Slobodna Bosna 927

KAMPANJA U RS-u: DODIKOV LOV NA DOMA]E IZDAJNIKE
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927:ISPRAVNA-oglasi.qxd 12.8.2014 14:04 Page 1
ZLOÎNA^KA
ORGANIZACIJA NASERA
KELMENDIJA
NEKA SE PRIPREME
RADONÎ] I OSTALI
Nakon {to je na Sudu u Pri{tini prije mjesec
dana potvr|ena optu`nica protiv NASERA
KELMENDIJA, ameri~ki tuìtelji s Kosova
proslijedili su bosanskim kolegama obimnu
dokumentaciju o kriminalnim poslovima
uhap{enog narkobossa u BiH: me|u
dokaznim materijalom se nalaze iskazi vi{e
svjedoka pokajnika, foto-dokumentacija i audio
snimci Kelmendijevih prislu{kivanih razgovora
KRAJ DIVNIH PRIJATELJSTAVA
BO[NJA^KI MUZEJ
PREKINUTIH VEZA
Za funkciju bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH prijavljeno je skoro
dvostruko vi{e kandidata nego za
hrvatskog i srpskog ~lana kolektivnog {efa
dràve zajedno, ali izborna trka za prvog u
Bo{njaka bi}e zanimljiva i zbog toga {to su
jedan naspram drugog stali doju~era{nji
najbliì saradnici i prijatelji, koji su u
me|uvremenu promijenili strana~ki dres i
postali ljuti neprijatelji. Svi se me|usobno
dobro poznaju, znaju prednosti i mane
svakog ponaosob, skrivene tajne i politi~ke
grijehe, i sve bi to moglo isplivati na
povr{inu u predstoje}oj izbornoj kampanji
koja }e, po svemu sude}i, biti prljavija i
beskrupuloznija nego i jedna do sada
HRONIKA PLJA^KE
ENERGOPETROLA
KRIMINAL I PRIJE
DOKAPITALIZACIJE
Sarajevsko Kantonalno tuìteljstvo je punih
sedam godina istraìvalo dokapitalizaciju
poduze}a ENERGOPETROL, prije nego {to
je u prolje}e ove godine podignuta optu`nica
protiv devet osoba; na listi optuènih nema
biv{eg direktora KERIMA LUÂREVI]A, za
~ijeg je mandata menad`ment kompanije
donio odluku o izgradnji Hotela MAR[AL na
Bjela{nici, propale investicije koja je, po
svemu sude}i, bila samo paravan za plja~ku
najmanje {est milijuna KM
BERLINSKA KONFERENCIJA
[TA SE KRIJE U BALKANSKOM
PAKETU ANGELE MERKEL?
Slobodna Bosna otkriva stvarni sadràj i krajnji
cilj Berlinske konferencije koju ve} dulje
vremena pomno priprema njema~ka kancelarka
Angela Merkel, u okviru nove strategije
Evropske unije prema dràvama Balkana
KUDA IDE EVROPSKA UNIJA
SMJENA VODE]E GARNITURE U
BRUXELLESU
Rezultati evropskih izbora u maju ove
godine prejasno su potvrdili da je EU
projekat u ozbiljnoj krizi; s ulaskom
ekstremne desnice na velika vrata
Evropskog parlamenta, duhovi iz najcrnjih
vremena Evrope pu{teni su iz boce
PREDIZBORNO
ZAGRIJAVANJE
SVI DODIKOVI UNUTRA[NJI I
SPOLJNI NEPRIJATELJI
Traganje za unutra{njim i spoljnim nepri-
jateljima sa zna~kama koji }e destabilizo-
vati Republiku Srpsku, nazivanje politi~kih
protivnika mentalnim monstrumima i
budaletinama, samo je uvod u predizbornu
kampanju SNSD-a koja }e, kako saznaje-
mo, uskoro eskalirati u najprljaviju do sada
PAPRATNICA I @ELJEZNO
POLJE
OTI]I ILI OSTATI
Vodena bujica je po~etkom augusta
raskomadala cestu, zatrpala ili odnijela
mostove i uni{tila usjeve u Papratnici i
@eljeznom Polju; ionako teàk ìvot u
poplavljenim dijelovima BiH sada je postao
skoro pa nepodno{ljiv.
FRA LUKA MARKE[I] (1937. - 2014.)
ODLAZAK ÛVARA BOSNE SREBRENE
U Sarajevu je 7. avgusta u 77. godini
ìvota preminuo fra LUKA MARKE[I],
istaknuti bosanskohercegova~ki franjevac,
profesor i intelektualac, va`na figura u
politi~kom ìvotu Bosne i Hercegovine;
osta}e upam}en kao ~ovjek koji se prije
svega nepokolebljivo
borio protiv svih vrsta
nacionalizama i
mr`nje koji su
unesre}ili ovu zemlju,
temelje}i svoje
stavove na najboljoj
tradiciji generacija
bosanskih franjevaca
i Bosne Srebrene
14.8.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
24
26
30
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
42
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 14.8.2014 0:25 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 14.8.2014. 4
I SUD MIJENJA ]UD
Sutkinja Emina
Tahirovi} odbila
àlbu Edina
Vranja, pa
mjesec kasnije
donijela
potpuno suprot-
no rje{enje
Nakon {to je sutkinja Op}inskog suda u
Sarajevu Emina Tahirovi} donijela
rje{enje kojim se odre|uje privremena
mjera osiguranja u slu~aja vra}anja na
posao Edina Vranja, taj je policijski
inspektor ponovo postavljen na poziciju
na~elnika Sektora kriminalisti~ke policije
federalnog MUP-a. Edin Vranj je sa
du`nosti smijenjen proljetos, odlukom
direktora Federalne uprave policije
Dragana Luka~a, nakon ~ega je prem-
je{ten na novo radno mjesto koordina-
tora u Uredu direktora. Nezadovoljan
takvim rasporedom, Vranj se àlio
Policijskom odboru, a kada je njegova
àlba odbijena, i sarajevskom
Op}inskom sudu. Zanimljivo je,
me|utim, da je ista sutkinja - Emina
Tahirovi}, koja je po~etkom maja odbila
àlbu Edina Vranja, mjesec i pol dana
kasnije donijela potpuno suprotno
rje{enje. Navodno je sutkinja Tahirovi}
mi{ljenje promijenila poslije intervencije
njezinih nekada{njih strana~kih kolega.
Emina Tahirovi} je, ranije, radila u
Centrali SDA i bila je bliska suradnica
sada{njeg zastupnika u Parlamentu BiH
[efika Dàferovi}a.
(S.M.)
Nastave li ~lanovi Narodne stranke
Radom za boljitak sa kriminalnim poslovima
koji su obiljeìli njihov dosada{nji mandat,
do narednih bi oktobarskih izbora brojne
kadrovske uzdanice bra}e Ivankovi}
Lijanovi} mogli zavr{iti iza re{etaka. Nakon
{to su posljednjeg dana jula pripadnici
Federalne uprave policije, po nalogu
Kantonalnog tuìteljstva iz Biha}a, uhapsili
zastupnika te stranke u Parlamentu
Federacije BiH Hasana Samardì}a i Ivicu
Knezovi}a, savjetnika federalnog ministra
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva
Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, za o~ekivati je
da }e istraga o korupcijskim skandalima biti
pro{irena. Odnosi se to, prije svih, na Ivicu
Knezovi}a, jednog od klju~nih operativaca
ministra Ivankovi}a Lijanovi}a, koji je po
nalogu svog strana~kog {efa (protiv kojeg je,
tako|er, podignuta kaznena prijava), bio na
svim funkcijama gdje se odlu~ivalo o
raspodjeli novca.
Jerko Ivankovi} Lijanovi} je, podsjetimo,
po~etkom pro{le godine postavio Knezovi}a
na poziciju izvr{nog direktora Fondacije za
odrìvi razvoj (OdRaz), da bi ga nedavno
nagradio novom funkcijom - ~lana
Nadzornog odbora Razvojne banke
Federacije. Prethodno je federalni ministar
poljoprivrede svog savjetnika od povjerenja
imenovao u Nadzorni odbor jo{ jedne
profitabilne kompanije - Fabrike duhana
Sarajevo. Prema, istina nepotvr|enim
informacijama, Ivica Knezovi} je bio i jedan
od najagilnijih ministrovih suradnika u
procedurama odlu~ivanja o podjeli poticaja
poljoprivrednicima.
Policijska akcija protiv Ivice Knezovi}a
i njegovog strana~kog kolege iz Cazina
Hasana Samardì}a pokrenuta je nakon
prijave jednog kraji{kog poduzetnika. On
je, kako nezvani~no saznajemo, zatraìo
pomo} policije i Tuìteljstva, jer su mu
Samardì} i Knezovi} kazali da im mora
dati 40.000 KM provizije, kako bi od
Razvojne banke Federacije dobio povoljan
kredit u iznosu od 120.000 maraka. Budu}i
da je traèni iznos bio prevelik, Lijanovi}ev
je kriminalni dvojac, nakon kra}ih
pregovora, pristao da im poduzetnik isplati
20.000 KM. No, nisu ni slutili da ih ve}
tada pozorno prate policijski inspektori i da
im se sprema zamka.
Nakon {to je federalna policija, u
dogovoru s Tuìteljstvom Unsko-sanskog
kantona, poduzela primjenu posebnih
istra`nih radnji, iz policijske je kase uzeto
20.000 maraka, koje su uredno ozna~ene.
Dodajmo tome da, premda je federalni
zastupnik Hasan Samardì}, kao posrednik
u pregovorima oko dodjele kredita uzeo
novac, nema sumnje kako je klju~nu ulogu
imao Ivica Knezovi}. Nasre}u, uhap{en je
samo petnaestak dana poslije imenovanja u
Nadzorni odbor Razvojne banke.
(S. Mijatovi})
KAKO SU PALI LIJANOVIEVI OPERATIVCI
MINI MARKET
Hasan Samardi i Ivica
Knezovi uhapeni sa 20.000
KM mita, novanice prethodno
oznaila federalna policija
Edin Vranj
POLITI^KA PROVIZIJA
Hasan Samardì} i Ivica Knezovi} traìli su 40.000 KM provizije za kredit od 120.000 KM
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 13.8.2014 23:43 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
BOLJE IKO NEGO NIKO
Odbijen prijed-
log Radenka
Radovi}a da
kontrolu hrane
na carini mogu
vr{iti carinici
odokativnom
metodom
Direktor Uprave BiH za za{titu zdravlja
bilja Radenko Radovi} u hitnu proce-
duru uputio je instrukciju kojom je
propisao da u slu~aju da se na
grani~nim prelazima ne zateknu
fitosanita rni inspektori, kontrolu hrane i
robe biljnog porijekla mogu izvr{iti
carinici, odnosno pripadnici Grani~ne
policije. Kako pripadnici Uprave za indi-
rektno oporezivanje, odnosno carinici i
Grani~ni policajci nisu ni tehni~ki ni
kadrovski opremljeni i osposobljeni za
provo|enje takvih kontrola, inicijativa
direktora Radovi}a odba~ena je kao
neozbiljna. Dakle, carinici i grani~ni poli-
cajci ne}e kontrolisati kvalitet roba
biljnog porijekla koje se uvoze u BiH, a
po svemu sude}i to ne}e raditi ni
fitosanitarni inspektori kojih na
grani~nim prelazima uglavnom nema.
(M.F.)
MINI MARKET
Izvlaenje brojeva za kandidate
na predstojeim izborima
Radenko Radovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 13.8.2014 23:43 Page 5
ETVRTAK,
7. AUGUST
Izjavu NEBOJ[E STEFANOVI]A,
ministra policije Srbije, datu nakon
hap{enja monstruma Dragana \uri}a koji
je ubio djevoj~icu Tijanu Juri}, da mu je
ào {to je u Srbiji ukinuta smrtna kazna,
jerbo na{e dru{tvo nije zrelo za evropske
norme pona{anja, na no` je do~ekala
pravna struka u Srbiji. U desetinama
ozbiljnih komentara i analiza ministar je
optuèn da Srbiju vra}a u pravno
barbarstvo, udaljavaju}i je od temeljnih
civilizacijskih vrijednosti i postignu}a.
Kriti~ka pravna misao u Bosni i
Hercegovini ni teorijski ni prakti~no ne
postoji - ne treba ni svjeìji ni bolji dokaz
od sudbine presude Zijadu Turkovi}u i
ostalim ~lanovima njegove zlo~ina~ke
organizacije koju je Sud Bosne i
Hercegovine izrekao prije pola godine, a
Apelacijski sud prije nekoliko dana
odbacio i su|enje vratio na po~etak.
Javnost, obi~an puk, odu{evljen je bio
presudom Turkovi}u i njegovim partnerima
u zlo~inu, slavilo se {to je zlo~ince kona~no
stigla ruka pravde, tuìtelji DIANA
KAJMAKOVI] i OLEG ÂVKA uzdizani
su do statusa nacionalnih heroja, li~nosti
godine, poluboànstva, predsjedavaju}em
Sudskog vije}a IZI TANKI]U skidala se
kapa do poda, niko se nije obazirao, kao da
je to va`no, na te{ke, po~etni~ke,
neprihvatljive procesne gre{ke, pored
ostalog i neravnopravan status odbrane
optuènih u odnosu na tuìteljski aparat.
Sad kada je Apelicijski sud vratio su|enje
na po~etak (navodno osporio vi{e od
pedeset posto presude) vrijeme je da se
napokon postavi pitanje odgovornosti
pravosudnih ~imbenika, aktera ovog
skandala koji je u dosada{njoj fazi poreske
obveznike ko{tao nekoliko miliona
maraka...
PETAK,
8. AUGUST
Osim sigurne ~etvorogodi{nje pla}e
koja ne prelazi 4-5 hiljada maraka, ne
vidim nijedan drugi krupan motiv da bitka
za ~lana Predsjedni{tva Bosne i
Hercegovine bude tako nesmiljena,
krvolo~na, beskompromisna. Zadati
ustavni okvir unutar kojeg se kre}u tri ~lana
Predsjedni{ta je uzak i ograni~en na
protokolarno-turisti~ko-rekreativnu razinu.
Predsjedni{tvo BiH, kao, kreira vanjsku
politiku, koju i kakvu vanjsku politiku,
potpuno je nejasno. Predlaè dràvni
budèt, a zapravo ga samo potvr|uje, ili ne
potvr|uje. ^lanove Predsjedni{tva BiH
niko ozbiljan ne poziva u goste, osim na
neobavezuju}e, uglavnom regionalne
teferi~e. Je li pla}a od 4-5 hiljada maraka
vrijedna ovolikog truda, tro{enja energije,
li~nog `rtvovanja?
Argentinski genije Jorge Luis Borges je
prije tridesetak godina surovi rat Argentine
i Velike Britanije za, u svakom pogledu
neva`ne, Falklandske otoke uporedio sa
tu~om dvojice }elavaca oko ~e{lja...
Ne znam ta bih napisao
povodom tunog
obraanja Ede Maajke
kojeg je razoarao
njegov narod, Bonjaci,
koji su ga po drutvenim
mreama razapeli zbog
toga to je oenjen
Jevrejkom i to ne
sauestvuje sa
stradanjem palestinske
djece u Gazi.
Sauvaj me Boe,
srpskog junatva, hrvatske
kulture i bonjakog
antifaizma, napisao sam
poodavno nekim drugim,
podjednako iritantnim
povodom...
ANTIPEDERSKI KALIFAT
KOSOVA I BOSNE
Ustajte Prizreni na svijetu
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:37 Page 6
SUBOTA,
9. AUGUST
Tek sam ~etiri-pet dana izvan Bosne i
Hercegovine i ve} pokazujem simptome
okorjelog dijasporca. Nazdravljam sa
prijateljem u Pragu kojeg godinama vidio
nisam prolazak Sarajeva u play off Evropske
lige, on stoljetni pitar se ne moè ~udom
na~uditi kako sam ja i kada postao navija~
Sarajeva. Ne znam ni sam, ali mogu}e da
me ta navija~ka groznica popusti ~im se
do~epam tvrde bosanskohercegova~ke
zemlje i surove realnosti.
NEDJELJA,
10. AUGUST
Ne znam {ta bih napisao povodom tu`nog
obra}anja Ede Maajke kojeg je razo~arao
njegov narod, Bo{njaci, koji su ga po
dru{tvenim mreàma razapeli zbog toga {to
je oènjen Jevrejkom i {to ne sau~estvuje sa
stradanjem palestinske djece u Gazi.
Sa~uvaj me Boè, srpskog juna{tva,
hrvatske kulture i bo{nja~kog antifa{izma,
napisao sam poodavno nekim drugim,
podjednako iritantnim povodom...
PONEDJELJAK,
11. AUGUST
Kosovske vlasti, tuìteljstvo i policija
danas su uhapsile 40 muslimanskih boraca koji
su se vratili sa rati{ta u Siriji i Iraku. Prema
tvrdnjama vlasti, kosovske dìhadlije su, pored
ostalog, planirali i napad na goste i posjetitelje
DokuFesta, festivala kratkog i dokumentarnog
filma kojeg je prije trinaest godina u Prizrenu
osnovao poznati albanski filmski glumac
Faruk Begolli. Za{to umornim, iscrpljenim
islamskim ratnicima smeta Doku-fest, jedan
od najpresti`nijih festivala te vrste u regiji na
kojem }e se predstaviti filmovi, kako
najavljuju organizatori, iz 50-ak dràva?
Mo`da upravo to.
Islamisti~ki portal SAFF istovremeno
alarmira, senzibilira svoje ~itatelje-
sljedbenike da }e ovogodi{nji Sarajevo film
festival obiljeìti pederski filmovi.
SAFF-ov pedantni filmski hroni~ar otkriva
da su od devet filmova u zvani~noj
konkurenciji ~ak ~etiri sa pederskom
tematikom. SFF }e, poentira SAFF, biti
parada pederizma na visokom nivou.
Ne zbog onih kosovskih bradatih
}udorednih filmskih kriti~ara, koji su
uostalom pohap{eni, nego zbog ovih na{ih
koji su proteklih godina (posljednji put
po~etkom godine u kinu Kriterion na Queer
festivalu Merlinka) manifestirali zavidnu
spremnost za nasilje i destrukciju, ne bi
trebalo potcijeniti dramati~na upozorenja
filmskih sladokusaca iz SAFF-a...
Evo mi u ruci roman Vr{enje du`nosti
EMIRA IMAMOVI]A PIRKETA, koji je
prije 6-7 godina fasovao fin degenek tokom
poku{aja organiziranja Queer festivala u
Sarajevu. Nisam siguran da bi Pirke ovoga
puta bio lakomislen pa stavio glavu u torbu
i gledao pederske filmove na SFF-u...
UTORAK,
12. AUGUST
Umro je u Sarajevu profesor AHMED
ALIÎ], povjesni~ar, koji je, kaù upu}eni,
najtemeljitije od svih njegovih kolega
istraìvao bunu, odnosno pokret za
autonomiju Bosne pod otomanskom vla{}u,
koju je vodio HUSEIN KAPETAN
GRADA[ÊVI] (1802 - 1834). Prije
ta~no dvadeset godina obiljeàvaju}i 160
godina od smrti Husein-kapetana u istoj
ovoj, samo malkice druga~ijoj novini,
objavili smo intervju sa prof. Ali~i}em, kao
i autorski tekst-esej knjièvnika Semezdina
Mehme di novi}a.
Toga ljeta 1994. godine u Sarajevu je
naprasno, unilateralnom odlukom vlasti sa
Pala, prekinut privid normalnog ìvota koji
se kratko odràvao otvaranjem plavih
puteva, krhkom, strogo kontroliranom
komunikacijom sa spoljnim svijetom preko
piste Sarajevskog aerodroma. Napre~ac,
preko no}i, u gradu je, kao rukom
odneseno, nestalo svega, pored ostalog i
roto-papira za {tampanje novina. Poznanik,
dobro pozicioniran u vrhu bo{nja~ke vlasti,
uputio me na stanovitu, meni nepoznatu
tursku humanitarnu organizaciju ~udnog,
skoro poletnog naziva Iha-ha. Organizaciju
je osnovala turska islamisti~ka Refah
partija ~iji je harizmati~ni lider Necmettin
Erbakan ìvio u Njema~koj.
Jednog debelog turskog humanitarca u
kafanici na Ba{~ar{iji molio sam da nam
preko svojih uhodanih kanala pomogne u
dopremenju tube-dvije humanitarnog
papira. Prevodila je Amina [iljak-
Jesenkovi}. Pu{io je humanitarac vi{e i
strasnije od mene, pijuckao ~aj, listao
prethodne brojeve Bosne, zadrào se na
~lancima o Husein-kapetanu Grada{~evi}u.
Kratko je upitao da li na{ list Grada{~evi}a
tretira kao pozitivnu, ili negativnu istorijsku
li~nost. Pozitivnu, bezbeli, kazao sam i
tako zatvorio svaku mogu}nost za
humanitarnu pomo} Iha-ha dobro ~ini te lja.
Novi turski predsjednik i vi{egodi{nji
premijer Recep Tayyip Erdogan u to
vrijeme bio je jedan od najbliìh suradnika
neprikosnovenog Necmettina Erbakana i po
mnogo ~emu je najizvorniji interpretator
njegove vjerske i politi~ke filozofije. Bakir
Izetbegovi} kaè da gospodin Erdogan
danas nosi zastavu koju je tokom rata nosio
njegov otac Alija. Mo`da, zapravo vrlo
vjerojatno. S tim da se u ratu koliko-toliko
mogla obiljeàvati godi{njica smrti Husein-
kapetana Grada{~evi}a, a da se ne zahateri
Turskoj. Danas je to neuporedivo teè i
riskantnije...
SRIJEDA,
13. AUGUST
Sau~estvovao je pro{le nedjelje, ne bez
splitske zluradosti i trosmislenosti, Boris
Deùlovi} sa gra|anima Zagreba nakon {to
je glavni grad hrvatske postao kontinentalna
turisti~ka destinacija koju su okupirale
hiljade turista iz cijelog dunjaluka
dokidaju}i ljetnu idilu i bezbri`nu letargiju.
Zagreb je donedavno najljep{i bio ljeti,
ponavlja Deùlovi} mantru koju sam milion
puta ~uo od pravih purgera.
I sa Sarajevom stvari su svojevremeno
stajale gotovo identi~no. Osamdesetih
godina u Sarajevu je postojalo svojevrsno
ljetno bratstvo onih koji su ostajali u gradu
(Sva su raja oti{la na more, mene babo nije
dao pare): svak je svakoga poznavao u
pustom gradu, svak se sa svakim
solidarizirao, ohrabrivao, podràvao kao
mudru i ispravnu odluku da ne ide iz ovog
grada. Jutros, dok se jedva probijem kroz
nepreglednu gomilu nabreklih ruksaka u
Ferhadiji, sjetih se vesele anegdote Dace
Dàmonje koji se jednog davnog ljetnog
jutra obreo u ba{ti kafane Kvarner. Nikoga
u Kvarneru nema, ~ak ni {efa Ahmeda
Mahmutovi}a Nadoveze, samo negdje na
kraju u zati{ju DAVOR POPOVI] cijedi
gemi{te. Pridruìm se ja Davoru za
hastalom, kad ulaze u ba{tu dvije cure sa
ruksacima, valjda jedine strankinje koje su
tog ljeta dobacile do Sarajeva. Pita me
Pjeva~ kakav sam sa engleskim da ih
zovnem da sjednu s nama, kaèm tanak,
nikakav. Ustane Davor, ja za njim, pri|e
curama, fiksira ih desetak sekundi i izusti
na te~nom engleskom Satisfaktion!. To je
bio ujedno i pozdrav i poziv za druènje,
nakon kojeg su cure bezglavo isfurale iz
Kvarnera!
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:36 Page 7
SLOBODNA BOSNA I 14.82014. 10
DOKLE VI[E, MAJKLU MU
LJUBIM
Novcem
zara|enim od
preprodaje
banke u Banjoj
Luci Majkl
\or|evi} zida
rasko{nu vilu
u Beogradu
Beograd posljednjih dana potresa skan-
dal s ru{enjem porodi~ne ku}e uglednih
prijeratnih Jevreja, bra}e Baruh, koji su
likvidirani na Banjici, po~etkom rata
1941. godine. Iza sebe su ostavili soli-
dan imetak i ku}u koja je zbog izuzetne
arhitektonske vrijednosti stavljena pod
za{titu dràve.
No, ku}a bra}e Baruh u Beogradu, prije
nekoliko dana, sravnjena je sa zemljom
a na atraktivnoj lokaciji, prema pisanju
beogradskih medija, izvjesni Majkl
\or|evi}, ameri~ki dràvljanin srpskih
korijena, po~eo je zidati novu vilu.
Predsjednik Saveza jevrejskih op{tina u
Srbiji Ruben Fuks izjavio je da je
ru{enje ku}e porodice Baruh u
Beogradu nedopustivo i najavio da }e
zatraìti obja{njenje od nadle`nih insti-
tucija.
Majkl \or|evi}, ru{ilac ku}e bra}e
Baruh u Beogradu, neformalni je lider
srpske dijaspore u Americi, koji je u BiH
postao poznat 2002. godine kada je za
sitni{, pod krinkom patriotske privati-
zacije, kupio banjalu~ku Razvojnu
banku Jugoisto~ne Evrope, koju je dvije
godine kasnije prodao Novoj ljubljan-
skoj banci, zgrnuv{i na toj transakciji
skoro 50 miliona KM!
(M.A.)
MINI MARKET
Nova uprava vogo{}anskog Pretisa
na ~elu sa vr{iocem du`nosti direktora
Nerminom Dìndi}em, ina~e biv{im direk-
torom sarajevskog Cimosa, namjerava
uvesti reda u poslovanje ovog posrnulog
diva namjenske industrije. Na udaru su se
prvo na{li radnici na odre|eno vrijeme koji-
ma je uru~en otkaz, a ve}ina njih radila je u
sektoru odràvanja. Navodno, vi{e ljudi
radilo je u sektoru odràvanja nego u
proizvodnji. Otpu{teni radnici poku{ali su
organizovati proteste, ali im ulazak u krug
Pretisa nije bio dopu{ten. To nije zaus-
tavilo Samira Lokvan~i}a, {efa odràvanja
ma{ina Pretisa, da Nerminu Dìndi}u
uputi prijetnju kako }e likvidirati i njega i
njegovu porodicu. O ovom incidentu obavi -
je {tena je i policija, koja je preduzela mjere
osiguranja Dìndi}a i njegove porodice.
(M.F.)
PROKUHALO U PRETISU
V.D. direktora sarajevskog
Pretisa Nermin Dindi krenuo
u veliku akciju pospremanja u
posrnulom gigantu
Omer êvra,
glasnogovornik
Saveza za bolju
budu}nost
Fahrudin Radon~i}
(SBB), nedavno je
uplovio u bra~ne
vode. On je sud-
bonosno da zajedno
sa svojom izabrani-
com Selmom
Hadìpa{i} rekao u
jednom od sara-
jevskih lokala. Ina~e,
izabranica êvrinog
srca je k}erka biv{eg
federalnog premijera
Ahmeta Ha`dipa{i}a,
koji je umro 2008.
godine, ostaviv{i iza
sebe solidno bogatst-
vo, navodno procjen-
jeno na vi{e od 30
miliona KM!
(M.A.)
UJ OMERE, DRIBLERE
Glasnogovornik SBB-a Omer
evra oenio bogatu nasljed-
nicu Selmu Hadipai
Omer êvra
Majkl
\or|evi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 14.8.2014 0:17 Page 10
PRO ET CONTRA
DOK JE BIO NA[,
BIO JE BA[
Tek kada je
napustio SDP,
biv{e partijske
kolege @eljku
Kom{i}u
spo~itale da u
dva mandata
nije uradio ni{ta
Iz vrha SDP-a prije nekoliko dana
saop}eno je da se ova stranka vi{e
ne}e osvrtati na saop}enja
Demokratske fronte @eljka Kom{i}a,
jer su neozbiljna i neutemljena na
~injenicama. Istaknuto je da u tim
saop}enjima ni imena javnih preduze}a
nisu napisana pravilno, {to samo
dokazuje manjak znanja i kompetenci-
je.
To i nije tako lo{a odluka ~elnika SDP-a,
budu}i da su se prili~no zapetljali u
javnim polemikama sa svojim rivalima iz
DF-a. Primjerice, prije nekoliko dana,
SDP je u svom saop}enju ustvrdio kako
lider DF-a @eljko Kom{i}, za osam
godina koliko obna{a funkciju ~lana
Predsjedni{tva BiH, nije uradio
doslovno ni{ta ~ime bi se mogao
pohvaliti.
No, postavlja se pitanje kako je onda
SDP ponovo kandidirao Kom{i}a na
izborima 2010. godine ako tvrdi da u
nije uradio ni{ta ~ime bi se mogao
pohvaliti!?
(S.L.)
MINI MARKET
JASMIN
DURAKOVI]
Reìser
DA
Ekonomski jaka i politi~ki
stabilna Turska sa
Erdoganovim pozitivisti~kim
pristupom BiH je dobra i za
samu BiH. Taj odnos treba
biti partnerski, a ne dod-
vorni~ki kako to sada ~ine
ovda{nji politi~ari.
SEDIN ]ENAN
Urednik
Informativnog
programa TV1
DA
^vrsto vjerujem da }e pob-
jeda doprinijeti ja~anju
saradnje. Bez obzira ko u
BiH do|e na vlast nakon
oktobarskih izbora, obaveza
je bh. vlasti da osigura ve}e
investicije od jedne takve
ekonomske velesile.
IGOR GAVRAN
Ekonomski
analiti~ar
NE
Pobjeda Erdogana ne}e
doprinijeti ja~anju saradnje
izme|u BiH i Turske jer se
ni{ta su{tinski nije promije-
nilo, osim promjene pozici-
je. Ja o~ekujem i dalje
dobre odnose, ali nikakve
promjene u odnosu na rani-
je.
BESIMA BORI]
Zastupnica u
PFBiH
NE
Mi{ljenja sam da se odnosi
Turske i BiH ne}e ni{ta
posebno promijeniti.
Saradnja se razvijala i do
sada, i ona moè samo da
se nastavi u istom smjeru,
bez nekih ve}ih promjena.
AMIR ZUKI]
Generalni
sekretar SDA
DA
Recep Tayyip Erdogan je i
do sada u funkciji premijera
podràvao saradnju dvije
dràve i sigurno }e ta
saradnja biti nastavljena.
On je prijatelj BiH i svih
njenih gra|ana.
AHMED @ILI]
Advokat
DA/NE
Apsurdno je da Turska inten-
zivnije ekonomski sura|uje sa
susjednim zemljama BiH, {to
samo za sebe dovoljno govori.
Hoe li Erdoganova pobjeda na
predsjednikim izborima doprinijeti
jaanju saradnje Turske sa BiH?
Priredila: Ma{a ]osi}
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 14.8.2014 0:17 Page 11
D
ràvni tuìtelj Dubravko âm -
para, njegov brat Aljo{a, aktualni
dogradona~elnik Sara jeva, i
majka Rabija âmpara, dugo -
godi{nja {efica Sektora za
pravne, logisti~ke i kadrovske poslove
MUP-a Sarajevskog kantona, posljednje su
`rtve medijskog terora novinara Dnevnog
avaza. Bezo~na hajka na ~lanove obitelji
âmpara zapo~ela je prije desetak dana,
upravo u vrijeme kada je u Tuìteljstvo BiH
pristigla obimna dokumentacija koju su
ameri~ki tuìtelji, angaìrani u Specijalnom
tuìteljstvu Kosova, prikupili istraùju}i
ulogu Nasera Kelmendija u ubojstvu
Ramiza Delali}a ]ele. Povjerljivi su dokazi
dostavljeni postupaju}em tuìtelju Dubrav -
ku âmpari, koji je odranije vodio istragu u
predmetu Lutka, protiv tridesetak
kriminalaca iz zlo~ina~ke organizacije
Darka Eleza osumnji~enih, izme|u ostalog,
i za pomaganje u likvidaciji ]ele Delali}a.
Kako je, me|utim, ubojstvo Ramiza
Delali}a izostavljeno iz optu`nice protiv
Darka Eleza i njegove kriminalne druìne,
nije te{ko pretpostaviti da je, nakon
primitka dokaznog materijala s Kosova,
samo pitanje dana kada }e u Tuìteljstvu
BiH i zvani~no biti otvorena nova istraga -
protiv Kelmendijevih bosanskih ortaka.
SA ]ELOM SE VI[E NE MO@E IZDR@ATI
Dokumentacija koju je ameri~ki tuìtelj
Andrew Hughes poslao kolegama u
Sarajevu sadrì, kako nezvani~no dozna je -
mo, iskaze vi{e svjedoka-pokajnika, me|u
kojima se nalazi i nekolicina doskora
bliskih suradnika Nasera Kelmendija. Osim
svjedo~enja insidera, koji su ameri~kim
istraìteljima detaljno opisali kako je
ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA NASERA KELMENDIJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Nakon to je na Sudu u Pritini prije mjesec dana
potvrena optunica protiv NASERA KELMENDIJA,
ameriki tuitelji s Kosova proslijedili su bosanskim
kolegama obimnu dokumentaciju o kriminalnim
poslovima uhapenog narkobossa u BiH: meu
dokaznim materijalom se nalaze iskazi vie svjedoka
pokajnika, foto-dokumentacija i audio snimci
Kelmendijevih prislukivanih razgovora
Iz Specijalnog tuìteljstva Kosova u Sarajevo dostavljeni
povjerljivi dokazi protiv bosanskih partnera
Nasera Kelmendija
F E R M A N S T I @ E S
K O S O V A
TU@ITELJSTVO BiH
OTVARA ISTRAGU PROTIV
RADONÎ]A I LEKI]A
fahro1:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:08 Page 12
funkcionirala Kelmendijeva me|unarodna
kriminalna organizacija, me|u dokazima se
nalazi i do sada posve nepoznata foto-
dokumentacija, kao i audio-zapisi prislu {ki -
vanih telefonskih razgovora, navodno,
iznimno zanimljivog sadràja. Dio
dokaznog materijala koji je iz Specijalnog
tuìteljstva Kosova proslije|en Tuìteljstvu
BiH, me|unarodni }e tuìtelji prezentirati
na su|enju Naseru Kelmendiju, ve}
narednog mjeseca. Podsjetimo da je
optu`nica protiv narkobossa s crne liste
ameri~kog State Departmenta na
Osnovnom sudu u Pri{tini potvr|ena
sredinom jula, ali je po~etak sudskog
procesa prolongiran za septembar.
U 2006. godini optuèni Naser
Kelmendi je bio prisutan na vi{e sastanaka
s licima Fahrudin Radon~i}, Ekrem Leki},
Muhamed Ali Ga{i, Senad [ahinpa{i},
Naser Ori} i mogu}e drugim licima u
Sarajevu (BiH). U~esnici na tim
NEKA SE PRIPREME RADONÎ] I OSTALI

CRNE KOSE,
RASPLETENE
BUJNE
[ejla Jugo-Turkovi},
biv{a novinarka
Avaza i zvijezda TV
Alfa, godinama je bila
miljenica Fahrudina
Radon~i}a
KRVNA OSVETA
Ameri~ki tuìtelji tvrde
da je ubojstvo Ramiza
Delali}a inicirao Ekrem
Leki}, nakon smrti
njegovog ro|aka
Selvera Leki}a
sastancima su osnovali organiziranu i
struktuiranu kriminalnu grupu kako bi
planirali, osmislili i ubili rivalskog
mafija{kog {efa Ramiza Delali}a ]elu.
Kao rezultat ovih organiziranih sastanaka
optuèni Naser Kelmendi je ponudio i
prihvatio odgovornost da odabere i
angaìra ubojice koje }e izvr{iti ubojstvo
Ramiza Delali}a, navodi se u optu`nici
Specijalnog tuìteljstva Kosova. Ameri~ki
tim istraìtelja koji je vi{e od godinu dana
predvodio Erik Larson (nekada{nji tuìtelj
u Tuìteljstvu BiH, a danas pravni
savjetnik u Ambasadi SAD-a u Crnoj
Gori), kao inicijatora smaknu}a Ramiza
Delali}a ]ele ozna~io je Ekrema Leki}a,
kontroverznog biznismena iz Sarajeva.
Prema nalazima istrage, Ekrem Leki} se na
jednom zajedni~kom okupljanju, nakon {to
je krajem aprila 2007. ubijen njegov ro|ak
Selver Leki} (u kojeg je pucao Delali}ev
tjelohranitelj Mersudin ]osovi}), poàlio
prijateljima da se sa ]elom vi{e ne moè
izdràti, i predloìo njegovu likvidaciju.
Leki}a su, kako nadalje stoji u nalazima
Specijalnog tuìteljstva Kosova, zdu{no
podràli Kelmendi i Radon~i}, vo|eni
osobnim razlozima. Naser Kelmendi i njegovi
sinovi su, kako ameri~ki tuìtelji pedantno
biljeè, prethodnih godina imali nekoliko
sporadi~nih sukoba s Ramizom Delali}em.
Kao motiv Fahrudina Radon~i}a da se rije{i
neugodnog svje doka, barem prema tvrdnjama
kosovskog Specijalnog tuìteljstva, navedeni
su navodni kompromitiraju}i dokazi koje je
Delali} posjedovao o (prije)ratnoj suradnji
tada vode}eg bo{nja~kog medijskog tajkuna s
biv{om Kontraobavje{tajnom slu`bom JNA
(KOS-om).
SMRTNA PRESUDA IZ RADON PLAZE
Kako god, smrtna je presuda Ramizu
Delali}u ]eli, uvjereni su ameri~ki
istraìtelji, donesena u restoranu Plava
prizma u sarajevskom hotelu Radon plaza,
na sastanku kojem su, pored doma}ina
Fahrudina Radon~i}a, bili prisutni Naser
Kelmendi, Ekrem Leki}, Naser Ori},
Muhamed Ali Ga{i i Senad [ahinpa{i} [aja.
U operativnom je smislu tajnom opera -
cijom likvidacije mafija{kog konkurenta
(]elo je ubijen koncem juna 2007.)
rukovodio Naser Kelmendi, uz pomo}
svojih poslovnih partnera iz Srbije -
Ljubi{e Buhe ûmeta i Milana Ostoji}a
Sandokana, koji su, zajedno s pla}enim
SLOBODNA BOSNA I 14.8.2014.
ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA NASERA KELMENDIJA
Premda nema sumnje da se iza

brutalne kampanje Dnevnog avaza protiv
dràvnog tuìtelja Dubravka âmpare krije
strah Fahrudina Radon~i}a od otvaranja
istrage, odnosno dokaza koji su pristigli s
Kosova, valja podsjetiti {to je Radon~i} o
âmpari govorio prije samo dva mjeseca.
Gostuju}i u Dnevniku Federalne televizije,
neposredno nakon hap{enja biv{eg
direktora Uprave za indirektno
oporezivanje Kemala âu{evi}a,
Radon~i} je ~estitao Tuìteljstvu BiH na
uspje{noj akciji. Nije propustio spomenuti i
hrabrog tuìtelja âmparu, koji je, u
me|uvremenu, postao ku}ni tuìtelj
Bakira Izetbegovi}a.
PAZI [TA PRIÂ[
Fahrudin Radoni prije dva
mjeseca hvalio hrabrog tuitelja
Dubravka amparu
14
KOSOVSKA OPTUNICA:
Kao rezultat ovih
organiziranih sastanaka
optueni Naser
Kelmendi je ponudio
i prihvatio odgovornost
da odabere i angaira
ubojice koje e izvriti
ubojstvo Ramiza
Delalia
OPERACIJA
LUTKA,
DRUGI DIO
Dràvni tuìtelj
Dubravko
âmpara trebao
bi voditi istragu
protiv bosanskih
partnera Nasera
Kelmendija
ubojicama Strahinjom Ra{etom, Mil -
ovanom Jeremi}em i Neboj{om Vuko -
manovi}em, u optu`nici Specijalnog
tuìteljstva navedeni kao ~lanovi iste
zlo~ina~ke organizacije. Osim umije{anosti
u ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele, ispitivani
su i poslovni odnosi Kelmendija i
Radon~i}a, odnosno, spekulacije o
zajedni~kim ulaganjima u Avaz Twist
Tower. Podsjetimo da je u jednom tajnom
izvje{}u Dràvne agencije za istrage i
za{titu (SIPA) jo{ 2009. navedeno kako se
Naser Kelmendi hvalio da je polovica
novog Radon~i}evog tornja njegova.
No, uporedo s dokaznim materijalom
Specijalnog tuìteljstva, s Kosova je stiglo i
ozbiljno upozorenje da se u Sarajevu
sprema likvidacija jednog za{ti}enog
svjedoka. Nezvani~no doznajemo da je
informacija o pripremi ubojstva svjedoka
Kelmendijevih zlo~ina stigla iz
obavje{tajnih izvora, a potom je
proslije|ena EULEX-u na Kosovu, te
Federalnoj upravi policije i MUP-u
Kantona Sarajevo. Prema istim,
obavje{tajno-policijskim podacima,
uklanjanje za{ti}enog svjedoka trebao bi
organizirati biv{i vo|a sur~inskog klana iz
Beograda Ljubi{a Buha ûme, preko
razgranate mreè svojih suradnika .
NEKA SE PRIPREME RADONÎ] I OSTALI
U silnim poku{ajima da, prije otvaranja
slu`bene istrage, diskreditiraju tuìtelja
Dubravka âmparu, novinari Dnevnog
avaza su u vi{e tekstova potencirali
ljubavnu vezu njegovog brata Aljo{e
âmpare s [ejlom Jugo-Turkovi}. Aljo{a
âmpara i [ejla Jugo su, uistinu, bili u vezi,
ali prije petnaestak godina, dok je ona jo{
radila u tada{njem IPTF-u. Potom se mlada
i atraktivna novinarka zaposlila u Avazu, i
odmah zapela za oko vlasniku Fahrudinu
Radon~i}u, ~ija je miljenica ostala sve do
prije ~etiri godine, kada su otkriveni
zastra{uju}i zlo~ini njezinog muà Zijada
Turkovi}a. No, iako je razlaz nekada{njih
bliskih prijatelja bio buran, pravi }e okr{aj
tek uslijediti, kada [ejla Jugo-Turkovi} bude
pozvana kao svjedokinja na su|enju
Naseru Kelmendiju. [ejla Jugo-Turkovi} je
ranije dala iskaz inspektorima Federalne
uprave policije a potom i istraìteljima
EULEX-a, a navodno da u svom
svjedo~enju nije {tedila biv{eg {efa?!
HO]E LI CRNA UDOVICA ZAVITI RADONÎ]A U CRNO
Nakon to je dala iskaz istraiteljima EULEX-a,
ejla Jugo-Turkovi pozvana da svjedoi protiv Nasera
Kelmendija
TAJNI DOGOVOR U PLAVOJ PRIZMI
[ejla Jugo-Turkovi} prva je javno svjedo~ila o sastanku u hotelu Radon plaza na kojem su
Radon~i}, Kelmendi, Leki}, Ori}, [ahinpa{i} i Ga{i dogovorili likvidaciju Ramiza Delali}a
BAKIR IZETBEGOVI]-FAHRUDIN
RADONÎ]-MUSTAFA CERI]:
TROSTRUKA PIRUETA
Kandidat SDA za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}
tokom proteklih godina tijesno je sura|ivao
s dvojicom svojih sada{njih ljutitih
izaziva~a - Fahrudinom Radon~i}em i
Mustafom Ceri}em.
Bakira Izetbegovi}a i Fahrudina
Radon~i}a povezuje Avaz, partijsko-
medijski projekat koji je Radon~i} po~eo
graditi potkraj rata uz obilatu finansijsku i
JEDNOM BRA]A
Pi{u: SUZANA MIJATOVI], SENAD
AVDI] i ASIM METILJEVI]
BONJAKI MUZEJ
PREKINUTIH VEZA
KRAJ DIVNIH PRIJATELJSTAVA
Z
a funkciju bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
prijavljeno je skoro dvostruko vi{e kandidata nego za
hrvatskog i srpskog ~lana kolektivnog {efa dràve
zajedno, ali izborna trka za prvog u Bo{njaka bi}e
zanimljiva i zbog toga {to su jedan naspram drugog stali
doju~era{nji najbliì saradnici i prijatelji, koji su u me|u vre me -
nu promijenili strana~ki dres i postali ljuti neprijatelji.
Svi se me|usobno dobro poznaju, znaju prednosti i mane
svakog ponaosob, skrivene tajne i politi~ke grijehe, i sve bi to
moglo isplivati na povr{inu u predstoje}oj izbornoj kampanji
koja }e, po svemu sude}i, biti prljavija i beskrupuloznija nego i
jedna do sada.
tema:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:15 Page 16
logisti~ku podr{ku SDA kojom je
koordinirao Bakir Izetbegovi}. Zasluge za
munjeviti trì{ni uspon Avaza pripadaju
jednako Radon~i}u koliko i Izebegovi}u
junioru, koji je strana~kim autoritetom
doprinio da Avaz ne oskudijeva ni u ~emu -
ni u novcu, ni u distributivnoj mreì, ni u
poslovnom prostoru, a pogotovo u
ekskluzivnim informacijama sa strana~kih
sijela. Sraslost Avaza i SDA bila je potpuna,
a veza Izetbegovi}a i Radon~i}a nije
prekinuta ni kada se 2000. godine
Radon~i}ev Avaz priklonio Alijansi za
promjene i novim politi~kim autoritetima,
lideru SDP-a Zlatku Lagumdìji i lideru
SBiH Harisu Silajdì}u. Ostat }e kao dirljiv
primjer biv{eg prijateljstva svjedo~iti,
pored ostalog, sitni oblik pa`nje koju je
Radon~i} priu{tio Izetbegovi}u kada je
njegovoj k}erki osigurao vrlo izda{nu
stipendiju za stru~no usavr{avanje u
inozemstvu...
Politi~ko-medijska osovina Izet be -
govi}-Radon~i} definitivno je pukla tek
2010. godine, kada su se jedan protiv
drugog prvi put nadmetali za funkciju
prvog u Bo{njaka.
Sve vrijeme tokom zajedni~ke suradnje
Izetbegovi} i Radon~i} uìvali su punu
podr{ku tada{njeg duhovnog lidera
muslimana, biv{eg reisa Mustafe ef. Ceri}a.
Zahvaljuju}i upravo Avazu, Ceri} se uspio
nametnuti ne samo kao bespogovorni
vjerski nego i politi~ki autoritet Bo{njaka.
Na proteklim izborima, 2010. godine, Ceri}
je otvoreno podrào predsjedni~ku
kandidaturu Fahrudina Radon~i}a, no
tijesnom ve}inom ipak je pobijedio njihov
dugogodi{nji prijatelj i saveznik Bakir
Izetbegovi}.
Poslije izbora 2010. godine, definitivno
se raspao dugogodi{nji bo{nja~ki politi~ki,
medijski i vjerski trijumvirat Izetbegovi}a,
Radon~i}a i Ceri}a koji je sve vrijeme
nakon rata skoro presudno oblikovao
bo{nja~ku politiku.
MIRSAD KEBO-BAKIR IZETBEGOVI]-
FAHRUDIN RADONÎ]:
[TA JE MU[KARAC BEZ PERIKE
Kada je po~etkom juna 2012. lider
SDP-a Zlatko Lagumdìja odlu~io promi-
jeniti dotada{nje politi~ke saveznike, pa je
umjesto Sulejmana Tihi}a i Zvonka Juri{i}a
dogovorio novu parlamentarnu ve}inu s
Fahrudinom Radon~i}em i predstavnicima
dva HDZ-a, jedan je visokopozicionirani
~lan SDA potajno promijenio stranu.
Vode}i se pogre{nom ra~unicom, prema
kojoj je nova me|ustrana~ka koalicija tre-
bala preuzeti vlast na svim razinama, pot-
predsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo
preko no}i je okrenuo le|a svojim
strana~kim kolegama. Iako je kao kadar
SDA od 1996. bio na brojnim politi~kim
funkcijama - od predsjedavaju}eg Skup {ti -
ne Kantona Sarajevo, zastupnika u federal-
nom Parlamentu, dràvnog ministra za
KAKO SU SE RASTAJALI
GDJE JE PUKLO:
Komi je bio i rado vien
gost na privatnim kafan-
skim dernecima u organi-
zaciji Hadiomerovia.
Takav je, recimo, bilo
druenje uz muziku i
pjesmu sa Goranom
Bregoviem u restoranu
Mala bata nakon to
je Bregovi dao opseni
intervju Hadiomeroviu
za tv magazin
ezdeset minuta
ljudska prava i izbjeglice, te u dva mandata
potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad
Kebo je u februaru pro{le godine i formal-
no zatraìo strana~ku ispisnicu, nakon {to
se otvoreno priklonio novom politi~kom
bloku. No, nepunih mjesec dana kasnije,
Mirsada Kebu je do~ekalo neprijatno izne-
na|enje, koje mu je priredio nesu|eni koali-
cijski partner Fahrudin Radon~i}.
Premda su tada{nji ministar sigurnosti
BiH i potpredsjednik Federacije BiH javno
razmjenjivali tajne dokumente o nerasvi-
jetljenim politi~kim ubistvima, i (ne)izravno
slali prijete}e poruke nekada{njim
zajedni~kim prijateljima iz SDA, Radon~i}
se vrlo brzo i jednako brutalno obra~unao i
s Kebom. Nakon {to se ispostavilo da od
rekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH ne}e
biti ni{ta, upravo je iz najblièg
Radon~i}evog okruènja medijima dostavlj -
e na urnebesna fotografija Mirsada Kebe
kako s plavom perikom na glavi pozira u
dru{tvu glavnog i odgovornog urednika
Dnevnog avaza Fadila Mandala. Javno
sramo}enje i blamaà nisu, ipak, pokolebali
Mirsada Kebu da se kandidira za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, sada
uz diskretnu podr{ku dijela nezadovoljnih
~lanova SDA, koje je oko sebe okupio ratni
ministar unutra{njih poslova BiH i
poslijerat ni tajkun Bakir Alispahi}.
SEFER HALILOVI]-FAHRUDIN
RADONÎ]:
RATNI D(R)UGOVI
Poznajem dobro sve svoje protiv kandi -
date za ~lana Predsjedni{tva BiH, neki od
njih su radili za mene a neki protiv mene,
kazao je pro{le nedjelje u jednom intervjuu
Sefer Halilovi}, kandidat za bo{nja~kog
~lana Predsjedni{tva BiH i predsjednik
Bosanske patriotske stranke.
Poznato je da je za Sefera Halilovi}a
neposredno radio samo jedan kandidat za
~lana Predsjedni{tva - Fahrudin Radon~i}.
Radon~i} je na funkciju {efa kabineta
na~elnika [taba Armije BiH Sefera
Halilovi}a stigao po~etkom ljeta 1992.
godine i zadrào se u Halilovi}evom
kabinetu sve do jeseni 1993. godine kada je
Halilovi} smijenjen nakon akcije Trebevi}
93, odnosno obra~una sa odmetnutim
sarajevskim komandantima, Mu{anom
Topalovi}em Cacom i Ramizom Delali}em
]elom.
U me|uvremenu je Fahrudin Radon~i}
bio uhap{en i pritvoren u vojnom zatvoru pod
sumnjom da je u medije proslijedio dràvnu
tajnu - dijelove iskaza Seada Reki}a,
predratnog KOS-ovca kojeg je pritvorila i
ispitivala sarajevska slu`ba Dràvne
bezbjednosti. U narednih dvadesetak godina,
do danas, odnosi izme|u Halilovi}a i
Radon~i}a prolazili su razli~ite faze, ali se ne
pamti da su ikada pro{li liniju korektnosti.
Najdublji jaz, odnosno zahla|enje ti su odnosi
doìvjeli nakon formiranja Udruènja
Sandàklija krajem 1993. godine, kada je,
tvrde svjedoci, Radon~i} prenio Halilovi}u
li~nu poruku predsjednika Izetbegovi}a da
ne bi bilo mudro da se Sefer kandiduje za
predsjednika toga Udruènja. Uprkos toj
preporuci, Halilovi} se kandidirao i
nadmo}no pobijedio.
JEDNOM BRA]A
DJEIJE RADOSTI:
Ostat e kao dirljiv
primjer biveg
prijateljstva svjedoiti,
pored ostalog, sitni oblik
panje koju je Radoni
priutio Izetbegoviu kada
je njegovoj kerki
osigurao vrlo izdanu
stipendiju za struno
usavravanje u
inozemstvu...
[pekuliralo se i da je u jesen 1993.
godine Fahrudin Radon~i}, vra}aju}i se
svojoj osnovnoj profesiji - novinarstvu,
pokrenuo dvotjednik Bo{nja~ki avaz
novcem koje mu je posudio Halilovi}, a
govorkalo se da je Sefer dobio nazad pare
tek nakon rata, kada se Radon~i} obogatio
na dnevnom izdanju Avaza.
Posljednjih godina ure|iva~ka politika
Avaza izrazito je sklona porodici Halilovi},
osobito nakon pokretanja istrage od strane
Tuìteljstva BiH o ubistvu Halilovi}eve
supruge i njenog brata u ljeto 1993. godine.
@ELJKO KOM[I]-BAKIR
HAD@IOMEROVI]:
BOSANSKI GRAFITI
@eljko Kom{i} mi je zabio no` u le|a,
otkrio je Bakir Hadìomerovi}, samo dan
nakon {to je zvani~no predstavljen kao
kandidat SDP-a za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH. Kako i kada je Kom{i}
ranio Hadìomerovi}a istoga dana je
otkrio aùrni Emir Suljagi}, kandidat
Demokratske fronte za istu du`nost.
Hadìomerovi} se, tvrdi on, povrije|en
osjetio nakon {to nije dobio (o~ekivanu)
Kom{i}evu podr{ku prilikom njegove
smjene sa uredni~ke funkcije na Federalnoj
televiziji prije dvije godine. Me|utim,
poznato je da se neskriveno prijateljstvo
Kom{i}a i Hadìomerovi}a nastavilo i
nakon smjene ovoga drugoga: tako je
pro{log ljeta fotograf Dnevnog avaza
sasvim slu~ajno u jednom sarajevskom
kafi}u zatekao ~lana Predsjedni{tva BiH
Kom{i}a dok novinaru Hadìomerovi}u
otvoreno komunisti~ki otkriva da }e
napustiti SDP BiH.
Dok je bio lojalan i poslu{an ~lan
rukovodstva SDP-a @eljko Kom{i} je imao
neskrivenu, nekada i ne ba{ dovoljnu
ukusnu, medijsku podr{ku Bakirove
televizije; Kom{i} je bio i rado vi|en gost
na privatnim kafanskim dernecima u
organizaciji Hadìomerovi}a. Takav je,
recimo, bilo druènje uz muziku i pjesmu
sa Goranom Bregovi}em u restoranu Mala
ba{ta nakon {to je Bregovi} dao opse`ni
intervju Hadìomerovi}u za tv magazin
[ezdeset minuta.
No, izlazak Kom{i}a iz Lagumdìjine
stranke i njegovo formiranje Demokratske
fronte kao da je privatno pogodilo i
novinara Hadìomerovi}a; bio je to kraj
jednog lijepog i dugotrajnog prijateljstva...
EMIR SULJAGI]-ZLATKO LAGUMD@IJA:
\A^KI RASTANAK
Nije malo iznena|enje za krhku
bosanskohercegova~ku akademsku zajednicu
predstavljala knjiga/monografija Pogled na
profil, ideologiju, politiku Zlatka Lagumdìje
autora prof. dr. Emira Suljagi}a objavljena
1998. godine. Biv{i novinar, kasnije doktor
politi~kih znanosti Suljagi} kotirao je u to
vrijeme kao svojevrsni favorit liberalnih
intelektualnih krugova u Sarajevu, politi~ki
neovisan i strana~ki neangaìran. Istina, jedno
vrijeme je, nakon odlaska iz novinarstva, radio
u kabinetu SDA-ovca Adnana Terzi}a,
predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, ali u
statusu eksperta-savjetnika.
Ubrzo nakon objavljivanja knjige o
Lagumdìji, Suljagi} }e, nakon lokalnih
izbora te jeseni, u}i u kabinet sarajevskog
gradona~elnika Alije Behmena, SDP-ovog
veterana. U naredne dvije godine, sve do
op}ih izbora 2010. Suljagi} je zajedno sa
kolegom i prijateljem Reufom Bajrovi}em
biti svojevrstan, vrlo uspje{an i efikasan,
motor-pokreta~ medijsko-propagandne
kampanje Lagumdìjinog SDP-a koja }e
rezultirati izuzetnim izbornim uspjehom.
SDP ga zbog tog anga`mana zasluèno i
opravdano honorira funkcijom ministra
obrazovanja i nauke u Vladi Kantona
Sarajevo. Za plahovitog Suljagi}a tokom
dvogodi{njeg mandata vezano je nekoliko
sitnih afera, ali i jedna krupna: nasilje u
porodici, fizi~ko zlostavljanje supruge
Belme. No, to ga nije ko{talo funkcije koju
je bio prisiljen napustiti tek nakon
promjene, prekomponiranja skup{tinske
ve}ine u Kantonu Sarajevo kada su ministri
SDP-a uklonjen sa funkcija. On se tada u
cijelosti posve}uje anga`manu u koaliciji
Prvi mart sa mjestom boravka u Srebrenici.
Iako je posljednjih nedjelja, osobito
nakon zvani~ne kandidature, Suljagi}
najo{triji kriti~ar SDP-a i njegovog lidera
Zlatka Lagumdìje, ostalo je nepoznato
kada se i zbog ~ega raspalo njihovo, ako ne
ba{ prijateljstvo, a ono sasvim sigurno
politi~ko savezni{tvo.
KAKO SU SE RASTAJALI
S
udski proces protiv nekada{njeg
federalnog premijera Nedàda
Brankovi}a, biv{eg direktora
Energopetrola Namika Bu{atli}a i
sedam ~lanova Komisije za
dokapitalizaciju te kompanije, bit }e
nastavljen 1. septembra. Prema optu`nici
koju je Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevu
podiglo 7. marta, a Op}inski sud potvrdio
petnaest dana kasnije, devet optuènih se
tereti za kaznena djela sklapanja {tetnog
ugovora, pomaganje pri sklapanju {tetnog
ugovora i nesavjestan rad u slu`bi. Pored
Nedàda Brankovi}a i Namika Bu{atli}a,
sarajevska je tuìteljica Sabina Sarajlija
optuìla i ~lanove Komisije: Kasemu
]atovi}, profesore Mirka Pulji}a i Seada
Kresu, te Safeta Prohu, Anku [e{liju, Almu
Haseta i odvjetnika Ahmeda @ili}a. Prema
nalazima sudskog vje{taka, ukupna {teta
nastala dokapitalizacijom Energopetrola
procijenjena je na vi{e od 32 milijuna KM.
STVARNE ILI FIKTIVNE INVESTICIJE
I mada je ve} u samom startu sudskog
procesa bilo jasno kako }e tuìteljica
Sarajlija imati te{ku zada}u dokazivanja
navoda iz ambiciozno sro~ene optu`nice,
po~etak su su|enja, prije dva mjeseca,
obiljeìli o{tri istupi odvjetnika, kakvi se
rijetko de{avaju u sudnicama. Premda svi
odreda imaju dugogodi{nje pravno
iskustvo, advokati Ekrem Galijatovi},
Fahrija Karkin, Nikica Grì}, Asim Crnali}
bili su neubi~ajeno kriti~ni prema
tuìteljici, ali i sucu za prethodni postupak,
ocjenjuju}i da je optu`nica iskonstruirana,
utemeljena na klimavim dokazima i
pau{alnim procjenama, naro~ito kada su
posrijedi stru~ni detalji koji se odnose na
samu proceduru dokapitalizacije. Podsje ti -
HRONIKA PLJA^KE ENERGOPETROLA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Sarajevsko Kantonalno tuiteljstvo je punih sedam godina istraivalo
dokapitalizaciju poduzea ENERGOPETROL, prije nego to je u proljee ove
godine podignuta optunica protiv devet osoba; na listi optuenih nema biveg
direktora KERIMA LUAREVIA, za ijeg je mandata menadment kompanije
donio odluku o izgradnji Hotela MARAL na Bjelanici, propale investicije koja je,
po svemu sudei, bila samo paravan za pljaku najmanje est milijuna KM
IZGRADNJA HOTELA
NA BJELA[NICI KO[TALA
ENERGOPETROL
8,8 MILIJUNA KM
Ulaganja Energopetrola u Hotel
Mar{al za godinu i pol dana
pove}ana za 6,3 milijuna KM
P L A N Z A M A R [ A L
suza marsal:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:04 Page 20
mo, tako|er, da je dugogodi{nju istragu o
prodaji Energopetrola najprije vodio
sarajevski tuìtelj Milutin Koprivica,
potom je predmet preuzela njegova
kolegica Sabina Sarajlija, kojoj bi se u
sudnici uskoro trebao pridruìti i tuìtelj
Sanin Boguni}. No, unato~ brojnom
tuìteljskom timu, koji je sedam godinama
~e{ljao poslovnu dokumentaciju
Energopetrola, istraga je potpuno zaobi{la
krajnje sumnjivu vi{emilijunsku investiciju
u Hotel Mar{al na Bjela{nici. Iako je
imovina Energopetrola u Hotelu Mar{al
2006. godine izuzeta iz prodaje hrvatsko-
ma|arskom konzorciju INA-MOL, posve
je nevjerojatno da tuìteljima nisu za oko
zapele brojne kontroverze oko tog
poslovnog aran`mana.
Naime, prema financijskom izvje{}u
koji je koncem 2004. uradila revizorska
ku}a Revik iz Sarajeva, razlika izme|u
predra~unske vrijednosti ulaganja i kasnije
prikazane investicije Energopetrola u Hotel
KRIMINAL I PRIJE DOKAPITALIZACIJE
POSLOVNI PODUHVAT KERIMA LUÂREVI]A
Biv{I direktor Energopetrola Kerim Lu~arevi} rukovodio je izgradnjom Mar{ala, hotel u koji je
navodno uloèno 8,8 milijuna KM danas jedva da vrijedi 5 milijuna maraka
Mar{al iznosi vi{e od {est milijuna KM, ali
se ~ini kako sarajevske tuìtelje uop}e nije
zanimalo poslovanje kompanije prije
dokapitalizacije? Dokumentacija do koje je
do{la Slobodna Bosna potvr|uje da je
Upravni odbor Energopetrola odluku o
investicionom ulaganju u sanaciju,
rekonstrukciju i opremanje Hotela donio
po~etkom decembra 1999., na temelju pola
godine ranije sklopljenog dogovora s
predstavnicima poduze}a Famos Holding.
Ugovorom je precizirano da Famos
Holding u zajedni~ki projekat ulaè objekat
Hotela Famos s zemlji{tem, ~ija je
vrijednost procijenjena na 1,3 milijuna KM,
dok je sredstva za saniranje, rekonstrukciju
i opremanje hotela trebao osigurati
Energopetrol. Tada je predstavljena i
predra~unska vrijednost ulaganja Energo -
petrola, u ukupnom iznosu od 2,5 milijuna
maraka.
VLASNI[TVO BEZ SUDSKE POTVRDE
U naknadnim su se pregovorima
menadèri dva poduze}a usuglasili da }e
na temelju procijenjenih vrijednosti
investicija Famos Holding zadràti 34,21
posto vlasni{tva, dok je Energopetrol
postao ve}inski vlasnik, sa 65,79
procenata vlasni~kog udjela. Novi
poslovni subjekt, pod nazivom hotel
Mar{al, registriran je 30. decembra 1999.,
na Kantonalnom sudu u Sarajevu, a prema
podacima iz sudskog registra, kao osniva~
je upisan Famos, sa ulogom od
simboli~nih 2.000 KM. Potom je u julu
naredne godine Skup{tina Energopetrola
donijela odluku o na~inu ulaganja kapitala
poduze}a u hotel, ali je posve nejasno
za{to je investicija, za samo godinu i pol
dana, vi{estruko uve}ana. Premda je
vrijednost ulaganja, prema Ugovoru iz
decembra 99. iznosila 2,5 milijuna KM, u
poslovnoj dokumentaciji iz juna 2001.
prikazana je investicija od 8,8 milijuna
maraka. Budu}i da je tada{nja uprava
Energopetrola angaìrala sudske vje{take
iz Sarajeva, koji su utvrdili investiciju od
8,8 milijuna KM, bez ikakvog
obrazloènja kako su ulaganja pove}ana
za ~ak 6,3 milijuna KM i gdje je potro{en
silni novac, revizori su bili krajnje
rezervirani. Jednako su tako samo konsta -
tirali da je rukovodstvo Energo petrola u
oktobru 2000. izvr{ilo uplatu osniva~kog
uloga u Hotelu Mar{al od osam milijuna
KM, ali da u sudskom registru ova
kompanija nije navedena kao osniva~, niti
je upisan ulog od osam milijuna maraka?!
Osim {to biv{i direktor Energopetrola
Kerim Lu~arevi}, za ~ijeg je mandata
Mar{al i sagra|en, kao ni njegov nasljednik
Namik Bu{atli} nisu prezentirali validne
dokaze o investiranju 8,8 milijuna KM u
objekat ~ija je trenutna vrijednost oko pet
milijuna maraka, poduze}e nikada nije
registrirano kao ve}inski vlasnik Hotela,
niti postoji pisani trag o milijunskim
ulaganjima. Budu}i da sudska registracija
nije izvr{ena, kao jedini vlasnik hotela
Mar{al bilo je upisano poduze}e Famos,
koje je u me|uvremenu, tako|er priva tiz -
irano. No, kako je hotel izuzet i iz prodaje
Famosa, Mar{al je poslije pravne trakavice
duge ~etrnaest godina formalno uknjièn
tek u prolje}e 2014., u vlasni{tvo Vlade
Federacije BiH (65 posto) i Kantona
Sarajevo (35 posto).
HRONIKA PLJA^KE ENERGOPETROLA
TE[KE OPTU@BE
Odvjetnici devet okrivljenika tvrde da je optu`nica iskonstruirana i utemeljena na klimavim
dokazima
RAST TROKOVA: U julu 2000. godine Skuptina
Energopetrola donijela je odluku o nainu ulaganja
kapitala poduzea u hotel, ali je posve nejasno zato je
investicija, za samo godinu i pol dana, viestruko
uveana, sa 2,5 na 8,8 milijuna KM
KRIMINALNA DOKAPITALIZACIJA ENERGOPETROLA
Prema navodima Tuìteljstva ukupna {teta nastala prodajom te
kompanije ve}a je od 32 milijuna KM
ini{a Macan, direktor Agencije za
li~ne dokumente, registre i
razmje nu podataka (IDDEEA), u
posljednjih dvadesetak dana
uputio je {est prigovora Uredu za
reviziju dràvnih institucija, àle}i se na rad
revizora i revizorskog tima koji su
ustanovili da je ova agencija prekr{ila
nekoliko zakona sklapaju}i skandalozni
ugovor sa banjalu~ko-njema~kom kom-
panijom Mhlbauer.
Kako na{ list saznaje, Macan vr{i kon-
tinurani pritisak na revizore koji su konsta-
tovali propuste u radu ove agencije i u svo-
jim protestnim dopisima od Milenka [ege,
glavnog revizora Ureda za reviziju institu-
cija BiH, gotovo svakodnevno traì odgov-
or na pitanja kako to da revizori 2012.
godine nisu na{li ni{ta sporno u poslovanju
ove agencije, dok su za 2013. godinu stavili
primjedbe za nezakonito sklapanje ugovo-
ra. Pri tome, Macan niti u jednom dopisu
ne pominje posao sklopljen sa banjalu~ko-
njema~kom firmom Mhlbauer.
Podsjetimo, rije~ je o velikoj aferi koju
su otkrili dràvni revizori, vezanoj za
otvaranje banjalu~ke fabrike Mhlbauer u
kojoj se izra|uju li~ne karte i voza~ke
dozvole za gra|ane BiH. Sporno je tajno
pregovaranje i davanje posla ovoj kompani-
ji od strane IDDEEA, u vrijednosti od 104
miliona KM u narednih deset godina.
Revizori su ustanovili da IDDEEA-e ovaj
unosan posao sa Muhlbauerom potpisala
netransparentno i protuzakonito, i revizors-
ki izvje{taj sa izdvojenim mi{ljenjem
uputili Tuìla{tvu BiH. U ovom poslu su
svoj interes, prema tvrdnji zastupnice
Aleksandre Pandurevi}, imali Milorad
Dodik i Zlatko Lagumdìja, lideri SNSD-a
i SDP-a.
Umjesto permanentnog pritiska na revi-
zore, Macan bi trebao da objasni za{to je
izbjegao potpisivanje ovako va`nog
ugovo ra, koji je sporan sa vi{e apekata.
Naime, u vrijeme potpisivanja ugovora
IDEAA i Mhlbauera, te{kog preko sto
mili ona maraka, Macan je bio na putu u
Gr~koj. Po zakonu o IDDEEA-i, u slu~aju
da je direktor odsutan ugovor potpisuje
zamjenik direktora. Me|utim, Macan je taj
posao povjerio svojoj pomo}nici
Slobodanki Muhi}, {to je, tvrde upu}eni,
protuzakonito. Slobodanka Muhi} je ina~e,
ku}na prijateljica Sini{e Macana, kojoj je,
prema neprovjerenim informacijama, prvi
~ovjek IDDEEA-e u jednom periodu povje-
rio ~uvanje svoje djece.
Slobodanka Muhi} je stavila svoj potpis
na ugovor koji je krajnje sporan,
netranspar entan i protuzakonit. Po~ev od
toga da ova firma nije ispunjavala potreb-
ne uslove zahtijevane tenderskom doku-
mentacijom, jer je tek po dobijanju ovog
stomilionskog posla izgradila fabriku za
izradu dokumenata u Banjoj Luci, pa do
avansnog finansiranja Mhlbauera.
Zna~ajnu ulogu u potpisivanju ugovora
sa Mhlbauerom imao je Macanov kum
Milenko Malini}, koji je bio zaduèn za
pripremu kompletne tenderske doku-
mentaciju nephodne za potpisivanje
spornog ugovora. Malini}evu ulogu u
ovom poslu dokazuje njegova prepiska sa
Macanom do koje su do{li revizori.
Iako je rije~ o sukobu interesa, Malini}
je bio ~lan {esto~lane komisije za
provo|enje ~itavog postupka. Njegov
zadatak u komisiji je bio da ~itav posao
proprati i dovede do kraja. Putni nalozi
Milenka Malini}a pokazuju da je on ~esto
putovao u Mhlbauer u Njema~koj i da je
njegova uloga u ~itavom ovom poslu, koji
su revizori ocijenili spornim, bila zna~ajna.
O~i slu`benika iz Uredu za reviziju
dràvnih institucija sada su uprte u glavnog
revizora Milenka [egu. Oni od svog {efa
o~ekuju da ne poklekne pred Macanovim
svakodnevnim pritiscima, odnosno da
krivi cu za brojne uo~ene Macanove pro-
puste ne prebaci na revizore.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: MIRHA DEDI]
MACANOV PRITISAK NA [EGU
Sini{a Macan, direktor IDDEEA-e, traì izmjenu revizorskog izvje{taja o poslovanju ove agencije
Nakon objavljivanja detalja afere Mhlbauer, na scenu je stupio Sinia Macan,
direktor IDDEEA-e, ljut na revizore koji su ustanovili njegove propuste
Sinia Macan svakodnevno vri pritisak na revizore koji
su utvrdili da je IDDEEA-e sa Mhlbauerom potpisala
nezakonit ugovor vrijedan 104 miliona maraka
Skandal:Skandal.qxd 13.8.2014 23:03 Page 23
N
akon Berlinske inicijative s kraja
2010. godine, koja je okon~ana
bez ijednog opipljivog rezultata u
BiH, njema~ka diplomatija
pokrenula je novu diplomatsku
akciju, ali ovoga puta prema cijelom
regionu Balkana (ex Jugoslavija i Albanija)
~ije }e finale biti 28. augusta na Berlinskoj
konferenciji. Za razliku od Berlinske
inicijative, koja je imala ambiciju pomo}i
BiH da pokrene ustavne reforme, Berlinska
konferencija ne}e se specifi~no baviti ni
jednom dràvom, niti njenim unutra{njim
ure|enjem, nego }e u centar pa`nje staviti
ekonomsku suradnju, odnosno zajedni~ke
razvojne projekte koji bi mogli unijeti
dinamizam u posustalu ekonomiju
balkanskih dràva. Na stolu ispred
njema~ke kancelarke Angele Merkel, koja
}e predsjedavati Berlinskom konfe -
rencijom, na}i }e se impresivan finansijski
fond teàk 1,6 milijardi eura u cijelosti
namijenjen za finansiranje infrastrukturnih
i poslovnih projekata, ali samo onih koji
imaju {iri, regionalni a ne samo nacionalni
zna~aj. To je samo po~etni iznos sredstava
za obnovu i izgradnju balkanske
infrastrukture, koji bi mogao narasti na
cijelih 10 milijardi eura, koliko je Evropska
unija spremna investirati u regionalne
projekte na Balkanu u razdoblju od 2014.
do 2020. godine, kao dio najavljenog novog
pristupa Evropske unije procesu pro{irenja.
EKONOMIJA ISPRED POLITIKE
Mada se u nekim politi~kim i medijskim
krugovima unutar BiH ve} dulje vremena
provla~i teza kako }e na tapetu Berlinske
konferencije biti BiH - njen Ustav,
institucionalna kriza i teritorijalni preustroj -
Slobodna Bosna iz pouzdanih diplomatskih
izvora doznaje da se Berlinska konferencija
ni na koji ne~in ne}e baviti pospremanjem
nereda u BiH, kao ni bilo kojoj drugoj
balkanskoj dràvi, nego }e se fokusirati na
ekonomske teme od {ireg, regionalnog
zna~aja. To dokazuje, pored ostalog, i sastav
nacionalnih delegacija pozvanih u Berlin
28. augusta: poziv je upu}en isklju~ivo
premijerima balkanskih dràva, te dràvnim
ministrima ekonomije i diplomatije. Na
skup u Berlinu nije dakle pozvan ni jedan
strana~ki lider, niti bilo koji funkcioner iz
entitetske politi~ke nomenklature.
Jednako tako, karakter i cilj Berlinske
konferencije moè se i{~itati iz perso -
nalnog sastava doma}ina. Uz Angelu
Merkel, koja }e predsjedavati Konfe ren -
cijom, sjedit }e {ef njema~ke industrijske i
trgovinske komore, te njema~ki ministar
privrede i energetike Sigmar Gabriel, koji
}e ujedno i otvoriti radni dio skupa u
Berlinu.
Ulaganja u infrastrukturu Balkana nije
samo interes balkanskih dràva, nego i
dràva Evropske unije, prije svih zapadne i
BERLINSKA KONFERENCIJA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Slobodna Bosna otkriva stvarni sadraj i krajnji cilj Berlinske konferencije koju
ve dulje vremena pomno priprema njemaka kancelarka Angela Merkel,
u okviru nove strategije Evropske unije prema dravama Balkana
EVROPSKA UNIJA STVARA BALKANSKI
FOND VRIJEDAN 10 MILIJARDI EURA!
Dràve Balkana mogu
kandidirati samo ekonomske
projekte od {ireg, regionalnog
interesa
EKONOMIJA ISPRED POLITIKE
Berlinskom konferencijom predsjedavat
}e njema~ka kancelarka Angela Merkel
asim:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:38 Page 24
srednje Evrope, koja se preko Balkana
povezuje s Gr~kom, Makedonijom,
Bugarskom, Turskom... Ovaj plan
Evropske unije precizno je utvr|en
sredinom maja na sastanku ministara
vanjskih poslova u Solunu, na kojem su,
pored ostalog, kandidirani i neki vrlo
konkretni infrastrukturni projekti.
POTENCIJALNI PROJEKTI
Gr~ka je iznimno zainteresirana za
izgradnju cestovnog koridora 10 od Atine
do Zagreba, koji bi se dijelom protezao i
preko BiH, te za jonsko-jadranski plinovod
od Gr~ke do Italije, s odvojkom za dràve
Balkana - Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku i
BiH.
Premijer Srbije Aleksandar Vu~i} ve} je
najavio da }e na sastanku u Berlinu, pored
ostalog, kandidirati obnovu i modernizaciju
èljezni~ke pruge od Beograda do Sarajeva,
dok }e Crna Gora u vrh vlastitih prioriteta
kandidirati izgradnju pruge od Bara do
âpljine, kako bi angaìrala goleme a
neiskori{tene kapacitete svoje najve}e
pomorske luke u Baru.
Tro~lana delegacija BiH, premijer
Vjekoslav Bevanda, {ef diplomatije Zlatko
Lagumdìja i ministar ekonomije i vanjske
trgovine Boris Tu~i}, jo{ nije definirala
listu infrastrukturnih projekata koje }e
kandidirati u Berlinu, no izvjesno je da u
Berlin ne}e oti}i ma{u}i rukama. Skoro je
izvjesno da }e kandidirati nekoliko krupnih
projekata iz oblasti energetike, kao {to je
izgradnja hidrocentrala na srednjem toku
Drine, na onom dijelu ove rijeke velikog
energetskog potencijala koji podjednako
pripada BiH i Srbiji. Tako|er, delegacija
BiH kandidirat }e i nekoliko protiv pop -
lavnih projekta, prvenstveno na Bosni i
Savi, a koji imaju regionalni zna~aj budu}i
da se izravno ti~u i na{ih susjeda - Hrvatske
i Srbije - koje se od poplava ne mogu
odbraniti u Gunji ili [apcu, nego u Doboju
i Bosanskom [amcu.
Naravno, delegacija BiH }e u prvi
plan isturiti najva`niji infrastrukturni
projekat u dràvi - cestovni koridor 5C
koji se od Budimpe{te preko Osijeka,
Sarajeva i Mostara proteè do hrvatske
Dalmacije i jadransko-jonskog cestovnog
koridora.
Njema~ka diplomatija izvukla je pouku
iz neuspjele Berlinske inicijative od prije
~etiri godine, kada je unilateralnom akcijom
poku{ala pomo}i politi~arima u BiH da
rije{e problem ustavnih reformi, jedini
preostali uvjet koji BiH mora ispuniti da bi
aplicirala za kandidatski status. Ovoga puta
njema~ka diplomatija opredijelila se za
druk~iju strategiju - nema namjeru rje{avati
institucionalnu i ustavnu krizu ni u BiH ni u
drugim dràvama Balkana, nego namjerava
preko velikih regionalnih projekata
potaknuti razvoj nacionalnih ekonomija i
stvoriti ambijent u kojem }e lokalni
politi~ari s vi{e me|usobnog provjerenja i
uvaàvanja rje{avati nagomilane probleme.
To je ujedno i sr` novog pristupa
Evropske unije prema dràvama zapadnog
Balkana.
14.8.2014. I SLOBODNA BOSNA
25
[TA SE KRIJE U BALKANSKOM PAKETU ANGELE MERKEL?
Najavljeni skup u Berlinu krajem
augusta nije podjednako prihva}en u svim
dijelovima BiH. Primjerice, u Republici
Srpskoj u opticaju je sumanuta teza o
skrivenim namjerama Berlina koji poku{ava
dodatno afirmirati unitarni ustroj BiH i uticati
na ishod oktobarskih parlamentarnih
izbora, a sve to dokazuje ~injenica da na
Berlinsku konferenciju nije pozvan
neprikosnoveni {ef RS-a Milorad Dodik!
Iza zatvorenih berlinskih vrata krije
se mnogo vi{e od njema~ke brige za
stabilnim Balkanom, tvrdi se u
komentaru javnog servisa RS-a.
TEORIJE ZAVJERE
Zato Dodik nije pozvan u Berlin?
Prema saznanjima Slobodne Bosne,
njema~ka kancelarka Angela Merkel
zalaè se za uspostavu stalne regionalne
konferencije, koja bi se odràvala jednom
godi{nje, ali svaki put u drugom gradu
neke od ~lanica Evropske unije. Naredna
konferencija najvjerovatnije }e se odràti u
Parizu (Pari{ka konferencija), a potom u
Londonu, Madridu, Lisabonu i tako sve do
2020. godine, do kada bi sve dràve
Balkana trebale biti spremne za ulazak u
Evropsku uniju.
STALNA REGIONALNA KONFERENCIJA
Nakon Berlinske,
slijedi Parika konferencija
S KOJIM PROJEKTIMA IDU NA BERLINSKU KONFERENCIJU
BiH }e u Berlinu predstavljati Vjekoslav Bevanda, Zlatko Lagumdìja i Boris Tu~i}
asim:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:40 Page 25
K
adrovska kriàljka u Bruxellesu
je tradicionalno tvrd orah. Isto -
vre meno, svaki reizbor
velikodostojnika u evropskoj
prije stonici zapravo je svoje -
vrstan ~as istine za zemlje-~lanice, odnosno
njihov odgovor na krucijalno pitanje - quo
vadis EU. Redovno kadrovsko
pospremanje na vrhu EU ina~e pobu|uje
pa`nju evropske i svjetske javnosti, ali
ovoga puta ono dobija posebnu rezonancu u
izuzetno turbulentnom me|unarodnom
kontekstu, gdje u prvi plan dolazi
hladnoratovska zategnutost odnosa u
velikom trouglu EU-Rusija-SAD.
KADROVSKI TOÂK
Prisjetimo se ovdje stanovitog
doprinosa ministarske Trojke EU -
isuvi{e tvrde i nedovoljno obazrive tokom
nedavnih pregovora o bilateralnoj saradnji
sa biv{om, proruskom, i novom,
proevropskom garniturom u Kijevu. U
me|uvremenu, do{lo je do eskalacije
ukrajinske krize izvan kontrole, s trenutno
nepreglednim ekonomskim, politi~kim i
sigurnosnim reperkusijama na odnose
SAD, EU-a i njenih ~lanica sa Rusijom.
Vrijeme }e pokazati da li su u pravu oni koji
tvrde da se radi o po~etku novog, drugog
hladnog rata u Evropi - u sjeni uzavrelog
Bliskog istoka; otvorenog pitanja
nuklearnog programa Irana; nove eskalacije
izraelsko-arapskog konflikta... itd. (v.
posebne osvrte na ove teme na internet
portalu IFIMES-a). Produèna globalna
finansijska kriza, nakon {to je iz temelja
uzdrmala stare, u posljednje vrijeme
ozbiljno poga|a pojedine mla|e ~lanice
EU, od kojih neke u neposrednom ili
blièm susjedstvu BiH. U datoj
konstelaciji, logi~an je zamor u politici
pro{irenja na jednoj, kao i narastaju}i
euroskepticizam na drugoj strani.
Istovremeno, eurokrati u Bruxellesu znaju
da ostatak svijeta ne stoji u mjestu, tj. da
nove, respektabilne integracije zemalja
Euroazije i Latinske Amerike (BRIKS i dr.)
u za sada laganom kasu, ali uskoro
nezadrìvom galopu donose supernovu
energiju sa svim, niti izdaleka iskori{tenim
prirodnim i ljudskim potencijalima...
[ta je, tu je. U Bruxellesu se odskora
ponovno pokrenuo veliki kadrovski to~ak.
Bez naro~itog slavlja i hektolitara ritualnog
{ampanjca - uz glasno negodovanje
zvani~nog Londona - Evropski parlament
(EP) u novoizabranom sastavu je 15. jula
ove godine hladno, po nekima koriste}i
dosta impulsivno svoje lisabonske
ovlasti, potvrdio imenovanje luksem -
bur{kog politi~kog veterana, konzervativca
Jean-Claude Junckera za novog
predsjednika Evropske komisije. Po nalogu
EP-a, narednog dana, 16. jula, odràn je
poseban, namjenski sastanak Evropskog
vije}a (engl: European Council), na kome
su razmatrani prijedlozi za ostala klju~na
imenovanja na pozicije u samom vrhu
piramide EU - predsjednika Evropskog
vije}a, te visokog predstavnika za vanjsku
politiku i sigurnost EU. Izjava (odlaze}eg)
predsjednika Evropskog vije}a Hermana
van Rompuya na kraju sastanka bila je
manje-vi{e o~ekivana: ... Nismo postigli
konsenzus o svim imenovanjima,
nastavljamo konsultacije - Vije}e se
ponovo okuplja 30. augusta o.g. i nastavlja
rad po istom dnevnom redu... Ina~e,
predsjedniku Evropskog Vije}a Hermanu
van Rompuyu (Belgija), mandat isti~e 1.
decembra 2014., a visokom predstavniku za
vanjsku politiku i sigurnost EU, baronesi
Catherine Ashton (UK) - 31. oktobra 2014.
godine.
U svakom slu~aju, rezultati evropskih
izbora u maju ove godine prejasno su
potvrdili da je EU projekat u ozbiljnoj krizi.
Sa ulaskom ekstremne desnice na velika
vrata EP-a, duhovi iz najcrnjih vremena
Evrope pu{teni su iz boce. Istorijska ironija
je potpuna jer se to desilo u godini kada
Evropa i svijet obiljeàvaju pobjede nad
apsolutnim zlom u dva svjetska rata - 100.
godi{njicu Prvog i 70. godi{njicu od
po~etka kraja Drugog svjetskog rata -
iskrcavanjem saveznika u Normandiji
1944. godine, megavojne operacije kojom
je neopozivo najavljen kona~an slom
Pi{e: NED@AD S. HAD@IMUSI]
Rezultati evropskih izbora u maju ove godine prejasno su potvrdili da je EU pro-
jekat u ozbiljnoj krizi; s ulaskom ekstremne desnice na velika vrata Evropskog
parlamenta, duhovi iz najcrnjih vremena Evrope puteni su iz boce
AS ISTINE
Mo`da nas ~eka novi, drugi hladni
rat u Evropi - u sjeni uzavrelog
Bliskog istoka
evropska unija:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:13 Page 26
nacisti~ke Njema~ke.
Evropska unija jednostavno nema
vremena za dvorske igre bez granica i
dangubu u trgovini oko popunjavanja
nadalje otvorenih, klju~nih pozicija. U
javnoj debati oko izbora nove briselske
garniture, posebnu pa`nju zasluùju
komentari i preporuke renomiranih
geopoliti~kih analiti~ara i eksperata
londonskog The Economista i briselskog
Carnegie Europe (European Think Tank of
the Year). The Economist izravno
preporu~uje dansku predsjednicu vlade
Helle Thorning-Schmidt za nasljednicu
Hermana van Rompya na poziciji prve
persone Evropskog vije}a. Ona politi~ki
pripada lijevom centru i time unosi idealan
balans vis a vis kolege na vrhu EU -
notornog EU federaliste i viteza evropskog
desnog centra, J.C. Junckera, novog
predsjednika Evropske komisije. Even -
tualni, jedini hendikep njenoj kandidaturi
mogla bi, ali ne mora biti, ~injenica da
Danska nije u eurozoni ({to ovoj iz
londonskog ugla moè biti samo dodatna
preporuka).
Pozicija {efa diplomatije EU, visokog
predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost
EU-a, daleko je intrigantnija. Kona~an
izbor je u direktnoj korelaciji s vizijom i
realnim aspiracijama ~lanica EU-a. U
me|uvremenu, aktuelna ministrica za
vanjske poslove Italije Federica Mogherini
je u najkra}em vremenu izbila u prvi plan
kao darling, favorite candidate mnogih u
Bruxellesu. Me|utim, upravo je njena
kandidatura za nasljednicu baronese Ashton
proizvela zbrku i odgodila klju~na
imenovanja u paketu. Njen EU profil je
poznat: relativno mlada (41), vrlo
inteligentna i obrazovana radoholi~arka...
Hendikep: nedovoljno iskusna, tek
nekoliko mjeseci na ministarskoj poziciji...
Puno ozbiljnije zamjerke odnose se na
njenu pretjeranu popustljivost i
razumijevanje za interese Rusije. Naime,
njeno prvo putovanje u vrijeme italijanskog
polugodi{njeg predsjedavanja u EU imalo
je za destinaciju Kijev, pa Moskvu. Tamo
je, kaù, implicite prihvatila argumentaciju
Kremlja u bilateralnom konfliktu, plus
prepoznala je energetsku zavisnost EU-a
od Rusije i u tom sklopu podràla
kontroverzni projekat Ju`nog toka, koji u
{irokom luku zaobilazi Ukrajinu (!).
Kako god, teku}i time-out do kraja
ovog mjeseca otvorio je mogu}nost za nove
SMJENA VODE]E GARNITURE U BRUXELLESU

kandidature. U glasnom razmi{ljanju na
temu izbora li~nosti visokog me|u -
narodnog kalibra, naj~e{}e se pominju
slijede}a imena: Frank-Walter Steinmeier,
iskusni ministar vanjskih poslova
lokomotive EU-a, Njema~ke; uvaèna
Kristalina Georgijeva (Bugarska), koja
trenutno obna{a funkciju visokog komesara
za humanitarnu pomo}; ultra iskusna Emma
Bonino, zemljakinja signore Mangharini,
nekad tako|e na poziciji ministrice
vanjskih poslova Italije, te biv{a
predsjednica EEC-a (Evropske ekonomske
komisije i dr.); Karl Bildt, biv{i i sada{nji
ministar vanjskih poslova [vedske (uz niz
ranijih doma}ih i me|unarodnih funkcija);
zatim Radek Sikorski, ministar vanjskih
poslova Poljske; Joschka Fischer, biv{i
ministar vanjskih poslova Njema~ke; te
Anna Ascani, predsjednica Parlamenta
Italije i sir Chris Patten, evropski i svjetski
politi~ki guru, vjerovatno jedan od
najpresti`nijih britanskih politi~ara, nakon
Winstona Churchilla.
ÊKAJU]I DAN-D
Na evropskim analiti~arskim berzama,
za sada najbolje kotiraju iskusni
skandinavski i evropski tigar Karl Bildt
([vedska), iako ga {iroko bije glas da je
umi{ljen i arogantan (engl. idiom: too
clever by half), zatim britki i visoko
cijenjeni Radek Sikorski, poljski ministar
vanjskih poslova ~ija je formalna
kandidatura ve} podnesena Evropskom
vije}u - mo`da malo preuranjena za
dvorske obi~aje u Bruxellesu - a da bi
izdràla sva mogu}a iznena|enja i ostala
na stolu do dana-D.
Prema ve}ini evropskih analiti~ara,
slijede}i visoki predstavnik za vanjsku
politiku i sigurnost EU-a bi trebao
posjedovati ono {to u diplomatskom esnafu
nedovoljno iskusna baronessa Catherine
Ashton nema. Njen svojevremeni izbor bio
je zapravo konstruktivna gesta Bruxellesa
prema zvani~nom, notorno euroskepti~nom
Londonu. Istina, nakon dosta nesigurnog
starta, ona je uspjela da prevazi|e
pesimisti~na o~ekivanja i u~ini zna~ajne
diplomatske pomake po pitanju odnosa EU
sa Iranom i Zapadnim Balkanom, posebno
u medijaciji pregovora izme|u Beograda i
Pri{tine.
Budimo realni, radi se poziciji kroz koju
se poput izdajni~ke prizme prelamaju sve
slabosti i nedore~enosti onoga {to zvani~ni
Bruxelles ve} godinama pompezno
progla{ava Zajedni~kom vanjskom i
sigurnosnom politikom EU koje jo{ nema
na globalnoj mapi. Zato, velike ~lanice
jo{ nisu voljne da pojedina~ne nacionalne
(dràvne, da ne bude zabune) prerogative
na me|unarodnom planu prenesu na
visokog predstavnika za vanjsku politiku i
sigurnost EU, odnosno na EEAS - tj. na
Diplomatsku slu`bu EU, ustanovljenu
Lisabonskim sporazumom iz 2009. godine i
lansiranu u EU orbitu 1. januara 2011.
godine. Iz pragmatskog ugla vode}ih
~lanica EU-a (Njema~ka, Francuska i
Velika Britanija), takav realan portfolio
vanjskih poslova je manje atraktivan od
nekih drugih, daleko unosnijih za njihove
primarne interese.
Na drugoj strani, ostaju otvorena
pitanja: prvo, da li je Evropska unija
spremna za jakog visokog predstavnika za
vanjsku politiku i sigurnost (?); drugo, da li
su postoje}e strukture dovoljno solidne da
izdrè takav test (?); i tre}e, jesu li zemlje-
~lanice spremne da isti bespogovorno
demokratski prihvate (?). Odgovori na ova
pitanja nisu jednostavni, ali su tim vi{e
intrigantni jer otvaraju dvije {kole
mi{ljenja. Prva {kola je instituci -
onalisti~ka. Umjesto jakih, visokopozici -
oniranih predstavnika, daje prednost
daljem strukturalnom konsolidovanju
institucija EU - prije nego se posegne za
zvje zdama.
Druga {kola uvaàva uobi~ajene
parametre kod izbora visokih EU
predstavnika - korektna zastupljenost
~lanica, politi~ka provenijencija i rodna
ravnoteà koji po sebi ne garantuju da }e
slijede}i {ef diplomatije i sigurnosti EU biti
iskusan u mjeri koju svi zagovaraju.
Istovremeno, ostavlja otvorena vrata za
mogu}nost da }e ovoga puta EU lideri
prepoznati potrebu za sna`nijim
me|unarodnim imidòm EU-a, t.j.
iskoristiti realan istorijski momentum i
odlu~iti se za Gospodina Pravog ili
Gospo|u Pravu.
BLIJEDI VED: Karl Bildt,

bivi i sadanji ministar
vanjskih poslova vedske
(uz niz ranijih domaih i
meunarodnih funkcija),
takoer je jedan od kandi-
data za funkciju visokog
predstavnika za vanjsku
politiku i sigurnost EU
NASLJEDNICA, MO@DA
Visoki predstavnik za
vanjsku politiku i sigurnost
EU Catherine Ashton i
ministrica vanjskih poslova
Italije Federica Mogherini
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd 13.8.2014 23:13 Page 6
U predizbornoj kampanji ne treba
lagati i ogovarati ljude, ne treba ih dovoditi
do lin~a a da iza toga ne stoji ni jedan argu-
ment, kazao je po~etkom nedjelje Nikola
[piri}, potpredsjednik SNSD-a.
Ve} u slijede}im minutama [piri} je
javnosti dao do znanja da }e predizborna
kampanja SNSD-a biti upravo suprotna.
Naime, [piri} je na istoj presici pokazao
slu`bene zna~ke koje su podijeljene gru-
pama i nevladinom sektoru koje me|unaro-
dna zajednica priprema za protest u
slu~aju da pobijedi SNSD. [piri} sumnja i
da je opozicija umije{ana u ~itavu pri~u i da
bi, nakon {to izgubi na izborima, bila
pokrovitelj protesta. [piri} nije èlio da
zna~ku izbliza pokaè novinarima,
me|utim ispostavilo se da zna~ke koje
prijete da destabilizuju ~itavu Republiku
Srpsku pripadaju Tuzlanskoj antikriminal-
noj organizaciji (TAKO), koja pruà
podr{ku policiji u spre~avanju kriminalnih
aktivnosti!?
DODIKOVI REGIONALNI NEPRIJATELJI
Milorad Dodik, predsjednik RS-a, samo
dva dana ranije, za beogradsku Politiku je
izjavio da neki stranci posredstvom
nevladinog sektora stvaraju na Palama, u
Doboju, Bijeljini i Banjoj Luci centre iz
kojih bi neposredno poslije izbora, tvrdnja-
ma da su izbori pokradeni, poku{ali da
destabilizuju postizbornu situaciju i iza-
zovu atmosferu javne pobune.
Mi znamo i imena stranaca koji to
rade, pratimo njihove dolaske iz centara
regiona, znamo na~in na koji rade i ljude s
kojima to pripremaju, rekao je Dodik pozi-
vaju}i se na saznanja bezbjednosnih slu`bi
Republike Srpske.
Predstoje}a predizborna kampanja u
Republici Srpskoj, prema dosada{njim
izjavama lidera SNSD-a, bi}e najprljavija
do sada. Naime, li~ne uvrede i diskvali-
fikacije, prema ocjeni analiti~ara, ima}e
prednost u odnosu na ekonomske pro-
grame. Sa èstokim uvredama politi~kih
protivnika SNSD je krenuo ~ak dva mjese-
ca prije zvani~nog po~etka predizborne
utakmice. Me|utim, upu}eni tvrde da je to
tek uvertira za ono {to slijedi.
Da }e predstoje}a kampanja biti krajne
prljava, nagovijestio je i Sta{a Ko{arac,
zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda
Parlamenta BiH, koji je nedavno zatraìo
od Milana Tegeltije, predsjednika Visokog
sudskog i tuìla~kog vije}a (VSTV), da
utvrdi koje je tuìla{tvo nadle`no za pred-
mete ubistava Sr|ana Kneèvi}a, Riste
Jugovi}a i @eljka Markovi}a, te da se pre-
duzmu mjere iz nadle`nosti VSTV-a protiv
onih koji, eventualno, opstruiraju istragu i
procesuiranje osumnji~enih.
Ko{arac je prethodno, 29. aprila, na
sjednici Doma naroda Parlamentarne
skup{tine BiH postavio delegatsko pitanje u
kome je traìo da Tuìla{tvo BiH odgovori
kada }e rasvijetliti ova ubistva i proce-
PREDIZBORNO ZAGRIJAVANJE
Pi{e: MIRHA DEDI]
Traganje za unutranjim i spoljnim neprijateljima sa
znakama koji e destabilizovati Republiku Srpsku,
nazivanje politikih protivnika mentalnim monstru-
mima i budaletinama, samo je uvod u predizbornu
kampanju SNSD-a koja e, kako saznajemo, uskoro
eskalirati u najprljaviju do sada
DODIK ]E SVOJE POLITI^KE
PROTIVNIKE POKU[ATI
DISKVALIFIKOVATI
OPTU@BAMA ZA UBISTVA
dodikova kampanja:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:11 Page 30
suirati izvr{ioce i naredbodavce tih zlo~ina
koji su se desili u Isto~nom Sarajevu, u
periodu od 7. avgusta 1998. do 24. septem-
bra 2002. godine.
Upu}eni tvrde da je Ko{arac pripremio
teren za ozbiljne optu`be koje }e uslijediti
na ra~un zvani~nika SDS-a. Naime, SNSD-
ovi prvaci spremaju se da za ubistva
Jugovi}a, Kneèvi}a i Markovi}a optuè
neke od visokih funkcionera SDS-a.
Tvrdnje o umije{anosti vi|enijih SDS-
ovaca u nerije{ena ubistva zapravo }e pred-
stavljati temelj predizborne kampanje
SNSD-a, barem u sarajevskoj regiji.
Maneverski prostor SNSD-u pruà i
~injenica da istrage oko ovih ubistva tapka-
ju u mjestu gotovo deset godina. Upravo je
to posluìlo pro{le godine Miloradu Dodiku
da netom smijenjenog Mirka [arovi}a sa
du`nosti dràvnog ministra spoljnih
trgovine optuì da je naru~ilac ubistva
biv{eg direktora Jahorina osiguranja Riste
Jugovi}a.
Po~initelj ubistva je zapravo poznat, a
[arovi} je naru~ilac. To je bila javna tajna
u Sarajevu i svi su ~ekali dan kada }e
[arovi} biti uhap{en, rekao je Dodik.
Nekoliko mjeseci nakon uspostavljanja
platforme SNSD-a i SDS-a do{li su ljudi iz
SIPA-e, obavje{tajnih struktura i
me|unaro dne zajednice i rekli da }emo
imati problem sa [arovi}em, koji je ranije
naru~io ubistvo Jugovi}a, rekao je Dodik
za Televiziju OSM.
On je naveo kako su mu iz SIPA-e
saop{tili da su na{li izvr{ioca koji je priz-
SVI DODIKOVI UNUTRA[NJI I SPOLJNI NEPRIJATELJI
Predizbornu kampanju SNSD-a osmislili su marketin{ki

stru~njaci iz Beograda koji su podigli rejting Ivice Da~i}a
BESPO[TEDNI OBRAÛNI LIDERA SNSD-a SA POLITI^KIM PROTIVNICIMA
Ne pominji da je mala plata, zajebi pri~u o posljedici rata
nao da je za to dobio dio novca i da je spre-
man da bude za{ti}eni svjedok. Opozicija
Republike Srpske je ovaj Dodikov istup
okvalifikovala kao pona{anje bez
presedana, ne samo u BiH nego i regionu, a
[arovi}ev advokat Dragi{a Joki} je od
Tuìla{tva BiH traìo i dobio dokument da
se protiv [arovi}a ne vodi nikakva krivi~na
istraga.
Zbog skandaloznog spletkarenja i
bla}enja [arovi}a, Mladen Bosi}, lider
SDS-a, traìo je da Dodik podnese ostavku.
Sve ovo je jasan znak panike koja vlada u
redovima SNSD-a i dokaz da ne}e birati
sredstva kako bi ostali na vlasti i nakon
izbo ra, kazao je Bosi}.
Slijede}i na meti SNSD-ovaca mogao
bi biti Milovan Cicko Bjelica, na~elnik
Sokoca, koji bi po istom scenariju mogao
biti povezan s ubistvom @eljka Markovi}a,
na~elnika policije MUP-a RS, ubijenog
2002. godine na Sokocu ispred pun~eve
ku}e. Neki tragovi vodili su do Bjelice, ali
svaka istraga o njegovoj umije{anosti bila
je osu|ena na propast.
KO ISTRA@UJE UBISTVA NA PALAMA
U SDS-u su prozreli namjere SNSD-a i
njihovu prljavu kampanju komentari{u
Dodikovom spremno{}u da ne bira sredstva
kako bi ostao na vlasti.
Aleksandra Pandurevi}, poslanica SDS-a
u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH,
za na{ list kaè: Ve}ina tih ubistva desila
su se kada je SNSD bio na vlasti. Nije mi
jasno za{to oni to odmah nisu razrije{ili,
kada su u to vrijeme na~elnici CJB Isto~no
Sarajevo bili kadrovi SNSD-a. Mi svakako
podràvamo istragu i obe}avamo da }emo
rije{iti sve te predmete za razliku od SNSD-a
koji do sada ni{ta po tom pitanju nije ura-
dio. Ko{arac se u predizborne svrhe poigra-
va tragedijom tih ljudi. Umjesto toga, bolje
bi bilo da objasni kako je na Jahorini
potro{eno 60 miliona maraka za dva
{estosjeda i topove za snijeg koji su
postavljeni u suprotnom smjeru.
I pored toga {to ìvi u Isto~nom
Sarajevu Ko{arac se preko Parlamenta BiH
raspituje {ta je sa istragama koje je godina-
ma vodilo Tuìla{tvo Isto~no Sarajevo.
Neven Kramer, sekretar Tuìla{tva
Isto~no Sarajevo, za na{ list kaè da je za
ubistvo Sr|ana Kneèvi}a Okru`ni sud
Srpsko Sarajevo 28. aprila 1999. godine,
donio osloba|aju}u presudu protiv {est lica,
a koju je potvrdio Vrhovni sud Republike
Srpske 13. decembra 1999. godine.
Predmet se i dalje vodi u Tuìla{tvu Isto~no
Sarajevo. Kramer tvrdi da su predmeti koji
se odnose na ubistva direktora tada{njeg
Srpskog osiguravaju}eg dru{tva Jahorina
Riste Jugovi}a i na~elnika CJB Isto~no
Sarajevo @eljka Markovi}a ustupljeni
Tuìla{tvu BiH u martu 2006. godine. Mi
sa predmetima Riste Jugovi}a i @eljka
Markovi}a nemamo vi{e ni{ta jer su
preba~eni u nadle`nost Tuìla{tva BiH,
kaè Kramer.
Me|utim, u Tuìla{tvu BiH tvrde da se
nerazja{njena ubistva Kneèvi}a, Marko -
vi}a i Jugovi}a vi{e od deset godina nalaze
u radu u Okru`nom tuìla{tvu Isto~no
Sarajevo, koje je zajedno sa MUP-om
Republike Srpske provodilo istragu o ovim
ubistvima.
Portparol Tuìla{tva BiH Boris
Grube{i} tvrdi da su Tuìla{tvu prosli -
je|ene kopije ovih predmeta, ali da formal-
no nikada nisu preba~eni u ovu pravosudnu
instituciju.
Originali predmeta nalaze se u
Okru`nom tuìla{tvu Isto~no Sarajevo, a
mi smo dobili kopije u slu~aju da, u okviru
istraga o organizovanom kriminalu,
PREDIZBORNO ZAGRIJAVANJE
NERASVIJETLJENA UBISTVA INSTRUMENT ZA POLITI^KE OBRAÛNE

Ni nakon {esnaest godina nisu prona|ene ubice komandanta Bijelih vukova Sr|ana
Kneèvi}a
ALEKSANDRA
PANDUREVI]
Ve}ina do sada
nerasvijetljenih ubistava
desila su se kada je
SNSD bio na vlasti
DODIK ANGA@OVAO DAÎ]EVE SPIN DOKTORE
Beogradska marketin{ka
agencija Watch out, koja je
Da~i}u digla popularnost,
radi predizbornu kampanju
SNSD-a
do|emo do nekih dokaza o izvr{iocima
ovih ubistva, kaè Grube{i}.
U Tuìla{tvu BiH kaù da hipoteku
nera zja{njenih zlo~ina, koji se procesuiraju
pred entitetskim pravosu|em, ne èle nositi
i da pitanje kada }e biti okon~ana istraga u
vezi sa ovim ubistvima treba postaviti
entitetskom pravosu|u i policiji.
Upravo ovu pravnu nedore~enost oko
nadle`nosti predmeta u tuìla{tvima
SNSD }e zloupotrijebiti kako bi diskredi-
tovao vo|e SDS-a. Zbog toga i ne ~udi
pismo koje je Ko{arac uputio glavnom
tuìocu BiH Goranu Salihovi}u u kojem
apeluje na Tuìla{tvo BiH da, osam godi-
na nakon {to je iz Okru`nog tuìla{tva u
Isto~nom Sarajevu izuzelo predmete koji
se odnose na ubistva Kneèvi}a,
Jugovi}a i Marko vi}a, okon~a istragu i
kona~no procesuira izvr{ioce i naredbo-
davce tih zlo~ina.
KO SAVJETUJE ÊLNIKE SNSD-a
Lider SNSD-a Milorad Dodik je jo{
prije {est mjeseci podigao na noge svoj
izborni {tab. Pored provjerenog Rajka
Vasi}a, strategiju za dobijanje izbora
povjerio je i poznatoj beogradskoj mar-
ketin{koj agenciji. U SNSD-u ne}e da
kaù ko su njihovi skriveni spin doktori
koji im pomaù da dobiju bitku 12. okto-
bra i koliko su novca za njih izdvojili.
Me|utim, na{ list saznaje da je rije~ o
agenciji Watch out ~iji su marketin{ki
stru~njaci u posljednjih nekoliko godina
vodili predizborne kampanje Socijali sti -
~ke partije Srbije, na ~ijem se ~elu nalazi
Ivica Da~i}. Direktor Watch outa, koji
osmi{ljava kampanju Dodiku i SNSD-u
je Toma Babovi}. Prema saznanjima
na{eg lista upravo je Babovi} nagovorio
Da~i}a da javno ~esto pjeva Be{li}evu
pjesmu Miljacka, kojom je kupio
naklonost velikog broja glasa~a.
Savjetnici iz ove ku}e nagovorili su
Da~i}a i da se na posljednjoj predizbor-
noj kampanji slika sa striperom Dejanom
Nestorovi}em kojeg su mediji dovodili u
(ljubavnu) vezi sa vladikom Ka~aven-
dom. Nestorovi}evom izjavom da mu je
Da~i} idol, lider socijalista je pred izbore
zadobio naklonost gej populacije. Upravo
je Watch out zasluàn sa ponovni rast
popularnosti socijalista u Srbiji. Ovu
agenciju angaòvali su i ko{arka{ki klub
Partizan, Fudbalski klub Crvena zvezda,
brojna javna preduze}a i ministarstva u
Srbiji.
Usluge ove marketin{ke agencije, kako
doznajemo, prili~no su skupe. Me|utim,
potpredsednik SNSD-a Igor Radoji~i}
izjavio je da ova stranka raspolaè veoma
skromnim sredstvima kojima }e biti finan-
sirana predizborna kampanja. To su sred-
stva od strate{ke ~lanarine koju imamo kao
poseban namet, od redovne ~lanarine i od
sredstava koja dolaze iz budèta krajnje
neredovno, jer mnoge lokalne zajednice to
vi{e uop{te ne ispla}uju, rekao je
Radoji~i}.
No, prema saznanjima na{eg lista, Dodik
je za savjetni~ke usluge izdvojio podebelu
sumu novca. Rije~ je o nekoliko miliona
maraka, koje bi trebalo da obezbijede nje-
govi privilegovani tajkuni i privrednici.
U SNSD-u su uvjereni da SDS-u kam-
panju vodi izraelska kompanija koju je u
zadnjih nekoliko godina angaòvali
Aleksandar Vu~i} i Tomislav Nikoli}, lideri
SNS-a. Dnevni list Press, koji je sude}i po
ure|iva~koj politici postao slu`beno glasilo
SNSD-a, pi{e da se u strana~kim prostorija-
ma SDS sve ~e{}e mogu vidjeti Ivan
Bender, partner u agenciji Ruskin & Hunt,
~ovjek koji se nalazio u kreativnom timu
naprednjaka, ali i Eisin Asaf, ~uveni izrael-
ski PR maher, koji je {iroj javnosti postao
poznat po tome {to je prije osmi{ljavanja
pobjedni~ke kampanje za SNS uspje{no
vodio promotivne i propagandne poslove
biv{em predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u.
U SDS-u za na{ list me|utim tvrde da
im u predizbornoj kampanju ne}e pomo}i
izraelski stru~njaci iz agencije Ruskin &
Hunt jer su njihove usluge papreno skupe
i da su konsalting povjerili beogradskoj
marketin{koj agenciji Profajler tim, koja je
za SDS ve} radila neka istraìvanja. U ovoj
agenciji je, kako saznajemo, svojevremeno
kao savjetnik radio i aktuelni premijer
Srbije Aleksandar Vu~i}.
SVI DODIKOVI UNUTRA[NJI I SPOLJNI NEPRIJATELJI
Glavni SNSD-ov jastreb Sta{a Ko{arac
posljednjih dana je na svoja ple}a preuzeo
vi{e politi~kog tereta nego {to se to od
njega traì. Istrajan je u odbrani lika i djela
svog {efa Milorada Dodika, naro~ito od
napada koji dolaze od SDS-a iz Isto~nog
Sarajeva. Mo`da se razlog za ovoliki nje-
gov anga`man krije u ~injenici da je ambi-
ciozni Ko{arac ne tako davno na Jahorini
svojim stana~kim prijateljima najavio da }e
mu slijede}a stepenica biti kandidatura za
predsjednika RS-a. Ko{arac itekako uìva
u politi~kim funkcijama i privilegijama koje
one donose. Otkako je preuzeo du`nost
predsjedavaju}eg Doma naroda PS BiH
nabavio je i novog skupocjenog dìpa.
Ko{arac nije samo vrijedan na politi~kom
polju, ve} je agilan i u preduzetni{tvu.
Bavio se proizvodnjom {ampinjona,
pokrenuo privatnu firmu Admiral, a sada
uveliko proizvodi rakiju koju je brendirao i
prodaje je brojnim institucijama {irom BiH,
Studentskom centru Lukavica, hotelima na
Jahorini i prodajnim objektima u
Andri}gradu. Cijena njegove jabukove
Milosrdne rakije, od 0.75 litara kre}e se
od 50 do 70 maraka u zavisnosti u kom
se objektu prodaje.
MILOSR\E PRVOG SNSD-ovog JASTREBA
Staa Koarac najagilniji
SNSD-ovac u odbrani lika i
djela Milorada Dodika
DODIKOVA UDARNA PESNICA
Sta{a Ko{arac ne {tedi se u odbrani
lika i djela Milorada Dodika
V
lasti u Bosni i Hercegovini rade
minimalno da pomognu podr -
u~jima koja su stradala u pop -
lavama. Tako je barem za
stanovnike Papratnice i @eljeznog
Polja u Zeni~ko-dobojskom kantonu.
Njihove tvrdnje potvr|uju volonteri koji od
maja do danas rade na terenima {irom BiH,
gdje tek rijetko sretnu predstavnike
lokalnih vlasti ili radnike na terenu. Svi se
slaù da je situacija nakon zadnjih poplava
puno gora nego je bila u maju.
POLITI^KA POPLAVA
Sadeta Ajdinovi} iz sela ôle, @eljezno
Polje, sa dvoje djece od maja spava pod
{atorima. Ona je sa djecom, kroz {ume,
si{la do magistralnog puta M17 dan nakon
zadnje poplave. Prvo se pridruìla
protestima koje su mje{tani napravili, a
potom volonterima koji poku{avaju o~istiti
put. Posao koji rade izgleda kao Sizifov.
Pred njima je brdo kamenja, drve}e, asfalt u
komadima, blato i mulj... I usred svega
toga, ljudi koji lopatama poku{avaju ne{to
uraditi, potpuno isrcpljeni. U pomo} im je
pristiglo nekoliko velikih ma{ina, ali i one
izgledaju nemo}ne pred svim tim
nanosima. Ja ne znam {ta sada treba da
radimo. Niko nam ni ne poku{ava pomo}i.
Moèmo samo da se iselimo, odemo, pa
kako nam bude, kaè vidno umorna i ljuta
Sadeta.
Jim Marshall, Bosanac po opre dje -
ljenju, ve} tri mjeseca sa grupom volontera
radi u poplavljenim podru~jima. Kaè da
stanovni{tvo, ali i volonteri, imaju malo
koristi od vlasti. Ma kakav put da je
postojao od maja u @eljeznom Polju sada je
odnesen. Bili smo tamo u danima nakon
zadnje poplave i tvrdim da je dolina bila
potpuno pusta i tiha, dok su tek povremeno
odjekivale na{e lopate. Skoro je te{ko
povjerovati da je realan takav stepen
zanemarivanja, nekompetentnosti, lo{e
uprave i politi~kog cinizma. Lokalni
politi~ari i postoje}e strukture su mo`da bili
od neke koristi u osiguranju osnovnih
potreba (struje, vode), osnovne infra stru -
kture (opravku mostova, izgradnja
privremenih puteva), i evakuaciji, ali osim
toga njihov odgovor je bio negdje izme|u
jako slabog i skandaloznog, kaè
Marshall, dodaju}i kako je vojska
pomagala u niìm dijelovima u ~i{}enju
ru{evina, ali da su najvi{e zakazale lokalne
vlasti: Sreli smo se sa izaslanikom iz
Kantona u Papratnici, ali on tvrdi da su mu
ruke vezane zbog blokade na federalnom
nivou. Stalno ~ujemo suprotne i
kontradiktorne izjave predstavnika vlasti na
PAPRATNICA I @ELJEZNO POLJE
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Vodena bujica je
po et kom augusta
raskoma da la cestu, zatr-
pala ili odnijela mostove i
unitila usjeve u
Papratnici i eljeznom
Polju; ionako teak ivot
u poplavljenim dijelovi-
ma BiH sada je postao
skoro pa nepodnoljiv
nidzara poplave:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 23:07 Page 34
svim nivoima, koji naravno samo prebacuju
lopticu. Meni su neki ljudi kategori~ki
tvrdili da su im op}inski izaslanici rekli da
pomo} ne}e sti}i, ali da bi mogla do}i ako
se pridruè ovoj ili onoj politi~koj partiji,
bilo SDA bilo HDZ. Nemam sumnje da }e
u Papratnici ili @eljeznom Polju biti puno
politi~kih aktivista u periodu prije izbora.
Ali, pored toga, imaju}i u vidi da ljudi ìve
u podru~ju u kojem ima klizi{ta, malo je
~udo da nema izgubljenih ìvota. A ta
~injenice svakako nije ne{to na ~emu treba
OTI]I ILI OSTATI
OAJ I STRAH
Poplavljena podru~ja obilaze kandidati za razne
funkcije, obe}avaju}i sva{ta, no ne rade ni{ta
zahvaliti politi~arima.
U predizbornoj godini, uvjerili smo se,
mnogi politi~ari poplave vide kao dobru,
besplatnu, predizbornu kampanju.
Poplavljena podru~ja obilaze kandidati za
razne funkcije, obe}avaju}i sva{ta, no ne
rade ni{ta. Preumorni mje{tani ih do~ekuju
i ispra}aju, potpuno svjesni da njihova
posjeta ne zna~i ni{ta drugo do predizbornu
kampanju.
BUJICA STRAHA
Umor se na lica ljudi u Papratnici i
@eljeznom Polju duboko urezao. Kao i
strah. Luce Trogrli} smo na{li kako
poluizgubljeno hoda oko svoje ku}e.
Ve}ina namje{taja iz njene ku}i je vani. Tlo
je mekano, blatnjavo, i prljavo. Pod na{im
nogama su vrhovi stabljika kukuruza,
poneka paprika, vrhovi ograda... Luce kaè
da je sada gore nego {to je bilo u maju. îni
se da ne zna odakle da po~ne ~i{}enje i da
li uop}e ima smisla da po~inje. Kaè da joj
je osamdeset godina i da vi{e nema snage.
Ne pla~e, ali ima suze u o~ima. Izgleda kao
da je prevelik napor pustiti suzu nakon
dvije neprospavane no}i u ku}i koja je
zarobljena muljem.
Isto je kod susjeda. Svi samo hodaju
oko ku}a, obilaze susjede i pogledaju
prema rijeci. Mjesto je vodom podijeljeno
na tri dijela. Gornju Papratnicu, sa nekih
300 stanovnika, voda je odsjekla i do njih
se moè do}i samo kroz {umu. Nema vi{e
ni mosta ni puta do njih. Stanovnici
traktorima poku{avaju raskr~iti put ka
zaseocima u kojima, kaù, ima dosta
starijih ljudi i djece. Donja Papratnica je
presje~ena na dva dijela. Bujica vode
odnijela je mosti}e, smrvila asfalt,
razbacala betonske plo~e... Pri~aju nam da
je sve trajalo samo dvadesetak minuta.
PAPRATNICA
Bujica je odnijela mostove i cestu. Voda je nosila sve pred
sobom, komadale asfalt, betonske plo~e, mostove... Ku}e je
prekrila muljem, blatom i vodom pomije{anom sa kanalizacijom
Jedanaestogodi{nja Tea, koja nas vodi
preko brda na drugi kraj sela, sje}a se kako
je kamenje udaralo od ku}e. Bilo me malo
strah tog zvuka. Sve je bilo kao neka
ogromna buka, pri~a Tea o danu kada je
po~ela ki{a i bujica. Katica Budimir je
trudna peti mjesec. Kada je bujica krenula,
bila je u ku}i sa svoje dvoje djece i gostima.
Djeca su gledala kroz prozor i rekla nam
kako je rijeka odnijela jedan, pa onda drugi
most. Onda je po~ela ulaziti u ku}u. Evo, tu
gdje stojimo su nekada bila tri stepenika,
pri~a preumorna Katica. Najgore mi je
bilo kada je voda po~ela izlaziti iz WC
{olje. Stavili smo dvije vre}e na poklopac,
jedno dijete je stajalo na vrhu, ali voda je
opet probila. Uàsno je smrdilo. Po~ela sam
povra}ati. Onda smo morali i}i na sprat.
Uzeli smo merdevine i prebacivali jedno po
jedno dijete, jednu stariju ènu i onda smo
se svi popeli. Sada me strah nove ki{e i ne
znam uop}e {ta da radimo: da renoviramo
ili da idemo? Djecu je strah da spavaju,
mene je strah da mi se djeca ne razbole. A
sve se ovo moglo izbje}i da se o~istilo
korito nakon prve poplave, kaè Katica
koja dva dana nakon svega jo{ drhti od
straha.
U Paparatnici se voda pomije{ala sa
kanalizacijom. Na sve strane te~e. Ulazimo
u ku}e i kora~amo kroz vodu pomije{anu sa
fekalijama. Mje{tani kaù da je rijeka
Papratnica, po kojoj mjesto nosi ime, koja
je sada divlja i bu~na, nekada bila mala i
pitoma. To nekada je bilo samo prije tri
dana. Onda se mala, pitoma Papratnica
pretvorila u divlju planinsku rijeku, prljavu
od mulja. Na drugoj strani rijeke je jo{ gore
nego na onoj do koje jo{ uvijek vodi cesta.
Tlo je mekano i propadaju nam noge dok
kora~amo. Nijedna ku}a vi{e nema vrt,
nego samo gomile mulja.
Dok hodamo oko ku}a, mje{tani nam
govore: Ovdje smo zasadli kukurz, ovdje
je bio plastenik, ovdje su nam bile
paprike, ovo je bio bazen Ispred ku}e
starice Ane nije ostalo ni{ta nego grm
zlatno crvenih ruà: Eto, te su mi ruè
preìvjele i onu majsku poplavu, a evo i
ovu sada. Ostale smo one i ja. Pa ne znam
do kada }emo. Izuzev Aninih ruà, nema
ni~ega mimo kamenja i mulja. Ve}ina
mje{tana ~isti samo ku}e koje su, kaù,
smrdile jer se svuda izlila kanalizacija.
Oko ku}a ne rade ni{ta. Ve}ina kaè da ne
znaju ni da li }e raditi jer nisu sigurni da
OTI]I ILI OSTATI
Dok ugroèno stanovni{tvo razmi{lja
kako i da li vrijedi ostajati u BiH, ve}ina
politi~ara je na godi{njim odmorima. I dalje
nema planova za obnovu. Strani donatori
sve ~e{}e se odlu~uju da sami, direktno
ugroènima, isporu~uju pomo}. Tako je
holandska fondacija Proplan odlu~ila pomo}i
obnovu ku}a oko [amca, te su pored
lokalnih firmi koje direktno pla}aju, uklju~ili
dobrovoljce koji su do{li iz Holandije. Sli~no
radi sve vi{e onih koji èle pomo}i.
[tete nakon majskih poplava iznosile
su oko ~etiri milijarde maraka. Stanovnici
poplavljenih podru~ja kaù da je sada
puno gore. Procjena na terenu jo{ uvijek
nema, kao {to nema ni nagovje{taja da
}e ne{to biti ura|eno. Jesen za ve}inu
poplavljenih podru~ja ne}e biti period
berbe, nego izvor novog straha, a nema
nikoga da ga otjera.
JESEN STI@E...
Strah nema ko da otjera
@ELJEZNO POLJE
Bujica je odnijela put i ostavila stotine ljudi odsje~ene.
Oni koji su se probili kroz {ume poku{avaju iskopati put
@ELJEZNO POLJE
Bujica je odnijela put i ostavila stotine ljudi odsje~ene.
Oni koji su se probili kroz {ume poku{avaju iskopati put
ima smisla. Sve se desilo tako brzo. [ta
smo mogli? Samo smo gledali, kaè Ana
Rado{.
UZALUDAN POSAO
Mato Zovko, na~elnik op}ine @ep~e, i
sam je stanovnik Papratnice. Njegova
luksuzno ure|ena ku}a, sa metalnim
mosti}em, nije ni dotaknuta u poplavi. On
hoda po mjestu i ~ini se da ne{to poku{ava
uraditi, mada nije jasno {ta, ni odakle da
po~ne. Mje{tani malo komuniciraju s njim.
Kada ih pitate {ta je uradio od maja do
danas, nisu voljni govoriti, ili samo mahnu
rukom. Kaù i da se katastrofa mogla
sprije~iti, ili barem ublaìti, da je o~i{}eno
korito rijeke. Na pitanje za{to to nije
ura|eno, na~elnik kaè ~istili smo im
puteve i mostove, kao da on ne ìvi u
istom tom mjestu i kao da su to neki njemu
nepoznati ljudi. Na pitanje da li }e nekoga
pozvati da pomogne ~i{}enje oko ku}a,
Zovko kaè da je to te{ko: Ne moèmo u
privatno ulaziti. Za sada smo im oslobodili
cestu Ne moèmo sada to raditi jer
moramo odblokirati selo. Mje{tani bi,
barem po onom {to su nama rekli, radije da
neko ~isti korito rijeke jer se pla{e da }e
prva sljede}a ki{a ponovo sve odnijeti.
Neki kaù da }e sami pozvati privatnike
koji imaju ma{ine da im ~iste oko ku}a.
Mada nisu sigurni ni {ta je ostalo, izuzev
njihovih ìvota.
U @eljezno Polje nismo ni uspjeli u}i.
Jedini put je kroz {ume. Stanovici nam kaù
da se i sami jedva probijaju do ku}a, ali su
neki od njih si{li i poku{avaju raditi na
ra{~i{}avanju puta. Ono {to rade lopatama i
krampama ne izgleda kao da ima bilo
kakvog smisla, no to je jedino {to mogu.
Korito rijeke ostaje najve}i problem. I oni
kaù da niko nije ~istio od majskih poplava.
U selu ôle jo{ od maja ku}e stoje zatrpane
muljem i pijeskom, a mje{tani spavaju
uglavnom pod {atorima. Sadeta kaè da joj
je ovaj put voda odnijela i {poret i zalihe
hrane i garderobu i sve {to su prethodno
sa~uvali. Ovo je àlosno. Evo hodamo ko
budale, veli Sadeta. Ipak, i ona i drugi
stanovnici oba mjesta ponavljaju: Ne
trebaju nam paketi. Imamo mi sve. Ali ne
moèmo vi{e ovdje ìvjeti. Svi razmi{ljaju
vrijedi li ostajati. Dijelom zbog straha od
novih ki{a i poplava, dijelom razo~arani u,
~ini se, sve.
KATICA BUDIMIR
Djeca su gledala kroz prozor I rekla nam kako je rijeka odnijela jedan, pa drugi most. Onda je
po~ela ulaziti u ku}u. Evo tu gdje stojimo su nekada bila tri stepenika
Na fra Lukinoj {aki tetoviran je kri`.
Stoga ni ta {aka nije stvorena da udara. Bio
bi grijeh krièm udariti na ~ovjeka. A bilo bi
i neodgovorno prema Bosni, koja }e se,
prema vlastitome prokletstvu, nadvoje
podijeliti onda kada tre}ega vi{e ne bude
bilo. Ovako je u jednom od svojih tekstova
o fra Luki Marke{i}u, ~estitom ~ovjeku i
jednom od posljednjih ~uvara izvornog
franjeva~kog (i bosanskohercegova~kog)
duha napisao Miljenko Jergovi}. Fra Luka
je, veli Jergovi}, pokazivao jedan silno
vaàn dar, kakav krasi samo intelektualno i
emocionalno sna`ne ljude - umio je biti
sam: Znao je biti mimo svijet i biti
neprilago|en, u vrijeme kada je prilago| -
avanje zna~ilo pristajanje na zlo i uz zlo.
PORODI^NA TRAGEDIJA
Sve}enik koji je zare|en prije punih pet
decenija, intelektualac, profesor, ~ovjek
podjednako odan Bogu kao i ljudima sa
kojima je ìvio i koji su ga okruìvali, ali i
istaknuta figura u politi~kom ìvotu Bosne
i Hercegovine ~ije se mi{ljenje uvijek
cijenilo i uvaàvalo, pa ~ak i ako se sa njim
nije uvijek slagalo... Fra Luka
ovozemaljski svijet napustio je 7. avgusta
2014., u 77. godini, a kako je to na
komemoraciji odrànoj u Parlamentu FBiH
rekao profesor Dubravko Lovrenovi}, tek
}e nas vrijeme koje je pred nama stalno
upozoravati koliko nam je i za{to fra Luka
zna~io.
Fra Luka Marke{i} ro|en je u Proslapu
pored Prozora, ùpa Rama-[}it, 23.
decembra 1937. godine. Njegovi prijatelji,
franjevci, oni koji su ga poznavali najbolje
i sa njim vodili duge razgovore o
duhovnosti, vjeri, umjetnosti, politici, kaù
da je cijeli njegov ìvot, poslanje, principe i
svjetonazore mo`da ponajvi{e obiljeìo
doga|aj iz ranog djetinjstva, za vrijeme
Drugog svjetskog rata. Fra Lukinog oca
ubili su ~etnici u Rami, a on je kasnije, kao
franjevac, uzeo o~evo ime. Ali, zlo pam -
}enje nije bilo princip njegovog sje}anja i
FRA LUKA MARKE[I] (1937. - 2014.)
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
U Sarajevu je 7. avgusta u 77. godini ivota preminuo fra LUKA MARKEI,
istaknuti bosanskohercegovaki franjevac, profesor i intelektualac, vana figura u
politikom ivotu Bosne i Hercegovine; ostae upamen kao ovjek koji se prije
svega nepokolebljivo borio protiv svih vrsta nacionalizama i mrnje koji su
unesreili ovu zemlju, temeljei svoje stavove na najboljoj tradiciji generacija
bosanskih franjevaca i Bosne Srebrene
JEDNAKO ODAN
BOGU KAO I LJUDIMA
Fali}e ovoj Bosni fra Luka, jer sve je
manje ljudi poput njega
F R A L U K A
Fra Luka Marke{i}
fra luka:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:06 Page 40
cijelog svog ìvota imao je veliku
osjetljivost za ljude koji stradavaju, pri~a
fra Ivan [ar~evi}.
Osnovnu {kolu fra Luka zavr{io je u
[}itu (1946.-1950.), srednju u Franjeva~koj
klasi~noj gimnaziji u Visokom (1950.-
1957., 1961.), a novicijat u Franjeva~kom
samostanu u Kraljevoj Sutjesci (1957.-
1958.). Filozofsko-teolo{ki studij poha|ao
je na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu, a u
tom periodu, 1964., zare|en je za
sve}enika. Postdiplomski studij zavr{io je
na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu u
Ljubljani 1966., gdje je i magistrirao radom
Suvremene teme poslanice Korin}anima:
Izgradnja Crkve u Korintu, te doktorirao
1972. temom Izgradnja Crkve prema
Prvom pismu Korin}anima. Od 1972. do
smrti bio je profesor na Franjeva~koj
teologiji u Sarajevu, u Nedàri}ima.
ôvjek koji sebe nije mnogo obja{njavao
pa su ga, valjda, zato neki ponekad
pogre{no razumijevali, uz prikaze,
komentare i osvrte koje je objavljivao u
brojnim ~asopisima, iza sebe je ostavio i
nekoliko va`nih knjièvnih djela. Me|u
najzna~ajnije ubrajaju se studija Crkva u
samoupravnom socijalizmu, objavljena
1986., u kojoj Marke{i} otvoreno razvija
paradigmu dijaloga izme|u Crkve i
tada{njeg dru{tveno-politi~kog sistema, te
Slu~aj Bosna iz 1995. u kojoj je izloìo
svoje ideje relevantne za odbranu i
opstanak multietni~ke BiH. Fra Luka je
bio ~ovjek koji je renovirao, reaktualizirao
tradiciju na temeljima onoga najboljeg iz
Bosne Srebrene, nastavljaju}i tako rad
franjevaca prije njega. Rat u Bosni od 92.-
95. bio je vrijeme u kojem su se na ispitu
na{le sve paradigme Bosne Srebrene. A fra
Luka je kao jednu od temeljnih ~uvao
paradigmu Zvizdovi}a - onu opstanka
katolika Hrvata u Bosni, paradigmu
suìvota i vjere, govori fra Ivan [ar~evi}:
Njegovo zlatno pravilo je bilo vjerovanje
u Boga zajedni{tva svih ljudi.
MISAO KOJA OSTAJE DA @IVI
Upravo zbog ~injenice da je bio ~ovjek
Crkve, ali ne i crkveni fanatik, kako je to
kazao Dubravko Lovrenovi}, u novo -
nastalim na krvi osvojenim naciona lnim
teritorijama, podjelama i prebro javanjima
krvnih zrnaca, za fra Luku i ljude poput
njega ~esto nije bilo mjesta ni dovoljno
prostora da iskaù jedini ispravan glas, glas
ljudskosti i zdravog razuma. Kod fra Luke
taj glas bio je u~en i informiran, ali na onaj
tipi~no franjeva~ki, ìvotni i otvoreni na~in,
~esto za~injen duhom humora i
generacijskom mudro{}u bosanskih fratara.
Isticao je da su ateisti, mo`da
paradoksalno, i najve}i vjernici, a svoj
politi~ki anga`man zasnivao je na eti~kim
na~elima - i zato je nekima ostao
nerazumljiv, i zato su mu lijepljene razne
etikete, kaè Lovrenovi}.
Fra Petar Jele~ isti~e da }e fra Marke{i}
ostati upam}en po mnogim dobrim djelima,
ali prvenstveno jer se nepokolebljivo i
hrabro borio protiv svih vrsta naciona -
lizama i mr`nje koji su unesre}ili ovu
zemlju. Posebno je konzistentno i do
samoga kraja upozoravao na herceg-
bosansku politiku koja je unesre}ila i koja
jo{ uvijek unesre}uje ovu zemlju, posebno
bosanske Hrvate, a koju danas predvodi
tzv. hrvatska stoèrna stranka. Zbog toga
je bio brutalno napadan od strane herceg-
bosanskih medija, no on im nije ostajao
duàn, kao uostalom i nemalom broju
klerikalaca u samoj Crkvi koji su i danas
interesno-financijski povezani s pojedinim
politi~kim strankama. Sve je njih jako
ìvcirala fra Lukina hrabrost i ~vrsti
moralni stav koji nije napu{tao ni pod koju
cijenu. Nije uop}e neva`no {to je uspio
o~uvati i Hrvatsko narodno vije}e od
prijateljskog preuzimanja od prije
nekoliko godina, kada su pojedini tzv.
nezavisni intelektualci htjeli pod svoju
punu kontrolu staviti tu ~asnu instituciju
koja je odigrala vrlo va`nu ulogu u na{em
dru{tvu, kaè fra Petar Jele~.
Fra Luka nije volio panegirike ni velike
rije~i, pa mu mo`da zbog toga ni
komemoracija odràna u srijedu, 13. avgusta
u njegovu ~ast, i to na politi~kom terenu, u
amfiteatru Parlamenta FBiH, ne bi ba{ bila
po volji. Ali jedno se mora re}i: udruìli su
se, mo`da po prvi put da organizuju
komemoraciju jednom ~ovjeku, Hrvatsko
narodno vije}e (~iji je fra Luka bio
predsjednik), Srpsko gra|ansko vije}e,
Vije}e kongresa bo{nja~kih intelektualaca i
Krug 99, zajedno sa Gradom Sarajevo! Pa
eto, valjda i sama ta ~injenica govori pone{to
o fra Luki i njegovom ìvotu. Nakon fra
Lukine smrti, neophodno je {tititi ga, {tititi
njegovu misao i djelo od onih koji ga i
mrtvog ne}e pustiti na miru, pi{e Drago
Pilsel: Paradoksalno }e zvu~ati, ali nakon
njegove smrti, najva`nije }e biti odràti ga u
ìvotu. Ja barem znam da u meni fra Luka
ne}e nikada umrijeti, kao {to ne umire ni fra
Petar An|elovi} i kao {to ne}e umrijeti
nikada fra Lukina i fra Petrova Bosna.
Umrijet }u ja, to znam, ali kao {to je fra Luka
preuzeo lu~ fra An|ela Zvizdovi}a, tako }e
netko iza nas nastaviti tamo gdje }emo mi
morati stati. I Bog }e sve nas zagrliti. Ja
znam da on ve} sada miluje fra Luku
Marke{i}a.
Fra Luka Marke{i} uspio je do kraja
sa~uvati i odnjegovati dijete u sebi, sa~uvati
ne{to od one izvorne ljudske nevinosti, koja
krasi samo odabrane. Fali}e ovoj Bosni fra
Luka, jer sve je manje ljudi poput njega i
sve se teè me|usobno pronalaze.
ODLAZAK ÛVARA BOSNE SREBRENE
POSLJEDNJI ISPRA]AJ
Fra Luka Marke{i} sahranjen je na sarajevskom groblju Bare
fra luka:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:06 Page 41
Iznenada su se obojica Turaka
naoruànih pu{kama po~ela pribliàvati ba{
tom mjestu na kojem su se krili ruski
dobrovoljci. Na jeziku koji je mje{avina
ruskog i ukrajinskog, As ih je pozvao
do|ite ovamo, a potom se pridigao i upe-
rio pu{ku u njih. Muslimani su se zaledili
od iznena|enja. Njihove pu{ke su visile na
le|ima i uhva}eni su nespremni. Jedan od
njih, blijed, {epaju}i, po~eo se kretati prema
Asu. Drugi je odjednom po~eo bjeàti. Rus
je zapucao i dvije rupe pojavile su se na
le|ima vojnika. I drugi je potr~ao. As je
stisnuo okida~ ponovo i ispalio {arèr koji
je pocijepao u krvi muslimanska le|a. Sa{a,
jo{ jedan ~lan Carevih vukova, potr~ao je
da dokraj~i tijela koja su leàla. Ovako
ruski autor Mikhail Polikarpov opisuje
ruske dobrovoljce u akciji tokom rata u
Bosni i Hercegovini.
Polikarpov tvrdi da je rije~ uglavnom o
monarhistima, Kozacima i komunistima,
ljubiteljima rata, koji su se borili na strani
Srba. Me|u njima je bio i Igor Strelkov,
danas lider proruskih paravojnih jedinica
takozvane Narodne republike Donjeck u
isto~noj Ukrajini, a koji je glavni
osumnji~eni za obaranje malezijskog
aviona u kojem su stradale stotine nevinih
civila.
MISTERIOZNI RATNIK,
ILI D@UKELA RATA
Polikarpov je autor knjige o Strelkovu
koja je iza{la nedavno pod naslovom Horor
banditove hunte: Odbrana Donbasa.
Dijelovi knjige sadrè isje~ke iz dnevnika
koji je Strelkov navodno vodio tokom rata
u BiH i objavio u ruskim ekstremno -
desni~arskim medijima. Autor knjige tvrdi
da li~no poznaje Strelkova, te da se borio u
jedinici Carevi vukovi tokom rata u
isto~noj Bosni.
Strelkov je ina~e veteran sovjetske i
ruske vojske, a upu}eni tvrde i da je tajni
agent ruske vojne obavje{tajne slu`be
GRU. Povezuju ga sa obaranjem malezij -
skog aviona zbog statusa koji je objavio
na VKontakte, ruskoj verziji Facebooka:
Upozorili smo ih da ne lete na{im
nebom. U izjavama za medije je potvr-
dio da je bio na licu mjesta gdje su
na|ene olupine. Za pobunjeni~ku inter-
net stranicu Russkaya Vesna rekao je
kako su tijela oko aviona donesena sa
drugih mjesta, {to li~i na metode koje su
Karadì}eve pristalice koristile u ratu
negiraju}i zlo~ine na Markalama.
No, nakon obaranja aviona, Strelkov je
privukao punu pa`nju zapadnih medija koji
otkrivaju detalje iz njegovog ìvota ratnika,
ali i bacaju novo svjetlo na pri~u o stranim
dobrovoljcima koji su ratovali u zemljama
nastalim raspadom Jugoslavije tokom
devedesetih. Tako Sr|a Pavlovi}, profesor
moderne historije Balkana na Univerzitetu
Alberta, SAD, za internet portal
OpenDemocracy pi{e o komandantu
Strelkovu kao ~ovjeku koji se od po~etka
sukoba u Ukrajini poku{avao predstaviti
kao misteriozni, romanti~ni ratnik, inkar-
nacija srednjovjekovnog hri{}anskog
viteza, koji bi branio Rusiju i vrijednosti
isto~nog pravoslavlja, po svaku cijenu. No,
kako je vrijeme proticalo, njegova misterija,
RUSKI PLA]ENICI OD BiH DO UKRAJINE
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Strani plaenici iz velikog broja zemalja borili su se uz pripadnike oruanih snaga
tokom ratova u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i u Makedoniji. Puno toga se zna o
onima koji su dolazili iz arapskih zemalja, dosta o onim iz Grke, ali relativno
malo o plaenicima iz bivih sovjetskih republika koji su dolazili preko Rusije.
Jedan od njih bio je i IGOR VSEVOLDOVI GIRKIN, poznatiji kao IGOR IVAN
STRELKOV, koji se u Viegradu borio zajedno sa Osvetnicima ratnog zloinca
Milana Lukia
ukrajinski Arkan, bosanski ratni veteran koji mata da u
Ukrajini pokrene trei svjetski rat
IGOR STRELKOV
IZAZIVANJE RATA
Strelkov je putem dru{tvenih mreà preuzeo odgovornost za ru{enje malezijskog aviona:
Upozorili smo ih da ne lete na{im nebom, napisao je na svom statusu
nidzara strelkov:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 21:57 Page 42
pi{e Pavlovi}, polako se otkrivala pretvara-
ju}i ga u gospodara rata koji je ostavio
krvave tragove na mnogim ratnim pozorni-
cama u posljednjih nekoliko decenija.
Strelkov se, pi{u mediji, borio od
ê~enije, Moldavije, Bosne do Ukrajine,
a mogu}e je ~ak da je u~estvovao u suko-
bima u nekim zemljama Bliskog istoka. U
BiH je, prema navodima iz njegovog
dnevnika objavljenenog u listu Zavrta
pod naslovom Bosanski dnevnik, borio
od 1. oktobra 1992. do 26. marta 1993.
godine. Na osnovu tog dnevnika, ali i
svjedo~enja u Haagu, moè ga se poveza-
ti sa ratnim zlo~incem Milanom Luki}em,
kojeg je Tribunal osudio na doìvotni
zatvor. Zlo~inci koji su se borili uz
Luki}a u~estvovali su u ubistvima,
masakrima, masovnim silovanjima u
ovom gradu.
Strelkov je bio pripadnik Drugog
dobrovolja~kog odreda kojeg je predvodio
Mihail Trofimov. Oni su se borili uz Drugu
podrinjsku i Drugu majevi~ku brigadu
Vojske Republike Srpske. Pored Vi{egrada,
u~estvovali su u borbama oko Gora`da i
@epe. Pavlovi} se u tekstu poziva na doku-
mentarni film Na Drini krvavi Vi{egrad
Avde Huseinovi}a i svjedo~enje Mevlune
Ja{arevi}, koja je silovana u Vi{egradu. Ona
je govorila o Rusima koji su dolazili u sobe
zato~enica u logoru za silovanje Vilina
Vlas. Svjedokinja, i sama `rtva silovanja,
opisala je kako je ruski vojnik drào
Jasminu Ahmetspahi} (djevojku koja je
mu~ena i silovana u ovom logoru izvr{ila
samoubistvo sko~iv{i kroz zatvoren prozor
sobe na tre}em spratu, op. a.) krvavu i pre-
bijenu za okovratnik njene raskop~ane
bijele ko{ulje. Odjednom, ispri~ala je svje-
dokinja, Jasmina je {iroko ra{irila ruke,
skinula ko{ulju i sko~ila u smrt (ili spas)
kroz prozor sobe na tre}em spratu.
U dokumentarcu Srpski ep Pawela
Pawlikovskog prikazan je Radovan
Karadì} uz ruskog ultranacionalistu, pisca
Eduarda Limonova koja puca prema
Sarajevu sa Trebevi}a. U njihovom
razgovo ru Karadì} Limonova obavje{tava
kako su pokriveni putni tro{kovi za neko-
liko stotina ruskih dobrovoljaca. Od njih
700, navodno je 37 poginulo u Vi{egradu i
njihova imena su na spomeniku otkrivenom
2011. godine. Spomen - plo~a podsje}a na
Andreja Nikolaevi~a Nimenka, Vasilja
Vikotorovi~a Ganievskija Kozaka,
Vladimira Sofanova, Dimitrija Popova...
Pavlovi} pi{e i kako je Strelkov bio me|u
KOMANDANT STRELKOV
KOMANDANT STRELKOV:
Misteriozni, romantini
ratnik, inkarnacija
srednjovjekovnog
hrianskog viteza,
koji bi branio Rusiju
i vrijednosti istonog
pravoslavlja, po
svaku cijenu
IGOR STRELKOV
Samoprogla{eni
ministar odbrane i
komandant oruànih
snaga Narodne
republike Donjeck
IGOR STRELKOV
Samoprogla{eni
ministar odbrane i
komandant oruànih
snaga Narodne
republike Donjeck
700 dobrovoljaca iz Rusije koji su se borili
u BiH na poziv ratnih lidera bosanskih
Srba.
RUSKI ARKAN
Profesor Pavlovi} u svom tekstu
Strelkovov na~in ratovanja u Ukrajini pore-
di sa Arkanovim, te pi{e kako su obojica
ubijali i mu~ili civile. Opona{aju}i akcije
srpskog gospodara rata u Bosni i Hrvatskoj,
Strelkov opisuje svoju borbu u isto~noj
Ukrajini u nacionalnim i religijskim
termini ma, a sebe vidi kao spasitelja nacije.
Osje}aj svemo}i koji dolazi sa takvom
iluzi jom o veli~ini pokreta~ka je sila iza
nedavnih kritika koje je Strelkov uputio
Putinu zbog njegovih stavova spram Rusa u
Ukrajini. Istovremeno, to je bio poku{aj da
se legitimiziraju njegove politi~ke aspiraci-
je. On pretvara svoju paravojnu jedinicu u
odane snage koje mu mogu pomo}i da
dobije na sljede}im izborima. Kao i
Arkanovi tigrovi i njegovi vjerni fudbalski
huligani, Strelkovljevi paravojnici se mogu
uklju~iti u trenu i postati sna`ni politi~ki
operativci. Arkan je zavr{io kao srbijanski
poslanik predstavljaju}i Kosovo, dok se
Strelkov vidi kao osoba koja uti~e na
odluke u isto~noj Ukrajini i budu}i pred-
stavnik u ruskoj Dumi. Ostaje da vidimo da
li }e Strelkov, kao Arkan prije njega,
okon~ati svoje dane u potoku krvi na
mramornom podu luksuznog hotela u
Moskvi, pi{e Pavlovi}. Kakva god da je
igra u Ukrajini, me|unarodne institucije
poput Tribunala u Haagu, naprimjer, tre-
bale bi preispitati neke od svojih dokume-
nata o BiH i ponovo sagledati ulogu ruskih
dobrovoljaca, uklju~uju}i Strelkova, u
krvoproli}u, zaklju~uje Pavlovi}.
Doma}i mediji su ovih dana objavili
sliku Strelkova iz 1992. godine, iz Vi{egra-
da, na kojoj navodno stoji uz Bobana
In|i}a, pripadnika Luki}evih Osvetnika.
No, upu}eni tvrde da na slici nije Strelkov
nego njegov najbolji ratni drug Aleksandar
As Muharev koji je uz Andreja Nimenka
bio njegov pratilac u Bosni.
U dnevniku Strelkov opisuje susrete sa
optuènim ratnim zlo~incem Ratkom
Mladi}em, te pi{e kako je 1. novembra
1992. godine, sa jo{ trojicom dobrovoljaca,
vozom iz Beograda do{ao u Vi{egrad gdje
se priduìo dvojici ruskih dobrovoljaca, te
su zajedno formirali Careve vukove. U
dnevniku se ipak ogra|uje od zlo~ina pi{u}i
da mu je jedina namjera bila da se bori uz
obi~ne Srbe. Lokalne vojnike koje sre}e
u Vi{egradu opisuje kao kukavice bez vojne
discipline sa jedinim ciljem da plja~kaju.
Rusi su ve} vidjeli da Srbima nedostaje
hrabrosti koja je odlikovale njihove
sunarod njake tokom Prvog svjetskog rata,
napisao je. Ipak, Strelkov se ku}i vratio
ponosan na svoju ulogu u Bosni. Moèmo
jedino re}i da smo ponosni jer smo dali
mali, ali zna~ajan doprinos za{titi Srba u
Bosni ~uvaju}i tradiciju rusko-srpskog
vojnog bratstva, napisao je.
RUSKI DOBROVOLJCI U HAAGU
Prema dostupnim podacima, ruski
dobrovoljci u BiH su prvobitno bili oku-
pljeni u dvije jedinice - RDO 1 i RDO 2
(Ruski dobrovolja~ki odred). RDO 2 kasni-
je je preimenovana u Careve vukove. Ovim
jedinicama su komandovali Jurij Beljajev i
Aleksandar Zagrebov. Carevi vukovi su
nakon rata u Bosni me|u ekstremistima
imali status najefikasnije vojne jedinice, a
njihova crno-zlatna zastava se ~uva u
hramu Svetog trojstva u Beogradu uz
spomen-plo~u borcima koji se borili za
Srbiju.
Pored ovih jedinica, u Bosni, uglavnom
isto~noj, djelovali su i ruski Kozaci u Prvoj
koza~koj satniji. Ove jedinice su u BiH
ostale sve do kraja rata.
O ulozi stranih dobrovoljaca govorili su
i svjedoci na su|enju Slobodanu
Milo{evi}u. Enrique Bernales Ballesteros,
specijalni izvjestitelj generalnog sekretara
RUSKI PLA]ENICI OD BiH DO UKRAJINE
Prema dostupnim podacima, protiv

Strelkova se u Ukrajini za sada bori oko
250 dobrovoljaca koji su dio bataljona
Azov, paravojne formacije. Mi nismo
pla}enici nego dobrovoljci koji se bore
za pravu stvar, rekao je Gaston
Besson, biv{i francuski padobranac. Mi
smo anti-komunisti, ali je duh isti kao
onaj koji su imale me|unarodne
brigade koje su se borile protiv
fa{izma u [paniji, navodi se u ~lanku
objavljenom na portal Euroasia.net.
Besson, koji se borio po cijelom svije-
tu, okuplja dobrovoljce i kaè kako ga
svaki dan kontaktiraju zainteresovani. Ovi
dobrovoljci nose neonacisti~ke simbole,
sebe opisuju kao ultradesni~are, a me|u
njima je puno fudbalskih navija~a. Me|u
pripadnicima ove jedinice su dobrovoljci iz
[vedske, Italije, Francuske, Kanade,
Rusije Me|u njima je i Mikael Skillt,
[ve|anin, koji ima sedam godina
iskustva u tamo{njoj vojsci kao i u
[vedskoj nacionalnoj gardi, te je pripad-
nik neonacisti~ke organizacije
Svenskarnas.
DOBROVOLJCI U UKRAJINI
Ratnici iz cijelog svijeta
bore se u Ukrajini
OPSJEDNUT HISTORIJOM
Strelkov je studirao historiju, ali je odlu~io
da postane ratnik
UN-a, svjedo~io je kako su ruski dobrovolj-
ci za koje je saznao 1994. godine
uglavnom bili biv{i pripadnici ruske armije
koju su napustili dolaskom Borisa Jeljcina
na vlast. Sam Milo{evi} je tokom su|enja
priznao da je bio svjestan ruskih dobrovolj -
a ca na Kosovu. Postoje i navodi o dogovoru
koji je tada{nji ministar odbrane
Jugoslavije, 1999. godine, potpisao sa
ruskim vlastima a o isporuci olupina
ameri~kog F11 aviona. Ovo je bio dio
dogovora sa ruskim vlastima u zamjenu za
slanje dobrovoljaca.
Navodno su za ratovanje dobijali po 200
tada{njh njema~kih maraka mjese~no.
Postoje podaci o ranjavanju nekih od njih i
lije~enju u bolnici u Uìcu, te o tome da su
se borili sa Arkanom i [e{eljevim Belim
orlovima. Borili su se i u Hrvatskoj i na
Kosovu. Tokom rata na Kosovu, regruto-
vani su preko nekada{nje firme Jugoimport
koju je vodio general-major Jovan êkovi},
a sa kojom je sara|ivao Milo{evi}ev brat
Borislav, ambasador Srbije u Rusiji.
Tako|er je bila uklju~ena ABK banka koja
je imala urede i u Moskvi.
Prema navodima ruskog lista Pravda,
2003. godine je traèno od Rusije da
Tribunalu preda informacije o dobrovoljci-
ma u Bosni, {to nije nikada ura|eno. Pravda
pi{e i kako su dobrovoljci po povratku u
Rusiju formirali veteransku grupu, te da oni
imaju svoj jezik koji je mje{avina ruskog i
srpskog, kao i kodeks ~asti prema kojem
navodno ne ubijaju ène i zarobljenike.
Tako|er se vjeruje da su ove grupe oformile
{kole pri nekim hramovima u Rusiji gdje
odgajaju sljedbenike i budu}e ratnike.
Pravda ih je opisala kao dobrovoljce koji
brane svjetski poredak od islamskih funda-
mentalista, te kao hrabre romanti~ne Ruse
koji putuju vani da se bore.
S njima se sreo i ameri~ki novinar Roy
Gutman i to 1999. godine u Prizrenu,
Kosovo. U jednom od svojih tekstova on
opisuje visoke, jake Ruse, sa uredno
pod{i{anim bradama, koji se slikaju uz srbi-
janske vojnike, sa podignuta tri prsta, salu-
tiraju}i na jeziku koji je mje{avina srpskog
i ruskog.
New York Times je pro{log mjeseca
objavio veliku pri~u o Strelkovu, te su raz-
govarali sa nekim od njegovih prijatelja.
Jedan od njih ga opisuje kao ~ovjeka koji
ìvi danas, ali sanja o povratku monarhije.
List tako|er pi{e kako je on opsjednut
Mihailom Drozdovskim, vojnim liderom
anti-bolj{evi{ke Bijele garde tokom ruskog
gra|anskog rata, te navode kako mu je
jedan od hobija obla~iti uniforme iz tog
perioda. No, dostupni podaci o Strelkovu su
ograni~eni i pravi razlozi njegove borbe,
niti gdje se ta~no borio, ili kako se zove, jo{
uvijek nisu poznati {iroj javnosti.
KOMANDANT STRELKOV
Igor ili Ivan Strelkov je ro|en kao Igor
Gerkin 1970. godine u Moskvi. U njegovoj
biografiji pi{e da je oduvijek zaintereso-
van za historiju, te je to i studirao, ali je
izabrao vojnu karijeru. Nakon ratnog
iskustva u Bosni, vra}a se u Rusiju gdje
je sluìo vojsku.
U maju se proglasio ministrom
odbrane Donjecke republike, te komandu-
je Oruànim snagama tzv. Narodne
republike Donjeck. Prema vlastitim
rije~ima, u Ukrajinu je do{ao sam, vo|en
vlastitim uvjerenjima. Oni koji ga znaju
opisuju ga i kao najmo}niju osobu isto~ne
Ukrajine. Ruski mediji pi{u da je vi|en
tokom ruske aneksije Kremlja, dok ga
ukrajinske vlasti terete za terorizam i
nalazi se na crnoj listi EU-a kao osoba
koja predstavlja prijetnju ukrajinskoj neza-
visnosti.
MINISTAR ODBRANE, DOBROVOLJAC, PLA]ENIK
Umiljeni heroj
NARODNA REPUBLIKA DONJECK
U aprilu ove godine, proruske snage
skinule su ukrajinsku I zamijenile je
ruskom zastavom I proglasili republiku
koja traì da bude dio Rusije
NARODNA REPUBLIKA DONJECK
U aprilu ove godine, proruske snage
skinule su ukrajinsku I zamijenile je
ruskom zastavom I proglasili republiku
koja traì da bude dio Rusije
P
isati o Vladimiru Beari, jednom od
najve}ih, najboljih vratara svijeta
ikada ro|enih, s jedne strane je
lako, s druge izuzetno te{ko.
Brojke mogu posluìti da potvrde
njegove sportske uspjehe, ali u ovom slu~aju
to nije dovoljno. Stoga }e rije~i napisane u
ovom tekstu najbolje razumjeti oni koji su ga
imali prilike gledati. Oni drugi, sumnjam da
}e shvatiti o kakvom se nogometnom vrataru
radilo. Moja mala privilegija u pisanju
ovoga teksta leì u ~injenici da sam imao
priliku druìti se s Vladimirom, {to sam
njegov ìvotni put pratio iz blizine, osim,
jasno, u danima kada je bio napustio Split...
TRE]E POLUVRIJEME
@ivotna pri~a Vladimira Beare nije
lepr{ava. Nije ìvio lagodno kako bi trebao
ìvjeti sporta{ kojeg se ubrajalo me|u
najbolje na svijetu. Dapa~e, kao da je hodao
po cvije}u i trnju!? Ma koliko izgledalo
neobi~no, ali ~injenica je da ga ìvot nije
mazio. Sre}u i zadovoljstvo nalazio je samo
me|u vratnicama, u privatnom ìvotu bio je
jako nesretan. Jer, kad tako popularan
~ovjek izgubi sina jedinca taman nakon {to
je stekao diplomu elektroinènjera, kada
mu premine i supruga koja ga je u stopu
pratila, onda je te{ko bilo kome na}i
du{evni mir. Mo`da ga je Vladimir tek u
zadnjoj etapi svojega ìvota prona{ao u
drugoj, opet bri`noj supruzi, koja mu je
nastojala to tre}e poluvrijeme ìvota u~initi
{to boljim.
Vladimira Bearu sam upoznao kao
klinac, dok je on bio elektri~ar u poduze}u
Svjetlost. Moja je obitelj, naime, stanovala
dvjestotinjak metara od Starog placa
Hajduka, pored Plinare, pa mi djeca nismo
propu{tali prigodu sa~ekati i vidjeti Bearu
kada je sa svojom starom biciklom odlazio
i dolazio s treninga. A djeca kao djeca,
znali smo preskakati visoku ogradu
igrali{ta da bi pratili treninge, uìvaju}i u
majstorijama ~ovjeka od gume, kako su
Bearu mnogo godina kasnije prozvali
najstroì nogometni kriti~ari iz Engleske. I
sad zamislite, meni jednom obi~nom
splitskom dje~aku dvadesetak godina
kasnije, ukazala se prilika biti, prakti~ki, u
sastavu mom~adi Hajduka, u kojoj je
pomo}ni trener bio upravo on - Vladimir
Beara. Kao radijski reporter jedini sam
imao privilegiju stalno putovati sa
igra~ima. Danas mi se to doima kao
misaona imenica, ali u ono vrijeme ve}eg
uìtka nije moglo biti. Svi smo mi u Splitu
bili zaljubljeni u velikoga Vladu. Stoga nas
je posebno bio pogodio, ranio u srce,
njegov bijeg u Crvenu Zvezdu, 1955.
godine. Jer, da je bilo gdje oti{ao, ajde,
ajde. Ali u redove najve}eg Hajdukovog
konkurenta... Katastrofa! To je Split te{ko
doìvio i prebolio, a neki, tvrdokorni
Hajdukovci, nisu mu nikada oprostili. I,
eto, tako se meni, onom dje~aku iz Spinuta,
ostvario san, ne samo svakodnevno
komunicirati s Bearom, nego ~esto ga
intervjuirati, u~iti od njega finese
vratarskog posla...
Istovremeno, i mene je stalno kopkalo
pitanje: za{to je oti{ao u Zvezdu?! I tako,
malo pomalo, dolazimo do dijela teksta o
Beari, o kojem ovih dana, kada mnogi
prepri~avaju njegov ìvotni put, nigdje
niste mogli ni{ta pro~itati. Ja sam, naime,
stjecajem okolnosti, kad je Hajduk bio na
pripremama u Istri, spavao u sobi s
Vladimirom. I kako to ve} biva u takvim
prilikama, te{ko se zaspi. Nogometnim
temama nikada kraja. U jednom trenutku
sam se ohrabrio i zapitao ga: Pa daj, kaì
mi, onako iz srca, za{to si nas bio napustio,
Split je godinama bio u ranama zbog toga,
jer s tobom Hajduk je mogao biti barem jo{
dva-tri puta prvak Jugoslavije? I razgovor
se produljio do svitanja.
Imao sam tu ~ast doìvjeti svojevrsnu
ispovijest velikana kojemu se cijeli svijet
divio. No, kako je imao u mene povjerenja,
znao je da znam zadràti za sebe ono {to se
- zadràti mora, otvorio je srce. Prije svega,
iznenadio me onaj dio odgovora o novcu,
jer cijeli je Split mislio da se Beara prodao
Zvezdi. Ne, novac uop}e nije bio u pitanju.
[tovi{e, i ono malo {to mu je bilo obe}ano
nije dobio, a radio se o malim parama te
friìderu, elektri~nom {tednjaku i sl.
Oti{ao sam jer sam se osje}ao
podcijenjenim u Hajduku. Imao sam dojam
da me u Hajduku pojedinci bagateliziraju
(op. ne}u o imenima). Znali bi se i
posprdno odnositi prema meni. To me
vrije|alo, boljelo, i kad se pojavila Crvena
[JOR I DRUG VLADO
Pi{e: EDO PEZZI (Split)
Umro je VLADIMIR BEARA, najbolji golman roen na ovim prostorima; doajen
splitskog i hrvatskog novinarstva ekskluzivno za Slobodnu Bosnu pie o svom
legendarnom sugraaninu, koji je karijeru poeo kao lan Baleta splitskog HNK
V L A D I M I R B E A R A
Prilikom odlaska u Crvenu Zvezdu Beara je postavio
samo jedan uvjet: da ga nikada ne sile braniti u Splitu!
VEI I OD MARJANA
edo pezzi:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:01 Page 46
zvezda, uz Hajduka uvijek najja~i klub u
Jugoslaviji, jednostavno sam - oti{ao.
OD KAMERUNA DO [TIPA
Prilikom odlaska u Zvezdu Beara je
postavio samo jedan uvjet: da ga nikada ne
sile braniti u Splitu! Zvezda je to
ispo{tovala. Tako je Vladimir poslije tri
titule prvaka Jugoslavije osvojene s
Hajdukom u istoj dekadi, 1950. - 1960.,
osvojio jo{ ~etiri sa Crvenom zvezdom i
dva kupa. Branio je {ezdeset puta za
reprezentaciju, {to je s obzirom da je u to
vrijeme reprezentacija manje nastupala,
izuzetno veliki broj. Bio je na tri svjetska
prvenstva, a na Olimpijskim igrama u
Helsinkiju osvojio je srebro. Beara je za
Hajduk odigrao 308 utakmica, a poslije
Zvezde branio je u Aachenu, gdje je igrao
zajedno sa Brankom Zebecom, te u Klnu.
Branio je do 37. godine ìvota, iako je
doìvio nekoliko teìh ozljeda noge.
Po zavr{etku igra~ke karijere posvetio
se trenerskom poslu. Ljubav prema starom
kraju bila je od svega ja~a i Vladimir se,
kona~no, sedamdesetih vratio u svoj
Hajduk, u svoj Split, blizu rodnoga Zelova,
selu tipi~nog kamenjara dalmatinskog
zale|a. Kao pomo}ni trener Hajduka, prvi
suradnik trenera Slavka Lu{tice, 1970./71.
sudjelovao je u povijesnom uspjehu
vra}anja naslova prvaka Jugoslavije u grad
podno Marjana, poslije dugih {esnaest
godina ~ekanja. @ivotna mu je èlja bila
postati glavnim trenerom Bijelih, ali mu se
naàlost nije ispunila. Odlaskom Lu{tice,
Tito Kirigin, najuspje{niji predsjednik
Hajduka svih vremena, doveo je u Split
Branka Zebeca. Doveo je vrhunskog trenera,
ali je to za Bearu ispalo najgore mogu}e
rje{enje. Sa Zebecom je Beara dugo igrao, od
reprezentacije do Aachena, no kako ve} tada
nisu bili u najboljim odnosima ni njihova
suradnja u Hajduku nije bila dobra. Iako
Kirigin nije dozvolio Zebecu da smijeni
Bearu, iako je on ostao pomo}ni trener,
ljubav nije cvala. Naposljetku, obojica su
poslije godine dana morali oti}i. Vladimir
Beara se brzo sna{ao, trenirao je mnoge
klubove, od Rijeke do RNK Splita, bio je
jedno vrijeme i izbornik kamerunske
reprezentacije, da bi trenersku karijeru
okon~ao u - Bregalnici iz [tipa! Jasno,
nekoliko zadnjih desetlje}a proìvio je u
Splitu uz sve ve} opisane obiteljske tragedije.
Znao je savjetovati mlade trenere, mlade
vratare, ali je zapravo ìvio tipi~nim ìvotom
umirovljenika. Bio je rado vi|en gost na
mnogim proslavama, nekim zna~ajnim,
prire|enim njemu u ~ast, kad je, primjerice,
dobijao najve}a sportska i dràvna priznanja.
Zadnje godine bile su mu najteè: dva udara
i naposljetku nas je na pragu 86. godine
napustio, ovog puta zauvijek.
I sada, ono mo`da najva`nije o Beari.
Godinama sam pi{u}i, ili govore}i o njemu
upotrebljavao re~enicu: svi koji ga nisu
imali priliku gledati nepopravljivo su
zakinuti. Jer, lijepo zvu~e sve brojke
njegovih sportskih uspjeha, ali nikako ne
mogu nadoknaditi doìvljaj njegovih
maestralnih obrana. Takvu elasti~nost
nikada vi{e nisam vidio, a imao sam
prigodu gledati sve najve}e vratare svijeta.
Gipkost i osje}aj za loptu, osobito kad bi se
na{ao o~i u o~i s protivni~kim napada~em,
predstavljalo je njegovu snagu i umije}e.
Imao je neobi~no visok odraàj od zemlje,
kao da bi lebdio zrakom. Najkra}e, mo`da
bi, recimo, usporedba s Picassom, kad je
slikarstvo u pitanju, mogla objasniti ono {to
èlim re}i. Uostalom, zbog svojih obrana je
postao Beara internacionale. Veli~ali su
ga Talijani, [panjolci, Ma|ari... svi koji su
imali dobre vratare. Mo`da najvi{e Zamora
i Ja{in, s kojim sam u Splitu imao priliku
razgovarati o Beari. Ja{in ga je oboàvao,
pa se interesirao o svim detaljima Bearina
ìvota, osobito o kraju odakle je ponikao.
No, Beari su se ipak najvi{e divili Englezi.
Branio je na Otoku za reprezentaciju
Evrope, pa i veteransku svijeta: zvali su ga
pantera.
Eto, takav je bio ~ovjek koji nas je prije
nekoliko dana napustio. Ima u tom odlasku
i ne{to simbolike, jer je oti{ao kao
posljednji iz one velike Hajdukove
mom~adi, koja je 1955. osvojila Prvenstvo,
a u njoj su igrali jedan nenadma{ni Vukas,
pa Frane Mato{i} i mnogi drugi. I premda
}e sluìti kao fraza, ali ponoviti je moramo:
Beara je oti{ao, ali ga nikada ne}emo
zaboraviti. Ne samo mi Spli}ani, nego svi
oni koji su ga gledali, koji su mu se divili,
bilo u Jugoslaviji ili diljem svijeta.
VLADINA BRAVURA
Beara je nekoliko godina bio najbolji golman na svijetu
edo pezzi:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:01 Page 47
Wi(H)Fi TEHNIKA
BEST HERZEGOWINA FEST
ISKUSNI MAJSTORI
Odli~na svirka Nene
Belana i Fiumensa
PUNI BORAK
Sa nastupa splitskog TBF-a
whf:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:02 Page 48
N
ije West Herzegowina Fest jedan
od onih {minkerskih festivala,
gdje se ti kao gost, umjesto da
uìva{, ko konj umori{ od press
konferencija i raznih drugih
pressinga. Hajde na domjenak, hajde na
koktel, hajde na crveni tepih. U [iroki
Brijeg do|e{, odspava{ i ode{ na lokalitet
Borak. Ima{ stage i backstage, preko puta
filmsko platno, a na marginama {ankove i
ro{tilj. Kobasicu u jednu, pivu u drugu ruku
i uìvaj. Pa, ako ho}e{. A ako ne}e{, onda
do|i na Sarajevo Film Festival.
GLAZBA, NAOBRAZBA
West Herzegowina Fest je i filmski, ali
i muzi~ki, te festival kratke pri~e. Ove
godine, dvanaesti put, odràn je od 31. jula
do 2. augusta. U [irokom Brijegu, dakako.
Pa, kao organizatoru, nakon Festivala mi
se odvrti jo{ uvijek poneki film napetosti da
sve pro|e u najboljem redu, a budu}i da je
sve pro{lo kako treba, da su gosti i izvo|a~i
zadovoljni, a za{titari u potpunosti bili
besposleni, te slike jako brzo blijede. No,
potrajat }e oni prizori zadovoljnih
posjetitelja i gostiju kojima nije bilo ào {to
su nas posjetili ove godine. Naprotiv,
obe}ali su opet do}i. Ponosan sam na samu
tu brojku, da smo uspjeli u ovih dvanaest
godina ostati dosljedni sebi, da smo uspjeli
odgojiti ~itavu jednu generaciju mladih
ljudi koji cijene tu|i autorski rad i koji
prepoznaju ne~iji trud. Ponosan sam na to
da je iz Festivala izrasla generacija
glazbenika, filma{a i knjièvnika, koji su
prve korake napravili na Festivalu a danas
plijene pozornost svojim radom, veli
Nikola Gali}, direktor West Herzegowina
Festa. Svi oni koji su u godini odràvanja
prvog West Herzegowina Festa, recimo,
postali punoljetni danas su u prili~no
ozbiljnim godinama. Vi|a li ih i danas na
lokaciji Borak, pored rijeke Li{tice, gdje se
odràva WHF, pitamo na{eg sagovornika:
Naravno. I to nam je jedna od najve}ih
nagrada i priznanja. Danas imamo roditelje
koji svoju malu djecu dovode na Festival, a
kad smo po~injali nisu ni razmi{ljali o
braku a kamoli o djeci. Dakle, Festival
raste, ljudi oko nas rastu.
Nikola Gali} i Goran Bogdan,
zagreba~ki glumac ro|en u [irokom Brijegu,
na po~etku su, kao osniva~i WHF-a, imali
KRATKA, DOBRA PRIÂ
Od 31. jula do 2. augusta

odran je 12. WEST
HERZEGOWINA FEST,
festival koji se organizuje
u irokom Brijegu i koji,
sa svih strana, treba
podrati; tamo se, na
lokalitetu Borak, crta
jedna posebna slika
naeg kulturnog
identiteta
NIKOLA GALI: Danas imamo roditelje koji svoju
malu djecu dovode na Festival, a kad smo poinjali
nisu ni razmiljali o braku a kamoli o djeci
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: WEST HERZEGOWINA FEST
PREDAH U BACKSTAGEU
Organizatori WHF-a Goran Bogdan i Nikola Gali} (prvi i drugi slijeva)
STANDARDNI ZOSTER
Gitarista Atilla Aksoj i pjeva~ Mario Knezovi}
ideju da se Festival svake naredne godine
odràva u drugom hercegova~kom gradu.
Zbog ~ega ste odustali od te ideje? Istina
je da smo zami{ljali jedan putuju}i festival.
I u po~etku se to ~inilo jednostavnim. U
drugim gradovima imali smo dobre
doma}ine i publika je zbilja èljela da
sljede}e godine budemo njihovi gosti u
njihovom gradu. No, organizacijski je to
pomalo te{ko. Lak{e nam je djelovati u
na{em gradu, gdje su ljudi navikli na nas i
gdje je, nakon ovoliko godina, sve prili~no
dobro uhodano, ali to ne zna~i da idu}ih
godina ne}emo biti u drugom gradu,
odgovara na na{e pitanje direktor WHF-a:
Osnova Festivala je ostala ista. Glazba,
film i pri~a. Svake godine netko zasjeni.
Jedne godine ljude odu{evi film, jedne
glazba, ove godine je i kratka pri~a
odsko~ila. Ranije nismo dovodili goste da
zatvaraju pojedine ve~eri Festivala, ali u
biti koncepcija je ista. [to ne zna~i da }e
tako i ostati.
NIKAD GLAMUROZNO
^lan ìrija koji je odabrao najbolje
kratke pri~e i ove godine je bio Emir
Imamovi} Pirke, bosanskohercegova~ki
pisac i novinar, ve} ~etiri godine nastanjen
u [ibeniku, gdje pi{e, ali i organizuje
Festival altnernative i demokratije FALI[.
Ovogodi{nji konkurs West Herzegovina
Festa za kratku pri~u je, vjerujem, veliki
korak ka cilju kojeg su sebi postavili
organizatori iz [irokog Brijega. Nema
sumnje kako je ozbiljnije shvatanje ovog
segmenta WHF-a posljedica uvo|enja
nov~anih nagrada za tri najbolje pri~e, {to
je, sa jedne strane, motiviralo etablirane
pisce da se jave, dok su po~etnici ili manje
poznati pisci pokazali neophodnu
samokriti~nost. Bilo je, kao valjda i u
svakoj sli~noj situaciji, i onih autora koji su
ra~unali na uspjeh samo zato {to se niko
ne}e javiti, pa su slali tekstove koji niti su
pri~e, niti su kratki, ali je, {to je va`nije,
bilo jako puno dobrih pri~a, vrijednih
objavljivanja ~im prije. Kratka pri~a je,
ina~e, zahtjevna forma i nije rijetko da se
dokazani romanopisci ili pjesnici ne
usu|uju poku{ati napisati je. Istovremeno,
manje iskusnim autorima se ~ini
privla~nom upravo zbog duìne. Na
prethodnim WHF-ovima to se moglo
naro~ito vidjeti, pa se de{avalo da kvantitet
ne ra|a, ve} gu{i kvalitet kojeg je uvijek
bilo, samo nikada kao sada. Pri tome su se
tri nagra|ene pri~e skoro pa same izdvojile,
posebno Smokva, prvonagra|enog Elisa
Bekta{a iz Mostara. Lamija Begagi} je
dobila drugu nagradu za pri~u Bombone od
kafe, ali to, kako se ve} kaè, nije nikakvo
iznena|enje: Lamija je sjajna, dokazana
autorica, pa je njeno pojavljivanje na WHF-u
bilo od zaista obostrane koristi. [iroki je
dobio jednu ozbiljnu go{}u, a go{}a
zasluènu nagradu. Tre}u nagradu osvojio
je je Nik{a Poljak iz Sinja za pri~u Carina
lijepih uspomena, obja{njava Pirke.
U toj prvoj polovini dvijehiljaditih, u
Bosni i Hercegovini su pokrenuti brojni
festivali: od Biha}a do Mostara, od Banje
Luke do Jablanice, od Drvara do
Srebrenice... Naàlost, ve}ina njih je
prestala sa proizvodnjom. Kako su WHF-
ovci uspjeli opstati? Mi nikada nismo
èljeli postati glamurozan festival, nikada
nismo èljeli zvjezdani festival. Ovo je
festival obi~nih ljudi, a gosti koji do|u u
atmosferi koja ih zahvati, spuste se na tu
razinu, pa kod nas nema zvijezda. Mislim
da je upravo zbog te neke skromnosti
festival opstao. Pomaè nam veliki broj
prijatelja koji se nude i nesebi~no pomaù.
Pomaù nam i gosti koji, kada osjete i vide
{to je WHF, obe}aju pomo}i i do}i sljede}e
godine. Najvi{e nam, dakle, pomaè taj
dobar glas o nama, kaè Nikola Gali}:
Jo{ se nisu slegli dojmovi od ovoga
festivala. Jedini plan za sljede}i WHF je taj
da ne bude lo{iji od ovoga. I naravno, da ne
bude ki{e. A, {ta i ako bude... Svakako
smo pokisli!
50
Wi(H)Fi TEHNIKA
Glazbeni ìri u sastavu: Orhan Maslo,

Atilla Aksoj i Ivan Gali} Ivecko najboljim
bendovima proglasili su Repassage iz
Splita, Epilog iz Zadra i Grasshoppers iz
Kotor Varo{i. Filmski ìri, pak, u sastavu
Sergej Trifunovi}, \elo Hadìselimovi} i
Tomislav ]avar najboljim filmovima
proglasili su Uskrs reditelja [imuna [ituma
iz Splita, Imate minutu, izvolite! Ivana
Lovri}a iz Zagreba i Footprints Josipa
Gali}a iz Zagreba, dok je nagradu publike
dobio film Lice, autorice Ivane Be{li} iz
Posu{ja. Pored Imamovi}a, ìri za kratku
pri~u sa~injavali su i Milo Juki} i Berislav
Juri~. Muzi~ke zvijezde bili su grupe Zoster,
TBF i Neno Belan&Fiumens.
EPILOG WHF-a
Dobri bendovi, odlini filmovi,
kvalitetne prie
Grasshoppers - Kotor Varo{
Gruhak - Dubrovnik
^lanica
pobjedni~kog
benda
Repassage
iz Splita
I
ako smo znali da je te{ko bolestan,
definitivni odlazak Vede Ham{i}a je
izazvao bol u srcima svih onih koji su
doista Sarajlije, ili se barem tako
osje}aju. Jer Veda - Vedo Ham{i} je
bio prototip pravog Sarajlije: veliki pjeva~
zabavne glazbe, jedna od prvih istinskih
zvijezda bh. estrade, potom izvanredno
uspje{an arhitekta, pa uz to i akvarelista,
prepoznatljivi vedutista starog Sarajeva; i,
na koncu, za sve koji smo sa njim
drugovali, ~ovjek blagosti, komunikativan,
druèljubiv, uljudan. Ipak, kad se izgovori
njegovo ime, prvo {to pada napamet jeste
prekrasni, vedri {lager êtiri mladi}a idu s
Trebevi}a, jedna od prvih istinskih
uspje{nica sarajevske {lagerske {kole, koja
je s po~etka 60-ih po~ela naglo bujati.
KRITI^NA MASA
No, krenimo redom. Pro{ao je II
svjetski rat, krenule su prve igranke po
Sarajevu i drugdje, sviralo se i pjevalo na
sav glas, makar se glazbenog znanja i
instrumenata imalo malo. Ve} tada se oko
Radio Sarajeva i po igrankama i KUD-
ovima formiraju male grupe
instrumentalista, orkestara i pjeva~a koji su
nastojali utaìti è| mladih za zabavom,
ljep{im trenucima ìvota. Neke od tih
pionira bh. zabavne glazbe smo skoro
zaboravili - recimo, sjajnu pjeva~icu
Pepinu Mujki}, pijanistu Slavka Hitrog i
druge, a onda se sredinom 50-ih, oko
tada{nje Muzi~ke produkcije Radio
Sarajeva, i po velikim plesnim orkestrima i
sastavima, polako formira jezgro ne~ega
{to }e biti osnova kontinuiranog stvaranja
vlastite zabavne muzike, u dodiru sa
svijetom, ali i na{e po mnogim valerima. Tu
su veliki @arko Roje, pa Ladislav Bezuljak,
onda muzi~ki urednici (i autori!) Nik{a
Dabovi} i Zlatko Dani{, prof. dr. Sr|an
Matijevi}, pa kasnije i Dejan Zagorac i Igor
âpljinski, te harmonika{ Davor Lorkovi},
a u Sarajevo dolaze iz Beograda i dirigenti
Radivoj Spasi} i Dragi{a Savi}. Kasnije }e,
60-ih, na studij do}i i Julio Mari} iz
Kotora, pa Kornelije Kova~ iz Subotice,
kao i \or|e Novkovi} iz Banje Luke, i jo{
poneko. Sve se to de{ava na prijelazu iz
50-ih u 60-te i takva je kriti~na masa
morala dati rezultate tj. pjesme koje }e prvo
odjeknuti u Sarajevu i okolo, a onda i po
cijeloj biv{oj domovini. Pitanje je samo tko
ih je pjevao? Znamo za Sabahudina Kurta,
a sje}amo se ne{to modernijeg Miralema
Kru{ki}a, iz Banje Luke prido{log Bo{ka
Orobovi}a (do{ao studirati violinu!), pa na
koncu i Vede Ham{i}a, koji nas je, eto, prije
koji dan napustio. Tu treba dodati i velikog
operskog pjeva~a Milivoja Ba~anovi}a,
koji je neke od velikih {lagera/balada izveo
maestralno, da ne kaèmo antologijski.
Ve} 1958. tada mladi skladatelj @arko
Roje odlazi na svejugoslovenski festival u
Opatiji, sa veselom pjesmicom Ku}ica u
cve}u (pazite, on Zagrep~anin rodom ju je
napisao ekavskom varijantom zbog boljeg
ritmiziranja!) i postiè fenomenalan uspjeh
i to u izvedbi Zdenke Vu~kovi}. Otada pa
nadalje Sarajevo se po~inje pikati kao jedan
od narastaju}ih centara jugoslavenske
zabavne glazbe.
Nova je zvijezda s po~etka 60-ih
student arhitekture Vedad Ham{i}. Ro|en u
Banjoj Luci, koja je i ina~e dala puno na{oj
zabavnoj glazbi (prisjetimo se samo trojice
bra}e Pomykalo - Ferda, Josipa i Zvonimira
- nestora hrvatske zabavne glazbe, a onda
idu redom Zlatko Dani{, pa \or|e
Novkovi}, Zrinko Tuti} i ini!), on je kao i
svako pristojno dijete iz gra|anske
intelektualne obitelji krenuo, a gdje drugo?,
nego u ~uvenu banjalu~ku muzi~ku {kolu,
da pili violinu, ~ime }e se zanimati i
nakon preseljenja u Sarajevo sa obitelji
1956., i to zajedno sa sestromVesnom, koja
}e kasnije roditi u Beogradu stanovitog
Bojana Zulfikarpa{i}a, danas jednog od
vode}ih europskih jazz pijanista. A onda u
pubertetu odlazi na prvu igranku i ostaje
zabezeknut zvucima saksofona, truba,
gitara, klavira koje je ~uo po tada brojnim i
do posljednjeg mjesta ispunjenim
plesnjacima, od Sloge do FIS-a, KUD-a
Proleter i drugdje. I ne}e dugo pro}i a da se
on mlad, lijep, prpo{an i muzikalan ne
popne na scenu i pokaè da ima istinskih
vokalnih kvaliteta. Zapaàju ga Zlatko
Dani{ i Nik{a Dabovi}, on dolazi na radio u
studio smje{ten u Danijela Ozme i biva
primljen za vokalnog solistu.
Pazite, po~etak je 60-ih, Kornelije
Kova~ jazzira na klaviru (i vibrafonu!),
veliki Esad Arnautali} je u Muzi~koj
produkciji ve} bio producent, aranèr i
instrumentalista koji donosi odluku da se
DOISTA, SARAJLIJA
Pjeva zabavne muzike, uspjean arhitekta i vrstan
akvarelista... sve to je bio VEDO HAMI; napustio
nas je prije neki dan, u 73. godini, ali vie od
navedenog bio je linost koja je po mnogo emu
ovaploivala istinski duh poratnog
i uspjenog Sarajeva
SARAJEVO EKA,
ZOVE IZ DALEKA
Pjesma Vede Ham{i}a êtiri mladi}a idu s
Trebevi}ajedna je od prvih istinskih uspje{nica
sarajevske {lagerske {kole
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
Foto: BARIKADA, GRACIJA
ZA OFICIRE NATO-a
Vedo Ham{i} (u sredini) u
Frontier Clubu 003 u Njema~koj
ognjen:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:00 Page 52
snimaju, ne obrade i prepjevi stranih hitova
(bilo onih iz swing perioda, talijanskih
kancona i francuskih {ansona ), ve}
originalne skladbe. I tu upada mladi Vedo
Ham{i}, koji je tih godina violionu
zamijenio gitarom, a njoj ga je u~io poznati
radijski urednik Bato Zurovac. Bato je
Kova~ naletio na radiju na @arka Roja, ovaj
mu je za nekoliko trenutaka skovao tekst,
i nastala je vesela pjesmica êtiri mladi}a
idu s Trbevi}a. Vedo ju je Ham{i} snimio
~etvoroglasno(!) u studiju koji je imao
skromne performanse i eto uspje{nice koja
}e osvojiti radijske valove diljem biv{e nam
domovine.
VISOK I LIJEP
A Vedo }e nastaviti da pjeva. Najvi{e po
plesnjacima, bilo pjesme koje su netom
pobje|ivale na San Remu, ali prepjevane na
na{ jezik i temeljno prearanìrane, ili pak
originalne koje su sve zahuktanijim
tempom pisali Esad Arnautali}, Kornelije
Kova~, @arko Roje i drugi. Paralelno odlazi
na festivale zabavne glazbe, snima tada
popularne EP plo~e sa ~etiri pjesme, ide na
lukrativne turneje po Sovjetskom savezu,
sura|uje sa orkestrom ABC, koga vodi
novosadski kompozitor, instrumentalista i
radijski urednik Angelo Vlatkovi}, jo{
jedan genijalac iz tog pionirskog doba
(~uvena je njegova balada Jednom u gradu
ko zna kom), sa kojim }e realizirati i jednu
plo~u u SSSR-u, a nastupa{e i po
ameri~kim vojnim bazama u Njema~koj.
Visok, lijep, sa gitarom u ruci, prototip
ne{to modernijeg, agresivnijeg vokalnog
izvo|a~a, on }e unijeti dosta svjeìne na
scenu i svojim interpretacijama oìvjeti
neke od velikih {lagera toga vremena.
No, arhitektura (koju su zavr{avali
mnogi tada{nji protagonisti bh. i
jugoslavenske zabavne glazbe - dr. Sr|an
Matijevi}, Dejan Zagorac, Boro
Spasojevi}, Alfi Kabiljo, ili Sanja Ili} su
tek neki od njih), pa onda i slikarstvo nisu
zaboravljeni. On }e 1967. diplomirati i
nastaviti paralelno karijeru arhitekte i, u
slobodnim ~asovima, slikara, da bi se tek
sredinom 70-tih definitivno oprostio od
mikrofona, makar, to znamo svi koji smo
znali zasjesti u dru{tvu s njim, muzika mu
je uvijek bila u srcu.
I, onda arhitektura. Radi velike
projekte, mahom zdravstvene ustanove i
bolnice, te sakralne objekte. U dru{tvu sa
kolegom Rajkom Mandi}em, pa onda i
Bogoljubom Kurpjelom i Zdenkom
Brozom realizira neke od velikih projekata,
a za onaj Klini~kog centra u rodnoj mu
Banjoj Luci, dobijaju re{pektabilnu
nagradu lista Borba za najbolje
arhitektonsko ostvarenje 1979., dok }e
1992. i [estoaprilsku nagradu Grada
Sarajeva, za koprojektovanje dijela
Klini~kog centra u Sarajevu. Sve do 2006.,
kada }e zavr{iti karijeru i definitivno se
posvetiti slikarstvu. I tu, kao i prije toga u
glazbi i u aritekturi, ima uspjeha. O tome
svjedo~e brojne izlo`be, od kojih }e jednu
opjevati i kroni~ar Sarajeva, pjesnik
Valerijan @ujo.
Najljep{u posvetu Vedi Ham{i}u je prije
koju godinu na~inio jo{ jedan kantautor
mla|e generacije, Zlatan Fazli}, snimiv{i
pjesmu êtiri mladi}a..., na jednom
promotivnom singleu, pokazav{i tako da su
ispred njega bili neki va`ni i veliki
stvaraoci i interpretatori. A jedan od njih je
zasigurno bio i Vedo Ham{i}!
VEDO JE BIO KREDO
NA AURORI U LENJINGRADU
Zvonko [pi{i}, Sabahudin Kurt,
Vedo Hami{i} i
Vanja Stojkovi}
SARAJEVSKI KVARTET
Vedo Ham{i} (desno) u dru{tvu Kemala Montena,
Sabine Vare{anovi} i Miralema Kru{ki}a
Vedo Ham{i}
Ru`dija Ramadanovi} i Vedo Ham{i}
ognjen:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:00 Page 53
S
elma Selman studentica je zavr{ne
godine banjalu~ke Akademije
umjetnosti, a njeni radovi iz
slikarstva i primijenjene umjet -
nosti ve} su dobro poznati u
umjetni~kim krugovima u Bosni i Herce -
govini. Selma je ovogodi{nja dobit nica
nagrade Zvono, koju kao podsticaj mladim,
angaìranim umjetnicima dodje ljuje Centar
za savremenu umjetnost Sarajevo.
Ro|ena je 1991. godine u Biha}u, a njen
ìvotni put, kao i profesionalno opre dje -
ljenje umnogome je odredilo odrastanje u
romskoj zajednici.
Ro|ena sam u romskoj porodici i
ìvim u romskom naselju. Kod nas je
u~enje i odlazak u {kolu bila stvar djete -
tovog izbora - moè{ i}i u {kolu, ili ne
mora{. Ja sam izabrala da se {kolujem, a da
nisam, ne znam {ta bi se desilo. Kod nas su
u mahali stalno bile svadbe i igre, ali mene
to nije toliko privla~ilo da bih zapustila
{kolu i vi{e sam voljela ~itati nego i}i na
svadbe, kaè Selma.
Nakon zavr{etka osnovne {kole upisala
je Umjetni~ku {kolu u Biha}u, a zatim
Akademiju umjetnosti u Banjaluci na kojoj
studiraju i njena polubra}a, Mersud i Ferdi,
te dvojica stri~evi}a. Pored slikarstva koje
je njena prva ljubav, Selmu najvi{e
zanima performans. U svojim radovima
fokusira se na svakodnevni ìvot u romskoj
zajednici, probleme i predrasude sa kojima
se Romi susre}u u dru{tvu. I otvoreno kaè:
Ja sam Romkinja i ne stidim se toga.
Za na{ magazin Selma govori o svojim
radovima sa kojima je konkurisala za
nagradu Zvono, te o ulozi umjetnosti u
savremenom dru{tvu.
ROMSKA ZASTAVA
Mi Romi nemamo svoju dràvu, ali
imamo cijeli svijet. U tom sam videu èljela
da oìvim na{u zastavu i da objasnim
njeno zna~enje, a isto tako da kaèm da
postoji romska zastava, jer ima ljudi koji to
ne znaju. Na{a zastava je horizontalnog
oblika, sastavljena od plave boje na
gornjem dijelu, zelene na donjem, a u
sredini je crveni to~ak. Plava boja
predstavlja nebo kao na{ pokriva~, zelena
zemlju po kojoj smo rasuti, crveni to~ak
predstavlja na{e kretanje i borbu. Sve to
sam ja uspjela da prikaèm u svom radu
tako {to sam prona{la isti kadar kao i kod
zastave: pola neba - pola zemlje, a ja sam
se u sredini kretala tako {to sam poku{avala
da napravim zvijezdu. Moji poku{aji da
PUTUJ, SELMA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: ALISA BURZI]
Mlada bihaka umjetnica SELMA SELMAN (23) ovogodinja je dobitnica nagrade
ZVONO koju dodjeljuje Centar za savremenu umjetnost Sarajevo; za na maga-
zin Selma govori o svojim radovima kroz koje nastoji pribliiti ivot u romskoj
zajednici, te skrenuti panju na probleme i predrasude sa kojima se Romi
svakodnevno susreu
MI ROMI NEMAMO SVOJU
DRAVU, ALI IMAMO
CIJELI SVIJET
Djeca se pla{e Cigankama kada ne slu{aju. Pri~a se da
su Ciganke lake ène, govori se da pogledom mogu da
ureknu mu{karca ili ènu. A ovo je 21. vijek
SELMIN SVIJET
Umjetnost nas ne moè u~initi
boljim ljudima, ve} nam jedino
moè produljiti misao
selma selman:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 15:54 Page 54
napravim savr{enu zvijezdu predstavljaju
na{e traganje za savr{enim ìvotom.
ISPOÊTKA
Ovaj rad se referi{e na neiscrpnu te`nju
za uspjehom, boljim ìvotom. Svi moèmo
da se poistovjetimo jer svi, svjesno ili
nesvjesno, dijelimo tu te`nju. Ispo~etka je u
konstantnom prisustvu. Glavna karakte -
ristika rada je tijelo koje se svjesno upu{ta
u isku{enje i pad.
Ovaj performans sam izvodila na
Ceravcima u Biha}u, to je mjesto gdje
volim da predstavljam svoje radove. Kada
se razmi{lja o ponavljanju koje je prisutno
kod svih ljudi, onda shvatimo da je ìvot
jedno veliko ISPOÊTKA. I kod mene se
tako desilo: upravo kad sam mislila da su se
neke stvari i problemi rije{ili, sve je krenulo
ispo~etka. Nekad smo na vrhu, nekad na
dnu, pa ponovo ispo~etka...
NE GLEDAJ CIGANKU U OÎ
Djeca se pla{e Cigankama kada ne
slu{aju. Pri~a se da su Ciganke lake
ène, govori se da pogledom mogu da
ureknu mu{karca ili ènu. A ovo je 21.
vijek, smatramo se savremenim Evro -
pljanima, a jo{ iskori{tavamo tu|i identitet
za svoje potrebe. Rad je baziran na
stereotipima i predrasudama o ènama
Romkinjama. Kao dio te populacije, èlim
da provociram publiku kako bih skrenula
pa`nju na diskriminaciju nas èna Rom -
kinja. A ako su ve} godinama prisutne
takve predrasude o nama, onda vam ne
garantujem da se ne{to ne moè dogoditi
ako nas pogledate u o~i!
16.000 DIJELOVA
Video predstavlja realnost s kojom se
suo~avam: neugodnu komunikaciju izme|u
~lanova moje porodice, koja je tako|er
prisutna u modernom ìvotu dru{tva
generalno. To je egzistencijalni problem,
koji se nikada ne}e rije{iti.
UMJETNOST I DRU[TVO
Umjetnost ~ini dru{tvo, a dru{tvo ~ini
umjetnost. Umjetnost nas ne moè u~initi
boljim ljudima, ve} nam jedino moè
produljiti misao, jer je misao glavni smisao
ìvota koji se pojavljuje u realnom i
prirodnom ìvotu. ôvjek nije bi}e koje }e
re}i: Da, sad sam miran! Mi smo vrsta
koja teì stalno ka ve}im i ve}im stvarima,
a bolji nego {to jesmo ne moèmo biti.
14.8.2014. I SLOBODNA BOSNA
55
ZVONO ZA BIHA]KU UMJETNICU
Dio nagrade Zvono 2014 je i
{estosedmi~ni boravak u New Yorku. O
ovom putovanju koje je o~ekuje i svojim
planovima, Selma kaè:
Ima}u dovoljno vremena da
posjetim muzeje i galerije, da
prezentujem svoje radove publici u New
Yorku, nadam se i da ne{to novo
nau~im i upoznam neke nove kolege,
kustose... A {to se ti~e planova, imam
velike ciljeve i ambicije i ne znam koliko
}u od toga uspjeti ostvariti, ali znam da
}u i dalje uìvati u svojoj umjetnosti kao
{to sam to i do sada radila, usavr{avati
se u~enjem iz knjiga, od drugih ljudi i
od sebe same.
NAGRADNO PUTOVANJE U NEW YORK
Imam velike ambicije, ali najbitnije
mi je da uivam u svojoj umjetnosti
MERCEDES 307
Fotografije snimljene u kultnom kombiju
koji za Rome predstavlja sigurnost i uto~i{te
selma selman:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 15:54 Page 55
U
obi~ajeni bedekeri
usmjeravaju nas ka
naj~uvenijim i
najva`nijim mjestima u nekom
gradu. U novije vrijeme, u
skladu sa zahtjevima
modernog kapitalisti~kog
turizma, putni vodi~i su sve
atraktivniji, {areniji i sa sve
manje teksta. Obe}anje koje
dobivamo je da }emo zapravo
u sedam dana, u jednom danu
ili u svega nekoliko sati
upoznati i iskusiti ono
najva`nije {to jedan grad ima
da ponudi. Obe}anje je
naravno la`, kao {to je la`na i
na{a jurnjava za autenti~nim
doìvljajem, dok nam je nos
poboden u upute kako i {ta da
gledamo. Te{ko da }e nam se
otvoriti grad u kojem nismo
spremni ba{ nimalo da
prodokoli~arimo.
L
ittle Global Cities su
sasvim netipi~ni,
knjièvni priru~nici za
putnike. U njima }ete naprimjer
na}i re~enicu kako je jedan
osje~ki kafi} odli~an jer gleda
na glavni trg i sa tog mjesta
moète mirno posmatrati kako
se nave~e prodavnice zatvaraju
a grad polako prazni. Samo
pisac ovo moè predloìti kao
turisti~ku atrakciju, a onome
ko je spreman da otkriva
neuobi~ajeno i malo poznato,
upravo ovakva sugestija je
dobar poziv na zagledanje u
neki grad sa pa`njom i
iskrenim interesovanjem. Onda
}e grad procvjetati, otvoriti
nam se, a njegov ìvot }e
propulsirati pred na{im o~ima.
Njema~ka izdava~ka ku}a
Kerber iz Bielefelda objavljuje
ove godine ediciju od dvanaest
vodi~a koje su napisali pisci,
muzi~ari, filma{i, zaljubljenici u
svoje gradove. Tekst je {tampan
trojezi~no, na engleskom,
njema~kom i jeziku koji se
govori u gradu o kojem knjiga
govori. Formom vodi~i
podsje}aju na tipi~nu turisti~ku
literaturu, govori se o muzejima,
spomenicima, va`nim
kvartovima, ali ovi vodi~i nisu
izbor najboljeg, najzna~ajnijeg,
nego onog {to je autorima
posebno dragocjeno. Otuda je
mogu}e da se u bedekeru
podrobno govori o romanti~nim
{etali{tima, ìvopisnim ru`nim
predgra|ima, neuglednim
prijatnim gostionicama ili malo
poznatim izleti{tima.
ak i gradovi koji su se
na{li u ovoj ediciji nisu
obi~ajeni izbor
naj~uvenijih i najblje{tavijih
evropskih metropola. Little
Global Cities govore o
Sarajevu, Grazu, Osijeku,
Segedinu, Temi{varu, Novom
Sadu, Skoplju, Skadru...
îtalac tako moè saznati da se
u Segedinu odràva festival
filmova snimljenih starinskom
8-milimetarskom kamerom, a
da u Novom Sadu postoje
grafiti velike umjetni~ke
ljepote i vrijednosti ili da se u
tom gradu nekad nalazila
neobi~na i rijetka Jermenska
crkva. U Temi{varu }emo opet
upoznati savremenu The Cloud
Factory, instituciju za
promociju kreativnih ekolo{kih
ru~nih radova, zasnovanih na
tradiciji. Osijek }e nas
iznenaditi pri~om kako je
dobio spomenik koji niko nije
èlio, pa ~ak ni ~ovjek kojem
je spomenik podignut.
Z
animljivost ovih knjiga je
u tome {to su umjetnici
birali prizore i mjesta
koja za njih imaju neku
posebnu vrijednost. Tekstovi i
slike nam tako govore i o
gradovima i o ljudima koji
tamo ìve i prema tim
gradovima imaju intenzivan
odnos, ne uvijek nu`no
pozitivan. O Sarajevu su pisali
oni koji u njemu ìve, ali i oni
koji su u njemu boravili kao
gosti, pa su tu tekstovi
Ahmeda Buri}a, Hane Stoji},
Faruka [ehi}a, Tomislava
Markovi}a, Olivera Bottinija...
Grafi~ka oprema sarajevskog
izdanja je dopadljiva i
razigrana, a pored informacija
o gradu tu su i poezija, kratke
putopisne vinjete, fotografije,
mape i prazne stranice
predvi|ene za sopstvene
autorske bilje{ke. Sve u
svemu, dobro spakovan
brevijar za putnika èljnog da
upozna tu|e doìvljaje, ali i da
stekne autenti~ne svoje.
56
Pi{e: ADISA BA[I]
KNJIGA MJESECA
OTKLJUAVANJE GRADOVA
Turistiki
vodii
o Sarajevu
i o 11
drugih
gradova
(Kerber,
Bielefeld, 2014.)
Knjièvni vodi~i kroz dvanaest evropskih gradova me|u kojima je i Sarajevo
Adisa Knjige-1:Adisa Knjige.qxd 13.8.2014 15:52 Page 56
FARUK [EHI]
Moje rijeke
Moram se poslati u
Berlin, ~vrsto sam
odlu~io/ pobje}i iz
Sarajeva/ U
po{tanskoj kocki od
kartona, na koju }e/
nalijepiti oznaku:
Hitno!/ Gore }u biti
oslobo|en feleri~nih
nacija i neodraslih
dràvica/ Imam
plavu kosu, zelene o~i, sigurno }e me/
pustiti na rendgenskoj/ Kontroli, jer oni
znaju, da, iako u Berlinu nisam/ ro|en,
imam ja/ Puno ja~i adut u dèpu:
tajanstveni vodeni ìg na/ svojim
zjenicama/ To je biometrijski paso{
dràve koja jo{ nije/ stvorena/ Jedne
bezgrani~ne dràve, ali do tada/ Berlin
}e mi biti sasvim dovoljan.
DAVID JASON
Moj ìvot
Od siroma{nog
dje~aka, lo{eg
|aka, preko
elektri~ara, glumca
amatera, pa sve do
me|unarodne
zvijezde i nosioca
titule sir. Engleski
glumac David
Jason proslavljen
ulogom Delboya u
humoristi~koj seriji Mu}ke, opisao je
svoje dogodov{tine u autobiografiji Moj
ìvot (Profil, Zagreb, 2014.).
Cijena je 37 KM.
OZREN KEBO
Sarajevo za
po~etnike
Ovih dana pojavilo se
novo izdanje
Sarajeva za
po~etnike
([ahinpa{i},
Sarajevo, 2014.)
Ozrena Kebe.
Njegovi humoristi~ni
tekstovi obja{njavali
su tobo` ud`beni~kim
tonom stvarnost
grada pod osadom: nekada je ova
knjiga lije~ila i u ìvot vra}ala smijehom,
danas je postala i va`na riznica
sje}anja, naizgled trivijalnih a zapravo
dragocjenih. Cijena je 17 KM.
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA VRIJEME KNJIGE
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU
(Amazon)
1. Gayle Forman: If I Stay
2. John Green: The Fault in Our Stars
3. E. L. James: 50 Shades of Grey
4. Simon Sinek: Leaders Eat Last
5. Laura Hillenbrand: Unbroken
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U BiH
(Knjiara Zoro, Sarajevo)
1. Elif [afak: 40 pravila ljubavi
2. Semir Halilovi}: Atentat
3. John Green:
Gre{ka u na{im zvijezdama
4. Miljenko Jergovi}: Rod
5. Me{a Selimovi}: Dervi{ i smrt
SUROVA STATISTIKA
Bestselere slabo
ko ita
Matemati~ar Jordan Ellenberg je za firmu
Amazon poku{ao izra~unati koliko ljudi
zaista pro~ita knjige koje kupi. Na osnovu
citata koje ~itaoci podvuku u svom Kindle
ure|aju, do{ao je do zaklju~ka da ve}ina
razvikanih knjiga prestaje da se (pomno)
~ita i podvla~i ve} nakon tridesetak stranica.
Ellenberg tvrdi da je svega 26 posto kupaca
zaista pro~italo 50 nijansi sive, memoare
Hillari Clinton je malo ko ~itao dalje od 33
stranice, a Kratku povijest vremena
~uvenog fizi~ara Stephena Hawkinga
dovr{ilo je svega 7 posto kupaca.
UVIJEK BUDNA
Nova knjiga
Naomi Klein
Novinarka i publicistkinja Naomi Klein,
autorica bestselera Doktrina {oka i No
Logo, trenutno promovi{e svoju novu
knjigu o klimatskim promjenama. Radikalni
politi~ki preokreti su potrebni da bismo se
probudili i prestali u ime kapitalizma voditi
rat protiv planete, poru~uje Kleinova.
LIJENI I NEPISMENI
Loe ocjene za klasike
Veliki broj zamenitih
knjièvnika nije briljirao u
{koli, a neki od njih su
najlo{ije ocjene imali
upravo iz maternjeg jezika.
John Fowles je bio
ocjenjivan u rasponu od
slabo do nemarno,
Hemingway je bio lo{ sa
pismenim zada}ama, Emily
Bronte je u djetinjstvu
progla{ena lijenom, a za
Charlotte Bronte su u~itelji
u svjedo~anstvu zabiljeìli
da pi{e neujedna~eno, ne
zna gramatiku, geografiju
niti historiju...
Adisa Knjige-1:Adisa Knjige.qxd 13.8.2014 15:53 Page 57
KULT MARKET
GEORGE MICHAEL
Symphonica
Tri godine
nakon
uspje{ne
koncertne
turneje
slavni
britanski
glazbenik
George
Michael
objavio je koncertni album pod nazivom
Symphonica. Na albumu se nalazi
~etrnaest kompozicija, a jedina
zamjerka je {to su kod zavr{nog miksa
isje~ene reakcije publike, {to nikako nije
obi~aj kada su koncertni albumi u
pitanju.
PAUL WELLER
More Modern
Classic
Britanski
glazbenik i
tekstopisac
Paul Weller
na sceni je
ve} 40-ak
godina. Od
ranije poznat
iz pri~e o
bendovima
The Jam i The Style Council, iz 80-ih
godina pro{loga stolje}a, dok je jo{
mahao svojim Rickenbakerom 330.
Prvi solo album Weller je objavio 1992.,
a odnedavno je u prodaji i kompilacija
pod nazivom More Modern Classic.
SHOOT ME WENDY
Sticky Floors
Rije~ je o
za -
greba~kom
post punk
bendu Shoot
Me Wendy i
njihovom
EP-u pod
nazivom
Sticky
Floors. Album sadrì {est kompozicija.
Zagreba~ku ~etvorku ~ine: pjeva~ica
Mirna, bass gitaru drì Gara, za gitare
je zaduèn Ogi, a za bubnjarskim
setom sjedi Pero. Pro{le godine objavili
su dugosviraju}i prvijenac: Sine Waves.
Ozbiljna glazbena pri~a o Lily Rose
Beatrice Cooper, ili kra}e Lily Allen
zapo~inje 2006., kada je objavila prvijenac
Allright, Still, i doslovce poharala svjetske
top ljestvice. Nakon prvotnog uspjeha, Lily je
2009. objavila album Its Not Me Its Not
You i {okirala sve ljubitelje njezine glazbe,
najaviv{i okon~anje svoje glazbene karijere.
U me|uvremenu se udala i postala
majka, ali i bila u sredi{tu brojnih skandala.
Po~etkom ove godine procurila je vijest
kako se Lily vra}a na scenu i kako }e njezin
tre}i studijski album pod nazivom Sheezus,
koji ovom prilikom i predstavljamo, biti
posve}en pokojnoj Amy Winehouse. Osim
kritiziranja celebrityja Lily je ~esto
kritizirala i seksisti~ki pristup na velikim
manifestacijama, poput dodjele Oscara ili
Zlatnog globusa. Jednom prilikom izjavila
je kako nikada nije ~ula komentar u kakvim
su se odjevnim kombinacijama pojavili
slavni glumci, dok su pripadnice ljep{eg
spola secirane od glave do pete.
No, britanska pop glazbenica nije
ostajala du`na ni kolegama sa estrade, stoga
i njezin najnoviji studijski uradak Sheezus
aludira na album Jeezus, kolege Kanye
Westa. Album Sheezus, to jest njegovo De
Luxe izdanje sadrì sedamnaest kompo zic i -
ja, a otvara ga naslovna pjesma.
Rije~ je o laganom i pjevljivom pop
albumu, na tragu prethodnih albuma, bez
suvi{nih komplikacija. Kompozicije Our
Time, koja pretendira postati najve}i hit na
albumu, Insincerely Yours i As Long as I Got
You, dokaz su kako je Lily Allen odlu~ila i
ovoga puta ostati dosljedna svome zvuku.
Usporedo s promocijom albuma, Lily je
snimila i videouratke za najavne singlove:
Sheezus, Our Time i As Long as I Got You,
koja zapo~inje sa markicom roditeljska
pa`nja. Vrijedi jo{ izdvojiti i solidne
pjesme Url Badman i Who do You Love,
koja i zatvara album Sheezus.
Na De Luxe izdanju nalaze se jo{ tri
kompozicije, od kojih vrijedi izdvojiti
Holding on to Nothing. Napokon, Lily
Allen snimila je sasvim solidan album, iako
na njemu nema hit pjesama na razini
njezinog najve}eg hita Not Fair.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album Sheezus, Lily Allen
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Gus Gus: Obnoxiously Sexual
2. Little Dragon: Paris
3. Brian Eno & Karl Hyde: Daddys Car
4. The Preatures: Is this how you feel?
5. The Kooks: Down
6. Grace & Tony: Holy Hand Grenade
7. Plague Vendor: Black Sap Scriptures
8. Kasabian: Bumblebee
9. Avey Tares Slasher Flicks:
Little Fang
10. Bombay Bicycle Club: Feel
Buntovnica s razlogom
OD LILY - SOLIDNO
Kriti~arka koja ne ostaje
du`na kolegama sa estrade
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 13.8.2014 16:28 Page 58
Gangster te voli dokumentarni je film
mladog, vrijednog i veoma zanimljivog
filmskog autora, Neboj{e Slijep~evi}a, a
nastao je u produkciji veoma bitnog
Restarta, koji se bavi i produkcijom ali i
distribucijom sjajnih dokumentarnih
filmova na na{em prostoru. Zbog obje
stvari treba im biti veoma zahvalan, jer nam
omogu}avaju da se upoznamo sa sjajnim
autorskim dokumentarnim filmovima.
Gangster te voli zabavan je i pametan
film. Tragikomi~na je to storija o bra~nom
posredniku zvanom Gangster. On poku{ava
spojiti jednu Bugarku, koja ima dijete, i
nekog od Hrvata koji su puni visokih
o~ekivanja. [ire posmatraju}i, autor se u
filmu bavi tragi~nim ljudskim odnosima u
21. stolje}u, do kuda smo do{li, kakvi smo,
te ~ime se bavimo. Nedjeljko Babi}
Gangster je prije dvadeset i pet godina
napustio posao parketara da bi se posvetio
poslu posrednika. Uskoro se proslavio...
Pri~a je to o patrijarhatu, o mu{karcima, o
primitivizmu, pa i o bezosje}ajnosti. Jer,
mu{karcima je veliki problem to {to
Bugarka ima dijete. U ovom filmu se
sukobljavaju tradicionalni i suvremeni
svjetonazori u provinciji (Imotska krajina).
Film je dobio niz priznanja: Zagreb Dox
2013 - Nagrada publike, Mediteran Film
Festival, [iroki Brijeg - Nagrada publike,
Minsk Film Festival - Specijalna nagrada za
ironi~an pogled na stvarnost. Reìser i
scenarist Neboj{a Slijep~evi} ro|en je
1973. u Zagrebu, gdje je i tridesetak godina
kasnije diplomirao reìju na Akademiji
dramske umjetnosti. Reìrao je tri autorska
kratka dokumentarna filma (O kravama i
ljudima, Za 4 godine, Mu{ki film), jedan
dugometra`ni dokumentarni film (Gangster
te voli), dva kratka igrana filma ([amar i
Kutija), jedan kratki animirani film
(Pas/Zec), te mno{tvo televizijskih
dokumentaraca i serijala.
Za svoje dokumentarne filmove dva
puta je nagra|ivan na Sarajevo Film
Festivalu. Jedan je od autora hvaljenog
dokumentarnog serijala Direkt. Tko do sada
nije, neka pogleda ovaj divan tragikomi~an
film, koji }e vas nasmijati, zapitati, ali i
rastuìti.
(D.Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film Gangster te voli (Hrvatska, Njemaka,
Rumunjska, 2013.), reditelja Neboje Slijepevia
KULT MARKET
199 SAVJETA KAKO BITI
SRETAN
Andres
Waissbluth
Ovo je ~ileanski
film, a reìrao ga je
Andres
Waissbluth 2008.
godine. Scenarij su
napisali Nona Fernandez, Cristian
Jimanez i Marcelo Leonart zajedno sa
autorom filma. Helena i Tomas u mladi
bra~ni par. Iz îlea su, a ìve u
Barceloni. Optere}eni su svojim
karijerima. Sve se mijenja kada se
stvori zbrka oko njenog mla|eg brata
koji je nestao u îleu. Tomas }e uskoro
osjetiti privla~nost sa Sandrom,
djevojkom brata njegove supruge...
Ocjena: 4
ORAO
Zoran Tadi}
Orao je igrani film
Zorana Tadi}a iz
1990. godine.
Scenarij za film
napisao je Pavao
Pavli~i}, a na temelju vlastitog romana
Umjetni orao. Dok su ga ~etiri prijatelja
~ekali da skupa proslave njegov
ro|endan, Radovan Orlak zvani Orao
pao je s nebodera. Prijatelji shva}aju da
su o prijatelju znali vrlo malo. Preostali
prijatelji po~inju se intenzivnije druìti
nakon toga.
Ocjena: 4
POSLJEDNJI METRO
Francois
Truffaut
Posljednji metro
reìrao je 1980.
Francois
Truffaut. U filmu
glume
Catherine
Deneuve i Gerard Depardieu. Scenarij
za film napisao je Francois Truffaut,
skupa sa Suzanne Schiffman i Jean-
Claude Grumbergom. U vrijeme
Svjetskog rata, drugog po redu, u
kazali{tu u okupiranom Parizu, u
podrumu, krije se Lucas Steinter, @idov
koji strahuje za svoj ìvot. Marion,
njegova èna, poku{ava odràti na
ìvotu njihovo kazali{te.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Teenage Mutant Ninja Turtles
(Jonathan Liebesman)
2. The Hundred-Foot Journey
(Lasse Hallstrom)
3. Into the Storm (Steven Quale)
4. Step Up All In (Trish Sie)
5. What If (Michael Dowse)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Riddick (David Twohy, One Race
Productions, Blitz film i video)
2. Prizivanje
(James Wan, New Line Cinema)
3. Avioni (Klay Hall, DisneyToon
Studios)
4. 2 igra~a (Baltasar Kormakur, Boom
Entertainment)
5. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth
Rogen, Columbia Pictures)
Zabavno i pametno
TRAGIKOMI^NA STORIJA
Pri~a o ljudskim odnosima u 21. stolje}u
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 13.8.2014 16:28 Page 59
U ÊTIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Predstava Mimar, o gradnji Starog
mosta u Mostaru, u produkciji
Mostarskog teatra mladih 1974, do
sada je izvo|ena u Egiptu, Jordanu,
Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori,
Makedoniji, Velikoj Britaniji i SAD-u,
Singapuru, Hong Kongu i, naravno, u
BiH. U Mostaru je moète gledati
svake ve~eri u 20 sati, osim
ponedjeljkom.
U utorak, 12. augusta, u sarajevskoj
galeriji Zvono otvorena je izlo`ba
fotografija Armina Smailovi}a. Rije~
je o nagra|enim fotografijama iz
reportaè Strah koju je objavio
njema~ki Der Spiegel i koja prati
boksera koji uprkos godinama i
zadravstvenim rizicima odlu~uje jo{
jednom u}i u bokserski ring.
Do 18. augusta u Neumu se odràva
7. ljetni karate kamp. Tehni~ki
organizator kampa je KBS Tuzla
Sinbra, a ove godine u~e{}e je uzelo
65 karatista iz klubova Novi Grad i
Salih Salko ]uri} (Sarajevo), Saniteks
i Hurije (Sanski Most), Bosna i Sigma
(Kalesija), Doboj Istok, Gra~anica,
Konjuh (@ivinice) i Tuzla Sinbra
(Tuzla).
Od 14. do 23. augusta u Galeriji
Roman Petrovi} u Sarajevu je
otvorena izlo`ba Lako je sad pri~at -
sto godina od po~etka Prvog svjetskog
rata. Na izlo`bi, koju }e otvoriti
ambasador ê{ke i ata{e za kulturu
Ambasade Njema~ke u BiH, radove }e
predstaviti dvadeset umjetnika iz
Njema~ke, ê{ke i iz Bosne i
Hercegovine.
U sarajevskom City Pubu }e tokom 20.
Sarajeva Film Festivala nastupati DJ
Valida (15.8.), St. Louis Band (17.8.) i
dva puta Rambo Amadeus (18. i
19.8.). Potom, 20. augusta, MC-jevi
Frenkie i Billain uz podr{ku DJ Soula,
onda 21.8. odli~an bend Goribor iz
Bora, da bi seriju koncerata zaklju~io
sarajevski Mojo Pin.
U subotu, 16. augusta, u Art caffeu u
Kupresu bi}e odràn Kupres Play,
festival alternativne glazbe i dobrih
vibracija. Po~etak je zakazan za 22
sata, a organizator je Kupre{ka udruga
mladih KUM. Nastupaju: Suspend
Mode, Brule i Hoda~asnici iz Kupresa,
Anarhiv iz âpljine, Garage in July iz
Osijeka, M.O.R.T iz Sinja i Miss Slave
iz Mostara.
I fotografiju i izjavu sarajevskog
umjetnika Enisa î{i}a preuzeli smo sa
portala tuzlarije.net. Hvala im! Njegova
izlo`ba crteà otvorena je pro{le sedmice
u Me|unarodnoj galeriji portreta u Tuzli,
tre}eg dana tradicionalnog Festivala
Kaleidoskop. Zove se Frames.
Izlo`ba Frames kojom se autor
predstavio na ovogodi{njem Festivalu
bavi se konceptualnim spajanjem filma
i ilustracije u frames (okvire), pi{e
novinar tuzlarija.
Bavim se i animacijom, ali je
crtanje moja ljubav i strast, izjavio je
Enis î{i}: Frames je koncept koji je
po~eo kao crta~ka vje`ba, onda sam tu
nekako spojio dvije stvari koje volim da
radim, a to je crtanje i film. Odlu~io
sam da radim reprodukcije fotografija s
filmskih kadrova rade}i kroz tehnike
ugljena na papiru, poku{avaju}i dose}i
nivo realizma kad je u pitanju crta~ki
zanat.
Enis î{i} je diplomirao na
sarajevskoj Akademiji likovnih
umjetnosti. Bavi se 3D animacijom u
marketin{koj agenciji Fabrika u
Sarajevu.
ENIS II, likovni umjetnik iz Sarajeva
Ljubav i strast
TAHIR DINAR, frontmen bosanskohercegovake
grupe Dinar
TAHIR DINAR
Rad na na{em novom albumu
zapo~eo je prije dvije godine
Cetri oka:Cetri oka.qxd 13.8.2014 21:03 Page 60
Ovogodi{nji Mediteran Film Festival
traja}e od 27. do 30. augusta. Kako ste se
uspjeli uklopiti u ~etiri dana, jer ovaj
festival je nekada trajao i sedam dana?
Stvar je vrlo jednostavna - kad u zemlji
imate katastrofalne poplave, onda, jasno,
o~ekujete smanjivanje prora~una za kulturu.
Umjesto da za 15. izdanje pro{irimo
Festival, mi smo bili prisiljeni skra}ivati ga.
Jer, mi ipak nismo Sarajevo Film Festival,
koji ima sigurnu podr{ku federalnih
institucija. Mi moramo ìcati kao da smo se
tek pojavili, a samim pregledom na{e web
stranice jasno je koliko je ovaj projekt
reprezentativan za na{u zemlju, pa usudio bih se
kazati i za cijeli Mediteran. Naravno, nije mi krivo
{to je SFF dobio 300.000 KM od Federalnog
ministarstva kulture i sporta, ali mi je krivo {to je
MFF dobio samo 10.000 KM, kao da organiziramo
kakvu koridu i kao da se ne radi o najzna~ajnijem
festivalu dokumentarnog filma u regiji. Dakle,
stvari ovako stoje - htjeli smo odràti visoku
produkciju Festivala, ali smo morali skratiti
Festival u skladu s prora~unom.
Pro{le i pretpro{le godine u filmskom fokusu,
idejnom i izvedbenom, bili su sukobi u nekim od mediteranskih
zemalja. Koja tema ove godine dominira?
I ove godine ima ratova - na Mediteranu
ih je vazda i bilo - pa tako ima i filmova o
sukobima. Tu su i pri~e o otmicama, krvnim
osvetama, ovrhama, a ima i filmova koji na
razli~ite na~ine aktualiziraju poloàj èna u
dru{tvu. Imamo filmove koji tematiziraju
svakodnevicu djece besku}nika, no ima i
veselih filmova - pri~a o potragama za
identitetom, sre}om, djevojkom, ocem,
bakom i nadom, jer nada umire posljednja. I
jo{ ne{to - na otvaranju MFF-a imamo
svjetsku premijeru filma Izgubljeno dugme,
koji dolazi u godini kada Bijelo dugme obiljeàva
svoju 40. obljetnicu. To je prava poslastica za svakog
stanovnika biv{e Jugoslavije, jer opisuje vrijeme
komunizma, nagli uspon rocknrolla, te jedan veliki
bend koji je u tom trenutku doslovce harao Balkanom.
Kako MFF statisti~ki izgleda?
Sveukupno imamo 30-ak filmova iz desetak
zemalja. Samo da ne{to razjasnim - uvijek mi je glupo
kad se festivali hvale da }e prikazati stotinu ili vi{e
filmova. Toliko dobrih filmova naprosto nema. Nama
se na natje~aj prijavi 300-350 filmova, ali mi
odaberemo samo kremu. I mislim da 30 filmova
uop}e nije malo jer su svi dobri.
ROBERT BUBALO, producent Mediteran Film Festivala u irokom Brijegu
Banjalu~ka grupa Dinar pobijedila
je na Zaje~arskoj gitarijadi 31. augusta
1984. godine. Ta~no trideset godina
kasnije objavi}e svoj novi studijski
album Drugovi gdje ste vi.
Rad na ovom albumu zapo~eo je
prije dvije godine, kada smo se Sa{a
Obradovi}, Slavko Radusin, Zdenko
Simonovi}, Dejan Jovi}, Dejan Mili} i
ja ponovo okupili, u banjalu~kom
Studiju Oxigen. Tada smo snimili
dvije kompozicije Balkan Business
Plan i TV serija, da bih onda ja
nastavio produkciju ovog albuma u
Studiju Amadeus u Sarajevu. Ovom
projektu potom se pridruìo profesor
sarajevske Muzi~ke akademije Omer
Blenti}, {to je unijelo dodatni polet produkciji albuma. A ~lanovi
originalnog benda sloìli su se da je projekat prioritet i podràli
su moj prijedlog da u Sarajevu formiram novi band Dinar,
obja{njava Tahir Dinar. Tako su novi ~lanovi Dinara, pored
profesora Blenti}a, Zlatko Boùta i Haris Kartal, studenti
Muzi~ke akademije. Album Drugovi gdje ste vi moèmo,
nekada{njom terminologijom, slobo -
dno nazvati duplim, jer radi se o
osamnaest kompozicija koje ukupno
traju vi{e od sedamdeset minuta.
Pored spomenute dvije pjesme
producirane u banjalu~kom studiju,
na albumu se nalazi jo{ osam novih
autorskih pjesama, od kojih su tri
balade. Tu su i obrade sevdalinki
Moj behare i Sejdefu majka bu|a{e,
potom Kad ja po|oh na Bemba{u,
zatim Chaje Shukarije, Eleno, kao i
uglazbljeni dijelovi Sonetnog venca
Franca Pre{erena te La Fontainov
Cvr~ak i Mrav, veli Tahir Dinar.
Dinar je objavio jedan studijski
album: Kad dinar do|e na vlast, a
onda je snimio jo{ dva... Me|utim, nisu objavljeni. Ovaj ~etvrti
ho}e. Pored postoje}e web stranice: www.grupadinar.com, koju
ve} godinama u Torontu ure|uje nekada{nji basista u Dinaru
Zlatko Prpa, za promociju Drugova otvorena je stranica:
www.grupadinar.ba, na kojoj }e 31. augusta ove godine biti
promovisan ~etvrti album Tahira i drugova.
Za SFF, od FBiH, 300.000 KM, za MFF 10.000?!
Eto nama, opet, Dinara
KAD JE ROCK BIO @IV
Postava Dinara snimljena sredinom osamdesetih
Cetri oka:Cetri oka.qxd 13.8.2014 21:02 Page 61
1. Jesmo li
Dobre
kom{ije?
Jesmo.
19. Tange
ili badi}?
Badi}.
21. Poruka ~itaocima na{eg
magazina?
Veliki pozdrav svima, a
pogotovo onima koji su imali
toliko strpljenja i nerava da
pro~itaju i ove redove.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Nekoga ko poznaje put za nazad.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Samo nebo zna.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
RNR - Rehabilitovano, naravno, relaksirano.
2. Da li ste kao mali sanjali da
}ete biti ljekar op{te prakse?
U djetinjstvu nisam imala no}ne
more, iste su se pojavile kasnije.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Ono {to je u ostavi.
10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?
Za Isaka nije, za Ajn{tajna jeste, za
Alberta jeste, za Njutna nije.
18. Herceg Novi ili Ka{tel Stari?
Uvijek sam za novo.
20. A,
begova ili
{kembe
~orba?
Begova.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Kao i svaki normalan Bosanac -
pa{tetu i paradajz.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Samo zemlja
zna.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Koliko ima
istine u izreci:
Ne dade se
usranom do
potoka?
Onoliko koliko
je potok daleko.
14. Opi{ite Halida Muslimovi}a
u tri rije~i?
Paradigma, humanost, umjetnost.
16. Osoba koja vam
ide na ganglije?
Ganglija{i.
11. Da li je
bolje biti
lijep i
pametan ili
ruàn i
glup?
Lijepo je
biti glup ali
je ru`no biti
pametan,
tako da je
ova moja
kombinacija
najbolja, ha,
ha, ha...
13. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Postavila nekog ro|aka za
ministra prosvjete.
15. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Sa nekim ko prati moj ritam.
17. [ta
obla~ite
kada èlite
izgledati
moderno?
Ni{ta.
12. [ta uradite kad vam
preko puta
pre|e crna M
e~ka?
Po{to nije iz roda m
a~aka, ne
obazirem
se. D
a je u pitanju,
recim
o, jaguar vjerovatno bi se
probudila sujevjernost.
NATAA PETROVI,
voditeljica na TV Pink BH:
Kao i svaki normalan Bosanac na
plau nosim patetu i paradajz
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 13.8.2014 18:58 Page 62
KLIN ÔRBA
@
enskinju je genetski zadata prili~no jadna
orijentacija u prostoru. Nismo lovile, nismo ratovale
(~ast izuzecima); prema tome: nismo ni zasluìle da
prokljuvimo sve te zamr{ene mu{ke orijentire koje oni
nepogre{ivo umiju zapi{avati, u~itavati, o~itavati, osvajati
i pot~injavati, ogra|ivati i prikladna imena im davati i,
napokon, u geografsko-vlasni~ke karte ih ucrtavati. Stoga
nipo{to ne smijemo zamjeriti Arkanovoj udovi Ceci {to je
radosna jer }e napokon prvi put pevati u Sarajevu,
nadolaze}eg 30. augusta. [ta ona, huda hudovica, u svom
veli~anstvenom silikonskom svijetu zna |e je ta da prosti{
Lukavica i jel Sarajvo gdje je nekad bilo. Sve je to njena
voljena Republika Srpska, s kojom se nje`no i
privremeno oprostila na nedavnom koncertu u Modri~i.
Uostalom, barem bi njeni sarajevsko-bo{nja~ki fanovi
morali imati razumijevanja za njenu tu`nu ènsku sudbu
kojom je osu|ena da ~ak i vlastitu kaznu odleì u ku}nom
pritvoru, s onom grozomornom nanogvicom oko sko~nog
zgloba, a ne u nekom bjelosvjetskom zatvoru ure|enom
po najgotivnijim evropskim standardima. âk se i
ènskasto-luckastom [e{elju dozvolilo da odbije
poniàvaju}u izoliranost u otad`binskom ku}nom
pritvoru, jer zna da ne postoji svirepija kazna od one kad
ostane{ zatvoren sam sa sobom. Sve je to stoi~ki
podnijela na{a Isto~na Diva kojoj su pakosnici bezobzirno
uskratili karte definitivno osvojenih teritorija koje je
me|u prvima zapi{ao njen Voljeni. Stoga, pustite je neka
misli da je Sarajevo palo - kao {to i jeste palo i pripojeno
njezinoj bazi podataka utemeljenoj na statistici njenih
oboàvatelja.
J
apanci, recimo, samo umi{ljaju da imaju zemlju
izlaze}eg sunca. Po Dejtonskom sporazumu svako
sunce moje - sunce li ti tvoje izlazi u Bosni i
Hercegovini, jer na cijeloj Planeti nema ni blizu toliko
blagorodnog istoka kao u nas. Ovdje svako ùto pile zna
da su glavni orijentiri na granici Arkanovom glavom
pla}ene Obe}ane Zemlje Isto~no Sarajevo i Isto~na Ilidà,
{to je katkad isto a |ahkad i nije. Svi to znaju, osim re~ene
Cece i u nas nam Bakira. Potonji se nekidan u svoj svojoj
geopoliti~koj predizbornoj dezorijentaciji serbez {etkao
po Bajinom Doboju, o~ito nemaju}i pojma da je osim
Sarajeva vlastitim {akama onomad odbranio Doboj Istok
a ne Doboj. S razlogom je Baja ljut. Ne moè{, brale, da
si i sto put Alijin, gacati po srpskom blatu i prisvajati
srpske poplave. Uostalom, ove nove poplavice nisu ni
dofatile Doboj, nego upravo muslimanski Doboj Istok,
koji grani~i s gadno povaljenom Gra~anicom. Ali jok! Ne
moè{ ti do pusta vijeka dokazati {ta je ~iji istok djetetu
~iji je otac godine i godine proveo na slu`benom putu
isto~no od snivanog raja. Kad se i to okon~alo, hrabro je
stao pod Erdoganovu zastavu i sam sobom sin~i}u stvorio
i u nasljedstvo ostavio Sarajevo kakvo danas poznajemo.
Pod istom je zastavom isposlovao i tapiju na Isto~ni
Mostar, pa je onda sretni razvigorac u fildàn babovinu
upuhao i to malo Doboj Istoka i Doboj Juga nakon {to su
u njih 2. maja 1992. humano preseljene sve nesrpske
glave iz Doboja. Naravno, osim onih koje su smaknute pa
im vi{e nije bilo do selidbe. Vi{e nego odli~no pamtim to
vrijeme i tu granicu, i jo{ odli~nije znam prokletstvo
sarajevskog begovata po kojem ti se nije desio ni rat, ni
opsada, ni granatiranje, ni glad, ni poplave, ni odroni...
ako ti se sve to nije desilo u Sarajevu. Sve je ostalo samo
ne~iji istok, prezreno kopile iz mje{ovitih brakova.
Z
ato je udarna vijest da se na Isto~noj Ilidì iznova
po~inje graditi dràvni zatvor. ûj, dràvni a u RS-u!?
Bogami je Baja puko. U njemu }e se, in{allah, ve}
2016. razrahatlejisati 300 zatvorenika i 50 pritvorenika
kojima mjere pritvora ili zatvora odredi Sud BiH. Em
dràvni, em ekskluzivno mu{ki, em po evropskim
standardima. Moè{ misliti: na narednim op}im izborima
na{i (mislim i njihovi i na{i) politi~ki kandidati za
Predsjedni{tvo BiH na rang listu referenci prvo upi{u:
leìm u Sarajevu, aktivno treniram golf i tenis, slu{am
Cecu, govorim tri jezika (B-H-S), trampim dionice
isto~nih provincija u paket aran`manu Sejdi}&Finci za
izborne glasove mog voljenog naroda. Izborni mi je
slogan: Budi moj Zapad ili umri ènski! Ti mo`da misli{
da sam ja lud, da sam osu|eni kriminalac i mafija{, da
sam svoje deveto koljeno potkovao nau{trb tu|e muke...
Ali vjeruj, upravo su to razlozi da glasa{ za mene. Znam
o ~emu pri~am: drasti~na je razlika izme|u ludog i
zbunjenog. Prvi je vazda gornji. P.S. - apartmani u
dràvnom zatvoru su fantasti~ni, hrana boli glava; a sve o
dràvnom tro{ku.
Stoga nipoto ne smijemo zamjeriti Arkanovoj udovi Ceci to je rados-
na jer e napokon prvi put pevati u Sarajevu, nadolazeeg 30. augus-
ta. ta ona, huda hudovica, u svom velianstvenom silikonskom svi-
jetu zna e je ta da prosti Lukavica i jel Sarajvo gdje je nekad bilo.
Sve je to njena voljena Republika Srpska, s kojom se njeno i privre-
meno oprostila na nedavnom koncertu u Modrii...
IN[ALLAH, ZATVOR, IN[ALLAH
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 13.8.2014 16:29 Page 63
ESCALADE PLATINUM:
P
rvo iskustvo u tom hotelu na kota ~i -
ma, Cadillac Escaladeu, doìvio sam
u Rimu dva dana prije utakmice Roma
- Lazio, 2. oùjka 2012. godine. Istina, bile
su to nesvakida{nje vo`nje, jer se za
volanom nalazio jedan od na{ih najboljih
nogometa{a Miralem Pjani}. Nisu to bile
niti brzine primjerene gradskoj vo`nji po
Rimu, jer su se i policajci doslovce sklanjali
s ceste, prepoznav{i slu`beno vozilo
nogometa{a AC Roma. Ono {to je ostalo u
sje}anju svakako jeste ogromna snaga
velikog ameri~kog SUV-a, od nekoliko
stotina konja, ali i iznimno veliki prostor u
unutra{njosti vozila. Iako nikada nisam bio
ljubitelj velikih ameri~kih automobila i
njihovog dizajna, Cadillac Escalade
impresionirao me snagom i udobno{}u.
Prvi Cadillac Escalade proizveden je 1999.,
kao odgovor ameri~ke autoindustrije na
konkurenciju njema~kih i japanskih vozila u
istoj klasi. Escalade je nastao na platformi
modela Tahoe, ali je svoj dana{nji, moglo bi
se re}i, prepoznatljiv izgled dobio 2002.,
kada je u~injen i prvi redizajn vozila. Za
model Escalade jedna od najboljih je
svakako 2004., godina u kojoj je prodano
rekordnih 62.250 primjeraka toga vozila.
Istina, od tri razli~ita modela Escaladea
samo se jedan proizvodi u SAD-u, ali to
nikako ne umanjuje tipi~ni ameri~ki image
vozila.
Nedavno su objavljene prve fotografije i
podaci vezani za GM-ov top model Cadillac
Escalade, nazvan Platinum, koji bi se u
prodaji trebao na}i koncem ove, ili
po~etkom 2015. godine. Mno{tvo noviteta
~ine novu ina~icu Cadillac Escalade
Platinuma... Izme|u ostalog, tu su novi
kromirani detalji, koji dodatno bildaju
robusni ameri~ki SUV, redizajnirana je i
maska hladnjaka, dok u serijskoj opremi
stiù 22 in~ni aluminijski naplaci, a posebnu
pozornost dizajneri GM-a obratili su na
unutarnji uzgled automobila. Sad su tu
Nappa ko`na sjedala, kao i kombinacija
drva i koè na prednjem dijelu i kokpitu. Tu
su i elektri~no-podesiva sjedala, sa
pojedina~nom opcijom grijanja i novi
Entertainment sustav, sa dva 7-in~na
zaslona ugra|enim u naslone za glavu. Kao
i 9-in~ni zaslon ugra|en u strop automobila.
Vrijedi izdvojiti i novi osmostupanjski
automatski mjenja~, ali i Surround View
Camera sustav. Jedna od opcija je svakako
i 6.2 litarski V8 motor, koji pod haubom krije
nevjerojatnih 420 konjskih snaga. Vozilo
nosi oznaku 2015 Escalade Platinum, a u
SAD-u njegova cijena iznosit }e 90.270
ameri~kih dolara.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Auto:CRNA.qxd 13.8.2014 15:50 Page 64
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna 927

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 927

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KAMPANJA U RS-u: DODIKOV LOV NA DOMA]E IZDAJNIKE

NEKA SE PRIPREME RADON^I] I OSTALI

Premda nema sumnje da se iza

evropska unija:TEKST osnova.qxd 13.8.2014 22:13 Page 27

BLIJEDI VED: Karl Bildt,

Predizbornu kampanju SNSD-a osmislili su marketin{ki

NERASVIJETLJENA UBISTVA INSTRUMENT ZA POLITI^KE OBRA^UNE

Prema dostupnim podacima, protiv

Od 31. jula do 2. augusta

Glazbeni `iri u sastavu: Orhan Maslo,

You might also like