bilo dovoljno, pa je 1999. jo jednom
reduciran. Zanimljivo je, meutim, da je jo uvijek, za razliku od
danas, bio ustavni. 2002. godine, nakon tekih borbi, djelomino je
popravljen u sadraju, ali je izgubio ustavnost, odnosno od tada se
donosi po postupku organskog zakona.
Zbog drugih ustavnih odredbi zakon se mora donositi s istom
veinom glasova, kao i Ustav dvije treine i jedina razlika s pravim ustavnim zakonima je da ga je mogue donijeti u samo jednom
itanju. Ali, za razliku od Ustava, u njega moe intervenirati Ustavni
sud. to je i napravio, poniavajui Hrvatski sabor, kada je, dva
mjeseca prije parlamentarnih izbora ukinuo dodatno pravo glasa.
Danas ga pokuavamo implementirati u hrvatsko drutvo, sa sla-

PREPORODOV JOURNAL 182

INTERVJU

Sustav manjinskih vijea i predstavnika nacionalnih manjina nije nikada funkcionirao, i nije bio izmiljen da funkcionira ve samo da daje privid
neke manjinske samouprave. Ne postoji zakon
koji regulira izbore vijenika i predstavnika nacionalnih manjina. I odaziv biraa je ispod svake razine, to tim tijelima oduzima legitimitet i zato ih
gotovo nitko, u praksi, ne uzima kao ozbiljne sugovornike. Ne samo na dravnoj, ve i na lokalnim
razinama, sugovornici ostaju tradicionalne udruge, tamo gdje ih ima, kao i saborski zastupnici nacionalnih manjina.
bim uspjesima, ali punim ustima o tome da se radi o najboljem zakonu na svijetu.
Mnogo je nezadovoljstva bilo na sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH odranog nakon prethodnih izbora za Vijea i
predstavnike nacionalnih manjina. Godinama manjinci ukazuju
na iste probleme u vezi organizacije manjinskih izbora. S druge
strane, jesu li manjinska vijea konano profunkcionirala, ali i ozbiljno shvaena od lokalnih vlasti? Koja su glavna ogranienja?
Sustav manjinskih vijea i predstavnika nacionalnih manjina nije nikada funkcionirao, i nije bio izmiljen da funkcionira ve samo
da daje privid neke manjinske samouprave. Ne postoji zakon koji
regulira izbore vijenika i predstavnika nacionalnih manjina. I odaziv biraa je ispod svake razine, to tim tijelima oduzima legitimitet
i zato ih gotovo nitko, u praksi, ne uzima kao ozbiljne sugovornike. Ne samo na dravnoj, ve i na lokalnim razinama, sugovornici
ostaju tradicionalne udruge, tamo gdje ih ima, kao i saborski zastupnici nacionalnih manjina.
U ovoj situaciji mnogi zaboravljaju ili su nedovoljno upoznati
s velikim doprinosom zastupnika nacionalnih manjina u predpristupnim pregovorima oko ulaska Republike Hrvatske u Europsku
uniju, zar ne?
Mislim da su manjinski saborski zastupnici prva, a esto i zadnja
linija obrane manjinskih prava. Bez njih, o pravima nacionalnih manjina gotovo da se ne bi ulo. Ako emo jednog dana izgubiti zastupnike birane od nacionalnih manjina, izgubiti emo na politiki
identitet. Koliko god su manjinski zastupnici nesavreni i zapravo
puni mana, oni predstavljaju rezonantnu kutiju naih prava. Vidjeti
ete koliko e snaga usmjeriti u tome da ih reduciraju, ukinu ili
smanje njihove ovlasti.
Vrlo znaajno politiko pitanje, koje se odnosi na sve nacionalne manjine, jeste tzv. pozitivna diskriminacija ili dvostruko
pravo glasa za manjine. Kakav je Va stav po tom pitanju? S druge strane, esto se protura teza da nacionalne manjine imaju specijalna i dodatna prava, nekakva nadprava. Jesu li u pravu?
Dodatno je pravo glasovanja nacionalnih manjina ustavna kategorija, jasno definirana u lanku 15. Tko god kae da je to neko
nadnaravno pravo, ponaa se neustavno, to kod nas i nije neka
rijetka pojava.
Republika Hrvatska izdvaja iz Dravnog prorauna blizu 40
milijuna kuna za nacionalne manjine. Po Vaem miljenju, hoe li
nova vlast ii na smanjivanje te stavke u budetu? Jesu li manjine
troak, kako neki smatraju?

PROSINAC 2015.

Ja sam u Saboru rekao da se za potrebe kulturne autonomije i

razvoja identiteta nacionalnih manjina daje 10 kuna po pripadniku.
To je, naravno, bila provokacija. Istina, ipak, nije jako razliita od
provokacije, jer se pripadnicima manjina doznauje 100-tinjak kuna godinje po pripadniku, dakle, manje od 10 kuna mjeseno. I to
nam stavljaju pod nos. Za usporedbu, godinja sredstva strankama
na osnovi izabranih zastupnika u Saboru vea su od onih koja se
daju za rad svih nacionalnih manjina zajedno.

Nacionalne manjine predstavljaju proklamirano

bogatstvo, ali u stvarnosti iritiraju mnoge
Ulaskom u EU, zapravo, nastaju problemi jer manjinski zastupnici i Savjet za nacionalne manjine moraju voditi teku borbu za
odranje nivoa prava koja su bila zagarantirana prije ulaska. Jesmo li se previe zanosili nekakvom europskom zatitom? Jesu
li nacionalne manjine zaista hrvatsko bogatstvo?
Europska unija niim ne ograniuje prva nacionalnih manjina.
Ako vam to netko kae, trai povod za diskriminaciju. Prava nacionalnih manjina regulirana su nacionalnim zakonodavstvima, dok su
europske direktive samo okvirne.
U predizbornoj kampanji, ali i nakon izbora, esto se mogu
uti izjave manjinskih zastupnika kako e biti uz pobjednika izbora i kako nee mijenjati izbornu volju hrvatskog naroda. to za
Vas znai izborna volja hrvatskog naroda, recimo u ovoj izbornoj situaciji? Da li na taj nain nacionalne manjine same umanjuju svoj znaaj u drutvu? Da li u izbornu volju hrvatskog naroda
spadaju tri saborska mandata iz dijaspore?
Da, spadaju i tri zastupnika iz dijaspore, jer se glas temelji i na
dravljanstvu, ne na prebivalitu. Ako bi u Hrvatskoj glasali samo
oni koji plaaju poreze, broj glasaa bi se viestruko smanjio. Manjine su dio hrvatskog naroda, pripadnici dijaspore takoer, ako
imaju dravljanstvo. Kao talijanski dravljanin, ja glasam u Italiji
dopisno za parlament i referendume, a fiziki na lokalnoj razini, na
regionalnim i opinskim izborima. Dakle, oni koji tvrde da mi ili dijaspora ne smijemo mijenjati volju hrvatskog naroda, pripadaju li
oni manjini ili veini, govore ne samo neustavno, ve i besmisleno.
U jednom od prethodnih brojeva Preporodovog Journala
opirno smo pisali o sluaju Darinko Kosor i njegovom, nazovite
kako kome drago apelu, prijetnji ili prijateljskom savjetu manjinskim zastupnicima. Kako gledate na njegovo liberalno miljenje prema kojem manjinski zastupnici niim ne bi trebali utjecati na stvaranje nove saborske veine, ve bi trebali priekati

21

INTERVJU
zavretak pregovora MOST-a s Domoljubnom koalicijom i koalicijom Hrvatska raste, te da trebaju pokazati suzdranost i strpljivost do postizanja dogovora oko nove hrvatske vlade. Darinko
Kosor je napisao i sljedee: Radi ostvarenja svih svojih prava, ali
i radi naina biranja prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, zastupnici nacionalnih manjina trebali bi biti dio
svake saborske veine koja se postigne dogovorom glavnih nacionalnih koalicija ili lista. Svaki drugi angaman zastupnika nacionalnih manjina bio bi na tetu samih manjina, njihovih prava te
na tetu stvaranja drutva pune tolerancije i razumijevanja meu
svim hrvatskim graanima neovisno o njihovoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Va komentar?
Darinko Kosor je to napisao jer su mu rekli. U budunosti e
napisati suprotno, ako e situacija to zahtijevati. S njegovom sam
strankom bio u dugogodinjoj opoziciji, i svi su tada, od Vlade Gotovca do Draena Budie, smatrali normalnim opredjeljenjem. Mislim da smo inom preliminarnog potpisa za jednu koaliciju dokazali jednom za svagda da smo zastupnici kao i svi drugi. Ako treba,
bit emo u oporbi. Naravno, ovdje igra i naelo odgovornosti: za
nae zajednice uvijek je bolje suraivati s vladajuom koalicijom.
Ali ne pod svaku cijenu.
Svojevremeno ste odbacili prijedlog Sinie Tatalovia, savjetnika predsjednika Ive Josipovia, koji je smatrao da Izborni zakon
treba mijenjati, pa i ukinuti posebnu izbornu jedinicu za manjine, te
da manjinskim predstavnicima treba oduzeti pravo glasanja prili-

kom izglasavanja prorauna ili pitanja povjerenja vladi. Rekli ste

da bi u tom sluaju predstavnici manjina bili zastupnici za otpad.
S Tataloviem sam poslije izgladio nesporazume, ali injenica je
da tako nije mislio samo on. Tadanji predsjednik Ivo Josipovi se
distancirao, ali je Mirela Holy, na primjer, kasnije tvrdila neto vrlo
slino. Zastupnici nacionalnih manjina ne smetaju samo desnici,
povremeno i ljevici stanu na ulj. Razlog je jednostavan: uglavnom,
stranke ih ne kontroliraju, previe su autonomni. Tako, umjesto da
se vodi proaktivna manjinska politika i sa zastupnicima ravnopravno surauje, esto je jednostavnije kresati krila po kratkom postupku. Takvih pokuaja i ucjena biti e jo, nacionalne manjine
predstavljaju proklamirano bogatstvo, ali u stvarnosti iritiraju
mnoge.
Klub zastupnika nacionalnih manjina u prolom sazivu Hrvatskog sabora bio je mnogo kompaktniji i brojniji. Umjesto osmorice, sada Vas je estorica Emina Lekaj Prljaskaj i Mirko Rakovi
su vrsto uz vladajuu koaliciju. Da li je time oslabljena manjinska
pozicija u Hrvatskom saboru? Hoe li se takva situacija reflektirati i na rad Savjeta za nacionalne manjine RH?
Klub nacionalnih manjina sastoji se od est zastupnika koji su
uspjeno suraivali i u prolom mandatu. Dakle, ima nas jedna etvrtina manje, ali dovoljno da predstavljamo politiku snagu. S nama usko surauje Radimir ai, jer je lan Kluba zastupnika SDSSa. Vrlo dobro suraujemo s HRID-om i IDS-om, u ijim klubovima
participiraju nai lanovi. Dakle, nismo tako slabi.

Ja sam u Saboru rekao da se za potrebe kulturne autonomije i razvoja identiteta nacionalnih manjina daje 10 kuna po pripadniku.
To je, naravno, bila provokacija. Istina, ipak,
nije jako razliita od provokacije, jer se pripadnicima manjina doznauje 100-tinjak kuna
godinje po pripadniku, dakle, manje od 10
kuna mjeseno. I to nam stavljaju pod nos. Za
usporedbu, godinja sredstva strankama na
osnovi izabranih zastupnika u Saboru vea su
od onih koja se daju za rad svih nacionalnih
manjina zajedno.
rtve su nevine po definiciji. Bilo ih je u Bleiburgu i na Krinom putu. Bilo ih je, kao to je
svima poznato, obilno od ruku nacista, faista,
ustaa, etnika i drugih neprijatelja ovjeka i
ovjenosti. Bilo ih je i u istarskim fojbama,
mojih sunarodnjaka, takoer rtve ratnog i
poslijeratnog terora, o kojima gotovo nitko ne
mari, valjda jer su bili Talijani. Trebamo ih se
sjeati bez politiziranja. Bilo bi dobro da svatko govori o zloinima pripadnika svog naroda
i svoje ideologije, a ne uvijek tuih. To bi bio
neki prvi korak prema potivanju memorije,
koja moda ne moe biti zajednika, ali se svakako mora uvaavati.
22

PREPORODOV JOURNAL 182

INTERVJU

U Hrvatskom saboru treba biti mjesta za manjine i

za pravae, ali ne za aroganciju
to Hrvatskoj, a naroito nacionalnim manjinama, moe donijeti Karamarkovo koketiranje s HSP-om? Podsjetimo se, u svojem
paketu politikih mjera za oporavak Hrvatske HSP predlae da
se u Ustav ugradi odredba po kojoj je Republika Hrvatska iskljuivo drava hrvatskoga naroda, te da se izbrie odredba koja kae
da je i drava nacionalnih manjina. Takoer se zahtijeva i ukidanje prava manjina na osam zastupnika u Hrvatskom saboru po sadanjem izbornom zakonu, te izjednaavanje prava svih manjina s
veinskim narodom i njihovo biranje u Sabor po istim uvjetima kao
to se biraju svi ostali zastupnici, pritom tvrdei kako je sadanji
izbor predstavnika manjina u Hrvatski sabor viestruko protuustavan i tetan. Osim toga, elnitvo HSP-a smatra kako pripadnici
nacionalnih manjina ne smiju participirati u Vladi RH, jer manjine
svoja prava ostvaruju u lokalnim zajednicama, te stoga ne mogu,
niti im to po iemu pripada, voditi dravnu politiku. Zanimljiv prijedlog za oporavak Hrvatske, zar ne?
udio bih se da HSP zastupa drugaije stavove, to je njihova
ideologija, to su oni koji tvrde da ustae nisu bili faisti. Mi ostvarujemo naa prava na lokalnoj razini? A svi drugi gdje ih ostvaruju,
lebdei iznad Zagreba? Svi svoja prava ostvaruju tamo gdje ive,
Hrvati, Srbi, Talijani. Tu nema smisla polemizirati. Istina je da bez
HDZ-a oni ne bi uli u Hrvatski sabor. HDZ je odgovoran za njih i
vjerujem da e ih, prije ili poslije, morati kontrolirati.
Povjesniar Ivan Tepe, potpredsjednik Hrvatskog sabora iz
reda HSP-a dr. Ante Starevi, najavljuje smanjenje postojeeg
broja zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Znamo da je od usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina u Saboru osam manjinskih zastupnika, dok je istovremeno troje zastupnika hrvatske dijaspore. Tepe takvu disproporciju
u korist manjina smatra nedopustivom, te dri kako bi broj saborskih zastupnika nacionalnih manjina ubudue trebalo reciprono
vezati uz brojnost Hrvata u parlamentima zemalja u okruju, primjerice u Skuptini Srbije. Kakvo je Vae razmiljanje o ovakvoj
inicijativi? Mogu li se stvari gledati na takav nain?
Za gospodina Tepea vrijede isti argumenti kao i za HSP. Ne priam rado o brojkama, ali on je, kao pripadnik veinskog naroda, imao
manje preferencijalnih glasova od svih lanova naeg Kluba zastupnika, a svi zastupnici HSP-a dr. Ante Starevi zajedno manje od Milorada Pupovca. Toliko o disproporcijama. Inae, mislim da u Hrvatskom
saboru treba biti mjesta za manjine i za pravae, ali ne za aroganciju.
Kada smo kod Ivana Tepea, kako ocjenjujete njegovo uestvovanje u prosvjednoj povorci za Televiziju Z1, na kojoj se moglo uti Za
dom spremni? Bivi premijer Zoran Milanovi taj je prosvjed nazvao
filofaistikim marom, a Tepea obinim ulinim hukaem.
U osnovi sluaja Televizije Z1 bila je jedna diskriminacija, a podravati diskriminacije je sve vie nego demokratski in. Vie lii na
faizam. Za domovinu bi svi trebali biti spremni radno, a ne ideoloki. Pojam rada se prvi put spomene u hrvatskom Ustavu tek negdje oko 50. lana. Ustav Republike Italije, donesen kada je ruen
faizam, poinje slijedeim rijeima: Italija je republika koja se
zasniva na radu. Ako bi svi vie radili i manje bili spremni za neki
lustrirani dom, sve bi bilo ljepe i jednostavnije.
Prije manje od godine dana, pomalo tiho i bez pretjerane medijske pozornosti, zastupnici Hrvatskog sabora iz redova nacionalnih manjina potpisali su Deklaraciju o nesnoljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj. Mnogi su Vas sa uenjem gledali to ovi

PROSINAC 2015.

manjinci opet hoe? Ubrzo smo dobili kukasti kri na splitskom

Poljudu i svi su poeli priati o tome
U svibnju emo obiljeiti prvu godinjicu nae Deklaraciju i usporediti je sa stvarnom situacijom u Hrvatskoj. Manjine imaju antene za detektiranje nesnoljivosti i nacionalne netrpeljivosti.
Mnogi su nas napadali, a ja mislim da smo bili preblagi.

Antifaizam je odgovor na nasilje, na brutalnost

faizma, osnova civiliziranog svjetonazora i
ponaanja
Nakon to je 2011. ukinuto, Hrvatski sabor je ponovo vratio
pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu. Odluku je donijelo Predsjednitvo Sabora, ali ne jednoglasno. Vladajui smatraju da treba odati poast svim rtvama, a opozicija ne eli podrati
pokroviteljstvo dok god je, kako kau, Bleiburg mjesto gdje se
velia NDH i ustatvo, pri emu istiu kako Bleiburg treba oistiti
od ustake nostalgije. Kakvo je Vae miljenje?
rtve su nevine po definiciji. Bilo ih je u Bleiburgu i na Krinom
putu. Bilo ih je, kao to je svima poznato, obilno od ruku nacista, faista, ustaa, etnika i drugih neprijatelja ovjeka i ovjenosti. Bilo ih
je i u istarskim fojbama, mojih sunarodnjaka, takoer rtve ratnog i
poslijeratnog terora, o kojima gotovo nitko ne mari, valjda jer su bili
Talijani. Trebamo ih se sjeati bez politiziranja. Bilo bi dobro da svatko govori o zloinima pripadnika svog naroda i svoje ideologije, a ne
uvijek tuih. To bi bio neki prvi korak prema potivanju memorije,
koja moda ne moe biti zajednika, ali se svakako mora uvaavati.
Da li antifaizam floskula, kako smatra ministar kulture Zlatko Hasanbegovi?
Antifaizam je odgovor na nasilje, na brutalnost faizma, na aroganciju onih koji su mislili da su, zbog svoje rasne i nacionalne pripadnosti, bolji od drugih. Antifaizam je, nakon Drugog svjetskog
rata, osnova civiliziranog svjetonazora i ponaanja. Naravno, u nekim situacijama, i antifaizam je zloupotrijebljen i postao osnova za
nove zloine i diskriminacije. Ali, u osnovi, antifaizam je suprotnost
faizmu, nacizmu i ustatvu, dakle, sustavnom i dravnom nasilju.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi na sve ove pojave u
drutvu odgovara sa utnjom Kako komentirate ponaanje predsjednice Republike, koja je za vrijeme SDP-ove vlasti bila jako aktivna, esto iznosila svoje miljenje i bila na ratnoj nozi s premijerom Milanoviem? Danas, kada ima mnogo vanih pitanja, ne moemo uti niti rijei o registru izdajnika, antifaizmu i floskuli,
za dom spremni Da li Vas iznenauje takvo ponaanje?
Mislim da e se Kolinda Grabar Kitarovi morati postaviti prema
politikim ekstremizmima, onih dananjeg doba. to prije, to bolje.

Suradnja s Tihomirom Orekoviem i njegovom

Vladom nije nemogua
Nakon uspostave nove Vlade RH i iskustva nekoliko sjednica neminovno se postavlja pitanje: tko vlada Hrvatskom Tihomir Tim Orekovi, Tomislav Karamarko ili Boo Petrov? Ili netko izvan Hrvatske?
Hrvatskom vladaju Domoljubna koalicija i MOST, kao to vidimo ne osobito uspjeno. Svi polaemo nadu u Tihomira Orekovia, kojeg ja percipiram kao tehniki premjer u dobrom smislu te
rijei. Sve e biti jasno u slijedeim mjesecima. O tome e ovisiti
sudbina ove Vlade. Ako Vlada ne uspije, morat e se ponovno pomijeati postojee politike karte ili ii na nove izbore. Osobno, mislim da su poteniji novi izbori.

23

INTERVJU
Tko je, zapravo, Tihomir Orekovi? Da li Vas je iznenadilo to na
sjednici Hrvatskog sabora na kojoj se glasalo o povjerenju Vladi RH
Tims teamu nije odgovorio niti na jedno zastupniko pitanje?
Ne poznajem Tihomira Orekovia toliko da bih mogao sa sigurnou rei tko je. Imao sam dva sastanaka s njime i stekao sam
pozitivan dojam o njemu osobno i o njegovim sposobnostima. Manje o mogunostima koje mu stranke u ovom trenutku pruaju.
Tokom sjednice dolo je do intenzivnog lobiranja i razgovora
izmeu vladajuih i manjinaca. to je dogovoreno, a to traeno? Zato je koaliciji MOST Domoljubna koalicija bila vana podrka manjinskih saborskih zastupnika?
Zato to nisu bili sigurni u jedan dio MOST-a. Pomogli smo im,
kao i u sluaju biranja predsjednika Sabora, i oni to dobro znaju.
Dakle, suradnja s Tihomirom Orekoviem i njegovom Vladom nije
nemogua. Ona je, u ovom trenutku, samo teka za ostvariti.
Da li je premijer Orekovi sposoban voditi ovakvu Hrvatsku,
zemlju u dubokoj ekonomskoj krizi, u kojoj, bez ikakvog pretjerivanja, skoro da moemo kazati da bjesni ideoloki rat i gdje se
najavljuje nova kulturna revolucija?
elim vjerovati da je sposoban. Kulturna revolucija, u mjeri u
kojoj je ima, prepreka je ekonomskom razvoju, pa e naii na otpor
u samoj Domoljubnoj koaliciji. Osim toga, i kada bi zauzela maha,
to ne vjerujem, na ovim podrujima nisu mogui nikakvi uspjeni
ekstremizmi bez vanjske potpore. Koje nema.
esto ste u Rimu. Kako talijanski politiari, a posebno oni vezani uz Europski parlament, gledaju na stanje u Hrvatskoj?
Hrvatska je bitna kao ekonomski, politiki i sigurnosni partner u
kontekstu Europske unije. Zbog toga se oekuje da prevladamo u to
kraem roku sve ekstremizme i da se ponemo ponaati racionalno.

Spremajte se ve od sada za nove izbore, radite na

zajednitvu!
Za kraj intervjua vratimo se na jo nekoliko crtica iz Vae bogate politike karijere. Tokom lokalnih izbora 2013. godine za u-

pana Istarske upanije sukobili ste se s bivim lanom IDS-a Damirom Kajinom, koji je bio kandidat s potporom SDP-a. Tada ste mu
rekli da ne moe raunati na glasove talijanske manjine jer ne zna
ni dvije rijei talijanskog, na to Vas je Kajin optuio da ste
etniki faist. Koliko je vano da nacionalne manjine dre do
svoga jezika, pisma, obiaja? Koliko je vano pokazati jasan
manjinski politiki stav i na takvom primjeru?
Istra je dvojezina upanija, talijanski jezik je ravnopravan s hrvatskim, ili barem teimo tome. Sukob s Kajinom se odvijao na vie
razina, ova jezina je samo iskakala. Da, smatram da istarski upan
mora moi govoriti talijanski s Talijanima, bez obzira to mi svi znamo hrvatski. Talijani, kada razgovaraju sa svojim upanom, moraju
osjeati da su doma. Mi nismo stranci, jedna smo od istarskih kulturnih komponenti. Kajinov odgovor je bio ispod razine nekoga tko
zastupa Istru, na lokalnom ili nacionalnom nivou.
U pripremi za intervju naiao sam na jedan iznimno zanimljiv
podatak: za parlamentarne izbore 2011. godine niste vodili kampanju jer ste bili jedini kandidat za zastupnika talijanske nacionalne manjine. U rubrici donacije i trokovi napisao je 0 kuna.
Bio Vam je dovoljan samo 1 glas da dobijete saborski mandat, ali,
ipak, dobili ste samo 3.067. Respektabilna podrka, gotovo plebiscitarna. Na prethodnim izborima, u nadmetanju s jo dvoje
kandidata, dobili ste dvotreinsku podrku 65,84% glasova. Do
kada se planirate aktivno baviti politikom? Ima li talijanska nacionalna manjina u Hrvatskoj dostojnog zamjenika u borbi za ljudska, manjinska i graanska prava?
Siguran sam da talijanska manjina ima nekoga tko me moe
dostojno zamijeniti, to e se, prije ili poslije, dogoditi.
Na kraju razgovora, Vaa poruka Bonjacima, drugoj nacionalnoj manjini po brojnosti u Hrvatskoj, koji su nakon prethodnih
izbora ostali bez zastupnika u Hrvatskom saboru.
Dobro sam suraivao s Nedadom Hodiem. Ne znam to vae
novine misle o njemu, ali, za razliku od Kajina, on govori i talijanski,
iako nema ambicije biti istarski upan. Da je proao na izborima,
bio bi u naem klubu. Dakle, spremajte se ve od sada za nove izbore, radite na zajednitvu! q

Antifaizam je odgovor na nasilje, na brutalnost faizma, na aroganciju onih koji su mislili da su, zbog
svoje rasne i nacionalne pripadnosti, bolji od drugih.
Antifaizam je, nakon Drugog svjetskog rata, osnova
civiliziranog svjetonazora i ponaanja. Naravno, u
nekim situacijama, i antifaizam je zloupotrijebljen i
postao osnova za nove zloine i diskriminacije. Ali, u
osnovi, antifaizam je suprotnost faizmu, nacizmu i
ustatvu, dakle, sustavnom i dravnom nasilju.
Hrvatskom vladaju Domoljubna koalicija i MOST, kao
to vidimo ne osobito uspjeno. Svi polaemo nadu u
Tihomira Orekovia, kojeg ja percipiram kao tehniki premjer u dobrom smislu te rijei. Sve e biti jasno
u slijedeim mjesecima. O tome e ovisiti sudbina
ove Vlade. Ako Vlada ne uspije, morat e se ponovno
pomijeati postojee politike karte ili ii na nove izbore. Osobno, mislim da su poteniji novi izbori.
24

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR

BAKIR IZETBEGOVI OBEAO RJEAVANJE TZV. HRVATSKOG PITANJA - DO POLOVICE 2016. OVI E
DOBITI FEUD

Uskoro trei entitet!?

lanovi Predsjednitva BiH Dragan ovi i Bakir Izetbegovi sudjelovali su poetkom prosinca 2015. u Bruxellesu na konferenciji
posveenoj 20. godinjici Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Konferencija je odrana pod nazivom Europska
budunost BiH 20 godina nakon Daytonsko-parikog mirovnog
sporazuma, a predstavnici BiH pozvani su od strane hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

Bakir Izetbegovi i Dragan ovi s hrvatskim europarlamentarcima

na konferenciji u Bruxellesu

Podjela Federacije BiH na 2+2 kantona i izmjena

Izbornog zakona BiH
Konferencija ne bi imala neki znaaj, jer je slinih odrano ve nekoliko bez ikakvih rezultata s jalovom raspravom, da Izetbegovi na
njoj nije otkrio politike karte za slijedee razdoblje. On je izjavio da e
hrvatsko pitanje u BiH biti rijeeno u prvoj polovici 2016. i da je SDA
spremna pristati na ustavnu reformu Federacije BiH kroz smanjenje
broja kantona, odnosno njihovo okrupnjavanje. Moemo govoriti,
eventualno, o pojednostavljenju strukture kroz ujedinjavanje kantona, ne moramo ih imati deset, moemo ih imati etiri, rekao je Izetbegovi. Iako on kae da nee pristati na nove etnike podjele i stvaranje
takozvanog treeg entiteta, mnogi su u BiH uvjereni, na temelju dosadanjeg iskustva i podjele politikih feuda izmeu SDA i HDZ-a, da e
podjela kantona ii po principu dva SDA-u, tj. Bonjacima, a dva HDZ-u,
odnosno Hrvatima. Ta podjela kantona e se izvoditi pod izgovorom
da e se smanjenjem broja kantona pojednostaviti organizacija Federacije BiH i da e se smanjiti administracija.
Osim podjele Federacije BiH na 2+2 kantona, SDA e pristati na
izmjene Izbornog zakona BiH kojima e Hrvati, tj. HDZ dodatno oznaiti svoje teritorije i moi vladati u svojim kantonima suvereno. Takoer,
Izetbegovi je otkrio da e pristati na jo jedan ustupak Hrvatima (tonije HDZ-u), tj. to prije nai rjeenje zatite Hrvata koji su navodno
ugroeni u Federaciji BiH (kao da nisu zajedno sa svima u cijeloj BiH) jer
ih je tri puta manje nego Bonjaka. Hrvati trebaju biti jednako zastupljeni, imati paritete, ne samo u Oruanim snagama BiH i Vijeu ministara BiH nego kroz strukturu 73 agencije koje sam nabrojao.
No Izetbegovi e na tradicionalnoj SDA-ovoj novogodinjoj
konferenciji za novinare jo jedanput pokuati umiriti javnost rekavi da trei entitet, cijepanje upanija i podjela Mostara ne dolaze u obzir. Kod Mostara oekujemo, s obzirom da su tamo Hrvati

PROSINAC 2015.

brojniji narod, da i oni tu urade neku pozitivnu diskriminaciju, da

izau u susret barem onoliko koliko nam to Dayton i Washingtonski sporazum garantiraju. Nee doi do toga da se pravi segregacija, razdvajanje Mostara, treeg entiteta, cijepanja kantona radi
stvaranja etnikih jedinica. SDA to nee dopustiti. To zna i druga
strana i u tom smjeru se nee ii. Svi emo se morati potruditi da se
nae konsenzus", kazao je Bakir Izetbegovi.
Mnogi ne vjeruju u ovakve njegove namjere, a moda su najbolji komentar na sve ovo dali u Bosanskom kongresu: Sad se tek
vidi zato je Fahrudin Radoni siguran da e on i Bakir Izetbegovi
biti izdajnici. Spomenuti bonjaki politiki dvojac se ne osvre na
kritike, uvjereni su u svoj mo i sigurni su da mogu i da smiju da
rade to god hoe. Zaista je Dragan ovi znao to radi kada je ulagao sav svoj politiki kapacitet da ujedini Bonjake. ovjek je genijalno shvatio da samo uz pomo jedinstvenih Bonjaka moe dobiti
trei entitet.
injenica je da je Izetbegoviu trebao netko tko e pristati na
ove velike ustupke HDZ-u, a tu nije mogao nai suradnike u Demokratskoj fronti eljka Komia, pa je njegov donedavni veliki neprijatelj Fahrudin Radoni sa svojim Savezom za bolju budunost
uskoio kao doker. Ipak, ini se da se neke stvari u BiH deavaju
mimo elja njih dvojice, pa i Amerikanaca koji su snano podrali
njihovu koaliciju jer je Dravno tuiteljstvo naloilo hapenje Radonia zbog povezanosti s kriminalom.

Suljagi i Bajrovi iskljueni iz DF-a

U Demokratskoj fronti dolo je do razlaza izmeu njezinog
predsjednika eljka Komia i lanova Predsjednitva Emira Suljagia i Reufa Bajrovia. Naime, Komi je insistirao da se njih dvojica
izbace iz stranke, to je prihvaeno jednoglasno, a prihvaena je i
ostavka Sifeta Podia na mjesto generalnog sekretara DF-a.
Sjednica Predsjednitva DF-a odrana je bez Komia, koji se
netom prije njenog odravanja oglasio u javnosti otro intoniranim
otvorenim duim pismom. Komi je uvjetovao da se, ako Predsjednitvo DF-a ne prihvati njegove zahtjeve, njega izbrie iz evidencije stranke.

eljko Komi odluio - Suljagi i Bajrovi izbaeni iz DF-a,

Podi smijenjen

25

BOSANSKI BAROMETAR

General Armije RBiH Sifet Podi glasao za etnikog vojvodu Nikolu Poplaena
Bajrovi je bio federalni ministar energetike, industrije i rudarstva od oujka do sredine lipnja 2015. i bivi je lan SDP-a BiH. Suljagi je bio kandidat za lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine
ispred DF-a, ranije je obavljao dunost ministra kulture Kantona
Sarajevo, a idejni je tvorac i jedan od osnivaa Graanske koalicije
Prvi mart. Suljagi je rekao kako je ovo odgovor Komia na njegov i Bajroviev zahtjev da se smijeni Podi. Odluka Predsjednitva DF-a, odnosno Komiev zahtjev da mi budemo iskljueni iz
lanstva, odgovor je na zahtjev Reufa Bajrovia i mene da Sifet
Podi podnese ostavku na mjesto generalnog sekretara DF i vrati
mandat u Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH nakon to je
glasao za Nikolu Poplaena, odlikovanog etnikog vojvodu jer naprosto vie nije bio dostojan da to radi, kae Suljagi.
Da podsjetimo, u studenom 2015. Podi je kao delegat u Domu
naroda BiH dao glas za imenovanje ovog deklariranog etnika za jednog od lanova Upravnog odbora Agencije za visoko obrazovanje
BiH. Sifet Podi se, dodue, kasnije pokajao zbog svega, no ostaje
injenica da je nekadanji oficir Armije Republike BiH glasao za Nikolu Poplaena, to je teka mrlja na njegovoj politikoj karijeri.
Suljagi je rekao da Komi nije pred javnosti mogao obraniti
sebe zbog toga to je branio Podia. Ja znam ta je on rekao. I da
budem krajnje otvoren, nijedna organizacija u kojoj ima mjesta za
one koji diu ruku za etnikog vojvodu nije organizacija u kojoj
elim biti, rekao je Suljagi.
eljko Komi je u otvorenom pismu prije sjednice Predsjednitva
DF-a naveo je kako je njegova ocjena da cijela Bosna i Hercegovina,
nakon zavretka rata, nikada nije bila u teoj, kako politikoj, tako i
ekonomskoj situaciji. Prvenstveno mislim na poteze koje povlai aktuelna vlast u RS-u, a koji se mogu nazvati ne samo podrivanjem institucija BiH, nego podrivanjem cijele drave i rastakanjem svega onoga
to na prvi pogled nije vidljivo, a esto ga znamo zvati bie, dua, tradicija, na nain ivota... i to zapravo sutinski dri Bosnu i Hercegovinu na okupu vie od 1.000 godina, pie, izmeu ostalog, u pismu.
Procesi koji su sada otvoreni jesu procesi koji predstavljaju nastavak
svega onoga to nije dovreno u ratu, nastavak realizacije ratnih ciljeva i kako sada stvari stoje, i ako se to ne zaustavi, dovest e upravo do
toga, manje-vie uspjene realizacije ratnih ciljeva! Istini za volju, neki
od domaih politikih faktora, ali i meunarodnih to vide kao proces
uspostave politike stabilnosti u BiH. Za razliku od njih ja to vidim,
kako sam ve rekao, kao realizaciju ratnih ciljeva i proces uspostave
trajne nestabilnosti, ne samo BiH, nego i cijele regije.

Glavna tema Podiev glas za Poplaena

Komi je istakao kako je glavna tema svih rasprava glasanje
Sifeta Podia za Nikolu Poplaena za lana Upravnog odbora

26

Agencije za visoko obrazovanje. Moram rei da je Podi to uradio

bez mog ili bilo ijeg znanja, kao i to da ak tu injenicu nisam saznao od njega nego od elnika jedne druge stranke. Samo on zna
ta sam mu izgovorio nakon toga...! Naravno da je to neoprostiva
politika greka. On je u pismu istakao kako je Podievo glasanje
samo povod za trenutna deavanja u stranci, jer da nije bilo toga,
desilo bi se, navodi, neto drugo i stranka bi se nala u istoj situaciji. Stvarni povod jeste, kako ja to vidim, samo ambicija, naalost,
nerealizirana ambicija nekih ljudi i nezadovoljstvo pozicijama u
stranci. Nema tu niega vie, osim toga, dodaje.
Komi je svoj stav pojasnio: Veini vas je dobro poznato da sam
ja bio taj koji je insistirao na tome da se i Suljagi i Bajrovi nau na
svim pozicijama, bilo kao kandidati, bilo kao dravni funkcioneri ili
lanovi najviih organa stranke. Istina, velika veina ljudi je bila protiv toga, ali ja sam na tome insistirao, uporno i tvrdoglavo. I nai
obini lanovi kao i lanovi organa stranke su to prihvatili. ak, i oni
koji su bili izriito protiv toga, prihvatili su i njih i injenicu da ja na
tome insistiram, te ih podrali. Tako je bilo kod Suljagieve kandidature za lana Predsjednitva BiH, kod Bajrovievog imenovanja za
federalnog ministra, kod Suljagievog imenovanja za zamjenika dravnog ministra, kod izbora i Suljagia i Bajrovia za prethodni saziv
Predsjednitva stranke, kao i za trenutni saziv Predsjednitva DF-a.
Komi navodi u pismu da su to bili njegovi prijedlozi i insistiranja
te da je uvijek stajao iza njih i u javnim istupima, na svakoj sjednici
organa stranke, kao i u privatnim razgovorima. Spletkarenja i montiranje lai, te predstavljanje lai kao istine, kroz medije i sakrivanje
iza navodnih tonih informacija objavljenih u medijima, naruivanje takvih akcija od strane ljudi sa kojima bih ja trebao da odluujem o bitnim stvarima za ovu zemlju, od strane ljudi sa kojima bih ja
trebao da izlazim pred narod ove zemlje i traim povjerenje, od strane ljudi za koje bih ja sve uinio, kako za njih tako i za njihove porodice, a i inio sam sve to je bilo u mojoj moi, i iza kojih sam ja stajao
sa svim to imam, poevi od imena, od mog obraza, pomoi bilo
koje vrste, jednostavno nee proi! Kada doem u ovakve situacije,
ja sam spreman platiti svaku cijenu, navodi se u pismu predsjednika
DF-a i dodaje: I Bajrovi i Suljagi, kao uostalom i dobar dio rukovodstva stranke, znaju ta je bio moj stav i ta sam ja uinio kada smo
dokazali koji je ovjek uestvovao u montiranju takvih stvari njima, i
Bajroviu i Suljagiu. Moja je odluka bila da takvima nema mjesta u
stranci! Bez obzira o kome je rije i koliko je uradio i bio koristan za
stranku, i bez obzira u kakvim je odnosima bio lino sa mnom. Tako
sam uradio tada, tako u uraditi i sada. Dakle, s obzirom na to da mi
je sa vie strana i od vie nepovezanih osoba potvreno da je Emir
Suljagi kreator i onaj koji je, koristei svoje line odnose zvao, traio
i dobio plasman takve informacije u medijima, a Bajrovi uestvovao
u dijelu potvrivanja iste, te u kojoj se iznose lai kako je est lano-

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR
va Predsjednitva trailo Podievu ostavku u sluaju Poplaen, a
Komi stao u njegovu zatitu. Takoer, poznato mi je, i potvrena
mi je injenica da je Reuf Bajrovi, jo prije 20-ak dana traio od nekih uglednih ljudi u Mostaru i Hercegovini da se pie o ovome. Istina,
tome nisam tada pridavao neki znaaj. Meutim, sada vidim da je
rije o pravoj i orkestriranoj kampanji.
Tako je zavrila ova pria. Naalost, i unutar zdravih snaga u BiH
dolo je do trzavica, no DF je i pred posljednje izbore imao lomove pa
je ipak postao uvjerljivo najjaa lijeva stranka u BiH. Usprkos svemu,
na ujedinjavanju ljevice polako se radi, a SDP i DF su ve poeli davati i zajednika priopenja za javnost. Uspije li ljevica okupiti oko sebe
sve srodne stranke, pa i one centra te konzervativne kojima je BiH na
prvom mjestu, mogli bi se vrlo uinkovito suprotstaviti IzetbegoviRadonievoj prii, mada je ve dobar dio posla za njih odradilo Dravno tuilatvo hapenjem monog Fahrudina Radonia.

Kome i zato se izvinjavaju tzv. bonjaki lideri?

U prosincu 2015. su tzv. bonjaki lideri, njih 37, potpisali Zajedniku izjavu o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma. Kako su
istaknuli, ova Izjava odraz je njihovog osjeaja odgovornosti za ouvanjem mira i zajednikog ivota u Bosni i Hercegovini. elimo potvrditi da je Islamska zajednica jo 2007. godine usvojila svoje deklaracije u kojima je kazala da tumaenje vjere u BiH mora biti kako
su nai preci nauavali na ovim prostorima. Osuujemo svaki vid
pozivanja na mrnju i na nasilje, rekao je Husein ef. Kavazovi,
reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Potpisnici Zajednike izjave o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma

Slinog miljenja je bio i Bakir Izetbegovi, bonjaki lan Predsjednitva BiH i predsjednik SDA. Islam koji mi ivimo je suprotstavljen ideologiji tekfira. Morat emo ponovo braniti nau vjeru,
kulturu i sistem vrijednosti. Ovaj put se moramo suprotstaviti svakom obliku radikalizma i nasilnog ekstremizma i morat emo to
uiniti institucionalno, intelektualno, moralno i politiki, kazao je
Izetbegovi.
U dijelu javnosti ovakva je izjava osuena, ne zbog sadraja,
koliko zbog sad ve vjeite potrebe da se muslimani u BiH za neto
izvinjavaju ili ograuju, iako je bjelodano da pripadnici ekstremnih
muslimanskih pokreta u BiH imaju mizernu podrku. S druge strane, daleko je vei velikosrpski i velikohrvatski ekstremizam, no njihovi lideri ne osjeaju potrebu za neim slinim. Kako bilo, Izjavu
prenosimo u cijelosti.
Mi, graani Bosne i Hercegovine, Bonjaci i muslimani, predstavnici politikog, kulturnog i vjerskog ivota, zabrinuti zbog teroristikih akcija u Bosni i Hercegovini, Europi i svijetu, svjesni nae
odgovornosti za ouvanje slobode, mira i zajednikog ivota u na-

PROSINAC 2015.

oj domovini, odgovorni za politike, kulturne i vjerske prilike u

bosanskohercegovakom drutvu, kao i za budunost drave Bosne i Hercegovine i svih njenih graana.
1. Najotrije osuujemo svaki oblik terorizma i sve teroristike
akcije koje su izvedene u Bosni i Hercegovini, Europi, u muslimanskim zemljama i bilo gdje u svijetu.
2. Izraavamo odlunost da se institucionalno, intelektualno,
moralno i politiki suprotstavimo svakom obliku radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma, bez obzira od koga i s koje strane
dolazili. Posebno istiemo potrebu intenziviranja aktivnosti na
svim nivoima zakonodavne i izvrne vlasti kojim e se ubrzano otklanjati nepravda i nejednakost i drugi izvori frustracija i radikalizacije u drutvu.
3. Od svih nadlenih institucija u dravi zahtijevamo da se, u skladu sa svojim zakonskim ovlatenjima, a u cilju ouvanja ustavnih vrijednosti, prava i sloboda svih graana i naroda u Bosni i Hercegovini,
beskompromisno suprotstave svakom obliku radikalizma, nasilnog
ekstremizma i terorizma, te drugim oblicima djelovanja koji su protivni pravnom poretku, javnoj sigurnosti, moralu ili su na tetu ivota
i zdravlja, odnosno na tetu prava i sloboda drugih ljudi.
4. Ponosni na svoju viestoljetnu vjersku tradiciju i opredijeljenost za suivot, potujui Ustav Bosne i Hercegovine i Ustav Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini, zahtijevamo od svih nadlenih u bosanskohercegovakom drutvu i u bonjakom narodu, kao i od svih
i nosilaca vjerskog autoriteta u Islamskoj zajednici i Bosni i Hercegovini, da se beskompromisno suprotstave svakoj iskljuivosti, radikalizmu, nasilnom ekstremizmu i terorizmu, jer su, sa stanovita islama, u kojem je strogo zabranjena prisila u stvarima vjere, neprihvatljivi i suprotni univerzalnim civilizacijskim vrijednostima.
5. Od vlasti muslimanskih zemalja oekujemo da potuju nau
vjersko-obrazovnu tradiciju, institucije i autonomiju i surauju s
dravnim institucijama Bosne i Hercegovine i s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini u pogledu naune, vjersko-obrazovne i
studentske razmjene.
6. Od vjerskih, teolokih i obrazovnih krugova i institucija muslimanskih zemalja oekujemo da cijene nae autentino povijesno
iskustvo i na identitet za ije smo ouvanje platili visoku cijenu i
poloili mnogo ivota, da cijene nau vjersku/islamsku i evropsku
samosvijest, koju batinimo i dalje razvijamo u naem specifinom
kulturnom, drutvenom i politikom kontekstu, da nastave potovati ove principe kako se ne bi meu muslimanima Bonjacima razvijalo sektatvo i vjerski razdor.
7. Od lidera evropskih zemalja, posebno lanica EU, u kojima su
muslimani manjina, oekujemo da se suprotstave islamofobiji, diskriminaciji muslimana i njihovom poistovjeivanju s teroristima i
neprijateljima civilizacije.
8. Od meunarodne zajednice oekujemo da se, uporedo s legitimnom borbom protiv terorizma, angaira i na uklanjanju politikih,
ekonomskih i socijalnih nepravdi prema muslimanskim narodima i
zemljama, budui da takve nepravde doprinose porastu siromatva,
oaja i beznaa, kao pogodnog tla za pojavu ekstremizma.
9. Od muslimana u Bosni i Hercegovini, kao i od muslimanskih
zajednica u Europi, oekujemo da ostanu dosljedni svojim tradicionalnim i univerzalnim moralnim, duhovnim i civilizacijskim vrijednostima islama, da se distanciraju od svakog radikalizma, da se
suprotstave svakom obliku nasilja i da ih nepravda, koje u ovom
nesavrenom svijetu uvijek ima, nikada i nigdje ne navede na postupke koji mogu poveati nepravdu i zlo, kako drugima tako i njima samima. q
Edis FELI

27

BOSANSKI BAROMETAR

BONJACI U RS-U IZMEU MASOVNE GROBNICE U KOZLUKU I KOLE SRBIJA

ivot u genocidnoj tvorevini

Mnogi preivjeli Bonjaci, kao i svaki put kad bude pronaena

neka grobnica u BiH, nadaju se da e ba na tom mjestu pronai
lanove porodice nestale tokom tortura, ubistava, masovnih strijeljanja i genocida. Jedna od njih je i Ramiza Gurdi iz Potoara, koja
trai kosti sina Mehrudina. Kako su godine prolazile, nadu da e se
oni jednog dana nekom javiti ili pojaviti, zamijenila je nada da emo pronai barem dio skeleta stradalih i da emo ga dostojanstve-

no ukopati, kazala je Gurdi koja je u Potoarima ve ukopala dvojicu sinova i mua. U Kozluk je dola im je saznala da se otkopava
masovna grobnica. U kamenikim grobnicama 5 i 3 dovueni su,
izmeu ostalih, posmrtni ostaci mog mlaeg sina, 18-godinjeg
Mehrudina. Ukopala sam ga 2011. godine bez glave i ruku, a dola
sam u Kozluk, jer se nadam da bi ostatak kostiju mog Mehrudina
mogao biti ovdje. Vidim onu arenu koulju tamo u grobnici i ini
mi se kao da je njegova. Uzela bih je sebi ako bi mi dali. Stalno bih
je drala i uvala. Inae, dvije godine starijeg Mustafu, koji je ubijen
u Branjevu, ukopala sam cijelog 2005. godine. Mueve posmrtne
ostatke pronali su u Jadru i ukopan je prije pet godina, ali bez stopala, rekla je ova Bonjakinja.
Njene rijei najbolje opisuju masovna stradanja i gologote kroj
koje su proli mnogi bosanski muslimani tokom agresije na BiH,
kao i duevno stanje bonjakih majki koje se nadaju da e pronai
preostale kosti svoje djece kako bi ih ukopale na dostojanstven nain. Iako je prolo 20 godina nakon genocida i strijeljanja bosanskih
muslimana srpske vlasti, ali i pojedinci srpske nacionalnosti i dalje
ne ele otkriti mjesta gdje su tijela rtava ukopana, to opet jasno
pokazuje da se oni ni najmanje ne suosjeaju sa uplakanim bonjakim majkama.
Kada Hoti, potpredsjednica Udruenja majki enklava Srebrenica i epa, istakla je da je 20 godina nakon genocida predug period
tokom kojeg se majke nisu smirile. Vano je da se pronalazi to
vie masovnih grobnica i da se rtve identificiraju, pa da se pokopaju kao to to prilii ljudskom biu, da se stave niani i napiu ime i
prezime. Savjest je najvei sudija i nadamo se da e ona proraditi
kod onih koji kriju informacije o lokalitetima gdje su zatrpana tijela
ubijenih Bonjaka, rekla je Hoti.
Ako pripadnici srpske nacionalnosti i srpske vlasti godinama ute o masovnim grobnicama u kojima su ukopani Bonjaci onda svaki napor i teza o suivotu i izgradnji pomirenja i povjerenja u BiH
gubi smisao i znaaj. Kako je mogue graditi suivot sa susjedom
koji moda zna gdje se nalazi masovna grobnica sa tijelima ubijenih
Bonjaka, a godinama to krije?

lanice Udruenja Majke enklave Srebrenica i epa posjetili

masovnu grobnicu u Kozluku

Masovna grobnica u Kozluku kod Zvornika

(sakrivena ispod deponije smea)

Pripadnici nesrpske nacionalnosti u manjem bosanskohercegovakom entitetu Republika Srpska, a posebno Bonjaci koji ine
najbrojniju povratniku populaciju, od okonanja rata u Bosni i
Hercegovini 1995. godine su izloeni sistemskoj i institucionalnoj
diskriminaciji i progonu koji bi u budunosti mogao za posljedicu
imati njihov potpuni egzodus sa tih prostora. U prilog tome govori
injenica da mnoge bonjake porodice ve 20 godina tragaju za
tijelima lanova porodica, koja su nakon genocida i masakara tokom ratu zakopana u brojnim masovnim grobnicama (jamama) diljem BiH.
Poetkom decembra 2015. godine nade preivjelih u pravdu i
ovosvjetsku istinu su produene nakon to je pronaena masovna
grobnica u Kozluku kod Zvornika, koja je bila sakrivena ispod deponije smea. Ova masovna grobnica se nalazi na mjestu egzekucije
1.000 mukaraca i djeaka bosanskih muslimana, koji su strijeljani
u julu 1995. godine nakon pada Srebrenice. Strunjaci su utvrdili da
je rije o primarnoj grobnici koja je uznemiravana, odakle je dio tijela prevezen na druga mjesta. Ve je obavljeno ienje deponije i
uklanjanje smea, kao i otkopavanje grobnice, a na tom stravinom
mjestu su pronaeni povezi za ruke, ahure i sat koji je pripadao
jednoj od ubijenih rtava.
Da li je ovo jo jedan dokaz da je nad Bonjacima izvren sistemski genocid tokom rata u BiH? Na koji nain u RS-u pokuavaju
da Bonjake protjeraju sa tih prostora?

Mnogi Bonjaci se nadaju da e pronai lanove

porodice

28

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR

Mnoge grobnice sa kostima Bonjaka pronaene

na smetljitima
Ekshumacija rtava na podruju masovne grobnice pronaene
na deponiji u Kozluku je ve zavrena. Lejla engi, glasnogovornica Instituta za nestale BiH, je istakla da je ekshumacija na lokalitetu
Kozluk poela 4. decembra i trajala skoro pune tri sedmice. Za to
vrijeme na smetljitu u Kozluku, pronaeno je 55 posmrtnih ostataka, a rije je o 15 kompletnih i 40 nekompletnih posmrtnih ostataka. Iz Instituta za nestale osobe sa sigurnou tvrde da je rije o
rtvama bonjake nacionalnosti ubijenim u julu 1995. godine, tokom genocida u Srebrenici. Osim posmrtnih ostataka na ovom
lokalitetu pronaen je i vei broj ahura, povezi kojima su rtvama
bile vezane ruke, zatim i neki lini predmeti kao to su zlatna burma, runi sat, dijelovi odjee, istakla je engi.
Istraitelji e se na ovaj lokalitet sigurno vratiti kada to budu
dozvoljavali vremenski uslovi, a to bi vjerovatno moglo biti u proljee kada e biti provjerene jo dvije lokacije, takoer na smetljitu. Naalost, nije to jedina grobnica koja je pronaena na smetljitu. Sve to govori o elji da se prikrije zloin, da se prikriju rtve i da
se nikada ne pronau.
Do sada je zbog sistemske egzekucije Bonjaka na tom mjestu podignuta optunica samo protiv biveg zapovjednika u vojsci bosanskih
Srba Sreka Aimovia. Optunica protiv ovog ratnog zapovjednika
podignuta je u decembru 2015. godine zbog uestvovanja u genocidu
poinjenog nad Bonjacima Srebrenice u julu 1995. godine, potvreno
je iz Tuiteljstva BiH. Aimovi (48) je 1995. godine bio zapovjednik
Drugog bataljuna Zvornike brigade vojske RS-a, a optunica ga tereti
da je u tom svojstvu bio uesnik udruenog zloinakog poduhvata
koji je rezultirao raseljavanjem vie od 40.000 Bonjaka s podruja Zatiene zone Srebrenice te ubistvom vie od 8.000 bonjakih mukaraca i djeaka. Aimovi je pripadnicima jedinice kojom je zapovijedao
naloio da ubiju vie od 1.000 zarobljenih srebrenikih Bonjaka, koji
su prije toga bili zatoeni u mjestu Roevi, navodi se u optunici. Lino
je odabrao lokaciju za strijeljanje zatoenika kod mjesta Kozluk na
obalama Drine, gdje su zatoenici nakon pogubljenja pokopani u masovnu grobnicu. Prema navodima optunice, na tom mjestu je od 14.
do 16. jula strijeljano 1.040 Bonjaka.

Oko 80% identificiranih u masovnim grobnicama u

BiH ine Bonjaci
U BiH je do danas od 32.000 nestalih osoba pronaeno vie od
tri etvrtine. Tanije, jo nije pronaeno oko 7.000, s tim da je oko
2.000 rtava pronaeno, ali jo nije mogue izvriti njihovu identifikaciju. Najvei broj neotkrivenih masovnih grobnica se nalazi na
prostoru manjeg bh. entiteta, odnosno na prostoru Republike Srpske, gdje se, prema dosadanjim rezultatima istraivanja, nalazi
oko 90% lociranih logora i masovnih grobnica. Na prostoru koji danas pokriva entitet Republika Srpska poinjeni su najmasovniji zloini, gdje su i ukopana tijela rtava zloina, od kojih se znaajan
broj nalazi u sekundarnim grobnicama, dakle u grobnicama koje su
formirane nakon premjetanja tijela s prvobitnih lokacija, iz primarnih grobnica. Od ukupnog broja identificiranih osoba koje su
pronaene kao rtve u masovnim grobnicama i onih koje se vode
kao nestale osobe, njih oko 80% su Bonjaci. rtve su svih starosnih
dobi, djeca, ene kojih ima oko 11%, to je izuzetno visok procenat,
te starci i odrasli mukarci, od kojih su rtve masovno bili civili.
Sistemsko ugnjetavanje i vrijeanje usmjereno prema Bonjacima u RS-u su najvidljiviji i kroz direktne napade na damije i njiho-

PROSINAC 2015.

Atik damija u Janji

ve domove. Najsvjeiji primjer takvog napada desio su kod Bijeljine
kada je poetkom januara 2016. godine pucajui iz vatrenog oruja
nepoznata osoba otetila Atik damiju u Janji.
Omer efendija Cami, imam u ovoj damiji i glavni imam Medlisa Islamske zajednice Janja, potvrdio je da je pucano iz vatrenog
oruja. Radnica je ujutro prilikom dolaska primijetila kr u damiji,
a pucnjava se najvjerovatnije desila tokom noi. Nali smo razbijeno staklo na prozoru od metka i jo tri-etiri rupe od metka u zidu
damije, rekao je Cami. Deurni operativni u Centru javne bezbjednosti Bijeljina potvrdio je da je uviaj o ovom dogaaju u toku
kazavi da se radi o zalutalom metku. Najvjerovatnije je rije o
zalutalom metku koji je otetio prozor i unutranjost damije, ali
sve dok se uviaj ne zavri, ne moemo iznositi vie informacija o
ovome, rekao je deurni u Operativnom centru. Efendija Cami je
u nekoliko navrata izjavljivao da su janjarske damije svako malo
meta napada. Atik damija otvorena je 2005. godine i od tada je
zabiljeen niz incidenata i napada na ovaj vjerski objekt. Svake godine bude barem po jedan incident. Prole godine, drugog dana
ramazana, dvije osobe su skinule sa jarbola zastavu sa ljiljanima,
koja se nalazi pored spomen-obiljeja ehidima i civilnim rtvama
Janje, a jedan od njih je izvrio malu nudu na spomen-obiljeje,
izjavio je efendija Cami, dodajui da ovakvi napadi na damije bole i vrijeaju povratnike.

Vlast u Prijedoru ne eli u gradu spomenik ubijenoj

bonjakoj djeci u ratu
O hipokriziji vlasti u RS-u u odnosima prema Bonjacima najbolje govori i primjer da vlast u Prijedoru i dalje ne eli u gradu spomenik ubijenoj djeci u ratu. Fikret Bai, predsjednik Odbora za izgradnju spomenika ubijenoj djeci u proteklom ratu, izjavio je da su
njihovi roditelji na osnovu onog to im je predloio gradonaelnik
Pavi, zakljuili da vlast u Prijedoru ne eli u gradu spomenik posveen njihovoj ubijenoj djeci. Prijedorani, ija su djeca ubijena u proteklom ratu, uputili su pretprole godine gradskoj vlasti u pisanoj
formi zahtjev da se u centru grada podigne spomen obiljeje posveeno njihovim najmilijim. Meutim, do sada nisu dobili zvanini
stav o njemu, jer jo nije razmatran na zasjedanju Skuptine grada.
U proteklom ratu je na podruju grada Prijedora ubijeno 102 djece
oba pola i razliite ivotne dobi. Meu njima bilo je 96 djece bonjake nacionalnosti, petoro hrvatske i jedno srpske nacionalnosti.
Najmlae ubijeno dijete bio je dvomjeseni Velid Softi, a najstarija
su imala nepunih 17 godina. Najvei broj ih je ubijen u prvim mjesecima rata na ovim prostorima, odnosno u periodu od 24. maja do

29

BOSANSKI BAROMETAR
6. avgusta 1992. godine. Meu ubijenom djecom najvie je djece iz
naselja sa lijeve obale Sane. Po njih su bili kobni 22. i 23. juli, kada
ih je najvie ubijeno. Do sada jo nije pronaen nijedan posmrtni
ostatak djece ubijene u naseljima arakovo i Zecovi. Za ratni zloin
nad djecom na prijedorskom podruju, koja su bukvalno strijeljana
pred svojim kuama, niko do sada nije osumnjien.
Nadalje, u entitetu RS su posljednjih godina sve uestaliji sluajevi, u pravnom smislu vrlo sumnjivih sasluavanja povratnika. U
tom kontekstu, Islamska zajednica je prije nekoliko dana izrazila
ozbiljnu zabrinutost zbog sasluavanja povratnika u Podrinju. Tanije, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je skrenula panju na
takvu praksu i izrazila je zabrinutost zbog izvjetaja prema kojima
se bonjaki povratnici u Podrinje i bivi pripadnici Armije Republike BiH sasluavaju u Bijeljini i drugim mjestima da bi se dobili lani
iskazi i pronali lani svjedoci na okolnosti ratnih dogaaja na podruju Srebrenice i Podrinja. Prema iskazima sasluavanih svjedoka, oni su bili izvrgnuti ucjenama i pritisku da lano svjedoe. Islamska zajednica, dijelei uznemirenost s bonjakim povratnicima
zbog ovakvih izvjetaja, zatraila je da nadlene pravosudne i policijske institucije odgovorno provjere ove iskaze te da bez odlaganja
osiguraju potivanje procedura i zakonitosti da bi se izbjeglo montiranje sudskih procesa i pripremanje lanih svjedoka.

Bonjaci u RS-u moraju plaati Srbima koji su

tokom rata stanovali u njihovim kuama
Bonjaci povratnici u RS-u nerijetko moraju plaati na hiljade
maraka na ime navodnog duga Srbima koji je tokom rata stanovali
u njihovim kuama. Zvui nevjerovatno, ali istinito. Takva sudbina
je zadesila nanu Munizi Oprai, povratnici u Okruglu kod Viegrada, koja je doivjela nevjerovatnu nepravdu od strane sudova u
RS-u kada su presudili da mora platiti 21.000 KM na ime duga Srbinu koji je tokom rata stanovao u njenoj kui. Ipak, federalni ministar izbjeglih i raseljenih osoba Edin Rami je pomogao nani Munizi
Oprai da plati dug, to nikako nije rijeilo problem sistemskog
ugnjetavanja muslimana u RS-u.
Mi smo na molbu muftije ali i predstavnika Bonjaka u Viegradu krenuli rijeiti ovo pitanje za koje ne znam ni kako ga nazvati,
ali je poprilino nemoralan in sudstva entiteta RS kojim se jednoj
starici koja se vratila na svoje ne dozvoljava ivjeti u miru. A sve iz
razloga to je neko eventualno na krovu trebao zamijeniti jednu ili
dvije crepke i za to dobiti neku naknadu pa je tuio staricu u ijoj
kui je ivio, vjerovatno razmiljajui da e do kraja ivota ostati u
tuoj kui. Uglavnom, Ministarstvo e sufinansirati trokove nastale u sudskom postupku, platiti odtetu kako bi jedna nana mogla
mirno ivjeti u mjestu gdje se vratila, kazao je ministar Rami za
medije.
Naalost, sluaj nane Munize nije usamljen. Slinu sudbinu doivjela je porodica Nedada Demira, iji je otac ve platio za gornji
sprat svoje kue 27.000 KM, sada je presuda za dio u prizemlju oko
7.800 KM.
Openito, vlasti u entitetu RS ine sve da oteaju ivot svima
onima koji nisu Srbi. Potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salki, nedavno je izjavio kako od potpisivanja Dejtonskog mirovnog
sporazuma do danas, u razliitim intervalima i intenzitetima, bh.
entitet Republika Srpska ini to je mogue vie da oslabi dravu i
da u tom procesu postigne samostalnost. Govorei o temi Entitet
protiv drave na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug
99, Salki je rekao da su na bh. politikoj sceni od 2010. na snazi
javno proklamovani stavovi elnika RS-a o zagovaranju podjele i

30

nestanka drave. Uporedo s takvom retorikom, kako tvrdi Salki,

vlasti u RS-u ine sve kako bi oteali ionako teke uslove za ivot
Bonjacima i Hrvatima nastanjenim u tom entitetu. To rade provodei razliite oblike diskriminacije, segregacije pa i bezbjedonosne represije. Ovo potkrepljujem time da se zadnjih nekoliko godina zabranjuje nastava na bosanskom jeziku, Bonjaci i Hrvati gotovo da ne mogu dobiti zaposlenje u javnim ustanovama RS-a, ne
mogu biti zaposleni u Vladi RS-a i drugim institucijama, rekao je
Salki.
Sve jasno govori na sistemsko rad vlasti RS-a da onemogue
ivot svima onima koji nisu Srbi koristei ak i medije, koji redovno
izvjetavaju tako da su Bonjaci opasnost po Srbe i po entitet.

Bonjaci imaju pravo da se obrazuju u

Osnovnoj koli Srbija kod Bosanskog amca!
Moda politiku RS-a prema nesrbima u tom entitetu najbolje
opisuje nedavni dogaaj izgradnje osnovne kole kod Bosanskog
amca koja ni manje ni vie nosi naziv Srbija. Naime, krajem januara 2016. godine u Gornjim Crkvinama kod Bosanskog amca
sveano je otvorena novoizgraena osnovna kola koja je prethodno u potpunosti stradala uslijed majskih poplava 2014. godine.
Sredstva za izgradnju kole u iznosu od milion konvertibilnih maraka obezbjedila je Vlada Republike Srbije. Osnovna kola nosit e
naziv Srbija, a sveanu vrpcu presjekli su premijer Vlade Srbije
Aleksandar Vui i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Vui je tom prilikom istakao kako e Srbija nastaviti pomagati
Republiku Srpsku, ali potujui integritet Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik je kazao kako je saradnja Srbije i Republike Srpske jako
efikasna i oita, govorei kao da se radi o dvije samostalne drave
u meunarodnim okvirima. Veseli me to Srbija u kontinuitetu pomae Republiku Srpsku, ali i injenica da sa premijerom Vuiem
uvijek do kraja realizujem dogovorenu suradnju. Drago mi je to je
Srbija izabrala ba ovu kolu i u znak zahvalnosti ova kola e nositi
naziv Srbija, rekao je Dodik.
Vlada Republike Srbije nakon poplava u amac je uloila preko
40 miliona konvertibilnih maraka a u izgradnju kole u Crkvini, koja
je potpuno razorena u majskim poplavama 2014. godine uloeno
je blizu milion konvertibilnih maraka. Dio sredstava za izgradnju
kole obezbjedio je Program UN-a za razvoj (UNDP). Ovo je, inae,
druga kola u RS-u koja e nositi naziv Srbija.

Hoe li Bonjaci spavati zimski san

do Sudnjeg dana?
U namjeri da se prikrije zloin i da se sakrije svaki trag rtvama,
do sada je osam masovnih grobnica pronaeno na deponijama
smea u RS-u, to je najbolji indikator odnosa zloinaca prema rtvama u tom entitetu. O dubokoj hipokriziji vlasti u RS-u prema
Bonjacima najbolje govori i primjer da vlast u Prijedoru i dalje ne
eli u gradu spomenik ubijenoj djeci u ratu. Vlasti RS-a u tom bh.
entitetu oigledno ine sve mogue napore da oteaju ivot svima
onima koji nisu Srbi. Najbolji dokaz tome je i nedavni dogaaj izgradnje kole kod Bosanskog amca koja, ni manje ni vie, nosi naziv Srbija. Zato sve bonjake i probosanske politike, kulturne i
akademske snage trebaju iznova traiti ukidanje RS-a i pokretanje
tube BiH protiv Srbije zbog poinjenog genocida i zloina u ratu u
BiH. Svaki drugi oblik ponaanja bi bila duboka hipokrizija i zimski
san u kojem bi Bonjaci mirno spavali do Sudnjeg dana. q
Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR

OSVRT NA KNJIGU ALIJA IZETBEGOVI JAHA APOKALIPSE ILI ANEO MIRA MUSTAFE ENGIA

Odbrana Alije od projektiranog Alije

Moda najkraa po sadraju, a najvea i najdublja po obimu definicija civilizacije glasi: Civilizacija je komunikacija. U komunikaciji je
jedino mogue doi do ovjeka jer se ovjek definira, ostvaruje i potvruje preko drugog ovjeka i dolazi do vlastitog priznanja. Zapravo,
komunikacije je vanjsko bie identiteta. Ovo potvruju i rijei mudraca Diogenesa koga su Grci smatrali najmudrijim ovjekom na svijetu. Na taj sud i miljenje Grka o njemu Diogenes je mirno i hladno
odgovorio: Sve zasluge za moju mudrost ne pripadaju meni nego
budalama. Ja sam samo gledao ta budale rade i nikada to nisam
radio i sluao sam ta oni priaju i nikada to nisam govorio.
Kako se treba odnositi prema ivima a kako prema umrlima ue
sve religije i kulture svijeta u okviru tradicije. Tako u Islamu gibet
(ogovaranje) nije laganje nego je gibet govoriti i kazivati istinu o
ovjeku iza lea u njegovom odsustvu, ukoliko smo imali priliku i
mogunost da mu je kaemo u lice.
Kakav znaaj, znaenje i teinu ima latinska izreka o umrlim
sve najbolje nauio sam za nezaborav od pokojnog Milovana ilasa
1991. godine kada smo s njim vodili intervju profesor Devad Hodi i ja. Lino sam imao neugasivu elju i potrebu da upoznam tog
ovjeka. Naravno, najvie smo ga pitali o Titu poto je bio jedan od
najbliih njegovih saradnika sa lanskom knjiicom broj 4, a kao
disidenta Tito ga je kasnije u nekoliko navrata drao u zatvoru blizu
13 godina. Sve ega se mogao prisjetiti o Titu je kazivao ali nam je
strogo skrenuo panju da snimamo i objavimo samo ono to je afirmativno i pozitivno o njemu, a ovo ostalo je samo za vas bez prava
na javnu upotrebu. Na nae pitanje zato, kratko je odgovorio: sve
to sam znao i umio negativno napisati o Titovoj vladavini napisao
sam dok je bio iv i dok mi je mogao odgovoriti i braniti se.
Zato uvaavam i priznajem sve one (dva Senada i Vildanu) bez
obzira to se sa njihovim sudovima i ocjenama ne slaem, koji su
kritiki i analitiki pisali o politici rahmetli Alije Izetbegovia dok je
bio iv. Za knjigu Mustafe engia: Alija Izetbegovi jaha apokalipse ili aneo mira, prvo to se da zamjetiti jeste da je prejakog i
neizdrljivog naslova. Kao to je pjesnik pjevao: Ubi me prejaka
rije ovdje se moe kazati: ubi nas i prestrai prejak naslov, dodue 12 godina poslije Alijine smrti.
ilas nita protiv Tita nije napisao poslije njegove smrti. U knjizi
na nekoliko stotina stranica engi je po principu ad hominem opsjednut likom i imenom Alije Izetbegovia: Preuzimajui ideju o
jedinstvenoj Bosni i Hercegovini SDA je istovremeno tu ideju svela
na pravo naroda da ive jedni pored drugih umjesto jedni s drugima. Svoju politiku praksu je bazirala na principu Mi-Oni. Sa svojim
vjersko-nacionalistikim opredjeljenjima Alija Izetbegovi nije bio
taj ispod ije e zastave stati svi narodi Bosne i Hercegovine. On se
jasno deklarisao kao vjersko-politiki voa jednog naroda, a ne kao
predsjednik (valjda predsjednik Predsjednitva ili predsjedavajui)
svih graana Bosne i Hercegovine, pie autor knjige o Aliji.
Pitamo engia: kada graani BiH nisu stali ispod Alijine zastave ,zato nisu stali ispod zastave njegovih reformista, socijalista,
socijaldemokrata ili komunista? Odgovori su kratki i jasni. Srbi i Hrvati svoj umni identitet koji se iskljuivo ostvaruje u dravi i svoj
politiki subjektivitet, identitet, dignitet i vjerodostojnost u BiH trae kroz Srbiju i Hrvatsku. Tako prof. Ivo Komi zamjeuje da su

PROSINAC 2015.

Alija Izetbegovi
Bosanski amac, 08.08.1925. - Sarajevo, 19.10.2003.
Ostani uspravan. Kako e pognute glave ispod zvijezda? Kojim
god putem da krene na kraju eka smrt. I sve se zavrava propau.
I ti e umrijeti. I ovaj svijet e umrijeti. Zato ostani uspravan.
Alija Izetbegovi Poruka sebi
Hrvati u BiH politiki desubjektivizirani i depolitizirani zato to ive
izmjeteni umni identitet iz BiH u Hrvatskoj. Zar zamjenik ministra
informiranja u vladi SFRJ nije uo i proitao rijei srbijanskih nacionalista i hegemonista: ukoliko SFRJ doe u pitanje, BiH je Jugoslavija u malom i zato je neodriva.
Kada su to Srbi u BiH vodili iiju drugu politiku osim politike
drave Srbije? Hrvati i Slovenci su neto drugo, pa ako hoete i
bosanski Turci (Bonjaci) a Srbi iz BiH treba da idu svi na front, a ne
da se bave politikom. ta imaju oni (samostalno) da rade? Mi se
brinemo i mislimo za sve Srbe, a oni da sluaju. Pravo da vam kaem, manje ih marim nego Hrvate, ta ne bi znali ta su, da nema
Srbije. Mi smo od njih stvorili Srbe, pie Milenko Vesni, predsjednik Vlade SHS 1920. godine.
Zar danas, dakle, skoro 100 godina poslije Vesnia, rukovodstvo
Srba u BiH ne izjavljuje: Bosna ne moe u NATO bez Srbije i ona nee
nikada priznati Kosovo dok ga ne prizna Srbija? Ko je taj ovjek i ko je
ta stranka koji mogu veinu politiki organiziranih Srba i Hrvata u BiH
koji ive u njoj i od nje da ekonomski, politiki, privredno i ekonomski
ne rade na njenu tetu, a u korist Srbije i Hrvatske?
Notorna je istina da predsjednik Hrvatske Tuman nikada Bonjake nije piznavao kao narod nego ih je smatrao Hrvatima, niti je
intimno i iskreno priznavao BiH kao dravu. On je ostao doivotno
duhovni, mentalni i intelektualni ukoljenik Sporazum Cvetkovi
Maek iz 1939. godine. Zato zlurada je, netana i neistinita tvrdnja autora knjige o Alijinim vjersko-nacionalistikim opredjeljenima kada je u pitanju biva SFRJ, a posebno BiH. Srbija i Hrvatska
su nacionalne republike, a Bosna i Hercegovina nije i ona moe biti
i opstati samo kao graanska Republika, kae u ekspozeu Alija
Izetbegovi na Osnivakoj skuptini SDA 26.05.1980. godine. Zar to

31

BOSANSKI BAROMETAR
nisu rijei vizionara, politiara i dravnika koji se do zadnjeg dana
zalagao sa Kirom Gligorovim za opstanak SFRJ pa makar kroz asimetrinu federaciju pa ak i konfederaciju.
Da budemo konkretni, otvoreni i jasni: SFRJ su sruili i unitili
slovenaki slijepi i ekstremni ekonomsko-privredni egoizam, hrvatski nacional-klerikalizam i srbijanski velikodravni hegemonizam
koji pod Jugoslavijom izriito podrazumijeva Srboslaviju. One zemlje: Srbija, Hrvatska i Slovenija, koje su formirale prvu Jugoslaviju,
sruile su, razorile i unitile drugu Jugoslaviju ili SFRJ. Po Makedoniji, Crnoj Gori, BiH, pokrajinama Vojvodini i Kosovu SFRJ je mogla
postojati 1.000 godina.

Istovjetni sudovi o Deklaraciji

Mada je nevjerovatno i nezamislivo ali je potpuno tano i istinito da Mustafa engi dijeli potpuno iste stavove, ocjene i sudove,
samo kao plagijator sa zakanjenjem, sa Slobodanom Miloeviem,
Vojislavom eeljem, Radovanom Karadiem, Biljanom Plavi i
Miloradom Dodikom o Alijinoj Islamskoj deklaraciji.
Prvo krenimo od Balkanskog kasapina: Ideoloki temelji postavljeni su jo 1970. godine objavljivanjem Islamske deklaracije
Alije Izetbegovia kao tajnog politikog programa. (Slobodan Miloevi, 31.08.2004.).
Na pitanje suda ta itanjem Islamske deklaracije na sudu eli dokazati eelj odgovara: Pokuavam da dokaem kakvu je prirodu vlasti Alija Izetbegovi u BiH pokuavao da inaugurie. I dokazujem da Srbi ni po cenu ivota nisu hteli da se pomire s tom vlau. Srpski narod se nikako nije mogao pomiriti sa reimom na ijem je elu stajao ovjek ije ivotno djelo sam ovde citirao. (Vojislav eelj, Haag, 04.12.2008.)
Na poziv svjedokinje Fatime Zaimovi da se pokaje za granatiranje Sarajeva i bolnice Koevo Radovan Karadi na sudu u Haagu
06.05.2010. mrtav-hladan odgovara: Za sve je kriva Islamska deklaracija.
Rasiskinja koja govori o genetskom udesu Bonjaka Biljana
Plavi 27.02.2014. na SRNA-i izjavljuje: Izetbegovi nije imao vremena da biolokim putem dobije i doeka ono to je u svojoj deklaraciji napisao, a to je kada bude 51% muslimanske populacije, BiH
e biti islamska republika. Stoga je bio potpomognut strancima
koji su inae imali u planu raspad Jugoslavije. Oni su to spremali i
sve se znalo, a mi Srbi nismo nita znali. Ja sam jo bila i optimista,
nadala se, s njima sam ila u kolu, drugovala, studirala, mislila sam
da je nemogue da se to desi, ali deavalo se ono to je bilo zapisano u Deklaraciji Alije Izebegovia.
U Alijinoj Deklaraciji nigdje se ne spominje ni SFRJ ni BiH niti
jedna evropska zemlja u kojoj bi bilo kada bio mogu Islamski poredak. Taj poredak je mogu samo u islamskim zemljama gdje su muslimani veina. U protivnom radilo bi se o istom nasilju pa makar i
islamskom. Islamska deklaracija koja se smatrala idejno-ideolokom i politikom platformom na suenju grupi od 13 muslimanskih
intelektualaca 1983. godine od strane Okrunog i Vrhovnog suda
BiH potpuno je odbaena od Saveznog suda na reviziji presude u
decembru 1985. godine. Savezni sud u Beogradu je Islamsku deklaraciju, kao i Marxove Rane radove, sveo na jedan teorijski
rad slobodnog mislioca. Zato je Savezni sud ukinuo presudu po lanu 114. (kontrarevolucija i ruenje ustavnog poretka), lan 136.,
stav 1. (formiranje neprijateljske grupe na platformi Islamske deklaracije, lan 136., stav 2. (lanovi neprijateljske grupe) i lan
131. (neprijateljska djelatnost). Sve se svelo i ostalo na verbalnom
deliktu i lanu 133. odnosno deliktu protiv slobode govora, miljenja i pisanja.

32

Velikim Bogom se kunemo da robovi biti neemo!

uvajte i ouvajte svoju naciju i ime Bonjak, vjeru i tradiciju.
Gubitak identiteta plaa se ropstvom i ponienjem.
Potrebno nam je jedinstvo. Neki ljudi koji vole govoriti o cjelovitoj
Bosni dijele bonjaki narod. Ne znam kako se moe razbijati
jedinstvo Bonjaka i govoriti o jedinstvu Bosne. Ta dva jedinstva
su povezana.
Alija Izetbegovi
Sve to skupa nije smetnja Miloradu Dodiku da u Beogradu
08.06.2015. izjavi: Sve to je Alija Izetbegovi pisao u Islamskoj
deklaraciji i danas moete vidjeti u onome to se zove Islamska
drava i u onome to se zove borba protiv te iste Islamske drave,
odnosno to je bio upravo uvod u stvaranje jedne takve drave. Alija Izetbegovi je smatrao da samo BiH moe biti sredstvo za realizaciju te jedne panislamske ideje koja je podrazumijevala okupljanje svih muslimana i njihovu dominaciju. Alija Izetbegovi je kao cilj
u svojoj Islamskoj deklaraciji postavio univerzalni panislamizam,
odnosno muslimanstvo i elju da se BiH napravi zemljom u kojoj e
dominirati muslimani.
Alija Izetbegovi se nikada nigdje nije zalagao za uspostavom
islamske vlasti nasilnim putem, a svi komunisti svijeta to su bili. Miloevi, eelj, Karadi, Dodik i Plavi zalagali su se za ruenje kapitalizma revolucijom i svim nasilnim sredstvima radi uspostave socijalizma i
komunizma, jer cilj opravdava upotrebu svih efikasnih sredstava.
Kao kompilator, eklektik, epigon i duhovni mentalni podanik
duha i svijesti koje se ne moe i ne eli osloboditi, Mustafa engi
e poslije Miloevia, eelja, Karadia, Plavieve i Dodika u svojoj knjizi na 142. stranici napisati: Islamska deklaracija je sigurno
njegov politiki program i vizija koje se nikada nije odrekao (Mustafa zna ta Alija misli i eli), i koju je namijenio realizirati na tlu Bosne i Hercegovine u onoj mjeri u kojoj mu to politike okolnosti
budu dozvoljavale.
Jo od Srednjeg vijeka u pravu se odbacuju subjektivni iskazi
ukoliko postoje objektivni dokazi pa ja kao zatvorski ashab (drug) i
prijatelj Alije ne bih odgovarao na ovu monstruoznu politiku konstrukciju. Neka o tome svoj sud i ocjenu iznesu drugi: Predsjednik

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR
Izetbegovi pati od redovnih napada naivnosti, ali je dosljedan u
svojoj dobronamjernosti i ljudskosti i odbacuje svaki mladalaki
fundamentalizam kojim je nekad moda bio optereen. Ovo, meutim, ne opravdava Izetbegovia, to je ohrabrio stvaranje demokratije koja se ne bazira na politikim ili ekonomskim interesima,
ve na nacionalnim grupama to je smrt za Bosnu, pie svjetski
poznati i priznati novinar Misha Glenny.
Upravo Alija se zalagao za graansku BiH: Srbija i Hrvatska su
nacionalne, a BiH nije, ona moe biti i opstati samo kao graanska
Republika (1990.), demokratsku dravu koja se bazira na privrednim, ekonomskim, politikim i specifinim regionalnim, zaviajnim,
obiajnim i tradicijskim specifinostima, ali su bosanski Srbi i bosanski Hrvati, po diktatu Balkanskog kasapina (Miloevia) i njegovog egrta (Tumana) od prvog dana insistirali na pregovorima nacionalnih grupa, a na tim temeljima Bosna je (kako je napisao
Alija 1990. godine) nemogua.
Evropska zajednica, kojoj je povjeren bolesnik SFRJ, samo je u
BiH 29.02. i 01.03.1992. godine provela referendum graana o nezavisnosti i samostalnosti BiH a svi pregovori ispred nje (Carrington, Cutileiro, Vance, Owen i Stoltenberg) voeni su ispred nacionalnih grupa na etniko-entitetskom principu. To je bio diktat Srbije, Hrvatske, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, koji je Evropska
zajednica kao politiki ultimatum prihvatila i tako referendum o
nezavisnosti iznevjerila i izdala.
itanjem engieve knjige stie se dojam da je Alija bio kreator,
da je vodio i diktirao pregovore. On je bio samo neminovna rtva
tih pregovora iz kojih nije imao izlaza i povratka. Zapravo u tim pregovorima BiH je izdata kao ehoslovaka 1938. godine. U tome je
najvea zamka i varka engieve knjige. On projekcijom i konstrukcijom vri reviziju dogaaja i od Alije, rtve pregovara, simulakrumom i performansom instalira ga kao kreatora i demijurga pregovora. Sadraj te knjige je virtualnost, frivolnost, senzacija, pikanterije i detalji izvan vremena, prostora, poluinformacije, polucitati i
navodi koji se znanstvenom akrbijom i pojmovnim instrumentarijem uope ne mogu pratiti i provjeriti. Sva podloga i graa za engievu knjigu nalazi se u tekstovima reformiste i njegovog politikog kolege Nenada Kecmanovia i nacionalistikog orijentaliste
Darka Tanaskovia. Ona je jedna surova, antiitelektualna, mentalna, duhovna imitacija, posebno u politikim sudovima i ocjenama,
kompilacija, eklekticizam, sinkretizam, djela Kecmanovia, Tanaskovia i Miroljuba Jeftia.
U veem dijelu knjige autor se suprostavlja sam sebi. U svojoj
opsjednutosti Alijom Izetbegoviem on e ustvrditi da je Alija: despot, vladar koji vlada samovoljno, okrutno, kao apsolutist, tiranin,
a istovremeno njega kao komunistikog ministra poziva da bude
urednik dravne televizije. I to ne jedanput nego tri puta. Kakav je
to i koji je to tiranin koji za etiri godine agresije nikada nije uveo
cenzuru tampe. Filozof Bernard-Henri Lvy e precizno primijetiti:
Neke mo opija, Aliju je mo uinila tunim.
Prema engiu: Alija uglaen, gospodstven, begovskog porijekla i tradicije, on je ljudima od kojih se po mnogo emu razlikovao,
hojratima i balijama stvorio politiku infrastrukturu kroz koju su mogli da ispoljavaju svoj primitivizam, politiki ekstremizam i vjersku
iskljuivost. Alija Izetbegovi ogromnu izmanipulisanu, nezrelu, neobrazovanu bonjaku masu nastoji to due zadrati u zatoenitvu
velike lai. Ta neobrazovana bonjaka masa slijedei Izetbegovia
nesvjesno je vodila rat za podjelu zemlje. Pisati o hojratima, balijama, nezreloj i neobrazovanoj bonjakoj masi to su paskvile (javne
uvrede do blasfemije) moe samo ovjek nesretne svijesti koji je autoovinista i sadomazohista. U contradictio in adjecto pisanju njemu

PROSINAC 2015.

kao komunistikom ministru informisanja ne moe na um pasti ko je

kolovao i obrazovao te navodno nezrele i neobrazovane Bonjake
komunisti ili zatvorenik Alija Izetbegovi?
Teza koja se provlai kroz itavu knjigu je ona o podjeli zemlje.
Na tu gnusnu i flagrantnu neistinu odgovaraju svjetski autoriteti: Da
nije bilo Izetbegovia i da nije ostao u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
ne bi opstala. (Richard Holbrooke); Alija Izetbegovi bio je u istinskom smislu otac svog naroda. Bez njega sumnjam da bi Bosna i Hercegovina danas postojala. (Paddy Ashdown). To su rijei stranaca.
Vratimo se na domae tlo: Mogu tvrditi da ni na jednoj naoj
sjednici Predsjednitva Republike BiH nije bilo zvaninog prijedloga
o etnikoj podjeli BiH i njenom dokidanju. Predsjednitvo je ustanovilo nekoliko principa od kojih niko meu lanovima Predsjednitva nije odustajao! Principi su bili teritorijalni integritet i suverenitet drave BiH i ouvanje njenog multietnikog bia. Odustajanje
od meunarodnog pravnog subjektiviteta nije dolazilo u obzir, a
traenje unutranjeg ustrojstva smatrali smo da moe biti na fleksibilnoj osnovi. Sve je to u Dejtonskom sporazumu tako ostalo. To
je ono u vezi i s im smo se kao lanovi Predsjednitva bili i ostali
jedinstveni. Moram naglasiti da je Alija Izetbegovi na naem zavrnom susretu rekao da je BiH izmeu 1992. i 1995. godine imala
jedno od najveih stradanja, u svakom pogledu, u svojoj teritoriji,
ali da je imala sreu to je njom upravljalo Predsjednitvo kojeg su
inili patrioti sa jedinstvenim stavom o opstanku drave. (Mirko
Pejanovi, lan Predsjednitva Republike BiH tokom agresije.)
Toliko o suverenitetu, teritorijalnom integritetu, meunarodnom priznanju, uvanju ili podjeli Bosne. Interesantno, ali on o tom
ne pie kada su republiki organi BiH 1991. godine pozvali engia
da se vrati iz Beograda jer je Savezna vlada bila u funkciji Miloevia, on se nije htio vratiti.

Podvala Aliji o Mi-Oni

Poznato je da drutveno saivanja sveukupnost drutvenih odnosa, veza, komunikacija, relacija, procesa i pojava u vremenu i
prostoru. Dva su osnovna odnosa: odnosi koji valjaju i to su odnosi
spajanja i povezivanja ljudi a drugi odnosi su oni koji ne valjaju i oni
razdvajaju ljude. Odnosi koji valjaju su: priznanje, tolerancija, koegzistencija, kohabitacija, integracija i akulturacija. Odnosi koji ne
valjaju su: dominacija, asimilacija, segregacija, diskriminacija po
bilo kojoj osnovi i aparthejd. Podvaliti i pripisati Aliji: Svoju politiku praksu (SDA) je bazirala na principu Mi-Oni, moe samo pokvarena mata i bolestan um. To je ista mantra i floskula iz Optunice
iz 1983. godine, da smo se mi zalagali za etniki istu BiH, mada to
nije nigdje pisalo niti je to potvrdio ijedan svjedok ali je to velikosrpski projekt s kojim se 1992. godine krenulo na BiH.
Ko ita zna i ko je ita proitao od Alije Izetbegovia shvatio je i
razumio da se Alija zalae za viu razinu meuljudskih odnosa od
tolerancije, a to su priznanje i koegzistencija ili ivot potpuno slobodnih i ravnopravnih koji su slini i razliitih, a koji nisu ni isti ni
suprostavljeni. Za komuniste su svi ljudi isti, a za faiste su suprotni. To su uasne, svjesne ili nesvjesne lai koje ljude vode u neminovne sukobe.
Miro Lazovi, koji je predsjedavao Skuptinom RBiH u najteim
vremenima agresije svjedoi o Alijinom dranju u pogledu priznanja i koegzistencije: Iako je bio bonjaki lider s jasnim etnikim i
vjerskim emocijama prema svom narodu, Izetbegovi je pokazao
zavidnu sposobnost da animira patriote svih etnikih pripadnosti,
kao i da spoji poziciju i opoziciju u zajedniki front odbrane BiH. To
su, svakako, odlike odgovornih dravnika koji svoje stranake i li-

33

BOSANSKI BAROMETAR
ne interese znaju podrediti dravnim i viim zajednikim ciljevima,
za razliku od veine dananjih bosanskohercegovakih lidera iji
vidokrug ne dopire dalje od njihovog etverogodinjeg mandata.
On je bio u procjepu izmeu vojnih i politikih prijetnji susjednih
drava, kao i neprincipijelnosti meunarodne politike. Kroz nau
zajedniku politiku aktivnost upamtio sam ga kao ovjeka kojem
je na srcu uvijek bila BiH i njegov bonjaki narod koji zajedno sa
Srbima i Hrvatima treba graditi zajedniki ivot. Pamtiu ga kao velikog ovjeka kojem je osveta bila strana, jer je u najteim trenucima kada je padala Srebrenica i kada se oekivao opravdan bijes i
srdba velikog broja Bonjaka, Izetbegovi stao u zatitu Srba.
Tvrditi za Aliju da svoju politiku praksu bazira na principu MiOni je zlo ovog i grijeh onog svijeta. Alija, koji je u dva navrata u
komunistikim kazamatima odleao osam i po godina na inzistiranje novinara RTV BiH ko je kriv za vaa hapenja, suenja, zatvore
i robijanja? Alija nadilazi ljude i kae: Nisu krivi ljudi, krive su ifre.
Bez obzira to je BiH pretrpjela agresiju u formi genocida kozmikih razmjera sa skoro etverogodinjim opkoljavanjem, guenjem i davljenjem gradova (Sarajeva, Bihaa, Srebrenice, Gorada)
od strane Srbije i Crne Gore pomou JNA i dijela bosanskih Srba,
Alija na primanju Amerike nagrade za demokratiju u zgradi UN-a
u New Yorku 1997. godine izjavljuje: Odbrana demokratije u Bosni
je zasluga mnogih ljudi koji su pripadali razliitim narodima i razliitim politikim strankama u zemlji. Dananji in razumijem kao
priznanje svim tim ljudima koji su se u tekim danima rata i ope
konfuzije sauvali kompas ostajui vrsto na pravcu tolerancije i
demokratije. Moja vizija Bosne je jasna: cjelovita i demokratska zemlja.
Za takvog Aliju Tatjana Ljuji Mijatovi, lanica Predsjednitva
RBiH u doba agresije, izjavljuje: Izetbegovi je istinski demokrata,
humanista, borac za slobodu, koga su krasile smirenost i mudrost.
Nije nametao svoje miljenje, cijenio je svoje saradnike i mnogo je
duha i humora u tako tekim situacijama znao unijeti.

Sramne lai i bestijalne optube

Kroz itavu knjigu, a i u svim javim istupima poslije tampanja
knjige, Mustafa engi optuuje Aliju, ni manje ni vie, nego za nepripremanje zemlje i naroda za odbranu i za izdaju i predaju Srebrenice. Naspram engievih virtualnih i frivolnih subjektivnih
iskaza stoje neoborivi objektivni dokazi i injenice.
Prvo, Savezna vlada iji je ministar i autor ove knjige je donijela
uredbu i odluku da se sve naoruanje Teritorijalne odbrane, Drutvene i Civilne zatite republika i autonomnih pokrajina od njih
izuzme i preda na uvanje JNA. Tim istim naoruanjem e JNA pod
Miloevievim ezlom napasti razoruanu Bosnu. To je bio prvi
udar na ustavni poredak SFRJ. Drugi udar na ustavni poredak SFRJ
je bio prijedlog Savezne vlade UN-u da se uvede embargo na uvoz
oruja u SFRJ. Taj embargo, pokazat e kasniji dogaaji, pogodit e
samo BiH, posebno Bonjake i Armiju Republike BiH. Tako je BiH
okruena dvostrukim sindirom smrti. To je bio drugi udar na
ustavni poredak SFRJ. Trei udar na ustavni poredak SFRJ je bilo
Miloevievo donoenje Ustava Srbije 1990. godine kojim su ukinute pokrajine, a prije izmjene ustava SFRJ. U tom Miloevievom
ustavu iz 1990. godine jasno pie da Srbiju iz budueg Saveznog
ustava nita ne obavezuje to bude bilo suprotno ustavu Srbije. Ergo, Savezni dravni ustav mora biti saglasan republikom partikularnom. etvrto, udar na SFRJ bio je ulazak Miloevia u platni sistem zemlje i tampanje novca samo za Srbiju. Jedan poznati ban-

34

Ne traite osvetu, nego pravdu.

Klali su nas, ene i djeca su nam ubijana, damije nam spaljene, ali
mi neemo ubijati enu i djecu, neemo paliti crkve. Jer Knjiga koju
potujemo nam to zabranjuje.
Naa zemlja i na narod bili su osueni na unitenje. Sam na
opstanak je naa pobjeda.

Alija Izetbegovi

kar, ini se prof. Ivo Periin, tada je kratko izjavio: Ovo je kraj Jugoslavije.
Postavlja se suvislo i logino pitanje ta je poduzela Savezna
vlada (SIV) na ova etiri udara na ustavni poredak SFRJ. Odgovor je
kratak i jasan. Prva dva udara je izvela i kreirala Savezna vlada, a
druga dva je kreirao Miloeviev reim u Srbiji, s tim da ga Savezna
vlada ni u emu nije ni upozorila ni sprijeila. Sve ovo vrijeme lan
SIV-a bio je Mustafa engi.
On s visine zamjera Aliji to, kada se odluio za referendum,
nije pripremio zemlju i narod za odbranu. Alija to nije mogao uiniti iz nekoliko razloga. Prvo, zato to je engieva Savezna vlada razoruala BiH i uvela joj embargo na naoruanje. Drugo, referendum o nezavisnosti i samostalnosti BiH bio je 29.02. i 01.03.1992.
godine, a BiH je napadnuta ve u aprilu iste godine, samo mjesec
nakon referenduma. Tree, to je najbitnije, to bi valjda savezni
ministar, ne rudarstva nego informisanja, morao znati Republika
BiH u UN je primljena tek 22.05.1992. godine. Naoruavanje od
engieve vlade razoruane Bosne, po meunarodnom pravu tretiralo bi se kao ruenje meunarodno priznatog poretka SFRJ. Ipak,
iako vezana dvostrukim sindirima smrti, Bosna se koliko-toliko
branila.
Najuasnija i najplisnivija (najprljavija) optunica protiv Alije je
za Srebrenicu. Valjda to najvie izaziva emocije: Moemo mi pisati i priati kriv je ovaj ili onaj, po mom miljenju (sedam milijardi
ljudi ima sedam milijardi miljenja) za srebreniku tragediju osnovnu krivicu, sa bonjake strane snosi Vrhovna komanda zato to
nije dozvolila da se pokua pruiti pomo. Pod Vrhovna komanda,
naravno, podrazumijeva se Alija Izetbegovi (valjda Predsjednitvo
drave ali to remeti koncept knjige) kome je i ovaj put vanije od
svega bilo da ima alibi da nije znao niti je mogao ita promijeniti,
kako je svako pitanje je li moglo biti drugaije grijeh, pie autor
knjige. Pa ljudi moji, je li to mogue, uzviknuo bi Mladen Deli, da
ministar u Saveznoj vladi i to za informisanje ne zna ili ga mrnja
prema Aliji zasljepljuje da je Srebrenica od 1993. godine bila zatiena i demilitarizirana zona u okviru UN-a. Pravno-formalno sa stajalita meunarodnog prava napasti Srebrenicu je isti akt kao napasti zgradu UN-a na East Riveru u New Yorku. Kako Armija Republike BiH moe dejstvovati i boriti se na teritoriji UN-a!?

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR

Optube koje ne mogu promaiti metu

Poslije 11. septembra 2001. godine i napada na New York i
Washington svaka optuba za islamizaciju bilo ega, pa makar i drvea, izaziva svjetsku pozornost a optuba za islamizaciju Armije
Republike BiH ima teinu pulzara i kvazara u svemiru. Najpodlija,
najubojitija i najuasnija la je upravo ona o pretvaranju Armije
RBiH u islamsku vojsku. U okviru namjerne podlosti, podvala, pomutnji, kleveta i smutnji namjerno se previaju bitne okolnosti,
postavljanje dogaaja izvan procesa, tokova i konteksta i netretiranje cjeline. Od koga je Alija itavu 1991. i 1992. godinu traio pomo i zatitu? Ni od jedne islamske zemlje i muslimanskog naroda,
nego od UN-a, NATO-pakta i ZEU-a (vojne formacije pri Evropskoj
zajednici).
Evo ta je na sve Alijine apele odgovorio Cyrus Vance ispred
UN-a: Nema se para za plave kacige u BiH. U odgovoru na takozvanu islamizaciju Armije Republike BiH drugu ateisti, komunisti,
autoru knjige kao ministru za informisanje, moramo pojasniti da je
Vrhovni komandant Josip Broz Tito daleke 1942. godine potpisao
Uredbu o referentima za moral i vjerske poslove svih religijskih
skupina. Muslimani su imali posebne kazane sa halal hranom, a i
neke jedinice su se zvale muslimanske. Vie je kod Tita bilo brigada
sa nazivom muslimanske, nego kod Alije. Referenti za moral i vjerska pitanja kod Tita su imali glavnu ulogu u pridobijanju naroda za

partizane. U zenikom kraju tu ulogu su imali ljudi od najveeg

ugleda i povjerenja u narodu, poput Fadila Imamovia i Junuza Paalia. Kao to je kod Tita za vjerska i moralno-etika pitanja jednu
od glavnih uloga imao Rifat Burdevi, takvu ulogu u Armiji Republike BiH je imao glavom bez brade Ivan Brigi. On je bio glavni
moralista u vojsci. Od ukupnog broja moralista svega 30% su bili
svrenici vjerskih kola.
Kada se ljudi kao u ratu svaki dan susreu sa smru, naravno da
se kroz religiju vraaju Bogu jer je vjera, kako tvrdi Max Weber,
posljednji i najdublji korijen duhovnog, idejnog i moralnog smisla i
svijeta. Zapravo, religija je arhetip i dua svake kulture, kako zapaa Oswald Spengler. Oni koji ne znaju treba im biti jasno kada je
Hitler 1941. godine napao SSSR, komunist Staljin se prvo za pomo
obratio Ruskoj pravoslavnoj crkvi i mnoge tamparije stavio je na
raspolaganje crkvi da tampa vjerske knjige i novine, a nakon rata
vratio je tamparije od crkve i mnoge sveenike pohapsio.
Da ilustruje islamizaciju vojske autor knjige istie da je u vrijeme
rata postojala krilatica: Allah, Alija, Armija. Jedan od promotora
knjige podvlai da se s knjigom nee sloiti neuki i izmanipulirani.
Knjiga e ak mnogima pomoi da progledaju (previe su dugo bili
slijepi) da velikog babu vide u svjetlu kakvom ga do sada, zbog manipulativne maine kojom im je pamet drobljena (ni manje ni vie) nisu
mogli vidjeti. Za mnoge u narodu bonjakom je i danas otac nacije.
Po zaslugama za vlastiti narod nerijetko odmah do Allaha. Ove zadnje rijei izgovorene na promociji su ista blasfemija.

ta se iza brda valja?

Mi smo svijetu priredili dva oka. Prvi je bio taj na otpor, naa
ilavost. Oekivali su da emo biti razbijeni za dvadesetak dana.
A grmljavina naeg otpora ula se do neba. To udo bosanskog
otpora potpuno neoekivanog, kad mi ne samo da nismo poraeni
i ne da se uspjeno opiremo nego smo, hvala Bogu, svaki dan sve
jai, dok je neprijatelj, iako jak, svaki dan sve slabiji. U ovom ratu
skoro svi zakoni rata su poraeni sa njihove strane, ne sa nae.
Drugi ok, je taj da se kultura ili ljudskost nala na naoj, a ne na
njihovoj strani. Ako e ve neko ruiti bogomolje, mostove, kulturne
spomenike, ubijati ene i djecu, Evropa bi to oekivala od Bosanaca.
Zato? Pa tako je pisalo u njenim knjigama, to su te zablude irene
stotinama godina. Mi smo za njih bili poludivlji svijet, porijeklom
s Istoka, Azijati neki. Ali dogodilo se upravo da su oni od kojih su
oekivali kulturu, narodi evropske provenijencije, ubijali neja,
ruili damije, mostove. Mi to nismo radili.
Alija Izetbegovi

PROSINAC 2015.

U okviru jednog ireg plana poricanja genocida u Srebrenici i

neusvajanja Rezolucije o njemu, zatim negiranja bosanskog jezika
preko SANU-a, vri se suptilno i uestalo izjednaavanje krivice i
odgovornosti na relaciji Tuman Miloevi Izetbegovi. Na tu
zamku i podlu varku Florence Hartmann, nekada portparolka Tribunala u Haagu odgovara: To je potpuno pogrena formulacija
koja se esto uje u javnosti. Nema izjednaavanja. Ljudi iz razliitih
etnikih grupa optueni su pa su i osueni. Ali to ne znai nita jer
nisu ni optueni ni osueni za iste stvari. Postoji gradacija zloina,
od izoliranih ratnih zloina do sistemskih zloina, poinjenih u okviru jedne zloinake politike. To je velika razlika i to hake presude
jasno opisuju, iako ljudi gledaju je li optuenik kanjen ili nije, mada
tamo pie je li to u okviru jedne zloinake politike ili nije. Drugo,
razlikuje se i broj zloina i rtava. Presude ukazuju na to da su pojedinci na svim stranama poinili zloine, ali nisu sve strane imali niti
isti broj poinitelja niti isti broj rtava, niti su sve strane imale zloinaku politiku, niti su kvalifikacije i teina presuda na svim stranama iste. Mi nemamo ni jednu presudu (u Haagu) koja govori o odgovornosti drava, na primjer, Miloevievog reima, injenica da
je uestvovao u agresiji ima centralnu ulogu u stvaranju i izvoenju
zloinake politike u BiH.
Povodom Alijine smrt Ivan Lovrenovi koji se bavi politikom kulture i kulturnom politikom lucidno, bez emocija o Aliji zapaa sljedee: Njemu u prilog trajno ostaje svjedoiti ona krucijalna okolnost
koja je kao lo usud, osobni i narodni i bosanskohercegovaki pratila
njegovu politiku karijeru od samoga poetka: Izetbegovi je u svakom trenutku i u svakom pogledu bio slabija strana, s loijim izgledima, osuen na propast, a ne samo da nije propao nego je izaao
politiki neuniten a moralno izdignutiji od svih s kojima je imao posla u bratskom paklu devedesetih. Napokon, i nimalo nevano ostat
e zapameno da je Alija Izetbegovi prvi od svih protagonista rata u
BiH smogao snage i imao moralne integracije da uputi ispriku u ime

35

BOSANSKI BAROMETAR
svojega naroda svima koji su bile rtve zloina poinjenoga od ljudi iz
njegova naroda. Po svemu, bio je ovjek koji je kao u kakvoj drevnoj
prii snagu umio crpiti iz slabosti.
Ovim Lovrenovievim sudovima i ocjenama treba pridodati da se
na izriito Alijino inzistiranje u opkoljenom Sarajevu razraunalo sa
komandantom Cacom i njegovim najbliim saradnicima zbog zloina
nad Srbima, ali i sa vojnicima u Fojnici koji su ubili dva fratra.
Pored Ivana Lovrenovia vaan je sud i ocjena o Aliji Izetbegoviu od profesora Hilme Neimarlije. Naime, Hilmo Neimarlija je za
njihova ivota imao neprestane intelektualne veze, odnose i saradnju sa Nerkezom Smailagiem, Alijom Izetbegoviem i akademikom Abdulahom Sareviem koji je jo iv. Hilmine ocjene o Aliji su
punovane i vjerodostojne: Alija Izetbegovi je bio od onih koji se
usuuju uiniti iskorak u nesigurnost slobode u odnosu na vlastiti
ivot, koji preuzimaju rizik izbora ivotnog puta i njegove posljedice. Kao i svaki izvorni mislilac koji u ivotu zapravo razvija jednu
misao, on je jednu misao zastupao u svim vanijim tekstovima. To
je kuranski inspirisana misao ravnotee izmeu duhovnog i materijalnog domena stvarnosti, misao koja ovjeka ne postavlja ni previsoko ni prenisko ve ga odreuje kao bie sredine, misao koju se
filozofski moe prepoznati kao objektivni idealizam. Konano, Alija
Izetbegovi je imao djelo kao politiki lider i dravnik.
Ono to lino znam o Aliji jeste da je bio ovjek vjere i mjere,
etike i politike, morala i savjesti, ustavne demokratije a ne anarhije
i autokratije, teorije i prakse, miljenja i ina, znanja i spoznanje,
obrazovanja i civilizacije, slobode i odgovornosti, dunosti u okviru
mogunosti, obaveza u okviru prava, promicatelj dobra i negator
zla, poznavatelj povijesti, razumjevatelj sadanjosti i vizionar budunosti, ovjek zajednice za koga su individualna prava sveta i neprikosnovena. Prosto je nezamislivo za sadanje standarde kakav
je i koliki je poznavalac umjetnosti, knjievnosti i kulture openito.
Sociologija i filozofija nisu mu bile strane.

Zakljuak
Amin Maluf je napisao knjigu Poremeenost svijeta. Ta poremeenost svijeta se odnosi na sve pojavne likove ivota. Mustafa
engi u svojoj knjizi o Aliji tvrdi da nije imao predubjeenja i unaprijed stvorene zakljuke koje treba dokazivati i podravati i da je
jednostavno (kao Adem, a.s.) poao za istinom s nulte take. Moja
knjiga nije proizvod zle namjere, nego nastojanja da se otkrije istina da se raspakuje mit koji Bonjacima sprjeava da misle svojom
glavom. Knjigu je napisao jer nije htio biti dijelom jedne velike lai.
Dolo je vrijeme da se ta la raspakuje, demistificira i da se o njoj
pone raspravljati. Meni je bilo dosta to mi je ona tako dugo visila
iznad glave i upravo zato sam se odluio da ovu knjigu dovrim.
Ovdje se postavlja prvo i neodlono pitanje: ta je velika la i
mit koja Bonjake sprjeava da misle svojom glavom? Da li je to
velika la i mit o komunistikoj bajci o bratstvu, jedinstvu i zajednitvu koje JNA uva i brani kao zjenicu oka u glavi, a nakon tano
47 godina ta ista JNA kree u agresiju u formi genocida na razoruanu BiH od Savezne vlade iji je lan bio pisac knjige pred nama ili
je velika la i mit Alija Izetbegovi koji za veliko udo nema ni
jedne ulice u Sarajevu sa svojim imenom? U doba komunistike
prosvjeenosti pola ulica u Starom gradu: Obilieva, Nemanjina,
Vojvode Stepe, Njegoeva, Jug Bogdana, Brae Jugovia, Hajduk
Veljka, nosile su imena iz Kosovskog epa.
Pitanje svih pitanja glasi: kako e nekadanji barjaktari UDBA-e
i komunistiki aparatici, danas biti nosioci i luonoe demistifikacije, demitologizacije, rastjerivai velikih lai? Pola stoljea njima

36

nije smetao verbalni delikt (atak na slobodu miljenja) klasini pagansko-mitsko-faraonsko-magijski in, mjesecima nosanja drvenog
predmeta zvani tafeta mladosti od strane stotina hiljada omladine koja je uestvovala u tome i u emu su troene stotine miliona
zaduenih dolara. Tim maratoncima koji tre poasni krug i to se
tie duha dobro utimanih mrtvaca nikada nisu smetali mitsko-magijski stihovi: Drue Tito mi ti se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo. Drue Tito samo reci letit emo kao metci. Drue Tito ljubiice bijela tebe voli omladina cijela. Tito to smo svi mi. Nisu im
smetale stotine i stotine miliona Titovih slika sve u boji, u svakoj
republici po jedan grad sa njegovim imenom i u svakom gradu po
jedna ulica sa njegovim imenom. Sve je to bila ideoloko-politika
propagadna potpuno lana zavjesa i fasada koja se brzo raspala
poslije Titove smrti. Titu, kao svjetskom dravniku, to je bila najvea teta trokovi su kotali itavu zemlju, a BiH i agresijom.
U tome je nedopustiva poremeenost svijeta da nas ljudi tih i
takvih nazora ue graanskom drutvu, demokratiji, vladavini prava i da oni rue mitove i razviaju lai i zablude. Autor knjige prihvata neprovjerljivo miljenje: da Alija zna za damiju, a ne zna za
dravu. Alija je itav ivot bio pravnik i ne zna za dravu, a profesor
knjievnosti Mustafa engi zna za dravu zato to se ne ide u damiju. Prema advokatu prof. dr. Rajku Daniloviu Alija Izetbegovi je
najvei poznavalac ideje i duha prava kojeg je on upoznao u ivotu.
Na kraju da primijetimo i zakljuimo: Mustafa engi moe misliti ta god hoe o svojoj knjizi i ona nije ono to on misli o njoj,
nego ono to pie u njoj. To je jedan kompletan pamflet bez ikakvog pojmovnog instrumentarija i znanstvene akribije, ovjeka opsjednutog imenom, likom i djelom Alije Izetbegovia. Poto je on
na 400 stranica pokuao prikazati Aliju kao jahaa apokalipse, mi
s druge strane podastiremo injenice o Aliji kao ovjeku mira, reda,
poretka, vjere, etike, zakona i slobode. Poto ova knjiga nema ni
znanstvenu, ni teorijsku, ni umjetniku, ni pravno-krivinu razinu,
ona se kao knjiga klevetnikih pamfleta nije mogla promovisati ni u
sudnici jer nije na razini Optunice iz 1983. godine, a kamo li u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. U ANUBiH bilo je dostojno i mjerodavno promovisati 10 izabranih djela Alije Izetbegovia koja se
prevode na strane jezike. Nivo promocije navedene knjige je Istrani zatvor ili biva ulica Branka utre, gdje je sjedite UDBA-e ili akademija SANU, gdje bi bili promotori Darko Tanaskovi, Miroljub
Jefti i Nenad Kecmanovi.
Naalost, ovo svjesno i odgovorno tvrdim, ovo je trea optunica protiv Alije Izetbegovia, najtea jer ovjek nije iv da se brani.
Ma ta mi mislili i eljeli upravu je Victor Hugo: Nita nije tako
mono kao ideja ije je vrijeme dolo. Vrijedi i obrnuto: Nita nije
tako nemono kao ideja ije je vrijeme prolo. Da li e toga ikada
biti svjesni ljudi ija je svijest zakovana u kandama komunistike
ideologije i politike prakse u 20. stoljeu?
Ovaj tekst piem iz nekoliko razloga. Prvo, da branim Aliju, od u
knjizi projektiranog i konstruisanog Alije, koji nikada nije postojao.
Drugo, da principijelno stanem iza Osloboenja, dnevne novine
koja izlazi u kontinuitetu 73. godinu i koje je sastavni dio obiajnosti, zaviajnosti i politike tradicije Bosne. Tree, da javno utvrdim i
pored 13 nastavaka u Osloboenju knjige Alija Izetbegovi jaha apokalipse ili aneo mira da Vildana Selimbegovi, iji je mu
ehid a njen sin dijete ehida, nema nita ni protiv Alije, ni protiv
Armije, ni protiv BiH. Ona se jednostavno zalae za javno, slobodno, objektivno i otvoreno novinarstvo. Svakome dozvoljava mogunost odgovora, priznaje sve uoene greke i daje javno izvinjenje u nizu tekstova. q
Mustafa SPAHI

PREPORODOV JOURNAL 182

BOSANSKI BAROMETAR

URGENTNO PISMO INTERNACIONALNOG EKSPERTNOG TIMA INSTITUTA ZA ISTRAIVANJE GENOCIDA KANADA (IGK)

Sprijeite planiranu
destrukciju i kaos
Vie od 150 istaknutih svjetskih intelektualaca, istraivaa zloina genocida i lidera za zatitu ljudskih prava i sloboda, lanova
Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraivanje genocida Kanada, urgentnim pismom zatraili su od subjekata meunarodne zajednice u BiH i bosanskohercegovakog, posebno bonjakog politikog establimenta, hitno zaustavljanje otvorenog
mijeanja Republike Srbije u unutranje stvari BiH, primjenu odluke Ustavnog suda BiH kojom je Dan RS-a proglaen neustavnim i
primjenu Presude Internacionalnog suda pravde iz 2007. godine
protiv entiteta Republike Srpske za genocid. Pismo prenosimo u
cijelosti.
*******
Visokom predstavniku za BiH, specijalnom predstavniku EU u
BiH, ambasadoru Jonathan Moore, efu misije OSCE-a u BiH, lanovima Upravnog odbora Vijea za implementaciju mira u BiH, Predsjednitvu Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, Vijeu ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije
Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine
Sramno je da se u eri demokratije, zatite ljudskih prava i sloboda, u sreditu ujedinjene Evrope obiljeava Dan entiteta Republike
Srpske, koji podsjea na uas rata i pokuaj unitenja drave Republike Bosne i Hercegovine.
Temelji entiteta Republika Srpska na tlu Bosne i Hercegovine
postavljeni su na masovnim grobnicama Bonjaka i Hrvata i najmonstruoznijim zloinima koje dananji civilizirani ovjek jedva
moe pojmiti. Danas taj entitet sa svojim politikim predstavnicima, nastavlja ideju stvaranja Velike Srbije na raun Bosne i Hercegovine, batinei ideju zloinaca kojima se sudi, ili je ve presueno, za agresiju, ratne zloine i genocid. Danas je taj entitet primjer
aparthejda u Evropi, a u kojem se kre osnovna ljudska prava i slobode mnogih graana, prije svega Bonjaka i Hrvata.
Dok politiki establiment entiteta Republike Srpske negira
bonjaki i hrvatski narod, njihovu historiju, kulturu, tradiciju i jezik, kao i suverenitet, cjelovitost, teritorijalni integritet i dravnost
Bosne i Hercegovine, vi, morate otvoriti proces preispitivanja tog
entiteta. Ovaj proces moe poeti primjenom presude Meunarodnog suda pravde po kojoj su institucije entiteta Republika Srpska, vojska i policija, poinile genocid.
Presuda Meunarodnog suda pravde iz 2007. godine je najsnaniji argument za ostvarivanje prava rtava agresije i genocida u
Bosni i Hercegovini te najbolji instrument za vraanja dostojanstva
jednoj evropskoj dravi i lanici UN-a, kao i vraanje dostojanstva
svim njenim graanima, rtvama agresije i genocida. U pravnoj
praksi, nepovredivo je pravo na nepriznavanje rezultata genocida,
zloina za koji ne postoji zastarijevanje.
Smatramo da je, sa stanovita univerzalnih ljudskih principa i
vrijednosti anticivilizacijski proslavljati Dan entiteta Republika Srpska. Taj dan simbolizira poetak politikog i pravnog, a nakon toga

PROSINAC 2015.

i sveopteg nasilja koje je izabralo politiko vodstvo, koje je stajalo

iza projekta Republika Srpska. Upravo je ono poelo djelovati protivno Ustavu i zakonima Republike Bosne i Hercegovine i protivno
mehanizmima demokratije, dogovora i zajedniki prihvatljivih rjeenja. Sloena politika, etnika i druga pitanja Republike Bosne i
Hercegovine je poelo rjeavati politikim nasiljem iza kojeg je stajao osmiljen i pripremljen koncept i snage fizikog nasilja. Dan RSa oznaava poetak sistematskog i planiranog udruenog zloinakog poduhvata protiv drave Republike Bosne i Hercegovine i njenog najbrojnijeg naroda, Bonjaka. Naglaavamo da je kontinuirano negiranje zloina agresije i genocida, ugroavanje osnovnih
ljudskih prava i sloboda povratnika i nasilna zabrana sjeanja za
rtve i svjedoke agresije i genocida od strane politikog establimenta entiteta Republika Srpska nastavak agresije i genocida u
novim okolnostima i drugim sredstvima, ali sa potpuno istim ciljem.

37

BOSANSKI BAROMETAR
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odluio da je 9. januar, Dan
entiteta Republika Srpska neustavan. Ustavni sud je utvrdio da
Zakon o praznicima entiteta Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te da kri Meunarodnu konvenciju o
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Evropsku konvenciju za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Najava dolaska Vlade Republike Srbije na obiljeavanje Dana
entiteta na elu sa premijerom Aleksandrom Vuiem je direktno
mijeanje u unutranje stvari drave Bosne i Hercegovine, ugroavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Posjeta e imati nesagledivo destabilizirajuu prekretnicu u meudravnim odnosima u regionu i Evropi. Kao premijer susjedne drave, Vui bi morao potovati odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom se 9. januar kosi s ustavnim principima drugih naroda koji ive u entitetu republika Srpska. Pompezno organiziranje 9.
januara i prisustvo Vlade Srbije nita dobro nee donijeti ni Srbiji ni
entitetu ni srpskom narodu u cjelini. Najava premijera Srbije o dolasku na proslavu 9. januara simbolizira legitimaciju zloina genocida u Bosni i Hercegovini, ali i otvorenu podrku negiranju odluke
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane aktuelnih vlasti u
entitetu Republika Srpska.

SAOPENJE INSTITUTA ZA ISTRAIVANJE GENOCIDA

KANADA (IGK) POVODOM PONITENJA OSLOBAAJUE
PRESUDE I NAREENJA PONOVNOG SUENJA JOVICI
STANIIU I FRANKU SIMATOVIU OD STRANE MKTJ
Odluka albenog vijea Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKTJ) kojom je naloeno odravanje ponovnog procesa u sluaju
optuenih dunosnika Slube dravne bezbjednosti Srbije Jovice Staniia
i Franka Simatovia moe biti korak ka istini o agresiji i genocidu u Bosnu
i Hercegovinu i pravdi za rtve tih zloina. Optunica je Staniia i Simatovia teretila za udrueni zloinaki poduhvat koji je podrazumijevao deportacije i progone, ubistva i druga nehumana djela na podrujima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji bi zatim bili ukljueni u ujedinjenu srpsku dravu. Prema optunici, na elu tog zloinakog poduhvata
bio je tadanji predsjednik Srbije Slobodan Miloevi.

Jovica Stanii i Franko Simatovi u Haagu

AntiDayton pokret - poruka za srbijanskog premijera

Aleksandra Vuia
Internacionalni ekspertni tima Instituta za istraivanje genocida Kanada poziva Vas da odmah poaljete poziv politikom establimentu Republike Srbije i entiteta Republika Srpska za primjenu
odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je Dan entiteta
Republika Srpska proglaen neustavnim. Poruite jasno da entitet
Republika Srpska nikada nee biti srpska drava na tlu meunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine, bez obzira na insistiranje
odravanja paradravnih ceremonija poput ove devetog januara.
Poruite Aleksandru Vuiu da njegov neasni politiki in dolaska
u Banja Luku 9. januara, nakon to govori o bonjako-srpskom pomirenju i nakon to je promijenio svoju retoriku i sa etnike preao na proevropsku, udaljuje Republiku Srbiju od Evrope, a njega
diskvalificira kao ozbiljnog politikog lidera.
Pravo je na bosanskohercegovakoj strani u ovome povijesnom
trenutku i to moramo iskoristiti zarad budunosti Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. Od Vas oekujemo da temeljem Vaih ovlasti
i odgovornosti za sadanjost i budunost Republike Bosne i Hercegovine, uvaavajui objektivnu istinu, pravo i pravdu, sprijeite planiranu destrukciju i kaos u ovom dijelu Europe i svijeta. q
04.01.2016.
Internacionalni ekspertni tim
Instituta za istraivanje genocida Kanada

38

Smatramo da u ponovljenom procesu se moe dokazati da su Stanii

i Simatovi opremali, obuavali, finansirali, kontrolirali i na ratita u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini slali crvene beretke, koje su kasnije prerasle u
Jedinicu za specijalne operacije Slube dravne bezbjednosti Srbije. Ta jedinica je, zajedno sa Srpskom dobrovoljakom gardom eljka Ranjatovia Arkana, milicijom samozvane SAO Krajina i drugim snagama poinila
zloine deportacije i prisilnog premjetanja na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Te formacije su poinili veliki broj ubistava
Hrvata, Bonjaka i drugih nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Takoe smatramo da postoji relevantni dokazi o vezi Staniia i
Simatovia za zloine ne samo u amcu i Doboju, ve i istonoj Slavoniji, Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu koje su sudije u prvom postupku odbacile kao nedokazane.

Na ratno-zloinakom zadatku u BiH: Franko Simatovi (u sredini) i

Jovica Stanii (desno)
Posebno smatramo korisnim da obnovljeni proces dokae da su
Stanii i Simatovi bili veza izmeu Miloevia i drugih uesnika u
udruenom zloinakom poduhvatu - Radovana Karadia, Ratka Mladia, Milana Martia, Gorana Hadia i Milana Babia to je Raspravno vijee u prvom procesu odbacilo kao nedokazanu, iako su oni imali direktne i brojne kontakte.
Osuujua presuda u obnovljenom procesu moe biti odluujui
argument pri ulaganju zahtjeva za reviziju tube Bosne i Hercegovine
protiv Srbije pred Meunarodnim sudom pravde. q
15.12.2015.
Institut za istraivanje genocida Kanada (IGK)

PREPORODOV JOURNAL 182

ZEMLJO MOJA

KUKAVILUK OZNAKA ZA UZROKE I POSLJEDICE BONJAKE ZAGUBLJENOSTI U VREMENIMA SMUTNJE I

ISKUENJA

Proslava genocida nad Bonjacima

Od kraja genocidne agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas
nikada velikosrpsko zlo nije imalo veeg zamaha nego to je to bilo
ovog 9. januara, kada je pompezno obiljeen tzv. Dan Republike
Srpske. Bio je to povod za transparentno jedinstvo velkosrpske politike sa obje strane Drine, one osvajake iz Beograda, i ove separatistike iz Banja Luke, zdrueno sa pomahnitalim narodnim masama, koje nisu krile svoje militaristiko, zapravo genocidno opredjeljenje, elju da se slavi, puca, ratuje i ubija.

Genocidna terevenka
Kada je 2012. godine, 9. januara, obiljeavana 20. godinjica takozvane Republike Srpske budui da RS u legalistikom svojstvu
postoji tek od novembra 1995. u Banja Luci je prireena pompezna
sveanost. Ipak, proslava te 20. godinjice nije zahvatila srpske narodne mase, ve je ostala oiviena institucionalnim karakterom.
Ba tog 9. januara, osobno sam u Graanici i Gradacu ustanovio i organizirao prvo obiljeavanje 9. januara kao Dana poetka
genocida nad Bonjacima, gdje sam odrao predavanja o pripremama genocidne agresije na Bosnu i Bonjake. Ovom prvom obiljeavanju pridruila se i Kalesija. Ve sljedee, 2013. godine, pored
Gradaca i Graanice, bilo je vie gradova u kojima je obiljeavan 9.
januar kao Dan poetka genocida nad Bonjacima.
Na alost, za ove etiri godine nikada i nigdje bonjaka politika
nije uzela uee od dravnog do lokalnog nivoa ve su se ove
manifestacije odravale u organizaciji nevladinog sektora. Zato je
to vano primijetiti? Pa ba zato to tamo gdje se slavi dravni udar
na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, gdje se slavi objava genocida, budui da je ekskluzivna etnonacionalna teritorija za
Srbe mogla nastati samo zloinom genocida, tu su se, i ove godine,
okupili svi politiki, akademski i vjerski autoriteti u Srba. S druge
strane, ovamo gdje se pamti stradanje Bonjaka, koje je ozvanieno tog 9. janaura, e, tu nema bonjakih prvaka.
Ipak, 9. janaur 2016. godine se znaajno razlikuje od prethodnih obiljeavanja Dana RS, jer je od ove godine taj praznik neustavan, ima se pisati u navodnicima ili za ogradom: takozvani.
Ustavni sud BiH je donio Odluku o neustavnosti Dana Republike
Srpske, i to iz nekoliko loginih razloga. Prvo, to Republika Srpska
nije postojala 9. januara 1992., ve je to bila vojno-politika hunta
SDS-a i Radovana Karadia, koja je izvrila dravni udar i proglasila
genocidno otcjepljenje dijela bh. dravne teritorije. Drugo, jer obiljeavanje Dana Republike Srpske kri konstitutivnost naroda i
jednakost graana, budui da se ovaj praznik obiljeava u duhu
pravoslavne i teokratske ikonografije, zbog ega se svi drugi osjeaju diskriminirano.
Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti Dana Republike Srpske pobudila je ujedinjen destruktivni i ruilaki nagon u velikosrpskoj politici i u srpskom narodu, odakle je pokrenut lanac osporavanja Ustavnog suda i drave Bosne i Hercegovine. Jedan od bisera te
destruktivnosti bilo je osporavanje Ustavnog suda po osnovu nacionalne pripadnosti sudija, kao da je ta pripadnost mjera pravde, a ime velikosrpska politika razotkriva svoje razumijevanje pravde.

PROSINAC 2015.

Ustavni sud BiH - Dan Republike Srpske nije u

skladu s Ustavom BiH
Ono to je ostalo bez replike, u odnosu na velikosrpsko ruenje
autoriteta Ustavnog suda BiH, jeste korpus injenica koje pravnom
logikom pokazuju da Republike Srpske nema bez dejtonske drave,
odnosno, da je podrivanje dejtonske drave ravno sjeenju grane
na kojoj se sjedi. Republika Srpska ne moe unititi dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, ali Republika Bosna i Hercegovina moe ukinuti
entitete, jer postoji mogunost povratka na prethodno stanje, ako
se ne ispotuju odredbe dejtonskog ugovora, ili, ako Republika Srpska sama sebe ispie iz registra postojanja u okviru dejtonskog poretka. Upravo se to i dogodilo, ali, bonjaka politika nije reagirala,
nije zatraila ponitavanje dejtonskog ugovora i povratak ne prethodno pravno stanje, usljed novonastalih okolnosti. Prethodno
pravno stanje je ono koje je zamrznuto u novembru 1995., kada je
ratificiran privremeni Dejtonski sporazum, koji, dakle, nema ni legimititeta, a gotovo ni legaliteta, budui da je potpisan pod prisilom
i ucjenom, to nije teko dokazati.
U meuvremenu, kao pravne injenice pojavljuju se presuda
Svjetskog suda pravde protiv Republike Srpske za genocid, te desetak razliitih presuda za genocid pred Hakim tribunalom. Ove Presude za genocid nisu bile u pravnoj orbiti 1995., kada je potpisivan
Dejtonski sporazum, pa je Republika Srpska mogla biti na silu legalizirana u okviru nametnutog dejtonskog poretka. Danas, kada ove
Presude postoje, pojavljuje se norma ius cogens, koja nadvisuje
sve to je uspostavljeno, a to se potom mora revidirati usljed
pravnih injenica koje ukazuju na genocidno ili drugo nehumano
porijeklo predmetnog stanja.

Puka kao domaa ivotinja

Velikosrbi jako dobro znaju do koje mjere je klimava i neodriva
Republika Srpska, jedina dravno-pravna tvorevina u Evropi koja je
verificirana kao genocidna, te im ne preostaje mnogo mogunosti
da ovu zlotvorinu zadre u ivotu. Zato se slue agresivnou, fak-

39

ZEMLJO MOJA
torom straha i manipulacije. Ba zato su uloeni svi velikosrpski
potencijali da se ovaj 9. januar obiljei velikom pompom, da se neko ne bi usudio pomisliti kako je mogue ukinuti Republiku Srpsku.
Pravno gledano, bio je to ponovljeni dravni udar na pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i onaj od 1992. godine, kada je vojnopolitika hunta osnovala tzv. Srpsku republiku Bosnu i Hercegovionu, koja je poslije preimenovana u Republiku Srpsku. Ovaj put je
politika hunta Milorada Dodika, uz podrku svih srpskih partija s
obje strane Drine, udarila na najviu pravosudnu instancu Bosne i
Hercegovine, negirajui dravno-pravni poredak, a time i dravu u
kojoj postoji taj entitet Republika Srpska.
A ta se deavalo prigodom samog obiljeavanja? Pa ta se
uope moe dogaati unutar jedne vjerske, drutvene i politike
strukture koja je sva opsjednuta i ushiena uvjerenjem da se genocid isplati?! Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u vie navrata govorio da e se nekada u RS-u institucije zvati po herojima srpskog
naroda, po Radovanu Karadiu, Ratku Mladiu, Biljani Plavi,
Momilu Krajiniku, dakle, osobama koje su ili presuene, ili e bit
presuene za ratni zloin, a najvjerovatnije i genocid. ta moe u
odnosu na tu vrhunaravnu politiku instrukciju misliti drutvena,
obrazovna, akademska, vaspitna ili obiteljska zajednica? Naravno
da e misliti kako je uzorit Srbin neko ko je kreirao i realizirao ratne
zloine, konc-logore, silovanja, masovne grobnice, a da njegovo
(zlo)djelo ima biti uzor srpskim naratajima.
Zamislite ta bi se dogodilo da je nacistika Njemaka imala
slinu sudbinu kao Republika Srpska, da preivi, uprkos sudskim
procesima na kojima kompletno njemako politiko i vojno rukovodstvo biva presueno za genocid i ratne zloine? Pa Nijemci bi
ivjeli i odrastali u slinom uvjerenju kao to danas ive Srbi, slijepo
vjerujui da je zlo isplativo!
Ba zato se manifestacija obiljeavanja tzv. Dana Republike
Srpske odvijala uz masovnu upotrebu vatrenog, automatskog naoruanja, da je nevjerovanto bilo uoiti koliko su obini Srbi naoruani do zuba. Pucalo se svukud po Republici Srpskoj, pravljeni su
vatrometi, a po ulicama su hodali naoruani ljudi, kao da se ratno
vrijeme, gdje su pitolj i puka domae ivotinje. Zabiljeeno je i
nekoliko zanimljivih fotosa, gdje se na terevenkama u ast genocidne tvorevine, sa automatskim naoruanjem, dakle, nelegalno
noenim, pojavljuju Srbi koji su pripadnici Oruanih snaga BiH. SIPA
i druge sigurnosne slube, naravno, nisu reagirale, iako bi bilo normalno da pohapse i procesuiraju one koji nelegalno posjeduju automatsko naoruanje.
Valja napomenuti da su na sveanoj akademiji prisustvovali
visoki zvaninici pravosudne vlasti u dejtonskoj dravi, dakako Srbi,
koji su tako pokazali da ne priznaju Ustavni sud BiH, i njegovu Odluku o neustavnosti praznika, ali da priznaju svoje visoke funkcije i
jo vie plae.

Nepostojea krivica
Par hefti prije ili poslije 9. januara poredat e se nekoliko znakovitih dogaaja koji u korelaciji otkrivaju svoja dodatna znaenja.
Prvo e, uz veliku pompu, reisul-l-ulema Husein Kavazovi sazvati
poetkom decembra 37 najuglednijih Bonjaka, a to je no prije
bilo objavljeno na medijima, sa stanovitom historijskom misteriznou. Uistinu se stekao utisak da e bonjaki lideri, kako je
ova grupa pozvanih imenovana, donijeti neto historijski bitno. Donijeli su Zajedniku izjavu u kojoj se uopeno govori o borbi protiv terorizma. Ova izjava se ubrzo nala na kunji, kada je izvreno
nekoliko teroristikih napada na bonjake povratnike, zakljuno

40

Obiljeavanje Dana genocidne tvorevine

u Banja Luci (09.01.2016.)
sa napadom u Janju, kada je, ba uoi 9. januara, iz vatrenog oruja
pucano na damiju u ovom povratnikom mjestu. Postavilo se pitanje da li e sutradan, 08.01.2016., reisu-l-ulema Kavazovi i bonjaki lideri otii na dumu u Janju. Pa ne odoe. U to vrijeme se
otkrila i najvea masovna grobnica, nakon Tomaice, jama u Kozluku, kod Zvornika, pa i tamo ne odoe bonjaki zvaninici.
Polovinom januara objavljena je naredba Islamske zajednice da
se do kraja februara imaju zatvoriti tzv. parademati. Rije je o selefijskim dematima koji djeluju pri udruenjima, a koja su na stalnom
medijskom udaru kao navodna legla terorizma i regrutni centri za
Siriju. I oko ovoga se razvila debela polemika, sa pitanjima o ljudskim
pravima na slobodu vjere i slobodu okupljanja koja garantira Ustav
BiH. Nikada takva polemika nije voena, recimo, o vanosti ukidanja
etnikog ravnogorskog pokreta, koji broji 30.000 uniformisanih lica, niti je ikada, i jedan bonjaki duhovni ili politiki zvaninik ovaj
podatak stavio u usta, a kamo li da je traio reakciju drave.

etniki ravnogorski pokret RS-a ima

oko 30.000 lanova
Ipak, najtee je pala utnja politikih i duhovnih lidera u Bonjaka u povodu udara na ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, od strane velikosrpskog rukovodstva RS-a i susjedne drave. Ta
utnja je potpuno srodna ovoj utnji koja prati teroristike napade
na bonjake povratnike, na koje bonjaki lideri nemaju odgovora, izuzev to se pravdaju za nepostojeu krivicu, u tom navaljivanju velikosrpske propagande da Bonjake stigmatizira kao leglo
tzv. islamskog terorizma. Ako bi jedna rije trebala biti oznaka za
uzroke i posljedice bonjake zagubljenosti u vremenima smutnje i
iskuenja, onda bi ona glasila: kukaviluk. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 182

IZ SVIJETA

SJEVERNA AFRIKA I BLISKI ISTOK NA KRAJU 2015. GODINE

Beskonani rat protiv terorizma

LIBIJA: Mirovni sporazum ili meunarodna vojna
intervencija?
Svjetlo na kraju tunela?
6. prosinca 2015. mediji su objavili da su dvije suprostavljene
Vlade (predstavnici izabranog Zastupnikog doma u istonom gradu Tobruku i Opeg nacionalnog kongresa u glavnom gradu Tripoliju) postigli dogovor kako bi rijeili politiku krizu u zemlji. U glavnom gradu Tunisa potpisali su naelnu izjavu o sporazumu kojim
predvia stvaranje odgovarajue atmosferu za odravanje izbora
koji e se odrati u roku od dvije godine. Takoer se predvia formiranje 10-lanog komiteta, u kojem e biti podjednako zastupljena oba parlamenta, koji e pomoi u formiranju Vlade nacionalnog
jedinstva, ali i uestvovati u promjeni Ustava Libije.
Sporazum je postignut uz velike napore Ujedinjenih naroda, koji
se zalau za politiko rjeenje sukoba u Libiji. Naime, Libija ima dva
suparnika parlamenta Zastupniki dom u Tobruku i Opi nacionalni kongres u Tripoliju. Svaki od dva parlamenta podravaju suparnike milicije. Ujedinjeni narodi istiu da je ISIL takvu iskoristio situaciju
u Libiji, te smatraju kako se zemlja mora to prije ujediniti prije nego
to se njihova ideologija rairi. Postoji prijetnja ISIL-a, terorizam se
iri svaki dan. Borci se premjetaju iz Sirije u Libiju i sada je rije o
danima, ne sedmicama, kada treba potpisati ovaj sporazum, rekao
je Martin Kobler, specijalni izaslanik UN-a u Libiji.
13. prosinca u Rimu je odrana jednodnevna meunarodna konferencija o Libiju, na kojoj je sudjelovalo ukupno 17 zemalja i tri organizacije Arapska liga, Afrika unija i EU. Na njemu je podran
dogovor o formiranju libijske Vlade nacionalnog jedinstva. Sastanak
je organiziran na inicijativu Italije, a meu ostalima prisustvovali su i
najvii diplomati iz pet stalnih lanica Vijea sigurnosti UN-a (Velika
Britanija, Kina, Rusija, SAD i Francuska). Doli smo ovdje jer ne moemo dozvoliti da se nastavi status quo. To je opasno za normalan
ivot u Libiji, opasno za Libijce i, zbog migriranja ISIL-a ovamo, opasno za sve Odbijamo stajati po strani i gledati kako se vakuum puni
teroristima, rekao je ameriki dravni tajnik John Kerry.
16. prosinca u La Valeti, glavnom gradu Malte, po prvi puta sastali su se predsjednici Zastupnikog doma iz Tobruka i Opeg nacionalnog kongresa iz Tripolija. Kako su sami uesnici rekli, do susreta je dolo na inicijativu Libijaca i bez posredovanja izvana. Na sastanku je usvojen novi sporazum koji se razlikuje od ranije dogovorenog. Bez sumnje, Libijci oekuju obustavu borbenih djelovanja i
postizanje sporazuma pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda
koji e zemlju izvesti iz krize kroz formiranje Vlade nacionalnog jedinstva. Najvanije je, a to i Libijci ele, da se Libija ne prepusti u
tue ruke, koje bi zemlji nanijele ogromnu tetu, rekao je Mahmoud Abdul-Aziz, lan libijskog Nacionalnog kongresa.
Shodno dogovoru iz Tunisa, predvien je prekid vatre i formiranje Vlade nacionalnog jedinstva, koja bi djelovala prema Ustavu iz
1963. godine, koji joj daje pune ovlasti. Budua uloga zapovjednika
vojnih snaga Vlade u Tobruku, generala Khalife Haftara, koji je pokrenuo vojnu operaciju protiv vlasti u Tripoliju, i dalje predstavlja
taku neslaganja. O njemu e predstavnici oba parlamenta u zajednikoj komisiji raspravljati u narednom periodu.

PROSINAC 2015.

Sporazum libijskih frakcija na Malti u nezavidnu je situaciju doveo

Martina Koblera, specijalnog izaslanika UN-a za Libiju, jer je dogovor
doao samo nekoliko sati prije najavljenog potpisivanja sporazuma,
koji je postignut pod meunarodnim patronatom. Dodatni problem
predstavlja injenica da su oba parlamenta, nakon prethodne runde
pregovora, povukla ovlasti svojim pregovarakim timovima.
Bilo kako bilo, 17. prosinca 2015. predstavnici libijskih frakcija,
ukljuujui rukovodstvo Predstavnike palae i Nacionalnog kongresa, kao i lanove drugih politikih stranaka i civilnog drutva, potpisali su u Maroku, uz posredovanje UN-a, sporazum o mirnom rjeavanju krize. Njime se uspostavljaju Vlada nacionalnog jedinstva i Predsjedniko vijee za tranzicijski period do parlamentarnih izbora.

Potpisan sporazum o mirnom rjeavanju krize u Libiji

Mirovni sporazum bi trebao donijeti stabilnost i pomoi u borbi
protiv sve prisutnijeg ISIL-a. Meutim, kao to smo ve rekli, taj je
sporazum ve u startu osporavan i odbacuju ga predsjednici dva
parlamenta iz Tobruka i Tripolija. Usprkos tome, specijalni izaslanik Martin Kobler na sveanosti potpisivanja izjavio je: Ovo je historijski dan za Libiju. Vrata su otvorena svima koji danas nisu ovdje. Ovo je poetak jednog dugog puta za Libiju.
24. prosinca Vijee sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo Sporazum o formiranju Vlade nacionalnog jedinstva u Libiji. Zapadne
sile ele da Vlada nacionalnog jedinstva preuzme vlast u toj zemlji
kako bi se pokuala suprotstaviti jaanju ISIL-a, ali i zaustaviti masovnu migraciju u Europu.

Pripreme za vojnu intervenciju?

Prisutnost ISIL-a u Libiji sve je vea, a prema obavjetajnim informacijama u ovoj zemlji na sjeveru Afrike trenutno se nalazi oko
5.000 pripadnika ove teroristike organizacije. Zapadni analitiari
koji prate situaciju kau da je Libija danas teroristiki centar koji je
pod izravnom kontrolom kljunih voa ISIL-a.
Poetkom prosinca 2015. mediji su objavili kako su francuski
vojni zrakoplovi poeli s izviakim letovima iznad Libije, ukljuujui i iznad prostora koji se nalazi pod kontrolom ISIL-a. Informacije
govore kako su letovi izvedeni krajem studenog iznad dva libijska
grada Sirte i Tobruk. 11. prosinca 2015. francuski premijer Manu-

41

IZ SVIJETA
el Valls pozvao meunarodnu zajednicu da proiri napore u borbi
protiv ISIL-a i na Libiju. Mi smo u ratu, imamo neprijatelja protiv
kojeg se moramo boriti kako bi ga porazili u Siriji, Iraku, a uskoro i
u Libiji, rekao je ef francuske Vlade.
Velika Britanija bi uskoro mogla pokrenuti vojnu akciju u Libiji,
uslijed zabrinutosti da bi pripadnici oruane grupe ISIL mogli upotrijebiti svoja nova uporita u toj sjevernoafrikoj dravi, odnosno
du njene obale Sredozemnog mora, za napade na Europu, pie u
tekstu objavljenom 12. prosinca u britanskom Telegraphu. Taj
list, pozivajui se na izvor iz britanske Vlade, navodi kako zvaninike Foreign Officea i Ministarstva odbrane izuzetno brine brzo
napredovanje ISIL-a i drugih slinih grupa u Libiji i da razmatraju
plan za intervenciju u toj dravi. Izvor Telegrapha iz Vlade navodi
kako su ministri nadomak usvajanja plana za slanje vojne podrke
europskim saveznicima u cilju da se porazi ISIL u Libiji.
Ameriki The New York Timesa pie da se Ujedinjeni narodi
sada trude kako bi sprijeili ISIL da stvori uporite u Libiji, iako je to
svren in i grad Sirte je ve utvrda, moda i budua prijestolnica
tzv. Islamske drave. SAD ne iskljuuju da teroristi Islamske drave libijski grad Sirte vide kao alternativni centar i kao sigurno sklonita u sluaju naputanja njihovih poloaja u Siriji koji su napadnuti od strane ruskih zrakoplova, sirijske vojske i meunarodne koalicije, zakljuuje The New York Times.

SIRIJA: Promjena ratne situacije pobunjenike

skupine u povlaenju
Poetak sirijskog procesa tranzicije?
6. prosinca 2015. Ali Akbar Velayati, najvii vanjskopolitiki savjetnik iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Hamneija, rekao je kako
sudbinu sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada moe odrediti
samo sirijski narod i dodao kako je to crvena linija za Teheran.
Drugim rijeima, iz Irana poruuju kako sudbina Assada ne moe
biti tema o kojoj bi se odluivalo na nekoj od nadolazeih mirovnih
konferencija na kojima glavnu rije vode SAD i Rusija. Rusija ima
slian stav kao i Iran te istiu kako bi sirijski narod na izborima trebao odluiti o sudbini sirijskog predsjednika, odnosno da bi se on
morao imati pravo kandidirati. S takvim stavom ne slau se zapadne sile, a naroito ne regionalni akteri koji od poetka rata u Siriji
podupiru opoziciju.
6. prosinca 2015. sirijski predsjednik Bashar Al-Assad dao je intervju za britanski list The Sunday Times u kojem se osvrnuo na
poetak britanske vojne operacije u Siriji. Rekao je kako glas u britanskom parlamentu ne moe promijeniti injenicu da je britanska vojna intervencija u Siriji ilegalna jer nema odobrenje ni Damaska ni
UN-a. Britanska kampanja nanijeti e tetu jer e podupirati terorizam, kao to se desilo i s amerikom koalicijom koja je poela djelovati prije godinu dana. Potpora Britanije za tzv. umjerene militante je
jo jedna u nizu klasinih farsi Davida Camerona. Gdje su oni? Gdje je
tih 70,000 umjerenih o kojima on pria? Dopustite mi da budem direktan nema ih 70,000, nema ih ni 7,000, rekao je Assad i naglasio: Britanski zrani napadi ne mogu natetiti ISIL-u, samo e dalje
iriti ovaj rak terorizma jer Zapad je odbio povezati zrane udare sa
sirijskom vojskom kako bi zajedno porazili ISIL. Koliko ekstremistikih
elija postoji danas u Europi? Koliko ekstremista se izvezlo iz Europe
u Siriju? Tu se nalazi opasnost, opasnost je u inkubatoru.
11. prosinca u intervjuu za panjolsku novinsku agenciju EFE
sirijski predsjednik je rekao kako Sirija nee pristati na pregovore s
teroristima, bez obzira koliko se Zapad trudio prikazati ih legitimnom opozicijom. Assad je istaknuo kako su velika veina naoru-

42

anih militanata u Siriji zapravo stranci, a upravo njih, tvrdi, SAD i

njihovi zaljevski saveznici ele ukljuiti u pregovarake procese.
Opozicija je politiki, a ne vojni, termin. Dakle, razgovarati o konceptu nije isto to i praksa jer, za sada, vidjeli smo kako pojedine
zemlje, ukljuujui Saudijsku Arabiju, SAD i neke druge zapadne
zemlje, ele ukljuiti teroristike skupine u pregovore. Oni doslovno ele da sirijska Vlada pregovara s teroristima. Smatram da to ne
bi prihvatila niti jedna Vlada na svijetu, rekao je Bashar Al-Assad.
U intervjuu objavljenom 14. prosinca ruskoj televiziji Rusija-24,
dan uoi posjeta Moskvi, gdje kada se sastao s ruskim predsjednikom
Putinom i ministrom vanjskih poslova Lavrovom, ameriki dravni tajnik John Kerry je izjavio kako SAD i Rusija imaju zajedniki interes u
unitavanju ISIL-a. Ta teroristika organizacija je prijetnja svima nama, stoga imamo zajedniki interes i moramo raditi zajedno, rekao je
Kerry i dodao: Ruski narod mora shvatiti ameriki pristup sirijskoj krizi. Nama nije cilj provesti smjenu reima niti smo angairani oko organizacije naranaste revolucije. Nismo angairani ni oko uplitanja u
drugu zemlju... mi elimo postii mir... No, u isto vrijeme tvrdi kako
Bashar Al-Assad mora otii da bi se taj mir desio. Dok je on na vlasti
dihadisti e dolaziti boriti se protiv njega, naglasio je Kerry.
Sutradan, 15. prosinca, dolo je do znaajne promjene stava
amerikog dravnog tajnika o poloaju sirijskog predsjednika. Naime, Fox News je javio kako je John Kerry na sastanku u Moskvi prihvatio ruski zahtjev da o budunosti sirijskog predsjednika Bashara
Al-Assada moe odluiti samo njegov narod. Amerika i nai partneri
nisu u potrazi za tzv. promjenom reima, rekao je Kerry nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Istaknuo je
kako trenutno nisu cilj razlike po pitanju o tome to se moe i ne
moe uiniti odmah s Assadom, nego olakati mirovni proces u kojem e Sirijci donijeti odluke o budunosti Sirije. Kerry je izjavio da
Rusija i SAD za rjeavanje sukoba u Siriji mogu puno toga uiniti zajedno. Po njegovom miljenju, prvi i drugi krug razgovora u Beu o
Siriji su bili dobar poetak koji je otvorio nove mogunosti. Sergej
Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, susret s Kerryem opisao kao
veliki pregovaraki dan u kojem su se uloili napori kako definirati i
kako bi trebao izgledati sirijski proces tranzicije.

Rezolucija UN-a: tko ulazi na listu teroristikih skupina?

18. prosinca 2015. jednoglasno je usvojena Rezolucija Vijea sigurnosti UN-a o okonanju rata u Siriji, kojom se namjerava omoguiti pokretanje mirovnog procesa. Rezolucija poziva na prekid vatre i
politiko rjeenje na formiranje Vlade nacionalnog jedinstva (vjerodostojnu, ukljuivu i nesektaku Vladu) u roku od 6 mjeseci i politiku tranziciju, odnosno izbore, u roku od 18 mjeseci. U rezoluciji se
podupiru pregovori izmeu sirijske vlade i opozicije poetkom sijenja 2016., kao i uspostava primirja, ali su i dalje ostale nesuglasice
oko budunosti sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada, ali i o tome
koje su skupine teroristike, a koje umjerene.
Toka 8. rezolucije 2254 se poziva na rezoluciju 2249 iz 2015. i
da sve zemlje sprijee i suzbijaju teroristika djela koja ine, prije
svega, Islamska drava i Al-Nusra Front, kao i sve ostale skupine,
pojedinci i osobe povezane s Al-Qaedom ili ISIL-om i drugim teroristikim skupinama koje su odreene ranijom odlukom Vijea sigurnosti, ali i one koje mogu dodatno biti dogovorene od strane pregovarake skupine i odreene rezolucijom Vijea sigurnosti u skladu s deklaracijom od 14. studenoga 2015. godine, te ih treba iskorijeniti iz sigurnih utoite koja su zauzele u vie dijelova Sirije. Pod
tom tokom, primirje se nee primjenjivati na ISIL, Al-Nusra Front i
skupine i pojedince povezane s njima, kako je navedeno u deklaraciji pregovarake skupine 14. studenog 2015.

PREPORODOV JOURNAL 182

IZ SVIJETA
Neki svjetski mediji priopili su kako je Jordan, koji je zaduen
za sastavljanje preliminarne liste teroristikih skupina, na nju uvrstio ISIL, Al-Nusra Front i brojne druge pobunjenike skupine, ali
slubeni Amman nije htio nita potvrditi. Naime, 15. studenog
2015. meunarodni i regionalni sudionici razgovora u Beu o Siriji
dali su Jordanu zadau da koordinira napore u sastavljanju zajednike liste teroristikih skupina. Jordan se suzdrao od predstavljanja liste i priopio kako jo prikuplja pojedinosti i informacije u
vezi popisa teroristikih skupina u Siriji i on e biti objavljen u pravo
vrijeme kroz odgovarajue kanale, te da e popis objaviti nakon
savjetovanja sa saveznicima i prijateljima.
John Kerry, ameriki dravni tajnik, nakon sastanka je rekao kako
je rezolucija poslala jasnu poruku svima zainteresiranima da je dolo vrijeme da se zaustavi ubijanje u Siriji i kako oekuje da bi pregovori izmeu sirijskih vlasti i opozicije mogli poeti tokom sijenja
2016. godine. Rezolucija koju smo upravo usvojili je prekretnica, jer
postavlja specifine ciljeve i specifine vremenske okvire, naglasio
je Kerry. Samo ako uspijemo okupiti sve vanjske igrae koji imaju
utjecaj na situaciju u Siriji, moemo oekivati dobre rezultate, izjavio je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Hersh: Pentagon je dvije godine Assadu tajno slao

obavjetajne podatke i podrivao Obaminu politiku u Siriji
Krajem prosinca 2015. svjetski poznati novinar Seymour Hersh
objavio je opiran lanak u London Review of Books, gdje navodi
kako je Pentagon namjerno podrivao politiku Bijele kue prema Siriji,
sabotirao napore u pomaganju sirijskih pobunjenika i pritom slao obavjetajne podatke sirijskom predsjedniku Basharu Al-Assadu. Hersh
kae da su elnici amerikog Zdruenog stoera odluili namjerno podrivati ameriku vanjsku politiku i formirati tajni savez s Assadom i
ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U ljeto 2013. godine su
ameriki visoki vojni dunosnici otkrili da je Turska izmijenila program kojim je CIA namjeravala naoruati tzv. umjerene teroriste u
Siriji. Ankara je pomo odluila preusmjeriti ekstremistima, ukljuujui
militante Islamske drave i Al-Nusra Fronta, pie Hersh. Zdrueni
stoer je takoer otkrio da nema pravih umjerenih pobunjenika i da
se gotovo cijela sirijska oporba sastojala od ekstremista.
Dakle, u jesen 2013. je Pentagon u tajnosti odluio poslati obavjetajne podatke vojskama drugih zemalja, s namjerom da oni budu
proslijeeni sirijskoj vojsci, pie Hersh. Slanje amerikih obavjetajnih podataka je teklo preko Njemake, Rusije i Izraela, koji su ih onda
slali Assadu. Cilj tajnog saveza s Assadom je bio potkopati Obamine
napore u Siriji, podrati Assada i pomoi mu da unititi ISIL i druge
ekstremistike skupine, tvrdi Seymour Hersh. Zauzvrat je ameriki
Zdrueni stoer zatraio od Assada da zadri napade Hezbollaha na
Izrael, obnovi pregovore o statusu Golanske visoravni, sirijskom podruju koje Izrael desetljeima dri pod okupacijom, te da prihvati
bilo koju vrstu ruske potpore i po zavretku rata raspie izbore.
U ljeto 2013. godine je slanjem zastarjelog oruja sirijskim pobunjenicima ameriki Zdrueni stoer prevario CIA-u, pie Hersh,
koji tvrdi da je to uinjeno kao in dobre volje prema Assadu, ime
su ga htjeli uvjeriti da prihvati ponudu. Tajni savez amerikog
Zdruenog stoera s Putinom i Assadom je okonan u rujnu 2015.
godine, kada je njegov glavni arhitekt, general Martin Dempsey,
otiao u mirovinu, zakljuuje Hersh.

Rezultati ruske intervencije: stabilizirana Assadova vlada uz

relativno niske trokove
Regularna Sirijska Arapska Armija (SAA) u borbi protiv teroristikih skupina stoji neusporedivo bolje nego prije nekoliko mjeseci, ka-

PROSINAC 2015.

da se gotovo na svim dijelovima bojita iskljuivo branila. Veliki pomaci su ostvareni u pokrajinama Aleppo, Latakija i Homs. Borbe na
terenu vode sirijske snage potpomognute lokalnim milicijama, libanonskim borcima Hezbollaha, iranskim Quds snagama, irakim, palestinskim, afganistanskim i drugim dobrovoljakim skupinama.
Prema slubenim podacima ruskog Ministarstva obrane, objavljenim 25. prosinca, od poetka kampanje 30. rujna 2015. provedeno je vie od 5.200 letova, od kojih 145 se odnosi na udare dalekometnog zrakoplovstva.

Regularna SAA u ofenzivi ruska vojna intervencija donijela je

preokret na frontu
Ameriki vojni analitiari i predstavnici vlasti, ukljuujui i dunosnike iz pratnje predsjednika Baracka Obame, vjeruju da je Moskva u tri mjeseca vojnih operacija u Siriji uspjela ostvariti znaajne
rezultate uz minimalne trokove. Prema rijeima strunjaka, proraun cjelokupne kampanje u Siriji je 1 do 2 milijarde dolara. Ovi trokovi mogu se lako uklopiti u godinji proraun Ministarstva obrane
Ruske federacije, koji iznosi 54 milijardi dolara godinje. Osim toga,
ameriki vojni strunjaci ukazuju na injenicu da su snage odane
sirijskom predsjedniku Basharu Al-Assadu znatno ojaale, te da vladine snage sada imaju inicijativu u svojim rukama i uspjeno provode vojne operacija na svim tokama dodira s neprijateljem. U tri
mjeseca vojne intervencije u Siriji je ruski predsjednik Vladimir Putin postigao svoj glavni cilj i stabilizirao Assadovu vladu, a sve to s
relativno niskim trokovima uz koje, na ovoj razini, vojne operacije
moe odravati godinama, tvrde ameriki vojni analitiari Jonathan Landay i Warren Strobel u izjavi za Reuters.
S druge strane, analize prema napisima i analizama ruskih
strunjaka, vrlo utjecajnih u Kremlju, spaavanje Sirije ima strateki
prioritet za Moskvu. Ruski mediji preplavljeni su izvjetajima o tisuama ruskih dravljana sa Sjevernog Kavkaza koji ratuju u redovima tzv. Islamske drave, gdje se naglaava da se taj posao jednostavno mora obaviti i po cijenu eventualnog ukljuivanja ruskih
vojnika u kopnene operacije.
Iz brojnih rasprava i analiza ruskih strunjaka i analitiara objavljenih u medijima moe se doi do nekoliko opeprihvaenih zakljuaka.
Prvo, istina je da su ruski zrani udari pomogli regularnoj Sirijskoj vojsci
(SAA) da iz faze obrane pree u fazu napada. Drugo, ruski zrani udari
su znatno oslabili mo tzv. hilafeta/kalifata i drugih teroristikih skupina, ali je jasno i da Sirijska vojska u ovom trenutku vjerojatno nije u
mogunosti boriti se na etiri ili vie frontova i u kratkom roku osloboditi cijelu zemlju. Tree, Hezbollah, Iran i drugi moraju paziti da spaavajui Siriju ne ostanu bez svih ljudskih resursa, jer time nisu napravili
nita i samo e oslabiti vlastiti obrambeni potencijal. I etvrto, ne oslobaajui u potpunosti Siriju u razumnom roku otvara se najcrnji scenarij u kojem se riskira dugogodinji rat koji e biti rasadnik terorizma
i ekstremizma, a onda vie ni Rusija, ni Europa, niti bilo koje drugo
mjesto na svijetu nee biti sigurni.

43

IZ SVIJETA

IRAK: Preokret u ratu ISIL izgubio Ramadi

Iraka vojska oslobodila Ramadi
28. prosinca 2015. Iraani su izvjesili iraku dravnu zastavu na
glavnom vladinom kompleksu u Ramadiju, administrativnom sreditu veinski sunitske provincije Anbar i strateki vanom gradu s oko
400.000 stanovnika, koji se nalazi oko 90 kilometara zapadno od
Bagdada. Time su obiljeili svoju prvu veliku vojnu pobjedu nad tzv.
Islamskom dravom otkako se Iraka vojska raspala i razbjeala pred
njezinim okantnim naletom prije 18 mjeseci, u lipnju 2014. godine.

Ramadi nakon oslobaanja

U dosadanjim bitkama od tada, irake oruane snage djelovale su uglavnom kao potpora iitskim milicijama koje podrava Iran.
Iraka vojska ovaj je put imala glavnu ulogu, a ne iitske milicije
kako se ne bi antagoniziralo veinski sunitsko stanovnitvo. Washington se takoer nije elio boriti zajedno sa skupinama koje podrava Iran. Osloboenje vladinog centra znaajno je postignue i
rezultat viemjesenog tekog rada, rekao je pukovnik Steve
Warren, glasnogovornik amerike koalicije. Dodao je da je koalicija
izvela vie od 630 zranih napada u tom podruju u zadnjih est
mjeseci, a pomagala je i obukom, savjetima i opremom.
Irake snage su Ramadi drale u okruenju tjednima, a glavni napad pokrenut je pet-est dana ranije. Napredovanje su im usporavale mnogobrojne mine postavljene na ulicama i u zgradama. Sigurnosni dunosnici kazali su da jo treba raistiti neke depove otpora u
gradu i predgraima. Teina razaranja u Ramadiju postala je jasna
tek dan-dva kasnije. BBC-jev novinar koji se nalazio na licu mjesta
rekao je da je vietjedna bitka u potpunosti promijenila izgled grada,
a lan pokrajinskog vijea Udhal al Fahdavi iznio je podatak da je 80%
grada razoreno. Oko 300.000 ljudi pobjeglo je pred nasiljem u Ramadiju, prema Meunarodnoj organizaciji za migracije.
Najvanije je osigurati Ramadi jer Islamska drava moe uzvratiti, rekao je iraki ministar financija Hoijar Zebari. Glasnogovornik
vojske rekao je da je grad osloboen u epskoj pobjedi, a nije poznato
koliko je ljudi stradalo u vietjednim sukobima. Veina stanovnika bila
je evakuirana prije napada. Grad e, kada bude siguran, biti predan
mjesnoj policiji i sunitskim plemenskim snagama kako bi se pridobilo
sunite da se bore protiv Islamske drave, kazala je iraka vlada.

Abadi: Dolazimo osloboditi Mosul i to e biti finalni i fatalni

udarac ISIL-u
U televizijskom obraanju iraki premijer Haider Al-Abadi rekao je da e ISIL-ove snage uskoro biti protjerane iz zemlje, ba kao
to su protjerane iz netom osloboenog Ramadija. Pritom je obe-

44

ao oslobaanje Mosula, drugog po veliini irakog grada, najveeg grad koji dri tzv. Islamska drava na teritoriji Iraka i Sirije. Rekao kako e 2016. biti godina velike i finalne pobjede u kojoj e
prisutnost ISIS-a u Iraku biti zavrena. Dolazimo osloboditi Mosul
i to e biti finalni i fatalni udarac ISIL-u, naglasio je premijer Abadi.
Izbacivanje miltanata iz Mosula, grada od oko 2 milijuna stanovnika, praktiki bi unitilo ISIL-ovu dravnu strukturu u Iraku i liilo ih vanog izvora financija koje dijelom dolaze od nafte, a dijelom od poreza nametnutog graanima.
Uskoro se moe oekivati da e Vlada u Bagdadu provinciju
Anbar proglasiti slobodnom od prisutnosti terorista tzv. Islamske
drave. Ne tako davno ministar vanjskih poslova Iraka, Ibrahim AlJaafari, rekao je: Teroristi su bili osvojili oko 55% dravnog teritorija, ali sada kontroliraju samo 19% nae zemlje i svjedoimo njihovom povlaenju.
Ako irake snage oslobode cijelu pokrajinu Anbar, ISIL e znatno smanjiti svoje borbene sposobnosti. Naime, ovo podruje je
posebno vano za ISIL u logistikom smislu, jer je preko Anbara tekla opskrba vojnim materijalom i nadopunjavanje ljudstvom. U
tom sluaju izgubili bi izlaz iz Iraka na granicu s Jordanom i Saudijskom Arabijom, to znai da bi se ISIL-ovci u tom dijelu Iraka mogli
nai u vrlo nezavidnom poloaju.
Procjenjuje se da je tzv. Islamska drava tokom 2015. godine
izgubila oko 14% teritorija u Iraku i Siriji, s tim da je glavnina gubitaka koncentrirana u Iraku.

JEMEN: Jemenski ivi pijesak za najbolju vojsku

Arapskog poluotoka
Jemenske snage napreduju na jugu Saudijske Arabije i
zauzimaju baze saudijske vojske
Poetkom prosinca 2015. glasnogovornik jemenskih snaga, general Sharaf Luqman, u intervjuu za libanonski Al-Ahad rekao je da
jemenske vojne snage preuzele kontrolu nad junim saudijskim provincijama Najran i Jizan, koje je Saudijska Arabija prisvojila prije 80
godina. Jemenske snage su uspjele nanijeti teke gubitke saudijskom neprijatelju unutar same Kraljevine Saudijske Arabije, rekao
je general Luqman, pri emu su zaplijenili teku ratnu tehniku i velike
zalihe oruja i vojne opreme, ukljuujui i minobacae. On je naglasio da su jemenska vojska i narodne snage imali visok moral u borbi
protiv neprijatelja i dodao kako je vojna kampanja zauzimanja novih vojnih baza u Saudijskoj Arabiji jo u toku. General Luqman je
rekao da je saudijska vojska odgovorila zranim napadima, ali da e
jemenski borci ipak uspjeti ostvariti ciljeve. Naglasio je da su oruane
snage Jemena u posljednjih nekoliko dana ispalile preko 1.000 raketa, ubivi oko 40 saudijskih vojnika i unitile preko 75 amerikih vojnih vozila, dva tenka i nekoliko oklopnih vojnih vozila.
Jemenske snage su u vie navrata protiv saudijske vojske koristile
taktike balistike projektile Toka, a svaki put kada bi se to dogodilo izvjetaji o stradalima imala su dvoznamenkaste brojke. Ovdje treba
citirati poznatog saudijskog zvidaa koji se krije pod pseudonimom
Mujtahidd, poznatom po tome to redovito i neugodno iznenadi
vladajuu dinastiju tonim informacijama. On je na Twitteru objavio
da su Saudijci su ratu u Jemenu izgubili oko 2.000 vojnika, 450 tenkova
i vozila, etiri helikoptera Apache, 15 drugih zrakoplova, tri broda i
200 milijardi rijala ili neto vie od 53 milijarde dolara.

Jaanje ISIL-a i Al-Qaede

Pripadnici teroristike organizacije Al-Qaeda na Arapskom poluotoku poetkom prosinca 2015. zauzeli su dva grada kljuna stra-

PREPORODOV JOURNAL 182

IZ SVIJETA
teka grada na jugu Jemena, u provinciji Abyan glavni grad provincije Zinjibar i oblinji grad Jaar. Voa provladinih/prosaudijskih
snaga rekao je da se napad oekivao i da su borci Al-Qaede planirali zauzeti provinciju Abyan, gdje se nalaze gradovi Zinjibar i Jaar
koji su u srpnju 2015. preuzeti od pobunjenih Houtija. Sukobi nisu
dugo potrajali, teroristi su brzo porazili lokalne branitelje, prenose
izvori. Abyan je uporite Al-Qaede i ve smo izvijestili vlasti u Adenu da nam poalju vojno pojaanje, ali nismo dobili dovoljnu podrku, rekao je voa prosaudijskih snaga u Zinjibaru.
6. prosinca 2015. u samoubilakom napadu auto-bombom na
konvoj vozila kojim se kretao u junom jemenskom lukom gradu
Adenu, ubijen je general Jaafar Mohammed Saad, guverner pokrajine Aden. Napad se desio u gradskoj etvrti Tawahi u koju se iz Saudijske Arabije vratio i protjerani jemenski predsjednik Abd-Rabbu
Mansour Hadi, kako bi nadzirao rat u kojem se njegovi (i pro-saudijski) lojalisti bore protiv Houthi pobunjenika. Odgovornost za napad
preuzela je teroristika organizacija ISIL. Izvori prenose kako je u napadu ubijeno jo najmanje est osoba u guvernerovom konvoju, dok
ih je nekoliko ranjeno. Iz ISIL-a su najavili jo napada u Jemenu.
Ismail Ould eik Ahmed, posebni UN-ov izaslanik za Jemen,
osudio je atentat na guvernera u Adenu, a UN je upozorio kako se
radi o bolnoj ilustraciji opasnosti s kojima se Jemen suoava.
ISIL i Al-Qaeda oigledno koriste kaotinu situaciju u Jemenu
koja je nastala nakon to je s vlasti svrgnut predsjednik Hadi Mansour i nakon to je Saudijska Arabija pokrenula vojnu agresiju na
Jemen. S druge strane, izgleda kako bi se ISIL i Al-Qaeda u narednom periodu mogli meusobno natjecati za teritorij i utjecaj u ratom opustoenom Jemenu, najsiromanijoj zemlji Bliskog istoka.

Preko 6.000 mrtvih i temeljito unitena infrastruktura

Bezuspjeni mirovni pregovori

Zaraene snage su od 15. do 20. prosinca 2015. u vicarskoj
odrale mirovne pregovore pod okriljem UN-a, uz istodobnu uspostavu humanitarnog primirja. Rezolucija Vijea sigurnosti UN-a br.
2216 poziva sve strane da prekinu nasilje i suzdre se od jednostranih akcija koje ugroavaju politiku tranziciju, a Houthe poziva da
se povuku sa svih osvojenih podruja zauzetih tokom viemjesenih sukoba u kojima je poginulo oko 6.000 ljudi. Pregovori su zakljueni bez sporazuma, ali je dogovoreno da e suparnike frakcije
nastaviti pregovore 14. sijenja 2016. u Etiopiji.
Ismail Ould eik Ahmed, UN-ov specijalni izaslanik za Jemen,
pozdravio je pregovore u enevi, za koje tvrdi da su veliki korak
naprijed, koji e omoguiti da se poduzme hitna akcija kako bi se
umanjile patnje jemenskog naroda.

PROSINAC 2015.

Iako su se Saudijska Arabija i Houthi pokret Anasrullah meusobno optuivali za brojna krenja primirja, ono je znaajno umanjilo borbe i omoguilo dostavu nuno potrebne pomoi u ratne
zone. Procjenjuje se da etiri od pet stanovnika Jemena treba pomo. U najteoj situaciji su bolesnici jer je zdravstveni sustav pred
raspadom.
Mogu li primirje i pregovori zaustaviti sukob u Jemenu? Jedino
pod uvjetom da je agresor, u ovom sluaju Saudijska Arabija, spreman prihvatiti injenicu da Houthi pobunjenici i dalje kontroliraju
sjever zemlje, ukljuujui i glavni grad Sanaa, pie jedan hrvatski
politiki analitiar, dok drugi istie da cijeli svijet gleda kako jemenski borci u konim papuama i tradicionalnim hlaama i haljecima, umjesto uniformi, poniavaju najbolje opremljenu vojsku
Arapskog poluotoka.

AFGANISTAN: Znatno pogoranje sigurnosne

situacije jaanje talibana i ISIL-a
Talibanska ofenziva
Proteklih mjeseci talibani zauzimaju teritorije na sjeveru, zapadu i jugu Afganistana, a dravna vojska ima sve manje resursa
potrebnih za borbu protiv njih. U studenom 2015. ameriki Pentagon upozorio na je pogoranje sigurnosnog stanja, ocijenivi
djelovanje afganistanskih snaga sigurnosti neuravnoteenim i
nejasnim.
7. prosinca 2015. talibani upali u policijsku stanicu u Kandaharu, na jugu Afganistana, a u dugotrajnoj razmjeni vatre ubijena su
tri policajca i dva napadaa. Sutradan, 8. prosinca, talibani su ponovili napad u Kandaharu. Upali su u stambeni kompleks i vojne
baze na aerodromu koje koriste afganistanske, amerike i snage
NATO-a. Ubijeno je oko 70 osoba, a preko 35 ozlijeeno, objavio je
afganistanski ministar obrane. Dodao je kako su svi talibanski borci
ubijeni i da su do poslijepodne sljedeeg dana afganistanske specijalne jedinice preuzele kontrolu nad tim podrujem.
11. prosinca talibani su napali diplomatsko naselje Shirpur u
glavnom gradu Kabulu, pri emu je ciljan hotel u kojem su smjetene diplomatske misije. Izvori navode kako je odjeknulo vie eksplozija autobombi, da kojih jedna i u blizini panjolske ambasade, pri
emu je poginuo panjolski policajac.
21. prosinca u samoubilakom bombakom napadu ubijena su
estorica amerikih vojnika za vrijeme zajednike patrole NATO-a i
afganistanskih snaga u blizini zrane baze Bagram kod glavnog grada Kabula. Osim toga, povrijeena su dvojica amerikih i jedan
afganistanski vojnik. Nekoliko sati kasnije u Kabulu su odjeknule tri
snane eksplozije na prostoru gradske etvrti Wazir Akbar Khan u
kojoj se nalaze kljuna ministarstva i strane ambasade.
21. prosinca talibani su zauzeli distrikt Sangin u afganistanskoj
provinciji Helmand, Sangin je pao u ruke talibana nakon estokih
borbi u kojima je poginulo vie od 90 vojnika, rekao je glasnogovornik afganistanske policije, dodavi da su zauzeli policijske i vojne
zgrade. Regionalni dunosnici istiu kako su dvije treine ove pokrajine, u kojoj se inae masovno proizvodi opijum, pod kontrolom
talibana. Mohammad Jan Rasoolyar, zamjenik guvernera provincije Helmand, pozvao je u dan ranije predsjednika Ghanija putem
svog Facebook profila na hitnu intervenciju kako bi se spasila pokrajina koju su britanske i amerike snage godinama pokuavale
obraniti. Znam da e vas iznoenje tog pitanja na drutvenim mreama mnogo razljutiti. Ali ne mogu vie utjeti... jer Helmand stoji
na ivici. 90 ljudi je ubijeno u distriktima Gereshk i Sangin u posljednja dva dana, napisao je Rasoolyar.

45

IZ SVIJETA
Dnevnik Times objavio je da je u pomo afganistanskim snagama koje brane distrikt Sangin odmah poslana grupa od 30 pripadnika elitne jedinice britanske vojske SAS (Special Air Service) i
oko 60 amerikih specijalaca. Iz Kabula su u roku dva dana izveli
preko 160 zranih dostava pomoi trupama na prostoru Helmanda, a u bitku su se ukljuile i amerike zrane snage. estoke borbe
se nastavljaju... Talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid izjavio kako su njihovi borci zauzeli itav okrug, ukljuujui policijske i
vojne poloaje, o emu svjedoi njihova podignuta zastava.
Meutim, guvernerov zamjenik Mohammad Jan Rasoolyar odbacio je takve tvrdnje. Jo se borimo da povratimo poloaje koje
su zauzeli talibani. Dijelovi Sangina jesu pod njihovom kontrolom,
ali ne i policijski i vojni poloaji.
28. prosinca u napadu bombaa samoubojice u blizini vojnog
ulaza na aerodromu u Kabulu jedna osoba je poginula, a 13 ranjeno. Sve rtve su civili. ini se da su meta bombaa samoubice bili
pripadnici snaga sigurnosti NATO-a, ali, umjesto toga, stradali su
civili. U eksploziji je uniteno vie vozila, a mnoge radnje su oteene.

ISIL u Afganistanu
25. prosinca 2015. mediji su objavili informaciju da se ISIL-ovci
helikopterima prebacuju se u afganistansku provinciju Nangarhar,
koja se nalazi na samoj granici sa Pakistanom. Vei broj ljudi u Tor
Gharu, provinciji Nangarhar, kontaktiralo me kako bi mi javili da
neidentificirani helikopteri prebacuju ISIL-ove militante ovdje. Pozvali su me da istraim ovo i da angairam sigurnosne i vojne dunosnike da vide to se dogaa jer ovo prijeti provinciji i cijeloj naoj
zemlji, rekao je razgovoru s novinarima afganistanski senator Haji
Lutfullah Baba.
Ataullah Khogyani, glasnogovornik guvernera provincije Nangarhar, potvrdio je informaciju i naglasio kako se helikopterima
dovoze ljudi u crnim uniformama. Naveo je kako ova pojava nije
specifina samo za njegovu provinciju, ve da se ista stvar dogaa i
na prostoru provincija Kunduz, Baghlan i Badakhshan.
Analitiari istiu kako za sada nema informacija tko, i od kuda,
dovodi ISIL-ove teroriste u Afganistan, no oito je kako su pokrenuti neki procesi koji imaju za cilj dodatno destabilizirati ovu zemlju,
ali i Centralnu Aziju, ponajvie Rusiju.
Na posljednjem sastanku Zajednice Nezavisnih Drava u Kazahstanu, ruski predsjednik Vladimir Putin je opisao stanje u Afganistanu bliskim kritinom, naglasivi kako teroristike skupine dobivaju vie utjecaja i ne taje svoje planove za vee irenje prema
Rusiji i ostalim dravama lanicama ZND-a.
Vrlo zanimljive su rijei jednog hrvatskog vojno-politikog analitiara, koji kae: Afganistan zauzima kljunu geografsku poziciju
u Aziji i predstavlja savrenu bazu za prodor u okolne regije u Centralnoj i Junoj Aziji. Znaaj ove zemlje najbolje ilustrira injenica
da su tijekom 19. stoljea britanska i ruska imperija vodile pravi
mali hladni rat za kontrolu ovog siromanog, ali strateki izuzetno
vanog podruja. Kontrola nad Afganistanom je za Britaniju predstavljala klju za sigurnost njenih indijskih posjeda, dok je za Rusiju
zemlja imala vanost zbog odravanja stabilnosti u svojim teritorijama u Centralnoj Aziji, naseljenih muslimanskim stanovnitvom
etniki vrlo bliskim sjevernim Afganistancima (Tadicima, Uzbecima i Turkmenima).
U 21. stoljeu znaaj Afganistana su pored trenutnih velikih
sila poput Rusije i SAD-a prepoznali i stratezi Islamske Drave. Ova
organizacija koja ima globalne ambicije nije primjer grupe koja
osniva ogranke i alje prijetnje bez utemeljenja i bez jasne vizije

46

kako bi se to moglo uklopiti u globalnu strategiju ekspanzije i jaanja grupe.

Nedavno osnivanje teritorijalnog ogranka Islamske Drave u
Afganistanu, nazvanog Vilajet Khorasan, ne moe se sagledavati
samo kao propagandni nastup ili provokacija, ve mora biti analizirano u irem kontekstu ISIL-ove geopolitike vizije. Afganistan je u
oima ISIL-a iskljuivo odskona daska za dalje irenje prema Centralnoj Aziji i dolaenje na granice Ruske Federacije, svog velikog
neprijatelja. Stvaranje jakog uporita u ratom devastiranom Afganistanu bi omoguilo ISIL-u stvaranje kompaktne teritorijalne baze
i povezivanje sa svojim simpatizerima u Centralnoj Aziji. Da ovo
nije samo neutemeljena fantazija ve surova realnost koja se polako ostvaruje pokazuje primjer grupa i individua koje su ve pristupile Islamskoj Dravi na ovom prostoru. Islamski pokret Uzbekistana, organizacija koja je originalno podravala talibanski reim, je
tijekom ove godine pristupio Vilajetu Khorasan i poloio zakletvu
kalifu Abu Bakr el-Bagdadiju.
Meu najznaajnijim individuama s prostora Centralne Azije
koji su pristupili Islamskoj Dravi treba istaknuti primjer komandanta specijalnih snaga Tadikistana pukovnika Gulmuroda Halimova, koji je i pored pohaanja specijalnih programa za borbu
protiv terorizma u SAD-u pristupio onima protiv kojih je trebalo da
se bori.
Dodatni faktor koji ide u prilog ekspanziji ISIL-a u Centralnoj
Aziji je krajnje nestabilna politika situacija u zemljama koje imaju
direktnu granicu s Afganistanom. Tadikistan je ve skoro dva desetljea pod vlau autoritarnog predsjednika Emomalija Rahmona, pod ijim mandatom su uguene mnoge islamske tradicije i zakoni, to je rezultiralo sve veim nezadovoljstvom konzervativnijih
sektora stanovnitva.

Afganistan zauzima kljunu geografsku poziciju u Aziji

Analitiari se slau kako u ovom trenutku Vilajet Khorasan, jo
uvijek u svojim zaecima, moda i ne predstavlja veliku i jasno vidljivu prijetnju, ali brzina njegovog rasta zahtijeva da mu se posveti
ozbiljna panja. Meutim, istiu sljedee: ukoliko ISIL ne bude to
prije iskorijenjen iz Afganistana, prije nego to se uspije uvrstiti u
zemlji, Afganistan bi mogao postati trajno uporite ove grupe, ak
i ako bude pobijeena u Siriji i Iraku. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 182

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: HIMNA CAZINSKE KRAJINE

Hej Munira, e ti je Muharem

Hej Munira, hej Munira
e ti je Muharam, e ti je Muharem?
Otio je, otio je
u Cazin na sajam, u Cazin na sajam
da mi kupi, da mi kupi
svile za dimija, svile za dimija,
da mu budem, da mu budem
slaa i milija, slaa i milija!
Lipa cvia, lipa cvia
naokolo Bia, naokolo Bia,
sadila ga, sadila ga
Ajka iz turlia, Ajka iz turlia.
U nastojanju da tumaimo sevdalinku otkrivamo zapravo tajnovite predjele ljudske due i temeljne odlike bosanskog insana.
Svaka bosanska arija ima bar jednu pjesmu koja pjeva o njoj i
ljepoti njenoj, a da li je ona sevdalinka ili neka od ovih novokomponovanih, to je sasvim svejedno. Za veoma mali broj takvih pjesama
poznato je vrijeme nastanka, kao i to ko su njihovi autori. Krajiki
ljepotan, grad Cazin, spominje se u nekoliko sevdalinki, ali najpoznatija je svakako Hej Munira, e ti je Muharem.
Muharem ero u knjizi Sevdah Bonjaka, objavljenoj u Sarajevu 1995. godine, zapisao je da je pjesmu Hej Munira, e ti je
Muharem otkrio Muhamed ef. Mai iz Graanice, dok je bio na
slubi u Kozarcu.
Analizom lahko se da zakljuiti da je pjesma spjevana na ikavici,
koja je dominantna ba na podruju Cazinske krajine. Tako u stihu lipa cvia naokolo Bia, narodni pjesnik opisuje koliko je lijepa cvijea
naokolo Bihaa. Naime, Biha se u daljoj prolosti nazivao Bie, to
apsolutno ukazuje na to da ova sevdalinka ima star rodni list.
U starijim izvedbama ove pjesme, kao to je to obiaj u Krajini
da se enska imena izgovaraju na zavrnom vokalu e, ova pjesma
se pjeva Hej Munire, e ti je Muharem.
Pjesnik i sakuplja narodnih pjesama Hamid Dizdar, iznosi miljenje: Pjevai pjevaju vrlo mali broj izvornih sevdalinki, iako je
njihov broj velik. Tekstovi sevdalinki, koje pojedini pjevai i pjevaice donose i pjevaju, netani su, nepotpuni, i najee sasvim iskrivljeni. Melodije narodnih pjesama, takoer su pogrene i nesigurne,
tako da ni dva pjevaa ne pjevaju istu pjesmu na isti nain.
Zasigurno, sevdalinka Hej Munira, e ti je Muharem, jedna
od krajikih himni, u svim dosadanjim izvedbama zadrala je svoju
autohtonost.
Vrijedno je i pomena da je ovo jedina sevdalinka u kojoj se spominje i turli, najzapadniji demat u Bosni i Hercegovini, koji se nalazi na magistralnom putu Biha Gata Velika Kladua. Od Bihaa
udaljen 30 km, od Velike Kladue 20 km, a od centra Cazina 27 km.
Veim dijelom se protee uz dravnu granicu s Republikom Hrvatskom, duinom preko 15 km. Tu je prirodna granica rijeka Korana.
Od grada Slunja u Republici Hrvatskoj turli je udaljen svega 15 km.
Ne zna se tano od kada postoji turli, ali se zna da Turci dolaze
u Cazin 1575. godine. Turci tada nisu imali posebno interesa za osva-

PROSINAC 2015.

Cazin, 1905. godina

Safet Isovi i Zaim Imamovi

janjem utvrde u turliu. Vjerovatno je i geografski poloaj utvrde
tome doprinosio, jer je bila osvojiva samo s puno rtava, a braniteljima ju je bilo lahko braniti. Otprilike 100 godina poslije, Turci dolaze
u ovaj dio dananje Cazinske krajine. To znai krajem 17. i poetkom
18. stoljea. Do tada je turli, odnosno tadanji Grad turli ili Tvrava, bio vlasnitvo plemia iz Hrvatske. Spominje se da je Turci nisu
osvojili orujem, nego su uetali u naputen Stari grad turli. Plemii turliki su napustili Grad turli bez borbe i povukli se u Hrvatsku.
Grad turli je tada bio opasan zidinama i samo u tom prostoru je
bilo naselje. Turci su tadanju kulu preuredili u damiju. Kuli su napravili mihrab, mimber i s tavana kule podigli manju, drvenu munaru. Potvrdu ove tvrdnje nalazimo u natpisu na stubu koji se nalazi na
ulazu od mimbera u kojem stoji: SAHIB I MALIK MUSTAFA, UMRO
1145., to bi znailo da je preureena damija tada funkcionirala.
Ta hidretska godina odgovara 1732. godini po Isau, a.s.
Mnogi etnomuzikolozi za najvaniji audio zapis pjesme Hej
Munira, e ti je Muharem duet Zaima Imamovia i Safeta Isovia
iz 1962.godine, u aranmanu uvenog tandema Ismet Alajbegovi
erbo Jovica Petkovi, koju je objavio zagrebaki Jugoton.
Bilo je to faktiki na poetku Safetove karijere.
Teko da emo ikada saznati ko su bili Munira i njen Muharem,
a ko Ajka iz turlia, ali e pjesma zasigurno uvati uspomenu na
sve bonjake Munire, Muhareme, Ajke iz Cazinske krajine. q
Avdo HUSEINOVI

47

KULTURA

21. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI 2015. OTOK GETO AZIL

Jergoviu Libar za vajk

U razdoblju od 3. do 13. prosinca 2015. godine u Puli odran je
21. po redu Sa(n)jam knjige u Istri s temom Otok geto azil.
Sajam je ve tradicionalno zapoeo okupljanjem hrvatskih knjiniara dan prije poetka sajma, 2. prosinca 2015., tzv. Nultim danom danom posveenim knjiniarima. Sljedeeg dana u Domu
hrvatskih branitelja u podne odrano je sveano otvorenje 21.
Sajma knjiga, a ast otvorenja pripala je poznatoj glumici Jadranki
oki.
Tematsko polazite 21. Sa(n)jam knjige u Istri, koje nosi naziv
Otok geto azil, zasigurno je najaktualnija tema koju je Sajam
ikad imao. Kad je tema postavljena, ni slutili nismo da e se ona
proeti s trenutkom u kojem ivimo i da emo radei na programu
svjedoiti ovakvoj izbjeglikoj krizi, gledati kako se slobodna Europa pretvara u utvreni otok, geto i istovremeno azil, da emo nemono promatrati zatvorene granice i graenje ograda, navela je
direktorica sajma Magdalena Vodopija. Na taj nain sajam je kroz
brojne panele, okrugle stolove, promocije knjiga suvremenih autora, umjetnike izlobe i filmske projekcije nastojao aktualizirati dananji trenutak te propitkivati humanitarnu i intelektualnu krizu s
kojom smo trenutno suoeni. Tako je primjerice tradicionalni program Okrugli stolovi posluio je kao platforma za teoretizaciju i
razloenje tematike sajma. Ove godine odrano je ak pet okruglih
stolova sljedeih naslova: Lampedusa, Walter Benjamin, smrt
izbjeglice, Otok geto azil, Migracije kao izazov naciji dravi i Prognanici pogled s istoka, na kojem je sudjelovala poznata turska spisateljica i aktivistica Ece Temelkuran.
Na ovogodinjem sajmu ukupno je sudjelovalo 146 knjievnika,
glazbenika, prevoditelja, izdavaa, urednika, umjetnika i predavaa. Inozemne autore predvodila su jedna od najveih imena europske knjievne scene. Rije je o Terryju Eagletonu, jednom od najveih teoretiara knjievnosti i umjetnosti te Erriju De Luci, talijanskom piscu i prevoditelju. Svake godine sajam se istie sve veim
brojem premijernih predstavljanja knjiga, kojih je na ovogodinjem
izdanju bilo vie nego ikada. Tako su autori koji su u Puli premijerno
predstavili svoje nove naslove: Boris Radakovi sa dugo oekivanim romanom to e biti s nama, eljko Kruelj s intrigantnom
knjigom o asopisu Polet, Miljenko Jergovi koji je predstavio
dva nova romana u ijem je sreditu Sarajevo Doboi noi i Sarajevo, plan grada, Marina Vuji s romanima Mogla sam to biti
ja i Susjed, Alem urin sa svojim stripom List vode: Atlantida
(2x2) te scenarist Namik Kabil sa svojim autobiografskim romanom Amarcord.
Kroz programe kao to su Book F(or)ever, Suton uz knjigu,
Razgovori iza zavjese, Bertijev program, Autor ita autora i
Doruak s autorom gostovali su jo neki autori, kao to su Zdravko Zima, Jurica Pavii, Zoran Feri, Boris Deulovi, Dragan Markovina, Predrag Luci, Boris Greiner, Borna Vuji, Zvonko Makovi, Tonko Maroevi i brojni drugi. Ipak, program Sajma knjiga
istie: Autori koji s posebnim senzibilitetom pristupaju problemskim pitanjima migranata, getoizaciji slobode govora ili otoku kao
utopijskom mjestu i paradigmi poetinog i literarnog prosotora,
na pulski Sajam dolaze s Islanda Jon Kalman Stefansson, iz Ukrajine Jurij Viniuk i Oleksandr Irvance, Njemake Joachim Sarto-

48

Enver Kazaz, Miljenko Jergovi i Ivan Lovrenovi

rius, vicarske Lukas Brfuss te iz Bosne i Hercegovine Namik
Kabil.
Noviteti 21. Sa(n)jam knjige su Book F(or)ever i HRT kino u kojem su posjetitelji imali priliku uivati u dokumentarnim filmovima
posveenima temi Sajma. Book F(or)ever programska je novost
sajma za srednjokolce stvoren u elji da knjika groznica preplavi
istarske srednjokolce. Program je to u kojem su mladi uenici
imali priliku raspravljati, propitkivati, nadilaziti stereotipe i predrasude te raspravljati na zadanu temu s autorima Sajma. Podnaslovi ovog programa su Anti lektira, Pop poet, Tema dox i
Strip Strasse, a program je voen od strane Emira Imamovia
Pirke i Krune Lokotara. Program HRT kina bio je podijeljen na nekoliko cjelina Tema dox, Knjiga na Treem i Odabrao Dean
Soa, posebnu selekciju provokativnih dokumentaraca koje je
odabrao glavni urednik Treeg programa HRT-a. dok su se sve projekcije odvijale na glavnoj sceni Sajma knjiga u salonu Doma hrvatskih branitelja.
Isto tako, ove godine pokrenuta je jo jedna nagrada pod nazivom Libar za vajk. Naime, rije je o interaktivnoj nagradnoj igri u
kojoj svi posjetitelji imaju priliku nominirati jednu knjigu za koju
smatraju da je za vajk (zauvijek), a zatim e 10 knjiga svake godine
ui meu vjene. Nagrada Libar za vajk ovogodinjeg 21. Sajma
knjige u Istri pripala je knjizi Sarajevo, plan grada knjievnika Miljenka Jergovia u izdanju Frakture. U izboru je sudjelovalo vie od
1.200 itatelja i posjetitelja pulskog sajma, koji su po svom izboru
nominirali jednu knjigu iz 2015. za koju smatraju da je za vajk, zauvijek, da je duna panje i da bi mogla postati klasik. Drugo mjesto osvojila je knjiga Jasne mak Moja ti u izdanju Profila, a tree
Amarcord Namika Kabila u izdanju kue Hena com.
U svojih 20 godina postojanja pulski je sajam postao nezaobilazna regionalna i meunarodna kulturna manifestacija. Ipak ove
godine svojom je tematikom otvorio raspravu o pozicijama migranata, azila i azilanata, dok se otokom pozabavio kao utopijskim
mejstom i paradigmom poetinog i literarnog prostora. Na taj se
nain Sa(n)jam knjige u Istri, vie nego ikada, dotaknuo aktualnog
globalnog problema humanitarne i moralne krize. q
Helena MARKOVI

PREPORODOV JOURNAL 182

KULTURA

DOKTORSKA DISERTACIJA ISLAMSKA KALIGRAFIJA BOSANSKOHERCEGOVAKIH PREPISIVAA MUSHAFA

17. I 18. STOLJEA IZ ZBIRKE GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

Ljepota islamske kaligrafije

U srijedu, 9. prosinca 2015. godine, imali smo priliku posluati
obranu doktorske disertacije mr. sc. Harisa Dervievi Islamska
kaligrafija bosanskohercegovakih prepisivaa mushafa 17. i 18.
stoljea Gazi Husrev-begove biblioteka, koja se odrala u knjinici
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rad je napravljen pod mentorstvom dr. sc. Sanje Cvetni, dok su komisiju sainjavali prof. dr. sc.
Tatjana Pai Vuki, prof. dr. sc. azim Hadimejli, prof. dr. sc. Predrag Markovi i prof. dr. sc. Danko ourek.
Osmanskim dolaskom na teritorij srednjovjekovnog Bosanskog
Kraljevstva zapoinje potpuno novi estetski ciklus u povijesti likovnosti Bosne i Hercegovine, a poseban vid novog izriaja je islamska
kaligrafija, ijem su razvoju posebno doprinijele Osmanlije. Skromna pisana i objavljena graa ukazuje na rano djelovanje bosanskohercegovakih kaligrafa, koje see ve u sredinu 15. stoljea, ali
se pravi polet kaligrafije primijeti poetkom 16. stoljea. Ni jedno
drugo djelo u povijesti islamske kaligrafije ne moe se usporediti s
rukopisom Kurana mushafom koji je za kaligrafe oduvijek predstavljao zahtjevan poduhvat, to je sluaj i sa bosanskohercegovakim kaligrafima.
Kao cilj disertacije Dervievi je istaknuo bolji uvid u batinu
islamske kaligrafije Bosne i Hercegovine osvrnuvi se pritom na
razdoblje od 17. do 18. stoljea, koje smatra vrhuncem umjetnosti
knjige u Bosni i Hercegovini. Rad je temeljen na korpusu zbirki Gazi
Husrev-begova knjinice u Sarajevu, koja sadri ukupno 22 mushafa, a upravo oni predstavljaju najreprezentativniji uzorak za ocjenu
kaligrafskog umijea. Mushafi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima, najee sa zlatnom podlogom, posebno izraenim zaglavljima (unvanima) na prvim stranicama prije
poetka teksta Kurana i prije poetka svake sure, te ukrasima na
marginama.
Rad se sveukupno sastoji od pet cjelina. Prva cjelina pod naslovom Kaligrafi Bosne i Hercegovine XVII. i XVIII. stoljea donosi
nam kratki pregled istanbulskih i bosanskohercegovakih kaligrafa
tog razdoblja, ali i teoretizaciju pojma kaligrafije. Isto tako navode
se najpoznatiji kaligrafi tog razdoblja: Muhamed Nerkesija, Omer
hattat sin Ismaila, hafiz Mustafa Kebir-zade Iffeti, Hasan-efendija
Al-Vefaija Misrija, Mehmed Mejlija Guranija i hafiz Ibrahim ehovi. Druga po redu cjelina Povijest prispijea i smjetaja rukopisa u
Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu neto nam detaljnije
predstavlja fond i rukopise knjinice. Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja radi kontinuirano jo od osnutka 8. sijenja 1537. godine. Fond biblioteke
trenutano broji oko 100.000 bibliotenih jedinica (rukopisa, tampanih knjiga, asopisa i raznih dokumenata) na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i jo nekim europskim jezicima. Zatim slijedi cjelina naziva Ope odlike osmanskih rukopisa s naglaskom na mushafe, koja je za cilj imala odrediti razliku izmeu
Kurana, koji je Boja rije objavljena Allahovom poslaniku Muhammedu, a.s., te mushafa koji predstavlja Kuran u pisanom obliku. Tako bi na jednom rukopisu radila i do tri umjetnika: hattat
(kaligraf), naka (iluminator) i mudelit (knjigovezac), koji su se pri
prepisivanju Kurana strogo pridravali 29 pravila za prepisivanje.

PROSINAC 2015.

Haris Dervievi
etvrta cjelina u radu ujedno je i srce samog rada, objedinjena pod
nazivom Mushafi XVII. I XVIII. stoljea iz zbirke Gazi Husrev-begove knjinice, predstavlja sva 22 primjera Mushafa bosanskohercegovakih prepisivaa. Posljednja, peta cjelina govori neto o samim
prepisivaima.
22 prijepisa mushafa ostvarila su 20 prepisivaa. Ipak, Dervievi u svome radu istie kako se estetskom i paleolokom analizom
dolazi do spoznaje kako od tih 20 prepisivaa imamo 12 pisara, te
svega 8 kaligrafa. Naime, postati pisarom nije nuno zahtijevalo
umjetniko i visoko obrazovanje, katkad je samo bilo potrebno poznavati arapski jezik i pismo. S druge strane, kaligrafija je via forma umjetnosti, ona izraava estetiku koja ne moe biti prikazana
tipinim slikarskim tehnikama. Slijedom toga poduavanje samom
kaligrafskom umijeu odravalo se najee u kui uitelja ili u dravnim institucijama, kao npr. u osmanskim obrazovnim ustanovama formiranim u vakufima, mektebima, medresama ili u visokoobrazovnim institucijama visokokolskog obrazovanja.
Ukratko, kaligrafija je u Osmanskom carstvu bila posebno cijenjena meu islamskim umjetnostima jer je ona osnovno sredstvo
za ouvanje Kurana, kao i ostalih svetih spisa, te irenja religijskog
nauka na jedan likovni nain. Najvrsnijim kaligrafima mushafa u
prijepisima pronaenima u Gazi Husrev-begovoj knjinici smatramo Osmana Bosanca i hafiza Ibrahima ehovia, ije mushafe smatramo Mushafima careva i imama, te Sulejman Hadiabuli, koji je
obrazovanje stekao u koli kaligrafije Ismaila Zihnija.
Uvidom u mushafe bosanskohercegovakih prepisivaa vidljivo
je kako su slijedili pravila osmanske kaligrafije, budui da je ona
bila dio visoke umjetnosti carstva. Kako su pravila bila postavljena
u samom sreditu carstva Istanbulu, ona su se postupno irila na
sve prostore Osmanskog carstva, pa tako i na prostor Bosne i Hercegovine. iva kaligrafska umjetnost u 17. i 18. stoljeu potvruje
kako je upravo to razdoblje bilo zlatno doba kaligrafije na ovim
prostorima. Samim time sva kaligrafska ostvarenja bosanskih prepisivaa i kaligrafa spadaju u dio osmanske kaligrafske i umjetnike
batine. q
Helena MARKOVI

49

PRIE IZ BOSNE

BONJAK KOJEM SU ETNICI U RAZMAKU OD 49 GODINA UBILI 13-ERO DJECE I DVIJE ENE

Hasan iz Viegrada
Tokom itavog Drugog svjetskog rata gornje Podrinje bilo je pozornica etnikih zloina nad Bonjacima. Nakon kapitulacije Italije, 9.
septembra 1943. godine, talijanske jedinice su napustile poloaje oko
Viegrada i etnicima predali oruje. etnici su Viegrad napali u noi
5. oktobra 1943. godine. Na drinskoj upriji, oktobra 1943. godine, kada je 10.000 etnika zauzelo Viegrad, ubijeno je i zaklano oko 1.500
Bonjaka. itavih 15 dana, etnici Mavanskog (pod komandom kapetana Rakovia), Zlatiborskog (pod komandom kapetana Radivoja Kondia) i Drinskog korpusa (pod komandom majora Aleksandra Drakovia), bajonetama su ene i djecu nabijali i u brzake Drine bacali.
Operacijom pohoda na Drinu rukovodio je lino Draa Mihailovi sa svojim potinjenim oficirima majorom Zaharijem Ostojiem i kapetanom Dragoslavom Raiem. U Drainoj pratnji bio je i
ef britanske vojne misije brigadni general Armstrong. On je o ovoj
operaciji istinito obavijestio svoju Vrhovnu komandu.

Za samo jednu no etnici Petar i Milorad Luki

zaklali su 22 ene sa djecom
Rahmetli Mustafa Sueska, u selu Haluge je 1943. godine preivio je strijeljanje i prije 20 godina napisao knjigu Krvava uprija,
koja svjedoi o genocidu nad Bonjacima Viegrada.
Sva bonjaka naselja u viegradskoj opini bila su stratita. U nekim su Bonjaci skoro iskorjenjeni. U 38 sela i samom gradu Viegradu,
etnici Drae Mihailovia su potpuno iskorjenili 300 muslimanskih porodica. Poklali su u njima djecu u beici, stare dede i nane, djevojke.
Niko nije preivio da nastavi porodinu lozu, da ispria ta se
deavalo u noima strave. U Viegradskoj upi etnici su ubili preko
1.800 Bonjaka, od kojih 550 djece do 15 godina starosti.
Iz sela Rujite, Lipovac i Zagrade, malo ko je preivio Drugi svjetski
rat. U selu titarevu ubijeno je 283, to je vie od dvije treine stanovnika. U Drinsku su etnici ubili 260, na podruju Dobruna 300, u Klasniku 171, u Kamenici 112, u lijebu 109, Resniku 102, u Nezucima 70, u
Kupusoviima 61, u Koritniku 41, u Kapetanoviima 55 Bonjaka.
Ubistva su se deavala i u selu Haluge, gdje je za jedan dan ubijeno preko 200 Bonjaka, u selu Stari Brod, gdje je zapaljeno oko
400 ena djece i starijih osoba, u planini Stolac gdje je ubijeno 230
Bonjaka i baeno u jamu Zvekira, te u selu Drokan, gdje su u kuu
Muje Karia etnici zatvorili 84-ero ena i djece iz tog i susjednih
sela i sve ive zapalili.
U Rujitu, u Drugom svjetskom ratu, bonjake familije avkui, Liska i Smajlovi etnici su gotovo iskorijenili. Za samo jednu
no etnici Petar i Milorad Luki zaklali su 22 ene sa djecom.
Nurko avkui je svjedoio: Ja i Abid Dudevi krili smo se od etnika u umi u blizini sela. Jedne noi, u prvi sumrak, zauli smo pomaganje i vrisku ena i djece. Ja sam prepoznao pla mojih u kui. Da sam
imao puku, ja bih otiao kui i vjerujem da bih ubio nekog od tih etnika i da ne bi napravili taj pokolj. Bila mi je zaklana ena sa petero
djece u kui. Kada sam to vidio, onesvijestio sam se. Abid mi je mnogo
pomogao, pa nisam napravio ono najgore. Pored mojih, te noi je ubijeno jo 17-ero iz porodica Liski, Smajlovia i Haskia. Sutradan su neki
Srbi iz naeg sela odvukli rtve na volovskim kolima u jednu kreanu
nie sela, sve ih tu pobacali, a potom zatrpali zemljom.

50

Viegrad - na Drini uprija

Viegradski Bonjaci, koji su pokuali spas nai bijegom prema Sarajevu, upali su u etniku zasjedu na Sjemeu, koja je desetkovala kolonu.
Iznad sela Kosova Polja, izale su dvije djevojke da uberu jabuka.
Maskirani etnici su ih uhvatili i odveli. Sa uzvienja, u mjestu Banjsko,
dozivali su Muslimane. Ej balije doite u svatove, kod nas su vae dvije
djevojke. Ako ne moete sad doi u svatove, zvaemo vas na svadbu.
Treeg dana blizu sela Kosovo Polje, djevojke su naene zaklane. Jedna
se zvala amka Murti iz sela Velika Gostilja, a druga Safa Halilovi iz
Sasa. Viegradski slikar Sejdo Grabovi uslikao je ovaj prizor. Akademik
Vladimir Dedijer je sliku objavio u knjizi Genocid nad Muslimanima,
mada je grekom napisao da se sluaj desio u Meei kod Foe.
Viegraanin, antifaista ivojin Gavrilovi, pisac hronike Ukleta
uprija, u listu Borba od 2. marta 1991. godine, potresno opisuje
pokolj bonjakog ivlja na viegradskom mostu 1943. godine: Ne
znam koliko je pobijeno muslimanskog naroda. To niko i ne zna. To
niko nije ni popisivao, niko to ni u sebi ni sa najbliima ne sabira, niti
preuveliava, niti smanjuje, jednostavno uti se. Moda 2.000-3.000,
moda i 5.000-6.000, a ja mislim, ne smijem ni sebi da kaem, mnogo
vie, ali od toga je jo tea naa istina, da ni Viegraani, ovakvi ili onakvi, bilo kakvi, o tom pokolju niko ni sa kim ni romori, niti razgovara.

Hasan Tufeki: Moja djeca, moja djeca...

Ipak, tragediji koja je zadesila Hasana Tufekia, Bonjaka iz naselja Maluhino polje kod Viegrada, zasigurno nema ravne, vjerovatno i u historiji ovjeanstva. Na Viegradskoj upriji 1943. godine, Hasanu je ubijeno 10-ero djece.
Moj otac je sa enom iz prvog braka izrodio desetero djece pet
sinova i pet eri. Bila su jedno drugom do uha. Najstarije je moglo
imati desetak godina. etnici Drae Mihailovia su moju polubrau i
polusestre odveli na most Mehmed-pae Sokolovia i poklali. Svih desetero sa majkom. Znam da su moja polubraa i sestre imali sljedea
imena: Omer, Ramiz, Redep, Fehim, Ferid, Hajra, Paa, Hanka, Sabaheta i Fatima. Ukopana su u Brankovia greblju u Viegradu. Otac je
preivio jer se skrivao u umi. Teko je podnio gubitak djece, pomiljao
na najgore, ali nekako je zahvaljujui porodici dovranisao se, i onda,
nakon Drugog svjetskog rata, oenio se mojom materom Haom. I sa
mojom materom izrodio je desetero djece: dvoje je umrlo, a osmero
nas je bilo ivo. Ovoj djeci je nadjevao imena one djece to su ih etnici poklali na upriji u Viegradu, pria mi Redep Tufeki, sin Hasanov.Zloin i zloinci su se tajno skrivali od bosnjakog naroda na ovom

PREPORODOV JOURNAL 182

PRIE IZ BOSNE

Rahmetli Hasan Tufeki (1905.-1984.)

Redep Tufeki

podruju, oni koji su javno govorili o zloinima etnika, sputavani su

tako to su neki glasniji pojedinci kanjavanji. Umjesto da zloinci izau pred sud pravde, oni su nastavili mirnodopski, bezbjedan ivot, nerijetko na radnim mjestima u sudovima i opinskim najviim organima, ponovo sudei i presuujui rtvi uutkanoj njihovom civilnom
vladavinom. Jednom broju etnika, po zavretku Drugog svjetskog
rata, priznato je pravo na penzije i invalidnine jer su navodno bili uesnici narodno-oslobodilakog rata. Tako je 1975. godine jedan vei
broj viegradskih etnika ostvario pravo na penzije i invalidnine, meu
njima su se nalazili i poznati zloinci nad viegradskim Bonjacima: Radojica Risti, Milivoje i Boo Vuji, Radoje Novakovi...
Hasan Tufeki preselio je na Ahiret 1984. godine u Viegradu i
ukopan je na mezarju Straite. Nije doekao novi genocid nad svojim narodom, koji e se dogoditi osam godina nakon njegove smrti.
Otac nam je govorio da se uvamo, da ne vjerujemo Srbima jer
teko je podnosio gubitak porodice. Znao je da se njihov zloinaki gen
ne moe tako lako iskorijeniti, znao je da su to uradile komije. Radio je
u firmi Varda u Viegradu, esto se odavao alkoholu i onda bi u takvom
stanju samo govorio: Moja djeca, moja djeca..., pria Redep Tufeki.

vao, izdvojio je Hajru iz kolone i ubio je direktnim pucnjem u prsa.

Potom se okrenuo prema ostalim enama i pitao: ta joj je?
A, onda jo jednom pucao u mrtvo tijelo koje je lealo na zemlji.
Luki je znao da je Hajra Kori, er rahmetli Hasana Tufekia. Kasnije e ubiti i Sabahetu Subai sa njenom bebom starom nekoliko
dana, koja jo nije ni imena imala. I Sabaheta je er rahmetli Hasana. Zloinci su ubili i Ramiza Tufekia, Hasanovog sina.
Krvavi pir su nastavili ubistvom starice Hae Tufeki, roene
Kuka. Bila je to druga Hasanova ena. Tijelo Hajre Kori izvaeno je
u Slapu kod epe, dok je plutalo nizvodno Drinom, a posmrtni ostaci Ramiza Tufekia i majke Hae pronaeni su prilikom pretraivanja jezera Peruac.

Drina najvea masovna grobnica Bonjaka

U proljee i ljeto 1992. godine, nad Bonjacima Viegrada ponovo je izvren genocid od strane Vojske Jugoslavije, specijalnih jedinica Slube dravne bezbjednosti Srbije, te Vojske i MUP-a Republike
Srpske. Ubijeno je oko 2.000 Bonjaka Viegrada. Veliki broj ena,
djece, staraca... Ljudi su paljeni u kuama, ubijani ponovo na upriji
Mehmed pae Sokolovia, i ponovo bacani u talase nabujale Drine,
koja je postala najvea masovna grobnica Bonjaka.
Krajem juna 1992. godine, grupa ena koje su se skrivale po naputenim viegradskim kuama, krenula je ka naselju Bikavac kada ih
je na ulici zaustavio monstrum Milan Luki, osuen na doivotnu kaznu zatvora pred Tribunalom u Haagu za zloine nad svojim komijama, Bonjacima Viegrada. Luki je sa sa jo jednim vojnikom, zaustavio ene, traei meu njima Hajru Kori. Nakon to je identifiko-

amka Murti i Safa Halilovi

PROSINAC 2015.

Nemamo pravo kazati da je prolost prola

Historija je ovdje duga i krvava. Malo s kojim narodom se ovako
krvavo poigrala. Naalost, Bonjaci kao prvaci svijeta u zaboravu i neznanju o sebi, uopte ne znaju da je postojao Hasan iz Viegrada, kojem su u razmaku od 49 godina, u dva rata, u istom gradu, kraj iste rijeke smrti, iste porodice etnike, ubile 13-ero djece i dvije supruge.
Dok Bonjaci jo uvijek kopaju svoje ubijene u genocidu, zloinci i
arhitekte genocida kopaju istinu. I zbog toga, zlo se ne moe preseliti
u odaje prolosti i nemamo pravo kazati da je prolost prola. q
Avdo HUSEINOVI

Tufekii ubijeni 1992. godine

51

DIJALOG CIVILIZACIJA

SAMO JEDAN IZBOR MUSLIMANA: POSTATI OBRAZAC KURANSKOG I EHLI-BEJTSKOG OVJEKA

Biti ovjek od glave do pete

Ve due vrijeme alosno stanje muslimana na politiko-ekonomskom i drutveno-kulturnom polju postalo je jo alosnije nego
obino i pred tom se injenicom oi vie ne mogu i ne smiju zatvarati. Razdor, rascjepkanost, nemir, nestabilnost, pobune, sukobi i ratovi; muenja i patnje; kanjavanje, skrnavljenja muslimanskih mezara,
ubijanja ena i djece, nevinih; silovanja, rat u ime vlastitoga nefsa,
tlaenje i prinudni rad; primoravanje na prihvatanje vjere od strane
sirovih zaslijepljenih i zadrtih selefija nau dobrano uspavanu svijest
potpuno je razbudilo i gurnulo u vatru. Zar je mogue gledati svu ovu
potvoru, klevetu, bestidnost, bezonost, prljavtinu, ogranienost,
neprijateljstvo, neznanje, glupost, izdaju i zloin, a pritom ostati miran i biti zadovoljan!? ta da radimo pred svim ovim patnjama? Sve
dok ne zgasne i ne zatomi se plamen izazvan ekstremnim tekfirskim
emocijama i mislima borba sa ekstremnim snagama bez delegitimnosti diskursa tekfira nee nas odvesti nikuda.
Kada promislimo o svemu jedini odgovor je da glavni korijen i
glavni uzrok svih prolih i sadanjih patnji muslimana jesu dvije
stvari: neznanje i neispravno poimanje. Sa jedne strane, religijska umalost tj. okotalost i politika eksploatacija tj. dati orue u
ruke neprijatelju; a sa druge neznanje i pogubnije od toga neispravno poimanje dubokih prosvijetljujuih kuranskih nauavanja na individualnoj, drutvenoj i politikoj ravni; i takoer udaljavanje od prakse i etike poslanika milosti, Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem, kada se radi o civilno-vojnim pitanjima koja se
odnose kako na muslimane tako i nemuslimane, tj. injenje sve
onoga to je loe, nedolino i runo a udaljavanje od svega to je
dobro, svrsishodno i lijepo! Dakle, ta nam je initi?
Izlaz je ini se u osvijeivanju, buenju, prosvijetljavanju, produhovljavanju te pravilnom i loginom poimanju, u skladu sa zahtjevima vremena, kuranske poruke: Ovaj Kuran vodi jedinom
ispravnom putu (Al-Isr: 9) i djelovanju u skladu sa njom te slijeenju sire Poslanika islama: Vi u Allahovu poslaniku imate divan
uzor (Al-Ahzb: 21)
Pa da vidimo ta Kuran i plemeniti Poslanik ele od svojih sljedbenika i kako treba djelovati:
1. Kuran poziva na lijepo ophoenje: ljudima lijepe rijei govoriti (Al-Baqara: 83) doim su veoma uvrijeeni i raireni loe ponaanje i neprijatne udi.
2. Kuran nas kroz uzornu linost Poslanika poziva na umjerenost: I tako smo od vas stvorili umjerenu zajednicu da budete
svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok
(Al-Baqara: 143); a mi svjedoimo pretjerivanjima i krajnostima.
Preciznije kazano Bog hoe da se kreemo sredinom, izmeu krajnosti, tj. hoe umjerenost i ravnomjernost, a mi smo svjedoci kretanja izmeu istine i lai tj. licemjerja i dvolinosti.
3. Kuran poziva na pravdu i dobroinstvo: Allah zahtijeva da
se svaije pravo potuje, dobro ini (Al-Nahl: 90), a mi svjedoimo
nasilju i nepravdi.
4. Kuran nareuje da inimo dobro a odvraa od zla: i traiti
da se ini dobro, a od zla odvraati (li mrn: 104; Al-Tawba: 71);
traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha
vjerujete (li mrn: 110). Doim nareuje se zlo, a odvraa od
dobra.

52

5. Kuran odvraa od razvrata i nevaljaltina: ne pribliujte se

razvratu bio javni ili tajni (Al-Anm: 151). Meutim razvrat i nevaljaltine su veoma raireni.
6. Kuran poziva na mir i pomirenje: Ako se dvije skupine vjernika
sukobe, izmirite ih (Al-Huurt: 9). Ali ratovi i nasilje su u eskalaciji.
7. Kuran poziva na dobro i kada bi se moglo uzvratiti loim: i
koji dobrim zlo uzvraaju (Al-Rad: 22; Al-Qasas: 54); Dobro i zlo
nisu isto! Zlo dobrim uzvrati (Fussilat: 34); Ti lijepim zlo uzvrati
(Al-Muminn: 96). Ali se daje lo odgovor na najgori mogui nain.
8. Kuran poziva da se vodi rasprava na lijep nain: I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepi nain (Al-Ankabt: 46); i
s njima na najljepi nain raspravljaj (Al-Nahl: 125). A mi svjedoimo omalovaavanju i potvaranju neistomiljenika.
9. Kuran zahtijeva da se na dobro uzvrati dobrim: zar nagrada
za dobro uinjeno djelo moe biti neto drugo do dobro (AlRahmn: 60). Ali se na zlo i runo uzvraa dobrim.
10. Kuran zahtijeva da se na Boijoj stazi rtvuju imeci i ivoti i
takvima Kuran daje prednost u odnosu na one koji izbjegavaju
borbu i ostaju kod svojih kua: One koji se budu borili ulaui
imetke svoje i ivote svoje Allah e odlikovati itavim stepenom
nad onima koji se ne budu borili, i on svima obeava lijepu nagradu. Allah e borcima, a ne onima koji se ne bore, dati veliku nagradu (Al-Nis: 95). Ali se zadovoljava kleanjem po okovima bogomolja bez ikakvog osjeaja odgovornosti prema drutvu i svijetu.
11. Kuran odvraa od irenja nedolinih glasina: One koji vole
da s o vjernicima ire bestidne glasine eka teka kazna i na ovom i
na onom svijetu (Al-Nr: 19). Ali mi smo zaokupirani irenjem glasina i nanoenjem sramote i ljage drugima.
12. Kuran poziva na dogovor i savjetovanje sa drugima: i dogovaraj se s njima (li Imrn: 158); i koji se o poslovima svojim
dogovaraju (Al-r: 38). Ali mi se smatramo neovisnim i nemamo
potrebu za savjetovanjem.
13. Kuran ne izjednaava znanje sa neznanjem i glupou: Zar
su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju (Al-Zumar: 9); Zar su jednaki slijepac i onaj koji vidi (Al-Rad: 16; Al-Anm: 50); zar su isto
tmine i svjetlo (Al-Rad: 16). Ali ljudsko neznanje i sljepilo izvor su
kontinuirane ovovremene faraonske sile.
14. Kuran poziva umne da sluaju razne rijei i odaberu ono najljepe: zato obraduj robove Moje koji Rije sluaju i slijede ono najljepe u njoj (Al-Zumar: 17-18). Ali mi ignoriramo razmjenu miljenja.
15. Kuranski metod pozivanja u islam poiva na mudrosti i lijepom savjetu: Na putu Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom
pozivaj (Al-Nahl: 125), a uprkos slijedeim kuranskim ajetima: U
vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti (Al-Baqara: 256); pa zato
onda ti nagoni ljude da budu vjernici (Ynus: 99); ti ih ne moe
prisiliti (Qf: 45); Ti pouavaj tvoje je da pouava, ti vlasti nad
njima nema (Al-Giya: 21-22); A Poslanik je jedino duan da
jasno obznani (Al-Nr: 54, Al- Ankabt 18); Poslaniku je jedino
dunost da objavi (Al-Mida: 99); Mi smo te poslali da istinu
objavi i da radosne vijesti i opomenu donese (Al-Baqara: 119,
Ftir: 24); Mi aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju (Al-Anm: 48); i duni smo samo da jasno
obznanimo (Y-sn: 17); tvoje je jedino da poziva (li Imrn: 20,

PREPORODOV JOURNAL 182

DIJALOG CIVILIZACIJA
Al-Rad: 40, Al-Nahl: 82); ti si duan samo da obznani (Al-r:
48); Mi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li e zahvalan
ili nezahvalan biti (Al-Dahr: 3) prisiljava se na prihvatanje religije.
16. Kuran ukazuje da je Boija volja usmjerena na uklanjanje
potekoa: Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate (AlBaqara: 185). A mi svjedoimo da se sve ini kako bi se prouzroile
potekoe a ne olakalo.
17. Kuran poziva na ouvanje i tjelesnog i duhovnog ovjekova
ivota: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji
na Zemlji nered ne ini kao da je sve ljude poubijao; a ako neko
bude uzrok da se neiji ivot sauva kao da je svim ljudima ivot
sauvao (Al- Mida: 32); i ne ubijte nikoga koga je Allah zabranio,
osim kad pravda zahtijeva (Al-Isr: 33). Ali drugome se oduzima
pravo na na materijalno i duhovno egzistiranje.
18. Kuran odvraa od slijepog imitiranja (taklid) i povoenja za
drugim bez znanja, spoznaje i osvijetenosti: Ne povodi se za onim
to ne zna (Al-Isr: 36). Meutim ovjekova se sudbina povjerava
drugima bez ikakve svjesnosti, promiljanja i budnosti.
19. Kuran odvraa od zakidanja i nepravilnog vaganja: Teko
onima koji pri mjerenju zakidaju (Al-Mutaffifn: 1). Ali se nemarno odnosi spram zakonskih obaveza i eriatskih dunosti.
20. Kuran ovjeku preporuuje samo trud i plodove vlastitoga
zalaganja: i da je ovjekovo samo ono to sam uradi (Al-Nam:
39). Ali svjedoimo kontinuiranim naporima u prevari i parazitskom nainu ivota.
21. Kuran trai da se istina ne pokriva neistinom: I istinu s
neistinom ne mijeajte i istinu svjesno ne tajite (Al-Baqara: 42); O
sljedbenici Knjige, zato istinu neistinom zamraujete i svjesno istinu krijete (li Imrn: 71). Ali je, ipak, pokrivena.
22. Kuran zahtijeva da sami sebi nalaemo injenje dobra: Zar
da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate (Al-Baqara: 44); O vjernici, zato jedno govorite, a drugo
radite (Al-Saff: 2). Ali je ivotna realnost da smo doista udaljeni od
ovog kuranskog naela.
23. Kuran zahtijeva od ovjeka da djeluje u skladu sa vlastitim
mogunostima: Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih (Al-Baqara: 286); jer Allah nikoga ne zaduuje vie nego to
mu je dao; Allah e, sigurno, poslije tegobe, slast dati (Al-Talq: 7).
Ali se ne potuje pravo poeljnog i od drugoga se zahtijevaju pretjerane dunosti i obaveze.
24. Kuran ne doputa nasilje, ali, takoer, ne doputa da se bude
potlaen: neete nikoga otetiti, niti ete oteeni biti (Kuran: 279.)
25. Kuran poziva na zbliavanje i integraciju: Ovaj va ummet
jedini je pravi ummet, a Ja sam Va Gospodar (Al-Anbiy 92, AlMuminn: 52). A mi svjedoimo eskaliranju poziva na tekfir i razjedinjenost.
26. Kuran poziva na saradnju i potpomaganje u injenju dobra:
Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti (Al-Mida: 2).
A mi svjedoimo ujedinjavanju i koalicijama muslimana u grijehu i
neprijateljstvu jednih protiv drugih.
27. Kuran nas poziva da budemo svjedocima i na uzornost da
poput svjetiljke svijetlimo drugima: O Vjerovjesnie, Mi smo te
poslali kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti i kao poslanika
koji opominje, da po Njegovom nareenju poziva k Allahu, i
kao svjetiljka koja sija (Al-Ahzb: 45-46). A Bog najbolje zna kakvi
smo i ta radimo!
28. I jednom rjeju kazano Kuran je za nas muslimane neiscrpno vrelo (Kevser): Mi smo ti, uistinu, Kevser dali (Al-Kawsar: 1.)
I plemeniti Poslanik poziva na jedinstvo muslimana a mi svjedoimo udaranju u talambase rascjepkanosti i razdora; on nas pozi-

PROSINAC 2015.

va da pokrivamo, a mi otkrivamo; on je bio olienje iskrenosti,

mi smo olienje lai; on je bio izvor milosti za svakoga: a tebe smo
samo kao milost svjetovima poslali (Al-Anbiy: 107), a mi smo
izvor optereenja za drugoga, on je etiki kodeks primjenjivao smo
na sebi, a mi etinost oekujemo od drugih; on je bio izvor gordosti
islama a mi unienosti; on je zatvarao oi, a mi ih irom razrogaimo; on je s toplinom primao ruke, a mi ih s hladnoom odbacujemo; on je molio oprost i milost za protivnike a mi ivimo sa osvetom; on je pozivao na sticanje znanja: Traenje znanja je obaveza
svakog muslimana; Traite znanje od kolijevke do groba; Traite
znanje pa makar u Kini. A mi na neznanju i neosvijetenost ljudi
temeljimo vlast i ekspanzionizam. On je pozivao ovjeka na veliki
dihad, tj. borbu sa vlastitim nefsom, a mi svjedoimo malom
dihadu, i to opet na putu nefsa, a ne na Allahovom putu!
Poslanik islama je vjerovao:
1. Koliko god vie moete odustanite od kanjavanja muslimana jer ako predvodnik pogrijei u opratanju bolje je nego da naini
greku u kanjavanju.
2. Kada se pojavi neodlunost i kolebljivost odustanite od kanjavanja i opratajte pogreke velikanima makar zahtijevale kaznu
i kanjavanje.
3. Punina vjere je elja za dobrom i dobrobiti. Poslanik je, takoer, kazao da je temelj vjerovanja eljeti dobro Bogu, Boijoj vjeri,
Boijem poslaniku, Boijoj Knjizi, predvodnicima muslimana i svim
muslimanima.
4. Vjera ovjeka je njegov razum i ko nema razuma nema ni vjere.
5. Temelj razuma je kompromis i obzirnost a dobroinitelji na
ovom svijetu dobroinitelji su i na Ahiretu.
6. Kompromis je temelj mudrosti.
7. Musliman je onaj od ije ruke i jezika su sigurni drugi muslimani.
8. Vie od svega kod mog ummeta brinu me predvodnici koji
odvode u zabludu.
A to je tako stoga to smo se udaljili od Boije milosti i blagodati i sve je to prouzroilo patnje i tegobe koje su zahvatile islamski
svijet: A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kanjavali za ono to su zaradili (Al-Arf: 96).
Utoite od nebogobojaznosti i nerazumnosti:
Kad takvaluk strastima ruke zatvori
Hakk tad ruke razumu otvori. (Mevlana)
alosno je stanje i dananje vrijeme muslimana. Meusobno
grubi, a milostivi prema nevjernicima! A nije to ono to Kuran trai
od muslimana: Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom (AlFath: 29). A ima li gore i sramnije sudbine za muslimane od te da ne
prepoznaju glavnog neprijatelja; islam su uzeli kao predmet prepiranja i rasprava, a muslimani su postali oponenti jedni drugima i
igraka u rukama stranaca.
Na koncu na temelju kazanoga smo shvatili da mi muslimani u
cilju sticanja sigurnosti, prosperiteta i sveukupnog napretka, tj. u
cilju dosezanja ovosvjetovne i onosvjetovne sree nemamo niti
moemo imati drugi izlaz osim da postanemo ovjekom od potiljka
do nonog prsta, tj. da postanemo obrazac kuranskog i ehli-bejtskog ovjeka. A to nije drugo doli njegovanje i uvanje dva emaneta o kojima govori i predaja: Allahove Knjige i potomaka Ehli-bejta.
Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si
nam ve na pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu,
Onaj koji mnogo daruje. (li Imrn: 8) q
Alija ADEL

53

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXXII)

Muslimani nakon
Muhammedove, a.s., smrti
etvorica pravednih halifa
Kao iskreni vjernici i dobri Muhammedovi, a.s., uenici, ashabi
su brzo shvatili da ivot mora ii dalje i poslije Muhammedove, a.s.,
smrti. On je svoju ulogu posljednjeg Bojeg Poslanika vjerno izvrio. S njim se dogodilo to i sa svakim drugim poslanikom i svakim
drugim ovjekom. Umro je kada je to Allah, d.., odredio.
Ti e (Muhammede) zacijelo, umrijeti, a i oni e, takoer, pomrijeti. (Az-Zumer, 30)
Valjalo je sada ustabiliti islamski poredak i ne dopustiti da
ummet zahvati fitna ili smutnja na koju ih je esto upozoravao Poslanik. Ashabi su se pred Poslanikom znali porjekati i razii u miljenju. Posljednji bi sud uvijek davao Poslanik ili se prihvaalo miljenje veine. Nerijetko je rjeenje stizalo i putem Objave. Njihove
ljudske slabosti, a Kuran govori da je ovjek po prirodi slab, odmah
su dole do izraaja nakon Poslanikove smrti. Isti je dan uslijedila
muna situacija; prepirka muhadira i ensarija oko izbora prvog halife, prvog lidera muslimana nakon Poslanika. Treba naglasiti da su
ashabi bili voeni silnom eljom da ouvaju poredak i slijede u svemu, pa i u najsitnijim detaljima svoga Poslanika, a ne borbom za
vlast, to e se, naalost, meu muslimanima za kratko vrijeme pojaviti. U sloenim okolnostima prvu etvoricu halifa birala je veina
ashaba na prijedlog onih najstarijih i najzaslunijih u irenju i obrani islama. Birani su redom Ebu Bekr, Omer, Osman i Alija, neka je
na sve njih Boje zadovoljstvo.
Od njih etvorice samo je Ebu Bekr umro prirodnom smru.
Omera je ubio jedan Perzijanac, pripadnik stare iranske religije zoroastrizma, nakon to mu je Omer odbio smanjiti porez, Osmana su
ubili u njegovu domu dok je uio Kuran zavjerenici iz Egipta, nezadovoljni njegovim odabirom namjesnika i loom situacijom u tom dijelu
muslimanskog svijeta, a Aliju su ubili hariditi, ekstremisti koji su
izali iz njegove vojske, nezadovoljni Alijevom pomirljivom politikom
prema onima koji su mu iskazali neposlunost, poput namjesnika
Muavije, budueg prvog halife umejjidske dinastije koja je vladala iz
Damaska. Ubili su njega, etvrtog halifu, zeta Muhammedova, a.s.,
koji je toliko dao za islam, proglasivi ga nevjernikom.1
Prvi halife nisu imali osobnu zatitu poput dananjih dravnika.
Nikakvih povlastica nisu imali niti su ivjeli u posebnim palaama.
Bili su i ostali dio naroda s kojim su dijelili i dobro i zlo. S obinim su
ljudima molili, ili u rat i preivljavali sva iskuenja i izazove nastale
nakon Muhammedove, a.s., smrti. S brojnim izazovima morali su
se suoiti prvi halife. Za vrijeme Ebu Bekra, prvog halife, kao kakva
poast pojavilo se lano poslanstvo. Muhammedovu, a.s., smrt
mnogi su vidjeli kao priliku za stjecanje vlasti i moi. Predstaviti se
novim poslanikom bilo je popularno. Ebu Bekr, r.a., uz druge ashabe uspio je u korijenu sasjei tu nepogodu te umiriti nekoliko arapskih plemena koja su prekrila zavjet dan Muhammedu, a.s. Omer
se suoio s naglim irenjem teritorija islamske drave i velikom
agresijom Perzije i Bizanta koji su pokrenuli veliku ofenzivu protiv

54

hilafeta. Osman se suoio s unutarnjim neredima i neposlunim i

nezasitnim namjesnicima, i to iz vlastite obitelji.
etvrti halifa Alija koji je vladao samo pet godina svu je energiju morao utroiti na smirivanje meumuslimanskih sukoba i pojavu
devijantnih pravaca poput haridija, ekstremista koji su ga i ubili.
Alijinim, r.a., ubojstvom javlja se najvea podjela meu muslimanima na takozvane sunite i iite, koja i dan-danas optereuje svekoliku muslimansku zajednicu, iako ti pojmovi ne postoje u kuranskosunetskom pojmovniku.
Prvi halife ujedno su bili imami, predvodili su molitve, ali su u
isto vrijeme duboko potovali uene ashabe koji su imali vie znanja u odreenim aspektima vjere. Jednostavno, neki su ashabi vie
vremena provodili uz Poslanika, dok su drugi putovali, bavei se
trgovinom ili su bili u vojnim pohodima. Za nekoliko desetljea ti
isti ashabi, predvoeni etvoricom pravednih halifa, proirit e
islam na sve strane svijeta. Nakon njih na scenu stupaju monarhije.
Smru etvrtog halife Alije, r.a., na scenu stupa umejidska dinastija ije su halife vladali iz Damaska. Umjesto da se bira, vlast se
poinje nasljeivati s oca na sina. Prvi njihov halifa je Muavija, sin
Ebu Sufjana i Hinde, do osloboenja Mekke najveih neprijatelja
islama. No to nije bila prepreka da njihov sin postane lider muslimanskog svijeta koji je prihvatio mnoge narode i kulture te se rasprostirao od Kineskog zida na istoku, preko sjeverne Afrike pa do
junih granica Francuske na zapadu.2
Za njihove vladavine islamska vlast proirila se dananjom panjolskom, gdje su muslimani vladali do 1492., kada su oslabljeni
meusobnom svaom postali lak plijen panjolskim vladarima Ferdinandu i Izabeli. Za nekoliko desetljea nijedan musliman vie nije
ostao u tom dijelu Europe. Nad njima i nad idovima provedena je
strana inkvizicija. Iako su Europu izvukli iz mraka srednjega vijeka,
muslimani i idovi bit e protjerani, nasilno pokrteni ili ubijeni.
idovi e pronai utoite kod muslimana u svim veim gradovima
u kojima su normalno ivjeli, uvajui svoju vjeru, kulturu i obiaje.
Od Umejjida vlast e preuzeti dinastija Abbasida koji e izgraditi grandioznu civilizaciju s glavnim gradom Bagdadom, najveim i

PREPORODOV JOURNAL 182

IVJETI ISLAM
najbogatijim gradom toga vremena, a njih e naslijediti Osmanlije.
Islam se iri u udaljenim krajevima svijeta poput dananje Indonezije i Malezije. Islam e primiti mnogi narodi. Na taj je nain islam
doao i do nas, muslimana Balkana. Temelje islama svi e potovati, ali e vlastite obiaje i kulturu razni narodi nastojati sauvati.
Zbog toga dolazi do razliitih kola miljenja, pa i pravaca unutar
ummeta. Ta podjela nikako se ne moe gledati poput podjela koje
je iskusilo kranstvo. Uglavnom se radilo o borbi za vlast i nametanju ekskluzivnog tumaenja poslanike prakse.

Suniti i iiti3
Nijedna svjetska religija nije bila poteena stranarenja meu
svojim sljedbenicima, pa tako ni islam. Islamska je zajednica nakon
Muhammedove, a.s., smrti gotovo jednoglasno prihvatila Poslanikova vjernog prijatelja i njegova punca Ebu Bekra, r.a., za prvog
halifu. Muhammed, a.s., pak za ivota niim nije pokazao tko bi ga
trebao naslijediti nakon njegove smrti. Na Ebu Bekrov, r.a., prijedlog, muslimani su za drugog halifu prihvatili Omera, r.a., za ije vladavine dospijevaju u Siriju, Palestinu i osvajaju Iran. Omera, r.a.,
takoer jednoglasno nasljeuje Osman, r.a., poznat po svojoj blagosti i popustljivosti. Osmanovu, r.a., toleranciju prema odreenim
muslimanskim namjesnicima, koje je naalost zahvatila bolest korupcije i nepotizma, nisu mogle tolerirati pojedine skupine novih
muslimana. Zbog starosti i nemogunosti da utjee na svoje namjesnike roake izazvao je nezadovoljstvo egipatskih muslimana, to
e zavriti atentatom na njega.
Njegovo e ubojstvo izazvati prvu ozbiljnu podjelu meu muslimanima i privremeno izdiferencirati dvije struje unutar rane muslimanske zajednice. Prvu su inili pristalice Muhammedova, a.s., zeta
Alije, r.a., koji e biti izabran za etvrtog halifu u Medini, tadanjem
glavnom gradu islamske drave. A drugu su grupu inili pristalice
Muavije, Osmanova roaka, namjesnika Sirije, budueg prvog umejidskog halife, koji na Alijin zahtjev nije elio odstupiti s mjesta namjesnika u Damasku. Ta prva podjela nije imala nikakve implikacije
na vjersku jedinstvenost muslimana, niti ima veze s podjelama koje
e uslijediti. To je bila klasina politika borba za vlast, koja je, naalost, zavrila tekim ratnim sukobom dviju suprotstavljenih politikih
frakcija. Posljedica toga nemilog dogaaja, poznatog kao bitka na
Siffinu, pojava je ultrakonzervativne grupe muslimana poznate kao
hariditi (oni koji su izali, napustili). Proizali iz Alijine, r.a., skupine,
oni e i Alijine, r.a., i Muavijeve pristalice proglasiti nemuslimanima.
Sukobit e se s Alijinim, r.a., pristalicama, u atentatu ubiti halifu Alija,
r.a., te izazvati prvu ozbiljnu krizu vlasti meu muslimanima.4
Podjele, nastale u prvim desetljeima nakon Muhammedove,
a.s., smrti bile su privremene. Po trajnosti i posljedicama koje e izazvati nijedna se ne moe mjeriti s podjelom koja e nastati nakon
smrti etvrtog halife Alije, r.a. Iako za ivota nikada nije tvrdio da
predvodi neku posebnu grupu muslimana, njegova e pogibija izroditi pokret iji e se lanovi proglasiti njegovim istinskim sljedbenicima. Ta nova skupina muslimana sebe e prozvati iatu-l-Ali, u prijevodu Alijini sljedbenici, danas poznata kao iiti, a samog e Aliju, r.a.,
proglasiti svojim imamom i jedinim legitimnim nasljednikom vjerske
i politike vlasti nakon Muhammeda, a.s., jer je, prema njihovu uenju, politika i vjerska vlast nasljedna i mogu je obnaati samo imami
ije se podrijetlo vee za Aliju, r.a., i njegove sinove Hasana i Husejna,
koje mu je rodila Fatima, najmlaa ki poslanika Muhammeda, a.s.
Zato je Alija, r.a., prema uvjerenju iita, trebao biti prvi, a ne etvrti
halifa, odnosno imam. Suniti, pak, vjeruju da je halifa samo politiki,
ne i vjerski nasljednik, jer je vjerska vlast zavrena Muhammedo-

PROSINAC 2015.

vom, a.s., smru. Prema njima, halifa, naravno, moe obnaati i

imamsku funkciju, ali ne nain iitskog poimanja.5

etiri sunitske pravne kole (mezheba)

Brzim irenjem islama i prelascima razliitih naroda u islam javila se i potreba tumaenja islamskih vrela. Kako je u islamu doputeno i poeljno tumaiti Boju Rije, muslimani su, u skladu s vremenom i podrujem na kojem su ivjeli, pokuavali pribliiti i olakati razumijevanje islamskih poruka i njihovo implementiranje u
praksi, i to u kulturoloki vrlo razliitim sredinama esto obiljeenim jakim plemenskim naslijeem. Na taj su nain ve zarana nastale razliite kole miljenja koje nisu iskljuivale jedna drugu. Tako u razumijevanju erijata danas postoje etiri glavne pravne kole (mezheba) koje prihvaaju svi muslimani: hanefijska (kojoj pripadaju muslimani naih prostora te Turske, Pakistana, Afganistana i
ruskih zemalja), afijska (Malezija, Indonezija, istona Afrika), malikijska (sjeverna i zapadna Afrika) i hanbelijska (Arapski poluotok).
Danas se promie ideja da je islam monolitna religija. U svojim
temeljnim izvorima to jest tako. Meutim, u tumaenju i primjeni
islamskih zakona muslimani su danas vrlo raznoliki. U pristupu i
tumaenju islamskih vrela dijele se na tradicionalne ili konzervativne muslimane, fundamentaliste, moderne, reformatore i sekulariste. Glavni problem ostaje kako uskladiti izazove modernosti s primjenom islamskih normi u svakodnevnom ivotu, kako uskladiti
vrijednosti islama s vrijednostima, ustanovama i idejama sa Zapada, kako urediti islamske drave (treba li primijeniti sekularni model ili vratiti obrasce iz zlatnog razdoblja islamske vladavine), ali i
ostala pitanja poput razdvajanja spolova, primjene kaznenog prava
i dr. Svaki od njih zasigurno e zahtijevati novo promiljanje islamskih vrela ili idtihad, koji su muslimani negdje u prolosti, ini se,
zagubili. Ponovno iitavanje Poslanikova ivota i primjena njegova
Sunneta uz prihvaanje konteksta vremena i mjesta ivljenja prvi je
korak u vraanju ummeta na stare staze slave.
Biljeke:
Nakon njegove smrti muslimani se polako dijele na mnoge pravce. Neki pravci unutar
iitskog islama miljenja su da je Aliji nainjena nepravda kod izbora prvog halife. Naime,
dok je Alija bio zaokupljen Muhammedovim, s.a.v.s., pokopom, ve je izabran Ebu Bekr
za halifu. Navodi se i to da ga Alija nije prihvatio est mjeseci, sve dok njegova supruga
Fatima, ki Muhammeda, a.s., nije umrla. Kako god bilo, Alija je prihvatio i Ebu Bekra, ali
i dvojicu halifa poslije njega. I nikada nije tvrdio da ima neke svoje posebne sljedbenike.
Muslimani njega kao i trojicu njegovih prethodnika cijene i vole i ne prave razlike meu
njima. Jer to su bili Muhammedovi, s.a.v.s., najblii, najodliniji ashabi.
2
Muaviju, prvog umejidskog halifu, koji e nakon Alijine, r.a., smrti uspjeti konsolidirati mladu islamsku dravu, iiti nikada nisu priznali. Naprotiv, od poetka uspostave nove umejidske vlasti u Damasku oni e se na razne naine suprotstavljati
Muaviji i njegovim nasljednicima koji su esto znali odstupiti od temeljnih islamskih
uenja. Pokuaj da drugog Alijina, r.a., sina Husejna ustolie u Medini i proglase ga
halifom u Damasku protumaen je kao ruenje novouspostavljenog poretka. Stjecajem nesretnih okolnosti Poslanikov, a.s., unuk Husejn i 70-ak lanova njegove obitelji podmuklo je ubijeno za vrijeme Muavijina nasljednika, njegovog sina Jezida. Za
iite to je bila tragedija povijesnih razmjera, dokaz njihovih stavova i konano udaljavanje od prevladavajueg sunizma. iiti e uvesti obred u kojem se svake godine
sjeaju toga nesretnog dogaaja, posjeujui Kerbelu, mjesto Husejnove tragedije,
i ritualno se samokanjavaju kako bi suosjeali s boli i patnjama svog imama. Ni
Husejn, kao ni njegov otac Alija, r.a., nikada nisu tvrdili da su iiti. Naravno, imali su
svoje stavove o vlasti, ali su nastojali predstavljati sve muslimane.
3
Podnaslov i njegov sadraj preuzeti iz moje knjige Islam iznutra, str. 163.-169.
4
Primjerice, dananje lanove al-Qaide i tzv. Islamske drave usporeuju s hariditima. Njihovo je uenje do te mjere iskljuivo da sve muslimane koji ne misle kao oni
proglaavaju nemuslimanima i izdajicama islama.
5
Prvi halife bile su i glavni imami koji su vjernike predvodili u molitvama te drali
propovijedi. Glavna zadaa halife ili predsjednika islamske drave je tienje islamskoga pravnog poretka, a imama/uleme (islamskih uenjaka) tumaenje erijata u
skladu s vremenom i mjestom ivljenja. q
1

Mirza MEI

55