SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Pavao Jančić

DORSET DOWN

Seminarski rad

Prijediplomski studij, smjer: Animalne znanosti

Kolegij: Uzgoj i korištenje ovaca

Matični broj studenta: 0178133727

Mentor: izv. prof. dr. sc. Ante Kasap

Zagreb, prosinac 2023. i siječanj 2024.

0
SAŽETAK
Dorset Down nizinska je tradicionalna engleska mesna pasmina ovaca
nastala na području okruga Dorset, na jugu britanskoga otoka početkom
devetnaestoga stoljeća kao potomak rogatih ovaca crnoga lica i šutih ovaca bijeloga
lica kroz uzgojno-selekcijski rad. Postoji nekoliko različitih teorija o točnome postanku
ove pasmine, no ne postoje konkretni dokazi koji bi u potpunosti izdigli jednu teoriju
kao točnu, a drugu osporili.

Jedinke ove pasmine selekcionirane su za proizvodnju mesa i vune.

Proizvodnja mesa odnosi se na uzgoj brzorastuće janjadi i prodavanje janjećeg mesa
kao gotovog proizvoda što je danas dosta popularno i isplativo u inozemstvu. Jedinke
ove pasmine krase krupni tjelesni okvir i poželjni omjer kostiju i mišića pa tako i dobro
razvijene noge koje su bogato prožete mišićima, a sadrže manje masnoga tkiva što
je danas popularno na tržištu.

Proizvodnja ovčje vune dobrim je dijelom zamijenjena pamukom i sličnim

sintetskim materijalima pa je kod ove pasmine trenutno veći naglasak na proizvodnji
mesa. Vuna ovih ovaca, kao i meso, dobre je kvalitete, a od nje su se izrađivali
svakojaki odjevni predmeti, pa čak i određene vrste krevetnina.

Neke od bitnijih pasminskih odlika koje krase Dorset Down ovce su

ranozrelost, sezona parenja koja je razvučena na gotovo cijelu godinu, laka janjenja,
dobar prirast i iskorištenje hrane, dobra otpornost, prilagodljivost na različite
klimatske uvjete zbog čega se ova pasmina može primjenjivati i u ekološkom i u
konvencionalnom uzgoju. Navedene karakteristike također omogućavaju da se
mužjaci ove pasmine koriste kao terminalni ovnovi u jednokratnom industrijskom
križanju što im daje prednost kod oplemenjivanja pasmina nešto lošijih karakteristika
i manjeg okvira pred pasminama kao što je Texel.

1
SADRŽAJ
Sažetak………………………………………………………………………………………1

1. Uvod………………………………………………………………………………….3
2. Povijest nastanka i korištenja pasmine………………………………………...4-8
2.1. Povijest nastanka pasmine………………………………………………….4-5
2.2. Povijest korištenja pasmine…………………………………………………5-8
3. Glavne odlike pasmine…………………………………………………………9-13
3.1. Proizvodne odlike………………………………………………………………9
3.1.1. Proizvodnja mesa……………………………………………………………...9
3.1.2. Proizvodnja vune……………………………………………………………..10
3.1.3. Proizvodnja mlijeka………………………………………………………......10
3.2. Fiziološko-reproduktivne odlike……………………………………………..11
3.2.1. Spolna zrelost, spolni ciklus i pripust……………………………………….11
3.2.2. Janjenje i odlike janjadi………………………………………………………12
3.3. Anatomsko-morfološke odlike……………………………………………….12
3.3.1. Morfologija glave……………………………………………………………...13
3.4. Temperament i ponašanje…………………………………………………...13
4. Načini držanja, hranidba i dobrobit životinja…………………………………...14
5. Zaključak…………………………………………………………………………..16
6. Popis literature…………………………………………………………………….17
7. Popis slika…………………………………………………………………………18

2
 1. Uvod
Dorset Down jedna je od starijih engleskih tradicionalnih pasmina ovaca
nastala 1800.-ih godina, a prvenstvena joj je namjena proizvodnja mesa. Kao takva,
izvozila se u zemlje poput Australije i Novoga Zelanda te Argentine, Italije i Brazila
koje postižu izuzetno visoku proizvodnju janjećeg i ovčjeg mesa u svijetu. Janjad ove
pasmine odlikuje dobra koštana osnova kao i uska ramena te jake noge s dobro
razvijenim mišićima, osobito na lopatici kojoj daju specifičan okus te butovima koji
sadrže jako malo masnoga tkiva. Također ih krasi dobar omjer kostiju i mišića.

Ova je pasmina također poznata po dobroj kvaliteti runa koje prekriva veliki
dio tijela jedinke(sve osim lica i potkoljeničnog dijela nogu) i finoći vune zbog čega je
u prošlim stoljećima bila izuzetno popularna i tražena. Vuna Dorset Down ovaca
odabirana je za proizvodnju čarapa i tvida te je također bila namijenjena predenju. U
Ujedinjenome Kraljevstvu vuna je po ocjenama među najboljim i najkvalitetnijima u
cijeloj državi.

Kako ni jedna pasmina nije nastala sama od sebe, pa tako ni ova, svoj
postanak veže uz nekolicinu drugih, nešto starijih pasmina. Ovaj seminarski rad bavi
se tematikom povijesti postanka navedene pasmine, zadire u proizvodne pokazatelje
te svojstva za uzgojno-selekcijski rad, navodi i objašnjava prihvatljive načine držanja i
hranidbe ovaca ove pasmine.

Ključne riječi: Dorset Down, pasmina, meso, vuna

3
 2. Povijest nastanka i korištenja pasmine

2.1. Povijest nastanka pasmine

Klasifikacija ovaca započela je tek krajem osamnaestoga stoljeća kada su

nastali zapisi kojima su se dali opisi za svaku pojedinu pasminu ovaca koja se tada
uzgajala. Nažalost, zapisi su napravljeni tek nakon što su mnoge pasmine
promijenjene uzgojno-selekcijskim radom nakon čega je u Ujedinjenom Kraljevstvu
povećan okvir, tj. trup ovce, a kao najčešća posljedica pogoršala se kvaliteta vune.
Bilo je mnogo pokušaja klasifikacija ovaca na temelju dužine vunskih vlakana i
kvalitete vune, postojanju rogova te boji lica, o čemu su vođene mnogobrojne
polemike, a jedan od modela evolucije engleskih pasmina ovaca prikazuju Slika 1 i
Slika 2.

Kao i većina šutih Down pasmina ovaca, Dorset Down ovce nastale su
uzgojno-selekcijskim radom početkom devetnaestog stoljeća. Najvažnija pasmina
koja je sudjelovala u stvaranju svih ⹂Down” pasmina bila je Southdown, pasmina koja
je ujedno i najstarija, a nekada je imala tamno obojeno lice, kao što još uvijek imaju
pripadnici istoimene pasmine u Australiji i Novome Zelandu, dok ju nije oplemenio
John Ellman of Glynde, Sussex sa svojim suradnicima.

Isto tako, među bitnijim pasminama koje su sudjelovale u stvaranju pasmine

Dorset Down, pasmina je Hampshire, nastala od pasmine Old Hampshire koja je
imala bijelo lice. Old Hampshire pasmina postepeno je pretapana u današnju
pomoću Old Berkshire pasmine koja je imala crno lice.

Jedna od teorija postanka je da su Southdown ovnovi pareni sa Hampshire

(Down), Wiltshire i Berkshire šilježicama kroz dugi niz godina nakon čega je kao
posljedica uzgojno-selekcijskog rada nastala pasmina kojom se bavi ovaj seminarski
rad. Druga je pak teorija, čija je pretpostavka, kako je navedena pasmina nastala kao
direktni ogranak Hampshire (Down) pasmine usred uzgojno-selekcijskog rada. Iako
navedene teorije imaju nešto različite pretpostavke kako je nastala dotična pasmina,
jedna nužno ne pobija drugu u potpunosti, razlika je samo u tome kada se odvilo
sparivanje navedenih pasmina te kako se ona klasificiraju.

4
 Iako u svome imenu sadrži ime engleske pokrajine Dorset, kao i pasmine
Dorset Horn i Poll Dorset, navedene pasmine nisu u bližem srodstvu s Dorset Down.

Slika 1: vjerojatni slijed stvaranja engleskih pasmina ovaca(Ryder, M.L.(1964) The

history of sheep breeds in Britain. Agric. Hist. Rev.)

5
Slika 2: Klasifikacija modernih engleskih pasmina ovaca(Ryder, M.L. (1964) The

history of sheep breeds in Britain. Agric. Hist. Rev.)

6
2.2. Povijest korištenja pasmine

7
 Navedena pasmina postala je popularna ubrzo nakon nastanka, što zbog
dobre prilagođenosti lokalnom području u kojem je nastala, a najviše su se koristile
muške jedinke kao terminalni ovnovi zbog dobrih i poželjnih određenih anatomskih i
fizioloških prednosti njihovih potomaka koji se po kvaliteti mogli usporedbi s
potomcima križancima Suffolka.

Početkom dvadesetog stoljeća, preciznije 1904. godine, osnovana je

organizacija Dorset Down breed society koja je dodatno popularizirala navedenu
pasminu, a bila je tražena kroz čitavu prvu polovicu prošloga stoljeća. Pasmina je
dovedena na Novi Zeland 1921. godine, a u Australiju 1937. godine gdje nažalost
nije doživjela istu popularnost kao i u Ujedinjenome Kraljevstvu. Osamdesetih godina
prošloga stoljeća, čak 43 % ovčje populacije u Velikoj Britaniji parili su s ovnovima
Down pasmina, nakon čega je navedene pasmine stigao pad u brojnosti jedinki i
uzgajivača. Razlog značajnom smanjenju brojnosti jedinki tradicionalnih engleskih
pasmina, pa tako i Dorset Down, bio je uvoz dobro reklamiranih stranih pasmina
poput Texela i Suffolka čija je popularnost i traženost porasla te se one i danas
uzgajaju u velikome broju.

S obzirom na sve brži napredak tehnologije s kojom se ujedno mijenja i

društvo, pa tako i različite potrebe i želje društva, a danas se isto tako razvitkom
konzervacijske genetike i sličnih disciplina pokreću različiti programi očuvanja
raznolikosti, tako se i u engleskom ovčarstvu za većinu Down pasmina uspjela
pronaći određena niša proizvodnje te se brojnost jedinki i stada polako vraća na
razinu na kojoj su bili prije. Neki izvori govore kako je populacija pasmine Dorset
Down još uvijek rijetka, no drugi izvori spominju da s obzirom na sve veću potražnju
⹂zdrave hrane” i zbog nedavne EU CAP(common agricultural policy) reforme znači
povratak navedene pasmine koja je pogodno rješenje za proizvodnju janjetine
vrhunske kvalitete, pogotovo zbog održivosti u ekstenzivnom i ekološkom načinu
držanja koji su danas sve češći i popularniji, posebno u Novome Zelandu prema
nekim izvorima.

Danas se o promoviranju navedene pasmine najviše brinu dobrotvorne udruge

poput The Dorset Down Sheep Breeders' Association i Rare Breeds Survival Trust
čije logotipe prikazuju Slika 3 i Slika 4.

8
Slika 3: logotip organizacije ⹂The Dorset Down Sheep Breeders'
Association”(https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F
%2Fwww.facebook.com%2FDDSBA%2F&psig=AOvVaw3k_9YEHXn-
lspY5gKGKztG&ust=1703858803734000&source=images&cd=vfe&opi=89978449&v
ed=0CA8QjRxqFwoTCOihueimsoMDFQAAAAAdAAAAABAD)

Slika 4: logotip organizacije ⹂Rare Breeds Survival Trust”.

(https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki
%2FRare_Breeds_Survival_Trust&psig=AOvVaw0TFIR9O03u6O6J9Oax6R1q&ust=
1703859006971000&source=images&cd=vfe&opi=89978449&ved=0CA8QjRxqFwoT
CJjGz8qnsoMDFQAAAAAdAAAAABAD)

9
 3. Glavne odlike pasmine

3.1. Proizvodne odlike

Primarna namjena Dorset Down pasmine je proizvodnja mesa i vune. I meso i

vuna postižu dobru kvalitetu. Meso se kao i kod većine odnosi na janjetinu, koja nije
namijenjena za na ražanj kao u Hrvatskoj, pa tako ne iznenađuje da je sama janjad
znatno veće tjelesne mase na liniji klanja.

Vuna se pak zbog svoje finoće koristila za izradu odjevnih predmeta poput
čarapa, tvida, ali i krevetnine, posebno japanskih futon madraca, ali se također
koristila u kombinaciji s runom drugih pasmina radi poboljšanih svojstava takvoga
materijala za željeni proizvod.

Osim mesa i vune, ovce ove pasmine također daju kvalitetno mlijeko. Iako
selekcija nije išla u smjeru specijalizacije ove pasmine prema proizvodnji mlijeka,
nego prema mesu i vuni, ojanjene ovce se mogu musti za vlastite potrebe nakon
mjesec dana od janjenja.

3.1.1. Proizvodnja mesa

Čistokrvna Dorset Down janjad može doseći čak 18 kilograma sa samo 12

tjedana života, kada se radi o samcu, zbog sposobnosti brzog rasta i dobrog
iskorištenja hrane, bez obzira na spol janjeta, dok blizanci tu masu postižu sa starosti
između 12 i 14 tjedana. Dobro janje ostvaruje dnevni prirast i do 450 grama, dok u
prosjeku janjad ostvaruje između 260 do 316 grama dnevnog prirasta u razdoblju od
30 do 70 dana života. Kvaliteta mesa može ostvariti ocjene E i U, ovisno o sadržaju
masnoga tkiva, što se postiže pažljivim menadžmentom i ispravnom hranidbom.
Konformacija trupa je dobra s dobrim i razvijenim kosturom te ramenima koja su
prožeta mekanim mesom delikatnog okusa. But je bogato prožet mišićima s jako
malo masnog tkiva zbog čega janjad ima dobro razvijene noge pa je idealna za
domaću trgovinu i izvoz u druge zemlje. Janjad obično ide na klanje kada postigne
tjelesnu masu od 38 do najviše 58 kilograma žive vage s minimalno 10 do 14 tjedana
starosti, dok odrasle jedinke idu na klanje s otprilike 79 kilograma tjelesne mase. U
komercijalnoj proizvodnji janjad na klanje ide s pak osam mjeseci starosti.

10
 3.1.2. Proizvodnja vune

Vuna ove pasmine tipična je za Down pasmine, bijele je do blago žute boje i
obrasta čitavo tijelo jedinke, ostavljajući samo golo lice i noge od potkoljenice
nadolje. Nešto malo crne, tj. tamnije vune može se pronaći na licu jedinke, a lako se
odvaja tijekom striže.

Sadrži jasan i ravnomjeran nabor srednjeg sjaja izvrsne debljine i elastičnosti.

Runo je kratko, ali fine i guste strukture, a također je i otporno na loše vrijeme zbog
čega jedinke ove pasmine imaju dobru otpornost na vanjske uvjete. Dobro se boji pa
se najčešće koristi u kombinaciji s runom drugih pasmina, a takvoj pređi daje
svježinu i poboljšava elastičnost.

Prosječna dužina vunskih vlakana je između 5 i 8 centimetara, a prosječna

težina runa koja se dobije od jedne jedinke godišnje iznosi oko 2,25 kilograma do 3
kilograma nakon striže i oko 2 do 2,75 kilograma nakon pranja. Promjer vunskih
vlakana u prosjeku iznosi između 30 mikrona i 32 mikrona prema podacima iz Velike
Britanije, dok prema podacima iz Australije promjer iznosi od 26 do 29 mikrona.
Prosječna kvaliteta vune poprima vrijednosti između 56's i 58's.

U Velikoj Britaniji, prema ocjenama koje su joj dodijeljene od strane The

British Wool Marketing Board, vuna Dorset Down ovaca smatra se među
najkvalitetnijom vunom u državi.

3.1.3. Proizvodnja mlijeka

Iako je Dorset Down pasmina čija primarna namjena nije proizvodnja mlijeka,
mlijeko je neupitno jedna od važnijih komponenti u proizvodnji mesa ove pasmine,
pogotovo zbog othrane zdrave janjadi koja u tom periodu treba dobiti dovoljnu
količinu hranjivih tvari kako bi nastavila svoj rast i razvoj.

Mlijeko ove pasmine dobre je kvalitete i stvara ga se u količini koja je dovoljna

za othranjivanje janjadi do odbića. Laktacijski period traje između 150 do 240 dana,
no najčešće traje 180 dana. Mužnja, iako ekonomski neisplativa na većoj razini zbog
premalih količina mlijeka za izvoz, može se obavljati 4 do 6 tjedana nakon janjenja za
vlastite potrebe.

11
 3.2. Fiziološko-reproduktivne odlike

Pasmina Dorset Down poznata je po dobrim fiziološkim pa tako i

reproduktivnim odlikama. Posebno se ističe u odnosu na većinu drugih engleskih
mesnih pasmina i mesnih pasmina općenito zbog izuzetnih odlika janjadi koje je čine
idealnom za korištenje u vidu terminalnih ovnova u svrhu dobivanja vrhunskog
brzorastućeg pomlatka ili poboljšavanja odnosno oplemenjivanja pasmina s lošijim
karakteristikama s ciljem dobivanja bolje mesne sirovine što je idealno rješenje za
moderna, komercijalna stada.

3.2.1. Spolna zrelost, spolni ciklus i pripust

Ova pasmina brzo ulazi u pubertet i to već s 5 mjeseci, a traje do navršenih 12

mjeseci starosti kod ženske janjadi, a kod muške janjadi to razdoblje nastupa
između petog i sedmog mjeseca starosti. Šilježice se obično prvi puta pripuštaju s 18
mjeseci starosti, a najranije s 9 mjeseci, dok ovnovi prvi puta obavljaju skok s
navršenih godinu dana. Šilježice imaju produženi spolni ciklus kroz cijelu godinu
zbog iznimno visoke razine feromona koju proizvode mužjaci i mogu iznijeti tri do
četiri janjeta u dvije godine, naravno, ako se radi o blizancima.

Jednom se ovnu obično dodjeljuje između 40 i 50 ovaca, a neki čak podnose i

60. Unutar 24 sata maksimalan broj ovaca na kojima jedan ovan može odraditi skok
je 20. Stopa koncepcije kreće se u prosjeku između 75 % i 80 % pri prvom ciklusu.

Spolni ciklus kod Dorset Down ovaca u prosjeku traje 17 dana, odnosno
između 15 i 20 dana. Sam estrus traje između 16 i 59 sati, ovisno o jedinki. Period
gestacije u prosjeku traje između 149 i 155 dana, no u najvećem broju slučajeva traje
152 dana.

Veličina legla najčešće je 1, ali postoji i mogućnost nešto rjeđe pojave

blizanaca. Plodnost Dorset Down ovaca iznosi u prosjeku između 145 % i 150 %, a
danas se taj postotak pokušava povećati uzgojno-selekcijskim radom. Ovce ove
pasmine iznimno su dobre majke zbog odličnih majčinskih instinkta i sposobnosti
othranjivanja janjadi s minimalnim gubicima.

Uzevši u obzir da se mogu pariti gotovo tijekom cijele godine, pasmina je

idealna za prodaju janjadi u vrijeme Božića ili ranog proljeća kada su cijene najviše.
12
 3.2.2. Janjenje i odlike janjadi

Porođajna masa janjadi vrlo je varijabilan parametar koji ovisi o nizu

čimbenika kao što su genetika, hranidba majke prije i tijekom gestacije, menadžment
i slično, a u ove pasmine ona poprima vrijednosti između 4,5 kilograma i 6,8
kilograma. Osim toga, janjad Dorset Down pasmine lako se porađa zbog srednje
veličine tjelesnog okvira – male glave i uskih ramena. Zato je potrebna minimalna
ljudska intervencija, a porođajni problemi svedeni su na minimum čak i kada se radi o
križancima ove pasmine. Dolaskom na svijet, janjad je adaptabilna, energična i
spremna na sisanje što ju čini i izdržljivom, a ako ga ovca ne prihvati isprva, veća je
šansa da će upornošću prisiliti majku da ga prihvati.

Čistokrvna janjad ove pasmine ostvaruje dobre priraste u kratkome vremenu,

kao što je i navedeno, što im uz dobro iskorištenje hrane omogućava brzi tjelesni rast
i razvoj. Zbog navedenih odlika ova je pasmina idealna za proizvodnju terminalnih
ovnova koji se mogu koristiti za uzgoj u čistoj krvi čime bi se povećala brojnost jedinki
i umanjila ugroženost od izumiranja ove pasmine, a jednako dobro rješenje koje
može pospješiti ponovnu popularizaciju ove pasmine korištenje je terminalnih ovnova
na ovcama drugih pasmina u svrhu poboljšanja određenih svojstava kao što su
mesnatost, bolja kvaliteta vune i slično, bez puno problema prilikom janjenja o kojoj
god pasmini da se radilo kada je u pitanju majka.

3.3. Anatomsko-morfološke odlike

Dorset Down ovce klasičan su primjer mesnog tipa ovaca što je i vidljivo na
njihovoj tjelesnoj građi – okviru. To su snažne, robusne ovce snažnih nogu, dobro
razvijenih kostiju s poželjno naglašenim butovima. Trup je srednje dug i dubok, a
tjelesni okvir je pravokutan. Greben nije jasno uočljiv što zbog vune, a što zbog
mišićavosti pasmine, a to i ne čudi s obzirom na to da se radi o ranozreloj pasmini.
Lopatice su uske, duge i prožete mišićima te dobro prianjaju uz tijelo. Prsa su im
duboka i zaobljena kao i kod većine mesnih pasmina ovaca. Područja na tijelu koja
nisu prekrivena vunom su tamnija, a boja kože ovih ovaca je roza. Dijelovi koje ne
prekriva vuna, tamnije su boje zbog takve dlake koja ih obrasta. Što se tiče tjelesne
mase odraslih jedinki, ženske jedinke postižu oko 70 kilograma, dok muške jedinke
mogu postići čak i 110 kilograma.

13
Slika 5: izgled Dorset Down pasmine(sellmylivestock.com)

3.3.1. Morfologija glave

Glava ovih ovaca normalno je razvijena i dimenzionirana, prepoznatljivo je

obilježje ove pasmine, a leži na čvrstome vratu koji prožet mnoštvom mišića. Vuna
prekriva glavu s gornje strane sve do čela i iznad očiju, ostavljajući golu frontalnu
stranu – gornju i donju čeljust. Uši su također gole, kratke do srednje duge, tamnije
su boje kao i frontalni dio glave zbog dlake koja raste na njima. Nalaze se postrano u
blizini očiju. Dorset Down pasmina je šuta kao i velika većina Down pasmina što je
postignuto uzgojno-selekcijskim radom kako bi se smanjila mogućnost međusobnog
ozljeđivanja jedinki, ali i samih uzgajivača.

3.4. Temperament i ponašanje

Još jedna je odlika ovaca ove pasmine je da su relativno mirnoga

temperamenta i generalno su poslušne i prijateljski nastrojene. Također, lako se
prilagođavaju raznim uvjetima što olakšava manipulaciju. Ovce su generalno
gledajući, izvrsne majke što se može povezati i s veličinom legla, a i porođajnom
masom janjadi pa tako i lakoćom janjenja, a zasigurno je i postignuto selekcijom na
ponašanje majki kroz dugi niz godina.

14
 4. Načini držanja, hranidba i dobrobit životinja
Jedinke ove pasmine mogu živjeti između 9 i 20 godina, relativno su otporne
na bolesti, a još jedna od prednosti je to da dobro podnose različite klimatske uvjete
što ih čini dobrim izborom za ekološki način držanja, prikazano Slikom 6, bilo to u
vidu rotacijskog napasivanja na jednom pašnjaku ili migracijskom napasivanju na
više pašnjaka. Osim toga, može se uzgajati i u komercijalnim ili konvencionalnim
sustavima, gdje se životinje drže u stajama, kao što prikazuje Slika 7, a pogodnost je
ove pasmine u tome što se ovisno o načinu držanja, prostornim, proizvodnim i
ekonomskim mogućnostima uzgajivača i uzgojnom cilju može držati u većim ili
manjim stadima.

Kad se radi o hranidbi, najčešći i najjeftiniji izbor uzgajivačima je napasivanje

što, naravno, ovisi o području i klimatsko-pedološkim i ekološkim faktorima koji su
vezani za to područje, a takva hranidba i odgovara ekološkom načinu uzgoja. S
druge strane, obzirući se na trenutni uzgojni cilj ove pasmine, što je naravno
proizvodnja janjećega mesa, za malo veću odnosno komercijalnu proizvodnju
povoljnije je kombinirati voluminoznu i krepku krmu, no valja napomenuti kako danas
sve više kupaca daje prednost mesu koje nema veliki udio masnoga tkiva pa ne
treba pretjerivati s krepkim krmivima, a pogotovo kukuruzom. Ako se pak za uzgojni
cilj uzme uzgajanje rasplodnih jedinki, onda hranidba mora ići prema tome da
rasplodnim ovnovima osigura sve hranidbene potrebe, a pogotovo povećane udjele
proteina i energije u obroku za vrijeme sezone kada se vrši pripust.

Pojam dobrobit životinja danas je sve popularniji u Europi, ali i u zapadnome

dijelu svijeta pa stoga ni ne čudi što se sve više uzgajivača okreće ekološkom načinu
uzgoja životinja. Općenito je takav način uzgoja prirodniji i nosi brojne prednosti te
olakšava uzgajivačima određene procese i zahvate, osobito kada je uzgojni cilj
proizvodnja mesa. Ekstenzivni način držanja odgovara svim ovcama pa tako i Dorset
Down pasmini. Boravak u prirodi i kvalitetna ispaša smanjuju stres što pozitivno
utječe na kvalitetu mesa kod janjadi što se isto tako i odražava na krajnju cijenu
gotovog proizvoda.

15
Slika 6: ekstenzivni(ekološki) uzgoj Dorset Down ovaca(Facebook stranica The
Dorset Down Sheep Breeders' Association)

Slika 7: stajski uzgoj Dorset Down ovaca(Facebook stranica The Dorset Down
Sheep Breeders' Association)

16
 5. Zaključak
Zaključno sa svim dosad navedenim činjenicama, Dorset Down pasmina
ovaca odlikuje se mnogim poželjnim karakteristikama koje su dobivene dugotrajnim
procesom uzgojno-selekcijskog rada. Sve te osobine mogu se u jednoj mjeri osigurati
uvjetima držanja i kvalitetnom hranidbom. Osim toga, ova je pasmina pogodna za
proizvodnju janjetine koja je hranjena u ekološkome uzgoju i to isključivo
voluminoznim krmivima – travom i mahunarkama tratine, a idealna je za proizvodnju
poboljšanih F1 križanaca i oplemenjivanje manje mesnatih pasmina manjega
tjelesnog okvira čiji je uzgojni cilj također proizvodnja mesa. Jedini parametar na
kojeg bi se trebalo utjecati uzgojno-selekcijskim radom kako bi se povećala
produktivnost pa tako i potencijalna popularnost ove pasmine je veličina legla.

Obazirući se na trenutno brojno stanje jedinki u svijetu pa tako i stada ove

pasmine, potrebno je zainteresirati veći broj uzgajivača za uzgoj navedene pasmine
kako bi se popularizirala, a brojno stanje popravilo. Naravno, najefikasniji način da se
to učini bilo bi uvođenjem novčane potpore novim i postojećim uzgajivačima.
Izumiranje ove pasmine značilo bi iznimni gubitak genetskog potencijala i
raznolikosti.

17
 6. Popis literature
Beatson, P.R., Nsoso, J.S., Young, M.J. (2003) Correlated responses in tissue
weights measured in vivo by computer tomography in Dorset Down sheep selected
for lean tissue growth. South African Journal of Animal Sciences Vol. 33 No. 3: 176-
184

Griffin, D.K., Romanov M.N., Zinovieva N.A. (2021) British Sheep Breeds as a Part of
World Sheep Gene Pool Landscape: Looking into Genomic Applications. Animals

Ryder, M.L. (1964.) The history of sheep breeds in Britain. Agric. Hist. Rev. 1964, 12,
1-12, 65-82

British Sheep & Wool. 2010. The British Wool Marketing Board. UK.

Sheep Production Manual, A Guide for 4-H Leaders and Beginning Farmers. Nova
Scotia Department of Agriculture. Kanada.

Sheep and Goat Production Handbook for Ethiopia. 2008. Ur. Merkel, R.C. i Yami,
Alemu. Ethiopia Sheep and Goat Productivity Improvement Program. Etiopija.

Mioč, B., Pavić, V., Sušić, V. (2007) Ovčarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.

http://dorsetdownsheep.org.uk/ (prosinac 2023.)

https://breeds.okstate.edu/sheep/dorset-down-sheep.html (prosinac 2023.

https://www.rbst.org.uk/dorset-down (prosinac 2023.)

https://www.thespinningloft.com/sheep-o-pedia/dorset-down/ (prosinac 2023.)

https://nzsheep.co.nz/dorset-down/ (prosinac 2023.)

https://www.roysfarm.com/dorset-down-sheep/ (prosinac 2023.)

https://www.dorsetdown.com.au/about (prosinac 2023.)

https://www.geodesheep.com/en/dorset-down.html (prosinac 2023.)

https://totaranuistud.co.nz/dorset-down (prosinac 2023.)

18
https://domesticanimalbreeds.com/dorset-down-sheep-breed-everything-you-need-
to-know/ (prosinac 2023.)

7. Popis slika
Slika
1………………………………………………………………………………………….5

Slika
2………………………………………………………………………………………….6

Slika
3………………………………………………………………………………………….8

Slika
4………………………………………………………………………………………….8

Slika 5………………………………………………………………………………………..13

Slika 6………………………………………………………………………………………..15

Slika 7………………………………………………………………………………………..15

19