Professional Documents
Culture Documents
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
BROJ 193
STUDENI 2016.
BERMIN MEKI
BONJAKI POLITIKI VAKUUM
Politika adresa
HRVATSKA NAKON IZBORA
Davor Bernardi, novi predsjednik SDP-a
Usvojene dopune kriterija i metodologije
INTERVJU BERMIN MEKI
Bonjacima nedostaje strategije, planskog promiljanja i jedinstva
BOSNA I HERCEGOVINA NA KRAJU 2016. GODINE
Mjesec verbalnih sukoba
Haberhana za godinu dana
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
Journal
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
SADRAJ
UVODNIK
Politika adresa............................................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Halal novi globalni trend.............................................................. 4
Ulazak u EU natetio manjinama.................................................... 6
Humanitarni koncert za puku kuhinju Merhameta.................... 7
Iz ljubavi prema svom gradu........................................................... 9
Sevdah u srcu i dui...................................................................... 16
Znaajan doprinos historiografiji ................................................. 17
Utapanje humanosti ................................................................. 18
Iz ljubavi prema BiH i Istri............................................................. 21
Kapitalno djelo o povijesti BiH...................................................... 23
Kulturno bogatstvo BiH ................................................................ 24
Akademija i promocija knjige........................................................ 26
Tribina o zemlji dobrih naroda...................................................... 27
U gostima i prijatelji iz Viteza........................................................ 28
HRVATSKA
Davor Bernardi, novi predsjednik SDP-a..................................... 29
Usvojene dopune kriterija i metodologije.................................... 32
INTERVJU BERMIN MEKI
Bonjacima nedostaje strategije,
planskog promiljanja i jedinstva.................................................. 35
BOSANSKI BAROMETAR
Mjesec verbalnih sukoba ............................................................. 42
ZEMLJO MOJA
Haberhana za godinu dana........................................................... 45
IZ SVIJETA
Kulminacija rata u Siriji................................................................. 51
KULTURA
Naa Bosno, nae velko dobro..................................................... 57
PRIE IZ BOSNE
Krajiki gorostas sve je mjerio interesom Bosne i Bonjaka....... 58
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (V)...................................................................... 60
UVODNIK
UVODNA RIJE
Politika adresa
STUDENI 2016.
ca u sekularnom drutvenom ureenju ne moe dopustiti da postane politika adresa. Uza sve probleme funkcioniranja tako velike organizacijske strukture i specifinog misijskog djelovanja, angaman u
bonjakom politikom raomonu nije nimalo primamljiva aktivnost.
I onda svi skupa imamo problem: s jedne strane, u ovakvoj situaciji sveopeg nejedinstva i dezorijentiranosti narod oekuje nekakvu
uputu i orijentaciju, a s druge strane, adresa nije dobra. Islamska zajednica nije politika, nego vjerska/religijska adresa.
Smatramo da se na takav nain treba gledati na pokuaj politikog angamana zagrebakog imama Mirze Meia u prethodnoj
kampanji izlazak iz imamskih redova u sluaju izborne pobjede i
aktivno bavljenje politikom u budunosti. Respektabilnih 606 glasova u Zagrebu, vrlo specifinoj i zahtjevnoj sredini, nikako nije za
potcjenjivanje. Vano je zvati se Mirza je naziv znakovite anegdote od prije godinu i pol dana (31.05.2015.), nakon manjinskih
izbora. Tada je krivi Mirza Mei ne pravi mr. sc. Mirza Mei,
zagrebaki imam i magistar politikih znanosti dobio najvie glasova na izborima za Vijee bonjake nacionalne manjine Grada
Zagreba. Pravi se nije niti kandidirao, a krivi je ni kriv ni duan
dobio 289 glasova ili ak 68 vie od drugoplasiranog.
S druge strane, nisu bez razloga prigovori o izletima imama
u politiku (emu smo svjedoili i 2011. godine kod Idriza Beia,
imama iz Gunje). Naroito kada se uzme u obzir viedesetljetna
(ili stoljetna) politika svoenja Bonjaka na vjersku skupinu, emu
smo dobrim dijelom svojim neartikuliranim politikim djelovanjem
i sami doprinijeli. Nisu hode/imami politiari, a ako jesu ili ele biti
onda imamo problem. Imaju problem i sami imami jer se uputaju u politiku u profanu djelatnost u kojoj vladaju niske moralne
norme, kako kae predsjednik BNZH Sead Berberovi u postizbornom uvodniku Bonjakog glasa.
to je alternativa u ovom zaaranom krugu potreba, nadanja
i problematine realizacije? Ne moemo oekivati korijenite promjene u trima bonjakim strankama, po logici stvari skupinama
ljudi koji bi trebali promiljati politiku bonjakog naroda. Ipak se
tu radi o interesnim grupacijama kod kojih je izvorni nijjet/namjera
tokom godina metastazirao u neto mnogo drugaije. Idealizam i
rad za zajednicu zamijenio je pragmatizam i rad za sebe (eventualno i za obitelj i stranake prijatelje). Osim toga, zajedniki nazivnik
svim bonjakim strankama je intelektualna i idejna potkapacitiranost, nesvojstveno onome to smo, primjerice, imali poetkom
90-ih godina prolog stoljea i u Hrvatskoj i u BiH.
Javljaju se razliite ideje, sve u cilju prevazilaenja postojeeg stanja. Dobro je to o njima promiljaju mladi ljudi i to u svemu tome
trae konsenzus, iroki unutarbonjaki dogovor. Hoe li se iz Bonjake koordinacije poroditi Bonjako nacionalno vijee (BNV),
ostaje da se vidi. Isto tako i to e biti s inicijativom za osnivanje nove udruge Bonjakog nacionalnog savjeta (BNS). Ideje formiranja
BNV-a i BNS-a pokazuju nemirenje s postojeim, ali i shvaanje kako
je bonjaka politika pria u Hrvatskoj na krivim temeljima.
Katarza ili potop dilema, zapravo, ne postoji. Bonjaci su, kako kae Tarik Kulenovi, zasieni poznatim licima. I trae neto novo (i bolje) kako bi imali razloga u veoj mjeri aktivirati se u politici
i svoj glas sa stranakih lista preusmjeriti na bonjakog kandidata
u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Novo vrijeme i novi izazovi su
pred nama. Bonjaci ele politiku adresu kako bi se u veem broju
drutveno-politiki angairali. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
dolara. Najvei pokreta halal sektora je brzo kretanje muslimanske populacije po cijelom svijetu, istakao je Fahad.
Halal proizvodi su pored kvaliteta i povjerljivi proizvodi, zato
su kao takvi otvorili vrata globalnog pitanja. Oni proizvodi koji su
certificirani halal kvalitetom na svjetskom tritu imaju vrijednost
oko 3,6 trilijuna dolara. Halal standard je budunost, rekao Fatih
Metin, ministar ekonomije Republike Turske.
Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, posebno se zahvalio visokim uglednim gostima iz Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana i drugih zemalja
to e, po njegovim rijeima, otvoriti vrata saradnje sa Hrvatskom.
Ovaj dogaaj je najvei na svijetu na halal pozornici, a u Hrvatskoj
najvei gospodarski u ovoj godini. Sudei po brojnim imbenicima
u Hrvatskoj, poevi od same predsjednice, uinjeno je sve da ova
manifestacija uspije. To govori o spremnosti Hrvatske da bude kvalitetan partner na globalnom halal tritu. Na centar e biti na raspolaganju hrvatskim tvrtkama da implementiraju halal standarde
u svoje poslovanje. Tu smo i da olakamo muslimanima u Hrvatskoj da konzumiraju halal hranu i usluge. Kao osnivaa Centra me
raduje da je 100-tinjak firmi u Hrvatskoj prepoznalo znaaj halala
i ve posluje po naim standardima kvalitete. Standard se temelji na zahtjevima i normama islama, a kompatibilan je sa ostalim
meunarodnim standardima. Ovaj standard pomoi e ovoj dravi
da ostvari brojne poslovne saradnje i dobiti, rekao je muftija Hasanovi.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi uvodno je istaknula dobru suradnju s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Cijenim suradnju sa Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Uinili smo zajedno
puno, naim posjetima, primjerice Iranu, ali i posjetama dravama
kao to je Afganistan, kako bi doprinijeli razumijevanju islama i nestanku ksenofobije. Vjerujem da e Islamska zajednica u Hrvatskoj
i svi mi zajedno nastaviti raditi na tome kako bismo osigurali mir,
prosperitet, toleranciju ne samo na jugoistoku Europe nego i u cijelom svijetu. U Hrvatskoj je Centar za certificiranje halal kvalitete
ustanovljen 2010. godine, ali tradicija potivanja islama traje mnogo dulje, a osobito posljednjih 100 godina. U ovih est godina halal
certificiranja postavili smo temelj trajne vrijednosti. Halal trite
se snano razvija, a njegovi potencijali su iznimno veliki. Budui da
snano zagovaram internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva,
STUDENI 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
BONJACI U HRVATSKOJ
Humanitarni koncert za
puku kuhinju Merhameta
Pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike
Hrvatske, Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, u ponedjeljak, 7.
studenog 2016. godine, Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur
iz Siska organiziralo je veer sevdaha naziva U meraku i po istilahu.
U gotovo do posljednjeg mjesta ispunjenoj dvorani sisakog Kazalita
21 koncert je protekao u dobrom raspoloenju i u skladu s nazivom za
to su se pobrinuli vrsni glazbenici i tumai pjesme sevdalinke.
Program je vodila iskusna i za ovu priliku dobro pripremljena i
nadahnuta sisaka novinarka i radijska voditeljica Karmen Valenta.
Posebnu dra su inile njene opaske uz pojedine toke programa,
bilo da se radi o autorima, povijesti pojedinih pjesama ili openito karakteristikama sevdalinke. Kako ree jedna gospoa u publici
pred njom bi se mogao sakriti i sam Uvodi.
Koncert je zapoeo nastupom mladog i perspektivnog sazlije
Zanina Berbia. Roen u Gradacu, odrastao u Modrii, Zanin je
inae student etnomuzikologije na Muzikoj akademiji u Sarajevu.
Ovaj mladi je ve stekao reputaciju vrsnog sazlije, a sklon je izvoenju sevdalinki koje su veini sluatelja i ljubitelja sevdaha potpuna nepoznanica. Kad smo ga pitali to e izvesti, dajui mu do
znanja da raunamo s tri njegove interpretacije, odgovorio je da ni
sam ne zna i da e odluku o tome donijeti u trenutku nastupa. Tako
je i bilo, prva njegova pjesma Mori Ahmo, to te nema vamo
ila je bez najave. Prisutne je oduevio Zaninov nain izvoenja,
a odlikuje ga osebujan i prepoznatljivo njean, lirski obojen glas.
Inae, programska koncepcija koncerta je bila usmjerena prije
svega na upoznavanje publike sa sevdalinkom iz razliitih kutova.
Svaki set pjesama bio je s odreenim ciljem ponuen publici. I sam
nastup Zanina Berbia trebao nam je doarati izvedbu sevdalinke
iz vremena kad nije bilo modernih instrumenata i kad je saz bio
osnovna pomo sevdaliji u iskazivanju svojih osjeaja.
Nakon saza na red je dola izvorna sevdalinka Oj Vrbasu, vodo
hladna, izvedena u rubatu, dakle bez ritma to je i odlika veine izvornih sevdalinki. Ova sevdalinka je zanimljiva iz vie razloga, ona govori
o djevojakom dertu, enji za dragim koji ne dolazi, ona svoje osjeaje govori Vrbasu i moli ga da njene jade odnese sa sobom i da ih ne
vraa. Zanimljiva je i zato to je ini samo est stihova: Oj, Vrbasu,
vodo hladna, odnesi mi jade moje, odnesi ih mome dragom, nek' ih
dragi razabere, nek' ih dragi razabere, nek' ih meni i ne vraa, sasvim
dovoljno da se doara ljubavni jad, djevojaka neutjenost...
Ovu sevdalinku i veinu sevdalinki izvedenih te veeri izveo
je sisaki Trio Staro vino, trio u kojem svira i pjeva predsjednik
BKUD Nur Zijad Fuka zajedno sa starim, iskusnim i vrsnim sisakim glazbenicima Tonom Kirinom i Marijanom Dorosuliem. Trio
djeluje od 2002. godine i bio je te veeri ujedno i nosilac koncerta,
izvoa veine sevdalinki, a triju su se povremeno prikljuili i ostali
izvoai. Nakon probijanja leda uslijedila je sevdalinka, za koje
se tvrdi da je stara bar 150 godina. To je pjesma Kia pada, trava
raste, pjesma koja je esto izvoena i u instrumentalnom obliku
zbog svoje prekrasne melodije.
STUDENI 2016.
Zanin Berbi
BONJACI U HRVATSKOJ
Sljedei set, odnosno blok sastavljen od dvije sevdalinke ela
Fato, ela zlato i Lijepi li su mostarski duani imao je najmanje tri
zajednike crte: obje pjevaju o djevojci Fatimi - Fati, u obje se spominje Mostar, a autor obiju pjesama je uveni Mostarac, pjesnik Osman
iki (1879.-1912.). Mlad je umro od tuberkuloze u 33. godini, poznate i opjevane pjesme su mu jo: aurko mila, Dola Drina od brijega do brijega, Oj, kaduno, kono moja, Akam geldi... Ove dvije
sevdalinke su podigle atmosferu u publici, publici koja je znala uivati
u ponuenom programu i svoje oduevljenje podijeliti s izvoaima.
U sljedeem dijelu programa nastupila je mlada rokerica
Kristina Menjak iz Siska, glazbenica koja voli i cijeni sevdalinku.
Krstina, inae pjeva u klasinom rokerskom bandu El ConStiDo,
njen otac tef bio je basist u nekad popularnoj sisakoj Signi grupi 70-ih i 80-ih godina prolog stoljea. Kristina se ve okuala
na amaterski festivalima sevdaha i bila je primijeena kao dobra
interpretatorica izvorne bosanske pjesme. Ovom prilikom se odluila izvesti sevdalinku Nigdje tako k'o u Bosni nema, a potom
je napravila mali, ali dopustivi odmak pjevajui moda i najljepu
Hankinu pjesmu Pamtim jo uz pratnju izvrsnog Starog vina.
Sredinji dio programa zapoeo je s poznatom i izuzetno cijenjenom sevdalinkom Imal' jada k'o kad akam pada. Izvorna
sevdalinka nepoznatog autora jedna je od najljepih sevdalinki,
mnogo puta je izvoena spomenimo Safeta, Zehru, Himzu, u novije vrijeme Mostar Sevdah Reunion i niz drugih poznatih i manje poznatih izvoaa. Specifinost njena je i prilagoenost tekstu
kad zbog dobre dikcije dolazi do odstupanja u ritmu, odnosno na
trenutke naputanja uobiajenog dvoetvrtinskog ili etirietvrtinskog ritma. I u toj pjesmi u sreditu je ljubavna enja, dert...
Kad se spominje ritam u sevdahu Trio Staro vino u ovom dijelu koncerta se dotakao i drugih ritmova. Uz rubato izvedbe (bez
ritma) i uobiajene 2/4 i 4/4 ritmove postoje izvedbe i u drugim
mjerama. Trio se okuao u jo dvije mjere 5/8 i 9/8 mjeri. Posebno
je prisutna ova prva u starini i u mjeri koja nije nigdje toliko prisutna kao u srednjoj Bosni, posebno u okolici Jajca. Takva je pjesma
Od danas te draga vie ljubit neu, te pjesma koju je na svom posljednjem velianstvenom koncertu izveo Safet Isovi "Bosno moja
poharana". Zanimljivo da je autor ovih stihova uveni kompozitor i
ef Tamburakog orkestra Radio Sarajeva Jozo Penava.
Publika je izvedbu popratila burnim pljeskom da bi potom ponovno bljesnuo sazlija Zanin Berbi, s dvije sevdalinke nama nepoznate, ali dojmljive i dobre: Rod rodila vinjiica i to su tako
Sarajevke bijele, rumene. Ova posljednja je odisala duhovitou i
izazvala je buru smijeha u publici.
Sredinji dio koncerta pripao je triju. Spomenut emo kao to
je to uinila i voditeljica Karmen samo nazive triju pjesama koje je
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Doli su i visoki uzvanici: reisu-l-ulema Islamske zajednice u
BiH Husein ef. Kavazovi, predsjednik Meihata i muftija islamske
zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanovi, sisaki biskup mons. Vlado Koi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico, umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai,
ravnatelj Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama ime
Jeri, sisaka gradonaelnica Kristina Iki Baniek, sisako-moslavaki upan Ivo ini, predsjednica Skuptine Sisako-moslavake
upanije Ivanka Roksandi, saborski zastupnici Darinko Dumbovi,
Veljko Kajtazi i Ermina Lekaj Prljaskaj, premijer Unsko-sanskog
kantona Husein Roi, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi,
izaslanik Diyaneta (turske Uprave za vjerske poslove) Yavuz nal,
izaslanik kuvajtskog emira Ayman Mohammad Yousef Al-Adsani,
koordinator Turske razvojne agencije TKA za Hrvatsku Haim Ko,
direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva Rouhollah Ghaderi Kangavari, tajnik Islamske zajednice u Republici Sloveniji Nevzet Pori, predstavnici diplomatskog kora muslimanskih
zemalja akreditiranih u Hrvatskoj i mnogi drugi.
10
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
2014. godine odlukom Vlade RH, nakon susreta tadanjeg premijera Zorana Milanovia i muftije Aziza Hasanovia, obavljena je razdioba suvlasnikog odnosa s dravom Hrvatskom i parcelacija lokacije
za izgradnju Islamskog centra, ime je zemljite povrine skoro 2,5
hektara postalo 1 kroz 1 u vlasnitvu Islamske zajednice. U prethodnom mubarek mjesecu ramazanu, sredinom 2016. godine, od nadlenih institucija dobiven je i posljednji potrebni dokument pravomona graevinska dozvola.
Zemljite predvieno za gradnju dimenzije cca. 135 x 80 metara podijeljeno je u tri zasebna dijela s mogunosti etapne izgradnje i zaokruivanja traenog sadraja kompleksa. Centralni i najvei dio povrine oko
12.800 kvadratnih metara predvien je za izgradnju Islamskog kulturnog
centra damije sa svim prateim vjersko-kulturno-edukativnim sadrajima, s pristupnim trgom na sjeveru uz Capraku cestu i haremom s vrtom
jasmina, te igralitima za djecu i omladinu na jugu uz umu.
Damija je konstruirana kao skulptura smjetena na trg s vodoskokom, dok se svi ostali sadraji nalaze u drugom planu, u etaama,
te na taj nain ne uruavaju integritet volumena damije. Glavni molitveni prostor je sferina graevina promjera kupole 23 metra i ukupne visine 15 metara. Armirano-betonska konstrukcija minareta je
stoastog oblika ukupne visine 40 metara. Drutveno-stambeni i gospodarski prostor ima podrum, prizemlje i dva kata pravokutnog je
tlocrta veliine 46 x 9 metara i visine 11 metara.
Osnovne volumene Islamskog kulturnog centra ine kupola molitvenog prostora, dvoetani kubus ulaza restorana i dvorane, te troetani kubus za stanovanje, upravu i mekteb. Svaki osnovni volumen
obloen je drugim materijalom, koji govori o karakteru prostora koji
omeuje. U sklopu Islamskog kulturnog centra, izmeu ostalog, predvien je restoran s kuhinjom i pomonim prostorima, vienamjenska
dvorana, uionice za polaznike vjeronauka (mekteba), omladinski
klub, knjinica sa itaonicom, uredske prostorije, prostorija za humanitarnu djelatnost, stanovi za imame i sobe za goste.
Netto povrina Islamskog kulturnog centra u Sisku je 2.350 kvadratnih metara, a ukupna brutto povrina 2.626 kvadratnih metara. q
11
BONJACI U HRVATSKOJ
neka blagoslovi ovo djelo i neka nas sve uva u Svojoj ljubavi, rekao je
sisaki biskup mons. Vlado Koi.
svih drugih ena svijeta. Ako se krani i muslimani mogu sloiti oko
toga da je Blaena Djevica zajedniki simbol istoe, nevinosti i pravde, ona je tako vana u objema religijama da bi to trebalo biti dovoljno da ivimo zajedno u pravednom miru, rekao je Koi.
U svom govoru osvrnuo se na aktualne dogaaje u svijetu i Bosni
i Hercegovini: rat na Bliskom istoku i hapenja desetorice pripadnika
HVO-a u Oraju po nalogu Tuilatva BiH. Dananji se dogaaj poetka gradnje Sisake damije i Islamskog centra zbiva u odreenim okolnostima. Za vas, brao hrvatski muslimani, sretna i radosna je okolnost
da se ovi radovi zapoinju upravo u jubileju 100. godinjice od pravnog
priznanja islama u Republici Hrvatskoj. estitam vam ovu vanu godinjicu! Za nas, katolike okolnosti, meutim, nisu tako radosne. Prva je
tuna okolnost to se u veinski muslimanskim zemljama na Bliskom
Istoku ubijaju i trenutno iz njih protjeruju i zadnji krani. Druga je takoer tuna injenica za nas to se u susjednoj i nama uvijek dragoj
Bosni i Hercegovini podiu optunice protiv Hrvata katolika, hapsi ih
se i progoni i tako se i oni malobrojni jo preostali tjeraju iz svojega
vjekovnog zaviaja. To rade jednako politiari Srbi i politiari Bonjaci,
premda su upravo Hrvati prvi organizirali obranu BiH od srpske agresije te zajedno s muslimanima i oslobodili BiH. Kao to je to bilo i u
Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj, u kojem su poginuli i mnogi
muslimani branei svoju domovinu Hrvatsku, rekao je biskup Koi.
Istaknuo je i dodirne toke izmeu katolika i muslimana, odnosno
Katolike crkve i Islamske zajednice. Volio bih da prisutnost muslimana u Sisku i naoj Sisakoj biskupiji bude na porast mira, meusobnog
uvaavanja i potovanja, te da doprinese i ukupnoj klimi dijaloga i tolerancije u drutvu kako u Hrvatskoj, gdje su katolici u veini, tako i u
susjednoj BiH, gdje su muslimani veina. Nekada su na ovim prostorima i osobito u Sisku, koji je poznat po sisakoj pobjedi nad Osmanlijama, muslimani i katolici ratovali. Danas kad muslimani tu ive zajedno
s katolicima i drugima kao u svojoj domovini bez maa u ruci, mi smo
prijatelji, braa po vjeri u Jednog Boga i saveznici u obrani dostojanstva ovjekova ivota od zaea do prirodne smrti, u obrani braka kao
zajednici mukarca i ene i obitelji, te zajednika brana protiv protunaravnih pojava u drutvu. Takoer smo svi mi vjernici zajedno opomena svima koji u ime agresivne ateizacije i sekularizacije pokuavaju
umanjiti ili uguiti vjerske slobode, vjeronauk u koli i pravo na vjerski
odgoj, jednom rijeju prisutnost vjernika u drutvu. Neka Sisaka damija bude mjesto gdje se slavi Bog Jedini! Neka ova damija i Centar bude mjesto susreta muslimana i krana pod zatitom Blaene
Djevice Marije, Kraljice mira! Neka ova damija i centar bude mjesto
susreta razliitih naroda i razliitih ljudi, koji su svjesni da su pred Bogom svi samo njegova djeca, pozvani graditi meusobno zajednitvo,
suradnju i mir na zemlji u meusobnom potovanju i prijateljstvu. Bog
12
BONJACI U HRVATSKOJ
ulogu. Vjernici, posebno mlae generacije, tu e uiti o vjeri, kulturi
i tradiciji. A posebno sam sretan kada ujemo da glavni imam Alem
ef. Crnki poziva sve sugraane da se okupe oko ovog Centra, koji e
biti otvoren za sve plemenite i estite ljude, pozitivnih misli i otvorena srca. Takvi ljudi su najvee bogatstvo svake zajednice, rekao je
kantonalni premijer Husein Roi.
STUDENI 2016.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
svijeta eskaliraju razliiti vjerski i sektaki sukobi. Sigurni smo da
e muslimani u Republici Hrvatskoj igrati pozitivnu ulogu u nacionalnom obogaivanju hrvatskog i europskog identiteta, rekao
je Al-Adsani, koji se posebno zahvalio dunosnicima u Republici
Hrvatskoj na njihovoj pozitivnoj ulozi u izgradnji mirnog suivota
meu hrvatskim graanima.
14
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
16
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
17
BONJACI U HRVATSKOJ
Utapanje humanosti
U Zagrebu, 18. i 19. studenog 2016., odran je XXIII. Meunarodni znanstveni skup pod nazivom Migracije stanovnitva fenomen izbjeglitva. Na dvije lokacije Kongresnoj dvorani Hadi
Salim abi Islamskog centra i Dvorani Hrvatske matice iseljenika
tridesetak znanstvenika i strunjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Irana, Poljske i
vedske raspravljalo je o migracijama stanovnitva, jednom od
najznaajnijih fenomena dananjice. Znanstveni skup su organizirali Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku
upaniju, Fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva i Institut za migracije
i narodnosti iz Zagreba, u suorganizaciji s Medlisom Islamske zajednice Zagreb i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske.
jemu se multikulturne politike nastoji nadomjestiti graanskom integracijom. Dolazi i do promjena u javnom diskursu, koji se umjesto
slavljenja razliitosti poinje fokusirati na prepoznavanje drutvenih
tenzija i potreba da se one sprijee. Etnika i kulturna razliitost tako
se sve vie poinje prikazivati kao drutveno i politiko pitanje.
Znaajni segmenti populacije ratom zahvaenih podruja Bliskog
istoka i sjeverne Afrike migriraju u dijelove svijeta koji nisu izloeni
ratnim razaranjima i u kojima je ekonomska situacija stabilna, nastojei osigurati vlastitu i obiteljsku budunost. Zemlje u kojima se raala
ljudska civilizacija danas su zemlje pred unitenjem, ne samo naroda
nego i tragova velikih kultura. Na djelu je kulturocid koji se ne moe i
ne smije pravdati interesima i utjecajnim sferama svjetskih sila. S pojavom velikog broja izbjeglica i migranata 2015. godine, koji su se, u
najveem broju, uputili preko Balkana ka dravama Europske unije,
nametnula su se brojna pitanja: da li smo svjedoci globalne migracijske krize, masovne seobe naroda; zato ove puteve zovemo putevima oajnika; da li se ova migracijska kriza razlikuje od dosadanjih; da
li je ovo najvea izbjeglika kriza od Drugog svjetskog rata?
Na osobe koje dolaze iz drugih kultura moe se gledati kao na
opasnost za europski duh, ali i kao na mostove koji spajaju razliite
kulture. Naalost, u svjetlu nedavnih politikih dogaaja vezanih
uz potpisivanje i implementaciju sporazuma EU Turska, europsko tlo vie nije mjesto dobrodolice za izbjeglice i druge prisilne
migrante. EU je u oujku 2016. odluila implementirati mjere zatvaranja humanitarnog koridora du cijele Istonomediteranske i
Balkanske rute. Tome su prethodile sekuritizacijske mjere etnikog
profiliranja i selekcije, te mjere detencije, readmisije i deportacije
izbjeglica i drugih nedobrovoljnih migranata kao populacije neeljenih useljenika na europskom tlu.
Migracije stanovnitva jedan su od kljunih fenomena za razumijevanje suvremenih drutava. U sebi sadravaju i aktualiziraju ekonomske, politike, geostrateke, kulturne, religijske i druge dimenzije globalizacijskih procesa. Migracijski, a posebno izbjegliki tokovi
potaknuli su akceleraciju kulturnih i etnikih razliitosti, te tako postavili nove izazove za multikulturne politike kojima se u nekim europskim zemljama nastoji regulirati i priznati pravo kulturnih/etnikih skupina na razliitost, te ih se eli integrirati u drutva primitka.
Dok se sve do 2010. multikulturne politike smatralo itekako ivima i rijetko ih se kritiziralo, te godine lideri triju najmonijih drava u Europi (Njemake, Francuske i Velike Britanije) multikulturne
politike proglaavaju neuspjenima i smatraju ih odgovornima za
slabe integracijske uinke (pojedinih) migrantskih skupina. Te politike odjednom postaju sporne i pripisuju im se brojne manjkavosti
kao to su primjerice stvaranje paralelnih drutava unutar zemalja
primateljica migranata, drutvena segregacija migrantskih skupina,
ograniavanje autonomije pojedinca, naruavanje naela jednakosti, ugroavanje prava ena itd. Nakon ustanovljenog neuspjeha u
integraciji migranata, u nekim zapadnoeuropskim zemljama zamjeuje se pomak od kolektivnoga k individualnom pristupu prema ko-
18
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
19
BONJACI U HRVATSKOJ
najvei broj izbjeglica (poput Turske, Libanona, Irana i Pakistana).
Smatramo kako je potrebno osuditi i onemoguiti sve politike reime i paradravne formacije koji generiraju rat, siromatvo i ope
krenje manjinskih i drugih ljudskih prava na svom teritoriju a posebno prema populaciji politiki prisilno raseljenih osoba, kao to
je potrebno sprijeiti takvo djelovanje koje iskljuivo u geostratekom interesu velikih sila producira stradanje, bijedu i strah.
Potovanje i zatita temeljnih ljudskih prava zajameni su u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, u Europskoj
konvenciji o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te u brojnim
nacionalnim dokumentima. Posebno je neotuivo i nepovredivo
pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost, ali jednako tako i pravo
na slobodu kretanja i boravka u granicama bilo koje drave, kao i
pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijesti. U tom smislu
elimo naglasiti kako se i na prava izbjeglica treba gledati u duhu
tih prava te im u zemljama prihvata omoguiti uvjete za socijalnu
sigurnost i ostvarenje gospodarskih, socijalnih, politikih i kulturnih
prava, kao uvjet dostojanstva i neometanog razvoja svake ljudske
osobe. Pozdravljamo donoenje Deklaracije o izbjeglicama i migrantima Ujedinjenih naroda iz rujna 2016. te svih njezinih zakljuaka, a posebno onih koji istiu potrebu za humanitarnom i razvojnom
pomoi zemljama u kojima se javljaju uzroci izbjeglitva i onima koje
su najvie pogoene posljedicama prisilnog raseljavanja.
U tom smislu zalaemo se za vie ulaganja u mjere asistencije posebno ranjivim skupinama ena, djece i starijih, kako izbjeglica koje
bjee, tako i onih koji ostaju u svojim zemljama jer za bijeg nemaju
priliku. Uloga meunarodne zajednice treba biti puno vei angaman
na spreavanju i ublaavanju uzrok raseljavanja u svijetu. Nalazimo
da je europska politika prihvata izbjeglica iskazala svoju humanu i
humanitarnu stranu, no neodriv je sustav u kojem se nijeu temeljni postulati meunarodnog prava koji se tiu zatite izbjeglica, time
to im se onemoguuje pristup teritoriju, tj. europskom tlu na kojem
bi mogli zatraiti zatitu. To samo vodi daljnjim stradanjima ljudi, koji
moraju plaati sve veu cijenu krijumarima ljudi za sve opasnija putovanja preko Sredozemlja. Stoga apeliramo na otvaranje zakonitih
kanala koji bi omoguili siguran koridor za dolazak osoba koje bjee
od progona, rata i neimatine, to bi uz potovanje principa ljudske
sigurnosti pruilo utoite i sigurnost izbjeglicama, a stabilnost i povjerenje cjelokupnoj domicilnoj populaciji.
Zajedniki europski sustav azila pao je na testu prihvata izbjeglica kada su se pojedine zemlje odluile za partikularna sigurnosna
i militarizacijska rjeenja slanja vojske te dizanja ica i ograda na
granicama, a ini se kako sad pada i na testu provedbe politike premjetanja i preseljenja izbjeglih. Stoga preporuujemo da se nae
Sudionici i organizatori XXIII. Meunarodnog znanstvenog skupa Migracije stanovnitva fenomen izbjeglitva
20
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
21
BONJACI U HRVATSKOJ
Naelnik Hasanbegovi estitao je Republici Hrvatskoj i Hrvatima
koji ive u Istri na dobrom odnosu s Bonjacima. estitao je i Senadu Priu, predsjedniku NZBI, na pozivu i dobrodolici na 11. Festival Bonjake kulture u Istri te rekao da su Bonjaci odabirom Senada Pria izabrali najboljeg ovjeka koji titi ono to je najbitnije.
Bilo koji narod koji ne uspije sauvati svoj identitet je izgubljen
narod, istaknuo je Hasanbegovi. Naelnik se zahvalio u ime svih
Bosanaca i Bonjaka te obeao da e u Bosni i Hercegovini uvati
identitet Bonjaka, Hrvata i Srba jer ono to ne razlikuje narode
jedne od drugih su njihove kvalitete.
Prisutnima se obratio i Vladimir, Torbica proelnik Upravnog
odjela za kulturu Istarske upanije, koji je pozdravio goste u ime
istarskog upana Valtera Flege. Naglasio je kako preferira naziv nacionalna zajednica, a ne manjina zato to zajednica predstavlja
sve sugraane u istarskoj upaniji. Proelnik Torbica navodi da je
u Istri prisutna multikulturalnost, ali da se tei prema interkulturalnosti jer je cilj upoznati kulturu i rjeavati probleme nacionalnih
zajednica o kojima je govorio efendija Jukan. Istra se sastoji od
mozaika nacionalnih manjina te je cilj biti jednak prema svim zajednicama, rekao je Torbica. Zahvalio se predsjedniku NZBI, Senadu
Priu, rekavi da stoje na raspolaganju u rjeavanju problema NZBI i svih Bonjaka u Istarskoj upaniji.
22
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
Edina SMAJLAGI
23
BONJACI U HRVATSKOJ
Sveano otvorenje
Na otvaranje 9. Dana, u petak, 25. studenog, uz brojne su
ugledne zvanice, u dvoranu Kina Europa doli brojni Zagrepani
pogledati premijeru filma Dobra ena poznate glumice Mirjane
Karanovi, ujedno i producentice tog filma.
U pet se dana moglo, uz taj promotivni film Mirjane Karanovi, pogledati i film Smrt u Sarajevu redatelja-oskarovca Danisa
Tanovia, a koji je i ovogodinji kandidat BiH za prestinu svjetsku
filmsku nagradu, nagradu Oskar. Zatim animirani film Requiem
for Pinocchio, animatora i strip-crataa Berina Tuzlia, takoer i
dokumentarne filmove, poput Maratonci i druge. Upriliena je i
promocija knjige o srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti: Jezik
i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike mr. sc. Mehmeda
Kardaa. Postavljena je bila i izloba Bosanska srednjovjekovna pismenost, fotografija eksponata iz Zaviajnog muzeja Visoko. Program je obogatila i kazalina predstava Sjajni momci amerikog
pisca Neila Simona u reiji Mustafe Nadarevia. U njoj glumi popularni trio iz serije Lud, zbunjen, normalan Mustafa Nadarevi,
Senad Bai i Moamer Kasumovi.
Zadnji dan i ovogodinjih Dana bosanskohercegovake kulture
u Zagrebu i kulturne razmjene BiH umjetnika bio je posveen najboljim sa bh-glazbene scene - sevdalinkama u izvoenju glazbenog
sastava Serbez iz Visokog. Sve projekcije su, kao i prethodnih godina, bile besplatne.
Na otvorenju 9. Dana bosanskohercegovake kulture u Zagrebu
predsjednik Vijea bonjake nacionalne zajednice Grada Zagreba,
Harun Omerbai, poruio je, meu ostalim: Ova je tradicija proizala iz elje da se zagrebakoj publici prikae ono najbolje iz bosanskohercegovake kinematografije; ove smo godine promijenili
naziv manifestacije u 'Dani bosanskohercegovake kulture' i doveli
na nju i najpopularniju kazalinu predstavu u BiH, a promoviramo
i knjige, organizirali smo izlobu. Zagrepani su i dosad svojim dolascima odavali prizanje naem trudu u prezentiranju najboljeg u
kulturi BiH. Nadamo se da e i ovogodinji program prenijeti ivu
sliku onoga najrecentnijeg iz te kulture. Omerbai se zahvalio
gradonaelniku Zagreba, distributerima i producentskim kuama
koji su omoguili prikazivanje filmova.
Proteklih osam godina zagrebaka je publika imala priliku vidjeti brojna ostvarenja bosanskohercegovake kinematografije,
kao i producentska ostvarenja iz regije, takoer i iz svijeta, a u kojima su autori pronalazili inspiraciju u temama iz Bosne i Hercegovine. Prikazano u Zagrebu ve oko 100 bosanskohercegovakih
24
BONJACI U HRVATSKOJ
Tanovi. Veeras je s nama jo jedan oskarovac, gospodin Branko
Lustig. Pljesak i za hrabru gospou Karanovi koja se potrudila da
budemo zajedno, poruio je gradonaelnik Bandi.
STUDENI 2016.
na 'pismena', tj. slova. Drugi se odnosi na vrijeme, na srednjovjekovno. A tree je prostor, a on je bosanski! Obrazloeni u knjizi lapidarni bosanskohercegovaki spomenici dio su jedinstvenog
i originalnog jezinog izraza nastalog u Srednjem vijeku. (Citat iz
knjige: 'Kultura povezivanja u kamenu u nekoliko rijei ve je u 10.
stoljeu zaivjela, ako sudimo po onome to je sauvano, a razvijala se do pada Bosne pod Osmanlije.') Dva razdoblja, o kojima se govori u knjizi, su: prvo, od kraja 10. do 13. stoljea, te epitafsko, od
14. do 16. stoljea, podsjetila je mr. Smaji. Doprinos knjige je i u
oslikavanju cjelovitog identiteta medijavalne Bosne. Do 1993. godine bila sam zaposlena u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Nakon
to je zapaljivom raketom izgorjelo desetine rukopisa i 300.000 dokumenata, od kojih jedan rukopis iz 11. stoljea, uvjerila sam se
tada u ono staro, narodno: 'Ne treba paliti knjige da biste unitili
neiju kulturu. Jednostavnije je narod oduiti od itanja.' Otud
moje pitanje publici, uz obiljeavanje Dana dravnosti BiH: koliko
zaboravljamo? Historija je puna umrlih naroda. Niti jedan prostor,
niti jedna zemlja nisu dati zauvijek, bilo kom narodu! Svaki narod
ima svoj ivot, ima svoj razvoj, ali i svoje umiranje.
Kao sustrunjak koji se bavi slinim istraivanjima kao i Karda,
govorio je o knjizi i hrvatski znanstvenik dr. sc. Ante Kapetanovi.
I poruio: Kardaeva knjiga dolazi u vrijeme autorove zrelosti.
Nastala je na podlozi magistarskog rada kojeg je obranio 2013.
godine. U meuvremenu, do objave knjige, UNESCO je 15. srpnja
2016. godine, uvrstio na svoju Listu svjetske batine 30 nekropola
steaka, a od kojih 22 s teritorija dananje BiH. Dobitak je ta Kardaeva knjiga za bosnistiku, budui da autor na tu novoproglaenu
svjetsku batinu, pa i ire od navedene na UNESC-ovu popisu, daje
svje filoloki pogled te kako bi Mak Dizdar rekao: on 'slovom
svojim kri pute'. I ne samo svojim jezinim radom, nego doprinosi i na paleografsko-ortografskom polju koje istie na nadgrobnim
spomenicima, onima od konca 10. do konca 13. stoljea i onim
epitafskim, od poetka 14. do konca 16. stoljea, sporadino i do
17. stoljea; spomenicima koji su rasuti na razliitom tlu bosanskohumskom. Mehmed Karda svojim tumaenjima prinosi novu lu
koja osvjetljava stara slova. Spajanje ouvanih krhotina negdanje
jezine stvarnosti klju je za mnoge dosad neotvorene dveri, pa
okupljanjem srednjovjekovnih zapisa u jednu cjelinu, moemo doi
do arene, zanimljive slagalice koja nam daje kakvu-takvu zaokruenu sliku o jezinoj prolosti na odreenim prostorima.
Na kraju se promocije svima zahvalio i autor Mehmed Karda:
Zbog ega se piu knjige, posebno ovakve knjige? Onima koji nisu
zainteresirani za jezine teme, njima mogue i nisu korisne. Ali se
knjige piu za vjenost. U to sam se uvjerio kada sam nekada davno, dok sam odlazio na teren, mislio da je uspjeti znailo pronai
neto to raniji istraivai nisu pronali. Pa kada sam obiao sve
nekropole, irom Bosne i Hercegovine i napravio snimke, proveo
neku selekciju i tada pristupio fotografijama, uinilo mi se nevjerojatnim da sam se morao vratiti na fotografije koje su snimljene prije 60 ili 70 godina jer su te fotografije-snimke steaka, koje je, primjerice objavljivao iro Truhelka (steci u vrtu Zemaljskog muzeja
u Sarajevu) danas jedini svjedoci postali su neitljivi! Na koncu,
u ovoj se knjizi bavimo naim jezikom zabiljeenim prije nekoliko
stotina godina.
Knjigu, u kojoj je 330 srednjovjekovnih lapidarnih napisa uz
strune komentare, tiskao je krajem 2015. godine Univerzitet u Sarajevu, Institut za jezik. Opremljena je vrijednim prilozima i dodacima faksimilima, popisom epigrafskih natpisa, a na kraju je knjige
i koritena literatura. q
Edina SMAJLAGI
25
BONJACI U HRVATSKOJ
26
BONJACI U HRVATSKOJ
STUDENI 2016.
27
BONJACI U HRVATSKOJ
28
HRVATSKA
Davor Bernardi,
novi predsjednik SDP-a
Novi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske je Davor
Bernardi. On je u drugom krugu izbora za novog predsjednika
stranke, odranog 26. studenog 2016., s 11.996 glasova (64,44%)
pobijedio Ranka Ostojia koji je osvojio 6.620 glasova (35,56%).
Na 542 biraka mjesta glasalo je 18.715 lanova stranke (izlaznost
51,03%), dok je u prvom krugu, odranom 19. studenoga, glasAlo
18.405 biraa, odnosno 50,14%.
Izbori su organizirani nakon to je dosadanji predsjednik Zoran
Milanovi podnio ostavku nakon debakla na izvanrednim izborima
odranim 11. rujna. Nakon objave rezultata masa je skandirala
Bero, Bero Bernardi se zahvalio Milanoviu na dosadanjem
voenju SDP-a i na svemu dobrom to je napravio. Hvala ljudima
koji su me podravali svih ovih godina u vremenima u kojima mi je
bilo najtee. Drugarice i drugovi, hvala vam od srca. SDP je pokazao da se moe mijenjati. Od sutra kreemo graditi dobro drutvo,
drutvo jednakih mogunosti u kojem brinemo za radnike i umirovljenike. Brinemo i o onima koji rade u kreativnim industrijama,
koji imaju velike ambicije. Ali uvijek smo za zatitu radnika, ljudi
koji ive od svoga rada. Javno zdravstvo mora biti pod jednakim
uvjetima dostupno svima, taj sustav moramo ouvati. Dobro drutvo znai kvalitetno obrazovanje, rekao je Bernardi nakon objave
rezultata, dodajui da treba poveati minimalnu plau.
STUDENI 2016.
29
HRVATSKA
legice i kolege su kazali da nam trebaju promjene. Nisu svi isti, ali u
Hrvatskoj svatko treba imati jednaku ansu. Sretan sam i ponosan,
radostan sam. Zahvaljujem svim lanicama i lanovima koji su izali
na izbore, a posebno onima koji su mi dali podrku, kazao je Bernardi i estitao svim kandidatima, a posebno Ostojiu.
Pobjednici prvog kruga ve su sutradan popili kavu poruivi da u
stranci podjele nisu nepremostive. Popili smo kavu u jednoj korektnoj atmosferi. Evo, nakon prvog kruga pokazalo se da lanice i lanovi
SDP-a ele promjene. U subotu oekujem podrku veine, to e rezultirati jaim SDP-om, aktivnijim lanstvom i okupljanjem na ljevici,
ponovio je Bernardi, kao i Ostoji svoje rijei: Poinje nova utakmica.
Kao i prije svakoga mea, red je da se rukujete, popijete kavu. Tako
emo je popiti bez obzira na ishod izbora i iduu subotu. Od toga ne vidim neku veliku scenu. Ono to odmah pokuavaju su neke kombinacije oko paktova i slino. Moram rei da sam uvijek bio sklon samo tome da jasno i precizno kaem za to se kandidiram. Na trgovine nikad
nisam pristao. Prema tome, fer kampanja, moramo je nastaviti dalje.
Rijeka podijeljena
On je tako otklonio bilo kakav pakt s Miljenievim biraima. Miljeni je inae sa 17 posto glasova bio trei i zaelio je obojici dobru borbu
u drugom krugu, ne zauzimajui stranu, dok je Tonino Picula nakon
osvojenih 11 posto neizravno dao potporu Bernardiu, to je bilo i razumljivo s obzirom na Piculin sukob s Milanoviem. Inae, tri kandidatkinje Leakovi, Sobol i kuli ukupno su osvojile 3% glasova.
Bernardi i Ostoji su nastavili kampanju s tu i tamo nekom
aokom. Tako je Bernardi izjavio da e s njim na elu SDP imati
jasan stav o svim politikama. Bez obzira svialo se to nekome ili
ne. Prema tome, SDP e biti stranka koja poinje zauzimati jasan
stav za sva pitanja u hrvatskom drutvu, poruivao je Bernardi
time aludirajui da Ostoji nema stav jer je Milanoviev ovjek, a
u Milanovievo vrijeme SDP nije imao jasan stav po mnogim drutvenim pitanjima. Ostoji je na gaj neizravan napad odgovorio kako
je on u stranci puno due nego Milanovi i da je puno prije od sad
ve biveg predsjednika bio na visokim pozicijama. Izmeu ostaloga i koordinator za 9. izbornu jedinicu prije nego je Zoran postao
predsjednik. Ne moemo ivjeti s duhovima prolosti, niti se boriti
protiv prethodnih problema koje su neki imali. Nikog jo nisam uo
da je rekao 'imali smo problema s Rankom Ostojiem'. Moda su
imali animozitet prema Milanoviu, to je ono to se pokuava preliti u ove izbore. Na to gledam vrlo jednostavno, rekao je Ostoji.
No zanimljivo je da je Ostoji, dodue tijesno, za 10-ak glasova pobijedio u Rijeci Bernardia. Ipak, primorsko-goranski upan
30
HRVATSKA
JESU LI PORUKE S PANTOVAKA OPASNIJE NEGO TO
MISLIMO?
STUDENI 2016.
31
HRVATSKA
32
HRVATSKA
vedene revizije pokazale su da Savjet financijski posluje bez greke.
Jedino su nas upozorili i imali primjedbu da smo bili prebenevolentni prema udrugama i ustanovama nacionalnih manjina. Izuzetno
smo zahvalni revizijama, pogotovo jer je u javnost izala informacija o naem radu, rekao je Tolnauer.
Istaknuo je kako je konano objedinjavanje dosadanjih Kriterija i Metodologije praenja ostvarivanja programa ono emu
su teile sve zainteresirane strane. Pritom su uvaene preporuke
Ministarstva financija i Dravnog ureda za reviziju da se navedenim aktom na jednom mjestu utvrde pretpostavke koje udruge i
ustanove trebaju ispuniti pri zahtjevu za dodjelu otpore i sredstava
iz Dravnog prorauna putem Savjeta. Takoer, cilj je bilo i osiguranje ujednaenog izvjetavanja o utroku financijskih sredstava iz
Dravnog prorauna.
Proces objedinjavanja proveden je sukladno hrvatskoj i europskoj legislativi o financiranju organizacija civilnog drutva uz
uvaavanje specifinosti nacionalnih manjina. Kriteriji koje smo
donijeli omoguavaju manjinskim organizacijama apsolutni uvid u
ono to se od njih oekuje prilikom prijave na natjeaj, a potom i
izvravanja obaveza. Rije je o veoma razraenom dokumentu u
kojem je razvidno na koji e se nain financirati programi udruga, ustanova i asocijacija nacionalnih manjina iz podruja kulturne
autonomije. Sada smo na papir stavili ono to smo ve primjenjivali pa novi dokument ne donosi puno izmjena. Novost je da e se
programi ubudue prijavljivati putem internetske aplikacije. Zbog
ega? Zato to se na dravnoj razini uvodi sustav da se sve to moe
pratiti. Na taj nain svim uesnicima se pojednostavljuje postupak,
a Savjetu i Ministarstvu financija omoguuje uvid u troenje sredstava, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
Tolnauer je naglasio da je usvojenim odlukama izmijenjen
kriterij za novoosnovane organizacije. Kako je objasnio, ranije su
manjinske organizacije imale pravo da se prijave na natjeaj Savjeta 24 mjeseca nakon osnivanja, a sada je taj period produen na
36 mjeseci. Inae, u europskim okvirima period za prvu aplikaciju
iznosi 60 mjeseci (5 godina). Zbog odreenih specifinosti mi smo
predloili vremenski rok od 36 mjeseci. Iz prakse smo zakljuili da
se na Savjet vri ogroman pritisak preko programa i udruga koje nisu shvatile smisao kulturne autonomije. Mi moramo odgovoriti na
svaki zahtjev, a ima ih i nebuloznih i nerealnih. Oni stvaraju ogroman pritisak i s birokratske strane jer na svaki moramo odgovoriti. Na primjer, i danas, 15 godina nakon naeg osnivanja, trae se
sredstva za svinjokolje ili izbore ljepote. Samo prole godine dobili
smo oko 3.000 takvih zahtjeva, a 1.230 smo odobrili. Udruga koja
aplicira za novac poreznih obveznika mora postojati najmanje 36
mjeseci i dokazati koji su njeni ciljevi i programi s kojima se misli
baviti, rekao je Tolnauer.
Istaknuo je da se u dokument uvodi i Bodovna lista, te da su s 20%
na 30% poveani tzv. individualni trokovi koji se odnose na telefone,
najam i reije. Inae, to prelazi ono to se normalno dozvoljava, ali je
praksa pokazala da naprosto udruge i ustanove ne mogu djelovati ako
im ne omoguimo takvu vrstu sredstava, rekao je Tolnauer.
Novost je da e jedinice i ostali organizacijski oblici koji djeluju unutar saveza ili asocijacija ubudue sklapati ugovore sa svojim
krovnim tijelima, a ona sa Savjetom kako bi se sprijeilo nenamjensko troenje sredstava: Svaka lanica Saveza mora imati ugovor
sa savezom i onda se financijski transferi mogu realizirati. Ne moe
doi do raspodjele bez ugovornih obaveza zato i postoji savez
izmeu udruga i 'centrale'.
Novost je i kvartalno doznaavanja financijskih sredstava umjesto dosadanjeg mjesenog. Time e se omoguiti rad organizacija
STUDENI 2016.
33
HRVATSKA
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02 i 80/10). Predmetnim su dokumentom objedinjeni u jedinstveni opi akt trenutno vaei Kriteriji za dodjelu financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih
manjina (Narodne novine, broj 123/14) i Metodologija praenja
ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih
manjina (Narodne novine, broj 129/09 i 70/11).
34
INTERVJU
STUDENI 2016.
Bermin Meki
Upravnog odbora Centra za certificiranje halal kvalitete. Odnedavno
sam lan i Medlisa Islamske zajednice Zagreb.
Jedna od draih funkcija mi je biti lan kolskog odbora Islamske gimnazije, jer sam tamo zapoeo svoj pravi profesionalni put i
lijepe uspomene me veu za to mjesto i te ljude. Za mene je, meutim, najvanija stvar da sam zaokruio svoj ivot brakom, te da sam
ponosni otac jednog malog meleka, divne curice.
Kao to je u uvodnom pitanju reeno, iza nas su dva izborna
ciklusa u manje od godine dana u kojima bonjaki kandidati nisu
uspjeli doi do saborskog mandata. Jedni kau da se radi o smjeni
generacija, drugi govore o bonjakom politikom vakuumu, trei
smatraju da su na naplatu dole brojne greke iz prolosti Ka-
35
INTERVJU
kvo je Vae miljenje o uzrocima poraza u studenom 2015. i rujnu
2016. godine? to se treba promijeniti kako bi Bonjaci jae prigrlili svoje kandidate i masovnije glasali na manjinskoj listi?
Debakl je zasigurno jer Bonjaka nema u Saboru. Razlog tomu
je sukus navedenoga, kao to je smjena generacija, svojevrsni bonjaki politiki vakuum, te brojne greke iz prolosti, koje su posljedino tomu, dovele do toga da smo tu gdje jesmo. Razumijevam da
nema jedinstva i koordinacije, kako izmeu bonjakih stranaka,
naih raznih udruga, pa i udjela nekih bonjakih intelektualaca.
Koji je to nain da se Bonjaci vrate u Sabor, zapravo kljuno pitanje je kako postati politiki vjerodostojan? Da bi se to ostvarilo
treba prvo otvoriti razgovore s Bonjacima koji su u svojem profesionalnom radu u Hrvatskoj ostvarili uspjeh, koji su pozitivno vrednovani na bilo kojem drutvenom i kulturnom polju, te dogovoriti
zajedniku platformu djelovanja. Imati izbore prije izbora, te smanjiti broj kandidata na prihvatljivu mjeru. U protivnom, mislim da
su nam anse minimizirane na sljedeim izborima.
Meutim, da odmah budem jasan, nisam siguran da je to uope realno u ovim okolnostima koje danas vladaju. I kada bi se Bonjak vratio u Sabor, koji su to pravci djelovanja, koji je to njegov
program rada? Bili smo, do sada, svjedoci nedovoljno artikuliranih
politika naih predstavnika. Miljenja sam da se moramo usmjeriti
prema budunosti. Nikako ne smijemo graditi budunost ponavljajui nama nesklonu prolost u kojoj smo se dijelili kako je kojoj vlasti padalo na pamet. Trebali bismo postati svjesniji svoga identiteta
i kako taj identitet sauvati u doba sveope asimilacije nacionalnih
manjina. Valja pokuati objasniti pripadnicima bonjakog naroda
vanost izjanjavanja kao Bonjak. Naglaavam potrebu integracije, nikako asimilacije, te njegovanja naeg nacionalnog identiteta.
Politika vjerodostojnost je klju, a to se ne postie preko noi, ve
upornim radom i konkretnim djelima.
Isto tako valja nam izboriti sve ono to nam pozitivni hrvatski
zakoni omoguuju, dakle promoviranje vee zastupljenosti Bonjaka u tijelima javne uprave, kao i vee zastupljenosti u politici. Zatim
inzistiranje na provoenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina, posebice vezano za zapoljavanje, te sudjelovanje Bonjaka i drugih nacionalnih manjina u radu dravne uprave i lokalne
odnosno regionalne samouprave, te pravosuu.
36
INTERVJU
STUDENI 2016.
je nepovezivo njeno lanstvo u HNS-u sa njenom sadanjom politikom. Tu uoavam dosta proturjenosti i neprincipijelnosti. Takvo
djelovanje zasigurno ne doprinosi jaanju manjinskih prava i sloboda, ve se stjee dojam da se tu uope niti ne radi o provoenju
manjinske politike. to se tie gostovanja u emisiji Bujica i lanstvu u HNES-u, mogu se samo nadati da se radi o elementarnom
nepoznavanju politikih prilika i odnosa u naoj dravi.
Kako sada stvari stoje, lako se moe dogoditi da na sljedeim
izborima kandidat Albanaca bude samo Ermina Lekaj Prljaskaj.
Kakav je bonjaki odgovor u tom sluaju?
Na zadnjim izborima sam, poradi osobnog angamana, imao
prilike uoiti dosta anomalija. Recimo, imate predsjednika bonjake asocijacije ili vienije Bonjake iz Zagreba, koji se kandidiraju
na redovnoj listi Bandieve stranke i time uzimaju odreeni broj
glasova bonjakim kandidatima na manjinskoj listi. Glasove s kojima bi bonjaki kandidat najvjerojatnije pobijedio. A isti ti ljudi
se bore, navodno, za ouvanje nacionalnog i kulturnog identiteta
Bonjaka u Hrvatskoj. Dakle, nismo vjerodostojni. Takvo to e se,
vrlo vjerojatno, ponoviti i na sljedeim izborima. I opet smo u istoj
situaciji, gdje se glasovi rasparavaju.
Bonjaki politiki odgovor je, trenutno, nikakav. Odgovorno
tvrdim da mi Bonjaci svoju politiku i politiku platformu nemamo.
Mi smo svedeni na folklor, uz duno potovanje tom vidu manjinskog angamana. I sami vidite da stranke, niti nae asocijacije nisu
doivjele katarzu. Neku vrstu proiavanja svojih redova kako bi
bili makar donekle vjerodostojni. Dapae, nema uope hrabrosti
da se pokrene takvo pitanje. elni ljudi stranaka su i dalje isti. to
oekivati od istih ljudi, koji su tu 20-ak i vie godina? Vrijeme je
pokazalo, ali i povijest njihovog djelovanja, da nisu donijeli nikakve
37
INTERVJU
znaajnije promjene. Vrijeme i budua djelovanja e pokazati u kakvom emo stanju doekati nove izbore.
38
da budu krovne. Meutim, svojim djelovanjem se nisu uspjele nametnuti takvima. Zanima nas objedinjavanje, a nemamo ta objediniti. Hou rei da ne moete krov stavljati na kuu bez zidova. Ne
moete zidove graditi bez temelja A ono to mi prvo napravimo
jest da priamo o krovu, ili jo gore postavimo bodljikavu icu
da ogradimo teren, a gradnji kue nikada ni ne pristupimo. Dakle,
mnoenje naih asocijacija bez jasne vizije o njihovoj svrsi nema nikakvu budunost. One su tada samo uteg koji e nas vui jo dublje
na dno i biti jo jedan razlog oko kojega emo se svaati.
Inae, smatram da je vano imati vie jakih udruga koje rade
na projektima i zajednikom dobru, pored moebitnog BNV-a. Ali,
sve te silne asocijacije bi trebale biti transparentne. Koliko lanova
imaju nae asocijacije? U ije ime govore njihovi elnici? U ime tisue i tisua lanova ili u ime svega desetak ili stotinjak? U svakom
sluaju, vrijeme je najbolji sudac, pa tako i u ovom sluaju.
INTERVJU
STUDENI 2016.
39
INTERVJU
jima se ugroava sigurnost cijele regije. Referendum je bio svrha
sam sebi, kako bi otvorio naredne korake i referendume. Odluka
Ustavnog suda BiH, kojom je ukinut datum Dana RS-a, bila je dobar
povod za probni referendum, iji je cilj ispitivanje odlunosti zapadnih sila, ali i Bonjaka u obrani, barem, statusa quo. Referendum se
ve dogodio te time, po mome uvjerenju, postao datost, politika
neminovnost umjesto politike nemogunosti, kako je bilo do sada. Meutim, izlaznost graana na referendum je bila daleko ispod
oekivanog; ak i ona naznaena izlaznost je netona, imajui u
vidu da nije bilo promatraa. Meunarodna zajednica i institucije
BiH su reagirale mlako, u formi osude i negodovanja. Pravo, koje
je moja profesionalna orijentacija, ne poznaje neuvjerljivost. Nije u
redu kad visoki predstavnik ne radi svoj posao i ne koristi bonske
ovlasti. Po mome miljenju, ovo je samo pokuaj navikavanja naroda BiH na referendume i pokuaj da se Bonjaci umore i da dignu
ruke od svoje drave. Meutim, to se nee, ako Bog da, dogoditi.
Nakon referenduma, na lokalnim izborima vidjeli smo posljedice. Pokazalo se da se nacionalistika, zapaljiva politika isplati. SNSD
i HDZ su osvojili svoje utvrde i potvrdili neke nove. SDA i ostale
bonjake stranke nisu dobro prole. Vidjeli ste to se dogodilo u
Velikoj Kladui i Srebrenici. Historijat dogaaja je jasan i on e se
nastaviti slinim smjerom, sasvim sigurno. Ali opet moram naglasiti, sve to nam se dogaa je rezultat nedovoljnog rada politiara,
odnosno nepostojanja jasne dravne politike, strategije i rada na
istoj. I onda se svi skupa udimo to nam se to dogaa.
Sve u svemu, oekuje nas neizvjesna budunost i teka su vremena pred Bonjacima u BiH. Bojim se da bonjake elite nisu dorasle izazovu vremena koje je pred nama. To je, po meni, najvea
opasnost. Nitko nikad nije opstao na moi drugoga, ve na svojoj
vlastitoj. To je moja kljuna poruka. to se tie uhienja pripadnika
HVO-a time se situacija jo vie uslonjava. Posebice indikativan je
bio trenutak uhienja.
Posebno su nas zaboljele optube o radikaliziranju muslimana u BiH i povratku tisua s ratita u Siriji. Po Vaem miljenju,
koji je krajnji cilj takvih izjava i imaju li uope veze sa stvarnou?
Islam treba ostaviti izvan sfere politikih nadmetanja. Meutim, vidimo da to, u svijetu u kojem ivimo, nije mogue. Mogu
izrei teze koje veina Vaih itatelja zna. Ljudi se radikaliziraju, dok
se islam, sam po sebi, ne moe radikalizirati i nije nikome prijetnja,
ve naprotiv. Islam je vjera ljubavi i mira i oznaava dobro, a odvraa od zla bilo koje vrste. To je opetovani imperativ Kur'anskog
izriaja. Takve izjave su posljedica, najvjerojatnije, netonih informacija i neznanja o Islamu kao vjeri. Inae, svjedoci smo pojavi
mnotva predrasuda o islamu danas. Takva, rekao bih, nesmotrena
izjava, zasigurno nije pridonijela stabilnijoj Bosni i Hercegovini, ve
naprotiv.
Sve ee ste sudionik tribina o vjerskim manjinama i njihovim
pravima. U svjetlu jaanja islamofobije i desniarskih pokreta irom Europe, da li postoji realna mogunost degradiranja dostignutih standarda?
Naravno da postoji. Kada se stvori strah od drugog i drugaijeg,
onda ljudi i drave krenu graditi zidove nepovjerenja. I posljedino
tomu, mijenjati legislativu s ciljem vee kontrole i ograniavanja
ljudskih prava. Nadam se da e razum prevladati. Naalost, svjedoci smo brojnih teroristikih napada u Europi. Ali to je opet refleksija
dogaanja u arapskom svijetu. Bojim se da se pitanje terorizma nee moi rijeiti ukoliko se ne rijee uzroci koji ga izazivaju. To znai
stabilan Bliski istok. Kada e se to dogoditi je pitanje svih pitanja.
Mislim da o tome ne odluuju zemlje s Bliskog istoka.
40
INTERVJU
STUDENI 2016.
nas to odvesti. Za sada je bitno napraviti dobre i kvalitetne projekte koji e biti od koristi zajednici a ne svrha samima sebi. Projekti
su to aktivistikog karaktera koji e obuhvaati iroki raspon od
kulture i obrazovanja, preko drutveno-socijalne problematike s
kojom se Bonjaci svakodnevno susreu, pa do neizbjene politike.
Dragim Bonjakinjama i Bonjacima, vaim cijenjenim itateljima, poruujem da budemo svoji, da prepoznamo svoje posebitosti, da se aktivnije ukljuimo u drutveni ivot Republike Hrvatske
bez ikakvih kompleksa, da vie volontiramo i ukljuimo u rad naih
asocijacija. I da ih mijenjamo iznutra, kako bi one ispunjavale svrhu
svojeg postojanja.
Po prirodi sam jako otvoren i komunikativan ovjek, kau, vrlo
pristupaan. Volio bih da me ljudi zaustave na ulici da se upoznamo, da me dodaju na drutvenim mreama i da javno diskutiramo
o politikama i poziciji Bonjaka u Hrvatskoj, o manjinskoj politici,
projektima i svemu drugom vezano za na narod, ali i Republiku Hrvatsku u cjelini. Znate, mnogi Bonjaci su se borili za ovu dravu, a u
temelje hrvatske drave ugradilo je svoje ivote 1.183 ehida. Puno
je branitelja Bonjaka invalida proizalih iz Domovinskog rata. Premalo koristimo tu injenicu. Dakle, mi tu nismo usput, mi smo tu da
ostanemo, da se izborimo za bolju budunost nas i nae djece.
Zakljuno, moramo shvatiti da smo dio drutva u kojem nam
ne moe biti dobro ukoliko nismo drutveno angairani. Spreman
sam, kroz udrugu, dati svima priliku da se ukljue i sudjeluju u procesima odluivanja i kreiranju naeg zajednikog smjera, a sve kako
bi kreirali ugodnije i prosperitetnije drutvo nama Bonjacima, ali
i svima drugima. q
41
BOSANSKI BAROMETAR
42
Koalicija iz nude
Na pitanje tuitelja da li zna imena osoba odgovornih za ubojstvo Delalia, Radoni je odgovorio da je kao ministar sigurnosti
o tome govorio u dravnom parlamentu. Sve ovo to me pita tuitelj mogao me je pitati u Sarajevu, a ne da me proglasi nepostojeim ministrom, rekao je i dodao da su sva imena objavljena u
bosanskim medijima i da se trebaju potraiti. I pored insistiranja
sutkinje, Radoni nije htio odgovoriti na to pitanje. Nakon mog
svjedoenja Stranka demokratske akcije s kojom sam u koaliciji je
objavila teak pamflet protiv mene i rekli su da e danas vidjeti
kakve e mjere donijeti zbog mog svjedoenja. Ne elim da svojim
odgovorima, koji za mene nisu relevantni, kompliciram politike
prilike u BiH, odgovorio je Radoni.
BOSANSKI BAROMETAR
Na pitanje tuioca da li se ikada kandidirao kao protukandidat
Bakira Izetbegovia za predsjedavajueg Predsjednitva BiH, Radoni je odgovorio da su dva puta bili rivali i da je dva puta Izetbegovi tijesno pobijedio.
Naveo je da je davao precizne odgovore, te i tvrdnju da kada
ste nevini nemate ega da se bojite. Moja je obaveza da govorim
istinu, a o politikim posljedicama emo razgovarati na miru. Mene
je neko u jednom politiki motiviranom hapenju htio da natjera
da raspustim koaliciju SDA i SBB-a. Ja sam taj pritvor potpuno dostojanstveno odleao. Nisam dozvolilo da se pocijepa bonjaki politiki faktor, tako da i na njih apeliram da neke injenice ili istine,
ma koliko god oni mislili da nisu, ne utjeu na nain brzih odluka.
U svakom sluaju, koalicija je stabilna to se tie gospodina Izetbegovia i mene. Ja sam to ve davno rekao, nai odnosi su iskljuivo
slubeni, a najvanije je da stranke koaliraju, naveo je Radoni.
Cijelo vrijeme je tvrdio da je njegovo svjedoenje i povezivanje s Keljmendijem politiki motivirano jer je, kako je rekao, kao
ministar sigurnosti, samo zato to je osigurao da dravni tuitelji
dobiju bolju zatitu kad im je ta mafija prijetila, izloen osveti
iza koje stoji politiki motiv da ga se politiki ukloni, ne samo za
ove izbore ve zauvijek iz bh. politike. Optuio je predsjedavajueg
Vijea ministara BiH Denisa Zvizdia da je u njemu vidio politikog
rivala kojeg treba diskreditirati i to pokuavaju godinama.
Na upit tuioca da li se vodi aktivna istraga protiv bonjake
dravne mafije, Radoni je odgovorio da ne zna to radi dravno
tuilatvo osim to, rekao je Radoni, tuitelj Dubravko ampara
pokuava da skrene istragu na Keljmendija, njega ili nekog drugog.
Na pitanje sutkinje zato tako misli, Radoni je rekao da na dan
kada je predao kandidaturu za Predsjednitvo, Hughes je proitao
optunicu u Pritini koja je moda bila koincidencija. ampara je
dobio kaznu Visokog sudskog i tuilakog vijea zato to se mijea
u ovom sluaju. Njegov brat je ministar unutarnjih poslova, drugi
bliski roak je trenutno dravni premijer, Denis Zvizdi, on je u meni vidio politikog rivala kojeg treba diskreditirati, i to pokuavaju
godinama, rekao je Radoni.
Nekoliko dana prije odlaska u Pritinu na svjedoenje, Radoni
je, govorei o trenutnim odnosima SDA sa kojom je, kako je naveo,
uao u koalicijski odnos iz nude, da bi se stabilizirali odnosi u Federaciji BiH, za jednu sarajevsku televiziju izjavio da on sa Izetbegoviem ima vrlo slubene odnose. Tu nije rije o nekom velikom
prijateljstvu. Sve nae susrete imali smo u slubenim prostorijama,
to govori kakve odnose imamo. Ja samo neu biti niiji medvjed
kojeg e neko vodati po vaarima, rekao je tada Radoni.
Mada je predsjednik SDA BiH Bakir Izetbegovi nakon Radonievih tvrdnji sa suenja o bonjakoj mafiji poruio da njegova
stranka nee ostati nijema na neistine o SDA, a naroito o Aliji
Izetbegoviu, Radoni je u Pritini na kraju svjedoenja rekao kako odnos unutar koalicije SDA-SBB nema veze sa ovim procesom. Iz
Predsjednitva SDA pak naveli su da su, usprkos ranijim iskustvima
sa Radoniem, zaprepateni insinuacijama i tendencioznim tvrdnjama koje je on iznio. Posebno su nedopustive, i zbog toga ih sa
prezirom odbacujemo, netone i zlonamjerne konstatacije izreene u vezi sa ulogom Alije Izetbegovia. Uvijek i nanovo nas okira
spoznaja o spremnosti Fahrudina Radonia da negira relevantne
povijesne injenice, omalovai kolektivnu memoriju bonjakog
naroda i rtvuje njegove svetinje, priopeno je iz SDA.
Nakon priopenja odran je Kolegij SDA na kojoj se obratio
predsjednik SDA Bakir Izetbegovi u vezi Radonievog svjedoenja. Izetbegovi je kazao da Kolegij SDA najotrije osuuje njegove
izjave, ali da bi bonjaka koalicija SDA-SBB trebala opstati bez obzira na odnose Radoni-Izetbegovi ako lideri obje stranke imaju
snage izdii dravni interes izmeu vlastitih frustracija i odnosa.
SDA e uloiti trud i strpljenje da koalicija opstane, ali neemo
ostati nijemi niti duni kad se izreknu neistine o SDA, a naroito
neistine o rahmetli Aliji Izetbegoviu.
Na pitanje u kakvom je odnosu sa koalicionim partnerom Fahrudinom Radoniem, Izetbegovi je kazao kako su njihovi odnosi
i dalje hladni i slubeni te kako koaliciju SDA-SBB odrava injenica
kako druge alternative nema. Mi smo u koaliciji zbog potrebe ove
zemlje da ima stabilnu vlast, a bez suradnje SDA i SBB stabilnosti
nema. Nismo zajedno zbog vlasti niti zbog fotelja ve jednostavno
zato to nema alternative, kazao je Izetbegovi i dodao kako bez
stabilne koalicije nema ni stabilnosti u zemlji.
Kada je u pitanju tvrdnja da iza ubojstva Ramiza Delalia stoji bonjaka dravna mafija, u takvu tvrdnju moe povjerovati samo dio
neupuenog graanstva, ali sud sigurno ne jer sud vjeruje samo injenicama koje je utvrdio na profesionalan nain, kazao je Izetbegovi.
Dodao je da je neka mafija sigurno imala razlog da ukloni Ramiza Delalia, a koja je to mafija i koji su to razlozi saznat emo
uskoro kad sud u Pritini izrekne presudu, time aludirajui da bi za
Delalievo ubojstvo ipak mogao biti osuen Keljmendi. Nije fer i
ljudski praviti intervjue sa mrtvim Ramizom Delaliem i na osnovu
takve izjave optuivati mrtvog Aliju Izetbegovia, zakljuio je Bakir
Izetbegovi.
Kolegij SDA
STUDENI 2016.
43
BOSANSKI BAROMETAR
No nekoliko dana nakon svjedoenja Radoni kao da je pokuao
ublaiti svoj iskaz u Pritini. On je tvrdio kako je netko zlonamjerno ubacio ime predsjednika Izetbegovia (Alije Izetbegovia op.a.) u
priu gdje on nije ni spomenut. Otkud sad takva tvrdnja Radoni
je pojasnio loim prijevodom. U pitanju je tendeciozan i nepravilan prijevod. Nikad nisam rekao da je neto uraeno po nalogu Alije
Izetbegovia, niti se on bavio time, ako MUP RS zanima, neka proita
novine koje sam pokazao. Nisam ni o kome govorio konkretno, nego
o seriji objavljenih tekstova tada, kazao je Radoni.
Na ponovno pitanje o koaliciji SDA-SBB, Radoni je kroz smijeh
kazao da se on i Bakir Izetbegovi uvijek slau i podravaju. SBB je
uao u koaliciju jer je SDA dugo traila da uemo u koaliciju. Uspjeli smo na nivou Federacije BiH. Izetbegovi je upravu kada kae
da ova koalicija nema alternativu. Nai odnosi nisu bitni. U svaku
koaliciju svako unosi svoje stavove. SDA i SBB moraju zajedno da
rade, kazao je Radoni.
44
ZEMLJO MOJA
IZBOR DOGAAJA KOJI SU U 2016. GODINI TALASALI DEJTONSKU STVARNOST U BOSNI I HERCEGOVINI
STUDENI 2016.
FEBRUAR / VELJAA
Protesti za hidab: Poetak februara obiljeen je protestima za
hidab, velikim demonstracijama u nekoliko bh. gradova, na kojima
su Bonjaci digli svoj glas protiv odluke Visokog sudskog i tuiteljskog
vijea da se zabrani ulazak pod hidabom u pravosudne institucije.
Ideoloka sutina protesta vrtila se oko teze da hidab nije vjersko
obiljeje, ve je vjersko osjeanje, a da je vjersko osjeanje neprikosnoveno. Zanimljivo je da se protesti u Sarajevu nisu dogodili 1.
februara, kad i drugdje, ve sedam dana poslije, na drugu godinjicu
velikih protesta na kojima je izvren teroristiki udar na organe vlasti u krajevima sa bonjakom veinom, a kada su zapaljene zgrade
institucija vlasti u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihau... Dnevni avaz je
i prethodne godine potpirivao mogunost obnavljanja protesta ba
7. februara, a sada su se ti protesti i dogaanje naroda spontano
realizirali na godinjicu koju slavi stranka SBB, iji je lider Fahrudin
Radoni bio tadanji ministar sigurnosti koji je izjavama i neinjenjem doprinio spaljivanju zgrada u Sarajevu i drugdje, a zbog ega je,
na kraju, i smijenjen. S obzirom da se ubrzo sve oko hidaba utialo,
rodila se sumnja da su protesti za hidab bili izreirani kako bi se
skrenula panja sa afere oko tzv. parademata.
45
ZEMLJO MOJA
Ambasadorica Kormak zaobila Janju: Ako je kad postojala
prijeka potreba da neki zapadni zvaninik posjeti bonjake povratnike, ohrabri njihov povratak i obavee organe vlasti na podrku povratnicima, onda je to bilo ba u vrijeme posjete amerike
ambasadorice Kormak Bijeljini, kada je mogla posjetiti i Janju, u
kojoj se heftu-dvije prije dogodio teroristiki napad na povratnike,
odnosno, na damiju. Zanimljivo je da reisu-l-ulema Kavazovi takoe nije iskoristio mogunost da on lino, ili neko od njegovih saradnika, klanjaju dumu u janjarskoj damiji, a napad se dogodio u
etvrtak. Povratnici u Janju ipak su ostali sami. Tih dana zabiljeena
je i fotografija da se etnika zastava vijori u glavnoj ulici u Rogatici.
No, ni to nikoga nije pobudilo na reakciju i na osudu.
Vogoa nakon hapenja Joje Tintora: Uhapen je jedan od
najokrutnijih zloinaca i kreatora sistematskog hapenja, zatvaranja, muenja i ubijanja Bonjaka, ali i sistematskog silovanja Bonjakinja, vogoanski krvolok Joja Tintor. Bio je to povod da se javnost jo jednom podsjeti na torture velikosrpskih bandita kojima
su bili izloeni Bonjaci Vogoe.
46
MART / OUJAK
Dan nezavisnosti BiH: Obiljeen je Dan nezavisnosti BiH, u slavu referendumske odluke 63 odsto bh. graana da izglasaju suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, slavilo se
samo u krajevima sa bonjakom veinom, a kuriozitet je i da su u
nekim povratnikim sredinama u Republici Srpskoj, povratnici imali patriotske hrabrosti da izvjese zastave sa ljiljanima i da javno vole
Bosnu i Hercegovinu. Tako velianstveno je bilo u Janji.
Edvin Omerovi, rtva brutalnog islamofobizma: Sa Tuzlanskog aerodroma otputen je uposlenik o kojemu je Federalna
televizija napravila prilog sa pitanjem da li vehabije rade na tuzlanskom aerodromu? te sve to povezala sa pitanjem terorizma.
Edvinova krivica je bila samo u tome to ne krije da je musliman,
i valjda, to ima malo brade. Menadment aerodroma se besramno odluio dati otkaz mladiu koji nije bio kriv ni za ta, izuzev
to se, kao i Jozef K. u Kafkinom Procesu, naao na meti klevete.
A kleveta je glavno oruje svakog totalitarizma, od faizma preko
komunizma, do islamofobizma.
Predsjednik sa tri glave u posjeti predsjednici Kolindi: Trolano Predsjednitvo BiH dolo je u posjetu hrvatskoj predsjednici
Grabar Kitarovi, a od svega to je reeno nije niko nita upamtio,
izuzev to se upamtilo da su trojica lanova Predsjednitva doli
odvojenim automobilima. A kako bi bilo velianstveno da su sva
trojica izali iz jednog, kao normalni ljudi?!
Dejton i tzv. trei entitet: Njemaki parlamentarci govorili su
otvoreno protiv dejtonskog poretka, rekavi da je nefunkcionalan i
disolucijski na duge staze, a to e, naravno, ostati samo jo jedna
potvrda da svi znaju gdje je problem, ali, niko nema snage da taj
problem rijei. Tih dana je i hrvatska Predsjednica ponovo neto govorila o tzv. treem entitetu, ali, ta tema e odve postati politika
svakodnevnica, pa nee biti hefte u kojoj se nee o tome govoriti.
Memorijalna uma u Goradu: Prelijepa ideja se rodila u Goradu,
da se posadi Memorijalna uma u spomen na 8.372 rtve genocida u
Srebrenici. A onda se ponovo postavilo veoma opravdano pitanje da
li to mi sami segregiramo sopstvene rtve, te jedne zovemo rtvama
genocida, a druge zovemo rtvama ratnog zloina, iako su sve bonjake rtve stradale u istom planu, od istog agresora? Gdje e, i da li
e, negdje biti Viegradska uma, Prijedorska uma, itd., i da li emo se
svih naih rtava sjeati kao to se sjeamo srebrenikih rtava?
Presuda Karadiu: Konano se dogodila Presuda ideolokom
centarforu velikosrpskog genocida i rata Radovanu Karadiu, a
ta Presuda je skandalozno posvjedoila da je Haki tribunal ipak
organ politike, u slubi minimiziranja injenica koje bi morale biti
obavezujue za politiku realnost u BiH. Karadi nije osuen na
ZEMLJO MOJA
doivotnu robiju, ali je traak nade u pravdu dala injenica da je
osuen i za genocid, izmeu ostalog, a to otvara vrata za procese
koji bi vodili ukidanju Republike Srpske. No, takve procese u Bonjaka, ipak, nema ko povesti.
APRIL / TRAVANJ
Obiljeen 5. april 1945. kao Dan osloboenja Sarajeva: Do
unazad pet godina javno se nije znalo da je Sarajevo osloboeno 5.
aprila 1945., a ne 6. aprila, da su ga oslobodili bonjaki antifaisti
iz sastava XVI muslimanske brigade, a ne srbijanski partizani, te da
na spomeniku na Vjenoj vatri pie historijska la. Zahvaljujui grupi bonjakih intelektualaca i medija ova istina se polahko probila
do realnosti, pa je ove godine obiljeen 5. april, kao Dan osloboenja Sarajeva. Dodue, to nisu zasad smjeli uraditi sarajevski organi
vlasti, ali jesu bonjaki antifaisti i patrioti.
ta je pozadina tzv. rezolucije o otcjepljenju RS?: Na zasjedanju Dodikovog SNSD-a usvojen je dokument o otcjepljenju RS, a to
e se pokazati kao strateka marketinka operacija pred predstojee lokalne izbore, koji e protei u znaku neustavnog referenduma
u RS o neustavnom obiljeavanju tzv. Dana RS. To, dakle, nee biti
referendum, ve obina ankete, budui da taj skupi cirkus nema zakonskog uporita, no sve e to odlino marketinki posluiti Miloradu Dodiku da uvrsti svoju neprikosnovenu vladajuu poziciju u RS.
Ministar koji je vercao grobovima: Jedan od najivopisnijih
politiki likova dejtonske zbilje je ministar sigurnosti Dragan Mekti, prnjavorski milicioner, koji umnogome lii na filmske likove iz
srbijanskih komedija, oliene o uvenom Iliji vorovii iz Balkanskog pijuna, Mekti se proslavio dranjem u zatvoru Abu Hamze, a poslije i zapaljivim i besmislenim izjavama o tzv. islamskom
terorizmu. No, meka je zaigrala i pred njegovim vratima, kada je
prijavljen za ratne zloine i verc nadgrobnim spomenicima.
Divljanje etnika u Viegradu: I ove godine, kao i prethodnih
godina, teroristika organizacija etniki ravnogorski pokret imala
je svoj defile u Viegradu, javno je promovirano paravojno organiziranje 30.000 uniformisanih pripadnika ove organizacije, a sigurnosne slube ponovo nisu rekle nita. Odutjela je i bonjaka
politika, po obiaju. Tih najavljen je i dolazak Vojislava eelja u
posjetu Sarajevu, a to e se ispostaviti kao jedna u nizu provokacija, te je obiljeen tzv. Dan ruskih dobrovoljaca.
ef CIA-e u Sarajevu: Nikada se nije dogodilo da ef CIA-e iznenada sleti u Sarajevo. Posjeta Joe Brenana, kojega je narod u tih
dan-dva prozvao Lepi Brenan, jer mu ime lii na nadimak folk
pjevaice Lepe Brene, dovodilo se u vezu za aferom o tzv. paradematima. Uprkos pritiscima, nije se dogodila nikakva policijska operacija prema nezavisnim dematima, bez obzira to ih je polovina
odbila da se pridrui Islamskoj zajednici.
MAJ / SVIBANJ
Stoljee islama u Hrvatskoj: Glavni osjeaj koji je u Bonjaka
poluila dignitetna manifestacija Stoljee islama u Hrvatskoj, jeste
potvrena spoznaja da Hrvatska i Srbija dijametralno razliitim
mjerama tretiraju islam i Bonjake. Ne postoji mogunost da Srbija
na taj nain ispotuje islam kao dio svoga (vie)stoljetnog identiteta, te da prisustvom svojih najviih dunosnika poalje svome
puanstvu poruku o islamu kao dijelu srbijanske zbilje. Hrvatska je
tu u prednosti, ve dugo, i temeljito. Srbija se ne misli pomjeriti od
svojih islamofobijskih kosomanija.
Godinjica traginog dogaaja u Zvorniku: Navrila se godina
dana od ubistva policajca u Zvorniku i od ubistva ubice Nerdina
Ibria, a kljuna pitanja su ostala bez odgovora, kao to je pitanje
A gdje je snimak sa nadzorne kamere, za koji je reeno da postoji,
da se analizira i da e biti predoen javnosti? Ili se sve, ipak, odigralo, drugaije od zvanine verzije?
Da li e etnik postati naelnik Srebrenice?: Po prvi put se ulo da e izvjesni Grujii, radikal i etnik, biti kandidat ujedinjenih
srpskih stranaka za funkciju naelnika Srebrenice. Grujii je dotad
bio poznat po negiranju genocida, pa je vie sluio kao mjera za
zgraavanje. Mnogi nisu mogli povjerovati da srpske stranke kandidiraju ba tog afirmiranog negatora genocida, to je razumljeno
kao provokacija Bonjaka. U maju se jo nije moglo pretpostaviti da
e Srebrenica biti politiki izgubljena. Na alost, ni ova drska kandidatura nije potaknula birako tijelo na mobilizaciju, a politike
dunosnike na oprez.
Ko e za ratni zloin uhapsiti Dragana Lukaa, ministra Policije
RS?: Pojavio se snimak na kome se vidi kako dananji ministar policije RS Dragan Luka nareuje da se odvede jedan zarobljeni Bonjak, koji e potom biti pogubljen. Nikada ni jedna zvanina adresa,
od Tuiteljstva, do bonjake politike u svim izdanjima u varijantama nije reagirala na ovaj dokaz da je Luka ratni zloinac.
Otvaranje obnovljene Ferhadije: Moda ponajvaniji dogaaj
za Bonjake bilo je otvaranje obnovljene Ferhadije, na dan kad je
1993. godine i poruena, 7. maja. Ipak, niko se nije prisjetio Murata Badia koji je ubijen na taj isti dan, prilikom polaganja kamena
temeljca. Sve politike i medijske snage bile su uprte da dogaaj
STUDENI 2016.
47
ZEMLJO MOJA
proe u duhu gledanja u budunost, a bez zavraanja u prolost,
koji kad je takva, nereena, nepoiena, zapravo gradi istovjetnu budunost. Sveanosti je prisustvovao turski ministar Ahmet
Davutolu, koji je u Banja Luci, na zgraavanje srpske javnosti, govorio i o turskoj brizi za ove prostore.
Crna Gora ukinula Ravnogorski pokret: Za razliku od BiH u
kojoj jedna teroristika organizacija, koja u svom programu ima
genocid i ratne zloine, ima legalistiko svojstvo u Crnoj Gori je
zabranjeno djelovanje etnikog ravnogorskog pokreta.
Zato se bosanski jezik ne moe zvati jezikom bonjakog naroda?: Srpski politiari su po ko zna koji put izigravali lingviste, pa
su ponovo negirali bosanski jezi, a tome se pridruio jedan od bonjakih funkcionera u RS, koji je rekao da je prihvatljiva teza da se
bosanski jezik nazove jezikom bonjakog naroda. On nije svjestan
da je upravo pristao na negiranje bosanskog jezika, samim tim to
e jezik srpskog naroda uvijek ostati srpski, a jezik bonjakog e
time prestati biti bosanski. Logika, zar ne?!
JUNI / LIPANJ
Skandal prekrivanje ploe ispred Vijenice: Da bi se udovoljilo nekoj srbijanskoj delegaciji, koja je postavila ultimatum da ue u
sarajevsku Vijenicu, na zgradi je prekrivena spomen ploa na kojoj
je ispisano da su srpski zloinci spalili zgradu u granatiranju. Bilo je
to veliko ponienje za sve bh. Patriote i antifaiste. No, to e biti
tek poetak. Potkraj godine e se pojaviti inicijativa iz SDP-a da se
ukloni ova ploa, jer navodno vrijea Srbe, a na ta je odgovoreno,
da tako neto ne moe vrijeati Srbe, upravo jer brani Srbe od kolektivne krivice, razdvaja srpske zloince od srpskog naroda, izuzev,
reeno je, ako svi Srbi ne podravaju spaljivanje Vijenice.
AVGUST / KOLOVOZ
No u Trnopolju nova stranica kulture sjeanja: Po prvi
put je organizirana jedinstvena i originalna manifestacija sjeanja
na rtve jedne torture, i to u konc-logoru Trnopolje, gdje se cijelu
no bdjelo i prialo o mjestu i dogaaju. To samo pokazuje kako se
raaju i razvijaju nove, sve kreativnije forme kulture sjeanja.
Nove kazne stari obiaji: U proceduru je stavljen novi Zakon
o saobraaju koji e, reeno je, umnogome pootriti kazne, tako da
e se kanjavati i vozai koji voze pijana lica na mjestu suvozaa. To
bi znailo da e sve vie pijanih lica hodati pjeice, ili koristiti javni
prijevoz. Da, ali kad ovo ne bi bio jo jedan u nizu zakona koji se
nee potovati.
Skandalozno takmienje za djevojice u ljepoti: Po uzoru na
zapadne TV-ou programe, sa pedofilskim primjesama, koji prireuju takmienje za djevojice u ljepoti, i u BiH je organizirano
jedno takvo takmienje. U pravu su bili kritiari koji su upitali da
li je takmienje djevojica u ljepoti ono po emu bi se djevojice
trebale isticati?
SEPTEMBAR / RUJAN
JULI / SRPANJ
Srebrenica nad Bonjacima: Godinjica genocida u Srebrenici
prola je u znaku odlunosti udruenja porodica rtava da se vie
ne dozvoli srbijanski lakrdijaima i negatorima genocida da pohode Potoare, a ime se praktino priznalo da je obiljeavanje 20.
godinjice genocida, koje je prolo u znaku posjete Aleksandra Vuia, bilo greka, kao i sve to je u vidu izvinjenja potom uslijedilo.
Vana poruka mitropolita Mihaila: Crnogorski mitropolit Mihailo otvoreno progovorio o genocidnosti Srba, te izazvao velike
kritike u srpskoj javnosti.
48
ZEMLJO MOJA
vanje nove kole koja bi gajila bosanske atribute zajednitva. No,
medijska kampanja je potpuno izokrenula znaenja jednih i drugih,
pa su ovi koji hoe zajednitvo ispali negativci, a ovi koji bi da pod
hrvatskim programom zadre lano zajednitvo su ispali pozitivci.
Ko je kriv zbog napada na arapske turiste?: U nekoliko bh. gradova napadnuti su fiziki arapski turisti, a to je sveukupno rezultat
silne medijske islamofobije i arapofobije koja je povedena protiv
arapskih investitora i turista. Za to vrijeme Srbija slobodno dovodi
arapske investitore, i tamo niko nita nema protiv Arapa.
Majstori lai: Rekonstrukcija masakra na Markalama. U Srbiji,
u Rumi, je poeo proces rekonstruiranja masakra na Markalama, s
ciljem da se dokae kako je Armija RBiH pobila Sarajlije. Angairani
su srpski eksperti koji u startu znaju ta e dokazati.
OKTOBAR / LISTOPAD
Lokalni izbori: Proli su lokalni izbori bez ikakvih promjena, ako
se, pak, promjenama ne smatra to to su Bonjaci politiki izgubili
Srebrenicu, i to se Stolac, kao sluaj, pridruio Mostaru, s ciljem
da se sauva velikohrvatsko politiko i ratno naslijee. Generalno,
najbolje je proao Dodikov SNSD, na raun tzv. referenduma, SDA
je malo pala, SDP se malo popela, a to se tie Hrvata njima je svejedno koji od HDZ-ova kolo vodi.
NOVEMBAR / STUDENI
Sad ti oni ime kliu Fahrudine Radoniu!: Lider SBB-a Fahrudin Radoni sasluan je u procesu protiv narko-bosa Keljmendija,
i tom prilikom je, bez prijeke potrebe, optuio Bonjake za poetak
rata. To su slavodobitno doekali srbijanski mediji, te Fahrudina
Radonia, jo jednom, slavili kao heroja.
STUDENI 2016.
49
ZEMLJO MOJA
dobro gori. Naravno, niko nije traio njenu krivinu odgovornost za
vrijeanje vjerskih osjeanja i raspirivanje mrnje.
ZAVNOBiH i tzv. Herceg-Bosna: Kao i proteklih deceniju-dvije
Dan dravnosti BiH obiljeen je samo na frtalju gdje su Bonjaci
veina, no, ovo godine e tu prazninu atmosferu pokvariti dosad
najglamuroznija proslava tzv. Herceg-Bosne, 25. godinjice, na kojoj su, i u vezi s kojom su, hrvatski zvaninici otvoreno govorili u
slavu ovog projekta koji je presuen u Hagu kao udrueni zloinaki poduhvat na 111 godina zatvora. Dodue, i Republika Srpska je
presuena, ali, traje.
Pola miliona maraka za novogodinji cirkus u Sarajevu: Velika afera potkraj godine izbila je sa namjerom kantonalne Vlade u
Sarajevu da odvojio pola miliona maraka za proslavu Nove godine, sa ambicijom da to bude najbolja proslava na otvorenom, a za
to je angairan Dino Merlin, prvo za 400.000, a potom, valjda, za
250.000 maraka. Sve ovo dolo je u pitanje nakon najkrvavijeg ina
sirijske tragedije u Halepu, kada su drutveni aktivisti traili da se
novac preusmjeri u humanitarne svrhe.
Hapenja buimskih vitezova: Uhapeni su, pa ubrzo puteni
na slobodu, dvojica buimskih heroja, Nisvet Pori i Safet Isakovi,
to je izazvalo negodovanje patriotske javnosti, te novu seriju pitanja o odnosu agresora i rtve.
Otvaranje predsjednikog trotoara u Sarajevu: Malo je ta
u dejtonskoj javnosti izbilo na cirkus u 2016. godini kao to je sveana ceremonija putanja u promet trotoara ispred zgrade Predsjednitva BiH. Hem je trotoar kotao iznad svake logike, bezmalo
300.000 maraka, hem je organizirana ceremonija otvaranja, pa je
bilo dovoljno razloga za zbijanje ala.
Nakon gole sutkinje, otkriven sudija pedofil: Da je dejtonsko
tzv. reformirano pravosue leglo svega i svaega potvruje tota,
od sutkinje koja se gola sunala u sudnici a narod po Sarajevu gledao, do sudije pedofila iz Oraja, koji je napastvovao djeaka, bezbeli, sve u okviru reformi.
Damira Hadia svojevrstan presedan, a moda i nagovjetaj drave i pravde za ovjeka i graanina, bez obzira na stranaku pripadnost.
Ustavni sud ponitio antiustavni tzv. referendum: Kao to se
moglo i oekivati, poniten je Dodikov tzv. referendum, zapravo
anketa meu graanina o Danu RS, koji je strano mnogo kotao,
ali je posluio kao dobar marketing i Dodiku donio uvrenje na
vlasti u RS-u.
Oteta historija Univerziteta Demal Bijedi: Nije valjda da
hrvatska politika u domenu izmiljotina i prekrajanja injenica poinje liiti na srpsko majstorstvo lai? Upravo na to lii sveanost
obiljeavanja 40 godina Sveuilita u Mostaru, koje nije postojalo
prije rata, jer je ustolieno sa tzv. Herceg-Bosnom, a sada kao svoju
obiljeava godinjicu Univerziteta Demal Bijedi.
Protesti za Halep u Sarajevu: Veliki protesti za narod Sirije,
velike usporedbe sa sudbinom Sarajeva, ali, bez tanih podataka,
bez adrese, jer organizatori istiu kao se zalau da protesti budu
humanitarnog, a ne politikog karaktera, to je ravno onome kada
su meunarodni faktori govorili o zaraenim stranama u BiH, izbjegavajui da imenuju ko je agresor, a ko rtva. Ispalo je da u Halepu
postoje rtve, ali se ne zna, ili ne smije rei, a ko su to ubice. Kako
se moe suosjeati sa rtvama, a ne kazati ko to te ljude ubija?!
Vrh dejtonskog pravosua bestidno bez Bonjaka: Imenovan
je predsjednik Suda BiH, nebitnog imena, tako da sada meu rukovodeim pozicijama u dejtonskom pravosuu nema ni jednog
Bonjaka, to je bestidna promocija dejtonskog poretka kao apartheidskog, te segregiranje Bonjaka kao podstanarskog naroda.
DECEMBAR / PROSINAC
Uhapen Damir Hadi: Prvi funkcioner SDP-a na optuenikoj
klupi, nakon toliko sumnji i informacija da se pod krovom SDP-a
kotrljao raznorazni kriminal, ali su SDP-ovci, kao odani poltroni
gospodara dejtonskog poretka, redovno bili pod zatitom. Otud je
hapenje nekadanjeg naelnika Novog Grada, a potom i ministra
Milorad Dodik
50
Sarajevska djeca za Boi ne idu u kolu: U Sarajevu su dominantno veinska bonjaka djeca, ali su osloboena nastave za
Boi, kao da je Boi njihov praznik. Nema nieg spornog da se u
interesu multikonfesionalne kulture sve to poznaje, cijeni, voli, ali,
jedno je potovati, a drugo je praznovati. Kao to bi bilo udno da
veinska katolika djeca na Kupresu ne idu u kolu za Bajram, tako
je udna i ova odluka kantonalne vlade u Sarajevu. Prvi put se to
dogodilo 2013. godine, ali, tada je reagirala Islamska zajednica, na
elu sa reisu-l-ulemom Mustafom Ceriem. Danas nema reakcije ni
od koga. Da li je ovo uvod u pretvaranje Boia u dravni praznik,
obavezujui za sve, a u segregacijskom ambijentu u kome bi Bajram pripadao samo muslimanima, a Boi svima. q
Fatmir ALISPAHI
IZ SVIJETA
KRIZNA ARITA U SJEVERNOJ AFRICI I NA BLISKOM ISTOKU LIBIJA, SIRIJA, IRAK, JEMEN I AFGANISTAN
STUDENI 2016.
Sirte
SAD su poele kampanju bombardiranja ISIL-ovih poloaja u kolovozu 2016. na zahtjev Vlade nacionalnog sporazuma, koju podupiru Ujedinjeni narodi. ISIL-ovci su skoro punih 7 mjeseci pruali
silovit otpor izvodei samoubilake napade automobilima bombama, snajperima i improviziranim eksplozivnim napravama. U bitci
za Sirte libijske vladine snage izgubile su vie od 700 boraca, a oko
3.200 je ranjeno. Gubitak grada Sirte, koji se nalazi na obali Sredozemnog mora, snaan je udarac za ISIL-ove teroriste u Libiji. To je
bilo posljednje vano uporite tzv. Islamske drave na podruju
sjeverne Afrike. Sada vie nemaju kontrolu nad niti jednim gradom,
mada je njihova prisutnost u Libiji i dalje aktivna.
51
IZ SVIJETA
Na samom poetku travnja 2016., JaF je prvo zauzeo brdo Al Eis
koje ima ogromni strateki znaaj jer nadvisuje prostrano okolno
podruje, a onda dan kasnije i sam grad. I napadai i branitelji imali
su izuzetno velike gubitke. iitske milicije krenule su nakon jakih
zranih i raketnih udara u protunapad, ali bezuspjeno. Tom prilikom je sruen i jedan sirijski vojni zrakoplov.
Promatrai su uoili visoku razinu organizacije, ali i opremljenosti boraca JaF-a, a posebno Al-Nusre kao najjae frakcije. Takoer, prvi put su se masovno vidjele kacige na borcima Al-Nusre,
to je i meu Sirijskom vojskom poprilian luksuz. JaF je potom 6.
svibnja u novom iznenadnom napadu na juri osvojio Khan Touman, sad ve jako blizu samom Aleppu. Konano, 3. lipnja je Jaf
pokrenuo novi napad i zauzeo vana sela Zeitan i Khalsah, takoer
uz vrlo velike gubitke s obiju strana.
Poetkom ljeta 2016. sirijska komanda je odluila oivjeti bojinicu
kod Aleppa, a vrlo oito i mnogo vie od toga rijeiti zauvijek situaciju kod Aleppa kao to se desilo u Damasku i Homsu. Prvi korak bio
je prekinuti cestu Castello, a odabrano je podruje farmi u Mallahu,
ravno i otvoreno podruje. Rusko zrakoplovstvo je tjednima prije toga
mekalo obranu pobunjenika, a napad je poeo 25. lipnja 2016.
Od tada pa do sredine studenog 2016. bilo je nekoliko pokuaja
zatvaranja obrua oko Aleppa, kao i deblokade od strane pobunjenikih formacija. Sigurno da e Aleppo odrediti daljnji tok rata u Siriji,
s obzirom na odlunost sirijske vlade da se vrati cijeli Aleppo u svoje
ruke, bilo vojno ili uz nametnuta primirja kakva su bila esta kod Damaska, sredinom studenog 2016. napisao je jedan hrvatski analitiar.
52
IZ SVIJETA
Bitka za Aleppo, najvei grad u Siriji, kulminirala je u utorak,
6. prosinca 2016. Dok su na sjeveru sirijske snage osvojile Shaar i
okolne etvrti Aleppa, na istoku su osloboena dva velika distrikta:
Sheikh Lufti Marjeh. Do kraja dana palo je ukupno sedam velikih
distrikta: Shaar, Jouret Awwad - Karm Al Qaterji - Turbat Lala - Al
Marjeh - Shiekh Lutf - Karz Dada. U ovoj bezizlaznoj situaciji za pobunjenike, tokom veeri i noi dolo je do masovne predaje ostalih etvrti Starog grada sjeverno od Citadele. Konano, dolo je do
spajanja sirijskih snaga s istoka i zapada kod Citadele.
Nakon propalog protunapada u ponedjeljak (5. prosinca) i
masovnog gubitka teritorija u utorak (6. prosinca), pobunjenici su
shvatili da je rat u Aleppu za njih gotov. Tokom dana su pristizale
poruke da ostaju bez streljiva i volje za borbom. Kao rezultat, dolo
je do njihove masovne predaje posvuda po gradu. U tom trenutku
sirijske snage kontrolirale su oko 75% grada, a preostala je predaja
junih distrikta. Mediji su objavili kako je dolo do ostvarenja rusko-turskog dogovora o predaji i izvlaenju pobunjenika iz cijelog
istonog Aleppa (navodno nakon pregovora lidera pobunjenika i
ruskih asnika u Turskoj).
STUDENI 2016.
53
IZ SVIJETA
Inae, u ofenzivi na Mosul sudjeluje oko 100.000 irakih vojnika, kurdskih snaga i iitskih milicija. Zauzimanje Mosula smatra se
kljunim za poraz samoproglaenog halifata. Unato injenici da
su pripadnici ISIL-a daleko brojano slabiji, pruaju snaan otpor
koristei se pritom svim raspoloivim taktikama: od devastirajuih
napada auto-bombama, koritenja civila kao ivog tita do gerilskih
napada na Iraku vojsku.
U prvih mjesec dana ostvaren je ogranien napredak: Iraka
vojska jest probila obranu na istoku grada, ali nisu napredovali previe duboko. Jasno je kako se ISIL dvije godine pripremao za ovu
bitku. injenica da se u gradu jo uvijek nalazi i do 1,5 milijuna ljudi,
to oteava napredak vojske. Postaje oito kako je ovo bitka koja
nee potrajati tjednima, ve mjesecima. ISIL e se vjerojatno boriti
do kraja, a njihov voa Abu Bakr Al-Bagdadi, koji se najvjerojatnije
nalazi negdje u blizini sirijske granice, poruio je svojim borcima da
nema povlaenja iz grada. Mosul im je prevano uporite, a i znaju
da bi se u sluaju pada Mosula znatno pojaao pritisak na njihovo
kljuno uporite u Siriji, grad Raqqu.
5. prosinca 2016. upitan od strane novinara je li mogue Mosul
zauzeti prije nego Donald Trump postane predsjednik, ameriki ministar obrane Ashton Carter je rekao: To je svakako mogue, no,
biti e to jedna jako estoka bitka.
54
IZ SVIJETA
brodove imalo je serijske brojeve novog oruja, to ukazuje na to
da dolazi iz nacionalnih zaliha. Takoer, lot-brojevi protuoklopnog
oruja koje je pronaeno na jednom od ovih plovila odgovara proizvodnom broju slinog oruja za koje Ujedinjeni Arapski Emirati
tvrde da su ga oduzeli od Houthaa, navodi se u izvjetaju.
U izvjetaju se takoer naglaava uloga somalijske luke kao
take transfera, te se navodi da su ratni brodovi HMAS Darwin,
FS Provence i USS Sirocco zaplijenili vie od 4.500 automatskih
puaka, minobacaa, mitraljeza i raketnih bacaa u etiri tjedna u
periodu veljaa/oujak 2016. godine. Ovaj izvjetaj prua dokaze
koji ukazuju na to da je Iran umijean u jaanje sukoba u Jemenu
dostavljanjem oruja, rekao je Jonah Leff, rukovoditelj operacija
grupe za istraivanje oruja.
Meutim, jedan iranski zvaninik iz Ministarstva vanjskih poslova osporio je zakljuke izvjetaja i kae kako to nije istina:
Iran nikada nije davao oruje Houthima ili bilo kojoj drugoj grupi u
Jemenu. Meutim, mi smo uvijek podravali i nastavit emo podravati potlaene grupe i nacije.
STUDENI 2016.
3. studenog 2016. najmanje 30 afganistanskih civila, meu kojima su i ene i djeca, poginulo je u zranom napadu NATO-a u
Kunduzu, glavnom gradu istoimene nestabilne pokrajine. Afganistanske snage i postrojbe koalicije vodili su zajedniku operaciju
protiv talibanskih pobunjenika, rekao je glasnogovornik Vlade
pokrajine Kunduz. On je dodao da je u bombardiranju poginulo 30
afganistanskih civila i 25 je ranjeno. U kratkom priopenju na drutvenoj mrei Twitter, NATO-ova operacija u Afganistanu Resolute
support potvrdila je da je pokrenula zrani napad na Kunduz kako
bi obranila saveznike snage, preciziravi da e biti otvorena istraga o optubama za civilne rtve. Incident se dogodio tokom napada
afganistanskih snaga na talibanske voe koji su planirali dodatne
napade na Kunduz, priopile su amerike snage, dodavi kako su
afganistanska vojska i njihovi inozemni savjetnici bili pod tekom
paljbom, te su zatraili zranu podrku. U borbama su poginula tri
afganistanska i dva amerika vojnika.
U gradu Kunduzu je nakon tog napada odran prosvjed pred
uredom guvernera, kamo su obitelji rtava donijele tijela poginulih.
5. studenog amerike snage u Afganistanu objavile su da je istraga
pokazala kako je zrani napad, koji je izveden kao podrka afganistanskim snagama sigurnosti, vjerojatno rezultirao civilnim rtvama. General John W. Nicholson, vrhovni ameriki zapovjednik u Afganistanu,
izrazio je duboko aljenje zbog gubitka nevinih ivota. Duboko alim
za gubitkom nevinih ivota, neovisno o okolnostima", rekao je general
Nicholson, dodavi kako je gubitak civilnih ivota tragedija.
6. studenog Ujedinjeni narodi su objavili kako istrauju incident
u Kunduzu. Misija Ujedinjenih naroda za pomo Afganistanu (UNAMA) tvrdi kako je u napadu na mjesto Buz Kandahari, u blizini grada
Kunduza, poginulo najmanje 32 ljudi, a 19 je ozlijeeno. Velika veina rtava su ene i djeca. Samo u prolom tjednu u Afganistanu
55
IZ SVIJETA
je poginulo 96 civila, a 111 ih je ozlijeeno, prenosi UN. Gubitak
ivota civila je neprihvatljiv i potkopava pokuaje za izgradnju mira
i stabilnosti u Afganistanu. Prilikom provoenja zranih operacija
meunarodne vojne snage moraju poduzeti sve mogue mjere kako bi smanjile na najmanju moguu mjeru civilne rtve, ukljuujui
i potpunu analizu konteksta zranih napada, rekao je Tadamichi
Yamamoto, predsjednik UNAMA-e i posebni predstavnik glavnog
tajnika UN-a u Afganistanu.
56
18. studenog u nonim satima, u amerikom napadu bespilotnom letjelicom u istonoj afganistanskoj pokrajini Nangarharu, zajedno sa sedam boraca ubijen je Mullah Bozorg, jedan od visokih
zapovjednika ISIL-a u Afganistanu. Zaplijenjeno je i uniteno vie
komada oruja, streljivo i eksploziv. Smrt ISIL-ovog zapovjednika
potvrdilo je i afganistansko Ministarstvo obrane.
21. studenog 2016. bomba samoubojica je ubio najmanje 27
ljudi, a ranio 35 u napadu na iitsku damiju u afganistanskoj prijestolnici Kabulu. Napada je doao pjeice i raznio se usred damije
za vrijeme molitve vjernika. Meu mrtvima ima i djece. Afganistanski elnik Abdullah Abdullah na Twitteru je pozvao zemlju na
jedinstvo i izjavio: Ovaj napad ciljao je nevine civile - ukljuujui
i djecu - na svetom mjestu. To je ratni zloin i in protiv islama i
ovjeanstva. Nitko nije preuzeo odgovornost, a napad su osudili
i talibani. Osuujemo ovu eksploziju. Ovaj in ne moe biti nae
djelo i nema nikakve veze s nama, rekao je Zabihullah Mujahid,
glasnogovornik talibana.
To je bio drugi teroristiki napad u Kabulu toga dana. U jutarnjim satima, na prostoru gradske etvrti Bagrami, ubijena su dvojica afganistanskih vojnika. Mediji istiu da napadi dolaze u vrijeme
sve veih sukoba izmeu talibana i vladinih snaga, pri emu zadnje
informacije govore kako sukobi traju na prostoru polovice afganistanskih provincija. No, na prostoru Afganistana prisutan je i ogranak ISIL-a, to znai da su moda oni stajali iza ovih napada.
KULTURA
STUDENI 2016.
57
PRIE IZ BOSNE
58
PRIE IZ BOSNE
Bosanskom ejaletu. Hasan-aga nije bio nikakav nasilnik ni zulumar kako ga prikazuju historiari Srbi i Hrvati, te neki Bonjaci
prosrpske orijentacije. On je bio olienje Bonjaka Krajinika,
koji je, kako zapaa Ahmed S. Alii, sve mjerio interesom Bosne
i Bonjaka, a ne voljom sultana, pogotovu ako je sultan radio na
tetu Bosne.
Po sauvanim zapisima, Hasan-aga Peki je bio neobino visokog rasta, goleme fizike snage, to su veoma respektovali i njegovi
prijatelji i neprijatelji. U svakodnevnom komuniciranju sa prijateljima bio je odmjeren, pravian, lukav i mudar. U odreenim prilikama, znao je pod svoj bajrak okupiti preko 12.000 ljudi, to je u ono
vrijeme bila velika sila.
Svoj davnanji plan da osvoji Cetingrad, Hasan-aga Peki ostvario je uz pomo kapetana Bihaa, Kulen Vakufa, Kljua, Bosanske
Dubice, Prijedora i Buima. I dok su austrijski konzuli protestovali,
a vezir obeavao da e srediti stanje na granici, dotle je Hasan-aga
Peki bezobzirno upadao na susjedna podruja. Porta u sutini nije
marila za buntovno dranje bosanskih kapetana.
STUDENI 2016.
59
IVJETI ISLAM
60
13
ISLAM I PORODICA
Ubijeeni smo da je porodica temelj drutva, a da je zakonski
brak izmeu razliitih spolova, koji je poznat u svim religijama, temelj porodice. Brak je jedini put u formiranju porodice. Mi odbijamo svaki nastrani oblik porodice koji izmiljaju neki savremeni
pravci - poput homoseksualizma i ostalih nastranosti.
Zato islam insistira na (prirodnom i zakonitom) braku i podstie
ispunjenje uvjeta za to, otklanja drutvene i ekonomske zapreke
s njegovog puta, odgojem i zakonodavstvom istovremeno. Islam
ne prihvata pogrene obiaje koji oteavaju i odgaaju sklapanje
braka zbog krupnih trokova vjenanja i pretjerivanja u skupoi
poklona i trokova svadbe i proslavljanja, prevelikog troenja na
namjetaj, odjeu i nakit. Pretjerivanje je, inae, neto to Allah i
IVJETI ISLAM
Njegov Poslanik mrze i u drugim prilikama. Islam insistira na traganju za vjerom i odgojem prilikom biranja branog druga. "Ti odaberi onu koja ima vjeru - Allah te blagoslovio."2 "Ako vam doe osoba
ijom vjerom i ponaanjem (ahlakom) ste zadovoljni - oenite je, a
ako tako ne postupite, bit e smutnje na Zemlji i velikoga nereda."3
Kad olakava uvjete dozvoljenoga, islam otklanja puteve zabranjenoga i onoga to podstie na to. Zato su zabranjeni razgolienost i razotkrivenost enskog tijela, golotinja u tampi ili na televiziji, erotski sadraji u knjigama, filmovima i sl. To je naroito zabranjeno oglaavati i emitirati putem elektronskih mas-medija koji
dolaze u gotovo svaku kuu, dopirui do svakoga oka i svakog uha.
Islam porodine odnose uspostavlja na smirenosti, ljubavi i blagosti meu branim drugovima, na potovanju uzajamnih prava i
dunosti te zajednikom injenju dobroinstva. S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba
u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao
(En-Nisa', 19). One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema
zakonu - samo, muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen... (El-Bekare, 228).
STUDENI 2016.
openja, putanje prestaje a vraa se brani ivot. Ukoliko se navri zakonski rok ('iddet) bez vraanja, putanje postaje neopozivo
(ba'in), a brani drugovi se moraju rastaviti, s mogunou da se
jedno drugom vrate s novim branim ugovorom ('akd) i darovninom (mehr).
3. Kao to je islam muu dao pravo putanja, eni je dao pravo
da trai razvod uz naknadu s njene strane hul'), kao to joj je dao i
pravo da prilikom sklapanja braka uvjetuje da pravo razvoda bude
u njenim rukama, da bi se mogla razvesti kad to poeli. Takoer,
ona ima pravo na pritubu i traenje sudskog razvoda u sluaju da
joj se ini nepravda (zulum).
4. Ako se brani drugovi vrate branom ivotu, svejedno da
li prije ili poslije isteka eninog prieka, pa se opet ponovi razlaz
meu njima, trebaju ponoviti iste preene korake. ak i ako mu
suprugu pusti drugi put, putanje e se smatrati takoer opozivim.
Dakle, postoji i dalje mogunost da se sauva brak, svejedno da li
tokom prieka ili nakon njega, kao i prilikom prvoga putanja.
Ako se brani drugovi po drugi put vrate u brani ivot, pa se
opet ponovi razlaz meu njima, trebaju ponoviti iste trethodno
preene korake. Ako mu enu pusti po trei put, to putanje e
biti definitivno, nakon kojega nema opoziva. Ono se naziva dokraja
neopozivim (ba'in bejnuneten kubra), a to znai da se brani drugovi mogu vratiti u brani ivot samo nakon to se supruga uda za
drugoga mua, proe s njim brano iskustvo, pa se taj brak okona,
bilo smru mua ili razvodom. Tak tada joj je doputeno da se vrati
prvome muu, koji s njom ponovo ima pravo na tri putanja. Uzvieni kae: Putanje moe biti dvaput, pa ih ili velikoduno zadrati
ili im na lijep nain razvod dati. A vama nije doputeno da uzimate
bilo ta od onoga to ste im darovali, osim ako se njih dvoje plae
da Allahove propise nee izvravati. A ako se bojite da njih dvoje
Allahove propise nee izvravati, onda im nije grehota da se ona
otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne naruavajte! A oni koji Allahove propise naruavaju, nepravedni su. A ako je opet pusti, ona
mu se ne moe vratiti to se nee za drugog mua udati. Pa ako je
ovaj pusti, onda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugom vrate,
ako misle da e Allahove propise izvravati; to su Allahove odredbe,
On ih objanjava ljudima koji ele da znaju (El-Bekare, 229-230).
Vieenstvo
Prije islama vieenstvo je, bez ikakvih ogranienja, bilo poznato svim ranijim narodima i vjerama. Doao je islam i dozvolio
ga onome kome je potrebno, ko je za to sposoban i siguran da e
biti pravedan prema suprugama: ...onda se enite sa onim enama
koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako
strahujete da neete pravedni biti, onda samo sa jednom (En-Nisa',
61
IVJETI ISLAM
3). U ovo nae vrijeme esto se uju glasovi onih koji zagovaraju
potpunu jednakost izmeu mukarca i ene. Mnogi savremeni graanski zakoni smatraju vieenstvo zloinom za koji treba kanjavati, dok mukarcima i enama dozvoljavaju da seksualne odnose
odravaju van okvira braka.
Ono u ta nema sumnje jeste to da postoji vie specifinih situacija koje mukarcu mogu dopustiti da, ne samo oeni vie nego
jednu enu ve to eni ini i poast, kao npr. kad se radi o neplodnoj eni koja ne moe roditi, ili ima neku bolest koja je spreava
da ima spolni odnos, ili ako mu enu pone prezirati toliko da ne
koristi arbitriranje.
Navedene i sline situacije muu omoguuju da enu otpusti
bez zapreke. Meutim, ako bi mu, uprkos svemu, ostavio takvu
enu u okrilju braka, kako bi bila zatiena i sauvana, a istovremeno oenio pored nje i drugu enu, to bi bio jedan plemenit i lijep
postupak, i to je svakako za enu bolje (od toga da bude rasputenica, prim. prev.) Budui da druga ena, koja pristane na brak s
njim pored prve ene, na to nije prisiljena, to znai da je vieenstvo u ovakvim situacijama u interesu obje ene.
Postoje i iznimne drutvene okolnosti u kojima se smanji broj
mukaraca a povea broj ena, kao to se npr. dogaa nakon ratova, kad poraste procenat ena u odnosu na mukarce, pa vieenstvo postaje moralna i humana dunost, kojom se zadovoljava
potreba ene za muem, a drutvo se titi od razvrata i nereda.
Treba imati u vidu i to da su statistiki popisi u svim zajednicama i u svim povijesnim razdobljima, u normalnim okolnostima,
pokazivali da je broj ena uvijek bio malo vei od broja mukaraca,
prosjeno do 3%. Ako prihvatimo to da je Allah, d.., naelno za
svakog mukarca stvorio jednu enu, to znai da bi jedan broj ena
bio bez mua. Zato je potrebno da poneki mukarac brak ponudi
vie nego jednoj eni. Kad vieenstvo ne bi bilo dozvoljeno, ta bi
se u slinim situacijama moglo raditi, ta bi bilo rjeenje?
Onaj Koji je stvorio mukarca i enu, dozvolio je i vieenstvo.
Zakonodavstvo od Allaha dolazi da regulira svijet koji je Allah stvorio, a zakonodavstvo i svijet se meusobno dopunjuju i nisu u koliziji. Samo On stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar
svjetova! (El-A'raf, 54).
Ako pojedini muslimani ponekad zloupotrebljavaju vieenstvo,
koristei ga bez pridravanja uvjeta i normi, to se treba popravljati
obavezivanjem na pridravanje, a ne ukidanjem zakonskih propisa
koje bi dovelo do velikih teta na raun prava ene i prava drutva.
Roditelji i djeca
Odnose izmeu roditelja i djece islam upostavlja na osnovama
obavezivanja potpunim tienjem, materijalnim davanjima, osjeanjima i odgojem od strane roditelja te dobroinstvom od strane
djece. Jedan od vidova tienja djece je omoguavanje da se koluju, u skladu s mogunostima. Drutvo je duno da titi majinstvo i
djetinjstvo, posebno djece bez roditelja i naputene djece. Kur'an
i Sunnet insistiraju na dobroinstvu prema siroadi i putniku-namjerniku, dajui im udio u sredstvima iz zekata, sadake i ratnog
plijena.
Porodica nije samo obitelj koja obuhvata brane drugove, njihovu djecu i nita mimo njih, ve islam porodicu iri na cjelokupni
rod, sa svim bliim i daljim roacima. Prema Allahovoj vjeri, odravanje veze s njima je stroga dunost, a prekidanje je veliki grijeh. A
roaci su, prema Allahovoj Knjizi, jedni drugima prei (El-Enfal, 75).
I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima... (En-Nisa', 36).
62
14
ISLAM I DRUTVO
Uvjereni smo da islam uspostavlja drutvo na bratskim odnosima i jednakosti njegovih pripadnika. U njemu nema mjesta borbi
izmeu rasa (npr. bjelci protiv ostalih, prim. prev.), niti sukobu vjera, niti borbi izmeu klasa, niti borbi izmeu pravnih nauavanja.
Svi ljudi su braa koju objedinjuje oboavanje Jednog Boga i porijeklo od zajednikog pretka, Adema. "Gospodar vam je jedan, a i
otac vam je jedan."4
Istiemo da islam posebnu brigu vodi o populacijama slabih u
drutvu, iz reda radnika, zemljoradnika, zanatlija i sitnih slubenika, na koje se ljudi ne osvru jer su nemoni. Meutim, Poslanik
je istaknuo i na njih ukazao kao stup proizvodnje u miru i sredstvo
pobjede u ratu, onako kako stoji u hadisu: "Opskrbu stjeete i pobjedu ostvarujete zahvaljujui vaim nejakim."5
Takve populacije su bile potpuno obespravljene u paganskim
drutvima. Doao je islam da im dobroinstvom, pravednim isplaivanjem i osiguranjem zatiti prava, istovremeno uzimajui od
svakoga prema njegovim mogunostima i dajui svakome prema
njegovim potrebama. Islam titi i nesposobne za rad kao i one koji
su sposobni za rad, ali ne mogu nai posla. Zatieni su i oni koji
ne dobivaju onoliko koliko im je potrebno za normalan ivot, naroito populacija siroadi, siromaha i beskunika. Propisano je da
se njihovim potrebama udovoljava periodino, ali i mimo toga kao
to je sluaj sa zekatom i slinim, iz imovine materijalno sposobnih
pojedinaca, a iz imovine drutva, od ratnog plijena i drugih izvora
dravnih prihoda, da bi se ostvarila zajamenost preivljavanja pripadnicima drutva tako to e snaan uzeti ruku slaboga i onaj koji
ima davati onome koji nema - ne ostavljajui bogatstvo samo bogatima da ga samo oni obru - onako kako je u rijeima Uzvienoga
opisano: Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah Poslaniku
svome daruje, pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu i blinjima njegovim, i siroadi, i siromasima, i putnicima namjernicima - da ne bi
prelazio samo iz ruku u ruke bogataa vaih... (El-Har, 7).
Siromah, putnik i siroe, uzimaju iz tih izvora prihoda na osnovu
svoga neprikosnovenog prava, na osnovama propisane svete du-
IVJETI ISLAM
nosti, a ne zato to neko eli uzimati a drugi dobrovoljno davati,
ve to uzima muslimanska drava posredstvom za to zaduenih
ljudi koji uzimaju od bogatih da bi davali siromanima. Ko dobrovoljno ne izvri tu dunost, oduzima mu se silom, makar i otricom
sablje. Islamska drava je bila prva drava u povijesti koja je povela
rat zbog prava siromanih, a to potvruju rijei prvoga halife: "Tako mi Allaha, kad mi ne bi davali zekat koji su davali Allahovom
Poslaniku, zbog toga bih protiv njih poveo rat."6
Isto tako, islam radi na smanjivanju jaza izmeu siromanih i bogatih - smanjujui oholost bogatih i uzdiui razinu siromanih. Islam
ne doputa da neko osvane sit dok je njegov blizak komija gladan
- drei da je drava neposredno odgovorna za siromane. Vladar je
pastir i odgovoran je za svoje stado. On je u sklopu zajednice u rangu oca u porodici. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ja sam muslimanima
prei od njih samih. Ko umre a iza njega ostane dug, ja sam duan namiriti ga, a ko ostavi nasljedstvo, ostavlja ga svojim nasljednicima."7
Ubijeeni smo da zdrava drutva nisu rezultat samo zakona,
ma kako ti zakoni bili pravedni i humani. Njih izgrauje kontinuirano odgajanje i mudro usmjeravanje. Zato islam vodi brigu o odgajanju i usmjeravanju, ak vie nego i o zakonu i zakonodavstvu.
Temelj svakog preporoda i promjene je izgradnja ovjeka koji misli
i ima svijest, koji vjeruje i kojeg krase plemenita svojstva. Takav,
istinski zdrav ovjek, temelj je zdravoga drutva.
Moralan ovjek je onaj koji e biti spaen. Tako mi vremena,
ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra ine, i koji
jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje (El-'Asr, 1-3). On je pozitivna linost koja objedinjuje
vjerovanje i rad, koja spaja svoju estitost s nastojanjem da se i
drugi popravi. On od drugoga prihvata savjet da ustraje u istini i
da bude strpljiv, kao to i drugima preporuuje istinu i strpljenje.
Meu muslimanima nema tako beznaajnog ovjeka koji ne moe
drugome pruiti savjet, niti toliko uzdignutoga da ga niko drugi ne
moe posavjetovati.
Stoga Svjetska unija islamskih uenjaka smatra da je potrebno s
maksimalnom panjom usmjeravati obrazovne institucije - poevi
od obdanita pa do univerziteta - da uz nauku ue i vjerovanju, da
uz vjetinu pouavaju i odgoju, da uz obrazovanje koje prosvjetljava umove u srca polaznika usauju bogobojaznost koja proiava
duu. Potrebno je voditi rauna o svim sredstvima koja mogu podrati dobro odgajanje i dobru koncepciju, a to su: dobra literatura,
dobar nastavni kadar, dobro rukovodstvo i atmosfera u kojoj vlada
raspoloenje za temeljitu edukaciju.
Odgoj koji elimo je sveobuhvatan: to je odgoj koji formira
ovjeka duhovno, mentalno, psihiki, etiki, tjelesno, jeziki, dru-
STUDENI 2016.
S arapskog preveli:
prof. dr. Safvet HALILOVI i prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai: Svjetska unija islamskih uenjaka i
El-Kalem, izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*
63