UDK 636.

397 Izvorni znanstveni lanak

Original scientific paper

PLODNOST HRVATSKE ARENE KOZE

I PORODNA MASA JARADI

Mirna Beran, B. Mio, Z. Bara, I. Vnuec, Z. Prpi,

Vesna Pavi, A. Kasap

Saetak
Hrvatska arena koza je autohtona pasmina koja je nastala i uzgaja se na
podruju hrvatskoga kra. Uglavnom je namijenjena za proizvodnju mesa,
ponajvie visokokvalitetnih jareih trupova. S obzirom da je reprodukcija osnova
proizvodnje mesa, cilj ovog istraivanja bio je utvrditi odreene reprodukcijske
odlike hrvatske arene koze (plodnost koza, veliinu legla, porodnu masu jaradi,
omjer spolova) kao preduvjete uinkovitosti pasmine u proizvodnji mesa.
Predmetno istraivanje obuhvaalo je ukupno 407 koza i njihovu jarad iz etiri
obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se desetljeima bave
ekstenzivnim kozarenjem i uzgojem jaradi. Istraivanjem je utvrena prosjena
plodnost koza, veliina legla, udio spolova i porodna masa jaradi te utjecaj
sezone jarenja na istraivane pokazatelje. Od ukupno 407 koza obuhvaenih
ovim istraivanjem, 259 (63,63%) ojarilo je samce, 136 (33,42%) dvojke, dok je
12 koza (2,95%) ojarilo mrtvu jarad. Na temelju ukupnog broja koza i ivo
ojarene jaradi (n=530) utvrena je prosjena plodnost hrvatske arene koze od
130%. Od ukupno 545 ojarene jaradi, 259 (47,52%) su bili samci, 271 (49,72%)
blizanac, a 15 (2,75%) jaradi je mrtvo roeno. Ukupno je evidentirano 267
(50,38) enske i 263 (49,62) muke jaradi. Istraivanjima nije utvren znaajan
utjecaj stada i sezone jarenja na prosjenu veliinu legla (P<0,05). Utvrena je
prosjena porodna masa jaradi od 2,12 kg, uz znaajne razlike izmeu pojedinih
stada (P<0,001). Jarad ojarena tijekom proljea imala je znaajno veu
(P>0,001) prosjenu porodnu masu (2,30 kg) od jaradi ojarene zimi (1,77 kg).
Meutim, utvrena je negativna fenotipska korelacija (r = -0,44) izmeu veliine
legla i porodne mase jaradi (P<0,001).
Kljune rijei: hrvatska arena koza, jarad, porodna masa, veliina legla.

Uvod

Povijest uzgoja koza na podruju Republike Hrvatske je duga, s

naglaenom tradicijom ekstenzivnog kozarenja na nepristupanim i vegetacijom
krtim podrujima Dalmacije, Dalmatinske zagore, Primorja i otoka.

Rad je izvod iz diplomskog rada Mirne Beran dipl. ing., pod nazivom: Reprodukcijske odlike hrvatske
arene kozeMirna Beran, dipl.ing.; prof. dr. sc. Boro Mio, Ivan Vnuec, dipl.ing., Zvonimir Prpi,
dipl.ing., prof. dr. sc. Vesna Pavi, Zavod za specijalno stoarstvo, Agronomski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Svetoimunska cesta 25, 10000 Zagreb;
Mr.sc. Zdravko Bara, Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb.

(113) STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

O vanoj ulozi kozarstva u prehrani lokalnog stanovnitva tijekom povijesti

svjedoi i podatak da je 1857. godine, samo na podruju Dalmacije, obitavalo
424.057 koza (O a n i , 1955). Broj koza na navedenom podruju po zavretku
Drugog svjetskog rata drastino je smanjen, osobito nakon donoenja Zakona o
zabrani dranja koza (1954) i masovnog usmjeravanja stanovnitva na odlazak u
gradove i bavljenje turizmom te drugim lakim djelatnostima. Meutim,
ukidanjem navedenog Zakona kozarstvo nikada na ovim podrujima, i openito
u Hrvatskoj, nije doseglo razinu koju je imalo u prijeratnom razdoblju. Tako se
danas na itavom podruju Republike Hrvatske uzgaja svega oko 65.000 koza
(H P A , 2010).
Hrvatska arena koza (ranije poznata i pod nazivima balkanska, bukovica,
ara, domaa i dr.) je nastala, i trenutano se uzgaja, uglavnom u skromnim
hranidbenim uvjetima na strmim, manje-vie nepristupanim, krevitim
padinama junog Velebita, Dinare i Kamenice. Glavne odlike pasmine su
otpornost, skromnost i prilagodljivost te spretnost i snalaljivost u pronalaenju
hrane i kretanju po surovim kamenim terenima i strmim okomitim liticama.
Uzgaja se ponajvie radi proizvodnje mesa (jareih trupova), paom i brstom
othranjene jaradi. Jarad tijekom razdoblja od partusa do klanja, odnosno do
klaonike mase od 24 kg, prosjeno dnevno prirasta 112 g. Prosjeni randman
klanja je 48,2%, a masa toplog trupa 11,6 kg (P r p i i s u r ., 2010; D r a i ,
2010). Koze se ne muze i sve proizvedeno mlijeko u razdoblju od partusa do
klanja ili zasuenja koze posie jarad.
U protekla tri desetljea u svijetu je dolo do naglog preseljenja ljudi iz
ruralnih u urbana podruja to je prouzroilo promjene prehrambenih navika
potroaa, pa je jeftinija piletina i svinjetina potisnula kozje meso koje je do
tada smatrano hranom siromanih (D u b e u f i s u r . , 2004). Meutim,
predispozicije za proizvodnju kozjeg mesa postoje i temelje se na ekolokoj
predodbi potroaa o kozjem mesu i njegovoj kvaliteti, tendencijama potroaa
prema prirodnoj i manje masnoj hrani, globalnom nedostatku hrane i poveanoj
konzumaciji kozjeg mesa u vrijeme blagdana (D u b e u f i s u r ., 2004).
Napretkom znanosti i razvojem novih tehnologija u stoarstvu, favoriziraju se
proizvodno uinkovitije pasmine (genotipovi), a potiskuju autohtone pasmine
manjeg genetskog kapaciteta za proizvodnju mesa i/ili mlijeka. Takav trend je
osobito izraen u podrujima s kraom tradicijom uzgoja koza te tamo gdje se
preferira intenzivno kozarstvo koje se temelji na visokoproizvodnim
genotipovima.
Unato spomenutom trendu hrvatska arena koza jo uvijek je najbrojnija
pasmina koza u Hrvatskoj, a osobito je dominantna u krkim, priobalnim
upanijama (Zadarska, ibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska). Meutim,

114 STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

iako je najbrojnija pasmina u evidenciji uzgojno valjanih koza nalazi se ukupno

695 grla, od toga 26 jareva, 79 jarica i 590 rasplodnih koza (H P A , 2010).
Temeljni razlog malog broja uzgojno valjanih grla je uzgoj u izrazito
ekstenzivnim uvjetima s nemogunou kvalitetnije organizacije planskog
pripusta, pojedinanih praenja i kontrole proizvodnih osobina (H P A , 2010).
Ekstenzivan, tradicijski uzgoj koza u naim krkih podrujima, osim
proizvodnje jareeg mesa visoke kvalitete, interesantan je i radi uklanjanja
nepoeljne vegetacije sa nepristupanih terena, ime se znatno umanjuje rizik
nastanka poara. Posebna vanost hrvatske arene koze kao autohtone hrvatske
pasmine oituje se i u ouvanju bioloke raznolikosti kao neprocjenjivog
prirodnog bogatstva koje bi u budunosti moglo imati veliki znaaj, a u
odreenim uvjetima i postati temelj opstanka odrivog kozarstva.
Budui da su reprodukcijske odlike temelj rentabilne proizvodnje kozjeg
mesa, prednost u sustavima namijenjenim toj proizvodnoj svrsi imaju ranozrele,
visokoplodne i poliestrine pasmine. S obzirom da je hrvatska arena koza
gotovo iskljuivo namijenjena proizvodnji mesa, utvrivanje reprodukcijskih
odlika je osnovni preduvjet njenog uspjenog koritenja i ostanka u autohtonom
podneblju.

Materijal i metode

Podaci za predmetno istraivanje prikupljeni su sa etiri obiteljska

poljoprivredna gospodarstva (OPG) s podruja ibensko-kninske i Zadarske
upanije koja desetljeima na tradicionalan nain uzgajaju hrvatske arene koze
u istoj krvi. Istraivanjima je bilo obuhvaeno ukupno 407 rasplodnih koza iz
etiri stada. Uvjeti dranja, hranidba, nain i organizacija pripusta i jarenja bili
su isti u svim istraivanjem obuhvaenim stadima. Obrok koza gotovo tijekom
cijele godine sastojao se od brsta i pae po volji, slobodnim cjelodnevnim
napasivanjima na prirodnim krkim panjacima. Tijekom zime, i openito, u
ekstremno loim meteorolokim uvjetima (jak vjetar, hladnoa, kia, snijeg),
koze su drane u staji i hranjene uglavnom livadnim sijenom i u manjim
koliinama lisnikom. U svim istraivanim stadima primjenjivan je isti sustav
hranidbe koza i jaradi, dok se razlike izmeu pojedinih gospodarstava odnose
samo na moebitne razlike u kvaliteti panjaka i sijena.
U svim stadima koze su priputene u isto vrijeme (u razdoblju od rujna do
studenoga) i na isti nain (tzv. divlje parenje). Sezona jarenja trajala je od
poetka veljae do travnja. Ukupno je 407 koza ojarilo 545 jaradi, od toga 530
ive i 15 mrtve. Porodna masa, veliina legla i spol jaradi utvreni su
pojedinano neposredno nakon jarenja. Za utvrivanje porodne mase i tjelesne

STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121 115

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

mase jaradi neposredno prije klanja koritena je elektronska vaga preciznosti

0,05 kg. Izraunom utvrena prosjena plodnost definirana je kao odnos
ukupnog broja ivo ojarene jaradi i ukupnog broja koza obuhvaenih
istraivanjem. Dobiveni podaci su statistiki obraeni koritenjem procedura
MEANS i GLM statistikog paketa SAS STAT (1999). Korelacije izmeu
istraivanih varijabli obraene su pomou procedure CORR (SAS STAT,
1999).

Rezultati i rasprava

Od ukupno 407 koza obuhvaenih ovim istraivanjem, 259 (63,63%)

ojarilo je samce, 136 (33,42%) dvojke, dok je 12 koza (2,95%) ojarilo mrtvu
jarad. Niti jedna koza u predmetnom istraivanju nije u jednom leglu imala vie
od dvoje jaradi (tablica 1).

Tablica 1. UDIO KOZA PREMA BROJU JARADI U LEGLU

Table 1. PROPORTION OF GOATS ACCORDING TO LITTER SIZ

Broj koza
n %
Number of goats
S jednim jaretom
259 63,63
One kid
S dvoje jaradi
136 33,42
Two kids
S mrtvoojarenom jaradi
12 2,95
Stillborns
Ukupno
407 100,00
Total

Iako je hrvatska arena koza trenutano ponajvie namijenjena proizvodnji

mesa (jareih trupova), ona izvorno pripada skupini kombiniranih pasmina
koza. Uz to, temeljne odlike njenog uzgoja su ekstenzivnost i tradicionalnost
koje se odraavaju i na proizvodne odlike svakog pojedinog grla i cijeloga
stada. Stoga je ova pasmina proizvodno znatno skromnija u usporedbi s
rezultatima drugih pasmina visokog genetskog potencijala i uzgajanih u
kvalitetnijim uvjetima. Tako u r i i i s u r . (2009) navode da su na uzorku
od 291 burske koze utvrdili 32,98% samaca, 54,64% dvojaka, 9,97% trojki i
2,41% etvorki. U sanske pasmine je takoer utvren znaajno vei broj koza s
dvojcima (60,40%) od onih s jednim jaretom u (25,60%) leglu (P a v i i s u r .,
1988).
Od ukupno 407 koza obuhvaenih ovim istraivanjem dobiveno je 545
jaradi. Meu njima je bilo 2,75% mrtvoojarene, 47,52% samaca, 49,72%

116 STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

dvojaka, dok na istraivanim gospodarstvima trojci i etvorci nisu utvreni

(tablica 2). Na temelju ukupnog broja koza (n=407) i ivo ojarene jaradi
(n=530) utvrena je prosjena plodnost hrvatske arene koze od 130%.
Navedena plodnost znatno je manja od rezultata za neke druge pasmine
uzgajane u Hrvatskoj. Tako u r i i i s u r . (2009) istiu da je prosjena
plodnost burske koze u Hrvatskoj 181%. Nadalje, burske koze u prosjeku daju
2,51 jaradi po rasplodnom grlu godinje to je uz visoku plodnost rezultat dulje
pripusne sezone pa samim time i veim brojem godinjih jarenja (tri jarenja u
dvije godine). U stadu hrvatske bijele koze utvren je vei udio blizanaca u
odnosu na samce, a posljedino tome i vea prosjena plodnost navedene
pasmine (M i o i P a v i , 2002). Do slinih spoznaja doli su Amoah i
sur. (1996) istraujui plodnost sedam mlijenih pasmina koza te utvrdili
prosjenu veliinu legla od 1,85 uz najveu uestalost pojave blizanaca. Pritom
su utvrdili znaajan utjecaj tjelesne mase (kondicije) koza tijekom pripusne
sezone na veliinu legla, navodei kako se veliina legla poveava za 0,02 jareta
po kilogramu tjelesne mase koze. Pored tjelesne mase rasplodnih koza, na broj
jaradi u leglu znaajno utjee i redoslijed jarenja. Tako C r e p a l d i i s u r .
(1998) istiu znatno poveanje broja jaradi u leglima alpina koza s 1,2 u prvom
jarenju na 1,7 u etvrtom leglu.

Tablica 2. BROJ JARADI U LEGLIMA HRVATSKE ARENE KOZE

Table 2. NUMBER OF KIDS ACCORDING TO LITTER SIZE OF CROATIAN COLORED GOAT

Pokazatelj n %

Samci
259 47,52
Singles
Dvojci
271 49,73
Twins
Mrtvoojarena
15 2,75
Stillborns
Ukupno jaradi
545 100,00
Total number of kids

Na tablici 3 prikazan je omjer spolova dobivene jaradi u istraivanim

stadima hrvatske arene koze. Istraivanjem je utvren gotovo identian broj
ivo ojarene muke (263) i enske (267) jaradi, uz omjer spolova 49,62%
(muke) : 50,38% (enske). Navedeni rezultati zastupljenosti pojedinog spola
slini su onima koje navode V n u e c i s u r . (2005) za sansku jarad (51 :
49%). Isti autori istiu znatno vei udio enske jaradi u leglima hrvatske bijele
koze (58 : 42%) kao i veu zastupljenost muke u odnosu na ensku jarad u
leglima alpina koza (54 : 46%).

STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121 117

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

Tablica 3. OMJER SPOLOVA JARADI U LEGLIMA HRVATSKE ARENE KOZE

Table 3. SEX RATIO OF KIDS IN CROATIAN COLORED GOAT LITTERS

Pokazatelj
n %
Parameter
Muki
263 49,62
Male
enski
267 50,38
Female
Ukupno
530 100,00
Total

Za pouzdanije rezultate utjecaja pasmine odnosno genetskog potencijala na

navedena svojstva plodnosti, istraivana grla bi trebala biti drana u identinim
tehnolokim, osobito hranidbenim uvjetima. Pojedine zootehnike mjere nisu
jednako primjenjive kvalitetnijim panjacima i na slabo pristupanim terenima
na kojima se predmetna gospodarstva nalaze. Stoga je radi preciznosti u
zakljuivanju potrebno eliminirati uzajamni utjecaj negenetskih imbenika kako
bi dobiveni rezultati to preciznije okarakterizirali samu pasminu te je stoga u
ovom istraivanju utvren i utjecaj pojedinog gospodarstva na veliinu legla i
porodnu masu jaradi (tablica 4).

Tablica 4. VELIINA LEGLA I PORODNA MASA JARADI (LSMS.E.)

Table 4. LITTER SIZE AND BIRTH WEIGHT OF KIDS

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Pokazatelj Familly farm RZ
Parameter
1 (n=95) 2 (n=92) 3 (n=98) 4 (n=245)

Veliina legla
1,590,05 1,420,05 1,570,05 1,480,03 P>0,05
Litter size

Porodna masa, kg a b b a
2,450,06 1,780,06 1,800,06 2,440,04 P<0,001
Birth weight, kg
a,b
Vrijednosti oznaene razliitim slovima u istome redu tablice znaajno se razlikuju

Kao to je vidljivo iz podataka prikazanih na tablici 4, istraivanjem je

utvren znaajan utjecaj (P<0,001) obiteljskog gospodarstva na porodnu masu
jaradi, dok dobivene razlike u prosjenoj veliini legla izmeu pojedinih
gospodarstava (1,42 do 1,59) nisu bile statistiki znaajne.
Hrvatska arena koza je sezonski poliestrina, s najveim brojem fertilnih
estrusa tijekom jeseni. Budui da je sezona jarenja na istraivanjem
obuhvaenim poljoprivrednim gospodarstvima trajala u razdoblju od poetka

118 STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

veljae do kraja travnja, utvren je i njen utjecaj na veliinu legla i porodnu

masu jaradi (tablica 5).

Tablica 5. UTJECAJ SEZONE JARENJA NA VELIINU LEGLA I PORODNU MASU JARADI

(LSMS.E.)
Table 5. EFFECT OF SEASON OF KIDDING ON KIDS LITTER SIZE AND BIRTH WEIGHT

Sezona jarenja
Pokazatelj Season of kidding Razina znaajnosti
Parameter Zima (n=85) Proljee (n=445) Level of significance
Winter Autumn
Veliina legla
1,450,05 1,520,02 P>0,05
Litter size

Porodna masa, kg
1,770,07 2,300,03 P<0,001
Birth weight, kg

Iz rezultata prikazanih na tablici 5 vidljivo je da utjecaj sezone jarenja na

veliinu legla hrvatske arene koze nije bio statistiki znaajan. Meutim,
utvren je znaajan utjecaj sezone jarenja na porodnu masu jaradi. Naime, jarad
ojarena u proljee imala je znaajno veu (P>0,001) prosjenu porodnu masu
(2,30 kg) od jaradi ojarene tijekom zime (1,77 kg). Unato navedenim
razlikama u porodnoj masi izmeu proljetne i zimske jaradi, nije mogue sa
stopostotnom sigurnou tvrditi da su razliite porodne mase iskljuivo
uvjetovane utjecajem sezone jarenja. Naime, u leglima koza ojarenih tijekom
proljea bilo znatno vie blizanaca, to je zasigurno rezultiralo manjom
prosjenom porodnom masom jaradi. Rezultati vee porodne mase jaradi
ojarene tijekom proljea sukladni su tvrdnjama M a r a i i s u r . (2007), dok
Z e l e k e (2007) istie da sezona jarenja nema znatnijeg utjecaja na porodnu
masu jaradi.
Oekivano, utvrena je negativna fenotipska korelacija (r = -0,44) izmeu
veliine legla i porodne mase jaradi (P<0,001). Takav su odnos takoer utvrdili
A m o a h i B r y a n t (1983) te L e h l o e n y a i s u r . (2005), koji navode
negativnu korelaciju (r = -0,77) izmeu veliine legla i porodne mase jaradi
junoafrike pasmine.

Zakljuci

Hrvatska arena koza je autohtona pasmina koja je nastala i uzgaja se na

podruju hrvatskoga kra. Uglavnom je namijenjena za proizvodnju mesa,
ponajvie visokokvalitetnih jareih trupova paom i brstom othranjene jaradi.
Glavne odlike pasmine su otpornost, skromnost i prilagodljivost te spretnost i

STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121 119

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

snalaljivost u pronalaenju hrane i kretanju po surovim kamenim terenima i

strmim okomitim liticama to je ini prikladnom za uzgoj u ekstenzivnim i
polu-intenzivnim uvjetima. Sukladno tome, skromnijih je reprodukcijskih
odlika u usporedbi s poznatim, selekcioniranim visoko proizvodnim
pasminama. Prosjena plodnost hrvatske arene koze utvrena ovim
istraivanjem je 130%, a porodna masa jaradi 2,12 kg. Od ukupno 407 koza
obuhvaenih istraivanjem dobiveno je 545 jaradi, s tim da je bilo najvie
dvojaka (49,72%) i neznatno manje samaca (47,52%). Udio muke i enske
jaradi bio je podjednak. Istraivanjem je utvren znaajan (P<0,001) utjecaj
obiteljskog gospodarstva na porodnu masu jaradi, dok dobivene razlike u
prosjenoj veliini legla izmeu pojedinih obiteljskih gospodarstava nisu bile
statistiki znaajne.

LITERATURA

1. A m o a h , A . , G e l a y e , S . , G u t h r i e , P . , R e x r o a d , J r . C . E . (1996): Breeding
season and aspects of reproduction of female goats. Journal of Animal Science 74, 723-728.
2. A m o a h , E . A . , B r y a n t , M . J . (1983): Gestation period, litter size and birth weight in
goats. Animal Reproduction Science 36, 105-110.
3. C r e p a l d i , P . , C o r t i , M . , C i c o g n a , M . (1999): Factors affecting milk production
and prolificacy of Alpine goats in Lombardy (Italy). Small Ruminant Research 32, 83-88.
4. D u b e u f , J . P . , M o r a n d - F e h r , P . , R u b i n o , R . (2004): Situation, changes and
future of goat industry around the world. Small Ruminant Research 51, 165-173.
5. D r a i , V . (2010): Klaoniki pokazetelji i odlike trupa jaradi hrvatske arene koze.
Diplomski rad, Agronomski fakultet Zagreb.
6. urii, D., Dobrani, T., Samardija, M., Vince, S., Grizelj, R.
(2009): Reproductive performance of Boer goats in north-western Croatia. Tieraerztliche 64
(9), 384-388.
7. H P A (2010): Izvjee za 2009. godinu (Ovarstvo i kozarstvo). Hrvatska poljoprivredna
agencija, Zagreb.
8. Lehloenya, K.C., Greyling, J.P.C., Schwalbach, L.M.J. (2005):
Reproductive performance of South African indigenous goats following estrous
synchronization and AI. Small Ruminant Research 57, 115-120.
9. Marai, I.F.M., Abou-Fandoud, E.I., Daader, A.H., Abu-Ella, A.A.
(2002): Reproductive doe traits of the Nubian (Zaraibi) goats in Egypt. Small Ruminant
Research 46, 201 205.
10. M i o , B . , P a v i , V . (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
11. Oani, S. (1955): Poljoprivreda Dalmacije u prolosti. Izdanje drutva agronoma NRH
podrunica Split.

120 STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121

 Mirna Beran i sur.: Plodnost hrvatske arene koze i porodna masa jaradi

12. P a v i , V . , M i o , B . , C r n o j e v i , Z . , K i t o n i , A . (1988): Neke reproduktivne

karakteristike koza u intenzivnim sustavima proizvodnje mlijeka. Poljoprivredna znanstvena
smotra 53 (1-2), 87-94.
13. P r p i , Z . , V n u e c , I . , M i o , B . , P a v i V . (2010): Growth performance and
carcass traits of Croatian multicoloured breed kids. Proceedings of the 18th International
Symposium "Animal Science Days", Kaposvar, Maarska, 267-272.
14. S A S (1999): SAS Version 8. SAS Institute Incorporation, Cary, NC.
15. V n u e c , I . , M i o , B . , P a v i , V . , K a p , M . (2005): Plodnost koza i prirast jaradi
u intenzivnim uvjetima proizvodnje. Zbornik radova. XL. znanstveni skup hrvatskih agronoma,
647-648.
16. Z e l e k e , M . (2007): Environmental influences on pre-weaning growth performances and
mortality rates of extensively managed Somali goats in Eastern Ethiopia. Livestock Research
for Rural Development 19 (12).

PROLIFICACY OF CROATIAN COLORED GOAT AND KIDS BIRTH WEIGHT

Summary

Croatian Colored Goat is an autochthonous breed that originates and is bred on karst areas.
This breed is largely bred for meat production, chiefly high-quality kid carcasses. According to the
fact that reproduction is a basis of meat production, the aim of this research was to determine the
reproductive characteristics of Croatian Colored Goat (prolificacy, litter size, sex ratio, birth weight)
as preconditions of breed for meat production. This study involved totally 407 goats with their kids
from four family farms, with long tradition of goat breeding in extensive conditions. Researched
goats were raised in extensive conditions with the aim of meat production. From a total number
(407) of investigated goats, 259 goats (63.63%) kidded the singles, 136 goats (33.42%) kidded the
twins, while 12 goats (2.95%) kidded the stillborns. Determined average fertility of Croatian Colored
Goat was 130 (computed from the total number of goats (n = 407) and number of live born kids (n =
530). Thus, among the total of 545 kids, 47.52% were singles and 49.72% were twins and 2.75%
were stillborns. There were determined total 267 (50.38%) female and 263 (49.62%) male kids.
There were no significant effects of family farm and season of kidding on litter size (>0.05). Kids
kidded during the spring had a significantly higher (P<0.001) average birth weight (2.30 kg) than
kids kidded during winter (1.77 kg). A negative phenotypic correlation (r = -0.44) was determined
between litter size and birth weight of kids (P<0.001).

Key words: Croatian Colored Goat, kids, birth weight, litter size.

Primljeno: 3.12.2010.

STOARSTVO 64:2010 (2-4) 113-121 121