Hrvatsko Zagorje

Roko Borošak, 2.G

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ
• nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske,
gdje zauzima površinu oko 2.340 km2
• Hrvatsko Zagorje je pretežito brežuljkasto područje
uokvireno Medvednicom i Savom na jugu,
rijekom Sutlom na zapadu, rijekom Dravom na sjeveru
i Kalinkom na istoku
 • prevladavaju blagi brježuljci čija nadmorska visina
RELJEFNE varira između 300 i 400 m
• najistaknutije nizove čine vrlo strme gore čija
ZNAČAJK nadmorske visine variraju od 500 do 1061 m, dok
se niži nizovi, samo po sastavu stijena i po strmim

E padinama, razlikuju od ostalih zagorskih gora

• Sve toplice se nalaze u Hrvatskom Zagorju
 • rijeke Drava, Sutla i Sava prolaze središnjim
dijelom Zagorja
• Kalnik predstavlja granicu prema Podravini, a
HIDROGRAFS djelomično i Prigorju

KE
ZNAČAJKE
KLIMATSKA
OBILJEŽJA
• Klima je pod utjecajem
Panonske nizine i
Jadranskog mora
• Zime su blage, ljeta
umjereno topla, a jeseni su
toplije od proljeća
• Oborine su česte i
pojavljuju se u gotovo 100
dana u godini, što je
pogodno za poljoprivredu
KOJOJ
ŽUPANIJI
PRIPADA?
• Hrvatsko zagorje pripada
Krapinskoj-zagorskoj
županiji
RAZVOJ
NASELJENO
STI
• Više od 4/5 od ukupnog broja naselja ima manje od 500 stanovnika
• samo u prometno najizoliranijima održala se tradicionalna ruralna struktura, dok se
veći dio urbanizirao pod utjecajem lokalnih centara rada, ali i obližnjeg Zagreba
•  poljoprivreda je sve do početka XX. stoljeća bila najvažnija djelatnost u Zagorju
GOSPODARSTVO
• više od 4/5 od ukupnog broja naselja ima manje od 500
stanovnika
• samo u prometno najizoliranijima održala se
tradicionalna ruralna struktura, dok se veći dio urbanizirao
pod utjecajem lokalnih centara rada, ali i obližnjeg Zagreba
•  poljoprivredu, koja je sve do početka XX. stoljeća bila
najvažnija djelatnost u Zagorju
• zbog velike gustoće stanovništva osnovani su brojni pogoni,
prvenstveno radno-intenzivne tekstilne, ali i drugih industrija
• početkom šezdesetih godina XX. stoljeća kada su zatvoreni
gotovo svi zagorski ugljenokopi
KULTURNA BAŠTINA
• najpoznatije toplice
su Stubičke, Krapinske, Tuheljske
• Od velikog broja dvoraca,
najpoznatiji su dvorci Trakošćan (na
brježuljku iznad gornjeg toka
Bednje) te Veliki Tabor (kod
Pregrade, nedaleko od rijeke Sutle)
• Marija Bistrica je najpoznatije
hodočasničko središte u Hrvatskoj
• Zelenjak – spomenik himni
TLO I BILJNI
POKROV
• Na brežuljcima i u aluvijalnim ravnima
prevladava antropogena vegetacija
uvjetovana agrarnim korištenjem, a inače
je primarni biljni pokrov ovdje šuma hrasta
kitnjaka i običnoga graba, hrasta bjeloduba
i lipe, pitomog kestena, crne johe, hrasta
lužnjaka i drugih vrsta – ovisno o
vlažnosti, vrsti tla i temperaturi zraka, koja
je uvjetovana nadmorskom visinom i
ekspozicijom
ZANIMLJIVOSTI

• Kod Krapine su 1897. Pronađeni ostaci

tzv. "krapinskog pračovjeka" iz
starijeg kamenog doba
• U zagorju se održavala trkačka utrka 100
km po Zagorju, što je bio prvi hrvatsko -
jugoslavenski supermaraton
IZVOR PODATAKA
• internet
HVALA NA
PAŽNJI!