Smatra se da knjievni rad u naoj zemlji poeo u toku 12. stoljea.

Stanovnici su se sluili grkim i latinskim pismom, te glagoljicom i irilicom. Grko pismo na

Humu, a latinica u osni.
!arijansko evan"elje je jedan od najstariji# i najvaniji# tekstova na glagoljici, a nastao je na
jugozapadu nae zemlje.
Splitski odlomak $ glagoljski rukopis 1%. stoljea.
&okom itavog srednjeg vijeka 'osanske knjievnosti njegovala se glagoljska tradicija,
kasnije se zadrala kao crkveno pismo u okviru (rkve 'osanske, a kada je propala ova
crkvena organizacija, glagoljsko pismo nestaje iz upotre'e.
)potre'a irilice 'ila rasprostranjenija.
*atpis na Humakoj ploi iz 11. stoljea, epigra+i iz &ravunije i srednje osne, te
!iroslavljevo evan"elje.
,rema posljednjim istraivanjima irilicu u osnu su donijeli !akedonci.
-iriliki rukopisi se mogu podijeliti u nekoliko grupa. ,rvi su crkveni rukopisi, a tu spadaju
apokri+e, molitve, te slini tekstovi koji spadaju u staru du#ovnu knjievnost. ) drugu grupu
spadaju tekstovi vezani za vjerski i kulturni ivot u o'liku zapisa na marginama rukopisa i
natpisa na gra"evinama i stecima.
,ovelje i pisma predstavljaju znaajno 'lago pismenosti ove zemlje.
*a kraju dolazi lijepa knjievnost, koja je rijetka, ali ipak postoji. *jegovala se samo na dvoru
vladara i uglavnom nije 'ila originalna, ve prevo"ena ili prera"ena.
(rkvene knjige sadre uglavnom prijevode *ovog zavjeta, a tu se nalaze evan"elja, djela
apostolska, poslanice, apokalipsa i odre"eni 'roj apokri+ni# tekstova.
!iroslavljevo evan"elje $ smatra se da je nastalo na dvoru .ulina ana
/z trinaestog stoljea ostalo nekoliko povelja i jedan crkveni rukopis $ Gligorovi $
Gil+erdingovi odlomci
) etrnaestom stoljeu jaa knjievni rad, kada je (rkva 'osanska nakon pada opet stala na
noge. 0va rukopisa na glagoljici, !ostarsko evan"elje i 1van"elje 0ivoa &i#oradia.
) drugoj polovini 12. stoljea nastalo je Srekovievo evan"elje, .opitarevo evan"elje,
3dlomak lenjingradskog apostola, 4ajniko evan"elje, 1van"elje krstjanina &vrtka
,ripkovia..
*Srpska knjievna tradicija
5oanikije ,amuina $ religiozno o'razovan, nauio grki i ruski jezik te tako proirio svoje
kulturne #orizonte. ,rikupljao narodne umotvorine, poslovice i aljive prie pri emu je
izvornim tekstovima dodavao svoje komentare. ,isao memoarske lanke i priloge koji imaju
istorijogeogra+ski karakter
6to !arkovi Slomo $ djelovao u !ostaru u prvoj polovini 17. vijeka, opisivao neke narodne
o'iaje u !ostaru $ srpsko dalmatinski magazin
Staka Skenderova $ pisala epske pjesme, u epskom desetercu
,rokopije 4okorilo 89 glavno djelo :;jetopis Hercegovine 1<=% $ 1<>%: $ u prona"enom
dnevniku neki zapisi o istorijskim doga"ajima u #ercegovini, veliki 'roj turcizama.
*ii+or ;ui $ najplodniji #ercegovaki pisac starije tradicije, sam je izdao svoja sa'rana
djela pod nazivom :.njievni radovi *ii+ora ;uia:, najvrednije su memoarske 'iljeke.
*Alhamijado
.njievnost na narodnom jeziku onjaka pisana are'icom
6l#amijado :al ademije: $ strani tu"inski
,isana je u poeziji i prozi. ) prozi je esto zastupljen dijaloki o'lik, a u poeziji sti# od pet do
osam slogova. ,jesme su pisane u saetoj lirskoj +ormi ali i u +ormi epsko lirske pjesme.
&ematika je raznovrsna. ,isali su lju'avne, narodne, politike, drutvene, intimne pjesme,
rugalice, ila#ije, kaside, mevlude, epistole, kratke prie, vjerske poruke, mistike i td.
;ju'avnu liriku su najmanje pisali $ dodavali turcizme. &ri autora lju'avne lirike, !e#med iz
1rdelja, ?ejzo So+ta @aiklijski eli+ 'eA, te )mi#ana 4uvidina
*arodne pjesme, jednu za'iljeio !ula !usta+a aeskija, Bamo i Sali#a
,jesme koje su govorile o loem politikom stanju u osni u to vrijeme $ 6'dulve#a'
/l#amija 4udan zeman nastade, 0uvanjski 6rzula# !e#med aga ,ruanin
,ostoji dio al#amijado knjievnosti koji se naziva su+izam, tu spadaju pjesme u kojima
pjesnici trae smisao ivota u spoznaji oga i spajanju sa ogom, !u#amed Hevai )sku+i
/la#ije $ po'ona pjesma koja slavi oga ali ovdje ima ire i kompleksnije znaenje, sadri
upute o nainu ivota, vrijednosti islamski# o'aveza. ,isali su i# !u#amed Hevai )sku+i
@Cinjem oguA i posljednji poznati autor ila#ija je 6'dura#man Sirrija
*ajstariji tekst poezije al#amijada je Hirvat turkisi, !e#med 1rdeljanin
&ematika proze je tako"er raznovrsna, neki tekstovi imaju o'iljeja apokri+ne knjievnosti
&ekstovi vjerske o'uke i tekstovi odgojnog karaktera, mali 'roj tekstova sa svjetovnim
sadrajem
Bazvoj ne zavrava sa padom 3smanskog carstva, 0emaludin 4auevi i Hamdija !uli su
izvrili re+ormu pravopisa 'osanske are'ice, te je tako ivot are'icem produen do poetka
drugog svjetskog rata. 0jela se nisu irila prepisivanjem ve tampanjem. 0emaludin
4auevi i !u#amed Seid Serdarevi.
*Krajinika pisma
0atiraju od 1>. stoljea kada je /sa 'eg /s#akovi izdao 0u'rovanima povelju o slo'odnoj
trgovini pa sve do 17. stoljea.
Cei 'roj pisama je pisan 'osanicom a manji latinicom.
,isali su i# carski namjesnici, pae, dizdari, kapetani, 'ezi, age, uitelji, zatvorenici.
,isma su naslovljavana na 'anove ili kraljeve.
Crsta epistolarne knjievnosti. ,isana narodnim 'osanskim jezikom, ikavicom ili ijekavicom
ako su iz Hercegovine.
,rvo'itno imala dokumentarni znaaj.
,rouavanjem ovi# pisama utvr"ena je nji#ova vanost za komparativna izuavanja unutar
knjievni# anrova
Sadraj je raznovrstan, piu i# od najvei# slu'enika do o'ini# trgovaca
*ekad sadre upute za lijepo ponaanje, nekad odiu eljom da se stvari pravedno srede.
3va pisma su nastala iz potre'e, ne z'og knjievnost kao to je sluaj sa pismima u
?rancuskoj u toku 1%. i 1<. stoljea.
Da 'onjaku narodnu epiku ova o'last predstavlja podlogu i izvorite motiva.
*Hrvatska knjievna tradicija
,rvi spomen +ranjevaca u vezi sa osnom je pismo pape iz 1271. koji se diplomatski o'ratio
starjeinama u 0almaciji i Slavoniji da poalju u osnu dva +ranjevca koja su pismena i vjeta
na jeziku, kako 'i vrili propagandu protiv #eretika.
/ u uslovima osmanslijskog osvojenja osne 'osanski +ranjevci su nastavili svoje djelovanje
koje se odnosilo i na pismenost, prosvjetu, didaktiku knjievnost, te na podrujenarodne
privrede i gospodarstva, i na nauke kao to su medicina, geologija i etnogra+ija.
*ajvaniji +ranjevaki dokument je a#dnama, tj. ugovor o slo'odi ispovijedanja vjere i
propovijedanja
Snanijeg knjievnog rada nije 'ilo do 1%. stoljea. ,ostojala je sklonost prema #roniarskom
knjievnom zapisivanju u samostanima. ?ranjevake #ronike sadre i uda i +antastine
motive iji se uzroci nalaze u natprirodnim silama.
!e"u ovim #ronikama najvanija je, knjievno i #istorijski, Hronika fra Nikole Lavanina, a
literarno su zanimljive starija Fojnika hronika i neto mla"a Hronika franjevakog
samostana u Kraljevoj Sutjesci, te Hronika samostana u Kreevu.
. ?ra *ikola ;avanin je oslonac naao u #roniarskim zapisima +ra Stipana !argitia, kojeg i
spominje.
/kavski original ove #ronike je pisan 'osanicom.
3stale su sauvane dvije pjesme, a tu je i latinski prevod pjesme o 'itki na !o#au pod
naslovom Pjesma budimske kraljice.
,ored ovi# #ronika poznati su jo Ljetois fra !ndrije "irai#a$ Ljetois franjevakog
samostana u %radiki$ te Fojniki i Sutjeki grbovnik.
*aporedo s ovim, u samostanima se razvijala vjersko9pouna knjievnost iji su stvaraoci 'ili
+ranjevci. Daetnik 'osanske +ranjevake knjievnosti je !atija 0ivkovi
Spisi +ranjevake knjievnosti su #omiletikog sadraja, uglavnom z'ornici propovjedi koji su
komponirani prema danima i praznicima. Datim, ovdje se nalaze katekizmi sa poukama i
savjetima za rad sveenika sa vjernicima, a tu su i z'irke religiozni# sentenci i molitvi, te
na'ona poezija i na'oni tekstovi koji o'janjavaju crkvenu dogmu. 4est vid ove
knjievnosti su EprilikeF knjievne ilustracije moralni# naela, napisane u o'liku pria.
) 1<. stoljeu stvaraju se i z'irke pjesama 'ez poetskog kvaliteta.
*ajznaajniji me"u 'osanskim +ranjevakim piscima 1%. stoljea je Matija Divkovi.
*jegovo prvo djelo je Nauk krstjanski &a narod slovinski. *apisao je i z'ornik Sto udesa,
koji sadri neposrednost z'ivanja i slikovitost pejzaa.
*jegovo glavno djelo su 'esjede. /ma i# GG, a namijenjene su redovnicima i svjetovnicima.
3so'ine koje su dole do izraaja su izlaganje u o'liku slika i pria, a jezik mu je potpuno
narodni. *jegov iz'or pria je zasnovan na emocionalnosti sa tenjom za matovitim
djelovanjem na itatelje, a tako"e su zasnovane na saaljenju i milosr"u, te milosti oijoj,
ilo je mnogo praznovjerja, mistike i religiozne mitologije.
Ivan Bandlavi! Stjepan Matijevi Solinjanin" #avle #osilovi" Stjepan Markovac
Mar$iti" %ilip &astri" /van ?rano 5uki, Grgo !arti
,ored ove knjievnosti +ranjevci su njegovali i o'last naune literature, koja spada u o'last
'osanskog latiniteta
*Divanska knjievnost
0ivanskom literaturom se smatra islamska turska knjievnost, knjievnost visoki# slojeva, a
mnogi su je nazivali klasina knjievnost. *a razvoj ove knjievnosti su utjecale arapska,
iranska i perzijska knjievnost. Bije divan potjee iz perzijskog jezika, a nanaem znai
skupHz'ir. ) poetku je i u knjievnosti rije divan zadrala osnovno znaenje jer je
oznaavala sa'rana djela jednog autora najee u jednoj knjizi. .asnije je ova rije do'ila
znaenje z'ornika poezije pisane po uzoru na klasine perzijske pjesnike. .lasini divani
imali su odre"enu +ormu. .ompletan divan je morao sadravati tev#id ili te#lil, zatim
mudanat, nat, kaside posveene vjerskim #erojima, kaside sa datumima ro"enja, z'irku
gazela, ru'aije, kit:e, terdi 'endove, terki'i 'endove, mesnevije i dr. *e sadri svaki divan
sve ovo ali gazeli i kaside su nezao'ilazni. 3va knjievnost je individualna. ;ju'av kao tema
nikad nije prirodna nego je natprirodna ili mistina. /ako je proeta du#om islama ova
knjievnost nije religiozna niti nacionalna.
0ivan uglavnom poinje jednim ili vie mudanata tj oda ogu. 6ko pjesma upuena ogu
govori samo o oijem jedinstvu nazivamo je tev#id. / tev#id i mudanat se sastoje od
'ejtova! Bejt ili distih je osnovna pjesnika jedinica divanske poe'ije" te (e' pravilno$
(ejta nema pjesme! Bejt je 'aokrena misaona cjelina koja se ne prenosi na slijedei
stih! Sastoji se od prvo$ polstiha koji se na'iva sadr i dr$o$ koji se na'iva ad'!
*ajzastupljenija vrsta u divanskoj knjievnosti je gazel. Sastoji se od najmanje pet, a najvie
1> 'jetova. &eme su lju'av ljepota ivotna radost vino, a rijetko patnja i 'ol. *ajljepi sti# se
naziva 'ejtulgazel. 0ivanska pjesnika vrsta slina gazelu naziva se nazm, a razlikuje se po
tome to nije naveden pjesnikov pseudonim, moe imati vie od 1> 'ejtova i teme su
raznovrsnije. *ezao'ilazna +orma je kasida, sadri najmanje =I 'ejtova a moe imati i
nekoliko stotina. *ajee poinje nekim opisom, uvene kaside spjevao je Sa'it )ianin.
!esnevija je najee duine kaside, ali esto prelazi duinu od 1II 'ejtova. !esnevije izvan
divana su itave knjige. 3vo su vjerske pjesme ali postoje i one sa lju'avnom tematikom.
&akvu je napisao Sa'it )ianin. 0ervi paa ajezidagi, 0elaludin Bumi.
Bu'aija je najjednostavnija vrsta. Sastoji se od jedne stro+e tj dva 'ejta.
&erki' 'end $ jedna stro+a se ponavlja kao re+ren koji predstavlja vezu me"u stro+ama.
&erdi 'end $ stro+e povezane jednim zajednikim sti#om koji se nalazi na kraju svake stro+e.
.it:a, najmanje dva a najvie 12 'ejtova.
)ijajija Mostarac" %ev'ija Mostarac" Ahmed Bonjak" Dervi paa Baje'ida$i"
*ihadija" &amekanija" *erkesija" Me'akija" Hasan Kaimija" I(rahim #eevija" +s,
&ivnjak" Sa(it -ianin" Mehmed .ranija" %adil paa /eri,ovi" Ha(i(a 0i'van(e$ovi
Stoevi" Ahmed Bjelopoljak" Ari, Hikmet 0i'van(e$ovi" 1slija" Mejlija!
*ihadija 2 o njemu je prvi spomen ostavio putopisac 1vlija 4ele'i. Spjevao je natpis na
Sokolovia upriji. *apisao je kompletan divan kojim se do sada nije niko 'avio.
)ijajija Mostarac $ napisao je kompletan divan, pisao je na turskom i arapskom jeziku,
potpisivao se Dijai. ,o pjesnikom opredjeljenju 'io je lirik. 5edino je pjesma Sluaj Jej#a
6'urezaka epsko deskriptivnog karaktera.
*&apidarni spomenici
Steak je vrsta kamenog nadgro'nog spomenika. *astali su u srednjem vijeku i prikazuju
tadanji ivot. ,ojavili su se u 12. stoljeu a vr#unac su doivjeli u 12. i 1>. stoljeu a ve u
1G. su se prestali praviti. *ajjednostavnija podjela je na leee i stojee. !otive na stecima
nazivamo ukrasima iako se samo neki mogu nazvati ukrasima. !otive djelimo u tri skupine,
oni koji djeluju kao dekoracija, oni koji imaju sim'olino znaenje, te skupina +igura i
+iguralni# kompozicija.
*atpisi na stecima nas ue o stanju narodnog jezika u srednjem vijeku. *azivaju se epita+i a
najee izraavaju potovanje umrlom. Ceina epita+a poinje :6se lei:. ) epita+ima su
koriteni izrazi koji se vie ne koriste, npr ase to znai ovdje, tu. *atpisi su najee pisani
irilicom, a osim irilice u to vrijeme u osni su se upotre'ljavali grko pismo, latinica i
glagoljica. *atpisi na stecima i natpisi na crkavama ine jednu od tri skupine iriliki#
epigra+ski# spomenika. !e"u najstarije spomenike spada Humaka ploa, .ulinova ploa iz
iskupia kod Cisokog, natpisi sa crkveni# o'jekata iz lagaja. *a natpisima su esto
izneeni podaci o pokojniku, uzrok smrti, mjesto gro'a, ime onoga ko die spomenik..
*ajpoznatija nekropola u Badmilji kod Stoca.
3arih je pojam koji etimoloki o'u#vata nekoliko znaenjaK #ronogram, epita+, epigram.
Hronogram je, jer moe 'iti natpis sa datumom, koji se stavljao na gra"evine, damije,
mostove, tekije. 1pita+ je, jer se stavljao na nadgro'ne spomenike, niane, u +ormi pjesme.
Ceinom su pisani na orijentalnim jezicima, a jedan mali 'roj na tzv. prelaznim nianima
pisan je i na 'osanskom jeziku. *ajvei 'roj tari#a napisan je u +ormi pjesme, a znatno manji
u prozi. Bima u tari#u nije o'avezno primjenjivana, a najvie upotrije'ljene stilske +igure suK
meta+ora, pore"enje, epiteti @esto stalniA, i #iper'ola. ) 'onjakoj divanskoj tradiciji tari#e
su pisali mnogi pjesniciK *i#adija, *erkesija, ?adil9paa Jeri+ovi, 1nverija i dr. *atpisi na
spomenicima @tari#iA pisani su, dakle, na turskom jeziku, znatno manji 'roj na arapskom, ali
ima natpisa koji su dvojezini, veim dijelom su napisani na turskom sa u'aenim
+ragmentima .ur:anski# ajeta na arapskom jeziku. &ari#i na damijama ispisivani su
uglavnom na nadvratnom dijelu, kaligra+ski o'likovanim arapskim pismom i oslikani
ornamentalnim ukrasima u vie 'oja. &ako se taj tari#, pored svoga govora, doimao i
likovnom ljepotom. 3d velikog znaaja su 'ili i tari#i na tekijama, koje su najee spjevali
dervii koji su 'oravili u toj tekiji. ) sti#ovima je istaknuta poneka su+ijska misao i pijetet
prema odre"enom dervikom redu i njegovom osnivau. .ao pjesnika +orma, tari# je vrlo
za#tjevan, ali i pored toga postoji mnogo poznati#, a jo vie nepoznati# autora koji su
iskuavali svoju matu i umijee da 'i za #istoriju ostavili za'iljeen jedan datum. ,o tome su
oni ne samo knjievna tradicija i pjesnika vrsta, nego i #istorija mnogostrukoga govora.
Strktra ljetopisa se sastoji od #ronolokog 'iljeenja doga"aja i od nekrologija. )z to je
'iljezio neke anegdote, #icaje i svoje pjesme.
Mla Msta,a Baeskija 9 postaje narodni pisar, sto ce mu 'iti glavno zanimanje. Da taj
posao iznajmio je jedan mali ducan. Sastavljao je mol'e, zal'e, ugovore, privatna pisma,
potvrde nepismenom svijetu, prepisivao ostavstinu umrli# gradjana. Godine 1%>G., dakle u
svojoj 2>. godini pocinje da vodi ljetopis i 'iljezi dogadjaje, uglavnom sarajevske, do 1<I2H>.
godine, kada ga je 'olest savladala. )mro je 1<I7. godine. Cijesti i opisi dogadjaja prvi#
nekoliko godina su kratki, 'ez komentara. .asnije, opisi su opsirniji, slikovitiji i
interesantniji. /pak, iz'jegavao je opsirnost, trudio se da istinito govori o nekim dogadjajima.
Da pedeset godina, u nekrologij je upisao oko 2.III umrli#, vecinom odrasli# muslimana
osnjaka.
A(dlveha( Ilhamija 9 /l#amijino djelo govori nam mnogo i o vremenu u kome je nastalo. 6
to je razmedje LC/// i L/L stoljeca, vrijeme kada je 3smansko (arstvo u du'okoj krizi. 3n
svojom pjesnickom rijecju, narocito na narodnom jeziku, razotkriva svu 'ijedu svoga
vremena, iznosi nepravde i za#tijeva 'or'u protiv nasilja. Ceoma je zanimljivo da oso'a koja
pripada ulemi vrlo ostro kritikuje vjerske velikodostojnike kojima spocitava +anatizam i
konzervativizam. 5ednom rijecju, ustaje protiv neznanja i nasilja kod du#ovni# i svjetovni#
predstavnika vlasti. 45dan 'eman nastade4K ,retpostavlja se da je ovo jedna od posljednji#
ako ne i posljednja /l#amijina pjesma.
A(rahman Sirrija 9 &o je pjesnik koji je pisao na 'osanskom i turskom jeziku. 0oskora je
'io poznat samo kao pisac al#amijado knjizevnosti. *jegova poezija na turskom jeziku je
tesavvu+skog usmjerenja. ) ovoj vrsti poezije 'io je 'olji pjesnik nego u sti#ovima na
'osanskom jeziku.
Sa(it -ianin 9 svakako je jedan od najznacajniji# ako ne i najzancajniji nas pisac na
orijentalnim jezicima. *jegovu poeziju karakterizira orginalan stil i jezik, oslo'odjen
kicenosti svojstvene njegovim savremenicima. Sa'it je napisao 0ivan sa preko sesto pjesama,
MDa+ernamuM, epsku pjesmu od 22G sti#ova i nedovrseni lju'avni spjev M1d#em i HumaM i
M!iradzijuM Svi #istoricari knjizevnosti na turskom jeziku daju mu vrlo visoko mjesto, a po
mnogima, njegova MDa+ernamaM je najznacajnije djelo te vrste cijele epo#e.
Dervi paa Baje'ida$i 9 *apisao je vrlo uspjesnu pjesmu o svom rodnom gradu i tari#
posvecen Starom mostu u !ostaru, a ostavio je !ostaru i medresu, mekta' i dzamiju i
opremio 'i'lioteku u dzamiju. ,ripadao je mevlevijskom tarikatu. *jegova poezija je
re+leksivna, iskricava meditira o zivotu, sud'ini, ljepoti. 0ervis9pasa spada medju
najznacajnije pjesnike osmanskog vremena u osni.
%ev'ija Mostarac 9 3stao je poznat kao pisac jedinog samostalnog i orginalnog djela na
persijskom jeziku u nasoj knjizevnosti na orijentalnim jezicima. ,isao je pjesme i na turskom
jeziku i dosada i# je pronadjeno dvadesetak. !edju njima pose'no je zanimljiva elegija
povodom smrti sej#a 5uje i tri #ronograma posvecena po'jedi 'osnjacke vojske pod
anjalukom, ali su privlacni i njegovi rani sti#ovi koji su u vezi sa njegovim mladalackim
zivotom.
Hasan Kaimija 9 ,ripadao je krugu pjesnika koji su pisali na 'osanskom i turskom jeziku.
,odaci o njegovom zivotu su veoma kontraverzni i #istorijske cinjenice se ispreplicu s
predajom. Dna se da je 'io veoma vezan uz puk, pa ga je i to, pored njegovi# pjesama, ucinilo
popularnim, pa cak i karizmaticnim. .aimija je autor dva divana na turskom jeziku od koji# je
jedan poznat kao MCaridatM @predskazanje, prorocanstvoA. Da razliku od divanski# pjesnika,
kojima, i on pripada, njegov stil je jednostavan, razumljiv, 'lizak manje o'razovanom
covjeku. ,jesme su mu uglavnom tesavvu+skog usmjerenja 9 ustvari, ode ogu i osnivacu
kadrijskog tarikata 6'dulkadiru Gejlaniju.
&amekanija 9 3n je izrazito tesav9vu+ski pjesnik. ,ripadao je derviskom redu 'ajramija i kao
sej# 'ajramijske tekije 'oravio je u /stam'ulu duze vrijeme. Sva njegova poezija prozeta je
upitnoscu o nacinu spoznaje univerzuma, varijacijama o prolaznosti i nistavnosti
ovozemaljskog zivota, te okrenutoscu jednoj /stini. ) njegovom sti#u primaran je misticko9
sim'olicki i alegorijski dozivljaj. 3stavio je kompletan divan i jednu satiricnu pjesmu.
*erkesija 9 *apisao je pet prozni# tekstova 9 Hemsa @,etoknjizjeA, te monogra+iju o
'egler'egu !urteza9pasi osnjaku. *jegova z'irka pisama uglednim licnostima !unseat, kao
vr#unac njegove stilske umjesnosti. ,ored pet prozni# tekstova napisao je z'irku pjesama
uglednim licnostima sto predstavlja vr#unac njgove stilske umjetnosti i to je dugo vazilo kao
uzor epistolarnoj knjizevnosti na turskom jeziku. *erkesija je veoma uspjesan divanski
pjesnik u ocljiv vrlo 'ogat jezicki izraz. Sti#ovi su mu raspjevani, leprsavi lirski. (ijenjen je i
po med#ijama i kasidama. Svojom ukupnom knjizevnom djelatnoscu *erkesija je u samom
vr#u pjesnistva na turskom jeziku.
%adil paa /eri,ovi 9 napisao je dovan i i pisao je takode i #ronograme. Da osnu je veoma
znacajan i pjesnik, politicar, plemic, kaligra+ i pripadnik mevlevijskog tarikata. /za se'e je
ostavio cjelovit 0ivan sa svim anrovima koje sadri ova z'irka poezije. ,jesnicko djelo
?adil9pae Jeri+ovica predocio je u svom prijevodu, komentrima i studiji ?e#im *ametak.
,ored tari#a i kasida posveceni# znamenitim licnostima svoga do'a, do'ar dio u njegovom
pjesnickom djelu zauzima lirsko9tesaNNu+ska poezija. ?adil9paa je pravi majstor rijeci, i u
njegovoj pjesmi je veoma prisutna ideja mevlevizma. Hazreti !evlana 0elaluddin Bumi je
uzor pjesnikovog ivota i poezije, ona ga smatra svojim prvim pravim uciteljem i tako se i
odnosi prema njegovoj du'okoj +ilozo+skoj misli.
Ahmed Bonjak $ pisao je pjesme na perzijskom, turskom i arapskom jeziku.
Mhamed Hevai -sk,i 9 Stil pisanja podsjeca na jezik stecaka. *apisao je prvi rjecnik
'osanskog jezika 9 ,otur Sa#idija 9 1G=1 godine, dakle 17% godina prije prvog srpskog
rjecnika. 5edan je od nai# prvi# pjesnika na orijentalnim jezicima. Hevaji pie o progonima,
po#lepi, podmitljivosti, jelima itd.
Me'akija 9 3stavio je iza se'e kompletan 0ivan. ,oezija mu je u pocetku lirska s
ovosvjetskom inspiracijom, da 'i se vremenom okrenula misticizmu i temama toga zanra.
&ematska inspiracija !ezakijinog kasnijeg perioda je 0zelaluddin Bumi, tako su mu i pjesme
iz tog vremena prozete mevlevizmom. ,ored 0ivana ostavio je i nekoliko epski# pjesama.
,jesme su mu dosta prepisivane, sto govori o njegovoj popularnosti za zivota.
#eevija 9 ) prvom dijelu svoga djela ,eevijina povijest prikazuje osmansku povijest 1G. st.
na osnovu rada stariji# autora, no u drugom dijelu pie na osnovu podataka koje je sam
prikupio od svjedoka ili doivio. 3sim zanimljivi# podataka koje je prikupio kao insider
osmanske politike, njegovo djelo je pose'no i po tome to o'ilato koristi djela zapadni#
povjesniara te 'avi i pitanjima osmanske svakodnevice.
+s, &ivnjak 9 ,oznat je kao uveni putopisac. Sastavio je do sada najstariji poznati putopis
sa prostora osne u !ekku i !edinu, koji datira jo iz 1G1>. godine. najstariji 'osansko9
#ercegovaki i 'onjaki pjesnik al#amijado knjievnosti
Mejlija .ranija 9 Slovio je kao odlican pjesnik i pisac #ronograma. io je i do'ar kaligra+.
,isao je i lirske, prigodne pjesme. io je iz ugledne porodice,ucen i o'razovan, odlican
pjesnik tako da mu, u njegovo vrijeme, nije 'ilo ravnog u citavoj osni. *jegovo djelo,
uglavnom, sadrzi veoma suptilno srocene sti#ove tari#a, kojima o'iljezava svaki znacajan
dogadjaj svoga vremena. !edjutim, on je pjesnik lirsko9tesavvuvske poezije, kazane jezikom
alegorije i sim'ola. *apisao je dosta pjesama i iza se'e ostavio medzmu u koju je sam ispisao
mnogo sti#ova.
Ha(i(a Stoevi 6 jedina pjesnikinja iz osne koja je pjevala na turskom jeziku. ,isala je,
uglavnom, lju'avnu poeziju po uzoru na svoje savremenike u orijentalnim knjizevnostima.
,rema nekim istarazivanjima ostavila je cjelovit 0ivan.