Dobretići

Ovo je glavno značenje pojma Dobretići. Za druga značenja, pogledajte Dobretići

(razdvojba).
Dobretići su općina te općinsko središte u županiji Središnja Dobretići
Bosna, BiH. Jedna su od najmlađih, najmanjih te Država Bosna i Hercegovina
najsiromašnijih općina u Županiji. Entitet Federacija BiH
Županija Županija Središnja Bosna
Vlast
Sadržaj - Načelnik Ivo Čakarić (HSS-SR)

Zemljopis Površina

Stanovništvo
- Općina 59 km²[1]

Naseljena mjesta Stanovništvo (1991.)

- Grad 336
Uprava
- Urbano područje 4.942 (općina)
Povijest
Poštanski broj 77210
Gospodarstvo
Pozivni broj (+387) 030
Poznate osobe
Zemljovid
Spomenici i znamenitosti
Izvori
Vanjske poveznice

Zemljopis
Prostire se na planini Ranča, dvadesetak kilometara od Jajca,
a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato
pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci Ugar, koja izvire na
planini Vlašić. Pougarje je 1961 godine bilo u sastavu općine
Jajce, a zatim 1963 izdvojena iz te općine i sve do rata bilo u
sastavu općine Skender-Vakuf, a potom je jedno kratko
vrijeme ponove pripojeno općini Jajce, a danas je to Položaj općine Dobretići u Bosni i Hercegovini
samostalna općina Dobretići.

Pougarje je prostor najvećim dijelom smješten između najviših dijelova planine Ranča na jugu, Vlašića na istoku i rijeke Ugar na
sjeveru. Obiluje različitim biljnim (listopadno-zimzelene šume i dr
.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr
.).

Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke Vlašića
i Čemernice. Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje. Gornje se Pougarje nalazi u višem dijelu planine Ranče, a Donje u nižim
dijelovima odnosno dolini Ugra.

Stanovništvo
Od šezdesetih, a posebice sedamdesetih godina počinje period gospodarskih emigracija u zapadnoeuropske zemlje, prije svega u
Austriju i Njemačku, a od osamdesetih godina stanovništvo se sve više zapošljava uSloveniji i Hrvatskoj.
Rat 1992. godine izaziva potpuni progon stanovništva ovoga prostora. Većina protjeranog se uputila u Hrvatsku, te u
inozemstvo,Austriju i Njemačku, gdje mnogi žive i danas.

Pougarje je do prije rata imalo oko 5.000 stanovnika u 18 naselja, a danas ih je ukupno nekoliko stotina, uglavnom starije životne
dobi i bave se isključivo stočarstvom. Najveći broj povratnika je u naselje Milaševci, te sela Gornjeg Pougarja, dok se najmanji
ostvaruje u selima: Donji i Gornji Orašac, Davidoviće, Zasavicu, Jejiće, Kričiće i Zapeće.

Općina je nastala izdvajanjem iz općine Skender Vakuf, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići, Davidovići, Kričići i Melina), koje čine
prostor općine Dobretići;

Stanovništvo prostora općine Dobretići

godina popisa 2013. 1991.

Hrvati 1.626 4.720

Srbi 1 6

Muslimani 3

Jugoslaveni 19

ostali i nepoznato 2 42

ukupno 1.629 4.790

Naseljena mjesta
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa gradom Skender Vakufom ušao je u
sastav Republike Srpske. Skender Vakufu je promijenjeno ime u Kneževo, a Dobratićima u Dobretići. U sastav Federacije BIH ušla
su naseljena mjesta:

Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika,
Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općinaDobretići.

Uprava
Načelnik općine je Ivo Čakarić (HSP).

Općinsko vijeće broji 15 članova, a općina Dobretići ima 9 zaposlenih djelatnika.

Povijest
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od
srednjovjekovne bosanskevlastelinske obitelji Dobretića.

Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine
zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je
dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne
Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće.

Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472.
godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići,
Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se1852. godine prozvaše Zubovići.
Gospodarstvo
Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba gospodarska aktivnost.

Nadaleko poznati vlašićki sir najpoznatiji je proizvod pougarskih stočara. Nažalost, danas ga proizvode u izuzetno malim količinama,
isključivo pojedinci za vlastite potrebe.

Poznate osobe
Stjepan Dobreta
fra Marko Dobretić, franjevac, biskup, pisac

Spomenici i znamenitosti
U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su: stećci, stara katolička groblja i
nadgrobni spomenici koji datiraju iz17. stoljeća.

Izvori
1. Osnovne informacije (http://www.fzs.ba/kk6.htm), Služba za statistiku za područje županije Središnja Bosna,
prikupljeno 24. travnja 2013.

Vanjske poveznice
Pougarje u srcu
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Federacija Bosne i Hercegovine
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Republika Srpska Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
 Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobretići&oldid=5137566"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 18. rujna 2018. u 09:09.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.