Višegrad

Ovo je glavno značenje pojma Višegrad. Za druga značenja, pogledajte Višegrad (razdvojba).
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH). Višegrad

Sadržaj
Zemljopis
Stanovništvo
Višegrad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Naseljena mjesta
Turski popis stanovništva 1468./1469.
Uprava
Povijest
Rat u BiH
Gospodarstvo
Poznate osobe Entitet Republika Srpska
Spomenici i znamenitosti
Sjedište Višegrad
Višegradski most
Znamenitosti u gradu Načelnik Slaviša Mišković
Obrazovanje Površina 48 km²
Kultura
Stanovništvo
Šport - Ukupno 21.199 (1991.)
Izvor - Gustoća {{{gustoća}}}/km²
Vanjske poveznice Pošta 73240

Zemljopis
Višegrad leži na rijeci Drini, u prostranoj kotlini, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000
metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelomično od visokih klisuraplanina.
i

Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u
prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most s 11 lukova širokog raspona,
poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija" (roman Ive Andrića).

Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini
1991.: Višegrad

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Višegrad Kapije Bosne: Višegrad
imala je 21.199 stanovnika, raspoređenih u 163 naselja.
 Višegradski most na početku 20.
stoljeća

Naseljena mjesta općineVišegrad - popis 1991.

Ajdinovići • Babin Potok • Ban Polje • Barimo • Batkovica • Batkušići • Bijela • Biljezi • Bistrivode • Bjegovići •
Bjeljajci • Blace • Blaž • Bodežnik • Bogdašići • Bogilice • Borovac • Brezje • Brodar • Bursići • Crijep • Crnčići •
Crni Vrh • Čengići • Češalj • Ćaćice • Dobrunska Rijeka • Donja Brštanica • Donja Crnča • Donja Jagodina •
Donja Lijeska • Donje Dubovo • Donje Štitarevo • Donje Vardište • Donji Dobrun • Donji Dubovik • Dragomilje •
Drina • Drinsko • Drokan • Dubočica • Dušče • Džankići • Đipi • Đurevići • Faljenovići • Gazibare • Glogova •
Gornja Brštanica • Gornja Crnča • Gornja Jagodina • Gornja Lijeska • Gornje Dubovo • Gornje Štitarevo •
Gornji Dobrun • Gornji Dubovik • Granje • Greben • Hadrovići • Haluge • Hamzići • Han Brdo • Holijaci •
Holijačka Luka • Hranjevac • Jablanica • Jarci • Jelačići • Jelašci • Jelići • Jezernice • Kabernik • Kamenica •
Kapetanovići • Klašnik • Klisura • Kočarim • Kopito • Koritnik • Kosovo Polje • Kragujevac • Kuka • Kupusovići •
Kurtalići • Kustur Polje • Lasci • Loznica • Macute • Madžarevići • Mala Gostilja • Mangalin Han • Masali •
Međeđa • Međuselje • Menzilovići • Meremišlje • Miloševići • Mirlovići • Mramorice • Mušići • Nebogovine •
Nezuci • Obravnje • Odžak • Okolišta • Okrugla • Omerovići • Oplave • Orahovci • Palež • Paočići • Pijavice •
Podgorje • Poljanice • Polje • Povjestača • Pozderčići • Prelovo • Presjeka • Pretiša • Prisoje • Raonići •
Repuševići • Resnik • Rijeka • Rodić Brdo • Rohci • Rujišta • Rutenovići • Rzav • Sase • Sendići • Smriječje •
Staniševac • Stolac • Stražbenice • Šeganje • Šip • Šumice • Trševine • Tupeši • Turjak • Tusta Međ •
Tvrtkovići • Ubava • Uništa • Ušće Lima • Veletovo • Velika Gostilja • Velje Polje • Velji Lug • Višegrad •
Višegradska Banja • Vlahovići • Vodenice • Vučine • Zagorac • Zakrsnica • Zanožje • Zemljice • Zlatnik • Žagre
• Žlijeb
Napomena: Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Hrtar i Kaoštice. Na
popisu 1981. godine postojalo je i naseljeno mjesto Uzamnica. Ova naselja su na popisu 1991. godine
ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. Na popisima 1971. i 1981. godine postojala su i naseljena
mjesta: Bosanska Jagodina, koja je na popisu 1991. godine podijeljena na naseljena mjesta:
Donja Jagodina i Gornja Jagodina i Dobrun koji je na popisu 1991. godine podijeljen na naseljena mjesta:
Donji Dobrun i Gornji Dobrun.

Stanovništvo općine V išegrad

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 13.471 (63,54%) 14.397 (62,05%) 15.752 (62,04%)

Srbi 6.743 (31,80%) 7.648 (32,96%) 9.225 (36,33%)

Hrvati 32 (0,15%) 60 (0,25%) 68 (0,26%)

Jugoslaveni 319 (1,50%) 758 (3,26%) 141 (0,55%)

ostali i nepoznato 634 (3,37%) 338 (1,45%) 203 (0,79%)

ukupno 21.199 23.201 25.389

Višegrad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Višegrad

godina popisa 1991. 1981. 1971.

 Muslimani 3.463 (50,17%) 2.854 (47,66%) 2.429 (49,91%)

Srbi 2.619 (37,94%) 2.446 (40,84%) 2.141 (43,99%)

Hrvati 23 (0,33%) 52 (0,86%) 53 (1,08%)

Jugoslaveni 270 (3,91%) 518 (8,65%) 107 (2,19%)

ostali i nepoznato 527 (7,63%) 118 (1,97%) 136 (2,79%)

ukupno 6.902 5.988 4.866

Naseljena mjesta
Ajdinovići, Babin Potok, Ban Polje, Barimo, Batkovica, Batkušići, Bijela, Biljezi, Bistrivode, Bjegovići, Bjeljajci, Blace, Blaž,
Bodežnik, Bogdašići, Bogilice, Borovac, Brezje, Brodar, Bursići, Crijep, Crnčići, Crni Vrh, Čengići, Češalj, Ćaćice, Dobrunska
Rijeka, Donja Brštanica, Donja Crnča, Donja Jagodina, Donja Lijeska, Donje Dubovo, Donje Štitarevo, Donje Vardište, Donji
Dobrun, Donji Dubovik, Dragomilje, Drina, Drinsko, Drokan, Dubočica, Dušče, Džankići, Đipi, Đurevići, Faljenovići, Gazibare,
Glogova, Gornja Brštanica, Gornja Crnča, Gornja Jagodina, Gornja Lijeska, Gornje Dubovo, Gornje Štitarevo, Gornji Dobrun,
Gornji Dubovik, Granje, Greben, Hadrovići, Haluge, Hamzići, Han Brdo, Holijaci, Holijačka Luka, Hranjevac, Jablanica, Jarci,
Jelačići, Jelašci, Jelići, Jezernice, Kabernik, Kamenica, Kapetanovići, Klašnik, Klisura, Kočarim, Kopito, Koritnik, Kosovo Polje,
Kragujevac, Kuka, Kupusovići, Kurtalići, Kustur Polje, Lasci, Loznica, Macute, Madžarevići, Mala Gostilja, Mangalin Han, Masali,
Međeđa, Međuselje, Menzilovići, Meremišlje, Miloševići, Mirlovići, Mramorice, Mušići, Nebogovine, Nezuci, Obravnje, Odžak,
Okolišta, Okrugla, Omerovići, Oplave, Orahovci, Palež, Paočići, Pijavice, Podgorje, Poljanice, Polje, Povjestača, Pozderčići,
Prelovo, Presjeka, Pretiša, Prisoje, Raonići, Repuševići, Resnik, Rijeka, Rodić Brdo, Rohci, Rujišta, Rutenovići, Rzav, Sase, Sendići,
Smriječje, Staniševac, Stolac, Stražbenice, Šeganje, Šip, Šumice, Trševine, Tupeši, Turjak, Tusta Međ, Tvrtkovići, Ubava, Uništa,
Ušće Lima, Veletovo, Velika Gostilja, Velje Polje, Velji Lug, Višegrad, Višegradska Banja, Vlahovići, Vodenice, Vučine, Zagorac,
Zakrsnica, Zanožje, Zemljice, Zlatnik, Žagre i Žlijeb.

Turski popis stanovništva 1468./1469.

Stanovništvo V išegrada 1468./1469.

godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika

1468./1469. / 158 / / 820

Uprava

Povijest
12 km od Višegrada u klisuri rijeke Rzava nalazi se manastir Dobrun, više puta uništavan i rekonstruiran. Izvori ga znaju kao
Kruševo. Podigli su ga župan Pribil i njegovi sinovi Stefan i Petar 1343. godine. U neposrednoj blizini manastira Dobrun nalazio se
istoimeni stari grad Dobrun, 150 m visoko u stijenama, najpoznatiji srednjovjekovni grad u ovom kraju, poznat još u 15. st.[1] Kroz
Višegrad je prolazio Bosanski drum. Put je vodio do Dobruna koji je bio karavanska postaja, važno križanje i imao je koloniju
dubrovačkih trgovaca. Odavdje se trgovački put granao u dva ogranka, jedan prema istoku na Zapadnu Moravu i put Beograd -
Solun, a jugoistočni preko Priboja i Zlatibora kod Sjenice se križao s Dubrovačkim drumom.[2] Povijesni dokumenti spominju
Višegrad prvi put 1407. godine. U 13. stoljeću naselje se razvija kao podgrađe Višegrada. Ostatci tvrđave i danas su iznad grada. Od
druge polovice 14. stoljeća velikaška obitelj Pavlovića vlasnik je grada. Osmanski ga osvajači zauzimaju prije veljače 1462. godine.
[3] U Višegradu je prije slavnog mosta postojao stari drveni most, o čemu svjedoči jedna gravura iz 1530. godine. Mostom se

prelazilo na drugu stranu sve do jedne jeseni kad ga je snažna rijeka odnijela i od tada se Drinu prelazilo crvotočnom skelom,
spomenutoj u Andrićevom slavnom romanu. [4] Turski izvori navode da je Osman-paša osvojio Višegrad 1544. godine. Sjedište
kadiluka do 1565. godine. Grad obogaćen građevinama za vezirovanja Mehmed-paše Sokolovića. Podignuti su hamam, vodovod,
kameni most preko Drine i veliki karavan-saraj [3] s imaretom. [4] Oko 1577. dao je sagraditi donju Višegradsku varoš. Budući da je
postojalo i naselje iznad, grad je dobio ime Višegrad.[1] Osmanska državna politika davala je povlašteni status pravoslavnoj Crkvi,
koja je to obilato koristila za pritisak na Hrvate katolike. U gornjem Podrinju bilo je mnogo prelazaka katoličkih Hrvata na
pravoslavlje, u području Hotče, Višegrada i Goražda. Do konca 16. i 17. stoljeća mnogi su ovdašnji Hrvati katolici nestali, zbog
velikog egzodusa, masovno protjeranih, pobijenih, a preživjeli su nasilno prevedeni na drugu vjeru, na islam, a oni siromašniji na
pravoslavlje.[5] Osmanska je vlast potrajala do 1878. godine, kad ga zaposjeda Austro-Ugarska. Aneksijom postaje dio Austro-
Ugarske.[3] 1884. sagrađena je pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice. 1899. napravljena je kapela Blažene Djevice Marije
- Pomoćnice kršćana. Iz 1903. datira katolička crkva Marije Pomoćnice kršćana u Višegradu. Izgrađena je u samom gradu na brijegu
Bikavcu. Posvetio ju je prepošt prepošt mons. Stjepan Hadrović, kanonik. 1910. ovdje je osnovana podružnica HKD-a Napredak.
Poslije 1918. iselili su katolici Nijemci i Austrijanci kao i Mađari. Godine 1922. u višegradskoj katoličkoj crkvi održana i velika
krizma za cijeli gornjodrinjski kraj, prigodom pohoda nadbiskupa Ivana Ev. Šarića Višegradu. U gradu je ograđeno katoličko groblje.
Jeseni 1921. sjedište goraždanske župe premješteno je u Višegrad. Sjedište župe je bilo u Sjetlini, zbog iznimnog mnoštva katolika u
tom mjestu, pogotovu Talijana. U Sjetlini je sjedište bilo od 1. siječnja 1926. do 25. studenoga 1926., a poslije ponovno bilo u
Višegradu. 1920-ih višegradska župa brojala je najviše katolika. Bilo je nešto više od 2 000 vjernika. Župa je obuhvaćala Višegrad,
Goražde, Rogaticu, dio općine Rudo, Praču sve do njezina odvajanja i pripajanja župi Pale. U međuratnim godinama podružnica
HKD Napredak bilježila je zadivljujuće rezultate, zahvaljujući predsjedniku Napretkova višegradskog odbora
Jure Caratana. Istaknuti
su u spomenici Tomislava Išeka.[1] U Kraljevini SHS u sastavu Sarajevske oblasti (1922.–29.) i Drinske banovine (1929.–1941.).
Pred rat višegradska je župa dočekala s 1800 katolika (1939.). U Drugom svjetskom ratu dio NDH, Velike župe Vrhbosna i sjedište
kotarske oblasti. Poslije rata dio NR BiH.[3] Zbog snažnog djelovanja četnika katolici su pretrpili pogrom već 1941. Broj se još više
smanjio u ratu, a trend se nastavio i poslije Drugog svjetskog rata. Mjesna katolička crkva pretrpila je štete. Najprije je pretvorena u
skladište, a potom i srušena negdje pred kraj ili poslije Drugog svjetskog rata. Višegradska je župa dala četiri svećenika Katoličkoj
Crkvi, poznatog Goraždanina don Ante Bakovića (rođen u Goraždu), don Adolfa Hvalu (rođen u Višegradu), fra Jozu Petrova (rođen
u Višegradu) i bogoslova Josipa Martinovića (1919., Višegrad) koji je ubijen, 1945., prema jednoj verziji mučen i ubijen u
sarajevskom zatvoru, a prema drugoj da je nestao na Križnom putu odnosno ubijen u Tramošnici 1944. [1] te don Josip Fuchs (rođeni
Fočak). U drugom svjetskom ratu u Višegradu je zarobljen župnik župe Goražde don Ivan Miletić (1913.-26. studenoga 1943.[6][7]) a
potom i ubijen. 5. i 6. listopada 1943. odvijala se velika bitka za Višegrad između snaga Njemačke i NDH protiv četnika. Bitka na
Semećkom polju raširila se kao legenda u četničkim redovima.[8] U planinama u okolici Višegrada agenti Ozne uhitili su Dražu
Mihailovića 12. ožujka 1946. godine. Sljedbenici ravnogorskoga četničkog pokreta danas u Višegradu obilježavaju godišnjicu
uhićenja Draže Mihajlovića.[9] U srpskoj agresiji na BiH Višegrad je zarana došao pod okupaciju snaga Republike Srpske. Za
okupacije stradao velik broj Bošnjaka i broj stradalih se procjenjuje na 3000 ljudi.[3]U naselju Bikavac 27. lipnja 1992. u stravičnom
zločinu zvanom "Živa lomača" više od 70 civila bošnjačke nacionalnosti zapaljeno je živo u jednoj kući.[10] Višegrad je postao
[11]
sjedištem katoličke župe nakon što ju je izGoražda premjestio svećenik Andrija Antunović, rodom iz Gračaca.

Rat u BiH
Podrobniji članak o temi: Pokolj u Višegradu
Tijekom rata u BiH, Višegrad je bio jedan od prvih gradova žrtava. Unjemu su počinjeni masovna strijeljanja i progoni Bošnjaka.

Gospodarstvo
Drvna industrija, proizvodnja (Metalac) čelične užadi i konfekcije (Konfekcija Napredak) te hidroelektrana na Drini iz 1989. godine,
snage 315 MW. Turizam.[3] Kemijska industrija - tvornica terpentina (NIRS Terpentin). Turistička željeznička pruga. Zdravstveni
turizam - Višegradska banja, 5 km sjeverno. U manastiru Dobrun nalazi se Muzej Prvog srpskog ustanka, riznica mitropolije
dabrobosanske i galerija slika.

Poznate osobe
don Anto Baković, svećenik
Mehmed Baždarević
 Nedžad Branković
Jure Caratan
Štefanija s. Alojzija Caratan
Nihad Đedović
Nićifor Dučić
Bakira Hasečić
don Adolf Hvala
Sredoje Lukić
Josip Martinović, bogoslov
Ratko Ninković
Slavica Pecikoza
fra Jozo Petrov
Pribil
Momir Savić
Makarije Sokolović
Saša Stanišić
Zijad Subašić
Mitar Vasiljević
Ivan Arar, hrv. rudarski stručnjak
Petar Janjić - Tromblon, časnik Hrvatske vojske (D. Vardište)
Jozo Budak, liječnik (Vardište)

Spomenici i znamenitosti

Višegradski most
Podrobniji članak o temi: Višegradski most
Djelo Kodže Mimara Sinana.[12] Višegradski most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen s
dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Idući iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je
ugrađena ploča s natpisom stihotvorca Badija iz godine 1571. (kada je izgradnja mosta završena) o onome tko je izgradio most i
godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu s desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta s dvije stepenice i
ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Jedna od slavnijih južnoslavenskih legenda u stihovima pjevala se medju muslimanima u Višegradu o gradnji ovog mosta, a
obilježuje se čestim narodnim mitom o ugradjivanju žive žrtve u kamen da bi velika građevina mogla opstati. Na ovu legendu aludira
i Ivo Andrić u prvim poglavljima svojeg romana, a poznatiji njen refleks je srpska pjesma o "zidanju Skadra."

Most Mehmed-paše Sokolovića je od 2007. naUNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine.

Znamenitosti u gradu
Andrićgrad ili Kamengrad je grad, kulturni centar i vrsta etno sela, koji se nalazi na lokaciji Ušće na samom ušću rijeka Drine i
Rzava u Višegradu, a idejni tvorac je redateljEmir Kusturica.

Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim dijelom na desnoj obali. Čaršija je jednim dijelom u ravnici a jednim u
obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice Rzava i Drine. Treba spomenuti i prelijepi “športski
centar” i restoran “Ušce” koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani
provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog ušća, Višegrad je poznat i kao “varoš na vodi”. U trokutu
između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije.
Na desnoj obali Rzava, preko puta športskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je izgrađen
poslije drugog svjetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višekatnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih zgrada.
Odmah iza Nove mahale su naselja Kosovo Polje, V
učine, Glavica, Garče i Kalata.

U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za promet, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove
Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se
stepenasto uzdiže do brda Gostilj, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između BiH i Srbije. Ova granica je utvrđena jos 1343.
godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija
"višegrađanka". Od 2010. povezan je turističkom uskotračnom prugom s Vardištem (Donjim Vardištem), što je bila dionica
Mokru Goru (Šargan) u Srbiji.[3]
uskotračne pruge Sarajevo–Beograd ukinute potkraj 1970-ih. Pruga još povezuje

Obrazovanje

Kultura
Knjižnica sa Spomen zbirkom književnika i nobelovca Ivana Andrića.[3] Bivša zgrada osnovne škole koju je pohađao. Muzejska
postavka učionice je od kraja 19. stoljeća. Gradska galerija V
išegrad. Spomenik Ivi Andriću i kuća Ive Andrića.

Šport
FK Drina HE Višegrad, nogometni klub
KK Varda HE Višegrad, košarkaški klub
RK Višegrad, rukometni klub

Izvor
Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.",
statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-

mjesnim.pdf

1. Novinarstvo!!! (http://zurnalizam.blogspot.hr/2014/07/ocajnicki-trazeci-katolika-u-andricevu.html)
Očajnički tražeći
katolika u Andrićevu gradu na Drini, četvrtak, 10. srpnja 2014. eVćina tekstova s zurnalizam.blogsport.hr vlasništvo je
Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupijei Katoličkog tjednika.
2. (srp.) Grad Užice (http://www.graduzice.org/userfiles/files/puteviusrednjemveku.pdf) Milica Nikolić: Putevi u srednjem
veku, str. 2 (pristupljeno 26. studenoga 2016.)
3. Višegrad _ Hrvatska enciklopedija(http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64858) , LZMK
4. (srp.) B92.net (http://www.b92.net/putovanja/destinacije/evropa.php?&nav_id=492943)Višegradska ćuprija, 15.
veljače 2011. (pristupljeno 17. studenoga 2016.)
5. HOP - nezavisni news portal(https://www.hop.com.hr/2016/08/04/svi-arheoloski-nalazi-i-ostaci-srednjovjekovne-bosn
e-i-hercegovine-nose-zapadne-i-hrvatske-oznake-i-odlike/)Dragan Ilić: Svi arheološki nalazi i ostaci srednjovjekovne
Bosne i Hercegovine nose zapadne i hrvatske oznake i odlike , 4. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)
6. Župa Uznesenja BDM - Nevesinje(http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=392) Poseban
svibanjski pohod Foči i Čajniču, 13. svibnja 2012.
7. Vrhbosanska nadbiskupija(http://www.vrhbosanska-nadbiskupija.org/pdf/kalendar/2014_pastoralni_kalendar.pdf)
PASTORALNI I IMENDANSKI KALENDAR 2014.
8. Miloslav Samardžić: Srbi protiv Vermahta. Nepoznata nemačka dokumenta(https://books.google.hr/books?id=0b81C
wAAQBAJ&pg=PT80&lpg=PT80). 14. Boj na Semećkom polju, NIP Pogledi & Agencija TEA BOOKS, Kragujevac,
2011., str. 80-81, ISBN 978-86-82235-76-7
9. Dnevnik.hr (http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sarajevo-cetnici-napali-novinare-na-obiljezavaju-godisnjice-uhicenja-draze-
mihajlovica---429661.html)Četnici napali novinare na obilježavaju godišnjice uhićenja Draže Mihajlovića,.V., T 13.
ožujka 2016.
10. Radio Glas Drine (http://radioglasdrine.com/vijesti/bih/obiljezavanje-21-godine-od-zive-lomace-u-visegradu/)
Obilježavanje 21 godine od “Žive lomače” u V išegradu, 27. lipnja 2013.
11. KTA BK BiH (http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44261)kta/kum: Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči, 21.
svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
12. Sinan, Kodža Mimar _ Hrvatska enciklopedija(http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56080)
, LZMK

Vanjske poveznice
Službena prezentacija Turističke organizacije Višegrad
Višegrad24.info
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Federacija Bosne i Hercegovine
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
Republika Srpska
Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Višegrad&oldid=5079670"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 13. svibnja 2018. u 01:22.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.