..

MO
PRILOZI ZA DEMISlJFJKACUU
. . CE1NICKE POBUNE U SRBU .27. SRPNJA 1941. (1)
-
UVjetima II kojima globalni

U vojni obračun izmedu zapada -

Istoka - i Kine više nije mogu~,
i II kojima borba za DOVa b'tišta pos-
taje ,.biti ili ne, biti.. razvijenih gos-
Citati iz knjige Dra1iJ Mi- koje su razdijelili ljudima. odmah iza jedan četnik... Stevo Krivokuta ijedan podarstava - svi odnosi polako uvim II
ostvarenje gospodarskih interesa. Ge-
toga novofonnirana postrojba je· kre- mornar - Slovenac. (str. 15.)
hajlovi~ Memorial book, ostrategija i geopolitika ostaju tako
nula u Gračac gdje'su bili ,okupljeni
Chicago, SAD, 1981. (izda- usta!e i Talijani. od toga .momenta J' ••• PaJe su ovdje prve žrtve katolilql samo temelj i osnova, ali meritum.po-
nje povodom tridesete go- Dane i njegovi četnici su postali Hrvata koje su pobili naši susjedi čet­ staju gospodarski interesi.
nici. Drug Đuro zatezalo nije, iz samo
diSnjice Dra2ine smrti zaštitnici srpskih sela lociranih oko njemu manili razloga, objavio točne Takav' nadasve uvjerljiv, ali isto tako i
1946.-1976_ - prijevod s Velebita... (ne)sretni spoj geopolitike i ekonomije
datume pogibije tih prvih žrtava od dobro je uočljiv na priJoteoom zem-
engleskog jezika) ovim možemo s pravom reći da je
četničke ruke i 'time je prdutio pokolj ljovidu - on je dojmljiviji od svakog
Dane Stanisavljević - Cicvara .prvi
nad Hrvatima katolicima. opisa. ali podrazumijeva uvažavanje
vo $lo o četni koj pobuni u zapovjednik prve četničke jedinice u

E Hrvatskoj kate Mane Ribar u organizaciji Draže Mihajlovita iskljU'- Drug zatezalo, urednik )mjige 'Gra-
članku Mile P uta "Historijska ćujući one koji su došli s Dražom na čac' ne imosi točne datume za dolje
uloga Srba iz Like, orduna i Banije· Ravnu Goru. Znaj~i za ovaj događaj navedene katolike pogubljene od stra-
prostome Irulture kao jednog od bil.nih
čimbenika za razumijevanje suvreme-
nog svijeta
l -. a) Temeljni goopoIitički obir.
u borbi za opstao 1941.-1945." i druge lokalne, pobune na drugim ne četnika. Njegovo pogrešno tuma-
mjestima, . dogodile su se mnogo ra- čenje je da su pogubljeni u selu Koki- Prostor Ruske Federacije koji se zbog
'"Za razja!njenje (srpskog ustanka političkih razloga mora tretirati kao
nije od 27. srpnja, pa se tako može vi- mi u augustu (kolovozu) 1941. god. i
1941.) važno je spomenuti ime Dane dio Heartlanda (,,srce zemlje" kao ge-
djeti kako se lako može J:!laDipulirati da su ih ubili pročetnički elementi
Stanisavljevića-Cicvare i razjasniti ostrate.ška tvrđava svijeta), ali s ogra-
važnim događajima i na taj način dati
njegovu ulogu· u ustanku. Iscrpno (str. 974). dom da je ipak rijeć samo o politič­
nekorektan pristup čitavim zbivanji-
izvjclte o tim zbivanjima u Gračacu kom HeartJandu (p.U.), dok je pravi
ma. Istina je da je 27. srpnja bio ma- Točan datum koji je utvrđen putem
dao je Danin prijatelj Mane Ribar koji geostratdki Heartland lociran istoč­
sovni .pokret dvaju ličkih kotara koji iskaza obitelji i svjedoka je: nije od Urala, Vrata naroda i Kaspijs-
je, u to vrijeme, bio u Gračacu i sudje-
su uSli ti bitku protiv hrvatske vojske 13_04.1941.
lovao u ustanku." kog jezera.
s velikim uspjehom u prvome tjednu... Dragičević, Ilije, Perica, Hrvat, rođen
oo b) zapadna i jufna granica poli-
pik: Ćetnici su bili vojno usp~o vodeni 1886. god. po zanimanju cestar,
tičkog Heart1anda najvećim dijelom II
"Došao sam u Gračac 1939. kao i prilično dobro naoružani. četnicima ubijen 13.04.1941. u Gračacu; mavnom dodiru sNA1'0 paktom.
komandir u policijsku postaju i tu sam je zapovijedao Pajica Omčik:us." (str. 2 - a) 1nln kao mogući ili DavOOni (1)
Dragičević, Perice, Perica, Hrvat.
sreo Danu. Bio je pomat nama svima. 181 i 182.) izvor nove raketne'ugroze, kojom bi se
Rođen je u selu Dojići kod Gračaca rođen 1922. god., po zanimanju
moglo dovesti II opasnost i Izrael i dio
1917. god. Služio je vojsku u plani- svjedok ČetDiČb: ~ zemljoradnik, 13.04.1941. u Gračacu;
Europe/Sredozemlja. Ta je činjenica
narskoj diviziji u Ljubljani... Bio je !IJ'(lIt Madro IVczit Dragičević. llije, Nikola, Hrvat, rođen neobično opasna jer mora biti jasno da
veliki protivnik...ustaSa. Gdje bi se god
O kakvoj pobuni se radilo u Gnčacu 1895. god., po zanimanju zemljorad- će Iran kad-tad (i to relativno brzo)
on pojavio na n~oj priredbi ili plesu nik, ubijen 13.~.1941. u Gračacu; doći do vlastitog nuklearnog oružja.
ustaše bi bježali od njega kao Turci od o~ je očeyidac Mado Ivezi<!
Kraljevita Marka..... <MIhO) ~ iz ~tibde kod Gra- Dragičević, Nikole, Dane, Hrvat, b) ako bi se istinski.radilo.o opa-
ČaCa u knjizi Lijep& DUa itrVaISb. roden 1923. god., po zanimanju snosti raketne ugroze s iranskog terito-
"Dana 10. travnja 1941. kod je pro- vlaslila naIdada, ZoiJeb. 2008. rija - onda uz pretpostavku da su mje-
zemljoradnik, ubijen 13.04.1941. u
glašena Hrvatska drtava, iste večeri sta lansiIanja projektila negdje u src-
..... v~ su 12113.04.1941. II samom Gračacu;
Dane je dobo u na!u policijsku ~tu lrana (lto je za Iran geostratefti
Gračacu (~ci) pobili desetak kato- Dragičević, Nikole, Mile, Hrvat.
postaju u Gračacu da se raspita o tome najpovoljnija) - putanje bi projektila
lika te krenuli na pohod ćUćenja kato- rodeu 1927. god. pozanimauju uče­
Sto ućin.iti jer se ovo zlo ne smije prih- dovoljnog dometa zabvaa.Ie čitavu
vatiti bez borbe. Zaključili smo Qa ličkog pučanstva od Gfačaca do nik, ubijen 13.04.1941. u Gračacu jut.nu Europu pa sve do uključno Fins-
Raduča, od Metka do Bilaja i od
sačekamo do subote 12. travnja i vidi- ke, dakle. projeJdili moraju prelaziti
Knina pa do Gospita kako bi imali Istog ~a. u okolici Gračaca, ubijena
mo što te se događati. Dane je bio su i četiri vojnika katolika koji su se preko teritorija i Turske (član NATO-
čisto srpsko pqdručje. bila je to i moja
nestrpljiv. VfX, 11. travnja on je zapo- a) i preko Ruske Federacije što ni
prva prognanička noc. Pobjegli smo ~ali kući iz Knina poslije raspada NATO. a niti Ruska Federacija ne bi
vijedao kolonom koja je ptevozila
od četnika i njihovog etničkog čiš­ vojske Kraljevine Jugoslavije. Došli mogli dozvoliti. A to jasno govori da
stoku napwtenu od vojnika u pov-
ćenja. Taj dan neću nikad zaboraviti. su nesretnici do Gračaca gdje su ih
lačenju raspadajuće jugoslavenske američki protu.rak:etni štit lociran u
Bilo je to. prvi put da napwtam moju dočekali naoružani i org3nizirani čet­ češkoj i Poljskoj očito nije geostrate!-
vojske kojt. je također imala i n~to
kuću i moram prespavati nOC izvan nici. jedan od njih četvorice je ld posve smislen, odnosno da on - os-
oružja. Obavijestili smo vlasnike
nje. To tragično saznanje me !lokiIaJo. Tomičić (Jure) Joso, roden 1898., im protuiranske - možda ima i neku
stoke da dođu i preuzmu svoju stoku.
Bio sam dijete, 14-g~njak koji je HIval drugu sVIbu i to očito u kontekstu geo-
Poslije podne 12. travnja oko 15:00
sati (taodannerijsld poručnik) DUIan morao pqstati .čovjek. Misliti kao PotvnIio je to Mate KJPaU (Baroviu) iz stratelkib odnosa između zapada i
Dnk:u1i<! izi!ao je iz bolnice i do!ao u čovj~ bOriti se za svoj tivot kao od- . Ričica koji je s njima putovaO. no nije [stoka. '
lUtao čovjek- Postao sam žrtva nekih c} R - zbog moguće iranske ugroze
na!u postaju. Sazvali smo sastanak
tvrdoglavaca, buntovnika, krvnika, je- tako skončao jer ga je spasio jedan čet­ SAD nastoje II Poljskoj i Će!koj uspo-
viđenijih gradana s četničkom organi-
dnom riječju. posao sam žrtva svega, nik: koji je s njim služio vojsku. staviti antiraketni sustav, iako se izbor
zacijom. Sastanku su nazočili DaDe
StaoisavljeW! - cicvara. Mile Stoji- pa i samoga sebe. &tvero djece Tomičića još i danas lokacije ne čini geostrateški posve lo-
savijević. Crnić, Jovo Djeldč, Milan Prva ustanička puSka pukla je na živi i kao five svjedoci čekaju svoga gičnim. jer za takav sustav postoje i
Uzelac i N"mca Stanisavljevi<! pred- Štikačkom mostu, u selu Štikadi. oca da im dođe iz rezerve iz Knina. povoljnije lokacije (Turska. !uael)
sjednik kotara. općina Gračac 13.04.1941. Tijekom te d} predložene antiraketne instala-
Na tom terenu i u cijeloj Lici, do for-
večere doSlaje neka vojna kolona svi· cije u Cclkoj i Poljskom uzrokom su
Na ovome sastanku mi smo zaključili malno proglašenog partizanskog
rna nama do tada nepoznata. T.alija- prijetnj( Ruske Federacije da će u
da ni pod koju cijenu ne temo dozvo-
nska vojska stala je baš kod mosta II Dana ustanka 27J17.1941. poginulo je Kalinjingradskoj oblasti (K) smjestiti
liti uspostavu hrvatske vlasti, da četni­
Štikadi jer su se bojali da je možda stotine civila na obje strane. O tome svoje taktičke rakete. na što
ci trebaju preuzeti kontrolu i· da se
most miniran. Odlučili su da te sutra nitko pi.šta ne piSe. kao da se ni.šta nije e) p '- PoljskalSAD odgovaraju
odmah treba uspostaviti četničko
pregledati most i onda kreQuti dalje. dogodilo. Ko da se nije ubijalo. A mogućom lokacijom raketa Patriot uz
zapovjedništvo. Danu smo jednogla-
No, tijekom noći četnici su z.apucali skoro svi civili ubijeni su prije takoz- poIjsko-bje1anlsku granicu. A sve to
sno izabrali za zapovjednika.
na Talijane i njihove postrojbe su se vanog 'partizanskog ustanka'. onda stvara novu klim.u nesigurnosti II
Istog dana on je postavio patrole od sukobile sa tetnicima. Otvorila se tu
Štikada je najvete krvoProliće imala Europi i to ne negdje na njezinim ru-
nekoliko ljudi na željezničku stanicu u žestoka vatra, čak je ispaljena jedna bovima, nego upravo u Mitteleuropi, a
Gračacu. Kad se on pojavio- ustaše i topovska granata. li.B tom mjestu 02.08.1941. to je samo srce Europe.
domobrani su se razbježali na sve poginuo je sanlQ jedan Talijan (a ne bi Gračac je i inače mjesto o kojemu bi se 3 - a) - (I) - oubitničkc zemlje. Da bi
strane. kao Sto pik dr. Đuro Zatei.alo) i po- moglo i moralo ville pisati i govoriti." imali !lto komplj:tn.iji uvid udanaSnje
U noći 13. na 14. u 2 sata ujutro Dane kopan je, na samom mjestu pogibije, političke/geopolitičk~/gospodarske
je došao meni u postaju s Jovom na brdu Lončarevu pokraj jedne prilike u Europi nužno je najprije
Đekioom. Dao sam im oružje, muni- kamenite ploče. No, ono što je točno Nuta~lja IC apsolvirati pitanje gubitničkih zemalja
ciju, uniforme i ostale potrepštine napisao dr. zatezaJo jest da je poginuo IR PripRmio: ADle BI!LJO - a tu je na prvome mjestu Rusija. ona
 6 ~~
PRILOG ZA DEMlsnFIKACUU CETNICKE POBUNE U SRBU 27. SRPNJA 1941. (2)
Četnitki obratuni
SvjcdočaIje Hrvata Malta Ivcoićl
DIlItavlj8lDO iz PrOIlOg broja
ŽllodanD:rijski _ I:lrakulić poctijclio
je 200 . . . - srllima odnicima Iroji su
njima poćeli čistku li&e doline od Graćaca
do Gospića w.(! 12.04.1941 ... k.adaje ubije-
oo deset katolika u samom Graćacu.
str. 125.
Pravoslavci (četnici i komunisti) su se oku-
pili na tržnici u subotu kada je i bio tržni
dan, oo ne zlx>g trgovine nego zbog plani-
ranja i organizacije progona Hrvata
Hrvatski katolici toga dana 12.04.1941.
krenuli su u Gračac na trhUCU, ali i da vide
što se događa u gradu. Je li se što promije.
nilo u općini, jer rodila se jedna DOVa drž:a..
va o kojoj su Hrvati sanjali stoljećima?
Kad su došli do mosta, tamo je već bila gr.
upa naondanib civila i vojnika Jugoslave-
nske mornarice kojimaje na čelu bio kape-
tan bojnog broda Mirko Pleiweiss (Slovo-
nac). Postavljen je već i pllŠkomitraljez.
Komandi! tandarmerijske stanice Dušan
Drakula, četnik i član partije, vet je hrvats-
kim p""",m.ama, pobunjenicima ili jed-
nostavnije mčeno četnicima podijelio oko
200 PUJaka. Gračac je vet: bio na nogama.
nisu pustili Hrvate da pijeđu most i dođu
do faodannerije.
Zašlo su Srbi uzeli oružje? Da sebe zaštite?
A od koga su se trebali .štititi, pitam ja Vas?
zar samo zalo što su Hrvati dobili svoju
domovinu? Pa nije u Hrvatskoj bilo ustaša
kad su Srbi uzeli orutje!
Zašlo su vet J2.04.1941. počinili pokolj
nad obitelji Dragičević? Više nije bilo <b-
voljno tandarima da tuku, pdrijaju i šalju
u ~ poštene Hrvate katolike koji su
bili željni samo malo slobode.
(str. 134.-135.)
prvi vlak je otišao II zrak na pruzi Graćac­
Knin z1 Jn .1941., bod na sam dan ustanka.
Onda.IDji partizani su baA na lom terenu
minirali prugu i digli u zrak. iako su taj dio
Velebita (Cmopac). čijim dijelom prolazi
ta pruga Gračac - Knin, četnici drtali II sv-
ojim rukama od 10.04.1941. godine pa sve
do oslobođenja Knina 1944. godine.
(..... 137)
c..ma., pooJijenmo ..".,jC PCllUDe _ pup Dija R_ sa >vojom poo<rojbom <!0-
Dane pdut. ČC:tOiČId z.:apmiednik
Citati iz knjige Drat.a Mihajlović Memori-
al book, Chicago, USA, 1981. (izdanje
povodom tridesete godišnjice Dražine
snuti 1946.·1916. - prijevod s engleskog
jezika)
"Kako je vidljivo k.omunisti u Hrvatskoj
nisu digli ustanak niti su imali svojih pose-
Cetniai. vojvoda pop Dujit sa skupinom talijans.tib easoika
: ' I
no
bnih ak1ivnosti u njemu. Sve ono šlo su
uspjeli bilo je prevarom. i infiltracijom u
""" .,...,.;mane ~ jedimoe da lX ih
uništili imutra i preuzeli njihovo zapovije-
danje. U svrhu prikazivanja ovih bitaka
bo neke vrste oru1aoog ustanka, oni su
ubali zasluge za ranije spomenute dobro
.,...,.;mane četničke akcije u Donjem La-
pcu i Gračacu i onu od 27. srpnja 1941. Ni
jedna postrojba u ustanku Srba nije bila vo-
đena od komunistima, niti od Srba niti
Hrvata Među pobunjenicima nije bio niti
jedan Hrvat Jasno je da su oni samo sebi
pripisali zasluge od četnika Prema tome
njihovo prisvajanje ustanka u Hrvatskoj je
povijesna lat. Ljeti JfTll. vodile su se ras-
prave i zahtjevi medu ·hrvatskim komtmi-
sti.ma.da se poništi 'ustanak naroda Hrvat-
ske 27. SlJXlja 1941.' (kao republički blag-
dan op. AJ3.), jer DaCOd Hrvatske nije u
njemu sudjelovao. (str. 189.)
..U kasnu jesen 1941. četnički pokret u ov-
im krajevima dobio je još jednog neprija-
telja, komuniste u vidu partizana koji su
sebe nazivali oarodoooslobodikom voj·
skom! ova nova vojska smatrala je četnike
suparnicima i neprijateljima. Kao takvi že.-
ljeli su ~ti l!etnike na sve lllOgU6e nači­
ne:' (str. 213.)
"U Medaku i Počitelju nacionalni front
(četnički nap. A.B.) počeo je rasti 1942-
kao remJ.tat povratka mnogih članova pok.
retu. Cetničke jedinice su izranjale posvu-
da, a bile su oformljene od onih koji su
napustili partiz.anc. Vojnici su sami pou-
bijali svoje zapovjednike i političke k0me-
sare i prevodili jedinice u četničke." (str.
213.)
"Navest ćemo imena četnK!kih zapovjed-
nika iz ustanka od 27. srpnja 1941. u cilju
daljnjeg pobijanja hrvalski.h komunističkih
povijesnih falsifikata. ovi srpski četnici su
organizirali ustanak na tromeđi Like,
Bosne i Dalmacije. Vojvoda Brane Bogu·
oović napao je i zauzeo Grahovo, V.-srp-
nja 1941. Istog dana vojvoda Mane Rokvić
napao je Drvar i zauzeo ga kao i Bosanm
Petrovac i ~Ij.
Pajo omčikus s vojnicima iz Like uništio
je ustak u SIbu i zauzeo sm.
rekao je usta!e II Vagnju koji su bili pošli bilo u redu. Rodić je kasnije počeo razmi.š..
pomoći ustašama u Drvaru i un.iltio ih je.
Takoder vojvoda Mirko i njegov brat -oko motela njemački špijun ili ustaša. Poslao je
sa svojom postrojbom iz ille uni!tili su svog čovjeka koji je doveo Oreškovića
uslak uTiskovcu. Medačku četnićlru jedi_ Pretresli su ga i našli kod njega razne ispra-
nicu predvodio je nositelj Karadordeve ve s različitim imenima od raznih Paveliće­
""",,"je za _ zapovjednik Tomica vih ustanova. Osoovan je sud koji je saslu-
Ivančević osvojio je Medak i uništio usta· . šao Ordk:oviĆ8 i osudio ga na smrt. tt (str.
~ kamp. Dane StaoisavljevK Cicvara je
Producenti, pokrcNiteIji, teksto-
pisd, redatelji, propagandisti,
SCenSId radnici, /mari reda i
ocganizirao ustanak u Kotoru Gračac 0ba-
vijajući vabm ulogu u prnlUustalkim bor- drugi PrOiZYOđaCi iluzija uloZili
bama. Iguman manastira Kropa Savatije su golem trud, ali je, kao i cesto
Mazibrnda i t.andannerijski zapovjednik:
obnd Bianko oslobodili su od ustaša Kru- u takvim priredbama - zakazala
pu i Elvenik. Plavno Brković i zapovjednik neOdgOYOma publika, koja ne
obrad Bojanić oslobodili su Kosovo i Ko- . zna prepoznati istinske vrijed-
savsku ravnicu. pajo popović, Iguman Ni-
korxx" Kalik i Stevo Berić i gore navede- nosti. A i poneki glumac - slu-
nim četnicima. protjerali su ustak sa trom- cajno ili namjerno - zaboravio je
ede Like. Bome i Dalmacije. OVO je po-
zadani tekst.. "Hajdukova" hr-
vijesna istina" (str. 238.)
vatska publika ovih dana rjeđto
početak medtJčetni&og rata - između.
mooarhisra i komunista je bojkotirala 6~išnju Stalji-
"U studenom 1941. dogodin se je u lici je- novu, Titovu, Mesićevu, lonca-
dan važan događaj, važan' za povijest Srba revu, Smojinu, ReiCevu, Pilice-
u Hrvatskoj i jedan od najznačajnijihdoga-
vu... istinu o slavnim "Hajduko-
đaja toga vremena.. U noći od 18. na 19.
studenog 1941. Srbi iz Počitelja i Medaka vim" partizanima. Ni sva mono-
su raZ.OrUŽaIi partizanski bataljun kojim je polska medijska "meka sila"
zapovijedao PeriJa Vuksan i politički ~
nije natjerala Splicane da se d0-
mesar vlado ce:rina obojica ..španjolski
borci". Te bume vcteri zapovjednik Tomi- đu poIdoniti USrninkanim i ulic-
ca Ivančević sa svojim jedinicama je raz0- kanim, ali davno \'eC prokaza-
ružao partizane u Počiteljui likvidirao Vla- nim i potro!:enim idolima
du Cerinu. Poslije toga ova grupa hrabrih
ljudi otišla je u Medak da pomogne Gavri ati su ovih dana ponovno bili
Stanojeviću i njegovim ljudima da l1W)-
ru!aju ostatak bataljuna. zapovjednik. Peri"-
!ll Vuksanje bio tamo .•.. 6:tnici su uspje-
ino razoružali partizane i ubili njihova za-
fE podVfJ:Duti grotesknoj psihodra-
. pod naslovom ''Utjerivanje
tzv. antifaili.ma" i pcxlnaslovom "Kako
zaboraviti vlastibL..PfO!Iost i. o istom tr0-
povjednib Vuksana..· (..... 193.)
šku, pronevjerili ,budućnost, bez suviJ-
.Tri ljedna prije (20. w.topada 1941. op.
nib zašto". Puni naziv igrokaza bio je:
AB.) četničke akcije u Počitelju i Medaku
proslava 65. obljetnice odlaska velikog i
Marko Orešković prvi politički komesar
Hrvatske bio je ubijen. Orešković je bio gotovo cijelo stoljeće starog hrvatskog
sam odgovoran za svoju smrt. uao je na nogometnog kluba "Hajduka" na otok
partijski sastanak. u Drvar. Na putu je svra- Vis u partizane. Splitski dnevnik Slobo-
tio u sejo Očijevo na l..iČko-Bosanskoj gra- dna Dalmacija lom je jubileju k:ooaćno
nici. čun je da tamo djeluje četničJca jedi- odlučio dati "primj=oi mačaj'": izmo.
nica pod zapovjedniStvom Snlana ROltića du 12. i 18. rujna ove godine njemu je
Orelk.ović je mislio da će se lako dogovo- posvetio jednu naslovniaJ i deset teksto-
riti s ovim čovjekom kojije imao završenu va na cijelih pet stranica lista. Slobodna
samo osnovnu n:oIu. Došao je u selo i na- je, da podsjetimo, u tih istih šest i pol de-
redio Srđanu da podredi sebe i svoju jedi- setljeća bila udarna pesnica južnohrvat-
nicu pod zapovjedni~tvo Momče:, koman- skog titoističkog "antifašizma", s kra-
dira partizanskog bataljuna. Rodić lo nije ćim prekidom od 1988. do 1993. kad je
prihvatio. Bio je veoma ljut na Oreškovića bila dominantno Kadijevićcva i Miloše-
koji nije skrivao svoje hrvatstvo kao što su
vićeva i od 1993. do 200 l. kad je bila -
to radili njegovi hrvatski prijatelji koji su
jedini put u svojoj. povijesti - pomalo i
pcdvodili Srbe u borbi protivokupalora i
uswa. hrvalska.
Kada su se Rodić i Ordlrović raxilli sve je
VJJeodi8le
Dio proslave tog zilačajnog "antifaši-
ljati o taine tko bi ta osoba mogla biti,
stičkog" događaja bile su i dvije nogo-
metne utakmice: jedna 12. rujna, u kojoj
su se susrele vojne reprezentacije Velike
Britanije i Hrvatske, pojačane legenda-
ma "bijelih", i druga, 15. rujna, II kojoj
se našim britanskim prijateljima i save-
194) znicima suprostavio sam Hajduk. Špor-
"U proljeće 1942. otpočele su velike i tski rezultat nije, dakako, važan - bilo je
krvave borbe imledu komunista i ćetnika. to ''vi.še od igre" (tako se zvala i svoje-
partizani su se borili da vrate svoje pozi- dobna srpska tv-serija iz 1976. o nogo-
cije, a četnici su se borili ne samo da se metu i "antifaSizmu", s još većim "anti-
odrl.e nego i da oslobode sve srpske pro- fašistom" Batom ŽivojinovićeJn,koja je
store od komunista.. Danju i DOću vodene jamačno nadahnula Joakima Marušića i
su neprestalne borbe. ove borbe su i.ziski- Miljenka Smoju da napišu "Velo mis-
vale: velike napore kod mladih četničkih
to"). U prijamima i komemoracijama s
vojnika koji su bili prepWteni sami sebi
hrvatske strane bili su nazočni vodoći
bez;bje pomo6. (..... 199.)
ovd.a!nji "antifldisti" Stipe Mesit, Budi-
"ĆCtnički lK!ki korpus imao je pri plv- mir Lončar i niz drugih, oo kojih su neki
l.aćenju u Sloveniju (1944. god.) 4 brigade,
očito bili, da tako kažemo, privedeni. a
tri svećenika i naCiOOaIne predstavnike od
5. velju 1945. do 17. ožujka 1945. u sa savezničke: veleposlanik Velike Bri-
Vipovi II Sloveniji, a njihov predstavnikje tanije David Blunt. d.d.avni ministar
bio Vojin Malešević. Povukli su se iz Like Oružanih. snaga iste chtave Bill Ranun·
poslije izgubljenih bitaka s partizanima u ell, francuski veleposlanik Jerome Pas-
prosiocu 1944:' quier i otpravnik poslova ruskog velepo-
slanstva Boris Medvedec.
Nastarvlja se Glavni medijski ceremonijal-majstor
lo'ii' ~"'''BEWO bio je Zdravlco ReK:, "alfa i omega" sp-
 6 ;.;
PRILOG DEMI~nFIKACIJI C:ETNIC:KE PO~UNE - 27. SRPNJA 1941. (3)
Nastav~k rata r:ne~u tetnicima -
između' monarhista i komunista
etnički zapovjednik Duško ĆUrtiĆ u
c V
svom prilogu Treti srpski ustanak u
knjizi Dr3tI MmailovH! MJJInOIisl
book opisuje prvi oru1ani sukob četnika
monarhista s četnicima komunistima u
Metku 19. studenog 1941.. a zatim na ši-
rem području Like koncem ot..ujk:a 1942.
on piše o planu Kom. partije Jugoslavije
da Iikvidinr. četnike u Lici...Grupe (komu-
nista nap. A.B.) upotrijebivši srpska imena
infiltrirale su četničkejedinice da nitko nije
znao njihove namjere. Na ovaj Ilal!in oni su
stVorili unutarnja neslaganja u jedinicama i
preuzimali ih. Ubijali su svakoga tko bi ih
~ spriječiti. a posebno organiz.a.tore
i lidere.
Poslije dva mjeseca tajnih a.k:tivoosti čet­
ničke vode su odJučile odstraniti komuni-
stičke infdbalorc. Ovo su planirali i izveli
Đuro Vidaković i Mane ~t. Na inicijati~
vu Mane Pe!uta, a poslije sastanka s Đur­
om Vidakovićc:m,zapovjednikom četničke
jedinice iz Pistenika s kojim su navedene
akcije su usuglašene. Mane je bio zapo-
vjednik ćetničke jedinice iz P1a.škog. Ak-
cije su uspje.šno izvedene u lJ()Ći 25. ožujka
1942. od 5 jedinica koje su planirali raz0.-
ružati, razorut.ali su 4. Akcija je lJajala
dugo pa je ova peta jedinica uspjela sazna·
ti za akciju i povukla se prema Kordunu.
Komwtističke vođe su bili pohvatani i
suđeni. To su bili Robert Domani. Adolph
Steineberger, Branko Latas, čudovi.šte i cr-
veni sudac Stevo tuturi.lo ..Cukan" koji je
uvijek bio 1edan srpske krvi i NIkola Cik·
ara ..Cikarica". ZJočin ovih ljudi bil,i su
~ujući. Nikolu CikanJ ..Ci.karicu" je
spasila njegova rodbina i tako je izbjegao
zaslUŽenu kaznu. Kasnije se je osvećivao
nad Srbima Ličkih Jesenica kojih je 0sam-
deset ubio."
..Odmah poslije razoružanja ovih jedinica
osnovana je četnička jedinica u Piste:ni.k:u.
Lićke Jesenice su POStaJe četnička UtVJda
pod ~omĐu1eVidaJcov;akao
i p!a.ška dolina pod vodstvom agilnog i hra-
brog Mane PeOuta.. (str. 351. 352, 353.)
P m " ' - ; ~ pom....
(jIJgrkorrJnri sta ) na l!CtDik:e
Evo kako Milan M. Cvetićanin. zapovjed-
nik ćetnićkog korpusa "Gavrilo princip iz
Grabova" opisuje u članku .,Prva bitka s
komunistima u zapadnoj Bosni i bitka za
Grabovo" na str. 1~133. u već navedenoj
knjm Dnt.a MihaiJović Memorial Boot..
.,Poslije ustanka i izgona usta!a i hrvatskih
vlasti iz naAib .lcrajeva umjesto njih osnova-
li smo upsku vlast za sela i kotareve. Voj-
ska je bila mganizirana u ~čke jedince
ii svrhu obrane teritorija ... i vodenja bitaka
protiv ustaša i njemačkih garnizona izvan
osJobodeog teritorija. Svako selo je imalo
svoju ćetrtK!ku jedincu koje su činile regi-
mentu. Na taj Dačio kotar Bosansko Graha-
vo s dijelovima Livanjskog i Glamočkog
kotara i dijelom srpskog Drvara formirali
su Gavrilo Princip RegimeDtu. V Bosans-·
kom Petrovcu je formirana regimeDta .,Kr-
alj Aleksandar". Ove su regimente kasnije
sa dijelom četničkog kotara Kupres fonni-
rali Bosanski Gavrilo Princip Korpus."
,)a sam zapovijedao 'letećom jedinicom',
četničkom 1.8 čiSćenje terena i kasnije
postao zapovjednikom korpusa '''Gavrilo
~ip". Zapovjednik bata1junaje bio voj-
voda Brane BogWlOvić, zapovjednik kor-
pusa •.Kralj Aleksandar" je bio vojvoda',
i"
... ~ II l~
Drugog lipnja 1967. ubijen
je u Berlinu student Benno
Ohnesorg. To je bio pOCe-
tak radikalizadje students-
kog pokreta, koji je u cijeloj
. Europi kulminirala u godini
1968-0j. To je bio pOCetak
Mane Rok-
vit. U to vrij-
eme komuni-
sti su imali na
crvenog terora u SR Njema-
Ckoj, koji JOS nije do kraja
prouCen i procesuiran. Sve
raspolaganju do ove godine nije se znalo
veliki broj in-
telektualaca tko je ubojica studenta. Na
članova par- optuženiCkoj klupi sjedio je
tije koji su pr- dva puta berlinski policajac
ovodili velila:J
propagandnu Karl - Heinz Kurras. Sud ga
kampanju sa je dva puta oslobodio kriv-
svrhom pri- nje. U Saveznom uredu za
dobivanja na-
roda za svoj dokazni materijal ove su go-
pokrel oni dine slucajno pronađeni do-
su tada govo- Vojvoda Brana Bogunovi~ j Vojvoda Mane Rokvit kumenti o tajnom radu ber-
rili narodu
000 .što narod želi ćuti. da se bore za kralja, drugih snaga u bImni osim "JlSICib p<ed. linskoga policajca KarI-Hei-
nosili su ~ zastave, srpske trobojnice vođenih doduk hrvatskim komunistima..... nza Kurrasa. Iz tog materija-
na njihovim kapama i u rijetkim su slučaje­ "Zapovjednik bataljuna vojvoda Brane la proizlazi da je bio agent
vima isticali komunističku avenu petok- 8OgUJlOVit otišao je u zapovjedništvo s
raku. oni su na taj način iofiltrirali svoje njim je bio i vojvoda Mirko Marić. zapo-
komunistiCke istOCnonje-
članove u četničke jedince ... Kasnije su vjednik ličkog bataljuna ,,Kralj petar II" maCke tajne službe i da je
vodeći ljudi organizatori i heroji ustanka koji je d<:J!aO II Grahova za Uskrs. Nije bilo na studenta pucao po visem
počeli nestajati na misteriozan načio. Dija vremena za čekanje pa sam okupio moju
Desnica je ubijen. on je bio jedan od hra- .Jetećll četu" i pošao prema bojišnici..... nalogu iz IstOCnog Berlina·
brih i omiljenih vojnika ustanka koji je ,,Na putu nas je sreo kurir iz napadnutog pise Stjepan ~ulek
svoje herojstvo posebno iskazao u bitci sela s porukom od komandira čete Koste
protiv usta.ša na Ošttelju. Poslije njega Ttirulje II kojoj stoji; Cvija Ore!ić koman-
dir partizanskog bataljuna ,,starac Vuja- ~j pucanj bio je signal pobune 13-
ubijeni su Mile Stevandić, POP Dija Rodić i
drugi. Po.što nije bilo oružanih sukoba do
din" okružio je selo s nekih 400 partizana .l
~ozvanih"ljevičara" protiv zapa-
U zoru mi je poslao poruku da se predam. dnonjemačke demokracije. Tom
tada s komunistima komunistički iotelek·
tualci su išli od sela do sela, dd.ali govore i poruku je potpisao politički kOmesar Hrvat
"pobunom" zanosili su se, kako ZDa-
debate sa starijim seljanima i njihovim.
Mim Visić pored Cvijana potpisa. Odbio mo, i hrvatski "ljevičari", U Njemačkoj
sam predaju _trebam hitnu pomoć.,.Napali postavljaju pitanje kako se moglo
utjecajnim članovima.
smo partizane i poslije žestokih borbi oni dogoditi da se slučaj otkrio tek sada o
ObJjak 31. 1942 .,leteći odred" je bio
su se povukli preko Marinkovaca _PeuJ.ja _ dvadesetoj obljeblici pada Berli.nsk:oga .
smje!ten u crnom Lugu, selu iZmeđU Gra-
hova i Livna. Ujutro l. travnja oko 8 sati
crnog Luga i Sajkovića, ostaviv!i svoje zida. Kwras je prema spisima koji su
mrtve i ranjene. sad objavljeni bio visokopozicionirani
kurir iz Gnbova je do.šao s porukom od
zapovjednika četničkejedinice iz Marinko- ..Tog popodneva došlo je i do borbrd u oko- agent istočnonjemačke tajne službe.
vaca, Koste Tm.uja da je selo napadnuto lici Peul.ja kada su se u borbu uključili Komentatori su se pitali bili studentski
jedinicom koja broji IRkO 300 komunista zapovjednik Dinarske četničke divizije pokret bio manje brutalniji da su stude-
koju vodi Ljube Babić koji je prije POICUŠaO vojvoda Momčilo Dujić. s vojvodom BnlI- nti tada znali kako je bertinSICi policaj-
osvajanje noseći. sqnu zastavu i vićući nom Bogunovićem i Mirkom Marićem". ac bio agent komunističkeDR Njema-
.,živio kralj Petar". Kao zapovjednik: ~ ~ bili ~ a njihov zapo- čke. SR Njemačka bila je na svim raZI-
.,leteće jedinice" naredio sam pom! i obja- ~jodni.kCvi.JOOrdić.Jeuh~razoružan , nama infiltrirana agentima Stasia.. Kur-
snio o ćemu se radi. !to nitko nije rado roa. I ~ten na slobodu]tt četnici na uskn ne '
ubI" dru S
ras iP nl'-i7nNl
.J- r'~ ove
godine medi"
U ~una
ali je lJ1OI1lO p::ihvatiti jer nam je bilo to:Jutla...ge n..~ ~ su im napra~ da je bio član Partije i da je radio za
nametnuto. Rekao sam im da je 000 .što se . o .•..-~uzaru su ponovno poćeli Stasi. poo'edničlri' dodao' pa što _
događa tBlOSOO ali istinito. Srt,; su OaPaIi
Jaku ofanz.avu u jeSeD 1942 kada su u pod- ~. je .... on
srpsko selo Marinkovac i tele ga uništiti.
ručju Bosanslr:::og Petrovca povukli,ve da. trebam li se toga ~ltd;1Cb? .Ja sam
Zašto? lImajU li oni koji su nas napali pravo snage s područja cijele Jugoslavije oko d~a puta ?Sl~n krivnje: NitkO, pa
sebe nazvati Srbima i nositi srpsku zastavu? 7(XX) ljudi pod zapovjednittvom peke 08- Dl dd.a~ ~te~j. ne. c:e
~vati- da
Nemaju! ćdnic:i -su bili um:Jjani Svi bez p6evita i general majora AISe lavanića.. ~ g~ Ja U5tnJClio. T~J I slični skanda-
rezerve su me slijedili. Krmuli smo brzo u Cetnička regimenta "Kralj AJekSandar" li digli su na uzbunu njemačkujavnost.
kojom je zapovijedao vojvoda Mane Ro-
22 km udaljeno selo u prvu i neočekivanu
borbu koju je .,leteći odred" vodio s komu- kvić bila je prisiljena napustiti Petrovac i Drop -.cija u N'pna&oj
nistima u Bosni. (str. III i 112) Drvar i doći na područje Bosamkog Gra- Objavljeno je da je u Saveznoj Repu-
hova. tetnici s područja Glamoča su učini­ blici Njemačkoj, poglavito u istočnom
Velika bitka li isto. Bosansko Grabovo·je tada postala dijelu zemJje, u bivšoj DR Njemačkoj,
..Tri dana kasnije osvanuo je Uskrs 4. čelničk.a utvTda na koju su komunisti dari"as zaposleno oko J7.()(X) bivših su-
tJ:aVĐja 1942 sve je bilo u blagdanskom usmjerili sve svoje snage". radnika Stasia. Profesor Klaus' Schroe-
raspoloženju.... ali veselje je bilo pomalo 26.listopada 1942. oko 18 sati partizani su der ovako komentira: 1"0 su dimen-
naru.šeno: očekivao se napad na ovaj dan - napali područje Grahova i poslije bOrbA zije. koje dosad nitko nije naslućivao".
Nemoguće, Hrvati su odavno protjerani"
cijeloga dan 27. i 28.• ujutro 29. lis~
Hoće li partizani napasti? Nema ovdje hrv-
U prvim godinama nakon sloma komu-
partizani su se povukli. Mjesec dana pos~ nizma i sjedinjenja komunističke i de-
atskih partizana. Hoće li nas napasti. naAi lije ovih borbi četnici su odlučili da prese-
vlastiti? Njimaje također Uskrs. Bilojeqe- mokratske Njemačke t990. istočnooje­
le svoje obitelji u Dalmaciju, la oni su ~
moguće povjerovati da su OJ;Ji u tako krat- mački državni službenici bili su otptd-
zime u Bosni odlučili poći pomoći čelnici­
kom vremenu zaboravili i pogaziti .što im teni iz službe prema sljedećim zakon-
ma u Lici i Gračacu. Tada su bosanski čet­
Ije oekada bilo sveto1 Kada su zazvonila nici formirali brigade i kasnije_k.orpuse koji skim kriterijima: - da su povrijedili lju-
.ZV~ Da Vskn u istQ..vrijeme začuli su se nisu imali stalnog OOravi.šta nego su i.šli dska prava, da su radili za Ministarstvo
i pucnji iz ~kih ~inskiqpu.šakaiz prav· gdje su bili potrebni za borbe. Ja sam išao državne sigurnosti, da su bili visoko
ca ~ Oblaj~. i:za Scel~. i zvuk .tpetaka se od Like do Dalmacije od Dalmacije do pozicionirani u Partiji i organizacija-
mije.šao sa<~javom zvona". Bosne." (sl 117,118.) ma. koje su- predstavljale susta.v ugnje-
,.Mislili snio da Marinkovčani.slave. tavanja. Kriteriji otptdtanja i zapošlja-
Zauzeli ·smo položaje • jo.š jedan napad! N8IItaVlja se 'vanja vremenom su se ublažili. paje od
'Ponovno od Srba! V to ~jeme nije bilo primtio Anko BFLIO preko 00.000 službenika državne
 ~MtOSl1:t
-:;.' i I
6 ..; I l

PRILOZI DEMISTlFIKACUI CElNICKE POBUNE 27. SRPNJA 1941. (4)

Partizanska poslijeratna verzija pobune

Podurljaj i Osredn'ici treba da zapo-
ĐaKa JOVANI( Titov general
sjednu Srbski klanac i ne dozvole
i narodni heroj, u Clanku prodor neprijatelja s tog 'pravca
"Ustanak u donjolapaCkom prema Srbu. Sva tri odreda su
kotaru 1941. godine" u knjizi stavljena pod komandu Danića
"Kotar Donji Lapac u NOR-u" Damjanovića i Branka Desnice.
(str. 96. do 156.) svjedOCi o Zadatak će im prenijeti Milan Šijan i
tadašnjim događanjima sa njime se nalaziti na tom položaju.
Četvrto, dva gerilska odreda. Suvaja
rva ustaSka stanica. roj. formi-

P ranaje u Boričevcu vet: koncem

aprila ili početkom maja.
Brojala je desetak ljudi. Kasnije je
i Brotnja. s ustanicima iz Zaldopca i
Brezovca, prekinuti veze Lapac - Srb
i na Dabinoj strani spriječiti svaki
prodor neprijatelja s ovog pravca
takva stanica formirana i u Donjem prema Srbu. Doko Jovanić je zadu-
Lapcu (lO do 15 ljudi). Poslije upor- žen da ovo naređenje prenese odredi-
nog insistiranja Marinkovića i
ma.
velikog župana iz Bihaća
Kvaternika, prve ustaške jedinice (sa Peto. dva odreda. Otrić i Zrmanja.
strane) stižu u Lapac 9. juna, a u Srb trebali su prekinuti veze Knin -
12. juna. U Lapac je, preko Gračaca Gračac. na pr9storu od Znnanje do
i Mazina, stigao pomoćni ustaški bili su po ubjedenju komunisti. iak.o onih koji su se sklonili u Dalmaciji u Malovana, sjesti na tu komunikaciju.
odred iz Gospića. jačine 30 do 35 je u njemu bio svega jedan član talijanskoj okupacionoj zoni. Oni se razrušiti je i ne dozvoliti neprijatelju
ljudi. Komandir mu je bio ustaSki Partije Đoko Jovanić i jedan kandi- u pripremama nisu pojavljivali. ali da iz Gračaca i Knina prodre prema
dat KP Milan Šijan. Mileusnić je bio su odmah prvih dana \lstanka stupili Srbu. ovaj zadatak im je trebao pre-
poručnik Nikola Kokotović. Ustaše
član simpatizerske komunističke na scenu i energično se zalagali za nijeti Vojislav Mi1eusnić.
su bile, uglavnom, regrutirani iz
Gospića i okoline. U Srb je stigao
grupe u Žedniku. a isto tako dolazak talijanskog okupatora, II II RevolucionarnQm odboru je u
Damjanović i Desnica." (str. 108.) čemu su. kao što će se vidjeti. imali vrijeme don.ošenja ove odluke vlada-
pomoćni ustaški odred jačine 15 do
20 ljudi na čelu s ustaškim za'stav- dosta uspjeha. la krajnje ozbiljna atmosfera i potpu-
"Od ovog momenta bilo je jasno da
nikom Antom Naglićem. treba ostati tu. sa svojim narodom i Kako pripreme nisu izvršene do na vjera u u~pjeh su~nje akcije.
..Napad fašističke Njemačke na energično se spremati za taj kraja, to su negdje na rukovodet:a Kon~ Talijana i pročetničkih ele-
Sovjetski Savez (22. lipnja 1941., n. posljednji odlučujući boj. mjesta došli ljudi koji nisu bili menata uoči ustanka
A.B.) dočekan je s velikim dovoljno čvrsti na liniji Revo-
Početkom jula uhvaćena je veza s (... )Velikosrpski orijentisani poli-
oduševljenjem i nadama. Vjerovalo lucionarnog odbora. Oni su bili ili su
oružanom grupom iz sreza gra- tičari - Stevo Rađenović. Jovo Keča,
se da će moćni Sovjetski Savez za ·potpali pod utjecaj velikosrpskih
čačkog. na čijem su čelu bili Glišo Miloš Torbica. Pajica Omčikus. Iso
političara."
nekoliko nedjelja ili mjeseci donijeti Ćuk i Dija Radaković. Grupa je bila Lukić (prva trojica su bili pristalice
pobjedu. Nastalo je veliko razoča­ li početku vrlo mala. ali je pred usta- ,,26. jula 1941. godine po podne vladajuće JRZ dok su Pajica
ranje kada su Nijemci počeli prodira- nak. narasla na desetak ljudi. Ova grupa ustanika iz Cvrljivice, kod Omčik:us i Iso Lukić pripadali opozi~
ti u sovjetsku zemlju. a pojačao se grupa imala je veze sa Zrmanjom, ali Drvara. naplil.a je na svoju ruku. bez ciji. SDS partiji.) i drugi - izbjegli su
strah za vlastitu sudbinu." (str. 106) ne i s KK za Gračac." (str. 110.) znanja Štaba ,gerilskih odreda za još ranije (u Dalmaciju), odmah iza
"Prva mjera koju je grupa komunista Bosansko Grahova i okolinu, boj- Rimskih ugovora, koncem maja.
,,Dvadesetog jula održan je u šumi nika Ferninanda Konrada i teško ga
preduzela bila je da se formira kod Kamenice sastanak Sreskog Najistaknutiji među njima bio je
Revolucionarni odbor, kao političko ranila. Štab gerilskih odreda za
komiteta KPI za Bosansko Grahovo. Stevo Rađenović, bivši narodni
rukovodstvo u srbskoj oPĆini i okoli- :ijosansko Grahovo i okolinu odlučio
Na sastanku su bili Ljubo Babić, je da sutradan napadne Drvar, da bi poslanik: na listi JRZ. Još i ranije
ni. U Odbor su ušli: Đoko Jovanić. povjerenik 'Oblasnog komiteta za imao je kontakte s Nikom
Milan Šijan. Dušan Mileusnić, Milan preduhitrio ustašku odmazdu:
Bosansku krajinu. Milkan Bauk. Novakovićem Longom. bivšim
Tankosić i Petar Trbulin Petan. U
Razaslao je kurire. uveče 26. jula.
Vaso Trikić, Nikola Kotle. Milan svojim odredima i Revolucionarnom ministrom u Stojadinovićevoj vladi i
Odbor nisu ušli Danilo Damjanović Bursać. Duško Bursać. sekretar po njegovfm direktivama. naročito
Danić i Branko Desnica, jer bi u
odredu u Srbu s usmenim oba-,
SKOJ-a Kamenice. Milutin Morača vještenjem o sutrašnjem napadu na 1938. i 1939. godine. radio je na
J!jemu prevladavali doseljenici iz . te Đoko Jovaić i Dušan Mileusnić." ..okupljanju Srba" na velikosrpskom
Zednika (kod Subotice - neka imena > Drvar. Pismeno naređenje će uslije-
diti kasnije." (str. 115) konceptu. S Novakovićem Longom i
bit će navedena u idućem nastavku), . (str. 113)
Napravlje.n je plan po točkama što u novoj situaciji on brzo nalazi
iako su radili isto što i oitali u Jedna od slabosti Odbora bila je što zajednički jezik. Rađenović je pred-
Odboru samo što formalno nisu bili nije ocijenio opasnost od bivših tko treba napraviti paje pod:
stavljao jednog od važnijih sarad-
njegovi članovi. Svi članovi Odbora reakcionarnih političara. naročito ..Treće, tri gerilska odreda, Kunovac. nika. Novakovića LOnge i trebao je
da okupi srpski živalj svih ličkih sre-
VJES~~"ATSKEJEĐINS~'NACIONALNEOSLOBODIlAČKEFRONfE zova na liniji saradnje s talijanskim
okupatorom.
broj 9 od xn. 1!l41:na str:'! dOOOSi: 10. Štabovi r ko"",ndnLn\ornju.l'>udno Ustaški zločini na istrebljenju
Z84atak'~~- ·'·piiitidaneprijaielj~}Ib3ciutpartlzanske
zanskih odn::da odrede svoje prOvokatOre i špijtme. Ako srpskog naroda. naročito oni u julu
T.G.
se takvi pojavinreba1.b odmah streljati-i str. 'l. 1941. (1. i 2. srpanja 1941. u selima
4. U toj OPĆOJ borbi sa heprijateljima njihova'imena objaViti. Suvaji. Bubnju i Osredcima -
našeg naroda partizanski. odredi imaju 1-3.' Svi -~~ sa svojim štaba- U istom broju Vjesnika na str. 2 piše; odmazda za četničke zločine; najok-
mnogobrojne zadaike. oni DlOI:3ju nišiti ~vima: iZ HrvatSke;'SIbije, Slovenije,'Cine RUSKI PARTIZANI NASI UĆITEUl rutniji oblik kažnjavanja civilnog
sve one objekte~ kOjf 'Sl~ fuističkim' ~. Bosne' i HercegQviiie, ··VojVodine. Desetog dana poslije upada fa!iističkib .. . pučanstva prakticiran u Drugom
osvajačima: željeznice, mostOve. fabrike. Da1macija,.MakedOnijatSandžakspadaju trupa u Sovjetski Savez, začuo.se preKo svjetskom ratu. A. B.) bili su kao
radionice. skladišta municije. i oružja... pod'rukovodsty:o_Vrliovnog ŠtaOO. narod- radija glas droga Staljina slu.šali su ga . poručeni ia realizaciju politike
7. Partizanski odredi moraju nemnomo no-oslobodilačk.og .partizanskog odteda narodi Sovjetskog Saveza, slušali su ga Novakovića Longe. Radenovića i
razvijati otpor naroda dižući narodne Jugoslavije. • . .,." ' . , napregnuto narodi čitavog svijeta, jer je drugih. Sada je zahtjev ..pozvati
ustanke i stavljati se.na čelo tih usta:nika 15. Sa 'stvaranjem širih ustanaka narodnih ~jala najsudbonosnija bitka historije Talijane da zaštite Srbe od istre-
kao borbeno jezgro, ~nja iskustva masa stvarat će se i potrebna komanda, čovječanstva bljenja" imao, po njihovome, puno
partiza.nsk:ih bofbi.JX*azalo ~ da.S4:J:~ _' ~iato.1;.potrebno da se.štabovi i kommuliri Ruble pruge, mostove i sve saobraćajoe opravdanje.
marivalo pitanje općeg narođnc;>g us~:t~iJh~,~tJUl"provj~oe objekte. paliti skladišta hrane i municije'
zato je po.!ISbl;lO hitno likVi«;limti taj,n~/ :i;doPre korll~idi~j,'k~)rojl~i- ngmjatelja, uni!tavajte sve što može k~':
statak,jcr u protivnom mogu biti ~,~" da.stanu,na čelcttih'~i~ s~~ •·';šbti. ~vajte ga· i napadajte ga Da;.
izolovani od masa koje su spr'emne da se ,. . ' -. i' .:-- sve t1llG!ne,.• ~u.AlC u ,poza«lj.ni .stvOi;i
Nastavlja sc
bore za svoju pravednu stvar. za VRHOVNI ŠTAB NARODNO·. ~jivo stanje. ' kfil' Priredio Ante BElJO

PRilOZI DEMISTlFIKACUI ~ETNI~KE POBUNE 27. SRPNJA 1941. (5)
Kontakti: Tal ijana
i proCetniCkih elemenata
1<Mmi<!, TilDv gooonl i oarod-
Dr • br::roj, II BaOkD "UstBDak II ~
Djo!"I""'%'"" - . . 1941. gOOiOe"
II Irnjizi .,Kolar Dmji uopoc II NOR-u"
(litt. 96. do 156.) SVjOdOCi D llOIa!Djim
događan~ma (IUIIlavat iz POIlOg broja)
.,Druga grupa _ orijeotisaoih pri-
padnika nala7ila se II Donjem Lapcu. Me-
du njima nije bilo neke politički istaknUle
ličnosti. Najpnnatiti su bili Aleksandar
Kotljarov, kotarski načel.o.ik. Nikica Ko-
saoović. bi~i JX'dsjedDik lapačlte OPĆiDe
i Milan Starćević, bivši vaz.duhoploVn.i
major bivše vazduhoplovni narednik. po-
sebno mjesto zauzimao je Botka Rašeta,
aktivni artiljerijski major bi~ jugoslave-
nske vojske. OO je bio politički najuzdig-
nutiji i čvrsto opredijeljen za politiku blv·
. še jugoslavenske vlade. Ali OD je imao
posebnu taktiku, a tu taktiku zastupala je
jugoslavenska vlada II izgnanstvu. Sušti·
na te taktike bila je: glavno je sačuvati ži-
vu glavu. a pitanje budućnosti rješavat će
se za zelenim stolom poslije pobjede sav-
eznika. Kralj i jugoslavenska vlada II in0-
stranstvu bit će naSi prrostavnici "koji će
diktirati buduće uredenje Jugoslavije.
Osim lap8Čke grupe i II drugim selima
kotora bilo je četnički orijentisartih poje-
dinaca kao što su: 4zica Ljubojević. tr-
gov3Ćki putnik iz Nebljusa, Luka ,štik0-
vac, žandarmerijski 'narednik. iz Dobrose-
la, Sava Opačić Sako. seljak iz. Dnopolja
i neki drugi. Talijanski okupator nije bio
zadovoljan s novom tvorevinom, NOH.
U toj tvorevini on je vidio prije svega
interes Njemačke. Ta tvorevina je stajala
na putu njegovoj imperijalističkih aspira-
cija. Talijamki fa!isti dr1.ali su i organiri-
rali Pavelića i u.sta.še da bi vjerno izvrša·
vali njihove uloge. Sada su. medutim, tre-
bali s njime da razgovaraju kao ravnopra-
vni partneri. 00010 je čak i dolJe da im pa-
velić i ustak oduz.i.m.aju dio mora i obale
na koje su Talijani POtPUnO računali.
zbog toga su predstavnici talijanske vla-
sti najprije dali mig, a zatim oeposn:dno
ocganizirali i fmansirali 'inicijativu' srps-
kih političara, na ćelu sa Nikolom Nova-
kovićem l..ongom. za stvaranje neke srps-
ke autooolnDe oblasti pod talijanskom
up<avom.
TI::o je 23. jula 1941. godine dOOlo u
Benkovac do sastanka .. viđenijih" srpskih
političala: Momčila ĐujiĆ&, Steve Rađe­
oovića, Pajice omčikusa, vlade Novako-
vića, Ilije Zečevića, s jedne strane i pn:d-
stavnike talijanskog prefekta u Zadro, s
druge strane. O tome izvjeltava prefekt u
zadru POrUĆDik EmilIo C=li 2.VID.-
1941. godine; "Održanje sastanak prema
v~im instIU.k:cijama uglednih ličnosti
srpskih emigranala, ranije zapažc:nih poli-
tičkih figura Sastanak je oddan u duhu
prijaleljstva prema kraljevskoj figwi. Sa-
stanak je održan u duhu prijateljstva pre-
ma kraljevskoj OllltanOj sili i talijamkoj
zastavi. Oni su u potpunosti prihvatili na-
šu sugestiju i vratiće se u svoje krajeve.
gdje će raditi onako kako ste vi. ekselen·
cijo, zahtijevali, tj. radeći da se kninski i
gračački kotar sjedine pod kraljevinom
Italijom. Oni su sami isticali' da je na!a i
njihova politika zajednićka, jer nam prijl>
ti ubistvena OpasDOSt od komunističkih
bandi. Mi smo im oboćali financijsku i
BRvA'ISlO SWVO'!.:a-_
materijalnu poIDOĆ. svotu koju ćete vi
odm:liti.. u prilogu vam !aljem letak da ga
vi korigirate i povratile pukovniku Cip-
riju, koji će ga dostaviti gospodinu Omči­
kmu." (str. 117)
RU!aIje f.eljc:mi<h pruge i ubojstvo
hCJdOČaSnib
Đbko Jovanić dalje piše: ,.Kaldnnsko-za·
valački odred, jačine 40 ljudi, naorutan s
jednim puftom.itraljezom, 16. vojničltib i
20 lovačkih pu.šaka., pod komandom Jove
Bursać8 i V1adeZorića (u prvim borbama
nije postojala jedinstvena komanda voć
su vodovi dejstvovali samostalno, a ko-
mandiri vodova su se međusobno d0go-
varali) dobio je od člana Revoluciooar·
nog odbora Voje Mileusnića zadatak da
zaposjedne ,šipadovu željezničku prugu i
ne dozvoli neprijatelju prodor pravcem
Knin - Drvar. Prije podne. 27. jula, odred
se iz Batinjolovog magazina u Kaldrmi
snabdio eksplozivom i krenuo dut željez-
ničke pruge Kaldrma - Tl!kovac.
Komandant 15. pješadijskog domobran-
skog puka iz Knina, puk. Cordošić na
vijest o ustanku u Drvaru, poslao je jednu
domobransku satniju, ojačanu sa 16 tan-
_dara i nekoliko ustaSa, prugom Knin - Dr-
var sa zadatkom da što prije izbije u Dr·
var i pritekne u pomoć drvarskom gami-
zonu. Oko 13 časova, satnija je stigla vo-
zom u željezničku stanicu Tiškovac i pro-
dužila prema Kaldrmi. Do susreta s usta-
nicima dOOlo je izmedu Gornjeg TLŠkovca
i Kaldme kod Baukove kuće. Ustanici su
minirali propust na pruzi (miniranje su
izvršili Mirko i Đuro BW'S8Ć, mineri iz
rudnika Trepča ) pa je kompozicija zau-
stavljena. Domobrani su iskočili iz voza i
zauzeli položaje s jedne i druge strane
pruge. od )3. J4 časova vodena je borba,
a onda su se dbmobrani s manjim gubici-
ma povukli u pravcu Knina. Na wooj
strani nije bilo gubitaka. U borbi se ista-
kao stari Milan zorić Palasija, dobrovo-
ljac iz l svjetskog rata i njegov sin Miloš
Zorić. pozoati pu<komittaljozao iz P<Vih
dana ustanka.
Tako je na ovome pravcu spriječen po.
ku!aj neprijatelja da priskoči u pomOC Dr-
varu. OVO je bila najznačajnija borba pry.
og dana ustanka u srbskoj općini.
Prije podne, u toku istog dana, ustanici iz
Dugopolja, pod komandom Milana Tan-
kousića, napali su, zajedno s Trubar$kim
gerilskim ~ t.andannerijsku stani-
cu Trubar i zauzeli je. Nakopo toga Du-
gopoljci su se priključili Kaldnnsko-za·
valičkom odredu. Ustanici iz Bosanskih
osredak.a, poslije zauzimanja Srba. pre-
bacili su se prema Ttškovcu. Na ovom pr-
avcu, ujutro 28. jula, naše snage su nara·
sie na oko 200 bomca, naoružani.b s tri
~komitraljeza i stotinjak vojničkih i Jo...
vačkih pušaka." (str. 119)
vlak s hodočasnicima i ruAeojc JXUge
O istim događanjima piše Milan Šijan u
članku ,,Sjećanja na ustanak u SRbu i
okolici" II istoj knjizi na str. 183 - 206:
"Ustanak se razvijao i u Kaldnni - TiSko-
vcu. Sekretar Sreskog komiteta Gojko
Polivina, poslije završenog sastanka u
Nadurljaju 26. jula oko II sati, s Duša-
DOm Mileusnićem ide u zavlaku. Putova·
li su skoro cijelu noć i tek pred zoru stigli
i Va2na je nova POCetna pozidja
Slovenije: ona se, naime, odre-
Ida .ne<:eQ neva2nOg, blokade
p~, ali za to ocekuje
platanje Hrvatske i to oćto u
odnosu na granicu - pise dr.
Radovan Pavit
u zavlaku. Imali su zadatak da na tome procesu ostvarivanja svojih
sektoru podignu narod na ustanak i da,
shodno naredbi Štaba gerilskih odreda za
Drvar, ocganiziraju zatvaranje pravca koji
vodi od Knina prema Drvaru. U ranim
U ciljeva Slovenija nije imala
prevelikog izbora pri čemu je
kao najpogodnija prihvaćena dvostru-
ka tehnologija: prvo - u širem smislu
jutarnjim satima čuli su se pucnji iz prav- riječ je o ,Jdeji drugih ciljeva" što zn-
ca Drvara To je bio znak da je ustanak aći - inzistira se na nečemu što uopće
po<eD. nije pravi cilj, nego je tek sredstvo
ubrzo je u zavlaci, Kaldrmi, Dugopolju i
postizanja nekog drugog pravog cilja,
Tl!kovcu poćelo okupljanje ljudi i pripre-
pri čemu tehnologija kao sredstvo i
manje za l:xxbu. Oko 10 sati kreće grupa
onaj pravi cilj uopće nisu povezani, a
ustanika iz zavlake (pod komandom
Vlade Zorića) i grupa ustanika (pod ko-
slovenska blokada hrvatskih pristup-
mandom Jove Bursać8) u pravcu Šipado- nih pregovora upravo je drastičan pri-
ve pruge da poruše prugu i zatvore pravac mjer: naime, Slovenija bi mogla (i to
prema Drvaru. oni stižu u Tl!kovac gdje s pravom) osporiti ulazak Hrvatske u
im se prikljuCIJju i grupe ustanika iz toga Euniju, ako Hrvatska ne bi ispunjava-
seJa Pristupili su ruWlju mosta na pruzi la ove ili one kriterije, ako ne bi pro-
kod Tiškovca Upravo u samom tolm ru- vodila reforme i usugla!avala zako-
šenja naišao je vlak od Knina s ustašama, nodavstvo, no to nije slučaj, nego se
koji su pošli prema Drvaru. Rušenje m0- osporavanje temelji na posve drugim
sta je prekinuto a ustanici su se rasporedi- sadržajima, koji s pitanjem ulaska Hr-
li oko pruge očekujući vlak. Kad je vlak
vatske u Euniju nemaju apsolutno ni-
stao kod porušenog mosla, ustanici su
kakve veze.
otvorili vatru. Vlak se vratio u Knin. (u
ustaškom izvještaju pominje se napad na Slovenski je cilj _
ovaj vlak u kojem je bila satnija vojnika i
16 "'"dara)." (,tt. 194-195.) zauzeti teritorij Hrvalske
"U toku nekoliko dana bio je oslobođen 1- drugo - u svojim zahtjevima kumu-
Srb, Drvar i sva naseljena mjesta do Kni- liraju se i najbesmisleniji "argumenti"
na i Gračaca (u tim mjestima bili su Ta- i zahtjevi kako bi se onda u ,,kom·
lijani j nismo ih napadali). Oslobođena je promisu" moglo od njih odustajati i
velika teritorija na kojoj je prije ustanka tako "popuštati" na što onda druga st-
djelovala ustaška Pavelićeva vlasL Slobo- rana mora odgovoriti također odusta-
dna.teritorijaje granićila najugu s talijan· jaojemlpopuštanjem. JednOSlavno,
skom okupacionom zonom u Dalmaciji. zar ne? Ali, ima tu i jedna kvaka: s je-
U toj zoni Talijani su zabranili dalju dne stranc se odustajc od neopravda-
aktivnost ustaša pa je time opasnost od nih zahtjeva, dok bi se s drugc strane
ustaša s te strane prestala. Ustaničke sna- moralo odustati, ne od nekih zahtjeva,
ge na Srbskom klancu ostaju pasivne.
Talijane još nismo napadali, a južno jer njih niti nema - nego od opravda-
ustaša ruje bilo. Tu su bili ustanici sa set- nib očekivanja. zailustraciju navodi-
lOnil Ti!kovca i Kaldrme, a ni oni na svom mo dva primjera: tako Slovenija u sv·
sektoru nisu imali neprijatelja. U Kninu ezi sa svojom ,,zatvoren~u" inzisti-
su bili Talijani pa je prestala potreba odb- ra na plovidbi. prometu i ostvarenju
rane njijKJvih sela. Na sektoru prema La- vlastite definicije Slovenije kao po-
pcu ustaničke snage. koje su 27.jul.a Iron- • morske zem1je, a pravi je cilj nešto
centrisane na prostoru sela Brotnje. kreću drugo, tj. zauzimanje teritorija. Slo-
slijedećeg dana u pravcu Doljana... (str. venija blokira Hrvatsku. ali ne s ci-
198-199.) ljem daje zaista trajno udalji od Eu-
nije, nego da ostvari teritorijalne ste-
Nastavlja se tevine. I zatim • Slovenija kumiilira
priredio Ante BElJO nesuvisle zahtjeve kako od njih mog-
Iz knjige: VIadimir Dedijer. Dnevnik, ćdnici j TsJijani - U JXVOIl1 redu s leva na
desDo.poć!erliod drugoga: lJol:msav Jevđević, - glavna veza izmedu Drahnih lefnib
j $taba Druge jlJilijaJlsk acmije. bpetan Sa.IatX!,•••,_., petar Bađevit!, Milm $antić (s
spontan opojasu). VHIa<e.., -pm deo(od6. aprihdoZ7. ",,""InIn J942)str. J2SA
.•.
-.r·
~ ~
:\..1-

PRILOZI DEMISTIFIKACUI <:ETNI<:KEPOBUNE
'" . .
27. SRPNJA 1941. (6)
,
Ostal'ekolovođe
Šijan u članku .,Sjcćmja na
M: ustanak u SIbU i okolici", na str.
183 - 206 knjige .,Kctar Dooji
Lapac u NOR.." o pobuni pi.!e
.,Kada sam 26. jula ujutro krenuo za
Glogovo, Doko Jovanić je krenuo u pmvu
Zavlake. on je imao zadatak da se preko
Zavlake poveže s Drvarom i pribavi naj-
novije vijesti s radija iz Zavlake. Uveče
oko 9 časova (26. jula) Doko'se vratio u
Nadurljaj. Pored drugih obavještenja
donio je i naredbu Štaba gerilskih odreda
za Drvar i okolinu za ustanak:. Naredbu su
Drvarčani poslali u Zavlaku. Tu je uruče­
na Dolti. U naredbi se govorilo o početku
ustanka protiv ustaša i okupatora i o ne0-
phodnoj potrebi borbe protiv neprijatelja
čiji su zulwni više ne mogu podnositi. po-
četak: ustanka odreden jeza slijedeći dan,
27. jul. Naredbom je pozivan narod na
odlučnu borbu s neprijateljem do konačne
pobjede. Naređeno je zatvaranje prolaza
koji je od Knina vodio preko Tiškovca za
Drvar. U momentu Dokina dolaska iz Za-
vlake našli smo se svi"u Nadurijaju (Doko
Jovanić, Dušan Mileusnić, Gojko Polovi-
na i ja). 0dr1an je sastanak Staba geril-
skih odreda za Srb i okolinu i u prisustvu
Gojka Polovine upoznali smo se sa sOOr- .
tajem. Naredbe iz Drvara. Donijeli smo
odluku da sutradan 27. jula počnemo s
ustankom.. Poslije odluke o ustanku, saz-
vali smo širi sastanak naroda i upoznali
ga s našom odlukom i naredbom koju
smo dobili iz Drvara. Objasnili smo naro-
du potrebu i neophodnost borbe. Prisutne
žene počele su plakati znajući da rat d0-
nosi krv i žrtve.
Poslije sastanka i dogovora u Nadurijaju,
članovi Štaba gerilskih odieda za Srb i
okolinu odlaze u raznim pravcima sa za-
datkom da ditu narod na ustanak. Doka
Jovanić u pravcu Suvaje, Gojko Polovina
i Dušan Mileusnić na sektor Zavlake, TlŠ--
kovac, ja na sektor Sr!?, Kupirova, Aj-
derovac. Trebalo je obavijestiti narod u
ustanku, prikupiti ljude s oružjem. pokre-
nuti ih na borbu i akcije. Nije nam sve
bilo jasno kako će to ići, gdje će se i kada
početi i voditi borba ali smo bez dilema i_
kolebanja bili odlučni u odluci da krene-
mo u borbu.
Ja sam ostao u Srbu da ubrzam prikuplja-
nje ljudi i oružja i da ih organizujem za
akciju. ŽUreći putem prema centru, naišla
je veća grupa ustanika sa suprotne strane
Srba. od centra su krenuli u pravcu žan-
dannerijske kasarne i šumarije, gdje se
nalazila ustaška komanda. Bili su to usta-
nici iz sela Begluci, kojima su se priklju-
čile i druge grupe iz Neteke i Donjeg Sr-
ba. oni su nakon dobivenih obavještenja
krenuli u Srb. I mi smo s njima krenuli
prema kasarni. U komandi nije bilo niko-
ga. zgrada je zauzeta bez otpora. Neko-
liko žandara i civilnih službenika, kada su
saznali za ustanak, napustili su Srb i posa-
krivali se. Nešto kasnije pronađeni su ža-
ndari Dija Trepčić i Kolak Frane. Jedan
od žandara nije pronađen. Uspio je pobje-
ći. Ustanici su pokupili oružje i diugu 0p-
remu i podijelili između sebe. PWike su
pripale onima koji ih ~u imali.
Oko II sati oslobođeno je opć~ mje-
sto Srb. Ustanici i narod počeli su pristi-
zati sa svih strana. Nosili su crvene zasta-
ve i klicali Komunističkoj partiji, SSSR-u·
i Crvenoj armiji. Ubrzo se i na općinskoj
zgradi pojavila crvena zastava. Osjećao
se val radosti i oduševljenja." (str. 193)
(Ovdje bi svakako bilo iznimno bitno na-
vesa iskaze iz zapisnika svjedOCenja tada-
šnjih oruJ.nika Franje KoJaka j Mate Bi-
ćanića iz politcijske postaje Srb koje su
oni da1i 16. rujna /941. u ,,kance/Mijim/-
nog orutnićkog zapovjednittva u Gospj~
ću". oni su bili skrivani (5 njimaje bio i
oruf.nik Ilija Treptić) cijelo vrijeme od
27. srpnja 1941. do 14. rojna 1941. kod
srpske obitelji Mile Desnice. tJJdaJnjeg
predsjednika opđine Srb. u seJu Ajdero-
vac do 10. srpnja 1941. j krxJ obitelji Peje
Vojvodića iz sela Nelke koji mje 14. roj-
na 1941. proveo kroz §ume do Znmmje
odakle su v/akom s talijanskompropusni-
com dOOli u Gospić. Vidjeti: Casopis za
SU\lTenJenU fXJvijest br. 23 (1-3), zagreb,
1991.• članak: Ivan Jelić - UJXJvodujed-
ne obljetnice - Novi dokumenti o doga-
đajima. u Srbu 27. srpnja 1941., str. 273 ~
283. nap, A.B,)
BAJE VOJVODIĆ BAnĆ u članku
.,sjeć8.nje na omladinu Srba i Donjeg La·
pca o ustanku i revoluciji" na stranici 7rJ7
- 758 piše:
"U iWu.lruću najprije je došao brat Mićo
koji je bio rezervista II Kninu. i to pješke,
II uniformi i bez oružja. za nekoliko dana
dOOlaje i p:mxlica brata Dušana iz Ba~,
kao i Sestra MWi. koja je s porodicom
živjela na sala§u nedaleko od čantavira.
U Neteku su stigle kompletne-porodice iz
žednika kod Subotice i to: Stevana Buji-
ća (žena i Mira i Jelka: i sin Nikola),
kćeri
Milana Duje lavanića (žena, tri sina j, tri
kćeri), Petra Pilje. petra Vojvodića i dr. U
Srb se vratila porodica Dušana Mileusni-
ća,
II Komovac porodica Radice Damja-
novića, Danića Damjanovića, lISuvaju
-
Bićkaoovi i porodica Milana lovanića
(invalida koji je na radu II Americi ostao
bez obje noge i sad se vratio s četiri sina:
-okom. Draganom. Brankom i Radom), II
Ponornc porodica Stevana DubajiĆ8., II
Brotnju familija Save Drče"iz Zagreba, na
Zaklopac JX>rodica Milana MediĆ8, Mud-
rinićevi i drugi. Mnogi od pristiglih iz ŽJ:r
dnika učili su školu II Subotici ili su studi-
rali II Beogradu i bili organizirani II SKOJ
i Pariju. Među njima su kao najistaknutiji
bili: Doko Jovanić, njegov brat Dragan,
Dušan Mileusnić.'Mira i Jelka Bujić, An-
ka Dubajić, njene mlade sestre, dara i Mi-
lica, Branko Desnica, Dragica i Đuro Ra-
stović. Smilja i Sava Batinica, Đanić 08-
mjaoović, Momčilo i žarko Damjanović.
žedmčani će mnogo učiniti na organizo.-
'vanju ustanka kod nas, na stvaranju omla-
dinskih organizacija SKOJ-a i Saveza
ID.1;Kle generacije kao i Partije. Među
napredne ljude koji su došli u Ilak mjesto
spadaju i: Milan Sijan iz N~jaja,-koji
je radio kao obalski radnik u Beogradu i
bio organizovan u napredni radnički po-
kret i OOrobijao kao komunist 14 mjeseci;
zatim Duško J. Vojvodić, zlatarski radnik
u Beogradu, Milan Dumić, radnik: u Za-
grebu rodom iz Glavica." (str. ~12) , pnikov bataljun a u prvim danima lipnja još 3(XX) domobrana i civila. Poslijeratna vlast
Ustale u srbu
od' prolaska talijanske !asističke vojske· Na mjestu
PJ'l?Šlo je iZvj~o vrij~me. 1) .Srbu nije
bilo nikakve vojske, osim.~~~­
dara, koji su ostali u unifOlDli, i. ~
zamijenili oZnake na kapama te se priklo:.
fi
srpske pobune
niti Nezavisnoj Državi Hr-
vatskoj. još uvijek SU pri-
stizali pojedinci i familije
da u starom rodnom kraju
potraže utočište i nađu ne-
ku sigurnost u teškim rat-
nim danima. Prestali su ra·
dovi na Unskoj prozi. Lju-
di su odlazili na njive ne-
čujno, ponešto radili i
istjerivali stoku na pašu, a
sve to pod morom iščeki~
vanja.
Ne sjećam se datuma, ali
mislim da to bilo pOlovi-
nom juna kada su k.od nas
stigle ustaše. Došle su od
Znnanje, pa ih nismo JllOO-
gli vidjeti, ali priča se da ih
je u Srbu raširenih ruku
dočekao nadlugar Nikola .
:Mažuran. Mnogi ljudi su ~tnici Draže Mihailovića u d.ruJtvu lla1ijana pre polaska na
. eć počeli klan' . . pokolj u Prozoru, oktobra 1942. sede s leva na desno: Dobrosav
se v . s . ~ati IZ Jevđević, kapelan Sa1atić,italijanskikomandant Mihailovićevih
kuća plašec?- se da ih usta- odreda za Istočnu Bosnu i Hercegovinu i Petar Baćević
še ne iznenade.
Ustašaje bilo oko 20-30. odmah po dola-
sku u Srb počeli supiti, bančiti i oduzima-
ti od ljudi stvari koje bi im se dopale. U ~e* oWu.llI.h.~. -.. ti
selu su poslali poruku da svi koji imaju or-
užje treba da ga polože, a ako to ne učine,
4..0 -*'\.. ~ la-.
prijetili su im strijeljanjem. Kada su pr- ~<k~>h_
ikupili podatke o ljudima, počela su i prva
hapšenja Oružje je rijetko tko vraćao jer
su komunisti i stariji i iskusniji ljudi u
Jl~ ~l.I..!,
selu, kao Jandrija Vojvodić, govorili da N .. pole4Uli trti,,""'" ~, uji ~ ~
oružje treba što bolje skriti i sklanjati se do .
daljnjeg u gajeve." (str. 714-716)
bio J- itpiull ,_ii
1WJ i~tltu>6 ...bljvw, it<dii....v.0l ofiw4,
t.Jrrt I<oji II pr-_I'D-
du ,Uu;: ,.Komandant dobrotolj&Čke
antu.omWlutićke milicije al. ':'ojim tt.-
Nastavlja se bom i ~pom mOUl..Jac. - J.blani-
Priredio Anle BEWO ca oktobra 4Zc
SJEĆANJE NA tR1VE MEĐU RATNOG
I POSLIJERATNOG NASIUA
Teharje - istina izlazi
na svjetlo dana
· TehaIju kod Celja, gdje je.I945. djelovao ratni logor, kamo je pos!.ijeratna vlast
U smjestila domobrane i civile te ih pobila, u nedjelju 5. listopada bilaje upriliče­
na svečanost i Sveta misa u sjećanje na žrtve međuratnog i poslijeratnog nasilja
Svetu misu je služio celjski biskup Anton Stres. U pozdravnom govoru je napomenuo
da posljednja otkrića poslijeratnih grobišta'dokazuju da istina doslovno ,.dolazi na svje-
tlo dana". Huda Jama, gdje su ove godine proIWli posmrtne ostatke logoraSa s TehaIja,
dirnula je gotovo cijelu slovensku javnost. po njegovim riječima u propovijedi se baš
na ovim mjestima "bije mt za slobodu, da ju razotkrijmo, ispričamo i prihvatimo.
Ništa ne će pomoći, ako se jedni zaklinju, da se povijest ne može mijenjati, to je ona
povijest, koju su pisali pobjednici. Ovakva zaklinjanja su uzaludna. Istina nije ne moja
i ne tVoja, ne naša i ne vaša; istina je sama svoja, drukčije uopće nije istina. Ništa je ne
će zaustaviti, nitko ne može naređivati, kakva mora biti. Istina je nenas~ a baš zbog
toga se ne može zaustaviti na svom pobjedonosnom putu. Istina ljude ne prisiljava na
drukčije priznavanje kao sa snagom same istine, koja blagonaklono i istovremeno jako
prodire u duše. Desetke godina istina o svemu što se događalo bila je ovdje, gušena,
~ućivana i progonjena, a svejedno je na kraju došla do riječi. Tako će biti i u "buduć-..
nosti". za vrijeme Drugoga svjetskog rata Nijemci su u TebaIju izgradili ratni logor;
gdje su zatvarali zatvorenike, koji su sudjelovali kod obrane Celja. Poslije rata logor je
bio kratko vrijeme zapušten. Ponovno je počeo djelovati krajem svibnja 1945. Tamo
je komunistička vlast počela dovoditi domobrane i civile, koji su se sklonili u savez-
ničke logore u austrijskoj Koruškoj. Krajem-svibnja 1945. dopremili su u TehaIje Ru-
je tak:o u roku jednog do dva mjeseCa poslije završetka rata pobila bez suđenja oko
5,000 ljudi
zločina danas je podignut spomenik) spo~g:-park'TehaIje;Spop1Cn-park:
je središnji dr1.avni park Republike Slovenije pm:večen prešućenim žrtvama poslijerat-
nih ubojstava. Građevina je bila posvećena u listopadu 2004. Tamo će po nedavno us-
vojenom'zakonu biti podignute zajednička J!:,ostumica zi sve žrtve ubijene poslije rata.
POIOOa 1URINIĆ
 1TSKOSLOYO
PRILOZI DEMISTIFIKACUI CETNICKEPOBUNE 27. SRPNJA 1941. (7)
Otrićki sporazum - planirana
talijansko-srpska granica
o Otriđ<om sporazumu u knji-
zi "Kotar Donji Lapac u NOR-
u· pisali su Đako Jovanie i
Milan Sijan
"Na sk>bodooj teritoriji poslije ...tanka"
Milan Šijan piše: "Već drugog dana
ustanka Gojko Polovina, sekretar sres-
kog komiteta Gračac, postaje glavna li-
čnost ustanka. Po povratku sa Srbskog
klanca. 28. jula, dolazi II Srb. a potom
prelazi na sektor prema Donjem Lapcu.
Poslije oslobođenja Lapca, fonniran je
Štab gerilskih odreda za Lapac i okoli-
nu čiji komandant postaje Gojko Polo-
vina Pored Štaba gerilskih odreda II
Srbu na čelu s Đokom Jovanićem. for-
mira se, znači, i štab II Donjem Lapcu.
Nclto kasnije Štab gerilskih odreda II
Lapcu prerasta II Štab svih ustaničkih
snaga za Liku. dok je Štab gerilskih
odreda za Srb i okolinu rasfonniran.
Ustanici s južnog sektora i dalje su se
nalazili na Srbskom klancu. Čekali su
na tim položajima iako nije biJo izgleda
da će ponovno doći do borbe i interven-
cije. Slobodna teritorija koju smo imali
graničila se na_ loj strani s talijanskom
okupacionom zonom. Ustanak koji je
do lada vođen protiv ustaša, kao da nije
mnogo uznemiravao Talijane. oni su od
početka ustanka špekulirati i tllktizirali
u cilju raspirivanja bratoubilačke borbe
izmedu Srba i Hrvata. Oni su iz tak-
tičkih razloga davali povoljne izjave o
ustanku protiv usta!a, činili čak i sitnije
usluge stanovnicima, il sve u cilju kako
bi se prikazali prijateljima i za!ititnicima
srpskog naroda." (str. 199.)
"U nastojanju da se prikažu prijateljima
srpskog naroda, talijanski okupator je
imao podršku jednog dijela Srba iz.usta-
ničkih redova, koji su se okupljali oko
bivšeg poslanika Steve Radenovića. tr-
govca Jove Keče, bogatog seljaka Paji-
ce Omčikusa i bilježnika Milana Torbi.·
ce. Ovi reakcionari i kolaboracionisti
govorili su narodu kako je talijanski ok-
upator prijatelj srpskog naroda i da je
samo on sposoban da spasi srpski narod
od ustaškog pokolja jer se šaka ustanika
ne može suprotstaviti tako velikoj sili.
Kako ih ne bi izazvali i naveli na odma-
zdu da popale naša sela. prema Talijani-
ma se moramo lijepo i učtivo odnositi -
isticali su oni.
Putem propagande i svog štaba, kojeg
su formirali u Srbu (monarhisti - nap.
A.B.), oni su nastojali da ostvare što ve~
ći uticaj medu ustanicima, da ih suprot-
stave onima koji zagovaraju borbu pro-
tiv Talijana i da preuzmu komandu me-
đu ustanicima." (str. 200.)
Qtriđ;i sporazum - velikosrpski i faAi-
stičkotaIijauski genocid nad lhvalima
Poslije talijansko-četničkog sastanka u
Benkovcu 23. srpnja 1941. god. uslije-
dila je srpska pobuna 27. stpnja 1941.
god., a poslije fKJbune uslijedio jejo~je-
dan sastanak kolovođa četničke fKJbune
i predstavnika talijanskih fa$ističJdh
okupacionih vlasi u Otriću ll. kolovoza talijanski oficiri su napustili salu. Pre-
vodio je Veljko Budimir koji je došao s
protiv talijanskog okupatora, iako u tom
momentu nismo bili dovoljno organizi·
1941. u kojima su sudjelovali predstav-
nici obiju velikosrpskih frakcija -one talijanskim oficirima." (str. 130.) rani i osposobljeni da tu borbu počne­
monarl1istićke i one komunističke. Ova Trinaestog augusta Jovanić je pozvan u mo. To više što je uslijed neprijateljske
druga koju je Zll5tupaO Doko Jovanić, Drvar, gdje ie najprije Ljubi Babiću, propagande u redovima ustanika i Illlf(r
Dufan Mileusnić i Banco Rakta bila je komandantu Staba za Bosansko Graho- da, postojao jak otpor svakom pokušaju
kasnije osuđena od Centralnog odbora vo i okolinu, a zatim Marku Oreškovi- napada na Talijane." (str. 202.)
za nacionalno oslobođenje svih naroda ĆU, objasnio razloge za ·odlazak na Ot- ,,Dok smo vodili borbe s neprijateljskim
Jugoslavije. (A.B.)
Evo što je o tom sastanku kasnije napi- UVJESNIKU HRVATSKE JEDINS1VENE NACIONAlNE OSLOBODILACKE
sao sudionik Doko Jovanić:
FROmE broj 9., na str. 6., o OtrKkom sporazumu p~:
,,Rukovodioci ustanka nisu mogli ostati
po strani i prepustiti drugim da. u ime Partizanski su odredi oslobadjali selo za selom nanoseći neprijatelju teške udarce.
naroda i ustanka, vode razgovore s Ta- U takvoj situaciji talijanski okupatori počeli su hvatati pozicije medju srpskim
lijanima. Drugovi iz Štaba u Drvaru su izdajicama. Našli su se tu odmah stari neprijatelji naroda, ministri, poslanici na svim
već vodili takve razgovore s osnovnim protunarodnim listama, bivši oficiri i podoficiri, koji su bili spremni da se za Judine
ciljem da se Talijani odvrate od slobod- srebrnjake prodaju okupatoru. Ti bijedni izdajnici na čelu sa Nikom Nova.kovićem
ne teritorije i da se slobodna teritorija (Longomlbivšim -ministrom ,,narodnim"lStojadinovićevimlposlanikomStevom
sačuva uz to željelo se čuti talijanske Radjenovićem., majorom Rašetom i komp. započeli su svoju sramotnu rabotu. oni
zahtjeve, a prvenstveno dobiti u vreme- se lažno predstaviše kao pretstavnici Srba i u ime nekog samozvanog "Srpskog
nu kako bi se mogli pripremiti za borbu nacionalnog odbora za uku i zapadnu nosnu" povedoše pregovore sa Talijanima.
protiv Talijana. Došlo je do sastanka sa Talijanskim vlastima na Otriću početkom augusta o.g. Tom
su prilikom ta gospoda dala Talijanima izjavu kako se Srbi box:e tobože samo pro-
Na prijedlog Polovine odredena je dele-
tiv ustaškog terora, da bi spasili glave, a da žele autonomijI! Srba "pod zaštitom
gacija Štabova gerilskih odreda za
kraljevine Italija". oni su se ujedno obvezali, da će u takvom slučaju vjerno služiti
Lapac i Srb u sastavu: Doko Jovanić,
Dušan Mileusnić i Booko Rašeta, koja talijanskim okupatorima i boriti se s njima protiv komunista i svih onih koji bi
će voditi razgovore s Talijanima u duhu
pokušali otresti okupatora. Taj je dokument/zapisnik sastavljen tom prilikom/po-
dogovorenog stava. Polovina je obja- služio Talijanima kao jedan od argumenata za "potrebu dalje okupacije naše domo-
snio uključivanje Rašete u delegaciju: vine" uz prugu do Ogulina/u interesu ,,mira". Ova se banda izdajnika uspjela ug-
'To je pošten čovjek koji se ne bayi po- nijezditi u Srbu i nekim mjestima lapačkog kotara i u Kninu. zahvaljujući"njihovoj
litikom, nacionalistički orijentisan, pa sramotnoj·ulozi borba je nakon proširene talijanske okupacije znatno osl~ila u tim
neće vršiti nikakve smetnje razgovori- I<rajevin>a (...)
ma.' Upadu naoružane grupe u Štab ge· rić. Babić nije imao nikakvih primjedbi. snagama na sektoru Lapac i. Nebljusi,
rilske odreda za Srb i okolinu nije se Orešković je osudio razgOvor kao popu- talijanski okupatori posmatrali su borbu
pridavao veći znač~ pa nisu preduzete štanje pritisku fašizma i nagovijestio da s Kuka. kada smo uspjeli protjerati ne-
nikakve mjere. će posljediee za sve aktere razgovora prijatelja u pravcu Bihaća i oslobodili
Poslije podne istoga dana delegacija se biti vrlo teške. Sutradan Otrićki razgo- Lapac, Talijani su se spustili s Kuka i
prebacila kamionom (talijanskim nap. vori su osuđeni i svojedobno kolebanje okupirali ga Prije toga talijanski okupa- .
A.B.) za Srb. Tamo je našla 50-60 oku- ustaničkih redova pred talijanskim olcu- tori su okupirali i Srb. Tako je borba us-
pljenih, mahom nenaoružanih, ljudi iz patorom., a i zbog potrebe da se zauzme tanika s ustašama bila završena Ustanici
rraznih sela srbske općine. medu njima_ čvrst i nepokolebljiv stav prema okupa- su i dalje zadržali položaje prema Bihaću
su bili Stevo Rađenović, Pajica OmN· toru kao glavnom neprijatelju. trebalo je kao obezbjeđenjeprema ustašama.
kus, Miloo Torbica i drugi,·ali i neki is- da prođe nekoliko mjeseci ispunjenih Tek sada pred nas se ozbiljno postavilo
taknuti ustanici poznati iz priprema us· intenzivnim politi"čki.ni radom, manjim i pitanje borbe protiv Talijana. Ta borba
tanka. Masa je tražila da se obrazuje de- većim borbama protiv talijanskog oku· još nije počela iako smo od početka bili
legacija za razgovor s Talijanima, koji patora i na koncu trebalo je osjetiti nje· za to da se borba proširi i na njih. Politi-
su trebali da se održe.11. augusta na Ot- gove represalije u kojima je pokazao čka simacija za to još uvijek nije bila
riću. od mase su u delegaciju izabrani svoje pravo lice, pa da narod shvati mo- povoljna.
Stevo Rađenović, Boško Rašeta, Doko gućnost i opravdanost borbe protiv ta- Ljudi još nisu vjerovali da se može po-
Jovanić. Dušan Mileusnić i Miloš Tor-
lijanskog okupatora. Tada su i četnički
vesti uspješna borba protiv talijanskog
bica." (str. 129.: 130) elementi otkrili svoje izdajničko lice i
okupatora i njegove oružane sile. Tre-
osuđeni od naroda kao saradnici okupa-
"Ujutro, ll. augusta 1941. godine, balo je sačekati da se narod bolje pripre-
tora i neprijatelji naroda." (str. 131)
Doko Jovanić je telefonom razgovarao mi. Zbog toga naš partizanski odred 12.
s Gojkom Polovinom., obavijestio ga o O 0tti<!kDm sporazumu piaao je i Milan oktobra 1941. napušta Lapačku dolinu i
Šijan: ,,Pregovori su održani u Otriću odlazi za centralnu Liku." (205 i 206.)
toku sinoćnjeg razgovora i o dolasku u
ll. augusta 1941. godine. Na pregovo-
toku DOĆi lO/II. augusta kurira iz Štaba (Nastavili su ubijanje i protjerivanje Hr·
rima je zaključen sporazum izmedu us-
gerilskih odreda iz Drvara, koji sugerira vata iz Udbine, Priboja, Korenice, Pod-
tanika i talijanskog okupatora. Ovim
da se ne ide na .razgovore s Talijanima lapače, okolice Gospića..
sporazumom bile su djelomično, i done-
Ipak odlučenoje da se ide na razgovore, Simo Dubajić, sudionik sastanka u Otri-
kle fonnalno, ispunjene želje pristalica
a u duhu ranije dogovorenog stava. ĆU, 8 kasnije Titov načelnik operativnog
saradnje s okupatororn. Ali bez obzira
Jedanaestog augusta u Otriću pred kafa- na to, oni su i dalje radili na tome da odjeljenja Osmog kotpUS8 i komandant
nom Ninčine sakupilo se stotinjak ljudi, Talijani okupiraju slobodnu teritoriju, a Gonećeg motorizovanog odreda sredi-
mahom iz gračačkog kotara, ali ih je lo bi u potpunosti ispunilo njihove želje nom /945. i organizator pokolja Hrvata
bilo i iz Dalmacije Gedan od njih je bio i obezbijedilo im mir. za one koji su na Koćcvskom rogu 26. svibnja 1945. o
i Simo Dubajić zloglasni parti~ki Talijane smatrali glavnim krivcem za tim događajima pi~e u svojoj knjizi
ubojica s Kočevskog Roga iz svibnja sve ~to se dogodilo poslije kapitulacije .-Život, greh i kajanje - od Kistanja do
1945. nap. A.B.)., Bosne i lapačkog ko- stare Jugoslavije, sam ·sporazum nije Kočevskogroga, Be.ograd, 2006., na str.
tara. Dovezli su se terenskim kolima predstavljao nikakvu vrijednost ni oba· 123- 126, ali zbog ograničenog novin-
dva niža talijanSka oficira, predstavili se vezu ... nastojali (smo) da se naša borba skog prostora taj prilog ćcmo objaviti
kao predstavnici talijanske komande, koju smo počeli proširi i na talijanskog naknadno u broAuri, nap. A.B.)
koji imaju zadatak da čuju odgovore na okupatora. Svjesni toga cilja. mi smo i
Nastavlja se
četiri pitanja, koje će prenijeti svojoj dalje agitovali i govorili o potrebi bort?e
komandi. Pooto su postavili ta pitanja, /dii' Priredio Ante BEWO
 ~
PRILOZI DEMISTJFIKACUI L~ILKE}~PBUNE 27. SRPNJA 1941. (8)

~etnitkekokarde i petokrake
u izvještu OZNE
Izvjeste OZNE za Ulcu od 9. sijernja 1945.
se za Iromandni kadar. a bilo opet:preto
- 00V0IIll1Jilisanih ćetnički oastrojenih de-
menata,koji svalciodlazi u vojsku sa ZadaI·
kom. da vjdto siri ČetniĆIrU i ostaJu nepija-
tdjsltu propagandu koja nW mon1 kod
boraca, da prikuplja oko sebe ~oJj-
nike a oaroćito čdnički'orijcotisane eleme-
nte i da u zgodnom IIlOIDenW izvrti sa nji-
ma što masovnije dezerterstvo. Upute za
Braco ĆOrak pooovno oživljava i organi-
zuje u selu Visuću. ~ čc:tni.čka mga-
nizacija i na OSIObOđCni teritorij i ~
uspijevaju iz sela Visuća oko 30 ljudi po-
vua u lapac t l _ Koo=u 1944 god.
broj oetnika u Lapačkom kooxu uzdiže sc
do 700 ljudi, od tega polOvica odpada na
četnike ostalih krajeva, oajvik: Bosanaca,
koji su osk>bođenjemsvojih pokrajina po-
ćete. Komaodir L čete je ~ Pupovac iz
orovca. KOmaDdir IL čete je Bajić Stevo iz
Lapca. IL bataljon IV. brigade oalazi se u
Dolini Opačit, broji oko ISO ćetnib. Ko-
moodant boIaljooaje Milan Opačić iz Mi!-
ljeoovca. Bataljon ima dvije ćete, kOmaD-
dir I. čete je Popović Dulan iz Nebl.jusa. a
komandir n čete je Opaćić Dija iz
BirovaOe. ~to se tiće OaCiOOa1Qih povjm>-

_L
0Ydje lftIlOIBn <tio izvi<*'a ~ ..- sav rad dobivaju tadanji ćetnički organiza- bjegli iSJed naše vojske i naDi. ovdje kod nib, kod Lapećkihčetnika oni nisu fonna-
_ _ .. limL. broj 2. od 9.11945.
p>d _ c...a...,... PaliliIib or-
tori iz ćetnićkib gamizooa od Steve Rado-
nović&, a najglavniji i najaktivniji organi-
zatori su Bilježnik Torbica iz Srba, Milan
N.iem!ca ~ Najjača svoja politička
upornt.a stvorili su četnici u selu opaćič
Dolini i Birovaći, općina I..apac, a u srb-
cijski postojali sve do OetOIikO dana pred
odlazak. četnika sa Dujićem prema Su!aku
(proslnac J944. o.p. AB.)... 1..apač.ki čelni­
lPfIIiZadjO • Lm.blje oai lOIjU 0djCljaIjU
_ uoroda za oIIjoIm.lz>jo- Torbica student iz srba, Boro k>fce Jove skoj općini u selima: Gornji Srb, Suvaja i ci primaju branu i municiju od Njemaca, i
"b .-Irfi 32 lIImiCa,. • II ovem. tr:btD do- Keče iz srba Ova trojica su oc.b::ive:ni i 51.- Lički. ~trbci. - nisu kompetentni da isto SamOStaJnO na-
oosimo ..mo iznatc toji lU vezani uz D. reljaoi. ostali tajni organizatori su Nikola Vojnički. četnici LaPaČICi su fonnirani u prave izvan garnizona u kom se nalaze bez
I.opoc i srt>. RaleIa bl"8l'Jmk iz·Lapca. Soku op- r;;;;~::;;::=~==~~~==~ _ j a Njemačk< komande.
ać.ić seljak iz opačić Doline, član Ir..........-tl I, or,.__ Ostale četničke organizacije. su: Kojo
"~um svog razvoja dativili su četni­ M.N.O.Odb<xa;landrovĐukićse1jak . _ _ ....:.- ..·.tr""'''' S<pSIrib _ Tajna ćclnićka pOO-
ci II prvim mjesecima 1943 godine. Tad su iz Oravca, član Mjesnog N.O. odba- ~~~oo\!J'::" ~' cija (&pi'unata), i ćetnički Narodni
rB; Bibić Boto seljak iz Oravca, kan- _...........: IJU _:"'Iri Narodni -~~ rusu·
vojnički i politički na.ijači. a i njihov uticaj . ~ :::.~,ro.. UUUUl.L Ce....... UUUUlI
medu masama najsnažniji. ovaj svoj Us- didat K.P. i predsjednik M.N.O. Od~ _ .. o.,. •••• formirani po svim selima, ali KOOlrSki.
pjeh četnici su postigli zahvaljujući povolj- bora; Blanuža Lazo iz Birovca luster, • i općinski za opQnu Lapac je usposta-
nim okolnostima II kojima su sepa1azili od "predsjednik M.N.O. odbora; Bajić ---_ _ ..._ .... _ . _ vljenjoAtokomjeseni 1944. god. Ova
1941 godine do tada. Najvažnija činjenica Stevo seJJiIA. 1,-,-'iZ Lapca; Repac D_.I._ ~ s- _ . _ ...."_ _....._-':.:.:"_...".._-...,.
:::-=.::.:::.-=:.~,:"""
__ _ __ _ retnička vlast se oi malo ne razlikuje

koja je i~la II prilog četničkog razvoja je eljak iz Strbca; Opačić Milan seljak iz l. :r::~:r:E.?-"r:s.':'::;;:t.:r-,.-...:~ od stare jugoslavenske upravne vlasti.
=~"S,:,,:,:-,",=..~..:-,;-:::--..';.,.
svakako jake talijanske okupatorske trupe Mišljanovca; Rade ZObenicalKlisci
pod čijim se okriljem oni nalaze. pa im se član K.P. sekretar bataljonskog Biroa
nije uspjelo zadati niti jedan toliko jaki voj- iz VI Divizije; PleĆaJ Nikola iz Bruna
:-:r':::-:::"-=:':::':.:::~ .=.~=-....
:,..::....: :.~...::.= :=OJ. _"""'":it='::"':_
. pa i službeni. su im nazivi sresko na-
relstvo Lapac i ~inska uprava La-
p&c. preko ovih ustanova četnici ne
nički lXlaraC koji bi ih iz temelja potresao, operativni oficir Bataljona Ognjen ~~)-~~:::::7-i:-:;:;~": samo da. nastoje politički djelovati
kao Ato je to bilo II proljoćc 43." str. l. Price, VI. Divizije; Kantar Milan biv.ti :'*..-::=-.::::~~:=r::=-...=:-oo:.== ! među narodom, nego vrše pritisak na
"Dolaskom .švaba II l...apaćki kotar. poslije "državni lurnar, VI. Divizija; Bajić Ste- ~'::-:::" ..~","===-"'''' l mobilizaciji, sređuju odnose Njernaca
vo seljak iz Lapca, VI Divizija; Buba- :.,..i:".J.\-.. -::':';.=:---...:..-:-.;:."':::..~ .--on,. narodu ,. u'~~ se pn' ...,,;u
II GTaĆaČki. a početkom 1944 godine i II
loLazo.bivlijug.t.aodariz
e ičkih t-
~ .....- .. - - - . - .. -.-..
:;:-"';';':'j-~r..=S-:::=::::;
y'- ~ _--"
za preuzimanje vlasti u budućoj po
Gacku Dolinu ostatci četničkih vojnih for-
rbaca. 0pa6ć :;<..-:.:=:::=:::.".=:.'..::=".:-~ =.=- I planu četničkoj Jugos1ati.ji.
VI. Divizija;
macija koji su se II proljeće 1943 godine pca, Intendant bataljona Stojana Ma-
ispn:d udara na§e vojske povukli II ramim. tića. VI Divizija; Lukica ~ ~
pravcima van Like (Knin, Selce, Srpske ljak iz Mutilića, kOmanCtir čete VI. Di-
nija iz La-

I
.. _ ..... -
:::::=-~.::: -::=.:e:- :-, ==
-- "- - _.
Sresko načelstvo u Lapcu:
NOCClnik je Braco ĆOrak iz Udbine.
Moravice) ponovno se vra6lju II Lilia bilo
vizije; pupovac Milo!. seljak iz Oravca, dvije brigade.koje podpadaju pod l Lički. Zamjenik načelnika Milan Kantar "iz
kao cjeline bilo kao pojediuci. i sada p>d
član K.P. poručnik na radio stanici u VI. ćetnički Korpus sa sjedištem u Gračacu. I Dobrosela
obiljem Ni=a'kog oIrupatono ~.
Divi7iji Naveijenj organizala:i koji su se D- to je DI. i IV. brigada i..ićkog Korpusa. Ostalo osobi... ni... OICfVV<tavliPnn.
se opet počimlje ~ i razvijati i alazili u vojski dezertirali su dolaskom Nj> ~- ~- -r"" '.1-
ćetnički uticaj ponovno poćimJje jačati." maca, a neki ~ i prije. oni su uspjeli na. DI. brigada sa sjediJtcm JI Srbu. ova briga- općinska uprava u Lapcu:
str. 2. gov(riti na de.zcrtcutvojo& oko 100 boraca da nije podije1jena.na ba1aljooe. nego je u N~lnik općine je Sako opačić iz Doline
"ćetničke rukovodeće lićoosti tokom ove ~: se .I._--~ nalaze.u četnicima... str. 5.. i 6. stvari sastavljena od jednog jedinoga čet- Opačat.
Dičkoga odreda ..suvajskog'" i tri četničke
ai godine stddi su moogo vi>e ~ . &>JJ-' 'I4Ud'>
početkom zime 1943 god. četnici su več ćete, Srbske,,8alanskc i ZaluW::o-Brotnja- zamjenik oatdnikaje opačić Jovo star 45
i iskustva nego Ato su imali ranije, a mnogi
"'l'jeli. da fonninlju u Lapcu (Dolina nsko. lJkUPOO ova brigada broji oku 340 god. iz opač;ć Doline
od njih kao En:mic, pop Vuban i njihove
0Pa0Ć) svoj gamizoo jaćiDe.do stotinu lju- četnika. Komandant je brigada Rajak pero općinski blagajnik je Nikola lWeta iz
kumpanije bili su i dugo VI!:IJYJla II parti-
di pod toman<km Nikole PlC:taY iz Bru- iz Srba, a naciooalnog povjem:rib nema. Lapca.
zanima, te svojim prdazom II ćetnike ne
samo da su pojačali četničku organizaciju voa, a istovremcoo i u Mazinu eetnički od- Suvajski četnički odred broji oko 90 čet- 0PĆiDSICivijećnici su: Bajić Stevo iz Lapca
svojim prisustvom II istoj i obogatili je sa redjafineoko 80 Jjudi pod komandom (je- Dika. Komaodant odredaje Jovanić SvetiJa i Đukić Jaodrov iz 0r0YCa. str. 24
znaojem koje su prenjeli iz partizana, nego zime De Kovačevića. Kad su Njemci početkom
1943 god.. Od:nOSDO 22: .. h~ .'A_
.......
31 god..IZ S · oo je
uvaJa, . u ,i.A......
~ I za-
n.....ii.o nnvl~;• .&--:1- .........
~ Y"'Y""
CI"I\)U..-- Y".-.......y<" _
Du.'''' ,.
su i samim tim finom podigli ugled ćet­ ~ mjenik komandanta brigade;. OSUWb prema Sloveniji {frOSiIr.a 1944.} j
ničke organizacije kod narodnih masa." 1943 god, OdOOSDO 22. studeooga 1943. 1'-'ii'·('-"~'1945.).~-u _.:... ;..-n...,,-
god.. tad su napustili Mazinj i ćetnici iz Srbskačetničbćetabroji oko liO četnika. ...... I ..""'.f- .-.;:wu U""UI~...--
str. 2 i 3. Mazinja sele zajedno sa ,švabama p-ema Komaodir čete je Pajo Drća, star 26 god. iz c!i cemo pooovno u PtfIfiZallSkim jedinica-
"ove trojke (ćetničke o.p. AB.)najprije od Sol... neki odlaze Gnlčac • I ... - T Srba. ma u tzv. zanmim operacijJJJm Jugoslave-
• vu, a za. l~ a· nskeBtJlli,;,au..........-:l;~1945.jka:>a>-
ortića, Zrmanje i Gračaca a poslije čak i iz koder ok:upaciioIIJ. Srba odlaze tamo i Srbs-
Knina kroz Iwne krstare po čitavom oslo- Iti čc:tni.ci koji su do tada bili u lapačkom
Bosanska četničkaČ$ broji oko 100 ljudi.
Komandir čete je Đilas pero iz. Krćkog
......._~_:.::,.
'V~
":::::::.':'::':"=-".L.__ ",_.:::
UAVIUlltU"~I_<U.ol.II"""""" LU......"..

bođenom .teritoriju jugoistočne Like., a . . .. Sol........._,...L-.: • B-'- De hrvalske vojske j civilnog PUĆUJStVIJ
garmzonu.IOSDlvaJu u .uu ~ garm- .ua. (krilni putovi) poslije Bleiburga (14. svib--
najviše se zadržavaju u' Srbskoj općini U zoo. koji je docnije prerastao u ill četničku žalu1Jko-Brotnjanska četnička četa broji
----.--1 ~_'C_ u S........... .......-.
ovoj i Lapačkoj općini najakt:i.vnija je iJe- brigadu. vAVUJ4UI..I<W nja 1945.). lsta .-:ri...--.. j SJ.iĆJa imena
~ JUUs-n::IU oko40ljudi.KomandirčetejePi1jaNilro- r~
galna ćetnička djelatnost koja se u glav- Ra;ak iz. S~ a UI .. ~'"'" dolazi iz Dalma- srr:("cmo ponovno u fcnnac:ijama. tzv. Re-
~ ........ ---.-. la star 32 god. iz sela Brotinja. "":>_~_"""l-" udl~9" .
nom svodi na sabotažu N.O.P. četnički. cije za kOmandanta Braco ĆOnk iz Udbi.- PUImAC "'i"""'''' 1UdjlDe ;T7\r 'J. SanJO JZ
elementi ometaju mobilizaciju, vrlo vjcltQ ne. U toku 1944 god. rad četnika usmjeren IV. četnička brigada broji oko 360 ljudi, jedne droge generacije.
i lukavo tire čctničku propagandu. preko je u glavnom Jia mobilizaciji, te u tom pn._ sastavljco"je od l i IL četnićkog bataljona, U tim medtJSrPSkim previranjima i sukobi-
svojih agenata koje su proturili u "N.O. vcupoduzi.mljusvemjere... a s:-A:~te J·o,· J'e u Dolini Opačić r'J.- .... r). u __" aJ '-',~ lis
maruv«Usen aze~na tamanjJJ/U'
·'C_
odbore, oni kOĆe rad Narodnoj vlasti. iza· Iz dana u dan četnici broi)l.ana sve su J·ači.
:1""'" \LA::eo-
Komandant brigade je Dušan 1AIkić iz Po- vih bt8 C' .....ho......
va. --"JI4 ~ JZ
1941 .
. l sve 0110
zivaju u njoj zbrku i dezorganizaciju s cilj- Na okupiranom teritoriJ'u:J" pine. nacionalni povjerenik brigade je Tri- do~.'" .. t·
oni mobililu sve 0 se 6 _ v vezano uz UJj pros OI" l su-
em da izazovu neraspoloženje i md.nju na- !lOJ"e s-~~ za orut,'e odnosno. Ito IllO- vo Gut& star 20 god. iz Bmvna. Oficir za di"--'1- ....._.._ . " ,__ , . :_•.,.
urHA., SWl.VV<II na njelDU JJIJ<tIO je llJAl)U-
i"-""-"".....
rodnih masa prerila Narodnoj vlasti. U voj-, te nositi PUfUI; a također preko napredpo- vezu je oeno
Kovačević iz Marina. . Za- ć" .. u&-n.......... z,.~ .. >_:X,_, "'A_W__ .._
JVO v.........""'.f">AV-O"c..... l.'AJ AJI,l~ ....,-z
ski također stvaraju svoja u~ta, bilo nijenik komandanta brigade je Nikola PIe- obzira na mooarllistiđ:o ili komunistiđ:o
menutih svojih veza u ndoj vojski, uspje- ~ iz Bruvna. obil~ (nap. AR)
preko četnički nast;rojenih tipova koji se od vaju povući u četnike oko 100 partizana.
. ranije nalaze u paitizanima i koji su već us- .P'rWl" ostataka četničke organizacjje iz I. bataljon IV. brigada nalazi se u Lapcu.
pjeli da se podvuču wim rukovodiocima 1941. god. u Udbinskorn kotaru, a koje broji 210 četn.ika. Komandant bataljona je
kao odani i da steknu povjerenje i proture Stevo PIOĆU iz Bruvna. Bataljon ima tri

(l
PRILOZI DEMISTlFIKACUI CETNICKE POBUNE 27. SRPNJA 1941. (9)
' .. ":; J"!:'~"
Ako se nekada U komunis\iO(q Ju-
ga;laviji moglo manipUirati U poli-
tich svrtie raznim događiljima i da-
tumima ili brojem Zrtava·rata danas
je i sam 1akav POkUSaj ~. a
oni kqi zele pll!ko 1I!kcMna tzv. an-
tifaSisliđ:~ bolbe U NOB-U danas u
HrvatsI<q rehabilitirati 1l!lniStvo. po
uzoru na ono !ltD je napravljeno u
SrlJiji i tzv. republici srpskoj. rroore-
rm im porućti da to prođ ne će
oliko o razvikanom partizanskom us·
'"
!~,
"'
..... - '
Obnova spomenika u Srbu
rehabilitira tetništvo
<tio J<o=ke) 1939. <uille tupe Rudopolje,
udbina. Bunit, BoriOevac:. palanka i podla-
pac, koje su iOWe svaka PUO tisuću vjer.
nika zatim udbina 1575, BOrX:eVaC 1905,
Graeac 1108 i dr. Uk.upoo je u njima tivjclo
16.(0) katolika. Do 1942. dekanat su morali
napustiti svi svoćenici, a potpuno su unili.ene
tupe:. Boričevac, Buni~, Udbina, Palanka,
Rudopolje i GrOC8C (Hrvati potjerani, a crkve
.,O~
"""' .............._ilibJmocije.ZO
........ bUloriognfiju """" je moogo lOga
bez odgo>on. • _ je <><Ig<MXiti - .
dOOlOjaUSMO !me i .~ "...,. l!rtvi.
Cmo-bijela tebnika koja je u posljednjih 70
godina bila jedina u optjecaju i kojaje mnogi.
ma odgovarala. a koju bi mnogi 'željeli i na·
dalje zadrf.ati u optjecaju - prcćesto zbog zad..
r1.avanja svojih povlaštenih dluStvenib i poli·
bilo je kljUĆDO u svim ratnim zbivanjima na
ovom području.
Najprije su bezuvjetno pcmagali jugOslaven-
sku izbjegličku vladu i I>ratine četnike do
lipnja 1943.• od t8da do polovice prosinca
1943. podjednako Tita i Dražu, a od tada do
konca rata i.ilijućivo Tita i partizane. ali
uvijek uz uvjet davanja amnestije za četnike
i njihovo uključivanje u partizanske redove.

T tanku od 27. srpnja 1941. u Hrvatskoj i

BiH. partizani su u tim k.rnjevima imali
Idto Jeti tek polovicom 1942. Glavne bOIbe
sndene).
Gospiđ;i dtbnat obuhvaćao je tupe: G0-
spić, Bafu Oštarije, Bilaj, BMane, Bufim,
tit:lrih pozjcija zadrtavajući mooopol na istinu,
u dana!njem vremenu civilizacijskog i jn.
~fonnati('!kog razvoja je ncodrtava. I trtve SU
Posebno je taj uvjet postajao sastavnim dije-.
lom u ·svim pregovorima S Titom poslije
sastanka Tito-QlUrchill u Napulju 12. kolo-
u Il. svjetskom ratu na ~ju jugoistočne Ličlci Novi. učki Osik, Ribnik, Smiljan, ,ši. kmačoo dobile mogućnost da katu svoje i da voza 1944.·i prilikom formiranja prve jugo-
Europe vođene su na ~u NDH. Na tom roka Kula i Trnovac. SroJene su crkve u 0š- sudjeluju u beiranju istine. N~ najvea slavenske vlade Tito-SubUi<! u Beogradu 7.
pociI'OCju su se na najokrutniji naein sukoblj.. tarijama, BnWnima i Hitaju, a u Širokoj Kuji istina je njihov protivljeoi život a nju SU du:tni ožujka 1945~ u vrijeme poćetb tzv. zamnih
vali nositelji ideologija ZJa 20. stoIjcćl • fa- Utolit:ka i pravuslavoa crkva su sru§eoe zapisali ta povijest, a ne ocbrijeti sa sobom na operacija Jugoslavenske annije. To je
tizma, nacizma i komuni2ma, surovih bOrbA 1948., a od materijala je izgrađen zadružni thgi svijet. zbog onih s kojima su tivjeli, i nastavljcoo i u mnogim poslijeratnim amnc-
za Jugoslaviju - ODU baljevsku ili onu stalji· dom. Spaljeno je kat tupnih stanova i ubije- b.!jih je ti'o'Ote ndk:o nasilm UgaW, zbog stijama pod koje _ nije ........ Ilr.o1.a
niStiC.kU • tnbA za manje ili ViJe samostalnu na tri svećcoib.. budu6b aaraItaja da im se isto zlo ne dogodi. Mihailović' i mali bn:; njegovih .naJ'blitih
"""""" pod _jem jednog ili <kugog ili F'mJIii!ti detmIIt sastojao se od ropa; Donje SW3dnika (vidjeti; Fitzroy Maclean. RM .Da
t:rec!eg zla • txne za save:znikc u rw koji su Pa7.ariMe., Aleksinica, Donji Kosinj. K.aluđe­
Amae.tije l!eIDib i hrVaIIb: smrti
Balbnu, Zagreb, 1964.. i Joz.o Tomasevich,
često bili najokrutniji i najnemiJosrdDiji lOvac, ~ i Klanac. oba u KilJ.uđerov­ Kao ua je vet navedcoo II prahodnim nas- cdn;c; u n. s>jdshJm,.." zag,d>. 1919.).
ocprijalclji Borba za prelazak uz zapadne sa- cu je spaljena. a u Gornjem Kolinju je ubijeo tavcima do ~ sulc.oba • onih iz..
veznike koji su z.agovarali Jugoslaviju. ali ni- .-
su bili za komunističku dd.avu. Nikakva sa- 0D.'ti debmlIt 6nile su tupe: Otoćac. pro-
medu monarhista i komunista dOIaZj krajem
1941. i POOetkOm 1942.. ali izmjCoe i zamje-
l.JP.D.;:mJ III <JYe taJe mZnIUCije i dc:klaacijc:
I. Rem/ucija ~ parlacneota od 2
mostalna Hrvatska im nije bila po volji. ili uz ne kObn:Ii i petolciaka na istim uniformama travnja 2iXJ9.
Staljina i SSSR koji nisu iskIjueivali ni mc>
w<. Ramlj_ Sinac. S_ Brlog. cano>. su se dOgađaJe ViJe puta tijetom Il. svjetskog 2. Dek1JJnrija Hrvatskog ssbon llI". 1786 od
Kt:wnpolje, Kuterevo, UCko I..d6e i Krasno. rata pa sve do dana današnjega bez većih ~
gućnost samostalne Hrvatske iako su njihovi 30. lipnja 2006.
Spaljena je jedna aba i dva tupna stana, a sljedica za njihove nositelje osim za one s
idoolo&k.i saV'ClIUci. (lito) bili iskljućivo za 3. Rezolucija vijeća eun:,:.e o 06Udi komum-
k.orounisti('!ku Jugoslaviju. Sva ova :rla s naj· tri svetenika ubijena. crkve i župni stanovi vrba piramide koji su u POjedinim kriznim
stdih ~0Cina od 25. sijctnja 2lXJ6.
spaljeni su i u Brinju, Jezeranima i Križpolju, situacijama bili sklonjeni ili Utvovani. Hrvati
gorim mogućim kombinacijama iz povijesti
ratova su se pn:lama1a preko leda Hrvata i
drugih ~tanovnik.a tada§nje NDH. Svaka
regija u toj državi kao i na ~ju Is~ i
a II Stajnici je uništen tu'pni stan. Na podru.
('!ju dana!nje općine Korenica, koje je djelo-
'mice pripadalo rakpvi('!kom dekanatu. sruše·
su u svim promjenama bili konstantno prino-
~ kao žrtveni janjci na ..oltar Jugoslavije".
SJlOl1l.O[Stvo Velike Britanije i sila ~tante iz
4. 0pć.1 deklaracija UN·a o ljudsbin pnJvimB
bc. 2171HI od 10. prosinca 1948. Za_
JUŽDC Hrvatske koja su bila anektirana imala ne su dvije crkve. a na njihovim mjestima su
izgrađene šumarije). U Vagancu (akvaje m-
1. svjetskog rata, koje su stvorile Jugos1aviju, prirtdio Anlt BElJO
su svoje posebne uvjete koji su ponekad bili inirana 1945.), dot je crkva u Prijeboju ""0:..-.,. ......,...._,• .,...
~ ~". " '0

db te mjere suprotstavljeni da su savemic:i iz

uništilo vrijeme. Spaljena su i tri tupna stana
jednih predjela bili naj!dći neprijatelji u dru·
gim. Komunisti su na svaki nabil poslije
tako da je tupa Korenica poc:puno nesta1a..
neuspjeha u ,španjolskom ratu t.eJjeli stvoriti Drugi svjets.ki rat poharao je i većinu pravo-
•
slavnih otava, kQ;e su POnWJi uglavDom
kom.unisti('!ku Jugoslaviju po 1U.OfU na Stalji·
nov ~R • istim metodama - tako da su
srbi kununisti U vrijeme Drugog svjetskog EU
krajem raca zapovjednici svib l'.diriju Titovih
rata i jugoslavmsk.o-komunistiaog razd0.-
armija bili ,..Španci" ćija osnovna z.t.aća je blja u Lici su potpuno ocstali Hrvati u općini
bila do kraja UDiJtiti klaSDOg i narodnog
Donji Lapac te općini Gračac (OWn bivt,e
Lovmao). lJdbiOa koja je " _
....
neprijatelja. (I. peko Dapćević. Il. Koća _
"""","".1I1 Kosta Nad; N ....... Dnptin). bila """"'" ~ bUkUPO ; jednO od IhreAlmen
tZrriJta 1Jrvatsh .kul1U1e ostala je bez Hrvata.
Kao posljedica tih krvavih sućdjavanja ,.do
U srpskoj ~ji od 1991 do 1995. lXtJCCS la SPiePI

--_..
istrage RUe ili vaAe", kako je pisao zagre-
istrjcbljeoja Hrvata je nastavljen. I na baju
baćki .$rbobran" iz 1906., oizala su se bez..
kome polti<i 'I"""'oib1 Jo<tino r""", .
brojna zla vet u samom početku od ooih iz patnji 1bezbrojnim-nemoćnim i ne~ ,:..
hiItorilldler QUelle.
travnja 1941, ptek:o Boričevca. Udbine,
vama koje su ni krive ni dutne podnijeli naj-
zrina. ,španoviCC'. Drvara. Grahova, Priboja i
veći teret i najstraWje posljedice najbvlt-
bezbroj drugih mjesta pa nastavile preko Ja·
vijeg stoljeta u povijesti rovjet!anstva • dva-
senovca, Bleiburga, kri1.nih putova i bezbroj· Ba e,'
desetog. Jedino tim trtvama trebamo dizati
nib masovnih grobnica. U Drugom svjet-
skom ratu i neposredno nakon rata Hrvati i spomenike i nastojati ispraviti nepravde koje
su im nanesene. U isto vrijeme treba učiniti
su
Katoli&a crkva u Lici teško stradali kao i
sve da potpuna povijesna istina dođe na vi-
područja susjedne Dalmacije i jugozapadne
djelo imajući uvijek u vidu kronologiju zbi-
Bosne gdje su Hrvati gotovo u potpunosti
UllUteni. Na tim tzv. oslobođenim pod.
vanja jo uspostavljeni red uzroka i posljedica s FUrStin Pless VOD
njihovim tragičnim rezultatima sa SVIhOm. da
ru('!jima bro:i Hrvata iz popisa od 1931. i
ooogaod 1948. smanjeojeza 70,58~, a Srba
bam se pro!lost ne bi vratila II najg<n:m m0- Was ich lieber
gućem obliku. To se ObiĆ:JO dogodi ako nam
za 7.3tAt. Tako su 1J<I::Ji:Od;i dC:taJat (podru-
<je """"';ih op6na Gnčao, Donj; a..- povijest, iZ bilo kojih ra:r.loga, nije ućiteljica,
i ili ako nam drugi prijete da ju spoznamo. ili
verschwiegen hiitte II
1932
Rehabil,ita9jil l:etniSt\ta Lu"sar'nQSt.alnoj Hr:vatskoj :- ,"
aovogoiti&lJOj~;i~"'-~""'uS"itil-27.-~iako.~.~"~oj •
H<Va&kOj za O;Dim oii6f~IiQ!be"~.1ij>ilja 1941.,bili su -
N poe-
poedsjedoik_ VJadeS_lJ_ MiIOOld_ _jedDik"""",
stalne ~.stpSke.sIi'aI;Ik.ei'zastupnik u Hrvatskom!aboru te Vesna pusić, takolb"
zastupnica u 'H:I'VatSkbm. saboru..~ Slobodan Uzč1ai::Je tnt.Krod hrvatske vlade.
da se _~obnova~ .,Srnu"" itOj<. Y.!ada.Rq>ubljJ<e _ , _
~ a kulture iz državnih ~ ddQbrihrpillij~ i ~ ti§uća:tuna i raspisala ~j
'"
~ ..;K-~~"f.
.,

.... -
HZ verlag Hannover
2009.
-."~",,,.~-

"www.hz.verlag.de
za obnovu s~ ~9 Hr.vatskog rcstaw'atorSk:og zavriiia.-Radovi su uturbaoo iitJĆ II Zehnte Reihe
tijeb:i i ~baju biti· z.aVrieni. J1rij~ 27~ S![J!li',20.16.' .OOk !ie'tri.ttUgun iIanzicijSkim.·drtav~ Bond 9
. koje su bile trtve ~~Witaqzama?!> .•tol~.~naci:una'ikbm~SPOmC- " Str. 243
nici si javU.ih fnjc$ta·~ u"'~ mUi.ejsk.'e prostore 'kao P9dsjetnici Da &:\IDa'se .il ISBN 978,.3-940899-46-0
budućim n&ra.Uajima ne sniiju ponoviti. HtVaISta: kojaje ~ s&3da1atW..n tri r:ia~ tl" Cijena: 4~ kn 160 EUR
zla obnavlja im' spOmenike;~ valjda·tao dcmonstraciju~~inogulie 5urdJ.je na !tetu ~arud!be:
Hrvatske i hrVaISkOg naroda. Malda ~ ipak hrvatsti·piezni obveznici koji SVe'plXaju i titVe
t:dniČIrih ijugokrulllnistifrih zločina imali. pomje pitanje-za oboovitdje71
Jl HJ<Z.HRVATSKO SWVO d.o.o., Hrvaue bratske zajelblice 4 (NSK), 100X) ZRgrdJ
Thl..; 01/ 6190112; fu: 01/619 Oil I; e-mail: bkzl@zg..hInet.lw
•