UNIVERZITET U SARAJEVU

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET

UZGOJ ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA

BACCALAUREAT RAD

Mentor: Student:
Prof.dr Alma Rustempašić Edina Ramljak

SARAJEVO, MART 2023.

 SADRŽAJ

1 UVOD.................................................................................................................................3
2 HISTORIJA ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA..............................................................4
3 EKSTERIJER ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA...........................................................9
4 UVJETI DRŽANJA ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA...............................................11
4.1 Okolišni faktori koji su bitni za lokaciju objekta.............................................................12
4.1.1 Reljef 12
4.1.2 Naseljeno okruženje........................................................................................................12
4.1.3 Geopatske zone...............................................................................................................12
4.2 Mikroklimatski uslovi......................................................................................................12
5 OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA.....................................13
5.1 Zasebni boksovi...............................................................................................................13
5.2 Zatvoreni objekti...............................................................................................................15
5.3 Otvoreni objekti................................................................................................................18
6 HRANIDBA.....................................................................................................................20
6.1 Greške u hranidbi..............................................................................................................21
6.1.1 Kolike ............................................................................................................................21
6.1.2 Laminitis..........................................................................................................................22
7 ENGLESKI PUNOKRVNJAK U SPORTU....................................................................23
7.1.1 Preponsko jahanje............................................................................................................23
7.2 Dresurno jahanje...............................................................................................................24
7.3 Ggalopske trke..................................................................................................................25
7.4 Polo .................................................................................................................................26
7.5 Lov na lisice......................................................................................................................27
8 ZAKLJUČAK...................................................................................................................28
9 LITERATURA.................................................................................................................29

2
1 UVOD

Konji potiću iz porodice Equidae, spada u biljojedne sisare tj kopitare. Smatra se da je davni
predak konja, Hyratchterium mali sisavac veličine lisice, koji je prvobitno boravio na
području današnje Evrope odnosno Sjeverne Amerike (Eohippus).
U prahistorijskom vremenu (neoilit) , konji su se lovili zbog izvora hrane. Vremenom se
upotreba konja mijenjala, te je poslije konj korišten bitkama gdje je nosio ratnika na svojim
leđima, pored toga korišten je kao pomoć rataru u poljoprivrednim poslovima. Danas se konj
koristi za sportske igre, rekreaciju, jahanje, pored toga koristi se kao pomoć u liječenju
ljudi,djece koji imaju razna mentalna i emocionalna oštećenja, u tu svrhu imamo terapijsko
jahanje. U manje razvijenim zemljama konj se još uvijek koristi kao ispomoć u radu, konj ima
prednost u odnosu na mehanizaciju što može doprijeti do terena na koje mehanizacija teško
dolazi.
Vremenom je došlo do podijela konja na pasmine. Pasmine se dijele na osnovu različitih
kriterija ali osnovna podijela konja je na toplokrvne i hladnokrvne pasmine. Konji iz
toplokrvne pasmine su temperamentni, lakši,elegantniji finije manje glave, dužeg vrata,
atletske građe, tanjih i dužih nogu, blago oborenh zaobljenih šapa. Hladnokrvne pasmine su
flegmatičnog temperamenta, teži su, imaju težu i grublju glsvu, kraći i deblj vrat, kraće
mišićave noge, rascijepljene šape.
Pored ove podjele imamo sa uzgojno selekcijskog gledišta punokrvne ( engleski,
arapski,angloarapski punokrvnjak) oni su uzgajani u čistoj krvi. Polukrvne pasmine su
pretežno nastale križanjem punokrvne pasmine (pastuha) sa kobilom različitog porijekla.

3
2 HISTORIJA ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA

U 18tom stoljeću na području sjeverne Engleske, počelo je plansko parenje engleskih kobila
sa orijentalnim pastusima. Cilj je bio zadržati postojeću veličinu okvira a popravit
gracioznost, brzinu, skladnost. Pasmina je zasnovana na tri arapska pastuha (Byerley Turk,
1689.; Darley Arabian, 1705. ; Godolphin Barb, 1728.) sa pedesetak odabranih kobila
zemaljskog uzgoja. Od navedenih pastuha razvile su se tri linije; Eclipse, Herod i Matchen.

Godine 1793. napisana je prva matična knjiga u koju je upisano oko 5.500 grla. Sva
evidentirana grla bili su potomci od navedena tri arapska pastuha. Matična knjiga je i dan
danas ostala nepromenjena i čistokrvnom se smatraju samo ždrebad čiji su roditelji u nju
upisani. Nakon osamnaestog vijeka, Engleski punokrvnjak se raširio po čitavom svijetu.
Danas postoj nekoliko miliona primjeraka rase, a svake godine se registruje preko sto hiljada
ždrebadi, što govori o kvaliteti i ljepoti ove pasmine. Njihova popularnost rasla je zahvaljujući
njhovoj brzini temperamentu.
Oko 10% grla ove rase ima problema sa zdravljem nogu i kopita. Ovo je uglavnom zbog
napornih treninga u prvih nekoliko godina života. Veliki napori na trkama utiču vecinom na
zdravlje respiratornog i kradiovaskularnog sistema.

Slika1 prikazuje historiju porijekla konja. Izvor (https://www.royal-horse.com/advice/the-english-thoroughbred-horse-story/)

4
The Byerley Turk ( 1680. – 1703) – Prvi pastuh koji je uvezen u Britaniju. Bio je najraniji od
tri pastuha koji su uticali na postanak Engleskog punokrvnjaka. Pored toga bio je ratni konj
kapetana Roberta Byerleya , koji je poslat u Irsku 1689. za vrijeme rata kralja Williama i pratio je
daljnju vojnu službu u bici kod Boynea .

Byerley Turk bio je crne boje , elegantan, hrabar i brz , nepoznatog uzgoja, ali je u povijesnim
izvještajima opisan kao arapski . U to vrijeme, turski konji su opisani kao potomci "onih iz Arabije
ili Perzije", ali je navedeno da su duži u tijelu i krupniji su .

Byerley Turk se povukao u ergelu, prvo u Middridge Grange, a zatim, od 1697., u Goldsborough
Hall. Gdje je i uginuo 1703. godine i vjeruje se da je sahranjen blizu Dvorane. Goldsborough Hall
je sada privatna porodična kuća koja nudi smještaj, koji uključuje komemorativni apartman
Byerley. Njegov potomak je Herod, oždrebljen 1758, koji je također značajan za postanak
Engleskog punokrvnjaka.

Slika 2; Prikazuje Byerley Turk-a. (Izvor; https://en.wikipedia.org/wiki/Byerley_Turk)

5
Darley Arabian (oždrijeben 1700 godine) . Kupio ga je Thomas Darley 1704 godine i doveo
u Aldy Park u Engleskoj kao poklon svom bratu. Imao je jako velik uticaj na nastanak rase
Engleskog punokrvnjaka, dva najznačajnika njegova potomka su neporaženi Flying Childers
i Bartlet’s Childers. Smatra se da je pradedo legendarnog Eclipse-a. Pored toga njegov
potomak Bulle Rock bio je prvi čistokrvni konj koji je izvezen u Ameriku, 1730.

Slika 3 : Prikazuje pastuha Darley Arabian. (Izvor:

https://en.wikipedia.org/wiki/Darley_Arabian)

The Godolphin Barb (1724-1753 godina) posljedni pastuh koji je doveden u Englesku. Ime je
dobio po svom najpoznatijem vlasniku, Francisu Godolphinu, 2. grofu od Godolphina .
Arapski godolfin je oždrebljen oko 1724. godine u Jemenu i selio se nekoliko puta prije nego
što je stigao u Englesku. Njegovi potomci su Lath, najbolji galoper u Engleskoj poslije Flying
Childersa i Cade koji je nastavio liniju svog oca i dobio mnog uspješnih ptomaka. Godolphin
Arabian je sahranjen u bloku štale u Wandleburyju 1753. godine u dobi od 29 godina.

Slika 5: Prikazuje štalu u kojoj je sahranjen Goldphin Barb. Izvor( https://en.wikipedia.org/wiki/Godolphin_Arabian)

Slika 4: Prikazuje Goldphin Barb pastuha.
Izvor(https://ilovehorses.net//wp-content/uploads/20
11/08/gf_morris_godolphin.jpg)

6
 Eclipse je rođen 1764. godine u štali vojvode od Cumberlanda. Pukovnik O'Kelly ga je učinio
nepobjedivim pobjednikom u trci. Pobjeđivao je u svakoj utrci na koju je učestvovao.
Pobjedio je u 18 trka, uključujući 11 King's Plates. Godine 1771. Eclipse je penzionisan u
Ergelu nakon trkačke karijere od oko 17 mjeseci zbog nedostatka konkurencije jer niko nije
imao suparničke konje koji bi ga mogli pobjediti. Eclipse je umro od napada grčeva 27.
februara 1789. godine, u dobi od 24 godine . Njegov skelet se sada nalazi na Kraljevskom
veterinarskom koledžu u Hertfordshireu, u Centru za resurse za učenje nazvanom po njemu.

Slika 6: E
Slika br 7: Skelet Eclipsa na na Kraljevskom veterinarskom koledžu na Hertfordshireu .
(Izvor;https://en.wikipedia.or
g/wiki/Eclipse_(horse)

Herod (april 1758 –

12. maj 1780) bio
je rasni trkaći konj.
Uzgajan od strane
princa Williama,
vojvode od
Cumberlanda. Herod
je počeo da se trka sa
pet godina,
uobičajenom uzrastu
za početak treninga za
ovaj period, u oktobru
1763. godine
pobjedivši u trci na
stazi Beacon od 7 km
u Newmarketu. Sa
šest godina osvojio je još jednu trku u Newmarketu, nakon čega je uslijedila trka na 7 km u
Ascotu i meč protiv Antinousa preko Beacon staze. Kada je imao sedam godina, njegov vlasnik je
umro i on je prodan u rasprodaji Sir John Moore-u, a tek 1766. se vratio na stazu, gdje je ponovo
pobijedio Antinousa u meču na istoj stazi. Nakon što je izgubio od Aschama zatim od Turfa,
njegova karijera je počela da se gasi, nakon toga 1770 godine Herord se povuko i ostao u ergeli
Sir Johna Moorea u Neather Hallu. Postao je otac 8 puta.

7
 Slika 8; Prikazuje Herord-a sa vlasnikom.( Izvor https://en.wikipedia.org/wiki/Herod_(horse))

Matchem (1748. – 21. februar 1781.) bio je trkaći konj i jedan od najranijih pastuha koji su se
koristili za nastanak današnjeg Engleskog punokrvnjaka. Uzgajao ga je John Holmes iz
Carlislea. Godine 1753. Matchem je osvojio svoju prvu trku, Great Subscription Purse u Yorku.
Sa sedam godina je pobijedio Trajana na stazi Bikon od 7 km u Newmarketu, završivši za samo 7
minuta i 20 sekundi. Da bi učvrstio pobedu, Matchem je ponovo pobedio Trajana u The Whip-u u
aprilu, preko Beacon staze. Zbog fizičkih problema, Matchem se nije takmičio sve do 1758
Jockey Club Plate, koji je izgubio od Mirze. Potom je završio karijeru pobjedom protiv Foxhuntera
u Scarboroughu.

Slika 9: Prikazuje Matchem-a.(Izvor : https://en.wikipedia.org/wiki/Matchem)

8
3 EKSTERIJER ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA

Uzgaja se u čistoj krvi, služi kao oplemenjivač drugih populacija. Odlikuje ga izdržljivost,
plemenitost, brzina. Graciozno je građen i snažan je konj. Po naravi je živahan,
temperamentan i hrabar. Od eksterijernih obilježja , visina grebena iznosi do 170cm, težna
tijela je 400 do 500kg . Glava je lagana, ravnog profila, skladna, ima krupne oči, kratke i
pokretljive uši. Vrat je dug , lopatice duge, greben izražen, leđa su snažna i elastična, šape
mišičave i ravne a trbuh usukan. Noge su suhe i žilave i često ima pojavu uskog stava.
Najčešće zastupljene boje su vrana, dorata, alata, siva ali su dozvoljene i ostale boje . Mora da
bude jednobojne boje ali su dopuštene bijele oznake na glavi i nogama.

Slika 10: Prikazuje Engleskog punokrvnjaka u dorat boji. (Izvor;

https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki
%2FThoroughbred&psig=AOvVaw26-
GsOVNZ6g5j4skEcIwOh&ust=1679836441526000&source=images&cd=vfe&ved=0CA0Q

Slika 11 : Engleski punokrvnjak u vrana boji. (Izvor;

https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F
%2Fwww.dreamstime.com%2Fenglish-thoroughbred-horse-adult-stud-farm-
image195047215&psig=AOvVaw1yheSH1nSaBSqNhZusxge8&ust=16798364 9
 Slika 12 : Engleski punokrvnjak u sivoj boji. (Izvor; https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F
%2Fwww.pinterest.com%2Fpin
%2F553872454151207764%2F&psig=AOvVaw1vEInJDSZqzWy1kkkBiYqb&ust=1679837200486000&so
urce=images&cd=vfe&ved=0CA0QjRxqFwoTCNjz-uKW9_0CFQAAAAAdAAAAABAD(

h-palomino-
052.jpg)

10
4 UVJETI DRŽANJA ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA

Engleskom punokrvnjaku potrebna je odgovarajuća njega, smještaj i držanje kako bi se

održalo njegovo zdravlje, dobrobit i rezultati u takmičenju. Način držanja konja je realizacija
dugogdišnjeg iskustva koje se zasnva na poznavanju životinja i vodećo računa o dobrobiti
same životinje. Bitni faktori za uzgoj konja su: svjež zrak, prirodno svjetlo, smještaj konja, da
je suho mjesto za lijeganje, da životinja nije pod stresom, pravilna hranidba.
Nastambe za smještaj konja trebaju da osiguraju udobnost i zaštitu od vanjskih uticaja. Uvjeti
držanja konja nastoje se prilagoditi veličini stada, managementu, faktorima okoline,
konformacijskim značajkama i drugim bitnim faktorima.
Prilikom planiranja izgradnje objekta trebamo voditi računa o osiguravanju odgovarajuće
podne površine, da imaju konji dovoljno svjetlosti, uvjetima mikroklime, da nije blizu ceste ,
visini prozora, širini vrata, boravak treba da osigura konju ugodan boravak, pristupačnu
hranu i vodu, slobodno kretanje, nesmetano lijeganje i ustajanje. Suprotno tome neprimjerena
izvedba rezultira zdravstvenim problemima, životinja je pod stresom, ozljedama. Ukoliko je
mikroklima udobna, životinje se osjećaju ugodno, neće doći do temperaturnog stresa.
Osiguravanje površina za ispust životinje se kreću slobodno na otvorenom što je dobro za
njihov psihofizički i lokomotorni razvoj. Ukoliko je prostor skučen, nemaju dovoljno prostora
da se kreču, konji postaju nervozni zbog toga jer nemaju dovoljno prostora za kretanje,
odmor, uzimanje hrane, može doći do ozljeda. Stoga je vrlo bitno osigutati konjima
najbolje uslove , također bitna je i socijalizacija sa konjima jer se onda oni neće osjećati
usamljeno i biće zadovoljni.

11
4.1 Okolišni faktori koji su bitni za lokaciju objekta

Prilikom izgradnje objekta za držanje konja bitno je da vodimo računa o okruženju u kome će
biti objekat. Bitno je da pazimo o lokaciji izgradnje, izgradnji staje, blizini naseljenog mjesta,
okolišu, reljefu i cijelokupnom kompleksu.

4.1.1 Reljef
Važno je objekat ispravno postaviti s obzirom na reljef okoliša i smijer vjetra. Objekat treba
locirati u zoni aktivnog strujanja zraka kako bi izbjegli nakupljanje štetnih gasova, prašine,
ustajalog zraka jer objekti koji su locirani u toj zoni na prirodan način oslobadjaju od prašine ,
vlage, štetnih gasova, manje se zadržavaju insekti koji ujedno mogu biti prenosioci patogenih
mikroorganizama.

4.1.2 Naseljeno okruženje

Blizina naseljenog mjesta utiče pozitivnona posjete, jer je to pogodno za sve osobe koje žele
jahati, dok veća udaljenost naselja pruža slobodu uzgajivačima. Bitno je da objekti za držanje
konja nosu preblizu ceste, škole, poželjno je da su u mirnijem dijelu grada ili sela. Također
bitno je konjima osigurat lokacije koje imaju dostatne pašne površine , kako bi konji mogli
kretati, pasti, trenirati itd.

4.1.3 Geopatske zone

Geopatske zone utiču na metabolizamživih organizama, zone se razvijaju iznad podzemnih
voda, tla koja su bogata rudama. Čine konje nervoznima, dovode do poremećaja plodnosti,
kolikama i drugim smetnjama. Također konji ne žele da leže u zoni zračenja. S toga je bitno
potražit savjet od osoba osjteljivih na zračenje ili pratit da li se konji zadržavaju na odabranoj
lokaciji.

4.2 Mikroklimatski uslovi

Zadovoljavajuća mikroklima je važna za normalno funkcionisanje zdravlja i udobnosti

konja. Staje zatvorenog tipa su pogodnije na uticanje mikroklime, štite konje od pretjeranog
sunca, padavina, propuha. Bitno je da vodimo računa o volumenu zraka koji kod konja
iznosi 40 d0 60 m3. Svjetlost je također bitna pogotovo za funkcionisanje metabolizma,
hromonalni sistem konja. Najpogodnije je prirodno svjetlo, uslijed nedostatka pirodnog
svjetla možemo zammjenit sa vještačkim jačine 2,5 do 3,0 W/m2 podne površine.
Vlaga optimalna relatatuvna vlažnost iznosi 65-80%, pretjerana vlažnost dovodi do ometanja
termoregulacije konja, oboljena dišnih puteva, reumatskih oboljenja. Plinovi (C02,H2S,CO)
bezopasni su u prirodi no u zatvorenim prostorima može narasti do koncentracije koja je
opasna po život životinja. Konentracija amonijaka ne bi trebala preći 0.01%, veće količine
dovode do iritacije kože. Koncentracija Co2 treba da iznosi 0,1-0,2%, H2S 0,01% a Co
0,01%. Pored ovih mikroklimatskih uslova bitno je da se vodi računa o strujanju vazduha i
temperaturi objekta.

12
5 OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ ENGLESKOG PUNOKRVNJAKA

Prilikom odluke o uzgoju i načinu držanja konja, trebamo da vodimo računa o dobrobiti
životinja. Pojam dobrobit životinja podrazumijeva njeno stanje (fizičko i mentalno) u pogledu
uspješnosti njenog odgovora na vanjske faktore. Potrebno je poštovati pet sloboda:
1. sloboda od gladi i potrhanjenosti
2. sloboda od termičkih i fizičkih stresova
3. sloboda od povreda i bolesti
4. sloboda izražavanja normalnog ponašanja
5. sloboda od straha

Loši uslovi držanja, neadekvatna ishrana mogu dovesti do ozbiljnih abnormalnih ponašanja
životinja, stoga je bitno da uzgajivač dobro odluči o uzgoju i držanju konja.

Konji se mogu držati pojedinačno (na vezu, zasebnim boksom ili slobodno) i grupno ( sa ili
bez ispusta). Osnovnu podijelu objekata dijelimo na zatvorene, otvorene i poluotvorene
objekte Kao što je već navedeno moramo vodit računa o dobrobiti životinja, udobnost
smještaja, odgovarajuća klima , kontakt sa drugim konjima, pristupačno uzimanje hrane,
vode, smanjen rizik od povreda. Držanje na vezu se više ne preporučuje ali ukoliko se
uzgajivač odlući, potrebno je da konju osigura dovoljno kretanja. Prednost grupnog držanja je
veća sloboda, socijalizacija sa drugim konjima, pozitivno utiče na zdravlje konja i psihu.
Grupisanje konja vršimo prema dobi i spolu. Uključivanje novih konja zahtjeva dodatnu
opreznost u svakom grupnom držanju, proces prilagodbe i uključivanja konja trsaje oko tri
mjeseca mora se izvesti sa što manje stresa kako za konja koji se uključuje tako i za prvobitnu
grupu konja Gravidne kobile i bolesne konje trebamo izdvojit u zasebne oijednačne boksove
za izolaciju.

5.1 Zasebni boksovi

Zasebni boksovi mogu biti izrgrađeni unutar glavno objekta kao predgradni ili izgrađeni kao
zasebne jedinice. Zasebni boksovi imaju prednost jer konj može samostalno doći do hrane a
da se pri tome ne dođe do ozlijede drugih konja pored toga vlasniku omogućava lakši pristup i
nadzor. Najčešće se u zasebnim boksovima drže visoko vrijedna grla , sportski konji.
Nedostatak je jer je ograničen prostor a konji su vrlo socijalne životinje , kao što je već
navedeno loši uvijeti držanja mogu da dovedu do abnormalnih ponašanja konja. Konji trebaju
da imaju dovoljno prostora za lijeganje i odmaranje, kretanje, uzimanje vode i hrane. Visina
pregradnih zidova kreće se od 2,0-2,4 m . Dimenzija boksa ovisi o veličini konja. Računa se
po formuli:

Minimalna podna površina boksa = (2 x visina grebena)2 (izmjerena Lydtinovim štapom)

13
 Visina Površina Najniža Minimalna širina Minimalna visina
grebena boksa stranica boksa boksa stropa staje
6,00 m2/ po 1,5 * visina
Do 120 cm 180 cm 200 cm
konju grebena
7,50 m2/ po 1,5 * visina
Do 130 cm 200 cm 230 cm
konju grebena
8,50 m2/po
1,5 * visina
Do 150 cm konju 220 cm 260 cm
grebena
10,00 m2/po 1,5 * visina
Do 165 cm 250 cm 260 cm
konju grebena
11,00 m2/po 1,5 * visina
Do 175 cm 26o cm 270 cm
konju grebena
12,00 m2/po 1,5 * visina
Do 185 cm 270 cm 300 cm
konju grebena
14,00 m2/po 1,5 * visina
185 cm < 290 cm 310 cm
konju
Slika 15 grebena
: Prikazuje zasebni boks konja. ( Izvor: Smještaj konja - Gospodarski list)

Tabela br 1 ; Prikazuje minimalne dimenzije samostalnih boksova za smještaj konja (Izvor: Sakač i sur. 2010.)

14
5.2 Zatvoreni objekti

Prednost zatvorenih objekata se ogleda u tome što pružaju potpunu kontrolu mikroklime. U
zatvorenim objektima konji se mogu držat pojedinačno ili grupno, na vezu, pojedinačnim
boksovima i islobodno. Trebamo voditi računa o visina krova, širini otvora, ventalijacijskom
otvoru, prolazu , kako bi objekat bio u funkciji. Uz zatvorene objekte se grade i ispusti.
Potrebno je daimaju zaštitu od vjetra, ograda može biti napravljena od drveta ili široke vrpce
koja proivodi strujne impulse. Dimenzije ispusta su 20*40 m, potrebno je da unutar ispusta
ima obezbjeđeno pojilište.

Visina krova treba da bude 2,8 do 3,5 m. Krov treba da bude od materijala koji ne podržava
kondenzaciju vlage, najviše se koristi materijal od drveta i sintetički materijal.
Pod staje treba biti čvrst, topao, suh, ne treba da bude klizav jer je cilj da umanjimo povrede
konja i omogučimo mu da se lakše kreče. Ne preporučuje se samo beton već ga je potrebno
kombinirati sa drugm materijalima. Pod od drveta se teže održava.
Širina hodnika treba da bude od 2,50 d0 3,0m treba da konj ima nesmetan i siguran prolaz.
Zidovi se grade odporoznih toplijih materijala kao što su cigla, drvo, pjenasti betonski
blokovi.
Vrata- širina vrata iznosi 1,50-2,00 m a visina 2,20-3,00 m
Hranidba vrši se sa poda ili iz jasala. Položaj i izvedba jasli važni su za zdravlje i udobnost
konja, izrađuje se od mekših materijala, najpogodniji materijal je aluminij ali mou se koristiti
drvo, beton, tvrda plastika. Visina gornjeg ruba jasli treba da bude u visini životinje,
previsoko smještene jasle mogu uzrokovati probleme sa tijelom životinje, dovesti do
deformacije leđa. Ukoliko se hrana smješta u košare, potrebno ih je postaviti na višu razinu
od jasli ali ne treba da bude previše visoko. Najčešće se koriste metalne košare ali se sve
manje koriste za upotrebu s obzirom da mogu izazvat deformaciju kičme.
Pojilice važno je da konj ima osiguranu pitku vodu, preporučuju se automatske pojilice bilo
da su pojedinačne ili grupne. Pored toga bitno je da pojiliece nisu blizu hran kako ne bi
dolazilo do vlaženja hrane.
Izgnojavanje može da bude ručno ili automatizirano. Ukoliko je izgnojvanje na principu
slobodnog pada, nagib stajališta prema kanalu odvoda 1 do 2%, također treba da ima
zaobljene rubove kako bi se izbjegle ozljede nogu. Odvodi kanal treba zaštitit metalnom
rešetkom. Najbolje ujednodno i najskuplje je automatizirano izgnojavanje.

15
Slika br 16: Prikazuje načine držanja konja u zatvorenim objektima. (Itvor: Doc. Dr. Sc Ivanković A- Konjogojstvo)
Slika br 17: Prikazuje šemu zatvorenog objekta. (Izvor : Tewes, 1998)

16
 Slika br 18: Izvedba jasli za sijeno za konje. (Izvor : https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F
%2Fprnjavor.b-cdn.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2019%2F01%2Fergela-konji-jasle-
620x381.jpg&tbnid=MKtDm80bM1eMfM&vet=12ahUKEwiQ9Pvms-j-
5.3 Otvoreni objekti
AhWo_rsIHSJDD38QMygfegUIARCCAg..i&imgrefurl=https%3A%2F%2Fwww.prnjavor.info%2Fopstace-cuvena-ergela-
vucijak%2F&docid=Cog5v-wC8cMv9M&w=620&h=381&q=jasle%20za%20konje&ved=2ahUKEwiQ9Pvms-j-
AhWo_rsIHSJDD38QMygfegUIARCCAg)

Slika br 19: Pojilice za konje. (Izvor: https://madbarn.ca/wp-content/uploads/2023/01/Water-Quality-Testing-for-

Horses.jpg)

17
Za razliku od zatvorenih objektata , otvoreni objekti djelimično pokrivaju uticaj klimatskih
faktora, pored toga manja su ulaganja, manji utrošak rada, životinjji pruža prirodnije uslove,
više kretanja i slobode. U otvorenom objektu životinji trebamo osigurat hranilice, pojilice,
prostor za ležanje i prostor za kretanje.

Uticaj vjetra možemo zaštiti zidnim, drvenim pregrada.

Prostor za ležanje treba imati dvoje vrata, postoje uža vrata širine 1,2 m koja blokiraju
agresivne životinje i onemogučavaju bježanje životinje dok šira vrata imaju dimenzije 3*3 m i
omogućavaju nesmetan ulazak mehanizacije.
Treba odvojit prostor u kome se skladišti hrana i stelja ,funkcionali dio objekta treba da bude
odvojen od dijela za hranidbu i ležanje.
Prostor za kretanje po grlu treba da iznosi 20-30 m2 otvorene ograđene površine. Pod
također kao i kod zaatvorenog objekta treba da bude ćist, siguran za konja , može da bude
napravljen od betonski ili drvenih kocki , čvrsti sintetičkih materijala. Također trebamo
osigurat ispust minimalno 250 m2.
Hranidba konji trebaju stalno da imaju voluminozni dio obroka na raspolaganju. Najčešće
koristimo automatske hranilice za raspodjelu krepkog krmiva. Pored hranilica konji trebaju i
da imaju svježu vodu uu pojilicama.

Slika br 20; Prikaz otvorenog objekta za 3 konja. ( Izvor: Ivanković A- Konjogojstvo)

18
Slika br 21: Prikazuje košaru za sijeno. (Izvor : https://thehorse.com/wp-content/uploads/2019/05/RoundBaleFeeder-
Martinson.jpg)

Slika br 22: Ispust (Izvor : https://thehorse.com/wp-content/uploads/2017/09/horse-in-paddock-on-small-farm.jpg 19

)
6 HRANIDBA

Engleski pukorvnjaci se koriste najčešće za trke ali pored toga se uzgajaju i za druge jahačke
displine. Svaki sportski konj zahtjeva drugačije nutritivne potrebe za postizanje vrhunskih
rezultata. Što veće fizičke napore konj ima veće su i njegove energetske potrebe, potreba
zaenergijom može biti tri puta više iznad uzdržnih potreba. Sportski konji su izloženi dosta
naporima dok transpor konja, odvajanje od drugih konja, mijenjanje staje, stres na turniru
povećavaju fizički i psihički napor konja. Sportski konji trebaju da konzumiraju manje sijena
jer prevelika konzumacija može dovesti do probavnih problema. Preporučuje se sijeno livada,
lucerke i djetellinsko. Najbolje je kositi sijeno prije ili na početku cvatnje jer ostanu sačuvani
listići koji sadrže puno karotena. Daje se sijeno u količini 1% na 100kg/TM. Možemo dio
sijena zamjeniti sazobenom slamom ili sočnim krmivima. Pored sijena , važna su nam i
krepka krmiva jer sadrže 12-14% bjelančevina, energiju, vitamine i minerale. U zavisnosti od
intenziteta treninga odnos voluminoznih i krepkih krmiva mijenja se od 1:1-1:2. U obroku
konja treba da ubde dovoljno minerala, jer na promjenu kondicije konja utiče neizbalaniran
obrok. Ukoliko konj gubi na kondiciji to je znak da je obrok siromašan, ukoliko se stvaraju
rezerve masnog tkiva obrok je preobilan., ovo stanje može dovesti do smetnji u reprodukciji i
metabolizmu. Obrok treba da sadrži elektrolite dok na takmičenjima treba da ima pristup
voluminoznim krmivima, čija vlaknina veže i vodu. Zbog pada glukoze u krvi i i rasta
koncentracije mliječne kiseline u krvi nastaje umor. Ulje je izvor energije koje reguliše razinu
glukoze u krvi i sprečava umor. Sirovu vlakninu trebamo ograničiti na 0,5-1% da bi spriječili
hendikep i crijevni balast.

 Preporuke pred takmičenje konja i poslije:

- Najkasnije četiri sada prije trke potrebno je nahraniti konja sa 0,4-0,6kg sijena/100 kg
TM.
- Ograničiti dnevnu konzumaciju Kalija, bjelančevina i osigurati vodu.
- Na dan trke treba ograničiti zob, izbjegavati upotrebu hemijski sredstava za suzbijanje
insekata i njegu dlake, osigurati opskrbu vitaminima C, E, vitamin B kompleksa.
- Nakon trke konju treba dati dovoljno elektrolita, pojačati obrok sa 250-500 ml ulja.

Krmivo, kg Obrok 1 Obrok 2 Obrok 3 Obrok 4

Sijeno 8 8 9 3
Slama 1 1 - -
Zob 1,5 1,5 0,5 -
Ječam - - 1 -
Kukuruz - 1.5 1,5 -
Peletirano sijeno i zob - - - 4
Kukuruzna silaža - - - 10
Ulje 0,15 - - -
Vitaminski dodatak 0,06 0,06 0,06
Stoćna sol 0,08 0,08 0,08 0,08
Metabolična energija, MJ 93 97,4 101 99
Probavljivi proteini, g 650 539 561 594
Tabela br2: Primjer obroka jahaće konja. Težine 500-600 kg, srednjeg intenziteta napora. (Izvor: M- Domaćinović, Z.
Antunović, E. Džomba, A. Opačak, M. Baban, S. Mužić (Osijek 2015). Specijalna hranidba domaćih životinja.)

20
6.1 Greške u hranidbi

Nepravilno izbalansiran obrok u izboru krmiva, energetske vrijednosti, manjak bjelančevina,

vitamina, minerala prisutnost mikroorganizama su najčešće greške u hranidbi konja i dovode
do obljenja konja. Najčešće su to oboljenja u obliku kolika, laminitis, trovanja hranom,
ortopedske bolesti, lomovi , oštećenja zglbova, mišića zbog prevelikog napora kojem su
trkaći konji izloženi. Prevenirati navedena oboljenja možemo pravilnom i izbalansiranom
ihsranim te pravilnim držanjem konja. Informacije o samom obroku i greškama dobijamo sa
kntrolom konzumacije hrane, kvalitetu obroka uočavamo kroz rad sa konjem, brzinu umaranja
itd. Najtačniju kvalitetu obroka možemo dobiti vađenjem krvi, izmeta, znoja i sline konja.
Kao što je već rečeno hranidbu konja trebamo prilagoditi intenzitetu, tako da dnevne obroke
rasporedimo u 3-4 obroka. Ukoliko konj miruje potrebno je podmiriti uzdržne potrebe kako
ne bi došlo do tovljenja. Manjak ili višak prteina loše utiče na zdravlje životinje . ukoliko se
javlja manjak bjelančevina životinja gubi na masi iscrpljena je , javlja se manja otpornost
organizma, slaba plodnost dok velike količne proteina dovode do tručjenja bjelančevina u
debelom crijevu i želudcu nastaje crijevna autointoksikacija. Nedostatak vitamina i minerala
dovodi do metaboličkih poremečaja, narušavanja rasta, razvoja, reproduktivne i radne
sposobnosti, sekundarne infekcije itd. Usljed nepravilnog držanja i nedostatka kretanja,
nepravilne ishrane mogu nastati razna abnormalna ponašanja kao što su grizenje jasli, gutanje
zraka, čupanje dlaka, udaranje, promjene temperamenta, savijanje ušiju prema natrag itd.
Postoje i oboljenja koja nastaju usljed nepravilne ishrane neka od njh su:

6.1.1 Kolike

Kolike nastaju zbog nakupljanja plinova koji mastaju kao posljedica preobilne ishran ili
nepravilne ishrane. Koji koji su na ispaši 24h imaju manje problema sa kolikama za razliku od
konja koje hranimo koncentratima. Faktori koji utiču na nastanak kolika su količina hrane
koja ne odgovara potrebama životinje, nedovoljno sažvakana hrana, pogrešno napajanje,
gutanje zraka, nagla promjena obroka, nedostatak vode zbog toga je bitno da promjena obroka
bude postepena i da konj uvijek ima dostupnu i čistu vodu. Simptomi kolika su bolovi u
stomaku, konj većinu vremena leži u boksu, kopa prednjom nogom, gleda u svoj abdomen,
javlja se manjak apetitak, ukoliko su u pitanju jake kolike konj se stalno valja, javlja se
pojačano znojenje, postaje sve nemirniji, javlja se tahikardija, tahipneja, povišena temperatura
itd. Zbog toga je bitno na vrijeme reagovati i pozvati veterinara i potrebno je konju obezbjedit
redovan veterinarski pregled.

21
Slika br 23; Konj većinu vremena leži u boksu. (Izvor:
https://th.bing.com/th/id/R.ecd51361b55f005975b19a6f68fef907?
rik=OlbsyHPmAROt8g&pid=ImgRaw&r=0)
6.1.2 Laminitis

Predtavlja upalu laminarnih struktura kopita. Uzroci laminitisa mogu biti zbog konzumacije
prevelike količine koncentratai sočnom ispašom, može nastati kao posljedica djelovanja
mehaničkih faktora, najčešće zbog intenzivnih treninga na tvrdoj podlozi, predpoziciju za
oboljenje imaju konji nepravilnih i nekorigovanih kopita i pri tome borave na
neodgovarajućoj podlozi. Uzrok mogu biti i druge bolesti te se laminitis može javit kao
sekundarno oboljenje. Laminitis može zahvatit jednu nogu ili obje noge. Simptomi su :
životinja odbija kretanje, težinu prebacuje na petne dijelove kopita jer nastoji rasteretiti
oboljelu nogu, kopito je toplo i bolno, pulsiranje digitalnih arterija pojačano,

Slika br 24: Stav konja kod lamintisa. (Izvor: https://th.bing.com/th/id/OIP.AxFJ-

qp6pYPvS9XDwpABiwHaE5?pid=ImgDet&rs=1)

Slika br. 25:

Mjesto provjere digitalnog pulsa. Izvor:

https://svijetkonja.ba/wp-content/uploads/2018/01/8.-Mjesto- 22
provjere-digitalnog-pulsa-196x300.jpg)
7 ENGLESKI PUNOKRVNJAK U SPORTU

Još od davnina Engleski punokrvnjak je poznat kao sportski konj odličan skakač i trkač , koji
se najčešće koristio za konjske trke, pored trka uzgajaju se i za druge jahačke displine kao što
su : dresurno jahanje, preponsko jahanje, rekreativno jahanje, polo, lov na lisice. Najčešće se
uzgoj profilira u dva tipa: jahači ( dresurna, preponska i kombinirana jahanja) i trkaći
(galopske trke). S obzirom da se izlaže visokom naporu mogu nastati razni zdravstveni
problemi, stoga uvijek trebamo vodit računa o zdravlju konja i posmatrati njegove promjene
u ponašanju.

7.1.1 Preponsko jahanje

Preponsko jahanje je disciplina, u kojoj se od jahača traži da sa svojim konjem u što kraćem
vremenu preskoči prepone sa što manje oborenih prepona (faulova). Namjera takmičenja je
da pokaže slobodu konja, snagu, njegovu brzinu, spretnost i poslušnost pri skakanju te
natjecateljevo umijeće postupanja s konjem i njihovo međusobno povjerenje. U preponskom
jahanju vrste prepona preko kojih se preskače su obične stacionate,,kavalete oxseri, dvoskoci,
troskoci, triple barovi itd. Prepone se takoper djele na osnovne gimnastičke ( koriste se kako
bi se konj razgibao,zagrijao) i visoke prepone ( one su za takmičarski nivo). Na preponskom
takmičenju nije bitno koje boje je odijelo i u kojem odijelu je obučen. Konj na sebi ima
martingal (spriječava konja da visoko diže glavu). Štoperica kreće sa mjerenjem vremena
nakon što jahač prođe kroz start. Nakon toga je redoslijedom se preskaču sve prepreke. U
koliko se jedna prepona obori ona nosi četiri kaznena boda. Treća ili četvrta je
diskvalifikacija. Na kraju konj prolazi kroz cilj i vrijeme stane. Ukoliko je jahač imao
kaznenih bodova, dodaće mu se na vrijeme. Ukoliko nje oborena ni jedna prepona to zove
„clear round“. Pobjednik u utakmici je onaj takmičar koji dobije najmanje kaznenih bodova ili
prođe put u najkraćem vremenu, zavisi o vrsti utakmice.

Slika br 26: Preponsko jahanje.( Izvor:

https://th.bing.com/th/id/R.c51030d3ba46157b1c8bf0c8f46e7ef5?
rik=ZjEEJzSokAK3Pw&riu=http%3a%2f%2fsvijetkonja.ba%2fwp-content%2fuploads
%2f2017%2f04%2fPreponsko-jahanje-prelazenje-preko-zadanih-prepona-
parkura.jpg&ehk=aNgQB9PRalhW93EDDljf%2fzSZJUkr66hJjUZULEFXKys 23
%3d&risl=&pid=ImgRaw&r=0)
7.2 Dresurno jahanje

Dresurno jahanje je disciplina u kojoj se traži od jahača da sa svojim konjem pokaže razne
kretnje u dresurnoj areni. Dresurne arene mogu biti male 20m x 40m ili velike 20m x 60m.
Dresurno jahanje najbolje pokazuje spremnosti i povjerenje jahača i konja. U ovoj disciplini
se možemo vidjeti jako zahtjevne kretnje i figure. Jahač i konj kroz trening mora proći mnogo
nivoa kako bi dostigao vrhunac. Redoslijed osnovne dresure čini: uvodni nivo, početni nivo,
elementarni nivo, srednji nivo i napredni nivo. Nakon toga se prelazi na visoku dresuru. Na
takmičenju jahač i konj trebaju biti su crno – bijeloj opremi. Griva konja mora biti upletena u
pijune. Jahač na sebi ima dugi sako (frak), crni šešir ili kaciga, bijele pantalone, bijelu košulju
duge crne jahaće čizme i rukavice bijele ili u boji sakoa. Konj na sebi ima treba da ima
uzdu,bijelu posjedilicu , sedlo, bič, kapica za uši po potrebi kako bi se smanjila buka.
Upotreba pomočnog remena, štitnika za noge, pregača, gumica na žvali strogo je zabranjeno.
Ukoliko je konj agresivan prema drugim konjima ili udara stražnjim nogama, mora imati
označen crvenom trakom u repu, ukoliko grize konje mora biti označen plavom bojom.
Ocjenjivanje nastupa ogleda se u zvuk(znak) zvona, pozdrav, hod, kas, galop, sveukupni
dojam. Greške mogu biti; teška greška programa(Error of course) ukoliko je natjecatelj
pogrešno skrenuo, izostavio radnju, i sl.) s, lakše greške programa (Error of test) ukoliko je
natjecatelj napravio grešku izvedbe programa (lako jahanje u kasu umjesto sjedećeg i sl),
ostale greške su: ulazak u arenu prije znaka zvona, ne ulazak u roku 45 sekundi nakon zvona
itd. Isključenje se dešava zbog ; šepavost, opiranje. pad. krvarenje itd.

Slika br. 27: dresurno jahanje. (Izvor:

http://www.skss-ofd.org.rs/wp-content/uploads/2019/02/dresura.jpg)

24
7.3 Ggalopske trke

Galopske utrke upravljaju džokeji, trke se dijele u dvije grupe, ravne galopske utrke bez
prepreka i galopske utrke s preprekama. Staze mog biti kratke (do 1600 m), srednje (1600 do
2400 m ) i druge (više od 2400 do 44000 m za grla koja su starija više od 4 godine). Imamo
nekoliko vrsta galopnih trka i to ;
 Klasne trke koje se održavaju jednom u godini. Takmiče se grla istog godišta i nose
isti teret. Imamo :
1. Trial stakes za konje od tri godine starosti na stazi od 1600m
2. Derby za konje od tri godine starosti na stazi od 2400m
3. Saint leger za konje od tri godine starosti na stazi od 2800m
Takmičar koji dobije sve tri staze dboija Triple krunu, to je najveća nagrada i priznanje koje
se može osvojit.

Slika br. 28: 8 Galopska trka. (Izvor;

https://www.ferata.hr/wp-content/uploads/2013/09/galopske_utrke.jpg)

25
7.4 Polo

Polo je momčadski sport u kojem je cilj jašući na konju postići pogodak sa loptom koja se
udara palicom. Ekipa se sastoji od četiri jahača. Igra se na travnatom terenu koji može biti do
300x150 metara velik. Prostor za pogodak odnosno gol se sastoji od dvije visoke stative
udaljene 8 jardi (nešto preko 7 metara). Igra se u periodima od 7 minuta koji se naziva
chukka, a ovisno o nivou i vrsti natjecanja može se igrati na 4, 6 ili 8 chukka. Osim na
otvorenom, postoji varijanta pola u dvorani, i tada se momčad sastoji od tri jahača. Polo je
najpopularniji u Argentini, Pakistanu, Engleskoj i SAD gdje postoje i profesionalne lige.
Svaka se ekipa sastoji od četiri igrača na konjima, koji mogu biti mješoviti timovi muškaraca i
žena.

Slika br. 29: polo sport. (Izvor;

https://3.bp.blogspot.com/-RK1INlFctes/WFGbUkdl3gI/AAAAAAAAGC8/mKa3as8n
pak0hFSff7i0lVJVOkWHbouUACK4B/s1600/B3_8thMP_polo_01.1.jpg)

26
7.5 Lov na lisice

Predstavlja tradicionalan lov koji se javlja u Engleskoj, nakon toga seširi i na druge države.
Lov na lisice pretežno počinje u jesen. Jahač u tradionalnom odijelu jaše konja a pored njega
idu lovački psi koji njuše i traže lisice. Nažalost lisice se ubijaju te je zbog toga lov na lisice je
zabranjen i ilegalan u Engleskoj, Škotskoj i Walesu. Te je još uvijek legalno u Sjevernoj
Irskoj.

Slika br. 30 ; Lov na lisice (Izvor

(https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/originals/42/aa/60/42aa60993aadf2c7e7cb03ad5171a753.jpg)

27
8 ZAKLJUČAK

Stanje konjogojstva u BIH, nažalost sve ima manji značaj. Stalno je prisutan pad ukupnog
broja konja. Podaci govore da je u BiH 1990te godine bilo oko 99.803 dok je 2004te godine
27,156 i 2009te godine registrovano je 21,185 grla. Konjogojstvo postaje najugroženija
grana stočarstva u Bosni i Hercegovini. Što znači da se stanovništvo se manje odlučuje za
uzgoj kako uvoznih tako i autohtonih pasmina konja. Objekti za konje, hrana, smještaj
spadaju u skupe invensticije možda je to razlog zbog kojeg se stanovništvo manje odlučuje za
uzgoj konja. Engleski punokrvnjak se u BiH najčešće uzgaja za rekreativna jahnja.
Poznat je po svojoj brzini, ljepoti i inteligenciji. Ukoliko se odlučimo za uzgoj Engleskog
punokrvnjaka moramo da mu obezbjedimo adekvatan smještaj, pravilnu hranidbu i dovoljno
količine vode, kao i njegu dlake, kopita i zdravlja općenito. Trebamo izbjegavati pljesniva i
prašna krmiva, aditive, provjeravati stanje zuba, pratit da li konj jede, svakodnevno trenirati
konja, omogučiti mu da ima dovoljno kretanja na ispaši. Uz sve ove stavke bićemo zadovoljni
sa uzgojom konja a i konj će biti sretan i zadovoljan sa nama.

28
9 LITERATURA

1) Prof. Dr. Sc Ivanković A. (2004): Konjogojstvo

2) Domaćinović, Z. Antunović, E. Džomba, A. Opačak, M. Baban, S. Mužić (Osijek
2015). Specijalna hranidba domaćih životinja
3) Katica V., Šakić V., Ćutuk R., Softić Almira,Katica Amela, Mlaćo Nadţida,
Varatanović Maja1; PRIJEDLOG MJERA ZA OĈUVANJE POPULACIJE KONJA U
SLOBODNOM UZGOJU NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE. Dostupno na:
veterinaria,+KAtica+V (2).pdf

4) The english Thoroughbred : discover its history - Royal Horse

5) https://svijetkonja.ba/konjicki-sport/
6) English Thoroughbred | PetMD history2
7) Feeding - Retraining of Racehorses
8) https://www.agrarforschung.de/fileadmin/download/2016/Puppe_sek1.pdf
9) https://www.pferd-aktuell.de/ausbildung/pferdeverhalten
10) https://www.fundis-reitsport.de/blog/haltung/englisches-vollblut-pferderasse/
11) https://www.haustiermagazin.com/pferderassen/englisches-vollblut/
12) zanimljVodič za engleske čistokrvne rase | Pregled osiguranja kućnih ljubimaca
13) historija Baza stočarstva - Engleski punokrvnjak | Agroklub.com
14) 47 5-6 - Stočarstvo - Svibanj-Lipanj 1993..pdf

29