Cazin

Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom

Cazin
dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od
Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje
prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema
Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe
prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Općina Cazin prostire se na 356 km² u kojoj prema

posljednjim procjenama (travanj 2005.) živi oko 72.000
stanovnika, teritorijalno organiziranih u 22 mjesne zajednice.
Relativna gustoća naseljenostiiznosi oko 180 stanovnika na 1 Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin ima 63.409 Županija Unsko-sanska
stanovnika od čega 97,29% Bošnjaka, 1,22% Srba i 1,49%
Sjedište Cazin
građana ostalih nacionalnosti.
Načelnik Nermin Ogrešević
Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara
Površina 356 km²
nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta
iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, Stanovništvo
dok na vodotoke otpada 0,18% površine. - Ukupno 63.409 (1991.)
- Gustoća 178/km²

Sadržaj
Povijest
Ekonomija
Mineralni resursi
Stanovništvo
Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Naseljena mjesta
Mjesne zajednice
Gradske mjesne zajednice
Seoske mjesne zajednice
Turizam
Poznate osobe
Izvor
Vanjske poveznice

Povijest
Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci
raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.
Ekonomija
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog
kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača
mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i
voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i
proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti građevinarstvo i trgovinu. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je

pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubilo kompletno prijeratno
tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata,

proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni
nosilac trgovinske branše na općini.

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50%
ukupne ekonomije Cazina

Mineralni resursi
Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih
minerala.

Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike,
pa se cijeni da postoje uvjeti za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.

Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki
pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se
tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.

Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu
kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim
lokalitetima s znatnim geološkim rezervama.

Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i izvan granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša"
sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin.

Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini
oko 6 km.

Ugljen ovog bazena je lignit-mrki ugljen koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i
Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.

Prema raspoloživim podacima može se reći da ugljen bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljena (mrko-lignitski
ugljeni). Donja toplinska vrijednost ugljena je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%.
Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugljen spada u kvalitetnije ugljene.

Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a izvanbilansne C2
kategorije od oko 40.000.000 t ugljena.

Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim
termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Cazin

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja.

Stanovništvo općine Cazin

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 61.693 (97,29%) 55.401 (97,00%) 43.880 (96,50%)

Srbi 778 (1,22%) 826 (1,44%) 1.196 (2,63%)

Hrvati 139 (0,21%) 122 (0,21%) 175 (0,38%)

Jugoslaveni 430 (0,67%) 529 (0,92%) 51 (0,11%)

ostali i nepoznato 369 (0,58%) 232 (0,40%) 166 (0,36%)

ukupno 63.409 57.110 45.468

Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Cazin

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 11.536 (94,53%) 1.601 (83,21%) 1.061 (84,67%)

Srbi 129 (1,05%) 75 (3,89%) 97 (7,74%)

Hrvati 95 (0,77%) 45 (2,33%) 66 (5,26%)

Jugoslaveni 275 (2,25%) 186 (9,66%) 17 (1,35%)

ostali i nepoznato 168 (1,37%) 17 (0,88%) 12 (0,95%)

ukupno 12.203 1.924 1.253

Prema broju registriranih birača daje se zaključiti da u općini Cazin danas živi oko 60 tisuća stanovnika, što se dobro slaže i sa
službenim procjenama zavoda za statistiku.

Općina je izrazito emigrantska, posebno tradicionalno prema Sloveniji gdje živi velik broj stanovnika rođenih na prostoru općine
Cazin. U ratu je poginulo oko 1.000 stanovnika, izbjeglo je oko 650 stanovnika.

Naseljena mjesta
Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Ćehići, Ćoralići, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka,
Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Hadžin Potok, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja,
Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići,
Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Šturlić, Šturlićka Platnica, Toromani, Tržac, Tržačka
Platnica, Tržačka Raštela, Urga, Vilenjača, Vrelo i Zmajevac.

Mjesne zajednice
Na popisu stanovništva1991. godine, općina Cazin je imala 54 naseljena mjesta raspoređena u 17 mjesnih zajednica:
Gradske mjesne zajednice
MZ Cazin (9.775 st.)
MZ Gnjilavac (3.917 st.)
MZ Slatina (1.454 st.)
obuhvaćaju naselja: Cazin, Čizmići, Kličići i Polje.

Seoske mjesne zajednice

MZ Ćoralići (3.986 st.) - obuhvaća naselja:Ćoralići, Kapići i Kovačevići.
MZ Donja Koprivna (1.580 st.) - obuhvaća naselja:Donja Koprivna i Pivnice.
MZ Gornja Koprivna (3.520 st.) - obuhvaća naselja:Gornja Koprivna, Liđani, Ljubijankići, Ponjevići i Toromani.
MZ Krivaja (1.065 st.) - obuhvaća naseljeKrivaja.
MZ Liskovac (3.345 st.) - obuhvaća naselja:Čajići, Donja Barska i Liskovac.
MZ Mutnik (2.364 st.) - obuhvaća naseljeMutnik.
MZ Ostrožac (4.134 st.) - obuhvaća naselja:Majetići, Ostrožac, Ostrožac na Uni i Prošići.
MZ Pećigrad (3.778 st.) - obuhvaća naselja:Donja Lučka, Gornja Lučka, Mujakići, Pećigrad i Rošići.
MZ Pjanići (1.817 st.) - obuhvaća naseljePjanići.
MZ Skokovi (3.857 st.) - obuhvaća naselja:Brezova Kosa, Gornja Barska, Krakača i Skokovi.
MZ Stijena (7.881 st.) - obuhvaća naselja:Bajrići, Glogovac, Miostrah, Podgredina, Stijena, Vilenjača i Zmajevac.
MZ Šturlić (3.825 st.) - obuhvaća naselja:Hadžin Potok, Šturlić i Šturlićka Platnica.
MZ Tržačka Raštela (5.908 st.) - obuhvaća naselja: Bukovica, Crnaja, Ćehići, Rujnica, Tržac, Tržačka Platnica,
Tržačka Raštela i Urga.
MZ Vrelo (1.203 st.) - obuhvaća naselja:Gradina, Osredak i Vrelo.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma općina Cazin je u cjelini ušla u sastav
Federacije BiH.

Turizam
Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Nizozemske za
vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini odnosno Sedri u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga
rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara,
savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksaSedra.

Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz
austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. T
akođer, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...

Poznate osobe
Hazim Akmadžić, književnik
Isabella pl. Berks rođ. Adamović Čepinska, *20.09.1860., e Vlenje, Slovenija, †11.12.1939., Podgorač, Hrvatska,
plemenita barunica obitelji Adamović Čepinski, udala se 1885. godine za Lothara pl. Berksa. Na ostacima starog
grada Ostrošca od 1900. do 1902. godine, po njenim idejama, sagrađen je romantičan dvorac, jedina građevina
takvog tipa u Bosni i Hercegovini.
Lothar pl. Berks, *11.07.1850., Sunja, Hrvatska, †21.12.1920., zamak Ostrožac, Bosna i Hercegovina. 1885. godine
oženio Isabellu pl. Adamović Čepinsku u V elenju, Slovenija. Okružni načelnik u Bihaću od 1896. do 1905. godine.
Vladin savjetnik, komornik, major carsko-kraljevske vojske, vitez Malteškog reda etc.
Lothar II pl. Berks, *29.11.1886., Brčko, Bosna i Hercegovina, †25.09.1945.,alpovo,
V Hrvatska. Drugo dijete Isabelle
i Lothara pl. Berksa. Živio u dvorcu Ostrošcu od 1923. do 1932. godine. Oženio groficu Anu Mariju pl. Normann
Ehrenfelšku 28.10.1923 u Valpovu. Na Ostrošcu je rođeno njihovo troje djece, 1924. godine Julijana, 1926. Lothar III
i 1928. godine Rudolph.
Štefanija Jurkić, hrv. književnica [1]
Izvor
Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.",
statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-

mjesnim.pdf

1. Vladimir Lončarević: Štefanija (Štefa) Jurkić - tišinom ovijena legenda(http://gkonline.info/test/feljton_2011_18-20.pd

f), Glas Koncila, 10. travnja 2011., str. 21

Vanjske poveznice
www.opcinacazin.com/ (službene stranice)
Karta općine

Naseljena mjesta općineCazin - popis 1991.

Bajrići • Brezova Kosa • Bukovica • Cazin • Crnaja • Čajići • Čizmići • Ćehići • Ćoralići • Donja Barska •
Donja Koprivna • Donja Lučka • Glogovac • Gornja Barska • Gornja Koprivna • Gornja Lučka • Gradina •
Hadžin Potok • Kapići • Kličići • Kovačevići • Krakača • Krivaja • Liđani • Liskovac • Ljubijankići • Majetići •
Miostrah • Mujakići • Mutnik • Osredak • Ostrožac • Ostrožac na Uni • Pećigrad • Pivnice • Pjanići •
Podgredina • Polje • Ponjevići • Prošići • Rošići • Rujnica • Skokovi • Stijena • Šturlić • Šturlićka Platnica •
Toromani • Tržac • Tržačka Platnica • Tržačka Raštela • Urga • Vilenjača • Vrelo • Zmajevac
Napomena: Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Bašče, Begove Kafane,
Gečeti, Gnjilovac, Japića Brdo, Klen, Klisa, Krndija, Puškari, Seferagići, Slatina, Stara Govedarnica i
Žegar. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Federacija Bosne i Hercegovine
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Republika Srpska Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
 Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Cazin&oldid=5031157"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 12. veljače 2018. u 22:42.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.